Republika Crna Gora Vlada Republike Crne GoreStrateški plan reforme obrazovanja za period 2005-2009. godine Vlada Republike Crne Gore ii Ovaj Strateški plan su pripremili Ministarstvo

Strateški plan reforme obrazovanja za period 2005-2009. godine

Vlada Republike Crne Gore i

R e p u b l i k a C r n a G o r a

V l a d a R e p u b l i k e C r n e G o r e

Strateški plan reforme obrazovanja

za period 2005-2009. godine

PODGORICA 2005


Vlada Republike Crne Gore ii

Ovaj Strateški plan su pripremili Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za školstvo, Centar za stručno obrazovanje, Ispitni centar i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, uz podršku Universalia, kanadske agencije za pružanje intelektualnih usluga (www.universalia.com)


Vlada Republike Crne Gore iii

A k r o n i m i I o b j a š n j e n j a

ZzŠ Zavod za školstvo

IC Ispitni centar

ICT Informaciona i kompjuterska tehnologija

MPiN Ministarstvo prosvjete i nauke

CSO Centar za stručno obrazovanje i obuku

ZUNS Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Trouglovi pokazuju krajnji rok za završetak aktivnosti

Period u kome se aktivnosti preduzimaju u kontinuitetu

A škole Osnovne škole koje počinju proces devetogodišnjeg obrazovnog ciklusa školske 2004/05. godine

B škole Osnovne škole koje počinju proces devetogodišnjeg obrazovnog ciklusa školske 2005/06. godine

C škole Osnovne škole koje počinju proces devetogodišnjeg obrazovnog ciklusa školske 2006/07. godine

D škole Osnovne škole koje počinju proces devetogodišnjeg obrazovnog ciklusa školske 2007/08. godine

E škole Osnovne škole koje počinju proces devetogodišnjeg obrazovnog ciklusa školske 2008/09. godine


Vlada Republike Crne Gore iv

S a d r ž a j :

1. Opšti podaci 1 1.1. Uvod 1 1.2. Zašto Strateški plan 1 1.3. Gdje smo sada 2

2. Ko i kako rukovodi procesom 4 2.1. Saradnja između institucija 4 2.2. Saradnja s ciljnim grupama i informisanje javnosti 5 2.3. Monitoring i evaluacija primjene reforme 7 2.4. OECD INES program indikatora 8 2.5. Razvoj kapaciteta rukovodećeg kadra 10

3. Polazišta 12 3.1. Decentralizacija 12 3.2. Demokratizacija 14 3.3. Analiza potreba i minimalnih standarda za infrastrukturu 17 3.4. Stručno usavršavanje i kontinuirani profesionalni razvoj 19 3.5. Integracija ICT-a u obrazovni proces 25 3.6. Inkluzija 28

3.6.1. Učenici sa smetnjama u razvoju 28 3.6.2. Obrazovanje učenika-pripadnika etničkih i jezičkih manjina 31 3.6.3. Rodna jednakost 35

3.7. Upisna politika 37 3.8. Udžbenici, priručnici i ostala nastavna sredstva 39

4. Primjena reforme po nivoima obrazovanja 42 4.1. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje 42

4.1.1. Obrazovni programi 42 4.1.2. Standardi napredovanja/postignuća 43

4.2. Osnovno obrazovanje 45 4.2.1. Nastavni plan i program 46 4.2.2. Standardi ocjenjivanja/postignuća 46

4.3. Gimnazije/srednje škole 48 4.3.1. Nastavni plan i program 48 4.3.2. Standardi ocjenjivanja/postignuća/maturski ispit 49

4.4. Srednje stručno obrazovanje i obuka 51 4.4.1. Obrazovnih programi i standardi zanimanja 51 4.4.2. Standardi ocjenjivanja/postignuća 52 4.4.3. Umjetničko obrazovanje (muzičke škole i srednja likovna škola) 53


Vlada Republike Crne Gore v

4.5. Obrazovanje odraslih 56 4.5.1. Obrazovni programi 56 4.5.2. Standardi ocjenjivanja/postignuća 57

5. Zaključak 59


Vlada Republike Crne Gore 1

1. Opšti podaci

1.1. Uvod Jedna od najvažnijih odlika svih obrazovnih sistema jeste sposobnost kontinuiranog prilagođavanja savremenim potrebama društva. Održiv obrazovni sistem odlikuje sticanje primjenjivih znanja, vještina i sposobnosti koje učenicima/ama omogućavaju aktivno učešće u društvenom životu. Sveobuhvatna vizija reforme obrazovnog sistema u Crnoj Gori predstavljena je u dokumentu Knjiga promjena iz 2001. godine.

Nova vizija sistema obrazovanja je u skladu s ukupnim strateškim pravcem i reformskim ciljevima Vlade Crne Gore na uspostavljanju demokratskog, razvijenog i otvorenog društva, zasnovanog na vladavini prava, multietničkoj raznolikosti, uzajamnom razumijevanju i toleranciji. Knjiga promjena predstavlja jasnu viziju obrazovnog sistema koji podržava navedene ciljeve uz poštovanje pozitivnih vrijednosti nasljeđa i tradicije.

1.2. Zašto Strateški plan Novim Strateškim planom promovišu se oblici saradnje na ostvarivanju ciljeva i principa reforme obrazovanja predstavljenih u dokumentu Knjiga promjena.

Osnivanje određenog broja novih institucija u sektoru obrazovanja (ZzŠ, CSO i IC) predstavlja značajan pomak u dosadašnjem toku reforme. Prednost postojanja većeg broja institucija ogleda se u jasnoj podjeli nadležnosti za određene aktivnosti. Istovremeno, veći broj učesnika treba da uspostavi stalne oblike međusobne saradnje, kako ne bi došlo do preklapanja aktivnosti ili njihovog nepotrebnog usitnjavanja u ostvarivanju ukupnih ciljeva reforme.

Strateški plan obrađuje tri glavne dimenzije sprovođenja reforme, i to :

1) Proces upravljanja primjenom reforme

Ovaj dio Strateškog plana bavi se pitanjem efikasnog rukovođenja i koordinacije aktivnosti između institucija nadležnih za primjenu reforme.

2) Polazišta za primjenu reforme Ovaj dio Strateškog plana bavi se pitanjima od značaja za cjelokupni uspjeh reforme.

3) Primjena reforme po nivoima obrazovanja Ovaj dio Strateškog plana bavi se prioritetima sprovođenja reforme na različitim nivoima obrazovanja – predškolskom, osnovnom, srednjem (gimnazije, srednje stručne škole i institucije za obrazovanje odraslih).

Za razliku od Knjige promjena, Strateškim planom se ne utvrđuju samo opšti već i specifični ciljevi, odnosno konkretni zadaci koje treba realizovati u periodu do 2009. godine i projekcije finansijskih potreba. Različite institucije, pojedinačnim strateškim i operativnim planovima, razrađuju detalje i aktivnosti u oblastima iz sopstvene nadležnosti.

Strateški plan opredjeljuje planiranje aktivnosti obrazovnih institucija za primjenu reforme (MPiN, ZzŠ, CSO, ZUNS i IC) i projektuje praćenje i evaluaciju napretka ostvarenog u procesu reforme.

Utvrđivanje specifičnih ciljeva ili rezultata podrazumijeva opisivanje promjena i poboljšanja koja se planiraju u narednih pet godina. Svako pitanje ili cilj koji se obrađuje u Strateškom planu sadrži sljedeće cjeline:



Dosadašnja dostignuća (ono što je do sada urađeno iz pojedine oblasti) Glavni ciljevi do 2009. godine (glavna dostignuća koja su predviđena u ovoj oblasti do

2009. godine). Strategije za sprovođenje reforme (ključne aktivnosti za postizanje ciljeva). Pokazatelji uspjeha (praćenje i procjena ostvarivanja napretka u postizanju ciljeva). 1 Pretpostavke i rizici (okolnosti ili ograničenja koja mogu imati negativan uticaj na

postizanje ciljeva). Rokovi s ključnim odrednicama (ključne aktivnosti i faze planirane strategije do 2009.

godine). Budžet (procjena sredstava potrebnih za postizanje ciljeva/rezultata).

Strateški plan treba da koristi svim zainteresovanim stranama, učenicima/ama, studentima, nastavnicima/ama, roditeljima, školama, NVO, lokalnim zajednicama, međunarodnim donatorskim organizacijama i partnerima koje žele da imaju uvid u ukupnu «sliku» predviđenih promjena u sektoru obrazovanja.

Strateški plan je otvoren za izmjene, dopune, sugestije, predloge i komentare. Odlučivanje o kriterijumima primjene predviđenih aktivnosti treba stalno prilagođavati razvojinim potencijalima društva u cjelini.

1.3. Gdje smo sada Za sveobuhvatan pregled mnogih promjena i poboljšanja postignutih od početka reforme obrazovanja, kao i preduzetih aktivnosti, potrebno je mnogo više prostora. Ipak, navešćemo neka od najvažnijih dostignuća2:

Izrada strateških dokumenata (na primjer, Knjiga promjena). Povećana decentralizacija obrazovnog sistema (na primjer, osnivanje novih institucija

kao što su ZzŠ , CSO i IC). Značajna ulaganja u školsku infrastrukturu i izgradnja novih objekata. Izrada novih zakona iz oblasti obrazovanja. Izrada novih planova i programa za sve nivoe obrazovanja. Izrada novih udžbenika za I,II i VI razred osnovne škole. Razvoj devetogodišnje osnovne škole u 47 osnovnih škola3. Primjena 33 nova obrazovna programa u stručnom obrazovanju u 15 škola (13 u

školskom i 2 u dualnom obliku). Organizovana obuka za preko 1500 nastavnika/ca i vaspitača/ica za primjenu novog

programa u predškolskim ustanovama i novog plana i programa u osnovnim školama. Izrada novog modela obezbjeđivanja kvaliteta za eksternu evaluaciju škola i procesa

učenja.

1 Ovi pokazatelji se kasnije mogu koristiti kao osnova za sveobuhvatnu i detaljnu strategiju monitoringa. 2 Za sveobuhvatniji uvid u pregled različitih dostignuća, konsultovati stručne publikacije, izvještaje i Internet stranice MPiN i ostalih institucija. 3 Vidi detaljan plan postepenog sprovođenja reforme u osnovnim školama koji su pripremili ZzŠ i MPiN.



Sprovedeno esksterno pilot-testiranje iz matematike i maternjeg jezika na odabranom uzorku trećih razreda osnovne škole.

Izrada strategije za primjenu ICT-a u obrazovni proces i administraciju. Definisanje Strategije obrazovanja odraslih za period 2005 -2015. god. i izrada Plana

obrazovanja odraslih za period 2005 – 2009. god.



2. Ko i kako rukovodi procesom

2.1. Saradnja između institucija Veliki broj učesnika usložnjava aktivnosti na reformi obrazovanja i zahtijeva stabilno upravljanje i planiranje procesom sprovođenja reforme. To podrazumijeva sinhronizovano djelovanje različitih institucija na ostvarivanju opštih ciljeva i principa. Potrebno je imati jasne smjernice za realizaciju srednjoročnih ciljeva i strategija i održavati redovnu razmjenu informacija o napretku, uspjesima i izazovima na strukturisan i sistematski način.

Dosadašnja dostignuća Tekuća ali nedovoljno razvijena razmjena informacija i komunikacija između institucija.

Glavni ciljevi do 2009. godine Bolja razmjena informacija i koordinacija aktivnosti između institucija za sprovođenje

reforme obrazovanja.

Utvrđivanje posebnih zadataka i jasnih odgovornosti obrazovnih institucija za uspostavljanje saradnje sa ciljnim grupama.

Strategija Uz koordinaciju MPiN, dogovaraju se procedure saradnje u planiranju, razmatranju ili

revidiranju zajedničkih strategija, organizovanjem redovnih sastanaka i razmjenom informacija elektronskim poštom ili zajedničkim Internet prezentacijama reforme.

Osobe u MPiN, ZzŠ, CSO i IC zadužene za odnose s javnošću uspostavljaju standardizovane oblike komuniciranja između institucija, kao što su dopisi, cirkularna elektronska pošta, informativni memorandumi i izvještaji.

Pokazatelji uspjeha Uspostavljena institucionalizovana procedura za redovnu razmjenu informacija, kao što

su zajednički sastanci i standardizovani oblici komunikacije.

Sve institucije vrše redovne konsultacije u primjeni Strateškog plana i, po potrebi, predlažu izmjene i dopune.

Pretpostavke i rizici Sve institucije su u mogućnosti da daju aktivan doprinos zajedničkom razumijevanju

glavnih ciljeva reforme. Jasno utvrđene odgovornosti za koordiniranje različitih aspekata saradnje i razmjene

informacija uspostaviće se unutar i između različitih institucija.



Rokovi i odrednice – Saradnja između institucija

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Dogovor o rasporedu sastanaka

2. Osmišljeni, usvojeni i instituticionalizovani modeli razmjene informacija

Budžet – Saradnja između institucija TROŠKOVI U EURIMA

KOMPONENTA 2005 2006 2007 2008 2009 UKUPNO

1. Cijena sastanka na nivou pet institucija

500 2 000 2 500

2. Modeli i tehnologija razmjene informacija

7 000 7 000

UKUPNO 500 9 000 9 500

2.2. Saradnja s ciljnim grupama i informisanje javnosti Uspostavljanje procedura i stalne razmjene informacija obrazovnih subjekata i institucija u odnosu na ciljne grupe i javno mnjenje je fundamentalan princip razvoja svih demokratskih procesa. Transparentnost i dostupnost informacija treba da budu prepoznatljive karakteristike reforme obrazovanja.

Dosadašnja dostignuća Određivanje osoba zaduženih za odnose s javnošću u MPiN, ZzŠ i CSO. Izrada Internet prezentacija i veb – sajtova. Sproveden određen broj medijskih kampanja za promovisanje reforme. Izrada prigodnih publikacija i brošura. Primjena saradničkog i konsultativnog pristupa u svim fazama procesa reforme

obrazovanja. Sprovedeno istraživanje o obaviještenosti obrazovnih subjekata i javnog mnjenja o

promjenama u obrazovanju.

