Report Number: 137563 Bosna i Hercegovina...CBBiH Centralna banka BiH CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi CEES Zemlje centralne i istočne Evrope CES Konstantan

1

Report Number: 137563

Bosna i Hercegovina:

Procjenjivanje efekta novog sporazuma CEFTA na trgovinske tokove Bosne i

Hercegovine i izračunavanje trgovinskog potencijala1

Sandra Hlivnjak*, Amra Mujabašić*, Emina Fočo-Obeji**, Lejla Hamzić**

Sažetak

U ovom radu daje se ocjena učinka trgovinske razmjene zemalja zapadnog Balkana sa državama

članicama EU. Poseban fokus stavljen je na trgovinski potencijal Bosne i Hercegovine (BiH) i

procjenu efekata novog Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (Central European

Free Trade Agreement - CEFTA), korištenjem jednačina gravitacije. Pristup Bussière et al.

(2005) je primijenjen kao osnovna referenca za razvijanje modela trgovinskih tokova BiH i za

procjenu trgovinskog potencijala BiH. U radu Bussière et al. (2005) potencijalna trgovinska

razmjena zemalja centralne i istočne Evrope se računa iz efekata za pojedinačne trgovinske

parove zemalja, nakon kontrolisanja nivoa varijabli koje se ne mijenjaju sa vremenom, kao što je

npr. udaljenost. Procedura vektorske dekompozicije fiksnih efekata (fixed effect vector

decomposition - FEVD) nudi rješenje za problem procjenjivanja vremenski nepromjenljivih

vektora u panel podacima kada je najmanje jedan vektor u korelaciji sa jediničnim efektom koji

se ne može posmatrati direktno. FEVD se smatra prikladnom procedurom za ovu primjenu, pošto

se CEFTA smatra endogenom i u korelaciji sa jediničnim efektom koji se ne može posmatrati

direktno. Primjenom opisane metode, rezultati ukazuju na to da se BiH približava potencijalnom

nivou trgovinske razmjene sa zemljama regiona brže nego sa zemljama članicama EU, mada

trgovinski deficit i dalje ostaje prisutan i bez značajnijeg umanjenja ako progres ne bude ostvaren

na jačanju kapaciteta institucija, stvaranju prilika za izvoz i veću diverzifikaciju izvoza.

1 Ovaj izvještaj je pripremljen zahvaljujući sredstvima iz Umbrella Trade Trust Fund koji podržavaju Vlade

Holandije, Norveške, Švedske, Švicarske i Velike Britanije. Autori su iz *Grupacija Svjetske banke i **

BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Stavovi, interpretacija i zaključna razmatranja

iznesena u ovom radu su u potpunosti od strane autora.

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

2

Priznanje

Ovaj izvještaj je pripremljen zahvaljujući sredstvima iz Umbrella Trade Trust Fund koji

podržavaju Vlade Holandije, Norveške, Švedske, Švicarske i Velike Britanije.

Autori koriste priliku da se zahvale učesnicima na prezentaciji izvještaja i to gospodinu Salić

Midhatu i uposlenicima BiH Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na učešću u

diskusiji i korisnim savjetima datim tokom prezentacije. Nadamo se da će izvještaji ovog tipa

osnažiti trgovinsku politiku i otvoriti mogućnosti za nastavak dijalog na ovu temu.

Autori bi takođe željeli da se zahvale i menadžmentu Svjetske banke, a naročito Gallina A

Vincelette (menadžer prakse za makro trgovinu i investicije), za podršku i smjernice, zatim Ian

John Douglas Gillson (vodeći ekonomista) za korisne savjete, kao i kolegama koje su dale

komentare na rani nacrt izvještaja, a to su: Simon Davies, Shawn W. Tan, Ekaterina

Vostroknutova i Bojan Shimbov, te lokalnim konsultantima Merima Balavac i Edvard Orlic, koji

su pomogli u pripremi upitnika zajedno sa sugestijama primljenim od Asli Senkal, Cesar A.

Cancho, Kiryl Hajduk, Lazar Šestović i Sanja Madžarević-Šujster.

3

© 2019 International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank

1818 H Street NW

Washington DC 20433

Telephone: 202-473-1000

Internet: www.worldbank.org

Ovaj materijal je proizvod osoblja Svjetske banke, uz vanjske doprinose. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i

zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju.

Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije

prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje

teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica.

Prava i dozvole

Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Obzirom da Svjetska banka potiče diseminaciju svojih

radova, ovaj se materijal može reproducirati u cijelosti ili dijelom, u nekomercijalne svrhe, ukoliko se u potpunosti

navede izvor. Svi upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti World Bank Publication,

The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2625, e-mail:

[email protected].

http://www.worldbank.org/mailto:[email protected]

4

Lista skraćenica:

AR Auto regresija

BDP Bruto društveni proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

CBBiH Centralna banka BiH

CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj

Evropi

CEES Zemlje centralne i istočne Evrope

CES Konstantan elasticitet substitucije

EK Evropska komisija

EU Evropska unija

FEVD Dekompozicija fiksnog efekta vektora

FEVDA Augmentovani FEVD

FTA Slobodna trgovinska zona

OHR Kancelarija visokog predstavnika

OECD Organizacija za ekonomsku kooperaciju i

razvoj

PDV Porez na dodatu vrijednost

SAD Sjedinjene Američke Države

SEEC Zemlje jugoistočne Evrope

UN Ujedinjene nacije

ZB Zapadni Balkan

WEO Svjetski ekonomski pregled

5

Sadržaj

1 UVOD ......................................................................................................................................................... 6

2 TEORIJSKA I EMPIRIJSKA RAZMATRANJA ................................................................................. 7

MULTILATERALNI PRISTUP ......................................................................................................................... 9 ENDOGENOST ............................................................................................................................................11 IZBOR VEKTORA ........................................................................................................................................12

3 PODACI, MODEL I PROCEDURA PROCJENE ................................................................................13

PODACI ......................................................................................................................................................13 MODEL ......................................................................................................................................................16 PROCEDURA PROCJENE ..............................................................................................................................19

4 REZULTATI ZA TRGOVINSKI POTENCIJAL I DISKUSIJA O EFEKTIMA SPORAZUMA

CEFTA .........................................................................................................................................................25

5 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE ...............................................................................32

Prilog 1 ................................................................................................................................................34 Kombinovani koeficijent za CEFTA Uvoz: ..........................................................................................34 Kombinovani koeficijent za CEFTA Izvoz: ..........................................................................................34 Prilog 2 ................................................................................................................................................35 Do file (programski kod) ......................................................................................................................35 Literatura .............................................................................................................................................39

6

1 Uvod

Za zemlje zapadnog Balkana (ZB) sporazum o slobodnoj trgovinskoj razmjeni bi mogao

predstavljati važan dio postizanja nesmetane tranzicije i priključenja EU. Teoretski

gledano, uvođenje oblasti slobodne trgovinske razmjene može da doprinese ekonomskom

razvoju i unapređenju regionalne saradnje. Sporazum o slobodnoj trgovinskoj razmjeni u

centralnoj Evropi – CEFTA - potpisale su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska,

Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora i Srbija (uključujući Kosovo, prema

definiciji iz Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN), 19. decembra 2006. godine, u

Bukureštu. Parlament Bosne i Hercegovine je ratifikovao sporazum 6. septembra 2007.

godine. Kašnjenje ratifikacije bilo je izazvano kritikama lokalnog poljoprivrednog lobija,

gdje su poljoprivredni proizvođači iz BiH bili zabrinuti da će odredbe sporazuma CEFTA

za uklanjanje carinskih dažbina dodatno da oslabe njihovu poziciju na lokalnom i

regionalnom tržištu. Ured visokog predstavnika insistirao je da BiH treba da ratifikuje

sporazum (OHR, 2007).

Prema navodima iz rada Evropske komisije (European Commission, 2006), osnovni

razlog potpisivanja sporazuma CEFTA odnosio se na očekivane realne ekonomske koristi

za ekonomije zemalja potpisnica. Komesar za proširenje EU, Olli Rehn, rekao je sljedeće

vezano za sporazum CEFTA2: „On daje važan doprinos ekonomskom razvoju i

regionalnoj saradnji“. U istoj izjavi, Komesar za trgovinu EU, Peter Mandelson, izjavio

je: „… Prošireni sporazum CEFTA ponudit će realne ekonomske koristi za sve strane, ali

on takođe šalje važan politički signal, bliži trgovinski odnosi u jugoistočnoj Evropi su

temelj za stabilnost i rastući prosperitet“.

Moglo bi se zagovarati gledište da su za te izjave potrebni dokazi koji bi ih podržavali.

Razumno je očekivati da EU želi da vidi zemlje potpisnice sporazuma CEFTA kao

integrisane ekonomije. Neke od tih zemalja su zemlje kandidati, a druge su potencijalni

2 Evropa izjave za štampu (Europa press releases) IP/06/1837, 19. decembar 2006.godine, dostupno na

adresi: http://europa.eu

7

kandidati za članstvo u EU. EU kontinuirano radi na razvoju svoje ekonomske unije,

pošto ima jedinstveni monetarni sistem, centralnu banku, a i radi na uspostavljanju

objedinjenog fiskalnog sistema i zajedničke vanjske ekonomske politike.

Prema teoriji ekonomske integracije, konačni stadij ekonomske unije je potpuna

integracija zemalja članica. Prema Odluci Evropske komisije (EK) br. 533/2004, „EK je

potvrdila svoju odlučnost da potpuno i djelotvorno podrži evropsku perspektivu zemalja

ZB, potvrđujući da će ZB postati neodvojivi dio EU kada ispune uspostavljene kriterije“.

Prema tome, EU gleda na ZB kao na potencijalnog člana i dakle, nije iznenađujuće da

zvaničnici EU podržavaju sporazum CEFTA. Pošto je sporazum CEFTA potpisan

između zemalja ZB tek 2007. godine, moguće je ocijeniti samo da li je sporazum imao

efekta u kratkoročnom periodu i to je predmet istraživanja ovog rada. Da bi se ocijenilo

da li je formiranje FTA predstavljalo dobru odluku o politikama za sve zemlje ZB,

neophodna je tkz. ex-post empirijska analiza. Prema tome, u ovom radu se razvijaju tri

ključne oblasti. Prva je uspostaviti model za izračunavanje trgovinskog potencijala BiH;

druga je procjena efekata novog sporazuma CEFTA korištenjem jednačina gravitacije; a

treća je diskusija o efektima novog sporazuma CEFTA na održivost trgovinskog deficita

u BiH. Rad je organizovan u pet odjeljaka. Nakon uvoda, drugi dio počinje sa teoretskim

i empirijskim razmatranjima. Podaci, model i procedura procjene dati su u trećem dijelu,

nakon čega slijedi diskusija o rezultatima i zaključna razmatranja ovog istraživanja.

