25
Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no Mobilidade ba Ema ho Defisiensia husi obra ZEESM-TL IHA RAEOA HATO’O BA Unidade Auditoria Sosial Gabinete Primeiro Ministro HUSI Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste Dili, 15 Janeiro de 2019

Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

Relatorio

Studu Evaluatiuvu Kona-ba

Asesibilidade no Mobilidade ba Ema ho Defisiensia

husi obra ZEESM-TL IHA RAEOA

HATO’O BA

Unidade Auditoria Sosial – Gabinete Primeiro Ministro

HUSI

Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste

Dili, 15 Janeiro de 2019

Page 2: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

i | P a g e

TABELA KONTEUDO

1. Introdusaun ..........................................................................................................................1

2. Objektivu .............................................................................................................................1

3. Metodolojia ..........................................................................................................................2

4. Rezultadu husi Diskusaun grupu ..........................................................................................2

5. Rezultadu husi interviSta......................................................................................................4

6. Lia Mak Taka .......................................................................................................................8

Lista Bibiliografia .................................................................................................................. 10

Annexo 1: Tabela Benifisiariu .................................................................................................1

Annexo 2: Resposta husi Diskusaun Grupu ..............................................................................2

Annexo 3: Resposta husi Intervista ho Partisipante nain 9 (Ema nebe ho Difisiensia)...............3

Annexo 4: Resposta husi Presidenti Interino Regiaun Administrativu Especial Oecusse ..........4

Annexo 5: Resposta husi Direitor Obras Publika ......................................................................5

Page 3: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

ii | P a g e

ABSTRAK

Assosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste (AHDMTL) halo planu avaliasaun ida ne

hodi hare ba obra infrastrutura lubuk ida maka halo ona iha postu Pante Makasar, RAEOA

Objektivu prinsipal husi avaliasaun ida ne maka atu buka hatene obra sira nebe’e iha fo duni

asesibilidade no mobilidade ba ema ho defisiensia sira, no mos halo advokasia ba institusaun

governu nebe’e relevante kona ba importansia husi obra infrastrutura ne’ebe bele promove

direitu hodi asesu ba ema ho defisiensia sira.

Tamba ho razaun ida ne maka AHDMTL ninia ekipa halo viajem ba postu pante makasr

RAEOA iha fulan Setembru 2019 nian laran hodi buka hatene liu tan konaba obra sira ne’ebe

maka hari ona husi projeitu ZEESM-TL. Ekipa AHDMTL organiza Grupu Diskusaun ida no mos

halo intrevista ba ema hamutuk 11 iha postu Pante Makasar RAEOA. Husi aktividade rua ne’e.

Rezultado hatudu katak obra sira maka hari husi projeitu ZEESM-TL maioria oferese duni

asesibilidade no mobilidade ba ema ho defisiensia sira, projeitu ne’ebe maka halo ona husi

ZEESM-TL bele sai hanesan ezemplu ida ne’ebe diak ba projeitu hotu-hotu atu bele halo mos

hanesan iha fatin seluk iha Timor-Leste.

Maibe AHDMTL fiar katak atu obra infrastrutura bot sira ne’ebe maka governo planu atu halo

iha futuru, atu involve mos ema ho defisiensia sira, hahu husi inisiu halo planu ba obra sira ne’e.

Atu nune’e, ema ho defisiensia sira nian aspirasaun bele mos inklui no konsidera ba iha planu ba

konstruksaun obra sira ne rasik.

Page 4: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

1 | P a g e

1. INTRODUSAUN

Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste (AHDMTL) hari iha tinan 2011 ho objetivo

prinsipal maka hanesan: atu halibur hamutuk no promove ema ho defisiensia matan sira nian

direito kona ba iha asesu ba aktividade hotu iha sosiadade nian laran inklui ba iha edukasaun,

saude, treinamentu no mos ba iha kampo servico. Aleinde ida ne’e, AHDMTL nian papel

importante ida mos atu hasae konhesimentu komunidade publiko kona ba direitu ema ho

defisiensia sira nian liu husi atividade sosializaun ne’ebe halo. AHDMTL iha programa

importante hat maka hanesan tuir mai ne’e: (1) Edukasaun, ne’ebe foka ba formal no mos non

formal, (2) advokasia no counselling; (3) Peskiza no mos (4) Produsaun artezenato. Programa

AHDMTL nian kobre no fo beneficio ona ba ema lubuk ida no hanesan referensia, bele hare lista

benefisiariu iha anneksu 1. Hanesan organizasaun lokal ida iha Timor-Leste, AHDMTL mos

hola parte ona iha Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) desde iha tinan 2012 (AHDMTL,

2019).