Glavni ciljevi do 2009. godine Uspostavljene procedure i odgovornosti obrazovnih institucija u izvještavanju javnosti i

ciljnih grupa.

Bolja informisanost šire javnosti o ciljevima reforme i specifičnim promjenama u različitim oblastima obrazovnog sistema (na primjer oko nacionalnog testiranja i provjere znanja).

Dobijanje povratnih informacija i mišljenja.

Razvijeni kapaciteti MPiN i ostalih institucija za sistematsko prikupljanje i analiziranje povratnih informacija o reformi obrazovanja.



Strategija MpiN, ZzŠ, CSO, IC rade na izradi medijske strategije sprovođenja reforme.

MpiN, ZzŠ, CSO, IC vrše ili naručuju ispitivanja javnog mnjenja o primjeni reforme.

Uz koordinaciju MPiN, utvrđuje se zajednički okvir za monitoring u oblasti informisanja i obavještavanja javnosti i ciljnih grupa.

Pokazatelji uspjeha Kvalitet zajedničkog okvira za monitoring u oblasti informisanja.

Broj posjeta Internet stranicama.

Broj i vrsta pitanja od strane javnosti.

Dokaz da je ciljna grupa zadovoljna kvalitetom dobijenih informacija ili propagandnog materijala i/ili da pravilno razumije pružene informacije.

Pretpostavke i rizici Javnost Crne Gore će u većoj mjeri učestvovati u procesima primjene reformskih

rješenja.

Obrazovne institucije će podržavati participatorne i inkluzivne pristupe u planiranju i donošenju odluka.

Rokovi i odrednice – Saradnja s ciljnim grupama i informisanje javnosti

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada medijske strategije za sprovođenje reforme

2. Analiza ciljnih grupa za pet institucija 3. Utvrđivanje zajedničkog okvira za monitoring u oblasti informisanja

4. Upoznavanje javnosti (škole, učenici, roditelji, nastavnici/e i šira javnost) s potrebom nacionalne provjere znanja i eksternog testiranja

Budžet – Saradnja s ciljnim grupama i informisanje javnosti TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada medijske strategije za sprovođenje reforme

7 000 7 000

2. Analiza interesnih grupa za pet institucija

6 000 12 000 12 000 12 000 12 000 54 000

3. Utvrđivanje zajedničkog okvira za monitoring u oblasti informisanja

2 000 2 000

4. Upoznavanje javnosti (škole, učenici, roditelji, nastavnici i šira javnost) s potrebom nacionalne provjere znanja i eksternog testiranja

5 000 7 000 10 000 20 000 30 000 72 000

UKUPNO 18 000 21 000 22 000 32 000 42 000 135 000



2.3. Monitoring i evaluacija primjene reforme Složenost reforme nameće potrebu neposrednog praćenja primjene planiranih rješenja radi otklanjanja prepreka u ranoj fazi. To obuhvata dva aspekta:

“Proces”: Praćenje koliko efikasno institucije sarađuju na postizanju ukupnih ciljeva reforme, navedenih u Knjizi promjena i predviđenih Strateškim planom.

“Proizvod”: Monitoring i evaluacija rezultata i uticaja novih sistemskih rješenja na proces nastave/učenja i postignuća u školama Crne Gore.

Analiza dobijenih podataka može usloviti određene izmjene i dorade koncepta sprovođenja reforme.

Dosadašnja dostignuća Urađeno evaluaciono istraživanje analize uspjeha u primjeni nastavnog plana i

programa u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole.

Sprovedeno PISA pilot testiranje po prvi put pruža detaljne informacije o međunarodnoj uporedivosti postignuća 15-godišnjih učenika/ca.

Saradnja između predstavnika institucija prilikom izrade Strateškog plana i stečena iskustva iz dosadašnjeg procesa reforme.

Glavni ciljevi do 2009. godine Stalno, sistematsko praćenje efekata reforme obrazovanja, dobijanje informacija o

postignućima učenika, socijalizaciji i rješavanju problema, školskom okruženju, interakciji učenik-nastavnik, procesima planiranja i donošenja odluka, inkluziji, demokratizaciji itd.

Strategija

MpiN, uz podršku IC, utvrđuje okvir za monitoring i evaluaciju (M&E), uzimajući u obzir ukupno sprovođenje reforme, metode i izvore za sakupljanje podataka, potrebe izvještavanja i odgovornosti.

Pokazatelji uspjeha M&E okvir za praćenje sprovođenja reforme utvrđen i primijenjen.

Sve institucije podržavaju sprovođenje M&E okvira.

Dokaz da institucije koriste informacije o monitoringu u procesu planiranja i donošenja odluka.

Pretpostavke i rizici Efikasan M&E okvir za praćenje procesa reforme obrazovanja će se zasnivati na

postojećim strategijama svih institucija. Zajednički i cjelokupni M&E okvir će obuhvatiti jasnu podjelu odgovornosti među

institucijama.



Rokovi i odrednice – Monitoring i evaluacija primjene reforme

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Utvrđivanje M&E okvira

2. Institucije podržavaju sprovođenje M&E okvira

Budžet – Monitoring i evaluacija primjene reforme TROŠKOVI U EURIMA


Utvrđivanje M&E okvira 1 000 2 000 3 000

Institucije podržavaju sprovođenje M&E okvira

2 000 2 000 2 000 2 000 8 000

UKUPNO 1 000 4 000 2 000 2 000 2 000 11 000

2.4. OECD INES program indikatora

U Ministarstvu prosvjete i nauke ne postoji statističko odjeljenje za sakupljanje podataka o obrazovanju. Metodologija koju koristi Monstat nije dovoljna za primjenu indikatora koji se zasnivaju na UOE (Unesco Eurostat) sakupljanju podataka. Uzimajući u obzir velike napore koje Crna Gora ulaže u osavremenjivanje obrazovnog sistema, nameće se kao jedan od prioriteta uvođenje sistema prikupljanja podataka o obrazovanju po međunarodnim standardima.

Dosadašnja dostignuća U aprilu i junu 2005. godine u Crnoj Gori boravila ekspert OECD-a za indikatore g-đa

J.K. Fulop, angažovana u okviru tehničke podrške za komparativne obrazovne indikatore. U radu sa ekspertom OECD-a učestvovali predstavnici MpiN, Zzš, CSO, Monstata, Univerziteta.

Urađena dva Izvještaja o rezultatima rada sa radionica.

Glavni ciljevi do 2009. godine Obezbijediti uključivanje Crne Gore u mrežu OECD INES programa indikatora.

Strategija

MPiN pokreće pregovore sa OECD-om o učestvovanju u INES (International Network of Education Statistic). Nakon donošenja odluke da se prihvati aplikacija Crne Gore, MPiN, uz saradnji sa ostalim institucijama, formira radnu grupu za prikupljanje podataka iz različitih izvora prema uputstvima UOE Priručnika za prikupljanje podataka od osoba koje su učestvovale u INES radionici u junu 2005. godine. Predlozi ISCED klasifikacije programa i kvalifikacija treba da budu odobreni od MPiN i drugih zainteresovanih strana.



Pokazatelji uspjeha Urađena identifikacija nacionalnih izvora podataka o obrazovanju u Crnoj Gori i

njihovog razmatranja sa stanovišta potreba podataka OECD INES programa indikatora.

Identifikovani podaci koji nedostaju, problemi klasifikacije i zastupljenosti podataka u postojećim izvorima podataka.

Imenovan nacionalni koordinator projekta.

Urađeni prevodi UOE Priručnika i konačnih Upitnika.

Crna Gora dio mreže INES-a indikatora o obrazovanju.

Pretpostavke i rizici MPiN će uspjeti da obezbijedi učešće svih neophodnih subjekata za realizaciju

projekta.

Rokovi i odrednice – OECD INES program indikatora FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Formirana radna grupa i određen nacionalni koordinator

2. Obuka za prikupljanje podataka

3. Preveden Priručnik i Uputstva

4. Prihvaćena aplikacija Crne Gore u INES program indikatora

Budžet – OECD INES program indikatora TROŠKOVI U EURIMA


1. Formirana radna grupa i određen nacionalni koordinator

10 000 10 000 20 000

2. Obuka za prikupljanje podataka 10 000 10 000 20 000 3. Preveden Priručnik i Uputstva 2 000 2 000

4. Prihvaćena aplikacija Crne Gore u INES program indikatora

100 000 100 000

UKUPNO 20 000 122 000 142 000



2.5. Razvoj kapaciteta rukovodećeg kadra Decentralizacija i demokratizacija obrazovnog sistema nameću potrebu za promjenama u rukovođenju sistema na centralnom nivou. Obim zadataka i odgovornosti se stalno povećava ili mijenja. Usavršavanje rukovodećeg kadra na svim nivoima u okviru samih organizacija jedan je od preduslova za uspjeh reforme.

Dosadašnja dostignuća Učešće rukovodilaca u različitim inicijativama za jačanje kapaciteta.

Međunarodne organizacije (FOSI ROM, UNDP) podržali pojedine programe za profesionalni razvoj rukovodilaca.

Kontinuirani rad na sopstvenom profesionalnom razvoju kroz razmjenu iskustava i znanja s kolegama u Crnoj Gori i okruženju.

Glavni ciljevi do 2009. godine Razvoj potrebnih znanja i vještina rukovodilaca na svim nivoima za uspješno vođenje


Strategija

Nastaviti aktivnosti na profesionalnom razvoju.

Podsticati razmjenu iskustava na neformalnim sastancima, po potrebi, organizovati predavanja, seminare, radionice za sticanje vještina i znanja iz oblasti rukovođenja.

Pokazatelji uspjeha Postignut potrebni nivo saglasnosti i razumijevanja u promovisanju osnovnih principa


Rukovodioci na svim nivoima usvajaju savremene modele profesionalnih standarda i primjenjuju ih.

Pretpostavke i rizici Rukovodioci prihvataju savremene principe rukovođenja s akcentom na postignuti

učinak.



Rokovi odrednice – Razvoj kapaciteta rukovodećeg kadra

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Profesionalni razvoj rukovodilaca na svim nivoima

2. Rukovodioci usvajaju savremene modele profesionalnih standarda i primjenjuju ih

Budžet – Razvoj kapaciteta rukovodećeg kadra TROŠKOVI U EURIMA


1. Profesionalni razvoj rukovodilaca na svim nivoima

10 000 10 000 10 000 10 000 10 000 50 000

2. Rukovodioci usvajaju savremene modele profesionalnih standarda i primjenjuju ih

10 000 10 000 10 000 10 000 10 000 50 000

UKUPNO 20 000 20 000 20 000 20 000 20 000 100 000



3. Polazišta

3.1. Decentralizacija “Decentralizacija predstavlja novi način upravljanja obrazovnim sistemom. Zahtijeva smanjenje broja regulativa, usvajanje opštijih pravila i obrazovni proces koji je fleksibilniji i otvoren za brze promjene. To će dovesti do procesa deregulacije i prenosa odgovornosti sa centra (odnosno države) na nastavnike, njihovo znanje i profesionalna odgovornost će se koristiti u radu decentralizovanog sistema obrazovanja.” (Knjiga promjena, paragraf 1.3.1)

Dosadašnja dostignuća Decentralizacija rukovodstva u oblasti obrazovanja osnivanjem posebnih institucija

(ZzŠ, CSO, IC) i obrazovnih Savjeta.

Utvrđen prvi koncept optimizacije mreže škola i predstavljen u strateškom dokumentu iz 2003. godine.

Primjena novih zakona koji omogućavaju lokalnim vlastima da imenuju svog predstavnika u proceduri imenovanja direktora/ica škola.

Praćenje obrazovnih procesa u velikoj mjeri preneseno na nove institucije.

Urađeni i usvojeni novi nastavni planovi i programi za sve nivoe obrazovanja u konsultativnim procesima, uz znatno učešće nastavnika-praktičara i profesora sa Univerziteta.

Novi obrazovni programi ostavljaju mogućnost da oko 20% sadržaja predmetnog programa (osnovno obrazovanje i gimnazije) donosi škola.

Glavni ciljevi do 2009. godine Veće učešće roditelja, učenika/ca i lokalne zajednice u planiranju i donošenju odluka

na nivou škole.

Decentralizacija upravljanja finansijama, prenošenjem određenih obaveza na opštinu.

Poboljšana optimizacija školske mreže, uz istovremeno obezbjeđivanje odgovarajućih uslova za pružanje kvalitetnog obrazovanja za sve.

Strategije MPiN, u saradnji s Ministarstvom finansija i ostalim institucijama, preuzima vodeću

ulogu u izradi decentralizovanih programa finansiranja obrazovanja (uvođenje programskog budžetiranja, finansiranje po učeniku, optimizacija mreže škola), uz široke konsultacije s lokalnim zajednicama.

MPiN, u saradnji sa ZzŠ, nastavlja da podržava inicijative i projekte na jačanju kapaciteta Savjeta roditelja, učenika/ca, lokalne zajednice u procesima donošenja odluka na nivou škole.

Pokazatelji uspjeha Ministarstvo finansija i MPiN usvajaju prihvatljive programe decentralizacije

finansiranja obrazovanja na nivou opštine.

Dokaz da je decentralizacija finansiranja efikasna i ekonomski opravdana (ušteda vremena /novca na nacionalnom nivou).



Dokaz da su rješenja koja omogućavaju decentralizaciju procesa odlučivanja efikasna.

Zadovoljstvo roditelja, učenika/ca i predstavnika opština zbog uključivanja u planiranje i donošenje odluka na nivou škole.

Pretpostavke i rizici Lokalna samouprava će prihvati da finansira dio obaveza prema školama.