2 Teorijska i empirijska razmatranja

Jednačine gravitacije se u sve većoj mjeri koriste za analiziranje međunarodne trgovine

(npr. u radovima Frankel et al., 1996; Rose 2000; Glick and Rose 2001; Bun 2006; Baier

et al., 2007; Caporale et al., 2008; Stack and Penrtecost 2011). Bun (2006) je na primjer,

razmatrao jednačine gravitacije koje su korištene u empirijskim primjenama na

međunarodnu trgovinu još u šezdesetim godinama prošlog vijeka. Standardni model

gravitacije koristi se za objašnjavanje obima trgovinske razmjene između zemalja,

uslovljeno njihovim nacionalnim dohotkom i udaljenošću između njih. Prema tome,

8

Tij=ij

ji

D

YYC (1)

Primijenjeno na ekonomske tokove (tj. bilateralnu trgovinsku razmjenu), intenzitet

trgovinskih tokova između dvije zemlje (Tij), pri čemu su i i j indeksi zemalja (i i ≠ j),

predstavlja proizvod sljedećeg:

- njihovih nacionalnih dohodaka (Yi i Yj) podijeljen sa

- udaljenošću između njih (Dij)

- pri čemu se rezultat množi sa određenom konstantom C

Primjenjujući logaritme i dodajući grešku (normalno distribuiranu) za namjenu

procjenjivanja, trgovinski tokovi mogu da se procijene putem sljedeće jednačine:

lnTij= c + lnYi + lnYj – Dij + uij (2)

To je standardna jednačina „gravitacije“. Očekivani efekti tog standardnog modela bili bi

da što je veći BDP (za parove zemalja) to su veći trgovinski tokovi, te što je veća

udaljenost između zemalja, to je manja trgovinska razmjena.

Empirijski radovi o trgovinskoj razmjeni koji koriste modele gravitacije u tipičnom

slučaju koriste panel podatke (Bussière et al., 2005; Bun 2006; Baier et al., 2007;

Caporale et al., 2008; Plüemper and Troeger 2011). Baltagi (2008) ukazuje na to da,

panel podaci omogućavaju da se kontrolira neposmatrana heterogenost, kako u

pojedinačnim efektima na zemlje ili vremenskim efektima, tako i u oba slučaja, iako

tehnička priroda pristupa neposmatranoj heterogenosti varira u skladu sa tim da li je

prihvaćena procjena fiksnih ili slučajnih efekata. Pristup fiksnih efekata bio bi prikladan

ako se uzme kao pretpostavka da su neke ili sve varijable za objašnjenje u korelaciji sa

terminom greške; dok bi pristup slučajnih efekata bio prikladan ako se uzima kao

pretpostavka da za sve varijable za objašnjenje vrijedi da nisu u korelaciji sa terminom

greške (Mundlak, 1978). Prema tome, određena važna pitanja moraju da se razmatraju

prije nego što se počne sa empirijskom procjenom. Ta razmatranja pokrivaju: tehnike

koje mogu da budu odgovorne za faktore koji se ne mogu posmatrati, kao što su

9

multilateralni pristup; tretman članstva u oblasti slobodne trgovinske razmjene (free trade

area - FTA) (da li je članstvo u FTA modelirano kao endogeno ili egzogeno), te izbor

varijable zasnovan na teorijskom okviru. To se sada razmatra zajedno sa njihovim

mogućim empirijskim implikacijama.

Multilateralni pristup

Termin multilateralni pristup uveli su Anderson i van Wincoop (2003), zagovarajući stav

da literatura o modelima gravitacije u tipičnom slučaju ne uključuje multilateralni pristup,

ili da je on, ako je uključen, u obliku neteoretskog vektora koji je vezan za udaljenost.

Autori uporno pominju prisustvo cjenovnih razlika kao nešto što ukazuje na

multilateralni pristup, objašnjavajući da se cijene razlikuju između lokacija kao rezultat

trgovinskih troškova (kao što su troškovi informacija, dizajna, različiti pravni troškovi).

Mnogi od tih troškova ne mogu se direktno posmatrati, iako će ignorisanje cjenovnih

razlika da za rezultat ima neuključenje varijable i pristrasnost rezultata. Bussière et al.

(2005) koristi model fiksnih efekata za parove zemalja za faktore koji se ne mogu

posmatrati, ukazujući na to da te specifikacije u potpunosti koriste panel dimenzije

trgovinskih tokova između zemalja. Takođe, Baldwin and Taglioni (2007) su pokazali da

se konzistentna procjena modela gravitacije može postići korištenjem panel podataka i

procjenjivanjem sa fiksnim efektima za parove zemalja (tj. tretiranjem svakog

bilateralnog toka kao međusekcijske grupe). Tehnika koju su primijenili je, u osnovi,

standardna jednosmjerna procjena fiksnog efekta (Baltagi, 2008). To daje konzistentnost

na dva načina. Prvo, između teorijski izvedenog oblika modela gravitacije i njegove

empirijske specifikacije (u praksi, Anderson and van Wincoop, 2003 - efekti

multilateralnog pristupa se modeliraju kao uticaji koji se ne mogu posmatrati, a koji treba

da budu obuhvaćeni fiksnim efektima). Drugi način je to da pošto se efekat

multilateralnog pristupa obuhvati fiksnim efektom, empirijska jednačina gravitacije više

ne pati od pristrasnosti neuključenog vektora. Prema tome, konzistentna procjena je

moguća. Međutim, sa standardnom metodom fiksnog efekta uključenje fiksnog efekta ne

omogućava procjenjivanje vektora koje se ne mijenjaju kroz vrijeme, kao što je npr.

udaljenost. Prema tome, preporučuje se primjena procedure sa dva koraka (Bussière et

10

al., 2005; Baldwin and Taglioni, 2007). Prema toj proceduri, prvi korak je procjenjivanje

standardnog fiksnog efekta, pri čemu pojedinačni efekat za parove zemalja pokriva sve

faktore koji se ne mogu posmatrati, a koji su vezani za otpor prema trgovinskoj razmjeni.

Pošto su oni kolinearni sa pojedinačnim efektima za parove zemalja, procjenjivanje

koeficijenata za udaljenost i druge tkz. vještačke varijable nije moguće. Ipak,

regresionom analizom u drugom koraku ti neposmatrani faktori se mogu isfiltrirati

(Cheng and Wall, 2005). U drugom koraku dobijaju se fiksni efekti iz regresije u prvom

koraku i onda se oni regresiraju na sve varijable koje se ne mijenjaju kroz vrijeme osim

FTA, da bi se isfilterisala važnost tih varijabli u fiksnom efektu. Vektor FTA je već

uveden u prvom koraku, pošto je već postojao ili je proširen u toku perioda koji je

analiziran i prema tome, varira u toku perioda koji je uzet kao uzorak za analizu. Bussière

et al. (2005) primjenili su opisanu proceduru kako bi se izračunao trgovinski potencijal

zemalja centralne i istočne Evrope. U radu Caporale et al. (2008) primijenjena je slična

procedura, ali je ona produžena na tri koraka. Njihova procedura se zove „tehnika

vektorske dekompozicije fiksnih efekata“, a inicijalno su je razvili Plüemper and Troeger

(2004). Osnovna razlika između te dvije procedure je očigledno u trećem koraku. U radu

Caporale et al. (2008) reziduali su dobijeni iz drugog koraka, a onda je ponovljena

regresija iz prvog koraka, uključujući reziduale iz drugog koraka, zajedno sa svim

ostalim vektorima za objašnjenje i svim aproksimativnim vektorima. U radu Plüemper

and Troeger (2007) postavljen je kod za regresiju vektorske dekompozicije fiksnih

efekata pod nazivom: „xtfevd“ koji je dostupan za preuzimanje sa interneta i on radi u

softverskom paketu Stata 11. U ovoj procjeni se primjenjuje pristup iz rada Bussière et al.

(2005) da bi se izračunao trgovinski potencijal zemalja zapadnog Balkana, ali sa

neznatnim unapređenjem njihove sugerisane procedure, koja je prikazana u dijelu koji se

odnosi na proceduru procjene a nazvali smo je FEVDA (augmentirana tehnika vektorske

dekompozicije fiksnih efekata).

Da bi se procijenio efekat sporazuma CEFTA na trgovinske tokove BiH, bit će

primijenjena tehnika FEVD (Plüemper and Troeger 2011) kao tehnika kojoj se daje

prednost. Određene rezerve vezano za FEVD tehniku opovrgnute su u literaturi, a one se

odnose na različite standardne greške za određene vektore. Kako je sugerisano u

11

radovima Breusch et al. (2010) i Greene (2010), često postoje problemi sa varijacijom

koja je procjenjena u raznim naučnim radovima, u slučaju da se ne napravi korekcija

standardne greške. Glavno pitanje koje je i dalje prisutno vezano za FEVD tehniku je

pomenuti problem sa varijacijom (eng. variance). Kao što su Plüemper i Troeger (2011)

razmatrali u svom odgovoru na rad Breusch et al. (2010) i Greene (2010) u tekućoj verziji

xtfevd datoteke problem premalene standardne greške je korigovan. U našem radu

dodatni doprinos FEVD tehnike je usvajanje AR(1) regresije kao opcije za procjenu kojoj

se daje prednost. Prema tome, struktura reziduala se koristi kao dio procjene. Parametar

AR se procjenjuje zajedno sa beta koeficijentima i prema tome i koeficijenti nagiba i

standardne greške su prilagođeni. Otkrili smo da bi regresija Prais-Winsten AR(1) trebalo

da se primijeni kao procjena kojoj se daje prednost, ako se otkrije serijska korelacija

prvog reda u rezidualima. Ovu korekciju zovemo FEVDA tehnika.

Endogenost

Još jedno razmatranje koje je važno pomenuti odnosi se na to kako tretirati članstvo u

FTA, a konkretno pitanje je kako tretirati endogenost. Prema tome, sporazum CEFTA je

vektor od interesa u primjeni metode gravitacije i važno je razmotriti za empirijsku

procjenu kako će se CEFTA tretirati. Da li će se članstvo modelirati kao endogeno ili

egzogeno, pošto su neposmatrane determinante trgovinske razmjene obično u korelaciji

sa posmatranim vektorima za objašnjenje, kao na primjer pitanje da li će zemlja ući u

članstvo ili ne. U našem modelu sporazum CEFTA se tretira kao endogeni, pošto

članstvo predstavlja vladinu odluku.