Depois de Governo Timor-Leste komesa implementa projeitu Zona Especial de Economia Social

de Mercado Timor Leste (ZEESM-TL) iha tinan 2013 ho vizaun atu inklui ema hotu ba iha

projeitu ZEESM-TL nian (ZEESM-TL, 2019), maka AHDMTL iha ona hanoin para atu halo

avaliasaun ida hodi hare ba obra infrastrutura hotu hanesan estrada, ponte, portu no aeroportu no

obra sira seluk tan, ne’ebe maka implementa ona iha Oe-cussie RAEOA, fo duni asesibilidade no

mobilidade ba ema hotu-hotu inklui ema ho difisiensia sira.

2. OBJEKTIVU

Ho razaun ida ne’e maka iha fulan setembro 2019, AHDMTL ninian ekipa halo viajem ba

rejiaun Oe-cusse Ambeno, hodi foti informasaun no dadus ruma husi partisipante liu-liu sira

ne’ebe maka iha postu administrativu Pante Makasar RAEOA. Objektivu principal husi

avaliasaun ne rasik maka atu :

Hatene no Identifika ba involvimentu EhD ba infrastrutura sira ne’ebe maka halo iha projeitu

ZEESM-RAEOA fo duni asesibilidade no mobilidade ba ema ho defisiensia, atu hatene

satisfasaun obras sira hodi garantia direitu ema ho defisiensia baasesu infrastrutura iha

ZEESM-RAEOA.

Page 5: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

2 | P a g e

3. METODOLOJIA

Metodolojia ne’ebe uja mak kualitativu deskritivu, tekniku halibur dadus liu husi Foku Grupu

Diskusaun ho partisipante hamutuk 21 no intervista uja kestionario ba ema nain 11, nain 9 ema

ho defisiensia, nomos nain 1 Direitor Obras Publika husi Ministerio Infrastrutura no nain 1

Presidenti Interino Rejiaun Administrativu Especial Oecusse Ambeno (RAEOA). Intrevista ne’e

halo iha postu administrativo Pante Makasar RAEOA.

Mapa Posto Administrativu Pante Makasar (RAEOA-ZEESM)

Fontes: Wikipedia (2019)

Informasaun ne’ebe AHDMTL halibur hamutuk husi Grupu Diskusaun no mos intrevista, analiza

thematika, aplika pasu sira ne’ebe maka rekomenda husi Saunders, Lewis & Thornhill, (2012)

hanesan tuir mai ne’e:

1. Le fali no analiza resposta husi Diskusaun Grupu no Intervista

2. Klasifika sira nian resposta bazea ba perguntas.

3. Kria Figura hodi bele aprezenta informasaun sira ne

4. Halo sumario no hakerek ninian rezultadu

4. REZULTADU HUSI DISKUSAUN GRUPU

Diskusaun Grupu ne’e halo iha Postu Administrativo Pante Makasar RAEOA iha loron kuarta

feira, dia 18 de Setembro 2019 iha salaun postu administrativu pate makasar RAEOA, Fahe ba

Page 6: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

3 | P a g e

iha grupu tolu ne’ebe maka kada grupu koalia no diskuti kona ba perguntas importante nen (6)

ne’ebe hanesan. Sumariu jeral kona ba sira nian resposta maka hanesan tuir mai ne’e:

Perguntas 1

Relasaun ho partisipante sira nian konhesementu kona ba asesibilidade no mobilidade ba ema ho

defisiensia ne’ebe maka maioria partisipante sira defini asesibilidade no mobilidade nudar direitu

ba ema hotu-hotu inklui ema ho difisiensia sira, atu bele hetan asesu ba fatin publiku no privadu

hotu no mos ba iha fasilidade seluk hanesan edukasaun no saude.

Perguntas 2

Kona ba partisipante sira nia konesementu ba lia fuan inkluzivu, ne’ebe maka partisipante sira

kolia kona ba fo oportunidade ba ema hotu inklui ba ema ho defisiensia sira atu partisipa iha

aktividade hotu iha komunidade nian laran.

Perguntas 3

Liga ba partisipante sira nian pontu de vista liu-liu kona ba ema ho defisiensia nian asesu ba obra

hirak ne’ebe maka halo ona iha ZEESM-TL. Partisipante husi grupu tolu ne hotu rekonhese

katak obra ne’ebe maka halo ona iha ZEESM-TL fo duni asesu ba ema ho defisiensia sira.

Partisipante husi grupu 3 ne’e mos fo izemplu konkretu ida kona ba obra ba trotoar no mos

hospital ne’ebe prepara ona fasilidade para fo asesu ba ema hotu inklu ba ema ne’ebe ho

defisiensia sira.

Perguntas 4

Iha relasaun ho involvimento husi ema ho defisiensia hodi kontribui idea ka hanoin wainhira

implementa projeitu husi ZEESM-TL, grupu tolu ne fo resposta ne’ebe diferente. Grupu 1

responde hodi hateten sira involve maibe Grupu 2 hateten dehan La involve no Grupu 3 deklara

katak sira la hatene.

Perguntas 5

Hare ba saida maka halo ona ba ema ho defisiensia sira iha pasado. Grupu 1 no 2 rekonhese

katak iha ona asaun lubuk ida maka halo hanesan fo ajuda material uma nian ba ema ho

defisiensia sira husi Ministerio Solidade Social no mos suporta ba hadia sira nian kursi roda. Iha

parte seluk, Grupu 3 hateten seidauk halo buat ruma.