Rokovi i odrednice - Decentralizacija

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada programa za decentralizaciju finansiranja obrazovanja

2. Podrška inicijativama i projektima na jačanju kapaciteta Savjeta roditelja, učenika/ca i lokalne zajednice u odlučivanju

Budžet – Decentralizacija TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada programa za decentralizaciju finansiranja obrazovanja

130 000 130 000

2. Podrška inicijativama i projektima na jačanju kapaciteta Savjeta roditelja, učenika/ca i lokalne zajednice u odlučivanju

5 000 5 000 5 000 5 000 20 000

UKUPNO 135 000 5 000 5 000 5 000 150 000



3.2. Demokratizacija Jedan od principa reforme obrazovanja u Crnoj Gori zasniva se na razvoju svijesti i upoznavanju mladih ljudi i odraslih o pitanjima poštovanja ljudskih prava, pravne države, pluralističke demokratije, tolerancije i solidarnosti. Realizacija demokratskih principa obuhvata formalno usvajanje znanja, vještina i stavova koji promovišu demokratske vrijednosti. Demokratski sistem obrazovanja treba da se odlikuje većom transparentnošću i učešćem svih zainteresovanih strana u planiranju i odlučivanju.

Dosadašnja dostignuća Veća autonomija škola u procesu odlučivanja.

Veće učešće roditelja i učenika/ca u procesima odlučivanja preko Savjeta roditelja.

Bolja informisanost i jačanje svijesti direktora/ica, nastavnika/ca, učenika/ca o pitanjima iz oblasti ljudskih, manjinskih i prava djeteta i ostaliim pitanjima jednakosti.

Izrada nastavnog programa za novi obavezni predmet – građansko vaspitanje za VI i VII razred devetogodišnje osnovne škole.

Mogućnost izbora naziva jezika (srpski, crnogorski, bošnjački, hrvatski) za predmetni program iz nastavnog predmeta maternji jezik i književnost.

Uvođenje obaveznih izbornih predmeta u osnovne škole i gimnazije.

Poboljšano znanje i vještine direktora/ica 47 reformskih škola, vrtića i odabranih stručnih škola u oblasti savremenog rukovođenja i upravljanja školom.

Podrška obrazovanju Roma kroz uključivanje i primjenu međunarodnih projeka.

Glavni ciljevi do 2009. godine Veća svijest i znanje iz oblasti demokratije i ljudskih/dječijih i prava manjina kod

učenika/ca, isticanje ovih vrijednosi u sadržajima predmetnih programa.

Veća svijest i znanje iz oblasti demokratije, jednakosti i ljudskih/dječijih i prava manjina, sticanje vještina i kompetencija nastavnika/ca u prenošenju ovih vrijednosti.

Veća participacija roditelja, učenika/ca u odlučivanju na nivou škole.

Direktori/ice i nastavnici/ce u većem obimu primjenjuju principe participatornog i inkluzivnog procesa odlučivanja.

Nastavnici/ce reformskih škola u potpunosti kreiranju 20% sadržaja predmetnog programa, u saradnji sa lokalnom zajednicom.

Strategija Promovisanje demokratskih principa i građanskih vrijednosti i praćenje postignutih

efekata i rezultata od strane MpiN, Zzš, CSO, IC.

Kroz programe obuke direktora/ica, nastavnika/ica raditi na sticanju vještina i znanja za prenošenje demokratskih vrijednosti i standarda ponašanja.

MPiN, uz podršku ZzŠ i u saradnji sa NVO podržavaju aktivnosti na jačanju uloge Savjeta roditelja. MpiN, uz podršku ZzŠ i CSO, osmišljava medijske aktivnosti i propagandni materijal o jednakosti, ljudskim pravima i poštovanju različitosti.

ZzŠ prati realizaciju novog nastavnog programa građansko vaspitanje u VI i VII razredu reformske škole.



ZUNS organizuje izradu i distribuciju udžbenike i nastavnog materijala.

ZzŠ organizuje izradu nastavnog programa za izborni predmet građansko obrazovanje u gimnazijama koji će se ponuditi učenicima/ama u školskoj 2006/07. godini i pomaže u zaživljavanju koncepta izbornih predmeta u osnovnim školama i gimnazijama.

MPiN i ZzŠ nastavljaju dijalog sa Fakultetom u Nikšiću radi uključivanja određenih tematskih oblasti iz korpusa ljudskih prava i demokratije u studijske programe za inicijalno obrazovanje nastavnika/ca.

Pokazatelji uspjeha Kvalitet doprinosa roditelja i učenika/ca u procesima odlučivanje na nivou škole.

Povratne informacije od nastavnika/ca, roditelja i učenika/ca o uočenim prednostima učešća u procesima donošenja odluka.

Dokaz da se građansko vaspitanje i obrazovanje uspješno sprovodi u osnovnim školama i gimnazijama.

Urađeni nastavni programi izbornih predmeta za gimnazije, a plan njihove primjene uspješno primjenjen.

Dokaz da nastavnici/ce promovišu ponašanja koja ističu demokratske vrijednosti i poštovanje različitosti i ljudskih prava.

Pretpostavke i rizici Politički razvoj u Crnoj Gori i u okruženju će ići u pravcu zaživljavanja demokratskih vrijednosti i građanskog koncepta društva.



Rokovi i odrednice - Demokratizacija

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Promovisanje demokratskih principa i građanskih vrijednosti i praćenje postignutih efekata i rezultata od strane MpiN, Zzš, CSO, IC.

2. Veća svijest i znanje iz oblasti demokratije, jednakosti i ljudskih/dječijih i prava manjina, sticanje vještina i kompetencija nastavnika/ca u prenošenju ovih vrijednosti

3. Procjena učešća roditelja i učenika/ca u procesu odlučivanja i izrada strategije za pružanje ciljne podrške

4. Realizacija novog nastavnog programa građanskog vaspitanja i obrazovanja u osnovnim školama i gimnazijama

5. Nastavljanje dijaloga sa Fakultetom u Nikšiću o uključivanju pitanja iz korpusa demokratije i ljudskih prava u sadržaje studijskih programa za inicijalno obrazovanje

Budžet – Demokratizacija TROŠKOVI U EURIMA


1. Promovisanje demokratskih principa i građanskih vrijednosti i praćenje postignutih efekata i rezultata od strane MpiN, Zzš, CSO, IC.

5 000 5 000

2. Veća svijest i znanje iz oblasti demokratije, jednakosti i ljudskih/dječijih i prava manjina, sticanje vještina i kompetencija nastavnika/ca u prenošenju ovih vrijednosti

2 000 2 000 2 000 2 000 8 000

3. Procjena učešća roditelja i učenika/ca u procesu odlučivanja i izrada strategije za pružanje ciljne podrške

2 000 2 000 2 000 2 000 8 000

4. Realizacija novog nastavnog programa građanskog vaspitanja i obrazovanja u osnovnim školama i gimnazijama

50 000 50 000 40 000 30 000 170 000

5. Nastavljanje dijaloga sa Fakultetom u Nikšiću o uključivanju pitanja iz korpusa demokratije i ljudskih prava u sadržaje studijskih programa za inicijalno obrazovanje

1 500 2 000 3 500

UKUPNO 60 500 56 000 44 000 34 000 194 500



3.3. Analiza potreba i minimalnih standarda za infrastrukturu “Savremena škola mora imati sve karakteristike savremenog obrazovnog informacionog centra, koji posjeduje sve mogućnosti potrebne za efektan i inventivan rad učenika i nastavnika” (Knjiga promjena, paragraf 1.3.5).

Za ostvarivanje kvalitetnog obrazovanja potrebni su dobro opremljeni školski objekti i odgovarajući ili relativno dobri uslovi za izvođenje nastave. Odrednica ‘'dobro’' treba da bude zasnovana na jasnim standardima koji obezbjeđuju iste mogućnosti i odgovarajuće okruženje za sve učenike/ce u Crnoj Gori.

Dosadašnja dostignuća Analiza potreba u infrastrukturi (objekti i namještaj) reformskih škola; prioritetnim

planom predviđeni novi objekti, renoviranja i poboljšanja.

Stalna ulaganja u postojeće školske objekte (npr. renoviranje krovova u svim reformskim školama). Više od 2,5 miliona eura uloženo u renoviranje i poboljšanje postojećih objekata u 2005. godini iz sredstava budžeta Ministarstva prosvjete i nauke.

Preduzete brojne mjere za uređivanje prilaza za osobe s invaliditetom (npr. prilaz za invalidska kolica ili nabavka tehnologije za slijepe učenike).

Nabavljen novi namještaj za reformske škole, u skladu sa zahtjevima novog nastavnog programa (zahtjevi utvrđeni standardima kvaliteta-ISO kvalitet).

Završena ili je u toku izgradnja nekoliko novih školskih objekata; urađena manja poboljšanja na objektima 10 studentskih domova i infrastrukturne intervencije na nekoliko objekata stručnih škola.

Glavni ciljevi do 2009. godine Poboljšana školska infrastruktura većine škola u Crnoj Gori i izgradnja novih objekata.

Efikasno i ravnomjerno korišćenje raspoloživih sredstava za poboljšanje infrastrukture primjenom minimalnih standarda za školske objekte i opremu.

Strategija Na osnovu analize infrastrukture postojećih škola, pripremiti procjenu potreba za ostale

škole i domove u odnosu na predviđeni broj učenika i studenata u različitim područjima.

Utvrditi realne minimalne standarde za infrastrukturu u svim školama i domovima u Crnoj Gori, kao i standarde za prostor po učeniku, standarde bezbjednosti i standarde za omogućavanje prilaza za osobe s invaliditetom. Minimumom standarda treba obuhvatiti količinu i kvalitet namještaja po učeniku/razredu, kao i minimum opreme s nastavnim sredstvima za različite predmete (naročito analitičkog softvera), bez udžbenika. Izraditi plan primjene minimalnih standarda, u okviru realnih budžetskih predviđanja za najprioritetnije potrebe škola. Integrisati taj plan s postojećim dokumentom za planiranje u oblasti renoviranja/poboljšanja škola i podsticati uključivanje privatnih investitora.

Praćenje primjene i upotrebe standarda.



Pokazatelji uspjeha Utvrđeni su primjenjivi, minimalni standardi za objekte, opremu i namještaj, kao i

prateća strategija. Transparentna i korektna raspodjela sredstava školama i studentskim domovima. Sredstva za nabavku opreme se koriste na efikasan način. Broj škola i studentskih domova sa boljim uslovima za rad. Broj novoizgrađenih školskih objekata. Povratne informacije od učenika, nastavnika i roditelja o kvalitetu urađenih objekata i

opremljenosti škola.

Pretpostavke i rizici Nivo izdvajanja iz budžeta za ulaganja u obrazovnu infrastrukturu neće biti manji u narednim godinama.

Rokovi i odrednice – Analiza potreba i minimalni standardi za infrastrukturu

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada detaljne analize potreba

2. Utvrđivanje realnog minimuma standarda za infrastrukturna ulaganja

3. Praćenje primjene i upotrebe standarda

Budžet – Analiza potreba i minimalni standardi za infrastrukturu TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada detaljne analize potreba 40 000 25 000 20 000 15 000 100 000

2. Utvrđivanje realnog minimuma standarda za infrastrukturna ulaganja

50 000 30 000 80 000

3. Praćenje primjene i upotrebe standarda 7 000 7 000 7 000 7 000 28 000

UKUPNO 97 000 62 000 27 000 22 000 208 000



3.4. Stručno usavršavanje i kontinuirani profesionalni razvoj Programi inicijalnog obrazovanja nastavnika/ca nijesu obuhvatali savremene nastavne metode koje obezbjeđuju interaktivno izvođenje nastave, kao ni potreban broj sati praktične obuke. Na nekim jedinicama fakulteta koji obrazuju nastavnike/ce (četvorogodišnje učiteljske studije i trogodišnje studije za vaspitače/ice) izvršene su određene izmjene nastavnih programa u navedenom smislu. Međutim, trenutno je u nastavi mali broj nastavnika/ca koji su završili studije po ovim programima. Proces uvođenja nastavnika/ca u rad u školi (pripravnički staž i polaganje stručnog ispita) osmišljen je na drugačiji način u odnosu na onaj koji je postojao i trebalo bi da obezbijedi uspješnu pripremu nastavnika/ca za preuzimanje redovnih obaveza. Zato je neophodno dalje razvijati postavljeni sistem obuke nastavnika/ca, vaspitača/ica, stručnih saradnika, direktora/ica i pomoćnika/ica direktora kojim se oni blagovremeno pripremaju za primjenu novih nastavnih programa i interaktivni pristup nastavi, postaviti standarde za viša zvanja i obezbjeđivati preduslove za njihov kontinuirani profesionalni razvoj.

Dosadašnja dostignuća Urađen Pravilnik o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku dodjeljivanja zvanja

nastavnika i Pravilnik o pripravničkom stažu nastavnika.

Urađen Pravilnik o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika.

Organizovana obuka vaspitača/ica, nastavnika/ca za vrtiće, osnovne škole, gimnazije i srednje stručne škole za primjenu novih planova i programa.

Organizovana obuka za direktore/ice škola i vrtića koji/e rade po novim obrazovnim programima.

Organizovana obuka nastavnika/ca za obrazovanje odraslih.

Organizovana obuka za jedan broj trenera za srednje stručno obrazovanje.

Poboljšano znanje i vještine vaspitačića/ča, nastavnika/ca i direktora/ica škola o interaktivnim metodama u nastavi, inkluzivnom obrazovanju, uz široku podršku NVO i organizacija kao što su OSI, UNICEF, Save The Children.

Urađeni nacrti standarda za zvanja.

Pokrenuti su razgovori o izradi Etičkog kodeksa za nastavni kadar.

Glavni ciljevi do 2009. godine Omogućiti uslove za sistematsko i trajno usavršavanje nastavnika/ca i ostalog

nastavnog kadra.

Razviti sistem stručnog usavršavanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja vaspitača/ica, nastavnika/ica, direktora/ica, pomoćnika/ca direktora/ica, stručnih saradnika/ca, instruktora/ki u Crnoj Gori.

Razviti sistem viših i drugih zvanja povezan sa profesionalnim razvojem.

Razviti saradnju sa ustanovama inicijalnog obrazovanje nastavnika u Crnoj Gori i sa ostalim organizacijama koje izvode obuku nastavnika/ca.

Razviti sistem podrške kontinuiranog profesionalnog razvoja u reformskim školama.

Organizovati obuku svih vaspitača/ice, nastavnika/ca, instruktora/ki koji rade po reformisanim planovima i programima iz obaveznih predmeta.