U radu Bun and Klaassen (2002) objašnjava se da se endogena priroda obično ignoriše u

literaturi, iako je to pitanje razmatrano u određenim empirijskim studijama (Baier and

Bergstand, 2002; Baier et. al., 2007; Alba et. al 2008; Caporale et al., 2008). U radu

Caporale et al. međutim, zagovara se gledište da i dalje ne postoji uniformnost u

empirijskoj analizi o efektima FTA. Studije koriste različite metode u svojoj empirijskoj

implementaciji, tako da nije iznenađujuće da njihov tretman FTA nije konzistentan. U

novijim studijama se u tipičnom slučaju koriste pristupi fiksnih efekata za rješavanje tog

pitanja. Pristup fiksnih efekata sa uvođenjem vremenskih vještačkih vektora (eng.

12

dummy time) primjenjuje se, a i u skladu sa radom Baldwin and Taglioni (2007), to bi

trebalo da eliminiše pristrasnost koja potiče iz neuključivanja multilateralnog termina.

Izbor vektora

Izbor vektora za uključenje u model gravitacije uglavnom zavisi od pitanja koje je od

interesa. U radu Bun and Klaassen (2002), na primjer, da bi se ocijenilo da li je

trgovinska razmjena dinamički proces, uključuju se samo ključni vektori za

objašnjavanje. Pošto je fokus ovog rada na izračunavanju trgovinskog potencijala BiH, u

model se uvode četiri dodatna vektora. Ti dodatni vektori su: članstvo u sporazumu

CEFTA, zajednička granica, zajednička zemlja (da li su u toku posljednjih dvadeset i pet

godina te zemlje bile dio jedne zemlje) i razlike u BDP-u po stanovniku. Uključenje

sporazuma CEFTA je važno pošto je naš glavni interes da analiziramo da li je ugovor

imao efekta na trgovinske tokove. Sa uvođenjem vektora „zajednička granica“ i „ranije

dio jedne zemlje“ kontroliše se i mogućnost da se veći obim trgovinske razmjene dešava

kada su ispunjeni ti kriteriji. Konačno, uključivanje razlike u BDP-u po stanovniku, u

skladu sa radom Carillo and Li (2002), ako je procijenjeni koeficijent pozitivan, tada što

je veća razlika u BDP-u po stanovniku, to je veća i trgovinska razmjena. Taj nalaz bi

takođe ukazivao na dominaciju trgovine između industrija. Za razliku od toga, ako zemlje

sa sličnim dohotkom po stanovniku i sličnim proizvodima ali diferenciranim, proizvode

više između sebe, onda je to konzistentno sa dominacijom trgovine unutar industrija.

Još jedno važno pitanje koje mora da se uzme u razmatranje je pitanje zavisnog vektora.

Na primjer, u modelu u radu Bussière et al. (2005) prosjek izvoza i uvoza korišten je kao

zavisni vektor, iako razlog za taj izbor nije jasno objašnjen, Baldwin i Taglioni (2007)

ulaze u diskusiju uzimanja prosjeka bilateralnih trgovinskih tokova. Oni naglašavaju da je

u redu da se uzme prosjek dva trgovinska toka, sve dok je prosjek geometrijski (zbir

logaritama), a ne aritmetički (logaritam zbira). Baldwin i Taglioni, opet, naglašavaju da

se u teoriji navodi da je model gravitacije primjenljiv za svaki pojedinačni jednosmjerni

trgovinski tok, pošto je to modificirana CES funkcija potrošnje „on objašnjava vrijednost

potrošnje jedne nacije na robu koji proizvodi druga nacija“ (2007:795). U radu Caporale

et al. (2008) izvoz se uzima kao zavisni vektor, a to je postalo standardna praksa u

13

literaturi (Fenestra, 2002; Carillo and Li, 2002; Christie’s, 2002; Baire and Bergstand,

2005; Cheng and Wall, 2005; Rault et al., 2008; Caporale et al., 2008). Pošto je interes da

se izračuna trgovinski potencijal BiH, model gravitacije će se procjenjivati posebno za

izvoz i uvoz. Prema tome, da bi se jasno razlikovalo da li su izvoz i uvoz bili iznad svog

potencijala ili ispod svog potencijala u posmatranom vremenskom periodu, model

gravitacije će se procjeniti posebno za izvoz i za uvoz. Štaviše, važno je procijeniti oboje

da bi se izvukli zaključci o budućoj održivosti trgovinskog deficita BiH. To pitanje se

široko razmatra u radu Hlivnjak (2011).

3 Podaci, model i procedura procjene

U ovom dijelu prvo se razmatra dostupnost podataka za procjenjivanje trgovinskih

tokova BiH, a zatim se uvodi model gravitacije koji će se primijeniti.

Podaci

Napravljena je baza podataka za model gravitacije sa ukupno 242 para zemalja, odnosno

3386 obzervacija u posmatranom vremenskom periodu. Podaci su dostupni za period od

2003. do 2016. godine. Baza uključuje godišnje podatke o tokovima izvoza i uvoza iz

svih zemalja ZB sa njihovim glavnim trgovinskim partnerima (ukupno dvadeset i dva

trgovinska partnera). Svaka zemlja u bazi predstavljena je u tabeli 1 zajedno sa svojim

odgovarajućim ponderom u izvozu i uvozu zemalja zapadnog Balkana u 2016. i 2018.

Kao što se može vidjeti iz tabele 1, te 22 zemlje iz uzorka imaju udio više od 74%

ukupnog uvoza BiH i više od 83% ukupnog izvoza BiH u 2016. godini. U 2018. godini

udio istih zemalja je nešto veći u izvozu, a malo niži u uvozu BiH. Prema tome, možemo

primjetiti da je ponder izvoza povećan za 0,3 procentna poena, dok je ponder uvoza

smanjen za 0,7 procentnih poena, što sugeriše smanjenje BiH trgovinskog deficita prema

glavnim trgovinskim partnerima u posmatranom periodu. Dalje, iz grafikona 1 i 2 jasno

je da je dominantan re-export u BiH trgovinskoj razmjeni pri čemu su tri glavne grupe

14

uvoznih proizvoda: minerali, strojevi i oprema, kao i metali. Ove tri grupe proizvoda

ukupno objašnjavaju 41% BiH uvoza i 42% izvoza.

Tabela 1: Udjeli trgovinskih partnera u uvozu i izvozu zemalja zapadnog Balkana

izvoz uvoz izvoz uvoz

Njemačka 15.7% 12.4% 14.6% 11.9%

Italija 12.0% 11.8% 11.4% 11.3%

Hrvatska 10.5% 10.0% 12.3% 9.9%

Srbija 8.7% 11.3% 10.5% 10.7%

Slovenija 8.6% 5.1% 8.9% 4.8%

Austrija 7.8% 3.4% 8.6% 3.5%

Turska 4.3% 4.3% 2.7% 4.5%

Rumunija 1.4% 1.1% 1.6% 1.1%

Mađarska 2.1% 2.5% 2.4% 2.6%

Holandija 2.2% 1.5% 2.2% 1.4%

Francuska 1.7% 2.2% 1.9% 2.1%

Švicarska 1.7% 0.6% 1.7% 0.6%

Sjeverna Makedonija 1.4% 0.9% 1.0% 0.8%

Španija 1.6% 1.1% 0.8% 1.3%

Švedska 0.9% 0.6% 0.8% 0.5%

Velika Britanija 0.5% 0.9% 0.8% 0.8%

Belgija 0.5% 0.8% 0.5% 0.8%

Bugarska 1.0% 0.9% 0.4% 0.6%

SAD 0.8% 2.0% 0.5% 3.3%

Albanija 0.5% 0.0% 0.3% 0.0%

Grčka 0.1% 1.1% 0.1% 1.3%

Danska 0.0% 0.2% 0.0% 0.2%

% od ukupnog 83.8% 74.7% 84.1% 74.1%

ZemljaBiH trgovinski ponder 2016 BiH trgovinski ponder 2018

Napomena: Podaci su dobijeni iz CBBiH, predstavljena tabela je kalkulacija autora.

Daljom analizom top sedam izvoznih grupa proizvoda, može se primjetiti da BiH ima

nedovoljno diverzifikovanu izvoznu ponudu jer u ukupnoj vrijednosti izvoza, top sedam

grupa proizvoda opisuje 79% ukupnog BiH izvoza, sa dominantnim re-exportom. Ovakva

vrsta slabo diverzifikovane strane izvoza sugeriše da bi procjena mogla sugerisati da će

BiH biti ispod izvoznog potencijala regiona, a da bi grupe proizvoda: drvo i prerađevine,

kao i hemijski proizvodi mogli imati potencijal za rast jer BiH u top sedam grupa

proizvoda ove proizvode ima u suficitu.

15

Glavni trgovinski partneri BiH su uglavnom države članice EU, kao i zemlje koje su

ranije bile dio bivše Jugoslavije (tabela 1). Pošto je EU važan trgovinski partner za

zemlje ZB, u model se uvodi još jedan tkz. vještački vektor, a to je EU članstvo, a sve

kako bi se ocijenilo da li to što je neka zemlja članica EU ima dodatni efekat na

trgovinske tokove ZB.

Grafikon 1: Doprinos uvozu, procenti

Grafikon 2: Doprinos izvozu, procenti

Ukupni izvoz izračunava se u skladu sa fob paritetom3 i uzima se iz baze podataka

Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), koja je dostupna preko njenog on-line

3 Fob paritet se odnosi na skraćenicu za Free on Board, što znači da se vrijednost računa smanjuje za

troškove transporta i druge troškove od granice BiH do mjesta isporuke u inostranstvu, ako je isporuka

16

portala4. Podaci za Crnu Goru i Srbiju su dostupni za svaku od tih zemalja samo nakon

2007. godine, a za Kosovo od 2006. godine. To predstavlja ograničenje za uključenje u

model. Posebno je teško odrediti vrijednosti trgovinskih tokova izvoza iz BiH prema

Srbiji i Crnoj Gori, pošto su te dvije zemlje proglasile međusobnu nezavisnost 2006.

godine. S obzirom da je BiH nastavila da registruje njihove trgovinske tokove pod

zajedničkim imenom: Srbija i Crna Gora, a da podaci o trgovini za Srbiju i Crnu Goru

nisu jasno odvojeni, isključili smo Crnu Goru iz modela. Sličan problem postoji sa

dostupnošću podataka o trgovinskim tokovima prema Kosovu. Podaci prije 2006. godine

su evidentirani kao dio podataka za Srbiju, a nakon 2006. godine počeli su da se

evidentiraju odvojeno. Zbog nedostatka podataka nismo mogli da procijenimo efekat za

Crnu Goru i Kosovo. Podaci za Moldaviju nisu dostupni i ona nije uključena u uzorak.