Page 7: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

4 | P a g e

Perguntas 6

Relasaun ho saida maka partisipante sira sei halo ba ema ho defisiensia sira iha futuru hodi bele

atinji inklusaun. Grupu tolu ne hotu responde katak precisa tebes iha servico ne’ebe integrado

entre linha Ministerial sira hotu para atu bele asegura involve ema ho defisiensia sira iha

aktividade hotu inklui iha halo planu. Atu nun’e bele fo kontribuisaun ba obras ne’ebe maka sei

halo iha futuru hodi asegura asesu ba ema ho defisiensia sira (AHDMTL, 2019a). Detailhu kona

ba grupu tolu ne ninian resposta bele hare iha annexo 2.

5. REZULTADU HUSI INTERVISTA

Aleinde halo Diskusaun Grupu, AHDMTL mos halo intrevista ho partisipante hamutuk 11,

ne’ebe maka nain 9 ema ho defisiensia, nain 1 Direitor Obras Publika husi Ministerio

Infrastrutura no nain 1 Presidenti Interino Rejiaun Administrativu Especial Oecusse Ambeno

(RAEOA). Intrevista ne mos halao iha Pante Makasar RAEOA, iha fulan Setembro 2019.

Rezultadu husi intrevista ho partisipante ema ho defisiensia hanesan iha Figura 1

demonstrakatak, 89% mak hatene projeitu ZEESM-TL no 11% mak maka la hatene. Nune’e mos

iha Figura 2, partisipante ema ho defisiensia hatete katak 78% mak kontenti ho obra ZEESM-TL

nian kompara ho nain 22% ne’ebe mak la responde. Ne’e hatudu katak maioria partisipante sira

hatene no kontenti ho infrastrutura baziku sira iha ZEESM-TL nian ne’ebe maka halo ona iha

posto administrativoPante Makasar iha ZEESM-RAEOA.

Figura 1: Hatene Projeitu ZEESM-TL Figura 2: Kontenti ho Obra ZEESM-

TL

Fontes: AHDMTL (2019b)

Hatene 89%

La Hatene [PERCENTAGE]

11%

FIGURA 1: HATENE PROJEITU ZEESM-TL

78%

22%

Figura 2: Kontenti ho Obra ZEESM-TL

Kontenti

La responde

Page 8: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

5 | P a g e

Iha Figura 3 katak EhD involve projeitu ZEESM-RAEOA, EhD 45% mak La Involve tamba

Distansia hela fatin EhD dook husi sira nia suku, laiha ema atu akompanha hodi ba rona

informasaun liu-liu EhD matan ho fisiku nebe mak todan, Kondisaun fisik la dun favoravel liu-

liu ba EhD fisiku ho mata, kompara ho 33% mak dehan involve no 22% mak La Responde. Ne

hatudu katak EhD involve projetu sira ho deit 33% maka involve, konfirma katak sira involve iha

obra ZEESM-TL tamba hetan konvite ba partisipa iha enkontru regular hodi fo sira nian hanoin

ka opiniaun ba projeitu nebe halo iha RAEOA.

Figura 3: Involve iha Projeitu ZEESM-TL

Fontes: AHDMTL (2019b)

Figura 4 no Figura 5 hatudu katak husi partisipante nain 9 ne’ebe maka AHDMTL halo

intrevista, sira nain 78% vizita ona obra ZEESMS-TL no esklarese katak sira bele asesu ba iha

obra ZEESM-TL nian kompara ho nain 22% seluk ne’ebe maka La Responde. Ne’e hatudu klaru

katak maioria partisipante sira ba ona vizita obra ZEESM-TL nian no konfirma katak obra

ZEESM-TL nian fornese asesibilidade ne’ebe diak ba ema ho difisiensia sira.

33%

45%

22%

Involve

La Involve

La Responde

Page 9: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

6 | P a g e

Figura 4: Vizita ona Obra ZEESM-TL Figura 5: Bele asesu Obra

ZEESM-TL

Fontes: AHDMTL (2019b)

Nune’e mos hanesan hare iha Figura 6 ne’ebe hatudu katak iha partisipante nain 60% maka

hateten Sim, sira iha planu para atu ba vizita obra ZEESM-TL sira ne iha futuru, nain 10% deit

maka dehan Lae no nain 30% seluk La Responde. Faktus ne aprezenta ba ita katak partisipante

sira iha hanoin no interese bot para ba hare no vizita fali obra ne’ebe halo ona iha sira nian area.