Zaokružen prvi krug obuke direktora/ica za rad po savremenim modelima upravljanja i rukovođenja školom.

Razvijati kapacitete nastavnika/ca, instruktora i trenera za primjenu novih programa u obrazovanju odraslih.

Razvijati kapacitete zaposlenih koji organizuju obuku.

Razvijati programe obuke za inkluzivno obrazovanje.

Odabrati i obučiti trenere koji će implementirati nacionalne programe obuke.

Ponuditi različite oblike stručnog usavršavanja nastavnicima/ama koji nijesu u reformi.

Akreditovati programe za Katalog programa stručnog usavršavanja zaposlenih u obrazovanju i objaviti ga u skladu sa Pravilnikom.

Postaviti standarde za viša i druga zvanja.

Pripremiti i realizovati pilot projekat u 10 škola o dodjeljivaju viših zvanja.

Izraditi programe obuke za viša i druga zvanja.

Uraditi profesionalne i etičke standarde za obrazovni kadar.

Upoznavati širu javnost o ovim pitanjima i prihvatanje profesionalnih standarda i etičkih principa.

Izraditi sistem procjene godišnjeg napredovanja nastavnika

Strategija ZzŠ, u saradnji sa CSO:

Utvrđuje sveobuhvatan i realan plan realizacije sistema napredovanja u karijeri i unapređenja nastavnika/ca i povezuje ga s programima stalnog profesionalnog razvoja za nastavnike/ce, direktore/ice i ostali obrazovni kadar.

Vrši detaljnu procjenu potreba u oblasti profesionalnog razvoja na svim nivoima obrazovanja za organizovanje potrebnih kurseva, angažovanje trenera i obezbjeđivanje sredstava za obuku tokom narednih pet godina.

Obezbjeđuje mogućnosti za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, stručnih saradnika, direktora i pomoćnika direktora, kako onih koji počinju sa primjenom novih nastavnih programa, tako i onih koji nastavu izvode po starim nastavnim programima.

Utvrđuje strategiju upravljanja ovim sistemom, uključujući utvrđivanje akreditacionog sistema i kataloga za licencirane kurseve i programe za obuku nastavnika/ca, izradu standarda, kao i pratećeg sistema licenciranja za trenere u oblasti redovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Utvrđuje sveobuhvatnu strategiju za uspostavljanje sistema obuke na poslu, formiranjem održive mreže trenera, koji su u mogućnosti da rade u svim područjima Crne Gore, putem stalne saradnje sa NVO i ostalim subjektima koji nude programe za profesionalni razvoj nastavnika/ca.

Motivisati nastavnika/ca za stručno usavršavanje kroz uspostavljanje sistema viših zvanja.

Pratiti izradu baze podataka u MPN RCG.



IC vrši obuku ocjenjivača, koordinatora, predmetnih komisija i saradnika/ca angažovanih za potrebe nacionalnog testiranja i ekstenih ispita i za potrebe maturskog ispita.

ZzŠ pokreće izradu Programa psihološko-pedagoškog osposobljavanja pripravnika u školama.

ZzŠ, uz podršku MPiN, pokreće javnu kampanju o utvrđenim standardima i njihovoj relevantnosti.

Pokazatelji uspjeha Razrađen sistem stalnog profesionalnog razvoja nastavnika/ca. Broj i kvalitet obuka i druge mogućnosti za profesionalni razvoj nastavnog kadra i

direktora/ica škola. Broj nastavnika/ca i direktora/ica škola koji/e na godišnjem nivou koriste mogućnosti

profesionalnog usavršavanja.

Dokaz da nastavni kadar primjenjuje znanja i vještine stečene na obuci za profesionalni razvoj.

Dokaz da postoji mreža saradnika/ca iste profesije i razmjena iskustava nastavnika/ca između škola.

Broj obučenih ocjenjivača, koordinatora, predmetnih komisija i saradnika/ca angažovanih za potrebe nacionalnog testiranja i ekstenih ispita.

Broj obučenih ocjenjivača, koordinatora, predmetnih komisija i saradnika/ca angažovanih za potrebe maturskog ispita.

Urađen katalog akreditovanih kurseva, koji se redovno ažurira i publikuje.

Utvrđen, usvojen i primijenjen sistem standarda i licenciranja.

Dokaz da se zapošljavanje i napredovanje nastavnika/ca i ostalog nastavnog kadra i procjena njihovog napretka zasniva na usvojenim standardima.

Pretpostavke i rizici Vaspitači/ce, nastavnici/e, instruktori/ke i direktori/ce učestvuju u obuci i primjenjuju

stečena znanja i vještine.

Metodološke obuke usmjerene na učenika/ce mogu naići na početni otpor nekih nastavnika/ca koji/e se teže prilagođavaju novim zahtjevima.

Etički standardi su prihvaćeni od strane nastavnika/ca, sindikata i/ili stručnih udruženja nastavnika.

Konsensuz u uspostavljanju profesionalnih standarda za nastavnike/ce i ostali nastavni kadar može se postići u okviru različitih rodnih, etničkih, jezičkih i starosnih grupa i zanimanja u Crnoj Gori.



I Rokovi i odrednice – Stručno usavršavanje i kontinuirani profesionalni razvoj

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009 1. Proces konsultacija sa zainteresnovanim

stranama

2. Izrada standarda za viša i druga zvanja

3. Pilot projekat u dodjeljivanju unaprijeđenih zvanja

4. Izrada programa obuke za unaprijeđena zvanja

5. Sistem procjene napredovanja nastavnika

6. Javna kampanja o utvrđenim standardima

7. Podrška za primjenu i praćenje standarda 8. Analiza potreba u oblasti profesionalnog

razvoja na svim nivoima

9. Izrada plana sistema napredovanja u karijeri nastavnika/ca

10. Akreditacije programa i izrada kataloga stručnog usavršavanja

11. Izrada strategije za obuku na poslu

12. obuka ocjenjivača, koordinatora, predmetnih komisija i saradnika/ca angažovanih za potrebe nacionalnog testiranja i ekstenih ispita i za potrebe maturskog ispita.

I Budžet – Stručno usavršavanje i kontinuirani profesionalni razvoj

TROŠKOVI U EURIMA KOMPONENTA

2005 2006 2007 2008 2009 UKUPNO 1. Proces konsultacija sa

zainteresnovanim stranama 5 000 9 000 5 000 19 000

2. Izrada standarda za viša i druga zvanja 10 000 10 000 20 000

3. Pilot projekat u dodjeljivanju unaprijeđenih zvanja 10 000 25 000 10 000 45 000

4. Izrada programa obuke za unaprijeđena zvanja 20 000 20 000 40 000

5. Sistem procjene napredovanja nastavnika 5 000 5 000 5 000 15 000

6. Javna kampanja o utvrđenim standardima 10 000 30 000 40 000

7. Podrška za primjenu i praćenje standarda 4 000 4 000 4 000 4 000 16 000

8. Analiza potreba u oblasti profesionalnog razvoja na svim nivoima

2 000 2 000 2 000 2 000 2 000 10 000



9. Izrada plana sistema napredovanja u karijeri nastavnika/ca 20 000 20 000 40 000

10. Akreditacije programa i izrada kataloga stručnog usavršavanja 20 000 20 000 40 000

11. Izrada strategije za obuku na poslu

12. obuka ocjenjivača, koordinatora, predmetnih komisija i saradnika/ca angažovanih za potrebe nacionalnog testiranja i ekstenih ispita i za potrebe maturskog ispita.

3 000 15 000

3 000 30 000

3 000

16 000

3 000

15 000

12 000

76 000

UKUPNO 7 000 128 000 174 000 40 000 24 000 373 000

II Rokovi i odrednice – Obuka nastavnika/ca i direktora/ica

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Obuka vaspitača/ica i direktora/ica - predškolsko obrazovanje

2. Nastavak sprovođenja reforme u postojećih 20 reformskih škola, uključivanje dodatnih razreda – A škole – osnovna škola

3. Uključivanje još 27 škola u reformu-B škole - osnovna škola

4. Uključivanje još 28 škola u reformu-C škole - osnovna škola

5. Uključivanje D škola u reformu - osnovna škola 6. Uključivanje E škola u reformu - osnovna škola 7. Obuka nastavnika/ca i direktora/ica za gimnazije 8. Obuka nastavnika/ca i direktora/ica stručnih škola

9. Obuka nastavnika/ca, instruktora/ki i direktora/ica – obrazovanje odraslih

10. Monitoring i evaluacija obuke

II Budžet – Obuka nastavnika/ca i direktora/ica TROŠKOVI U EURIMA

NIVOI OBRAZOVANJA 2005 2006 2007 2008 2009 UKUPNO

1. Obuka vaspitača/ica i direktora/ica - predškolsko obrazovanje

10 000 15 000 20 000 20 000 20 000 85 000

2. Nastavak sprovođenja reforme u postojećih 20 reformskih škola, uključivanje dodatnih razreda – A škole – osnovna škola

70 000 50 000 50 000 50 000 50 000

270 000



3. Uključivanje još 27 škola u reformu-B škole - osnovna škola

90 000 50 000 50 000 50 000 50 000 290 000

4. Uključivanje još 28 škola u reformu-C škole - osnovna škola

70 000 50 000 50 000 50 000 220 000

5. Uključivanje D škola u reformu - osnovna škola 70 000 50 000 50 000

170 000

6. Uključivanje E škola u reformu - osnovna škola 70 000 50 000 120 000

7. Obuka nastavnika/ca i direktora/ica za gimnazije

30 000 70 000 50 000 50 000 50 000 250 000

8. Obuka nastavnika/ca i direktora/ica stručnih škola

36 250 36 250 36 250 36 250 36 250 181 250

9. Obuka nastavnika/ca, instruktora/ki i direktora/ica – obrazovanje odraslih

8 500 10 500 12 500 15 000 15 000 61 500

10. Monitoring i evaluacija obuke 20 000 20 000 20 000 20 000 20 000 100 000

UKUPNO 264 750 321 750 358 750 411 250 391 250 1 747 750



3.5. Integracija ICT-a u obrazovni proces Uvođenje i korišćenja informacione i kompjuterske tehnologije (ICT) u sistem obrazovanja Crne Gore predstavlja jedan od prioriteta reforme. Primjena ICT-a se odnosi na obuku nastavnika/ca i ostalog nastavnog kadra da koriste računare u nastavi, upotrebu računara za vođenje školske administracije, kreiranje baze podataka, instalaciju didaktičkog softvera i sl.

Dosadašnja dostignuća

Osnovan Savjet za ICT u obrazovanju i ICT odjeljenje u okviru MpiN.

Urađena Strategije za uvođenje ICT-a – MEIS.

Napravljen koncept obuke nastavnika/ca, računovođa, direktora/ica škola i ostalog obrazovnog kadra do 2006. godine.

Uspostavljena LAN mreža u 30 škola, uključujući i nabavku neophodne opreme.

Glavni ciljevi do 2009. godine

Bolja znanja nastavnog kadra i ostalog osoblja u školama i obrazovnim institucijama o prednostima korišćenja ICT-a u svakodnevnom radu i nastavi.

Obuka nastavnika/ca i ostalog osoblja za rad na kompjuteru i stvaranje uslova u školama i obrazovnim institucijama za funkcionalno korišćenje računara.

Formiranje Centra informacionog sistema (CIS), kako bi se obezbijedila održivost upravljanja ICT-om.

Integracija ICT-a u obrazovne programe kroz korišćenje didaktičkog softvera u izvođenju nastave iz svih predmeta i na svim nivoima obrazovanja, s posebnim fokusom na gimnazije, stručne škole i institucije za obrazovanje odraslih.

Saradnja u oblasti ICT-a između MPiN, ZzŠ i univerzitetskih jedinica, naročito Filozofskog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta.

Primjena hardvera i softvera u specijalnim i u redovnim školama za podršku učenicima/ama s teškoćama u razvoju.



Strategija Izrada opšteg plana za postupnu primjenu ICT-a u različitim fazama. Racionalna

raspodjela sredstava i raspoloživih resursa da bi se što veći broj škola integrisao u projekat MEIS.

Uspostavljenje koordinacije aktivnosti u sprovođenju ICT strategije između obrazovnih institucija, Vladom Crne Gore, Sekretarijatom za razvoj, Savjetom za ICT i ostalim partnerima koji pružaju podršku projektu.

Razvoj didaktičkog softvera za različite predmete. Koristiti dosadašnja iskustva u izradi novih udžbenika.

Pokazatelji uspjeha Broj škola koje imaju pristup Internetu i sajt prezentaciju.

Broj učenika/ca po jednom kompjuteru.

Dokaz da su nastavnici/e u mogućnosti da na svrsishodan način koriste prednosti ICT-a u nastavi (razloženo po vrsti škola i predmetima).

Procenat obučenih nastavnika/ca i trenera koji koriste ICT koncept.

Dokaz da je ICT integrisan u nastavne programe i/ili udžbenike i procenat primjene i korišćenja didaktičkog softvera u nastavnom procesu po nivoima obrazovanja, vrstama škola i godinama učenja.

Dokaz da se ICT primjenjuje u redovnim komunikacijama rukovodećih struktura u obrazovnim institucijama na svim nivoima.

Dokaz da se baza podataka koristi za kreiranje obrazovne politike i aktivnosti u narednom periodu.

Procenat učenika/ca koji/e su stekli/e osnovnu kompjutersku pismenost u okviru formalnog sistema obrazovanja.

Pretpostavke i rizici Primjena kompjuterske tehnologije se često svodi na vođenje administacije i

uspostavljanje komunikacije elektronskom poštom.

Pretpostavlja se da se početni otpor potencijalnih korisnika ICT-a može vremenom prevazići stalnim podsticanjem nastavnika/ca da koriste ICT, uz demostriranje primjera dobre prakse.

Pretpostavlja se da će MPiN obezbijediti uslove za održavanje i unapređivanje projekta MEIS i ostalih baza podataka.