Vezano za podatke o BDP-u, oni su preuzeti iz on-line baze podataka World Economic

Outlook (WEO) za oktobar 2016. godine. Podaci o stanovništvu se takođe prikupljaju iz

on-line baze podataka WEO. Podaci o udaljenosti mjere se kilometrima i preuzeti su iz

transportnih ruta između glavnih gradova koje preporučuje Michelin, osim za SAD, gdje

se koristi kružna udaljenost između glavnih gradova (na osnovu geografske dužine i

širine5).

Model

Zemlje u modelu izabrane su na osnovu njihovog ukupnog učešća u trgovinskoj razmjeni

BiH između 2003. i 2016. godine. Albanija je uključena iako ne pripada skupu

najvažnijih dvadeset trgovinskih partnera. Razlog zašto je uključena je to što pripada

CEFTA-i i to treba da bude uzeto u obzir da bi se procijenili efekti novog aranžmana na

trgovinske tokove BiH.

Vezano za definiciju vještačkih vektora, prati se pristup iz rada Bussière et al. (2005). U

modelu su uključena četiri takva vektora. Prvi vektor je za zajednički teritorij, što

uključuje zemlje zapadnog Balkana koje su u toku prethodnih dvadeset pet godina sve

ugovorena u inostranstvu. Ako je isporuka ugovorena u BiH onda se vrijednost računa povećava za iznos

troškova od mjesta isporuke do granice BiH. 4 www.cbbh.ba 5 http://www.chemical-ecology.net/java/lat-long.htm

17

bile dijelom zajedničke zemlje. Konkretnije, to uključuje bivše jugoslovenske republike

(BiH, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora i Slovenija). Drugi vektor

odnosi se na zemlje koje imaju zajedničku granicu. Treći vektor je porez na dodatu

vrijednost (PDV) BiH. Varijabla za PDV BiH iznosi 1 u 2006. godini i poslije nje, a

inače iznosi nula. To je godina u kojoj je implementiran PDV u BiH, pošto je moguće da

su strukturne promjene takođe mogle da imaju značajan uticaj na trgovinske tokove i

izvoza i uvoza. Ne može se uzeti kao pretpostavka da će to da bude obuhvaćeno

faktorima koji se ne mogu posmatrati, pošto PDV nije vektor na koji ne utiče vrijeme.

PDV je uveden u isto vrijeme kao i CEFTA za BiH, što dovodi do toga da je njegovo

uvođenje potencijalni faktor preklapanja sa CEFTA-om, to treba da se kontroliše u

analizi efekata sporazuma CEFTA. Četvrti vektor je za zemlje CEFTA. Iako se CEFTA i

PDV odnose na istu godinu, odvojeni efekti sporazuma CEFTA i PDV-a mogu da se

identifikuju pošto su varijable za CEFTA i PDV jednake za trgovinu sa članicama

sporazuma CEFTA, one nisu jednake za trgovinu sa zemljama koje nisu članice CEFTA.

Prema tome, CEFTA varijabla iznosi 1 ako su zemlje i i j zaključile sporazum CEFTA

2006. godine (i kasnije), a inače iznosi nula. U skladu sa radom Bussière et al. (2005),

uvođenje BDP-a po stanovniku u jednačinu potencijalno izaziva visoku kolinearnost

između vještačkih vektora i stanovništva, tako da oni ne uključuju BDP po stanovniku u

svoju procjenu. U ovom modelu BDP po stanovniku je uključen, ali samo kao razlika

između BDP-a po stanovniku u dvjema zemljama, što obuhvata takozvani „Linder

efekat“. Vektor za udaljenost je konkretno izražen u kilometrima, kao u radu Bussière et

al. (2005) i mjeri geografsku udaljenost između glavnog grada BiH Sarajeva i glavnih

gradova svakog pojedinačnog trgovinskog partnera.

U nastavku je predstavljen model za analiziranje efekta CEFTA u BiH (jednačina 3). Isti

model se kasnije koristi za izračunavanje trgovinskog potencijala BiH. Model koristi

jednačine gravitacije sa fiksnim efektom za parove zemalja za modeliranje faktora koji se

ne mogu posmatrati pošto te specifikacije u potpunosti koriste panel dimenzije

trgovinskih tokova između zemalja. Jednačina (3) predstavlja glavni model, a sve

varijable su definisane u logaritmima (izvorni podaci u milionima USD), osim vještačkih

vektora.

18

Tijt=α0+α1fbhijt+α2gdppcijt+α3dij+α4CEFTAijt+ α5VATijt +α6Borij+α7CCij+ uij+θt+εijt (3)

gdje:

• Tijt označava vrijednost trgovinskih tokova (izvoza ili uvoza) bilateralne trgovine

između zemalja i i j u vrijeme t pri čemu i≠j. Model se procjenjuje sa različitim

zavisnim vektorima, prema tome: izvoz i uvoz (svakog para zemalja ZB).

• α0 je konstanta

• fbhijt predstavlja zbir nominalnog BDP-a zemalja i i j.

• gdppcijt predstavlja razliku u BDP-u po stanovniku između zemalja i i j.

• dij predstavlja udaljenost između zemalja i i j izraženu u kilometrima.

• CEFTAijt je vektor koji je jednak 1 ako su zemlje i i j zaključile sporazum CEFTA

do vremena t, a inače je jednak nuli.

• VATijt je vektor koji je jednak 1 samo ako je BiH ili zemlja i ili zemlja j u vrijeme

t (2006. godine i nakon nje), a inače je jednak nuli.

• Borij je vektor koji je jednak 1 ako zemlje i i j imaju zajedničku kopnenu granicu.

• CCij je vektor za zajedničku zemlju koja je jednaka 1 ako su zemlje i i j bile dio

bivše Jugoslavije u prethodnih dvadeset pet godina.

• uij je fiksni efekat za par zemalja.

• θt je efekat za konkretno vrijeme.

• εijt je rezidual.

Efekti koji su specifični za vrijeme (θt) takođe su uključeni, pošto određeni faktori koji su

specifični za period mogu da imaju efekta na trgovinske tokove koje je veoma teško

identifikovati (Bussière et al., 2005). Pored toga, literatura o panel analizi naglasila je

važnost kontrolisanja efekata perioda da bi se na minimum svela potencijalna pristrasnost

koja potiče iz korelacije između grupa reziduala, što bi se u ovom slučaju moglo pojaviti

iz sličnih reakcija zemalja na vanjske šokove (Sarafidis et al., 2006; Roodman, 2009).

Teorijski gledano, očekuje se da što je veći zajednički BDP, to su veći trgovinski tokovi i

što je veća udaljenost između zemalja to je manja trgovinska razmjena. Očekivani

predznaci varijabli za zajedničku zemlju i za sporazum CEFTA su pozitivni, dok se za

19

razliku u BDP-u po stanovniku u opštem slučaju očekuje da će biti pozitivna. Kao što je

već pomenuto, ova varijabla je poznata kao „Linder efekat“. U literaturi, razlika u BDP-u

po stanovniku takođe se koristi kao aproksimacija za razliku u standardu ekonomske

moći (Bussière et al., 2005; Caproale et al., 2008). U radu Rault et al. (2008) sugeriše se

da su pretpostavke Heckscher-Ohlin potvrđene ako je predznak razlike u BDP-u po

stanovniku pozitivan. Za razliku od toga, ako je nova teorija trgovine podržana, onda je

očekivani predznak negativan, što ukazuje na dominaciju trgovine unutar industrija u

ukupnim trgovinskim tokovima. Njihovo objašnjenje je da bi zemlje koje se razlikuju po

dostupnosti faktorima proizvodnje više razmjenjivale, ukazujući da bi to uključivalo

povećanje trgovinskih tokova. U narednom dijelu slijedi procedura procjene i diskusija o

rezultatima.

Procedura procjene

Procedura procjene može da se opiše kroz sljedeće korake:

Prvi korak je zasnovan na procjeni standardnog modela fiksnog efekta, prema tome se

procjenjuje glavna jednačina modela (3), ali bez vještačkih vektora. U radu Cheng and

Wall (2005) naglašeno je da „presjek parova zemalja uključuje efekte svih isključenih

vektora koji su specifični za panel specifikaciju ali ostaju konzistentni kroz vrijeme, kao

što je udaljenost“ (2005:54). Glavni razlog zašto su vještački vektori isključeni je to što

pojedinačni efekat parova zemalja pokriva sve faktore koji se ne mogu posmatrati, a koji

su vezani za otpor prema trgovini. Pošto su oni kolinearni sa pojedinačnim efektima za

parove zemalja, procjenjivanje koeficijenata za udaljenost i druge vještačke vektore nije

moguće. Prema tome, primjenjuje se sljedeća jednačina (4):

Tijt=α0+α1fbhijt+α2gdppcijt+α3CEFTAijt +α4VATijt +uij+θt+εijt (4)

U drugom koraku: fiksni efekti iz jednačine (4) se čuvaju. Onda se u jednačini (5) iz

jediničnog efekta (uij iz 4) filtriraju efekti svih vektora koje se ne mijenjaju kroz vrijeme,

da bi se dobili aproksimativni efekti za vektore koje se ne mijenjaju kroz vrijeme, a koji

nisu uključeni u glavnu jednačinu. Prema tome,

20

uij=α0+α1dij+α2Borij+α3CCij+wij (5)

gdje:

• α0 je presjek

• wij je rezidual, tj. ono što nije moguće posmatrati, prema tome neobjašnjeni dio

jediničnih efekata

Pošto se procjeni neobjašnjeni dio jednačine, ponovo se vraća na jednačinu četiri u koju

se uključuje neobjašnjeni dio i onda se iz takve jednačine može analizirati efekat CEFTA

na ZB. Kako bi se izračunao i trgovinski potencijal nastavlja se dalje sa korakom tri.