Figura 6: Planu atu hakat ba Obra ZEESM-TL nian

Fontes: AHDMTL (2019b)

78%

22% Ba ona

La responde

78%

22% Sim

La responde

60%

30%

10%

Involve

La Involve

La Responde

Page 10: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

7 | P a g e

Husi partisipante nain 9 (ema ho defisiensia), iha partisipante nain 2 maka hatan “lahatene” no

“la responde” ba perguntas hotu. Atu bele hatene klean liu tan kona ba resposta husi paritispante

nain 9 ne’e, bele hare kompletu iha annexo 3 husi relatorio ne’e.

Aleinde intrevista ho sira nain 9, AHDMTL mos hasoru no intrevista Presidenti Interino Rejiaun

Administrativu Especial Oe-cusse Ambeno (RAEOA). Nia rasik rekonhese katak ema ho

defisiensia sira mos uja ona sira nian direitu ba iha fasilidade publika ne’ebe nudar obras husi

ZEESM-TL no fo ezemplu kona ba konstruksaun eskola, autoridade komesa halo ona dalan

aseso ba ema ho defisiensia sira. Nune’e mos iha aeroportu foun no ponte ne’ebe konstrui ona, fo

mos asesu ba ema ho defisiensia sira. Nia mos kontinua informa katak ba futuru, sira iha ona

planu atu fornese asesibilidade ba ema ho defisiensia sira liu-liu asesu ba iha edificio publiko

foun sira ne’ebe maka planea hela atu konstrue iha futuru.

Antes remata iha intrevista, Presidenti Interino rejiaun Administrativu Especial Oe-cusse

Ambeno (RAEOA) ne mos haforsa katak nia fo ninian apoio ne’ebe bot no kontinua suporta

aktividade saida deit maka sira halo ba ema ho defisiente sira. Maibe Nia rasik husu ba ema ho

defisiensia sira para atu hadia sira nian maneira de servico ho honesto no promove deit interese

ba ema ho defisiensia sira laos ba fali grupu seluk nian. Atu hatene detailhu liu tan kona ba

resposta husi Presidenti Interino Rejiaun Administrativu Especial Oe-cusse Ambeno (RAEOA)

nian, bele hare iha annexo 4.

Iha fali intrevista ho Direitor Obras Publina husi Ministerio Infrastrutura nian, Nia informa katak

iha obras barak maka halo ona iha ZEESM-TL hanesan eskola, biblioteca, postu saude, estrada,

ponte, jardim desportu, airport no portu. Obra sira ne implementa husi kompanhia nasional no

mos internasional liu husi prosesu tenderizasaun ne’ebe maka fo sai husi Ministerio Infrastrutura

rasik. Nia mos esplika kona ba prosesu seleksaun ba kompanhia sira tuir kriteria no politika

ne’ebe maka Ministerio trasa ona iha planu.

Direitor ne mos ne’e rekonhese katak konstruksaun sira ne’ebe halo iha ZEESM-TL fo duni

espasu ba ema ho defisiensia sira hanesan iha rampa, odamatan ne’ebe luan no haris fatin ne’ebe

asesivel liu-liu atu fasilita ba ema ho defisiensia. Sira mos iha ona planu para atu halo mudanca

ba obra sira ne’ebe maka seidauk fo asesu ba ema ho defisiensia sira. Direitor rasik iha mehi

ne’ebe maka bot, hakarak maluk ho defisiensia sira bele sinti konfortavel ba iha fasilidade hotu

liu-liu iha fatin publiku iha Timor laran tomak. Atu hatene detailhu liu tan kona ba resposta husi

Presidenti Interino Regiaun Administrativu Especial Oe-cusse Ambeno nian, bele hare iha

annexo 5.

Page 11: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

8 | P a g e

6. KONKLUZAUN

Katak iha obras barak halo ona iha ZEESM-RAEOA hanesan eskola, biblioteka, postu saude,

estrada, ponte, jardim desportu, Aeroport no portu, ida ne’e bele sai hanesan referensia no

ezemplu ne’ebe diak ba projeitu sira seluk iha teritorio Timor-Leste laran tomak. Konstruksaun

ne’ebe halo iha ZEESM-RAEOA fo duni espasu ba ema ho defisiensia hanesan iha rampa,

odamatan ne’ebe luan no haris fatin ne’ebe asesivel liu-liu atu fasilita ba ema ho defisiensia. EhD

bele sinti konfortavel ba fasilidade hotu iha fatin publiku iha ZEESM-RAEOA, Rezultadu

hatudu katak partisipante ema ho defisiensia sira kontenti ho projeitu ZEESM-RAEOA no

konfirma katak bele asesu ba iha obra sira ne’ebe halo iha ZEESM-RAEOA.

7. REKOMENDASAUN 1. Autoridade ZEESM-RAEOA hodi konsidera nafatin ema ho defisiensia nia

partisiapasaun ka involvimentu iha aktividade hotu iha ZEESM-RAEOA atu bele suporta

no garante direitu ba ema ho defisiensia iha asesisbilidade no mobilidade ba infrastrutura

hotu.