Rokovi i odrednice – Integracija ICT-a u obrazovni sistem

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Razmatranje/revizija cjelokupnog plana primjene ICT-a

2. Formiranje organizacione strukture za upravljanje ICT i podsticanje saradnje između institucija uključenih u reformu obrazovanja

3. Izrada i eksploatacija integralne aplikacije i baze podataka

4. Instalacija kompjuterskih mreža

5. Nabavka i instalacija hardvera i softvera

6. Održavanje ICT-a 7. Obuka nastavnika i administrativnog osoblja u oblasti ICT-a 8. Zakup linka 9. Integracija ICT-a u obrazovni program i proces nastave i učenja (škole, fakulteti, obrazovanje odraslih, obrazovanje djece s posebnim potrebama itd.)

Budžet – Integracija ICT-a u obrazovni sistem TROŠKOVI U EURIMA


1. Razmatranje/revizija cjelokupnog plana primjene ICT-a

1 000 1 000 2 000

2. Formiranje organizacione strukture za upravljanje ICT i podsticanje saradnje između institucija uključenih u reformu obrazovanja

40 000 40 000 80 000

3. Izrada i eksploatacija integralne aplikacije i baze podataka

80 000 80 000 160 000

4. Instalacija kompjuterskih mreža 380 000 530 000 230 000 30 000 1 170 000 5. Nabavka i instalacija hardvera i softvera

1 280 000 2 530 000 1 810 000 1 620 000 140 000 7 380 000

6. Održavanje ICT-a 40 000 246 000 600.000 886 000 7. Obuka nastavnika i administrativnog osoblja u oblasti ICT-a

22 000 490 000 37 000 30 000 30 000 609 000

8. Zakup linka 20 000 180 000 280 000 340 000 820 000 9. Integracija ICT-a u obrazovni program i proces nastave i učenja (škole, fakulteti, obrazovanje odraslih, obrazovanje djece s posebnim potrebama itd.)

217 800 217 800 217 800 217 800 217 800 1 089 000

UKUPNO 1 980 800 3 908 800 2 554 800 2 423 800 1 327 800 12 196 000



3.6. Inkluzija “Obrazovanje treba da se razvija u pravcu pružanja podrške inkluziji i učešću na svim nivoima i svim oblastima rada i aktivnosti (Knjiga promjena, paragraf 1.1).”

Inkluzivno obrazovanje treba da omogući svoj djeci pristup u formalni sistem obrazovanja. Takav pristup zahtijeva obezbjeđivanje specijalizovanih nastavnih sredstava i izradu novog nastavnog plana i individualnih programa. Princip inkluzije se odnosi podjednako na sve učenike/ce, ali se posebna pažnja poklanja aktivnostima na promovisanju pružanja jednakih mogućnosti obrazovanja i vaspitanja za učenike/ce sa smetnjama u razvoju, djecu iz socijalno ugroženih ili marginalizovanih grupa, etničkih i/ili jezičkih manjina, Romsku populaciju, kao i djecu iz udaljenih/ruralnih područja.4

3.6.1. Učenici sa smetnjama u razvoju


Izrada posebnog zakona o obrazovanju djece s posebnim potrebama.

Bolja informisanost javnosti o pitanjima obrazovanja učenika/ca sa smetnjama u razvoju.

Od 1988. godine počelo se sa realizacijom programa obuke vaspitača/ica, učitelja/ica za inkluzivno obrazovanje u odabranim vrtićima i školama, u saradnji sa Save the Children-om UK, UNICEF-om, OSI-jem.

U 20 škola koje su 2004/05. godine počele rad po novim programima u I razredu svi vaspitači/ce i učitelji/ce prošli/le osnovnu obuku za inkluziju.

Novi nastavni planovi i programi omogućavaju veću autonomiju i fleksibilnost u individualnom pristupu djeci i praćenju njihovog napredovanja u učenju.


Omogućiti svim učenicima/ama sa smetnjama u razvoju, koji to žele i mogu, upis u redovne škole.

Bolja informisanost najšire javnosti i svih prosvjetnih struktura o potrebama i izazovima s kojima se suočavaju učenici/e sa smetnjama u razvoju.

Razvoj i prilagođavanje školske infrastrukture za nesmetano pohađanje nastave učenika/ca sa smetnjama u razvoju i veći obuhvat nastavnika/ca u programima obuke iz oblasti inkluzivnog obrazovanja.

Izrada odgovarajućih testova prilagođenih učenicima/ama sa smetnjama u razvoju.

4 Vlada Crne Gore je preuzela odgovornost da reforma obrazovanja u Crnoj Gori prati ciljeve i principe UNESCO-vog programskog dokumenta «Obrazovanje za sve»



Strategija ZzŠ i MPiN, uz pomoć Vlade Finske, pripremiće sveobuhvatnu strategiju za razvoj i

primjenu inkluzivnog obrazovanja od predškolskog obrazovanja do univerzitetskog nivoa.

MPiN jača saradnju sa Centrom za socijalni rad, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Ministarstvom zdravlja u cilju osiguravanja koherentnog pristupa inkluziji. ZzŠ i MPiN nastaviće da sarađuju s organizacijama kao što su OSI, Pedagoški centar, UNICEF, Save the Children u oblasti inkluzivnog obrazovanja. Pružaće podršku i podsticaće razmjenu znanja, iskustava, primjera dobre prakse između škola.

MPiN, u saradnji sa školama, sistematski radi na prilagođavanju školskih objekata potrebama djece s posebnim potrebama.

ZzŠ i CSO nastavljaju da organizuju obuku za nastavnike/ce u oblasti inkluzivnog obrazovanja.

Sve institucije nastavljaju da djeluju u pravcu informisanja šire javnosti o pitanjima inkluzije, uključivanja djece s posebnim potrebama u sistem formalnog obrazovanja.

Ispitni centar će pripremati odgovarajuće testove za djecu sa posebnim potrebama.

Pokazatelji uspjeha Urađena strategija za inkluzivno obrazovanje.

Povećan obuhvat učenika/ca sa smetnjama u razvoju u nastavi u redovnim školama.

Broj obučenih nastavnika/ca i predavača za rad s učenicima/ama sa smetnjama u razvoju.

Dokaz da je šira javnost bolje informisana o pitanjima inkluzije.

Pretpostavke i rizici Postoji opšti društveni konsenzus da je jedan od principa reforme obrazovanja

otvaranje mogućnosti redovnog školovanja za svu djecu sa smetnjama u razvoju.



Rokovi i odrednice – Učenici sa smetnjama u razvoju FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada sveobuhvatne strategije za inkluziju/integraciju, uključujući i prilagođene testove

2. Razvoj programa obuke iz oblasti inkluzivnog obrazovanja

3. Ulaganja u školsku infrastrukturu za prilagođavanje djeci s posebnim potrebama

4. Obuka nastavnika/ca na svim nivoima obrazovanja za potrebe inkluzije

5. Bolja informisanost šire javnosti o pitanjima inkluzije i jednakih prava

6. Urađeni programi za inkluzivno obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću u okviru inicijalnog obrazovanja

Budžet – Učenici sa smetnjama u razvoju TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada sveobuhvatne strategije za inkluziju/integraciju, uključujući i prilagođene testove

120 000 20 000 20 000 160 000

2. Razvoj programa obuke iz oblasti inkluzivnog obrazovanja

73190 73190 146 380

3. Ulaganja u školsku infrastrukturu za prilagođavanje djeci s posebnim potrebama

30 000 195 000 19 000 80 000 30 000 354 000

4. Obuka nastavnika/ca na svim nivoima obrazovanja za potrebe inkluzije

25 000 25 000 25 000 25 000 25 000 125 000

5. Bolja informisanost šire javnosti o pitanjima inkluzije i jednakih prava

10 000 10 000 10 000 10 000 10 000 50 000

6. Urađeni programi za inkluzivno obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću u okviru inicijalnog obrazovanja

5 000 151400 151400 307800

UKUPNO 190 000 474 590 298 590 115 000 65 000 1 143 180



3.6.2. Obrazovanje učenika-pripadnika etničkih i jezičkih manjina U skladu s tekućim društveno-ekonomskim promjenama škola treba da pripremi mlade ljude za život u multikulturnom i demokratskom društvu. Reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori, definisana strateškim dokumentom »Knjiga promjena«, svoje utemeljenje nalazi u Ustavu RCG i u međunarodnim dokumentima: Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima UN, Deklaraciji o pravima djeteta UN, Konvenciji protiv diskriminacije u obrazovanju, Konvenciji o pravima djeteta UN, Rezoluciji o evropskoj dimenziji vaspitanja i obrazovanja.

Posebno je značajno obezbijediti izučavanje maternjeg jezika, istorije, umjetnosti i kulture, i garantovati jednak pristup i pravo na obrazovanje svakom pojedincu, bez obzira na pol, socijalno i kulturno porijeklo, vjeroispovijest ili nacionalnu pripadnost. Osnovna premisa učenja maternjeg jezika u školama jeste: INTEGRACIJA BEZ ASIMILACIJE!

Prednost novog prihvaćenog obrazovnog koncepta i novih sadržaja iz predmetnih programa bitnih za afirmaciju manjinskih naroda jeste da se i većinski narod upoznaje sa književnošću, istorijom, kulturom i umjetnosti manjinskih naroda. Sa aspekta jezičke različitosti maternjeg jezika nacionalnih manjina u Crnoj Gori, prepoznatljive su dvije manjinske nacionalne zajednice, odnosno dva manjinska naroda: Romi i Albanci. Obrazovanje na albanskom jeziku Prema objavljenim rezultatima popisa stanovništva iz 2003. godine, u Crnoj Gori živi oko 7,09% pripadnika albanske nacionalnosti. U Crnoj Gori, u skladu s Ustavom RCG i Zakonom, škole koje izvode nastavu na albanskom jeziku čine dio jedinstvenog školskog sistema. Kada je u pitanju organizovanje nastave na albanskom jeziku u Crnoj Gori, u najvećoj mjeri su ispoštovani i ostvareni domaći i međunarodni standardi.

Obrazovanje Roma U Crnoj Gori, prema procjenama NVO sektora, živi oko 20.000 pripadnika RAE (romske zajednice), od kojih su više od 5.000 izbjegla i raseljena lica, što predstavlja oko 3% stanovništva Crne Gore (Zvanični rezultati popisa iz 2003. godine pokazuju da u Crnoj Gori živi 2.875 pripadnika romske zajednice).

Posebna specifičnost Crne Gore jeste da je, tokom ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, došlo do znatnog porasta broja izbjeglih i raseljenih Roma u Crnoj Gori. Problem obrazovanja raseljenih Roma u Crnoj Gori je mnogo složeniji i izraženiji nego što je kod domicilnih Roma. Ovaj problem je eskalirao od trenutka dolaska izbjeglih i raseljenih Roma koji žive u dosta teškim i neadekvatnim uslovima. Kada su u pitanju domicilni Romi, oni su, u najvećem stepenu, uključeni u redovni obrazovni sistem. Prema raspoloživim podacima, dobijenim tokom obavljenih istraživanja, u saradnji s romskim NVO, od ukupne populacije romskih učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju u Crnoj Gori oko 49% predstavljaju raseljena i izbjegla lica.

Obrazovanje ostalih manjina u Crnoj Gori Obrazovanje ostalih manjina, prije svega Bošnjaka - Muslimana i Hrvata u Crnoj Gori, sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema i realizuje se kroz koncept zajedničkih predmetnih programa, jer je jezik kojim oni govore dio jedinstvenog jezičkog sistema. Pored sadržaja uključenih u redovne predmetne programe, manjinske zajednice imaju i dodatnu mogućnost da predlože još oko 20% sadržaja u novim predmetnim programima.



Dosadašnja dostignuća U sredinama u kojima većinski dio stanovništva čine pripadnici albanske nacionalne

zajednice nastava na albanskom jeziku organizovana je u oblastima: - predškolskog vaspitanja i obrazovanja - osnovnog obrazovanja - srednjeg obrazovanja.

Na Univerzitetu Crne Gore u Podgorici organizovane su učiteljske studije na albanskom jeziku za potrebe školovanja nastavnog kadra.

U okviru Savjeta za opšte obrazovanje formirana je stručna Komisija za obrazovanje nacionalnih i etničkih grupa.

U nastavni plan osnovnih uveden je novi predmet građansko vaspitanje.

Izučavanje predmeta maternji jezik i književnost u okviru kojeg se realizuje jedinstven program za srpski, crnogorski, bošnjački i hrvatski jezik i književnosti.

U posljednje tri godine povećano učešće romske djece u formalnom obrazovnom sistemu, po godišnjoj stopi od 20%.

Započeta edukacija vaspitnog i nastavnog kadra u školama u kojima se obrazuju Romi.

Na studijski program za vaspitače - Filozofski fakultet u Nikšiću - upisana prva generacija romskih studenata.

U škole uvedeni pilot projekti za uključivanje romske djece u formalni obrazovni sistem.

Romskim učenicima podijeljni besplatni udžbenici i pomoć u odjeći i obući.

Usvojeni novi obrazovni programi osnovne škole za obrazovanje odraslih.

CSO priprema programe osposobljavanja i opismenjavanja Roma u centrima za obuku.

Vlada RCG 20. januara 2005. godine, usvojila Akcioni plan za Dekadu inkluzije Roma 2005-2015. godine, koji sadrži mjere, aktivnosti i sredstva namijenjena inkluziji Roma u oblasti obrazovanja, zdrastva, stanovanja i zapošljavanja.

Glavni ciljevi do 2009. godine Ostvariti Milenijumske razvojne ciljeve u oblasti obrazovanja (MDG).

Realizovati ciljeve iz Nacionalnog plana akcije za djecu (NAP).

Realizovati obrazovne ciljeve iz Nacionalnog akcionog plana za Dekadu uključenja Roma 2005-2015. godine.

Realizovati programe obuke za Rome.

Ostvariti kvalitetno obrazovanje za svu djecu.

Strategija ZzŠ, uz podršku MPiN, nastavlja usavršavanje, širenje i poboljšanje mogućnosti za

pružanje kvalitetnog obrazovanja pripadnicima jezičkih i nacionalnih manjina u Crnoj Gori.



ZzŠ, u saradnji sa MPiN, Univerzitetom i lokalnim NVO, pruža podršku stalnom profesionalnom razvoju i obuci nastavnika/ca koji izvode nastavu iz predmeta od značaja za obrazovanje manjina.