U trećem koraku: u skladu sa radom Bussière et al. (2005) reziduali iz jednačine (5)

sabiraju se za zemlju h u jednostavni „indikator stanja trgovinske razmjene“, TCIh gdje:

+

−=

−

=

−

=

1

1

1

1)1(2

1 N

j

hj

N

i

ihh wwN

TCI (6)

• N je broj zemalja (bilo koje od zemalja ZB)

• i je zemlja porijekla, pri čemu i=1....N

• j je zemlja odredišta, pri čemu j=1....N

•

ihw je rezidual iz jednačine (5) između zemalja i i h (tj. par zemalja BiH i

Hrvatska; BiH i Srbija; BiH i Sjeverna Makedonija, itd.).

•

hjw je rezidual iz jednačine (5) između zemalja h i j (tj. par zemalja Hrvatska i

BiH; Srbija i BiH; Sjeverna Makedonija i BiH, itd.).

Indikator TCIh predstavlja prosječni rezidual procjene iz drugog koraka ( ijw ), koji je u

stvari dio fiksnog efekta koji nije objašnjen vektorima koji se ne mijenjaju kroz vrijeme

koji su korišteni u procjeni u drugom koraku. Zbog toga je rezultat izveden iz specifičnog

efekta za parove zemalja nakon kontrolisanja nivoa vektora koji se ne mijenjaju kroz

vrijeme iz koraka broj dva. Prema radu Bussière et al. (2005) visoki fiksni efekat za

zemlju odgovara visokom stepenu otvorenosti za bilateralnu trgovinsku razmjenu. Visoki

TCI bi ukazivao na to da ta zemlja h ima u prosjeku snažne trgovinske veze sa ostatkom

21

svijeta, uz kontrolisanje ključnih vektora. U ovom slučaju, pošto se izvoz i uvoz

posmatraju odvojeno, pozitivan TCI na izvoz ukazivao bi na to da konkretna zemlja

izvozi više od prosjeka za region, a negativan da izvozi manje. Pošto je interes usmjeren

na region ZB, prvo će biti izračunat TCI za svaku zemlju u regionu ZB. Praktično ono što

ćemo napraviti iskazano je kroz primjer. Dakle, postoje podaci o trgovinskim tokovima

između BiH i Hrvatske, a takođe i trgovinskim tokovima iz Hrvatske u BiH; međutim,

iako su podaci o trgovinskim tokovima iz BiH u Austriju dostupni, ono što nije dostupno

su trgovinski tokovi iz Austrije u BiH. I dalje reziduali (neobjašnjeni dio fiksnog efekta,

uit), iz jednačine (5) odgovara i parovima zemalja iz EU i parovima zemalja u kojima je

jedna zemlja iz regiona ZB, a druga zemlja je iz EU. Pošto je indikator stanja trgovine u

stvari specifičan efekat za par zemalja, pozitivan TCI na uvoz ukazivao bi na to da

konkretna zemlja ZB uvozi više od prosjeka za region ZB, a negativan da ona uvozi

manje od prosjeka za region ZB nakon kontrolisanja ključnih vektora.

U četvrtom koraku procjenjuje se potencijalna trgovinska razmjena. Ta procjena, prema

radu Bussière et al. (2005) zahtjeva ponovno procjenjivanje jednačine (4), a onda se

indikator TCIh dodaje iz prilagođenih vrijednosti (4). U radu Bussière et al. sugerisan je

alternativan način za analiziranje „normalnih“ nivoa trgovine, na osnovu prilagođenih

vrijednosti procjenjenih jednačina. Oni izračunavaju iz trećeg koraka (6 u ovom slučaju)

omjer suma stvarnih i prilagođenih vrijednosti trgovinskih tokova za svaku od zemalja

centralne i istočne Evrope (Central and Eastern European Country - CEEC) i zemalja

jugoistočne Evrope (South Eastern European Country - SEEC), sve označeno sa m, sa

dvanaest zemalja euro oblasti (označeno sa n), kako slijedi:

(7)

gdje:

mntT – stvarni trgovinski tok (npr. izvoz) iz zemlje m (zemlja CEEC ili SEEC) u zemlju n

u vremenu t (podskup skupa dvanaest zemalja euro oblasti iz uzorka OECD-a)

22

mntT̂ - procjenjeni trgovinski tok (npr. izvoz) iz zemlje m (zemlja CEEC ili SEEC) u

zemlju n u vremenu t (podskup skupa dvanaest zemalja euro oblasti iz uzorka OECD-a)

ratio1m – suma svih stvarnih trgovinskih tokova podijeljena sa sumom svih procijenjenih

trgovinskih tokova za zemlju m.

Vezano za procijenjeni Tmnt (u nazivniku jednačine 7), on se tumači kao estimator

trgovinskog potencijala, ali je zasnovan na prilagođenim vrijednostima jednačine (4), a

takođe za svih dvanaest zemalja euro oblasti. Prema tome, ratio1m je suma svih stvarnih

trgovinskih tokova podijeljena sa sumom svih procijenjenih trgovinskih tokova za zemlju

m. Intuitivni smisao tog tumačenja je razvijen na osnovu sugerisane alternative

metodologije koja je objašnjena na kraju rada Bussière et al. (2005) kroz izračunavanje

ratio2m, što je predstavljeno u jednačini 8.

(8)

Gdje:

1. Brojnik je identičan kao u (7) (tj. suma pojedinačnih trgovinskih tokova (npr.

izvoz) iz zemlje m (zemlja CEEC ili SEEC) u zemlju n i

2. Nazivnik predstavlja procijenjene trgovinske tokove iz svake od zemalja euro

oblasti u druge zemlje euro oblasti, plus termin tcin koji obuhvata prosječni fiksni

efekat za parove zemalja, prema tome neposmatrane uticaje6 koji se ne

objašnjavaju ključnim vektorima. Ovdje je indeksacija na tci „n“ zbog toga što on

obuhvata sumu termina tci za 12 ekonomija.

U radu Bussière et al. jednačina (8) nije pojednostavljena, međutim ona se može napisati

preciznije kao:

(9)

6 tcin term se izračunava korištenjem jednačine 6

23

Izračunavanja zasnovana na (7) ukazuju na to da su određene zemlje premašile svoj

„normalni“ nivo trgovinske razmjene sa euro oblašću, kao na primjer Albanija, dok su

druge zemlje, kao Bosna i Hercegovina, bile znatno ispod svog potencijala. U radu

Bussière et al. zastupa se gledište da bi taj problem mogao da bude metodološke prirode,

pošto su u procesu tranzicije određene zemlje brzo poboljšale svoj učinak sa euro

oblašću, dok su druge zemlje zaostajale, tako da je njihova „normalna“ trgovinska

razmjena značajno ispod potencijalne trgovinske razmjene. Da bi se izračunao prikladniji

trgovinski potencijal, oni su sugerisali korištenje jednačine (8) ili ekvivalentno (9), sa

promjenama koeficijenata iz uzorka OECD-a uz to da se, kao unaprjeđenje, doda

indikator stanja trgovine za svaku zemlju iz euro oblasti. U svemu tome se kao

pretpostavka uzima da će se u srednjoročnom periodu svaka od zemalja ZB suočavati sa

uslovima koji su u velikoj mjeri uporedivi, tj. sa onima u „prosječnim trgovinskim

partnerima iz euro oblasti“. Prema tome, logika ekonomske konvergencije sugeriše da

postoji problem sa specifikacijom nazivnika u jednačini (8). Kako je napisana jednačina

(8), izgleda da se u radu Bussière et al. u stvari sugeriše sabiranje svih dvanaest

trgovinskih partnera iz euro oblasti, dok je ono što su mislili bilo „prosjek za trgovinske

partnere iz euro oblasti“. Ako se potencijalna trgovinska razmjena pokuša izračunati

onako kako je sugerisano u jednačini (8), onda bi svaka od zemalja u uzorku bila

značajno ispod potencijalne trgovinske razmjene EU, čak i država članica EU.

Prema tome, primjenjivanjem (8) ili kako je sugerisano u radu Bussière et al. (2005)

trgovinski potencijal bi trebalo da se izračuna kao:

(8)

Dobijeni rezultat zasnovan na jednačini (8) i za izvoz i za uvoz sugeriše da je svaka

pojedinačna zemlja ispod potencijala zemalja EU 12. To nije vjerovatno, pošto bi

„normalna“ trgovinska razmjena svake EU zemlje trebalo da bude na nivou „prosjeka

trgovinskih partnera iz euro oblasti“. Kako bi se riješio ovaj problem, u ovom radu

specifikacija jednačine (8) je malo korigovana. Korekcija je slijedeća, umjesto da se u

nazivniku sabere svih dvanaest zemalja EU, ono što treba da se uradi je da se uzme

prosjek trgovinskih tokova za EU 12 zemalja, a ne suma procijenjenih trgovinskih tokova

24

zemalja EU 12. To je korigovano u modifikovanom ratio3m koji je predstavljen u

jednačini (10):

(10)

Kako bismo provjerili našu tvrdnju, uradili smo kalkulaciju na primjeru Austrije. U

poređenju sa rezultatima iz jednačine (8), poruka je kompletno drugačija: primjenom

ratio2m ukazuje na to da Austrija i dalje ima značajan potencijal za povećanje svog uvoza

i izvoza sa drugim zemljama članicama, dok ratio3m ne ukazuje na to. Imajući u vidu da

je Austrija već dugi period razvijena privreda i članica EU, a da je prije toga imala dugi

istorijat visokog nivoa integracije sa njemačkom privredom, rezultat ratio2m nije

vjerovatan. Prema tome, u svim kalkulacijama trgovinskog potencijala za zemlje ZB

primijenjen je korigovani ratio3m.

Prema tome, odlučeno je da se prati sugestija iz rada Bussière et al. (2005) da se izračuna

druga „realnija formula za trgovinski potencijal“, ali umjesto sabiranja trgovinskih

tokova za svih dvanaest zemalja EU u nazivniku odlučeno je da se uzme njihov prosječni

trgovinski tok. Prema tome, izračunava se korigovani ratio3m, koji je predstavljen u

jednačini 10.

Da bi se izračunao ratio3m izvršeno je sljedeće:

1. Izračunavanje brojnika jednačine (8);

2. Procjena jednačina (4) i (5) da bi se izračunali potencijalni trgovinski tokovi iz svake

od zemalja EU 12 u zemlje EU 12; i iz svake od zemalja ZB u zemlje ZB.