2. Ministerio Obras Publika ne’ebe maka sai nain ba obra infrastrutura bo’ot sira iha Timor

laran Tomak, atu asegura obra hotu bele involve ema ho defisiensia iha planu asaun atu

asegura rezultadu husi projeitu sira fo duni benefisiu ba ema hotu inklui ema ho

defisiensia.

3. Ministeriu Obras Publika atu prepara matadalan estadarizasauninfrastrutura ba

edifikasaun nian no halo revizaun matadalan estadarizasaun infrastrutura ba Estrada iha

2014 ho konsiderasaun ba asesibilidade no mobilidade ba ema ho defisiensia.

8. LIA MAK TAKA

Hanesan konkluzaun jeral husi avaliasaun ida ne’e, bazeia ba Grupu Diskusaun no Intrevista

ne’ebe maka halo iha Pante Makasar (RAEOA),Oe-cusse iha Fulan Setembro 2019, AHDMTL

hetan katak projeitu ZEESM-TL fornese duni asesibilidade no mobilidade ba komunidade sira

hotu inklui ba ema ho defisiensia sira. Rezultadu mos hatudu klaru katak maioria partisipante,

ema ho defisiensia sira kontenti ho projeitu ZEESM-TL no konfirma katak sira bele asesu ba iha

obra sira ne’ebe halo iha pante Makasar RAEOA, Oe-cusse.

Page 12: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

9 | P a g e

Maske ho sampel ne’ebe maka oituan ba iha avaliasaun ida ne’e maibe AHDMTL hare katak

obra ne’ebe maka halo ona iha postu Pante Makasar RAEOA liu husi projeitu ZEESM-TL bele

sai hanesan referensia no ezemplu ne’ebe diak ba projeitu sira seluk iha teritorio Timor-Leste

laran tomak. AHDMTL mos fiar katak liu husi dalan fo Asesibilidade no Mobilidade ba ema ho

defisiensia sira atu bele partisiap iha aktividade hotu iha sosiadade nian laran maka hanesan

meios importante ida para atu bele suporta no garante direitu ba ema ho defisiensia sira iha

asesisbilidade no mobilidade.

Ba futuru, AHDMTL hakarak hato rekomendasaun ba institusaun governu ne’ebe kompetenti

liu-liu Ministerio Obras Publika ne’ebe maka sai nain ba obra infrastrutura bot sira iha Timor

laran, atu asegura obra hotu bele involve ema ho defisiensia iha planu atu asegura rezultadu husi

projeitu sira ne fo duni benefisio ba ema hotu inklui ema ho defisiensia sira.

Antes remata, AHDMTL mos hakarak hato agradecimento bot ba partisipante sira hotu inklui

ema ho defisiensia, Direitor Obras Publika no Presidenti Interino Rejiaun Oe-cusse Ambeno

RAEOA nian ne’ebe maka fo ona sira nian tempo hodi ekipa AHDMTL bele halo intrevista no

mos ba partisipante sira ne’ebe maka hola parte iha Grupu Diskusaun. La haluha mos AHDMTL

hakarak atu hato obrigado ba Dr. Felix Piedade ne’ebe maka apoio hodi bele hakerek ona

relatorio badak ida ne’e.

Page 13: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

10 | P a g e

Lista Bibiliografia

AHDMTL (2019), Profile AHDMTL, Edificio AHDMTL, Lemkari, Manleuana

AHDMTL (2019a), Diskusaun Grupu iha postu Pante Makasar RAEOA, iha loron

Kuarta Feira, 18 Setembro 2019

AHDMTL (2019b), Intrevista ho Partisipante 11 iha postu Pante Makasar RAEOA, Fulan

Setembro 2019

Saunders, M; Lewis, P & Thornhill, A (2012), Research Methods for Business Students,

Sixth Edition, Pearson Education Limited

Wikipedia (2019), poStu Pante Macassar RAEOA, asesu iha dia 25 Outubro 2019

https://en.wikipedia.org/wiki/Pante_Macassar#/media/File:Pante_Macassar_posto_administrativ

o.png

ZEESM-TL (2019), Zona Especial de Economia Social de Mercado de Timor-Leste,

https://www.zeesm.tl/tt/zeesm-tl/, asesu iha dia 12 Outubro 2019

Page 14: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

1 | P a g e

FOTOGRAFIA ATIVIDADES AUDITORIA SOSIAL RAEOA

HALAO OBSERVASAUN DIREITA BA OBRA ESTRADA NEBE MAK HARI HUSI PROJETU ZEESM-TL

Equipa AHDMTL halo observasaun direita ba iha Estrada publiku no

trotoa ne’ebe maka implementa husi projeitu ZEESM-TL

Husi observasaun ne’e hatudu katak Estrada publiku no trotoa ne’ebe

maka implementa husi projeitu ZEESM-TL fo duni Espasu ba ema

hotu liu-liu ba ema ho defisensia sira.