CSO priprema programe osposobljavanja i opismenjavanja Roma za realizaciju u školama i centrima za obuku.

Sprovođenje ciljeva navedenih u akcionom planu za obrazovanje Roma – Dekada obrazovanja Roma 2005-2015.god.

MPiN i ZzŠ nastavljaju saradnju sa organizacijama, kao što su OSI, Save the Children, Pedagoški centar CG, UNICEF, romske organizacije, u cilju izgradnje integrativnog i održivog modela obrazovanja Roma.

Pokazatelji uspjeha Zadovoljavajući kvalitet obrazovnih programa u pogledu kriterijuma afirmisanja

etničkih, kulturnih i specifičnih interesa i porijekla manjinskih naroda.

Dokaz o tome da nastavnici/ce bolje razumiju kulturne, lingvističke ili druge specifične potrebe manjinskih naroda.

Dokaz da nastavnici/ce primjenjuju vještine i znanja o inkluzivnom obrazovanju.

Veća zastupljenost interkulturalnih sadržaja u programima za inicijalno obrazovanje nastavnika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Smanjen broj nepismenih u Crnoj Gori.

Veći obuhvat i stopa upisa romske djece u osnovne i srednje škole.

Broj podijeljenih besplatnih udžbenika Romima.

Realizacija programa stručnog osposobljavanja Roma.

Realizacija programa iz oblasti obrazovanja uključenih u PRSP Strategiju za RAE populaciju.

Pretpostavke i rizici Postoji opšti društveni konsenzus da je jedan od principa reforme obrazovanja

pružanje jednakih mogućnosti etničkim i jezičkim manjinama za dobijanje kvalitetnog obrazovanja.

Kada je u pitanju školovanje romske nacionalne manjine i izučavanje romskog maternjeg jezika u Crnoj Gori, pretpostavlja se da će se u dogledno vrijeme naći adekvatna rješenja za nedostatak potrebnog nastavnog kadra, standardizaciju romskog jezika, izradu udžbenika na romskom jeziku, bolje uslove stanovanja i ekonomskog položaja porodice, smanjenje drop aut-a.



Rokovi i odrednice – Obrazovanje učenika-pripadnika etničkih i jezičkih manjina

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Realizacija navedenih glavnih ciljeva

2. Stvaranje mogućnosti za pružanje obrazovanja na maternjem jeziku lingvističkim i etničkim manjinama u Crnoj Gori. Štampanje udžbenika i programa na jezicima manjinskih naroda.

3. Organizovanje stalnog profesionalnog razvoja i obuke nastavnika/ca iz romske zajednice i pripadnika etničkih i lingvističkih manjina. Usavršavanje nastavnika koji izvode nastavu iz predmeta od značaja za kulturu manjinskih naroda, maternjeg jezika, istorije, umjetnosti

4. Poboljšanje infrastrukture i uslova rada u školama u kojima se obrazuju Romi

5. Besplatni udžbenici za Rome i marginovalizovane grupe

Budžet – Obrazovanje učenika-pripadnika etničkih i jezičkih manjina TROŠKOVI U EURIMA


1. Realizacija navedenih glavnih ciljeva 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 500.000

2. Stvaranje mogućnosti za pružanje obrazovanja na maternjem jeziku lingvističkim i etničkim manjinama u Crnoj Gori. Štampanje udžbenika i programa na jezicima manjinskih naroda.

40.000 40.000 40.000 40.000 40.000 200.000

3. Organizovanje stalnog profesionalnog razvoja i obuke nastavnika/ca iz romske zajednice i pripadnicika etničkih i lingvističkih manjina. Usavršavanje nastavnika koji izvode nastavu iz predmeta od značaja za izučavanje, maternjeg jezika, istorije, umjetnosti i kulture manjinskih naroda.

20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 100.000

4. Poboljšanje infrastrukture i uslova rada u školama u kojima se obrazuju Romi

80.000 80.000 80.000 80.000 80.000 400.000

5. Besplatni udžbenici za Rome i marginovalizovane grupe

55.000 55.000 55.000 55.000 55.000 275.000

UKUPNO 295.000 295.000 295.000 295.000 295.000 1.475.000



3.6.3. Rodna jednakost Savremena društva posvjećuju sve veću pažnju pitanjima rodne jednakosti. Rodna jednakost ne predstavlja samo obezbjeđivanje jednakog broja žena i muškaraca, dječaka i djevojčica u svakodnevnim društvenim poslovima, već istinsko pružanje jednakih mogućnosti svima u svim oblastima života. Sistem obrazovanja ima presudan značaj u pružanju podrške i promovisanju principa na kojima se počiva rodna jednakost tokom određenog perioda.

Dosadašnja dostignuća Svim novim obrazovnim programima posebna pažnja posvećena je jednakosti, a novi

udžbenici se provjeravaju sa aspekta rodne jednakosti.

Formirana vladina Kancelarija za ravnopravnost polova koja u kontinuitetu prati poštovanje rodne jednakosti.

Glavni ciljevi do 2009. godine Primjenjivanje principa rodne jednakosti u sektoru obrazovanja.

Bolja informisanost prosvjetnih radnika i šire javnosti o pitanjima rodne jednakosti i izrada strategije za stvaranje jednakih mogućnosti.

Pružanje jednakih mogućnosti ženama i muškarcima, dječacima i djevojčicama za kvalitetno obrazovanje i rad u istovjetnom okruženju.

Strategija MPiN, ZzŠ i CSO ostvaruju saradnju s Kancelarijom za ravnopravnost polova Vlade

Crne Gore, kao i sa NVO, u cilju izrade konkretnih strategija za povećanje stepena rodne jednakosti u okviru institucija i sveukupnom sistemu obrazovanja.

ZUNS, ZzŠ i MPiN sarađuju na izradi i distribuciji nastavnog materijala koji obuhvata pitanja rodne jednakosti.

Sve organizacije podržavaju nastavni kadar u isticanju rodne jednakosti i jačanju svijesti šire javnosti o pitanjima rodne jednakosti.

ZzŠ promoviše aktivnosti na isticanju rodne jednakosti u svim programima za obuku nastavnika/ca.

MPiN vodi računa o pitanjima rodne jednakosti kroz monitoring cjelokupne reforme.

Pokazatelji uspjeha Dokaz o boljoj informisanosti prosvjetnih radnika/ca i učenika/ca o pitanjima rodne

jednakosti.

Dokaz da nastavnici/e poštuju principe rodne jednakosti.

Dokaz da se pravila o poštovanju rodne jednakosti primjenjuju u svim oblastima sistema obrazovanja.

Pretpostavke i rizici Koncept rodne jednakosti često predstavlja jako složeno pitanje, s obzirom na to da ga

ljudi olako smatraju prijetnjom tradicionalnim vrijednostima i kulturnim navikama.



Rokovi i odrednice – Rodna jednakost

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada strategija i politike

2. Unošenje komponente rodne jednakosti u sadržaje predmetnih programa

3. Bolja informisanost šire javnosti

4. Obuka nastavnika/ca

5. U praćenju reforme obuhvatiti pitanja o poštovanju rodne jednakosti

Budžet – Rodna jednakost TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada strategija i politike 1 500 10 000 10 000 21 500

2. Unošenje komponente rodne jednakosti u sadržaje predmetnih programa

1 000 3 000 3 000 3 000 3 000 13 000

3. Bolja informisanost šire javnosti 3 000 3 000 3 000 3 000 12 000

4. Obuka nastavnika/ca 10 000 10 000 10 000 10 000 40 000

5. U praćenju reforme obuhvatiti pitanja o poštovanju rodne jednakosti

1 500 2 000 2 000 2 000 2 000 9 500

UKUPNO 4 000 28 000 28 000 18 000 18 000 96 000



3.7. Upisna politika Funkcionalnije upravljanje, praćenje i analiza upisa djece, učenika/ca i studenata/kinja od predškolskog obrazovanja do univerziteta jedan je od neophodnih uslova za bolje planiranje razvoja reforme obrazovanja. Aktivnosti na razvoju upisne politike treba koordinirati sa politikom ekonomskog razvoja, potrebama privrede i strukturom (ne)zaposlenih.

Dosadašnja dostignuća MPiN pokrenulo široku inicijativu za utvrđivanjem uputstava i smjernica upisne politike

u Crnoj Gori.

Glavni ciljevi do 2009. godine Veća stopa upisa, s akcentom na obuhvat djece sa smetnjama u razvoju, različitih

etničkih i lingvističkih grupa, djece porodica lošeg imovnog stanja i djece iz ruralnih ili udaljenih područja u predškolske ustanove.

Uspostavljanje stalne saradnje između socijalnih partnera i škola o pitanjima profesionalne orijentacije i ravnomjernija raspodjela broja upisanih učenika/ca u gimnazije i srednje stručne škole.

Racionalizacija mreže stručnih škola. Obezbijediti svim učenicima/ama upis po želji i proširiti postojeće mehanizme

finansiranja, kako bi se omogućila izrada dodatnih programa i kurseva za zanimanja koja nijesu ponuđena konkursom.

Veći obuhvat i učešće odraslih osoba oba pola svih etničkih i lingvističkih grupa, kao i polaznika/ca sa smetnjama u razvoju, za pohađanje kvalitetnih programa obuke.

Strategija MPiN pokreće inicijative sa ZzŠ, CSO, socijalnim partnerima i relevantnim interesnim

grupama u oblasti izrade opštih upisnih uputstava.

MPiN, u saradnji sa CSO, ispituje potrebe i mogućnosti za racionalizacijom mreže stručnih škola koje bi radile po programima koji odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada.

Sprovođenje istraživanja i prikupljanje podataka o sektoru predškolskog obrazovanja i formiranje centralne baze podataka.

Konsultovanje s ciljnim grupama u cilju izrade i primjene standarda za licenciranje predškolskih ustanova.

Nastavak sprovođenja i praćenja reforme u sve većem broju škola na godišnjem nivou.

CSO nastavlja sprovođenje reforme programa u oblasti obrazovanja odraslih i u kontinuitetu priprema kampanje i informativni materijal o mogućnostima pohađanja programa za obrazovanje odraslih.

Pokazatelji uspjeha Urađena uputstva o upisnoj strategiji.

Povećan broj djece upisane u predškolske ustanove i osnovne škole, s podacima o rodu, godištu, etničkoj i jezičkoj pripadnosti.

Broj licenciranih predškolskih ustanova u skladu s utvrđenim standardima.



Procenat djece upisane u prvi razred devetogodišnje osnovne škole.

Procenat učenika/ca koji se nakon završene stručne škole zapošljavaju u oblastima koje odgovaraju njihovom profilu zanimanja.

Broj odraslih polaznika/ca sa smetnjama u razvoju iz neprivilegovanih ili manjinskih grupa.

Smanjen procenat nepismenih osoba u Crnoj Gori.

Broj osoba koje su završile osnovno obrazovanje.

Broj osoba koje su obučene za osnovno zanimanje.

Racionalizovana mreža stručnih škola.

Pretpostavke i rizici Pretpostavlja se da će sve privatne i državne institucije koje se bave predškolskim

nivoom vaspitanja pristupiti sistemu licenciranja.

Pretpostavlja se da će kvalitetnije osnovno obrazovanje, primjenom novog nastavnog plana i programa i sve većim fokusom na inkluziju, pozitivno uticati da se poveća stopa obuhvata i upisa.

Pretpostavlja se da će se istrajati u nastojanjima za bolje usklađivanje novih tendencija u obrazovanju i situacijom na tržištu rada.

Pretpostavlja se da će se svim učenicima/ama srednjih škola omogući da prate nastavu po programima koji su relevantni za njihovu buduću karijeru i uspjeh.

Pretpostavlja se da obrazovanje odraslih bude sastavni dio redovnog formalnog sistema obrazovanja Crne Gore.

Rokovi i odrednice – Upisna politika

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada uputstava za upisnu politiku

2. Broj licenciranih predškolskih ustanova

3. Racionalizacija mreže stručnih škola

Budžet – Upisna politika TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada uputstava za upisnu politiku 10 000 10 000

2. Broj licenciranih predškolskih ustanova

15 000 15 000 30 000

3. Racionalizacija mreže stručnih škola 4 000 4 000 4 000 4 000 16 000

UKUPNO 14 000 19 000 19 000 4 000 56 000



3.8. Udžbenici, priručnici i ostala nastavna sredstva

Pravovremena i kvalitena izdavačka djelatnost je jedan od preduslova za uspjeh reforme. Rad po novim programima podrazumijeva adekvatno urađene udžbenike, priručnike i ostali nastavni materijal, po savremenim standardima i uzusima izdavačke profesije. ZUNS je institucija kojoj predstoje najveći izazovi iz ove oblasti.

Dosadašnja dostignuća Urađeni novi udžbenici iz istorije za osnovne škole i gimnazije. Urađeni novi udžbenici za I,II i VI razred osnovne škole.

Urađene nove javne isprave i pedagoška dokumenta za reformisane djelove obrazovnog sistema.

Glavni ciljevi do 2009. godine Blagovremena izrada kvalitetnih udžbenika i ostalog nastavnog materijala koji će pratiti

primjenu novog plana i programa za obavezne i izborne predmete.

Saradnja s izdavačima obrazovnih materijala iz regiona na izradi i/ili nabavci izdanja na maternjem jeziku.

Povećan broj izdanja za djecu pripadnike jezičkih manjina i djecu s posebnim potrebama.

Izrada i/ili nabavka relevantnog didaktičkog softvera.

Bolja dostupnost i primjena relevantnog didaktičkog softvera, nastavnog materijala na maternjem jeziku i jezicima manjinskih grupa i materijala za učenike/ce sa smetnjama u razvoju.

Izrada udžbenika i ostalog nastavnog materijala za odrasle u primjeni novih programa obuke i usavršavanja, uključujući izdanja na jezicima manjinskih grupa i učenike/ce sa smetnjama u razvoju.

Strategija Procjena trenutne situacije u pogledu raspoloživosti udžbenika, priručnika i priprema

liste prioritetetnog dodatnog materijala. Nastavak i proširivanje kontakata s izdavačima iz regiona i šire u cilju kvalitetnijeg i ekonomičnijeg obezbjeđivanja izdanja za sve nivoe obrazovanja.