3. Izračunavanje indikatora stanja trgovine na osnovu jednačine (6), za svaku godinu za

koju su podaci bili dostupni (od 2003. do 2016. godine).

25

4 Rezultati za trgovinski potencijal i diskusija o efektima sporazuma CEFTA

Ako se vratimo na jednačinu (8) i izračunavanje trgovinskog potencijala, nalazi i za uvoz

i za izvoz ukazuju na to da su sve zemlje ZB ustvari ispod svog potencijala za trgovinsku

razmjenu sa EU. Rezultati su predstavljeni na grafikonu 3 za uvoz i na grafikonu 4 za

izvoz. Ti nalazi ne predstavljaju iznenađenje, pošto svaka od zemalja zapadnog Balkana

nema isti obim trgovinske razmjene kao prosječna zemlja EU 12. Takođe iz tabele 1 lako

se primjećuje da i druge zemlje izvan EU učestvuju u trgovinskoj razmjeni sa ZB (zemlje

kao što su Turska, Švicarska, SAD i zemlje članice sporazuma CEFTA).

Na osnovu grafikona 3, može se primijetiti da su sve zemlje ZB između 44 do 66

procenta ispod potencijalnog nivoa uvoza iz EU u posmatranom vremenskom periodu.

Rezultati ukazuju na to da sve zemlje ZB još nisu ispunile svoj uvozni potencijal sa

nivoom uvoza iz EU. Sličan trend je evidentan i na strani izvoza (grafikon 4).

Grafikon 3: Procentualni omjer uvoza i potencijalnog uvoza zemalja ZB sa zemljama iz

EU

-70.0

-65.0

-60.0

-55.0

-50.0

-45.0

-40.0

-35.0

-30.0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

percent BiH with EU percent CRO with EU percent SRB with EU

percent ALB with EU percent MKD with EU

26

Grafikon 4: Procentualni omjer izvoza i potencijalnog izvoza zemalja ZB sa zemljama iz

EU

-100.0

-90.0

-80.0

-70.0

-60.0

-50.0

-40.0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

percent BiH with EU percent CRO with EU percent SRB with EU

percent ALB with EU percent MKD with EU

Rezultati kalkulacija potencijalnog izvoza za ZB ukazuju na to da su u toku posmatranog

perioda sve zemlje ZB ostvarile napredak ka svom potencijalnom nivou izvoza u EU.

Omjer izvoza i potencijalnog izvoza varira između zemalja ZB. Hrvatska i Srbija su ispod

51% svog izvoznog potencijala, Sjeverna Makedonija i BiH su ispod 62%, dok je

Albanija ispod 75% svog izvoznog potencijala prema zemljama EU. Prema tome, sve

zemlje ZB su i dalje ispod svog potencijalnog nivoa izvoza prema zemljama EU.

Zanimljivo je primijetiti kako je 2008. godina – „krizna godina“ – promijenila nivo

izvoza za svaku od zemalja ZB, taj nalaz je evidentan iz grafikona 3 i 4 i istorijskih

podataka o udjelima u trgovinskoj razmjeni.

Pored izračuna trgovinskog potencijala uvoza i izvoza zemalja ZB sa EU zemljama,

dodatno smo obradili i stanje između zemalja ZB. Rezultati su prikazani u grafikonima 5

i 6 ispod. Kao što se može vidjeti na grafikonu 5, sve analizirane zemlje ZB su daleko

ispod svog uvoznog potencijala sa drugim posmatranim zemljama ZB. Rezultati sugerišu

da sve zemlje ZB još nisu u potpunosti iskoristile mogućnosti povezane sa ostvarenjem

potencijalne trgovinske razmjene unutar regiona. Prema tome, omjer stvarnog i

potencijalnog uvoza varira između zemalja i on je oko 55% ispod uvoznog potencijala za

BiH i Srbiju, Hrvatska i Sjeverna Makedonija su ispod 58%, a Albanija čak ispod 62%.

Također, interesantno je primijetiti kako je Albanija promijenila svoju trgovinsku politiku

od 2014. kada je počela da usporava uvoz iz zemalja ZB i okrenula se više ka uvozu iz

EU. Suprotan trend za Albaniju kao što je i očekivano je na strani izvoza, ali također

27

suprotan trend u ponašanju svih ostalih zemalja u odnosu na Albaniju je također

primjetan (grafikoni 5 i 6).

Grafikon 5: Procentualni omjer uvoza i potencijalnog uvoza između zemalja ZB

-80.0

-70.0

-60.0

-50.0

-40.0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

percent CRO with WB percent BiH with WBpercent SRB with WB percent ALB with WBpercent MKD with WB

Rezultat na strani izvoznog potencijala sugeriše da su u posmatranom periodu sve zemlje

ZB napravile progres prema potencijalnom nivou izvoza jedne sa drugom, ali taj trend je

počeo da se usporava za kompletan region u 2014. Omjer izvoza prema potencijalnom

izvozu za region je u prosjeku između 30% do 42% ispod potencijala, dok je Albanija

60% ispod potencijala. Ove kalkulacije sugerišu da su sve zemlje ZB još uvijek ispod

svog potencijalnog nivoa izvoza prema regionu.

Grafikon 6: Procentualni omjer izvoza i potencijalnog izvoza između zemalja ZB

-90.0

-80.0

-70.0

-60.0

-50.0

-40.0

-30.0

-20.0

-10.0

0.0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

percent CRO with WB percent BiH with WBpercent SRB with WB percent ALB with WBpercent MKD with WB

28

Grafikoni 3, 4, 5 i 6 sugerišu da bi vremenski vektori za konkretne zemlje mogli da budu

važni za objašnjavanje ponašanja u izvozu. To nije iznenađujuće pošto smo u svim

procjenama trgovinskih tokova za zemlje ZB, pronašli da su vremenski vektori za

mjerenje efekta specifične zemlje i godine pozitivni i značajni. Ako posebno posmatramo

omjer uvoza i potencijalnog uvoza BiH važna je 2005. godina. Kao što je ranije

pomenuto, PDV je uveden u BiH sistem u 2006. godini. Prema navodima iz Uprave za

indirektno oporezivanje BiH (Oma Bilten broj 6, 2006. godine), najava uvođenja PDV-a

je imala pozitivan efekat na uvoz u godini prije implementacije PDV-a i konzistentno sa

tom tvrdnjom, otkriveno je da je vještački vektor za godinu za BiH u 2005. godini u

jednačini za uvoz bio pozitivan i značajan. Prema tome, strukturne promjene takođe

imaju značajan uticaj na trgovinske tokove, kako kod izvoza, tako i kod uvoza.

Trgovinska teorija predviđa da bi uvođenje oblasti slobodne trgovinske razmjene trebalo

da doprinese ekonomskom razvoju i poboljšanoj regionalnoj saradnji. Za zemlje ZB

sporazum CEFTA bi takođe mogao da predstavlja važan dio postizanja nesmetane

tranzicije i priključenja EU. Prema rezultatima ove analize (tabela 3), članstvo u CEFTA-

i je dovelo do povećanja uvoza između članica CEFTA-e za oko 487 procenata u

posmatranom vremenskom periodu. Ovaj nalaz je konzistentan sa ekonomskom teorijom

da trgovinski sporazum povećava trgovinsku razmjenu između zemalja članica.

Da bi se ocijenilo da li je članstvo BiH u CEFTA-i – koje je modelirano sa d_BHCEFTA

(zajednički vektor za BiH i CEFTA) – imalo uticaja na uvoz BiH, izračunat je

kombinovani koeficijent – tj. suma prosječne vrijednosti vektora CEFTA i zajedničkog

vektora BiH – CEFTA, a niže u tabeli 3 su date i vrijednosti standardne greške, t-

statistike i p-vrijednosti.

7 (exp(0.39)-1=47.7%)

29

Tabela 3: Rezultati procjene FE, FEVD i FEVDA za CEFTA model

1 2 3 4 5 6

Prihod log(fbh_gdp)0.66 ***

(0.03)

0.67 ***

(0.01)

0.40 ***

(0.01)

1.50 ***

(0.06)

1.50 ***

(0.02)

0.67 ***

(0.02)

Linder efekat log(gdppc)-0.50 ***

(0.04)

-0.50 ***

(0.01)

-0.46 ***

(0.01)

-0.25 ***

(0.07)

-0.25 ***

(0.01)

0.09 ***

(0.02)

Udaljenost log(distance) n/a-0.85 ***

(0.01)

-0.71 ***

(0.02)n/a

-1.56 ***

(0.02)

-1.10 ***

(0.03)

Zajednicka zemlja d_cc n/a-0.16 ***

(0.02)

-0.02

(0.02)n/a

0.56 ***

(0.03)

1.30 ***

(0.04)

Granica d_bor n/a0.18 ***

(0.00)

0.24 ***

(0.01)n/a

0.09 ***

(0.01)

0.30 ***

(0.02)

CEFTA cefta060.80 ***

(0.05)

-0.24 ***

(0.03)

0.39 ***

(0.04)

0.33 **

(0.08)

0.02

(0.05)

0.33 ***

(0.07)

VAT vat_bh-0.01

(0.02)

-0.01

(0.02)

-0.02

(0.02)

0.12 ***

(0.03)

0.12 **

(0.04)

0.13 ***

(0.03)

Jedinicni efekat u n/a1 ***

(0.01)

1.02 ***

(0.01)n/a

1 ***

(0.01)

1.04 ***

(0.02)

BiH vektor d_bh n/a0.14 ***

(0.03)

-0.25 ***

(0.03)n/a

0.90 ***

(0.05)

-0.76 ***

(0.05)

Zajednicki vektor BiH i CEFTA d_bhcefta-0.23 ***

(0.04)

0.29 ***

(0.03)

-0.07 **

(0.03)

-0.14 **

(0.07)

0.01

(0.03)

-0.24 ***

(0.05)

Hrvatska vektor d_cro n/a0.01

(0.02)

-0.24 ***

(0.02)n/a

0.48 ***

(0.03)

-0.64 ***

(0.04)

Srbija vektor d_srb n/a0.16 ***

(0.02)

-0.12 ***

(0.03)n/a

0.86 ***

(0.04)

-0.51 ***

(0.04)

Sj. Makedonija vektor d_mace n/a0.13 ***

(0.03)

-0.31 ***

(0.03)n/a

1.20 ***

(0.04)

-0.64 ***

(0.05)

Albanija vektor d_alb n/a-0.34 ***

(0.02)

-0.73 ***

(0.03)n/a

0.28 ***

(0.04)

-1.49 ***

(0.05)

EU vektor d_eu-0.02

(0.01)

-0.02

(0.01)

-0.11 ***

(0.01)

0.07 **

(0.02)

0.07 ***

(0.02)

0.06 **

(0.02)

Konstanta _alfa-0.08

(0.15)

2.46 ***

(0.06)

3.44 ***

(0.07)

-4.27 ***

(0.27)

0.12

(0.10)

3.18 ***

(0.11)

FEVD FEVDA

Tehnika procjene UVOZ IZVOZ

Opis Vektori /modeliFE FEVD FEVDA FE

Napomena: *** značajno na nivou od 1%; ** značajno na nivou od 5%; * značajno na nivou od 10%;

standardne greške su u zagradama.