( Observasaun ida ne’e akompanha direita husi Presidente Interino

RAEOA, Sua. Excia. Arseno Painxão Bano, ekipa KD-Renas, Board

Fongtil ho staf Fongtil)

Page 15: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

2 | P a g e

HALAO OBSERVASAUN DIREITA BA OBRA AEROPORTU PALABAN NEBE MAK HARI HUSI PROJETU ZEESM-TL

Equipa AHDMTL halo observasaun direita ba iha Aeroportu Palaban

ne’ebe maka hari husi projeitu ZEESM-TL

Husi observasaun ne’e hatudu katak fatin refere fo duni Espasu ba

ema hotu liu-liu ba ema ho defisensia sira mak hanesan Rampa, haris

fatin, odamatan, Lift no seluk-seluk tan. ( Observasaun ida ne’e

akompaha husi Teknik Manager Aeroportu Palaban ho Chefe

departementu teknik Ministerio Obras Publiko RAEOA, Sra. Iria

Tamele)

Page 16: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

3 | P a g e

HALAO OBSERVASAUN DIREITA BA OBRA PONTE NOEFEFAN NEBE MAK HARI HUSI PROJETU ZEESM-TL

Equipa AHDMTL halo observasaun direta ba iha

ponte Noefefan Ne’ebe maka konstroi husi projeitu

ZEESM-TL

Husi observasaun ne’e hatidu katak ponte refere fo

duni espasu ba ema ho defisensia sira

EKIPA NUMERADOR HAMUTUK HO FASILITADOR HALAO ATIVIDADES FDG BA AUTORIDADE LOKAL SIRA IHA SALAUN POSTO ADM. PANTE MAKASAR

Page 17: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

4 | P a g e

Dr, ahdmtl introdus no espelika konaba objective husi FGD ba

partisipante sira

Kada grupu apresenta rezultadu diskusaun konaba materia ka

perguntas nebe hato’o husi fasilitador sira ba asesibilidade iha

RAEOA

Partisipant

es sira iha

antusiasm

o tebes ba

diskusaun

grupu

Sesaun ikus Foto Hamutuk ho partisipante no autoridade local

sira

Page 18: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

5 | P a g e

NUMERADOR SIRA HALAO INTERVISTA BA DIRETUR OBRAS PUBLIKO HO PRESIDENTE INTERIONO RAEOA

FOTOGRAFIA NUMERADOR SIRA HALAO INTERVISTA DIREITA BA EMA HO DEFISIENSIA SIRA IHA SUKU 8

Equipa numerador

husi ahdmtl

rekolha

informasaun husi

diretur obras

publiku, konaba

obras sira ne’ebe

maka hari husi

projeitu ZEESM

iha RAEOA

Equipa numerador

husi ahdmtl

kontinua rekolha

informasaun husi

presidenti interinu

RAEOA, konaba

obra sira ne’ebe

maka hari husi

projeitu ZEESM

Page 19: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

6 | P a g e

KOMPUSTO IHA PANTE MAKASAR RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha

suku Nipane kona ba obra ZEESM ne’ebe maka

implementa ona iha RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD

iha suku Bobocase kona ba obra ZEESM ne’ebe

maka implementa ona iha RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha suku Taiboco

kona ba obra ZEESM ne’ebe maka implementa ona iha RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha suku Lalisuk kona

ba obra ZEESM ne’ebe maka implementa ona iha RAEOA

Page 20: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

7 | P a g e

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha suku

Costa kona ba obra ZEESM ne’ebe maka implementa ona iha

RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha suku

Cunha kona ba obra ZEESM ne’ebe maka implementa ona iha

RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha suku

Naimeco kona ba obra ZEESM ne’ebe maka implementa

ona iha RAEOA

Equipa numerador ahdmtl dada lia direita ho EHD iha suku

Lifau kona ba obra ZEESM ne’ebe maka implementa ona

iha RAEOA

Page 21: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

1 | P a g e

Annexo 1: Tabela Benifisiariu entrevista

No. Naran Beneifisiariu Pozisaun Organizasaun ka

Governo

1. Candido Dos Reis

Amaral

Diretur MOP RAEOA

2. Lambertus Nine Estundate Ema Ho Defisiensia Komunidade

3. Meliceors Snoe Colo Ema Ho Defisiensia Komunidade

4. Veronica Falo Ema Ho Defisiensia Komunidade

5. Paulo Bene Colo Ema Ho Defisiensia Komunidade

6. Jose Corbafo Ema Ho Defisiensia Komunidade

7. João Mani Ema Ho Defisiensia Komunidade

8. Arsenio Bano Presidente Interino Raeoa Governu

9. Francisca Eco Ema Ho Defisiensia Komunidade

10. Yohanes Tacaki Ema Ho Defisiensia Komunidade

11. Julio Bene Colo Ema Ho Defisiensia Komunidade

Tabela benefisiariu FDG (Foku Diskusaun Grupu)