ZUNS, u saradnji s drugim izdavačima i profesionalnim udruženjima, nastavlja rad na unapređivanju izrade nastavnih materijala i razvoju lokalnih autorskih kapaciteta.

Proširenje saradnje između ZUNS-a i ostalih izdavača obrazovnih materijala u okruženju i šire, kao i angažovanje saradnika izvan Crne Gore, kako bi se omogućila blagovremena priprema i visok kvalitet nastavnih materijala.

ZUNS, u saradnji s izdavačima u okruženju i šire, kao i angažovanjem autora iz drugih sredina, priprema udžbenike i ostale nastavne materijale, koji prate opšti plan primjene novog nastavnog plana i programa u različitim razredima i predmetima.

ZzŠ, ZUNS, MPiN (IT služba) i CSO pripremaju standarde za izradu i/ili nabavku didaktičkog softvera koji se koristi u osnovnim školama, gimnazijama, stručnim školama i programima za obrazovanje odraslih.

ZUNS sarađuje sa ZzŠ i ostalim relevantnim institucijama u organizovanju analize i evaluacije novih udžbenika.



CSO koordinira izradu najmanje 5 «paketa» nastavnog materijala na godišnjem nivou, koji prate nove obrazovne programe. Autorski timovi obučeni i usmjeravani od strane CSO pripremiće novi materijal ili će CSO otkupiti autorska prava od zemalja u okruženju za postojeći materijal.

CSO, poštujući princip isplativosti i kvaliteta, nabavlja od drugih izdavača materijale potrebne za obrazovanje odraslih, vrši usklađivanje postojećih udžbenika i ostalog nastavnog materijala s potrebama obrazovanja odraslih u saradnji sa ZUNSO-m i drugim izdavačima u okruženju i šire, ili osmišljava novi materijal.

Pokazatelji uspjeha Procenat vaspitača/ica u predškolskim ustanovama koji/e primjenjuju nove nastavne

materijale. Broj i kvalitet udžbenika i nastavnog materijala, uključujući i didaktički softver za

nastavnike/ce i učenike/ce koji/e rade i uče po novom nastavnom planu i programu.

Nivo do kojeg udžbenici i ostali materijal izražavaju i podržavaju vrijednosti i ciljeve reforme obrazovanja.

Udžbenici i ostali nastavni materijal i didaktički softver koji prati novi nastavni plan i program, blagovremeno su pripremljeni ili nabavljeni u skladu sa usvojenim standardima uključujući i materijal na jezicima manjinskih grupa i za učenike/ce sa smetnjama u razvoju.

Broj i kvalitet nastavnog materijala o pitanjima inkluzije koristi se u obrazovanju djece pripadnika manjinskih grupa i djece sa smetnjama u razvoju.

Procenat odraslih polaznika koji pohađaju nastavu po novim programima, uključujući odgovarajuće udžbenike i ostali nastavni materijal, kao što je didaktički softver.

Procenat polaznika sa smetnjama u razvoju i učenika/ca pripadnika lingvističkih manjina kojima je obezbijeđen specijalizovan nastavni materijal.

Pretpostavke i rizici Pretpostavlja se da nedostatak finansijskih sredstava, neusaglašenost obrazovnih

programa s programima zemalja u okruženju i nedovoljni autorski kapaciteti neće uzrokovati kašnjenje u izradi udžbenika, priručnika i ostalog nastavnog materijala ili ograničiti broj izdatih naslova.

Pretpostavlja se da će se odraslim polaznicima/ama obezbijediti udžbenici i nastavna sredstva prema uzrastu i iskustvu.



Rokovi i odrednice – Udžbenici, priručnici i ostala nastavna sredstva

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada obrazovnih materijala, priručnika – predškolsko vaspitanje i obrazovanje

2. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava – osnovno obrazovanje

3. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava – gimnazija

4. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava– srednje stručno obrazovanje

5. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava – obrazovanje odraslih

6. Utvrđivanje i izrada standarda za didaktički softver u stručnom obrazovanju

Budžet - Udžbenici, priručnici i ostala nastavna sredstva TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada obrazovnih materijala, priručnika – predškolsko vaspitanje i obrazovanje 3 900 7 000 11 000 15 000 15 000 51 900

2. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava – osnovno obrazovanje

387 000 475 000 492 000 495 000 - 1 849 000

3. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava – gimnazija

370 000 318 000 285 000 234 000 1 207 000

4. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava– srednje stručno obrazovanje

60 000 60 000 60 000 60 000 60 000 300 000

5. Izrada udžbenika i nastavnih sredstava – obrazovanje odraslih

6 000 9 000 12 000 16 000 20 000 63 000

6. Utvrđivanje i izrada standarda za didaktički softver u stručnom obrazovanju

1 000 1 500 2 500

UKUPNO 457 900 922 500 893 000 871 000 329 000 3 473 400



4. Primjena reforme po nivoima obrazovanja

4.1. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje Opšti cilj predškolskog obrazovanja je davanje doprinosa razvoju djece predškolskog uzrasta, pružajući im i uslove i podsticaj za razvijanje sopstvenih sposobnosti i ličnih karakteristika, u cilju obogaćivanja njihovog iskustva i jačanja znanja o njima samima i ostalim ljudima (Knjiga promjena, paragraf 3.2).

Za period 2005-2009. godine opšti prioritet predškolskog vaspitanja i obrazovanja jeste da se nastavi, proširi i institucionalizuje sprovođenje reformisanog koncepta predškolskog obrazovanja u svim predškolskim ustanovama, uključujući privatne institucije.

Dosadašnja dostignuća Izrada novog i otvorenijeg koncepta za predškolsko obrazovanje, koji je zasnovan na

fleksibilno utvrđenim aktivnostima, uz primjenu obrazovnih programa koji definišu opšte ciljeve, bez propisivanja specifičnih sadržaja.

Uvođenje programa «Korak po korak» u vrtiće i odabrane škole, kao i učenje stranog jezika u neke od predškolskih ustanova.

Veće učešće roditelja u planiranju i odlučivanju o predškolskim ustanovama.

Obuka jednog broja vaspitača/ica u predškolskim ustanovama za oblast inkluzivnog i otvorenog obrazovanja, kao i izrada novog priručnika za nastavnike/ce, kako bi se pružila podrška primjeni novog nastavnog plana i programa.

Inteziviranje aktivnosti u pravcu inkluzije djece s posebnim potrebama u redovno predškolsko obrazovanje.

Izrada nacrta pravilnika za utvrđivanje standarda za privatne predškolske ustanove zbog budućeg licenciranja za sve predškolske ustanove.

4.1.1. Obrazovni programi

Glavni ciljevi do 2009. godine Primjena novih obrazovnih programa u svim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori.

Strategija Praćenje procesa primjene novih obrazovnih programa.

Pokazatelji uspjeha Procenat učenika/ca u predškolskom obrazovanju koji/e rade po novom obrazovnom

programu.

Kvalitet vaspitno-obrazovnih aktivnosti u predškolskim ustanovama koje realizuju novi obrazovni program.

Povratne informacije od učenika/ca i roditelja o kvalitetu vaspitno-obrazovnih aktivnosti.



Pretpostavke i rizici Vaspitači/ce i direktori/ce podržavaju rad u predškolskim ustanovama po novom

obrazovnom programu.

4.1.2. Standardi napredovanja/postignuća

Glavni ciljevi do 2009. godine Razvoj instrumenata i uputstava za praćenje i procjenu napretka djece u predškolskom

obrazovanju;

Usvajanje novih vještina i znanja vaspitača/ica i stručnih saradnika za praćenje i procjenu napretka djece u predškolskim ustanovama, kao i identifikovanje potencijalnih izazova i potreba.

Strategija Sprovođenjem participatornih procesa, ZzŠ utvrđuje niz standarda za procjenu, pilotira

ih, revidira i uvodi u sve predškolske ustanove. Instrumenti monitoringa i procjene napredovanja će obuhvatiti predloge za procjenu i opisivanje razvoja djece u oblastima kao što su govor, vid, vještine rješavanja problema, kreativnost, društvene kompetencije, grupne vještine, grupna dinamika i fizički razvoj.

Pokazatelji uspjeha Dokaz da vaspitači/ce primijenjuju nove standarde u procesima zapažanja, opisivanja i

procjene napredovanja i ukupnog razvoja djeteta.

Pretpostavke i rizici Postoji interesovanje za utvrđivanje jasnih kriterijuma i instrumenata monitoringa,

mjerenja napretka i razvoja učenika/ca u predškolskim ustanovama.



Rokovi i odrednice – Predškolsko vaspitanje i obrazovanje

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Istraživanja i baza podataka

2. Izrada/poboljšanja obrazovnog programa

3. Revidirani instrumenti za procjenu postignuća u napredovanju

4. Evaluacija obrazovnih programa

Budžet – Predškolsko vaspitanje i obrazovanje TROŠKOVI U EURIMA


1. Istraživanja i baza podataka 1 000 500 500 500 500 3 000

2. Izrada/poboljšanja obrazovnog programa 15 000 15 000 15 000 45 000

3. Revidirani instrumenti za procjenu postignuća u napredovanju 3 000 5 000 5 000 5 000 5 000 23 000

4. Evaluacija obrazovnih programa 5 000 5 000 5 000 5 000 20 000

UKUPNO 19 000 25 500 25 500 10 500 10 500 91 000



4.2. Osnovno obrazovanje

Opšti ciljevi osnovnog obrazovanja, kako je navedeno u Knjizi promjena, su :

• pružanje opšteg osnovnog obrazovanja cjelokupnoj populaciji, • obrazovanje kreativnih ličnosti širokih perspektiva i jačanje fizičkog, mentalnog,

estetskog i moralnog razvoja, • ovladavanje osnovama opšteg obrazovanja, koje je uporedivo s odgovarajućim

nivoima obrazovanja u Evropi, • razvijanje kritičkog mišljenja, nezavisnosti i interesovanja za sticanje novih znanja, • omogućavanje učenicima da razviju svoju ličnost u skladu sa svojim mogućnostima i

modelima razvoja, • obrazovanje učenika u pravcu poštovanja nacionalnih vrijednosti, istorije i kulture,

kao i kulturnih i ostalih karakteristika drugih ljudi, • obrazovanje u smislu uzajamne tolerancije i saradnje s drugima, poštovanje ljudskih

prava i osnovnih sloboda, razvijajući na taj način sposobnosti za život u demokratskom društvu,

• poštovanje individualnosti svakog djeteta, • podsticanje odgovornog stava prema prirodnoj sredini.

(Knjiga promjena, paragraf 4.2)

Za period 2005-2009. godine opšti prioritet u sektoru osnovnog obrazovanja je nastavak postepenog uvođenja devetogodišnje osnovne škole i odgovarajućeg obrazovnog programa, kao i izrada udžbenika za sve predmete i razrede. Predviđa se da će do 2009. godine sve osnovne škole biti obuhvaćene reformom.


Veliki broj nastavnika/ca učestvovao u izradi novog nastavnog plana i svih obaveznih predmetnih programa za devetogodišnju osnovnu školu, izradi 15 predmetnih programa obaveznih izbornih predmeta, kao i izradi pratećih udžbenika i nastavnog materijala.

Svi nastavnici/e I razreda obučeni/e za realizaciju novih predmetnih programa, a direktori/ce 47 reformskih škola i svih vrtića prošli/e program obuke.

Novi nastavni plan i program za I razred primijenjen u 20 osnovnih škola, a primjena novog plana i programa za II i VI razred započela septembra 2005. godine.

Ostvaren napredak u uključivanju djece sa smetnjama u razvoju, kao i djece iz marginalizovanih i manjinskih grupa u osnovne škole.

Sprovedeno pilot nacinalno testiranje iz matematike i maternjeg jezika učenika/ca III razreda na odabranom uzorku.



4.2.1. Nastavni plan i program

Glavni ciljevi do 2009. godine Primjena novih planova i programa u svim osnovnim školama u Crnoj Gori.

Usvojena metodologija izrade razvojnog plana škole na principima samoevaluacije.

Uspješna priprema i eksterna provjera znanja za prvu generaciju devetogodišnjaka.

Strategija ZzŠ, uz podršku MPiN, IC i ZUNS, organizuje, prati, analizira, evaluira primjenu novih

nastavnih programa u sve većem broju osnovnih škola. Koriste se iskustva stečena u prvom krugu reforme, podržava se uspostavljanje mreže nastavnika/ca, kao i praćenje procesa.

Zzš pomaže u uspostavljanju sistema samoevaluacija organizacije i rada škole.

IC vrši pravovremena pilot testiranja i testiranja po pojedinim ciklusima.

Pokazatelji uspjeha Procenat učenika/ca u osnovnim školama koji/e stiču znanja po novom nastavnom

planu i programu.

Broj osnovnih škola koje primjenjuju novi model samoevaluacije u radu škole.

Poboljšan kvalitet nastave i postignuća učenika/ca u osnovnim školama koje realizuju nove programe.

Pretpostavke i rizici Nastavnici/e i direktori/ce škola su prošli potrebnu obuku da rade po novom

nastavnom planu i programu

4.2.2. Standardi ocjenjivanja/postignuća

Glavni ciljevi do 2009. godine Utvrditi standarde za procjenu postignuća, podijeljene na tri nivoa (osnovni do

napredni), uključujući i odgovarajuće instrumente i standarde ocjenjivanja. Utvrditi standarde za procjenu postignuća djece sa smetnjama u razvoju, kao i

talentovane djece. Nastavnici/ce rade na prihvatanju i utvrđivanju zajedničkih standarda praćenja i

postignuća učenika/ca. Uvesti eksternu provjeru znanja u osnovne škole.

Strategija ZzŠ razmatra i usavršava postojeće standarde o postignućima na osnovu podataka i

iskustva iz njihove dosadašnje primjene.

ZzŠ pomaže u utvrđivanju kriterijuma za ocjenjivanje, uključujući kriterijume za procjenu postignuća djece s posebnim potrebama.



IC organizuje i sprovodi eksterne ispite na kraju III, VI i IX razreda.