Na osnovu rezultata iz tabele 4 odbacuje se nulta hipoteza o tome da su ta dva

kombinovana koeficijenta nedovoljno značajno različita od nule. Prema tome, u toku

posmatranog perioda formiranje CEFTA je povećalo uvoz BiH. Članstvo u CEFTA je

povećalo uvoz u BiH iz članica CEFTA-e za 37%8 u toku posmatranog vremenskog

perioda. Posmatranjem rezultata procjene za druge zemlje ZB (prilog 1), može se

zaključiti da je članstvo u CEFTA-i takođe dovelo do povećanja uvoza iz drugih članica

8 (exp(0.32)-1=37,4%)

30

CEFTA-e. Povećanje za Hrvatsku je bilo za 12%, za Srbiju 21% i za Sjevernu

Makedoniju 27%. Albanija je isključena zbog zamke tkz. vještačke varijable9.

Tabela 4: Kombinovani koeficijent za BiH CEFTA

(lincom) cefta06 + d_bhcefta = 0

------------------------------------------------------------------------------

import | Coef. Std. Err. t P>|t| [95% Conf. Interval]

-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .3173993 .0302762 10.48 0.000 .258036 .3767627

------------------------------------------------------------------------------

Ista procedura kao za uvoz primjenjena je i na izvoz. Rezultati su prikazani u tabeli 5.

Tabela 5: Kombinovani koeficijent za BiH CEFTA

(lincom) cefta06 + d_bhcefta = 0

------------------------------------------------------------------------------

export | Coef. Std. Err. t P>|t| [95% Conf. Interval]

-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .0888409 .0524769 1.69 0.091 -.0140521 .1917339

------------------------------------------------------------------------------

Na osnovu rezultata iz tabele 5, odbacuje se nulta hipoteza o tome da su ta dva

kombinovana koeficijenta nedovoljno značajno različita od nule. Prema tome, u toku

posmatranog vremenskog perioda formiranje CEFTA je imalo pozitivan efekat na izvoz

BiH. Članstvo u CEFTA-i je dovelo do povećanja izvoza iz BiH u članice CEFTA-e za

9%10 u toku posmatranog perioda. Ocjenjujući kombinovani koeficijent za druge zemlje

ZB, nulta hipoteza se prihvata za Hrvatsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, uz pozitivan

predznak, kao što je i očekivano. Povećanje za Hrvatsku je bilo za 30%, za Sjevernu

Makedoniju 18% i za Srbiju 9%.

9 Eng. Dummy variable trap 10 (exp(0.09)-1=9.3%)

31

Dakle, rezultati ukazuju na to da izvoznici iz BiH koriste prilike koje donosi sporazum o

slobodnoj trgovinskoj razmjeni CEFTA. Ipak, imajući u vidu podatke o izvozu i uvozu

BiH te dominantnom uticaju re-eksporta u BiH trgovinskoj razmjeni, rezultati FEVDA

metode su očekivani, tj. odgovor izvoza i uvoza na dohodak je proporcionalan. Moglo bi

se sugerisati da je ovakav rezultat posljedica nedovoljno diverzificirane ponude

trgovinskih proizvoda BiH kompanija. Zatim, još uvijek je prisutan dosta nerazvijen

kapacitet institucija koje bi mogle stvarati prilike za lokalna preduzeća, koja bi putem

slobodne trgovinske razmjene mogla imati više prilika. Slijedeći set grafikona (7,8,9,10 i

11) jasno daje uporednu sliku o potencijalu trgovine između zemalja ZB i EU koji je još

uvijek neiskorišten.

Grafikon 7: Bosna i Hercegovina - izvozni

trgovinski potencijal sa zemljama ZB i EU

Grafikon 8: Hrvatska - izvozni trgovinski

potencijal sa zemljama ZB i EU

Grafikon 9: Srbija - izvozni trgovinski


Grafikon 10: Albanija - izvozni trgovinski


32

Grafikon 11: Sjeverna Makedonija -

izvozni trgovinski potencijal sa zemljama

ZB i EU

5 Zaključna razmatranja i preporuke

U ovom radu je izračunat trgovinski potencijal zemalja ZB unutar regiona i sa EU, te su

razmatrani efekti sporazuma CEFTA. Procjena zasnovana na modelima gravitacije

ukazala je na to da je potpisivanje CEFTA sporazuma imalo značajan i pozitivan efekat

na trgovinske tokove uvoza i izvoza zemalja ZB. Model ukazuje na to da sve zemlje ZB

još uvijek nisu iskoristile svoje potencijalne mogućnosti trgovinske razmjene sa

regionom, a niti ekonomijama zemalja EU. Rezultati ukazuju na dominaciju trgovine

unutar industrija u ukupnim trgovinskim tokovima zemalja ZB, te na to da je sporazum

CEFTA doveo do povećanja trgovinskih tokova među zemljama ZB. Vezano za efekat

sporazuma CEFTA na pojedinačne zemlje, utvrđeno je da je sporazum CEFTA imao

pozitivan i značajan efekat na uvoz i izvoz svih posmatranih zemalja ZB.

Analiza koja je predstavljena u ovom radu ukazala je na to da bi sporazum CEFTA

mogao da dodatno približi države članice i da im pomogne u boljoj integraciji trgovinskih

tokova tokom tranzicije ka članstvu u EU. Možemo očekivati da će zemlje CEFTA-e

postati integrisane ekonomije, a jedan od značajnijih razloga za to je što su te zemlje

potencijalni kandidati za članstvo u EU, osim Hrvatske, koja je već članica. EU

kontinuirano radi na razvoju svoje ekonomske unije, a radi i na uspostavljanju

objedinjenog fiskalnog sistema i zajedničke vanjske ekonomske politike. Prema teoriji

33

ekonomske integracije, završna faza ekonomske unije je potpuna integracija njenih

država članica. Opšta konzistentnost sa time je utvrđena i u nalazima ovog rada.

Naš interes je bio posebno usmjeren na BiH, i rezultati ukazuju na to da će, iako BiH

napreduje ka svojim potencijalnim nivoima trgovinske razmjene, trgovinski deficit i dalje

da postoji, iako na sve manjem nivou. To je najvjerovatnije rezultat sporih reformskih

procesa i još uvijek nedovoljno razvijenih institucionalnih kapaciteta za promjene u BiH.

Bez strukturnih promjena i sa nerazvijenom ponudom proizvoda, kao i sa slabim

institucijama koje ne stvaraju dovoljno prilika za lokalna preduzeća da iskoriste slobodnu

trgovinsku razmjenu, BiH bi, prema ovoj analizi, i dalje održavala trgovinski deficit.

Potpisivanje sporazuma CEFTA izgleda kao dobra odluka za trgovinsku politiku BiH,

pošto je članstvo u CEFTA-i dovelo do povećanja kako izvoza (9%), tako i uvoza (37%),

sa drugim članicama CEFTA-e u posmatranom periodu, s tim da je uvozna strana

dominantnija.

34

Prilog 1

Albanija je isključena da bi se izbjegla zamka vještačke varijable.

Kombinovani koeficijent za CEFTA Uvoz:

Durbin-Watson statistic (original) 0.643428

Durbin-Watson statistic (transformed) 1.736850


( 1) cefta06 + d_bhcefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .3173993 .0302762 10.48 0.000 .258036 .3767627

------------------------------------------------------------------------------

Hrvatska:

( 1) cefta06 + d_crocefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .1174852 .0277578 4.23 0.000 .0630596 .1719108

------------------------------------------------------------------------------

Srbija:

( 1) cefta06 + d_srbcefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .1938389 .0287747 6.74 0.000 .1374196 .2502582

------------------------------------------------------------------------------

Sjeverna Sjeverna Makedonija:

( 1) cefta06 + d_macecefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .2418424 .0291139 8.31 0.000 .1847579 .298927

------------------------------------------------------------------------------

Kombinovani koeficijent za CEFTA Izvoz:

Durbin-Watson statistic (original) 0.643289

Durbin-Watson statistic (transformed) 1.904614

35


( 1) cefta06 + d_bhcefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .0888409 .0524769 1.69 0.091 -.0140521 .1917339

Hrvatska:

( 1) cefta06 + d_crocefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .2627075 .0481522 5.46 0.000 .1682941 .3571209

Srbija:

( 1) cefta06 + d_srbcefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .0856763 .0499647 1.71 0.086 -.0122909 .1836435

Sjeverna Sjeverna Makedonija:

( 1) cefta06 + d_macecefta = 0

------------------------------------------------------------------------------


-------------+----------------------------------------------------------------

(1) | .161554 .0505226 3.20 0.001 .0624928 .2606152

------------------------------------------------------------------------------

Prilog 2

Do file (programski kod)

tsset code year

quietly tabulate year, generate(dum)

xtreg export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh d_bh d_cro d_srb

d_mace d_alb d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta d_aust

d_belg d_den d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-

dum14, fe




dum14, fe vce(robust)