No. Naran Partisipante Pozisaun Governo / Ong /

Ehd

1. Iria Tomele Chefe dep, identifikasaun Governo

2. Octoviano Ribeiro Staff Edukasaun Governo

3. Lino Palat Delegado Taiboco Governo

4 Pedro S.N. Eco Chefe Suco Nipane Governo

5. Aleixo Aki Chefe Suco Costa Governo

6. Joaquim Tafin Chefe Suco Taiboco Governo

7. Gaspar Naheten Chefe Aldeia Governo

8. Hermelindo Lalisuk Chefe Suco Lalisuk Governo

9. Jose Correia Ofisial Justisa Governo

10. Delfina Caet Nheu Delegada Xanane Governo

11. Paulo T. Felo Representante Joventude

12. Domingos Dos

Remedios

Cont. palaban

13. Agostinho Sequeira Diretur Ong Funibes

14 Francisci Ais Chefe Aldeia Costa Governo

15. Domingoa Seco Cauman Chefe Suco Cunha Governo

16. Francisco Carbafo Chefe Aldeia Cunha Governo

17. Agusta S. Da Silva Governo

18. Delfina Leiyy Soares Apoiu Suco Governo

19. Sebastião Cob Chefe Suco Bobocasse Governo

20. Domingos Neno Governo

21. Domingos Anin Chefe Aldeia Makelelo Governo

Page 22: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

2 | P a g e

Annexo 2: Resposta husi Diskusaun Grupu

No Perguntas Grupu I Grupu II Grupu III

1. Oinsa ita bot sira nian

konesementu kona ba

asesibilidade no

mobilidade ba ema ho

defisiensia?

Ema hotu iha

direito atu asesu

ba

dezenvolvimento

inklui edukasaun,

saude no kultura

no mos aseseu ba

trotoar,…. no

ponte

Asesu ba fatin

publiko no privado

Se bainhira ida asesu

trotoar iha dalan

publiko entaun ema ho

defisiensia sira bele

halo movimento ho diak

2. Tuir ita bot sira nia

konesementu sa ida

mak lia fuan

inkluzivu ?

Fo pasu ba ema

defisiensia sira

Inklui ema hotu

hodi bele halo

aktividade

Partisipasaun

3. Ita bot sira nia hare’e

ema ho defisiensia

asesu ba obra hirak

nebe maka hari ona

husi ZEESM-TL?

Iha Iha, maibe la

kompletu

Asesu, ezemplu trotoar

ho hospital

4. Wainhira implementa

projeitu husi ZEESM-

TL involve ema ho

defisiensia hodi

kontribui idea ka

hanoin?

Iha La involve La hatene

5. Ita hare ba pasadu sai

maka ita bot sira halo

ona ba ema ho

defisiensia?

Iha Hetan ajuda

material husi MSS

hanesan uma,

sepatu no kursi

roda

Ami seidauk halo buat

ida

6. Kontribuisaun sa ida

maka ita bot sira sei

halo ba ema ho

defisiensia iha futuru

hodi atinji inklusaun?

Servico integrado

entre Ministerial

Involve ema ho

defisiensia sira fo

ideas ba plano

Ami sei ajuda fo idea

bainhira iha encontro ho

obras publika sira para

atu halo projeitu tenki

ema ho defisiensia sira

nian idea ka hanoin

7 Rekomendasaun Tenki iha

aprezentasaun

planu infrastrutura

Governu liu husi

MSS for apoio

maximu ba

defisiensia sira,

feto faluk no

orfanatus

Ba oin, sei envolve

defisiensia no husu mos

sira nian idea

Page 23: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

3 | P a g e

Annexo 3: Resposta husi Intrevista ho Partisipante nain 9 (Ema nebe ho Difisiensia)

Participante

N

o

Topiko 1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Hatene projeitu

ZEESM-TL

Hatene Hatene Hatene Hatene La

Hatene

Hatene Hatene Hatene Hatene

2. Kontenti ho

obra ZEESM-

TL

Kontenti Kontenti Kontenti Kontenti La

Responde

La

Responde

Kontenti Kontenti Kontenti

3. La kontenti,

tamba?

- - - - - - - - -

4. Involve ita iha

obra ZEESM-

TL

Lae Lae Sim Sim La

Responde

La

Responde

Sim Lae Lae

5. Se involve,

oinsa?

- - Konvite

ba

enkontru

Konvite ba

enkontru

La

Responde

La

Responde

6. Vizita ona obra

ZEESM-TL

Ba ona Ba ona Ba ona Ba ona La

Responde

La

Responde

Ba ona Ba ona Ba ona

7. Bele asesu Sim Sim Sim Sim La

Responde

La

Responde

Sim Sim Sim

8. Planu ba oin atu

hakat ba fatin

sira ne

Lae Sim Sim Sim La

Responde

La

Responde

Sim Sim Sim

Komentariu Ladun

kompleito

mais

neneik sei

hadia

Estrada no

eletrisidad

e agora

diak

Bele halo trotoar

Kria mos

kondisaun iha

edificio governo

para fo asesu

La

Responde

La

Responde

Kontenti

ho

projeitu

ZEESM-

TL

Kontenti

ho

projeitu

ZEESM-

TL

Kontenti

ho

projeitu

ZEESM-

TL

Nota: Entre ema ho defisensia 9 ne'e, nain 2 maka fo resposta “lahatene” no “la responde” ba perguntas hotu

Page 24: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

4 | P a g e

Annexo 4: Resposta husi Presidenti Interino Regiaun Administrativu Especial Oe-cusse

No. Perguntas Resposta

1. Tuir Sua. Excia nia hanoin ema ho

defisiensia sira mos uja ona sira nia direitu

ba uza fasilidade publiku ka obras sira nebe

mak hari husi ZEESM-TL?

Sim

2. Obras hira nebe maka hari’I husi ZEESM-

TL kria mos assesibilidade ba ema ho

defisiensia hodi asesu exemplo hanesan

Rampa, odamatan, haris fatin, lift no seluk-

seluk tan

Sim, iha konstrucao foun sira hanesan

eskola komesa ona halo dalan acesso ba

defisiensia sira hanesan odamatan, casa de

banho no seluk tan

3. Obra hira ona mak iha assesibilidade no

mobilidade ba ema ho defisiensia?

Foin maka eskola rua deit tamba desenho

uluk ne ladauk adapta ba acceso ba ema ho

defisiensia sira maibe aeroportu no ponte

iha ona accesso

4. Hanesan Presidenti RAEOA/ZEESM-TL,

Sua Excia. Iha hanoin atu ajuda ema ho

defisiensia sira hodi uza no asesu ba

fasilidade publiku sira ne’e?

Sim, iha hanoin ona, ho nune’e desnho ba

konstruksaun foun no rehabilitasaun ba

edifisio foun sira adapta ona ho

accesibilidade ba ema ho defisiensia sira

5. Asaun saida maka Sua Excia. Foti wainhira

ema ho defisiensia sira luta sira nia direitu

ba fasilidade publiko sira ne’e?

Buka dalan atu fasilita no dignifika pessoal

ho defisiensia sira hodi hari fasilidade nebe

precisja hanesan edifisio atu haknar-an ba

6. Komentario Nudar autoridade RAEOA apoio sem

reserve, suporta aktividade saida deit maka

ema ho defisiensia sira precija. Maibe

autoridade husu atu hadia estrutura nebe

iha, servico ho honesto, transparente no

labele iha interese oin-oin

Page 25: Relatorio Studu Evaluatiuvu Kona-ba Asesibilidade no

5 | P a g e

Annexo 5: Resposta husi Direitor Obras Publika

No. Perguntas Resposta

1. Obra hira maka agora dadaun hari ona

husi ZEESM-TL?

Obras 4 ba leten

2. Obra hirak ne’ebe ita temi inklui obra

saida deit ?

Eskola 24, Biblioteca 2, Sentru Postu Saude sanulu

resin, Redentasaun de Aula iha Lima, Estrada, Ponte,

Jardin desportu, airportu, Porto no Klinika Kurasaun

3. Obra hirak ne implementa husi

kompanhia nebe ?

Kompanhia internasional no Nasional

4. Ministerio Infrastrutura fo sai

tenderizaun ba kompania sira no iha

selesaun dokumentus iha criteria ka

politika ruma?

Sim

5. Kriteria ka politika saida ? Depois de alokasaun orsamental, kada sektoral ida-ida

hato planu ba infrastrutura nian, kuandu hetan

aprovasaun osan, karik sira precisa asistensia teknik husi

infrastrutura balu sira bele halo kontratu ba konsultan

maibe verifikasaun mai nafatiniha ne depois iha ne

teknik sira halo dezenho deit no bill of quantity hato bai

ha Presidenti Autoridade hodi hetan aprovasaun. Depois

kombina ho parte financas hodi hare alokasaun osan ne

los no iha duni ka lae depois haruka bas ira iha divizaun

aprovizionamentu hodi halo prosesu tenderizasaun

6. Konstruksaun sira ne’ebe maka halo

husi ZEESM-TL fo espasu ka

inklusivu ba ema ho defisiensia ka lae?

Sim

7. Se hanesan ne signifika katak obra

hirak ne’ebe maka hari husi ZEESM-

TL hanesan klinika kurasaun,

Estrada….no sira seluk tan, ema ho

defisiensia sira mos bele asesu ba

Sim

8. Husi obra hirak ne’ebe maka

mensiona, obra ne’ebe maka iha ona

asesibilidade ona?

Klinika Kurasaun, Estrada, Ponte Wefefan, Eskola,

Jardin desportu, Airportu, Portu,

9. Iha ona politika balun atu halo

mudansa ba obra ne’ebe maka karik

seidauk asesivel?

Sim

10. Komentario Hau nia espetativa, hau nia mehi hakarak maluk sira

tenki sinti konfortavel iha nebe deit iha fasilidade hotu-

hotu iha fatin publiku hotu sira tenki sinti konfortavel no

seguru ba situasaun hotu-hotu. Ida ne maka hau nian

komentariu.