*stage two, fixed effects obtained from stage one*

predict Fixed_effects, u

36

reg Fixed_effects distance d_cc d_bor d_bh d_cro d_srb d_mace d_alb d_aust

d_belg d_den d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk

*stage three, residuals obtained from stage two*

predict resid_stage2, residuals

reg export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh resid_stage2 d_bh

d_cro d_srb d_mace d_alb d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta

d_aust d_belg d_den d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu

dum2-dum14

lvr2plot

estat hettest

*estat imtest

estat ovtest

estat vif

reg export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh resid_stage2 d_bh

d_cro d_srb d_mace d_alb d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta


dum2-dum14, vce(robust)

lincom cefta06+d_bhcefta

lincom cefta06+d_crocefta

lincom cefta06+d_srbcefta

lincom cefta06+d_macecefta

lincom cefta06+d_albcefta

xtserial export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh resid_stage2

d_bh d_cro d_srb d_mace d_alb d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta

d_albcefta d_aust d_belg d_den d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe

d_uk d_eu dum2-dum14

*Model improvements*

*Testing and accounting for serial correlation*




dum14, fe

xtserial export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh d_bh d_cro

d_srb d_mace d_alb d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta


dum2-dum14

*testing the lagged model for CFR*

generate float L_export = l.export

generate float L_fbh_gdp = l.fbh_gdp

generate float L_gdppc = l.gdppc

*1)OLS*

xtreg export L_export fbh_gdp L_fbh_gdp gdppc L_gdppc cefta06 vat_bh d_bh

d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta d_aust d_belg d_den

d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14

testnl _b[L_export]*_b[ fbh_gdp] = -_b[ L_fbh_gdp]

testnl _b[L_export]*_b[ gdppc] = -_b[ L_gdppc]

*2)FE*

37

xtreg export L_export fbh_gdp L_fbh_gdp gdppc L_gdppc cefta06 vat_bh d_bh

d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta d_aust d_belg d_den

d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14, fe



*first stage: AR1 correction*

xtregar export fbh_gdp gdppc cefta06 vat_bh d_bh d_bhcefta d_crocefta

d_srbcefta d_macecefta d_albcefta d_aust d_belg d_den d_ger d_gre d_esp d_fra

d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14,fe rhotype(dw) lbi

*AR1 correction with two steps*

xtregar export fbh_gdp gdppc cefta06 vat_bh d_bh d_bhcefta d_crocefta


d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14,fe rhotype(dw) twostep lbi

*FE from AR1 correction with two steps*

predict FEAR1_correct, u

*second stage*

reg FEAR1_correct distance d_cc d_bor d_bh d_cro d_srb d_mace d_alb d_aust

d_belg d_den d_ger d_gre d_esp d_fra d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk

predict FEAR1_resid_stage2, residuals

*stage 3*

reg export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh FEAR1_resid_stage2



d_uk d_eu dum2-dum14

estat hettest

*estat imtest

estat ovtest

estat vif

xtserial export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh

FEAR1_resid_stage2 d_bh d_cro d_srb d_mace d_alb d_bhcefta d_crocefta


d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14

reg export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh FEAR1_resid_stage2



d_uk d_eu dum2-dum14, robust

*because of evidence of serial correlation, test for CFR in the third stage*

*1a)OLS*

xtreg export L_export fbh_gdp L_fbh_gdp gdppc L_gdppc cefta06 vat_bh



d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14


38


*2a)FE*

xtreg export L_export fbh_gdp L_fbh_gdp gdppc L_gdppc cefta06 vat_bh

FEAR1_resid_stage2 d_bhcefta d_crocefta d_srbcefta d_macecefta d_albcefta


dum2-dum14, fe



*Prais-Winston for the consistency with the OLS*

prais export fbh_gdp gdppc distance d_cc d_bor cefta06 vat_bh



d_ita d_nld d_slo d_swe d_uk d_eu dum2-dum14, rhotype(regress)

lincom cefta06+d_bhcefta

lincom cefta06+d_crocefta

lincom cefta06+d_srbcefta

lincom cefta06+d_macecefta

lincom cefta06+d_albcefta

log close

39

Literatura

Alba, D. J, H. Jung, and P. Donghyun, 2008. ” Effects of Hub-and-Spoke Free Trade

Agreements on Trade: Panel Data Analysis,” Asian Development Bank Working

Paper Series, No 127, October 2008.

Anderson, J. E and E. van Wincoop, 2003. “Gravity with Gravitas: a Solution to the

Border Puzzle,” Boston College Working Papers in Economics, No. 485.

Baier, L. S and J. Bergstrand, 2002. “On the Economic Determinants of Free Trade

Agreements,” Clemson University Working Paper, No 290, January 2002.

Baier, L. S and J. Bergstrand, 2005. “Do Free Trade Agreements Actually Increase

Members’ International Trade,” Federal Reserve Bank of Atlanta Working Paper

Series, No3, February 2005.

Baier, L. S, J. H Bergstrand, and P. Egger, 2007. ”The New Regionalism Causes and

Consequences,” Economie Internationale, No 109, February 2007.

Baldwin, R. and D. Taglioni, 2007. “Trade Effects of the Euro: A Comparison of

Estimators,”Journal of Economic Integration, 22(4), pp. 780-818, December 2007.

Baltagi, B. H., 2008. “Econometric Analysis of Panel Data,” 4th Edition, Chichester,

England: John Wiley & Sons.

Bond, S. 2002. “Dynamic Panel Models: A Guide to Micro Data Methods and Practice,”

Institute for Fiscal Studies / Department of Economics, UCL, Centre for Microdata

Methods and practice (CEMMAP) Working Paper, CWPO9/02.

Bosnia and Herzegovina Indirect Taxation Office (ITA), 2006. Oma Bulletin No. 6,

Sarajevo, Bosnia and Herzegovina: ITA Publications.

Bosnia and Herzegovina Office of the Higher Representative - OHR, 2007. Press release

on: “Focus on Europe: Integration or Isolation” September 2007

Breusch, T., Ward, B. M., Nguyen, H and T. Kompas, 2010. “On the Fixed Effects

Vector Decomposition,” MPRA Paper, No. 21452, University Library of Munich,

Germany.

Bussiere, M., J. Fidrmuc, and B. Schnatz, 2005. “Trade Integration of Central and

Eastern European countries,” ECB Working Paper Series, No 545, November 2005.

Bun, M. and F. J. G. M. Klaassen, 2002. “Has the Euro Increased Trade,” SSRN Working

Paper, October 2002.

Bun, M, 2006. “International Trade and Currency Unions”, Universiteit van Amsterdam,

April 2006.

Caporale, G. M., C. Rault, R. Sova, and A. Sova, 2008. ”On the Bilateral Trade Effects of

Free Trade Agreements Between the EU-15 and the CEEC-4 countries,” The Institute

for the Study of Labor (IZA) Discussion Paper, No. 3782, October 2008.

Carrillo, C. and C. A. Li, 2002. “Trade Blocks and the Gravity Model: Evidence from

Latin American Countries,” Working Paper, Department of Economics, University of

Essex, UK.

Cheng, I. and H. J. Wall, 2005. “Controling for Heterogenity in Gravity Models of Trade

and Integration,” Federal Reserve Bank of St. Louis Review, 87(1), pp. 49-63,

January/February 2005.

Christie, E. 2002. “ Potential Trade in Southeast Europe: a Gravity Model Approach,”

The Vienna Institute for International Economic Studies, Working Paper, No 21.

40

CEFTA, 2006. Available at http://www.cefta.int/, last accessed 24.01.2014.

European Council (EC), 2004. Council Regulation on the Establishment of Partnerships

in the Framework of the Stabilisation and Association Process, EC No. 533/2004.

EU, 2006. “EU Welcomes Signing of New Central European Free Trade Agreement,”

Europa Press Release, IP/06/1837.

Feenstra, R. C, 2002. “Advanced International Trade: Theory and Evidence,” Princeton,

Princeton University Press.

Frankel, A. J., E. Stein and W. Shang-JIn, 1996. “Regional Trading Arrangements:

Natural or Super Natural,” NBER Working Paper Series, No. 5431.

Glick, R and A. K. Rose, 2001. “Does a Currency Union Affect Trade? The Time Series

Evidence,” NBER Working Paper Series, No. 8396.

Greene, W. 2010. “Fixed Effect Vector Decomposition: A Magical Solution to the

Problem of Time Invariant Variables in Fixed Effects Models?”, available at:

http://web-

docs.stern.nyu.edu/old_web/economics/docs/workingpapers/2010/Greene_Comment-

FixedEffects.pdf, last accessed 26.01.2014.

Hlivnjak, S., 2011. “Current Account Sustainability: the case of Bosnia and

Herzegovna,” LAP LAMBERT Academic Publishing, June 2011.

Mundlak, Y. 1978. “On the Pooling of Time Series and Cross Section Data,”

Econometrica, 46(1), pp. 69-85, January 1978.

Plumer, T and V. E. Troeger, 2004. “The Estimation of Time-invariant Variables in Panel

Analysis with Unit Fixed Effects,” Available at SSRN:

http://ssrn.com/abstract=565904

Plümper, T and V. E Troeger, 2011, “Fixed Effects Vector Decomposition: Reply

January 9, 2011.” Available at SSRN: http://ssrn.com/abstract=1737480 or

http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.1737480

Rault, C., Sova, R. and A. M. Sova, 2008. ”Modeling International Trade Flows Between

CEEC and OECD Contries,” CESIFO Working Papers Series, No. 2282, CESIFO

Group Munich.

Roodman, D. 2009. “How to do xtabond2: An introduction to difference and system

GMM in Stata,” The Stata Journal, 9(1) pp.86-136.

Rose, K. A, 2000. “One Money, One Market: Estimating the Effect of Common

Currencies on Trade,” Stockholm University, Institute for International Economic

Studies, Seminar Paper, No. 678.

Sarafidis, V., Yamagata, T. and Robertson, R. 2006. “A Test of Cross-Section

Dependence for a Linear Dynamic Panel Model with Regressors,” Faculty of

Economics, University of Cambridge, available at

http://www.econ.cam.ac.uk/faculty/robertson/HCSDtest14Feb06.pdf

Stack, M. M and E. J Pentecost, 2011. “Regional integration and trade: A panel

cointegration approach to estimating the gravity model,” Journal of International

Trade and Economic Development, 20(1), pp.53-65, January 2011.
http://www.cefta.int/http://web-docs.stern.nyu.edu/old_web/economics/docs/workingpapers/2010/Greene_Comment-FixedEffects.pdfhttp://web-docs.stern.nyu.edu/old_web/economics/docs/workingpapers/2010/Greene_Comment-FixedEffects.pdfhttp://web-docs.stern.nyu.edu/old_web/economics/docs/workingpapers/2010/Greene_Comment-FixedEffects.pdfhttp://ssrn.com/abstract=565904http://www.econ.cam.ac.uk/faculty/robertson/HCSDtest14Feb06.pdfhttp://dx.doi.org/10.1080/09638199.2011.538184http://dx.doi.org/10.1080/09638199.2011.538184

Documents

Report Number: 137563 Bosna i Hercegovina...CBBiH Centralna banka BiH CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi CEES Zemlje centralne i istočne Evrope CES Konstantan