Pokazatelji uspjeha Utvrđeni mjerljivi i objektivni standardi postignuća.

Nastavnici/ce primijenjuju standarde u praćenju napretka i uspjeha učenika.

Broj učenika koji polažu eksterne ispite.

Sprovedeni eksterni ispiti po usvojenim pravilima i standardima.

Pretpostavke i rizici Pretpostavlja se da će se istrajati na poslu utvrđivanja jasnih kriterijuma i instrumenata

za stalno praćenje i procjenu postignuća i napretka ostvarenog u osnovnoj školi.

Rokovi i odrednice – Osnovno obrazovanje

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Izrada standarda za postignuća u učenju 2. Pilotiranje/sprovođenje eksternih ispita u I

ciklusu

3. Pilotiranje/sprovođenje eksternih ispita u II ciklusu

4. Pilotiranje/sprovođenje eksternih ispita u III ciklusu

5. Evaluacija obrazovnog programa i postignuća

Budžet – Osnovno obrazovanje TROŠKOVI U EURIMA


1. Izrada standarda za postignuća u učenju

10 000 50 000 50 000 50 000 50 000 210 000

2. Pilotiranje/sprovođenje eksternih ispita u I ciklusu

30 000 50 000 50 000 50 000 180 000

3. Pilotiranje/sprovođenje eksternih ispita u II ciklusu

60 000 60 000 60 000 180 000

4. Pilotiranje/sprovođenje eksternih ispita u III ciklusu

50 000 50 000 80 000 180 000

5. Evaluacija obrazovnih programa i postignuća 10 000 10 000 10 000 10 000 40 000

UKUPNO 40 000 60 000 220 000 220 000 250 000 790 000



4.3. Gimnazije/srednje škole Srednja škola je opšteobrazovna srednjoškolska institucija, čiji je cilj pripremanje mladih za obrazovanje na univerzitetu ili više obrazovanje i podržavanje njihovog razvoja u duhu humanističkog napretka. Srednje škole treba, prema tome, da pruže učenicima mogućnosti za :

• sticanje opšteg i posebnog znanja, vještina, sposobnosti i navika zasnovanih na dostignućima u nauci, tehnici, kulturi i umjetnosti u cilju nastavka školovanja,

• sticanje međunarodno konkurentnog nivoa znanja, • razvijanje kritičkog gledišta i razmišljanja, • razvijanje vještina komunikacije, • razvijanje odgovornosti prema sebi, drugim ljudima i prema prirodnom i društvenom

okruženju, • pripremanje za život u pluralističkom i demokratskom društvu i • inspirisanje razumijevanja, tolerancije i solidarnosti među svim ljudima.

(Knjiga promjena, paragraf 5.2)

Za period 2005-2009. godine ključni prioriteti su pružanje podrške u radu po reformisanom planu i programu direktorima/cama, nastavnicima/ama, stručnim saradnicima/ama i ostalom osoblju gimnazija i srednjih škola koje imaju odjeljenja gimnazije.

Dosadašnja dostignuća Usvojen koncept opšte gimnazije, bez smjerova, s obaveznim izbornim predmetima.

Usvojen novi plan gimnazije.

Urađeni svi predmetni programi za obavezne predmete po novom planu.

U toku izrada predmetnih programa za obavezne izborne predmete.

4.3.1. Nastavni plan i program

Glavni ciljevi do 2009. godine Uspješna primjena novog plana i nastavnih programa u svim odjeljenjima gimnazije u

Crnoj Gori.

Uspješna primjena nastavnih programa za izborne predmete.

Usvojena metodologija izrade razvojnog plana škole na principima samoevaluacije.

Obavljene sve neophodne pripreme za prvu eksternu maturu 2010. godine.

Razvijeni kapaciteti škola za kreiranje oko 20% sadržaja predmetnih programa i za organizovanje nastave izbornih predmeta.

Strategija ZzŠ prati, analizira i evaluira primjenu novih programa u gimnazijama.

ZzŠ pomaže u organizovanju i donošenju odluke o broju i vrsti izbornih predmeta i načinu njihovog uvođenja.

ZzŠ prati, analizira i evaluira primjenu uvođenja izbornih predmeta.



Zzš pomaže u uspostavljanju sistema samoevaluacija organizacije i rada škole.

IC vrši pravovremena pilot testiranja za maturski ispit.

ZzŠ inicira izmjene i dopune nastavnog plana i programa za učenike/ce s posebnim potrebama.

Pokazatelji uspjeha Broj gimnazija koje primjenjuju novi nastavni plan i program.

Broj gimnazija koje primjenjuju novi model samoevaluacije u radu škole.

Zadovoljstvo svih zainteresovanih strana kvalitetom i kvantitetom informacija o reformi gimnazija i pratećih promjena.

Pretpostavke i rizici Pretpostavlja se da će nastavnici/e i direktori/ce uspješno organizovati rad po novim

programima i nastavu iz izbornih predmeta.

4.3.2. Standardi ocjenjivanja/postignuća/maturski ispit

Glavni ciljevi do 2009. godine Uspješno obavljene pripreme za eksternu provjeru znanja, uključujući probno testiranje

maturskog ispita (2010. godine prvi maturski ispit).

Uspostavljanje pouzdanih instrumenata, kriterijuma i standarda za procjenu postignuća i adekvatna primjena od strane nastavnika/ca.

Strategija ZzŠ, u saradnji s IC, razmatra, dorađuje ili utvrđuje standarde za postignuća i prateće

instrumente i kriterijume za procjenu učenja.

IC, u saradnji sa ZzŠ i MPiN, blagovremeno organizuje sistematske pripreme za uspješno sprovođenja maturskog ispita 2010. godine. Osmišljava široku i blagovremenu kampanju o proceduri polaganja maturskog ispita. Pokazatelji uspjeha

Primjena standarda za procjenu postignuća.

Sprovedeno probno testiranje za maturu.

Pretpostavke i rizici Pretpostavlja se da će se istrajati na poslu utvrđivanja jasnih kriterijuma i instrumenata

za stalno praćenje i procjenu postignuća i napretka ostvarenog u gimnazijama.



Rokovi i odrednice – Gimnazije / srednje škole

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Usvajanje i primjena standarda za postignuća u učenju 2. Probno testiranje eksternog maturskog ispita 3. Javna kampanja o novom konceptu maturskog ispita!

4. Evaluacija obrazovnih programa i postignuća

Budžet – Gimnazije / srednje škole TROŠKOVI U EURIMA


1. Usvajanje i primjena standarda za postignuća u učenju

20 000 30 000 40 000 50 000 140 000

2. Probno testiranje eksternog maturskog ispita

150 000 150 000 300 000

3. Javna kampanja o novom konceptu polaganja maturskog ispita

20 000 20 000 30 000 50 000 120 000

4. Evaluacija obrazovnih programa i postignuća 10 000 10 000 10 000 10 000 40 000

UKUPNO 50 000 60 000 230 000 260 000 600 000



4.4. Srednje stručno obrazovanje i obuka Stručno obrazovanje i obuka (SO) važne su pretpostavke ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore. Opšti ciljevi sektora stručnog obrazovanja, kako je navedeno u Knjizi promjena, obuhvataju: :

• usklađivanje stručnog obrazovanja s potrebama savremenog, demokratskog i ekonomski razvijenog društva i tržišne ekonomije,

• promocija ličnog i profesionalnog razvoja učenika i pružanje znanja i sposobnosti neophodnih za dalje studiranje, život i rad, lične interese i životno učenje,

• omogućavanje mladim ljudima i odraslima da steknu kvalifikacije neophodne za jednako učešće na tržištu rada,

• uspostavljanje sistema stručnog obrazovanja koji je kompatibilan s ostalim evropskim sistemima. ( Knjiga promjena, paragraf 6.2 )

Za period 2005-2009. godine prioriteti u stručnom obrazovanju su nastavak izrade i primjene novih ili revidiranih standarda zanimanja i obrazovnih programa usklađenih sa zahtjevima tržišta. Važno je naglasiti i težnju za racionalizacijom i restruktuiranjem mreže stručnih škola u cilju funcionalnijih obrazovnih ishoda.

Dosadašnja dostignuća Izrada novih obrazovnih programa i standarda zanimanja. Savjet za stručno

obrazovanje od 2003. godine usvojio ili odobrio 110 standarda zanimanja i 22 nova nastavna programa.

Od 2004. godine počelo eksperimentalo izvođenje 13 novih obrazovnih programa u 15 stručnih škola u Crnoj Gori u devet područja rada. Pilot projekat dualnog sistema obrazovanja uspješno uveden u 4 škole i dva sektora (dualni sistem = paralelno školovanje i praktična obuka u firmama).

Organizovana obuka za više od 200 nastavnika/ca. Osnovana grupa nastavnika/ca trenera. Obezbijeđena obuka za 18 autora ili grupu

autora koji pripremaju udžbenike. Izdat 1 udžbenik i pripremljeno 6 novih paketa nastavnog materijala.

Utvrđen plan aktivnosti za praćenje i evaluaciju uspjeha u primjeni novog nastavnog programa u stručnim školama, uključujući uspješno probno sprovođenje koje je obuhvatilo više od 500 učenika i više od 100 nastavnika/ca.

Značajna ulaganja u školsku infrastrukturu i opremu.

4.4.1. Obrazovnih programi i standardi zanimanja

Glavni ciljevi do 2009. godine U cjelini zaokružen novi sistem stručnog obrazovanja i obuke.

Realizacija obrazovanja i obuke po novim obrazovnim programima.

Veća saradnja i učešće socijalnih partnera u primjeni i širenju dualnog sistema obrazovanja.

Povećan broj učenika/ca koji/e uspješno završavaju programe dualnog obrazovanja.



Strategija CSO, u saradnji sa MPiN i socijalnim partnerima, aktivno promoviše koncept socijalnog

partnerstva u stručnom obrazovanju i dualni sistem obrazovanja.

CSO koordinira izradu 20-30 standarda zanimanja, na godišnjem nivou, kao osnovu za izradu obrazovnih programa; progame obuke usklađuje s potrebama tržišta rada i zahtjevima socijalnih partnera.

CSO koordinira izradu najmanje 5 novih obrazovnih programa na godišnjem nivou.

Pokazatelji uspjeha Broj firmi i organizacija koje sarađuju kao socijalni partneri u dualnom sistemu. Broj učenika/ca koji/e uspješno završavaju obrazovne programe stručnog obrazovanja. Procenat zapošljavanja u dostignutoj kvalifikaciji po novim obrazovnim programima iz

školskog i dualnog oblika, ne uzimajući u obzir one koji nastavljaju obrazovanje ili ga privremeno prekidaju iz drugih razloga.

Dokaz o zadovoljstvu interesnih grupa (učenici i socijalni partneri) u pogledu kvaliteta dualnog sistema.

Pretpostavke i rizici Pretpostavlja se da će MPiN obezbijediti saradnju sa drugim ministarstvima u cilju

stvaranja kvalitetnijih uslova obuke za oblasti kao što su saobraćaj, turizam, poljoprivreda, podržavati ideju dualnog sistema kao osnovnog polazišta za stručno obrazovanje i obuku, a firme nastavljati partnerstvo.

Pretpostavlja se da će se finansiranje dualnog sistema usklađivati sa cijenom rada.

Pretpostavlja se da će opredijeljena sredstva biti dovoljna za uspješan nastavak reforme u srednjem stručnom obrazovanju.


Glavni ciljevi do 2009. godine Izrada pouzdane baze podataka o ostvarenom napretku i rezultatima sprovođenja

reforme u stručnim školama. Utvrđivanje održivog koncepta eksternog ispitivanja i procedura za stručno

obrazovanje. Permanentno praćenje i procjena kvaliteta obuke i nastave po novim obrazovnim

programima. Obučenost nastavnog osoblja, instruktora i direktora/ica škola za odgovarajuću

pripremu, sprovođenje i podržavanje internih i eksternih ispita. Poboljšani kapaciteti škola u sprovođenju samoevaluacije svoga rada.

Strategija

CSO nastavlja redovno praćenje i evaluaciju postignuća učenika stručnih škola.

CSO i IC tijesno sarađuju na izradi održivog koncepta eksternog stručnog ispita.

CSO pomaže nastavnicima/ama u razvoju kapaciteta za izradu internih testova i ispita.



CSO pomaže direktorima/cama škola i nastavnicima/cama u razvijanju znanja i vještina za samoprocjenu rada i organizacije škole.

Pokazatelji uspjeha

Evaluacije novih obrazovnih programa i uvođenje eksternog stručnog ispita.

Rezultati sa internih ispita. Nastavnici/e primjenjuju zajedničke kriterijume za procjenu postignuća.

Pretpostavke i rizici

Pretpostavlja se da će se uraditi objektivni kriterijumi za procjenu postignuća.

4.4.3. Umjetničko obrazovanje (muzičke škole i srednja likovna škola)

Za period 2005-2009. godine, za likovne i muzičke škole važe opšti ciljevi, strategije i pokazatelji uspjeha kao i za ostale stručne škole.

U narednom periodu, MPiN, CSO, ZzŠ, Ispitni centar i Zavod za udžbenike će razmotriti status ovih škola i utvrditi specifične ciljeve i strategije ukupne organizacije nastave i učenja, upisa, izrade nastavnog plana i programa, obuke nastavnika/ca i direktora/ica, izrade udžbenika i nastavnog materijala i procjene postignuća u učenju.



Rokovi i odrednice – Srednje stručno obrazovanje i obuka

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009 1. Administrativna podrška Savjetu za stručno obrazovanje

2. Komunikacija sa socijalnim partnerima / promovisanje dualnog sistema

3. Primjena dualnog sistema obrazovanja

4. Izrada novih standarda zanimanja 5. Izrada najmanje pet novih nastavnih planova i programa na godišnjem nivou

6. Evaluacija postignuća

7. Pripreme za uvođenje eksternog ispita (evaluacija)

8. Koncept eksternog ispita

Budžet – Srednje stručno obrazovanje i obuka TROŠKOVI U EURIMA


1. Administrativna podrška Savjetu za stručno obrazovanje

25 000 25 000 50 000

2. Komunikacija sa socijalnim partnerima / promovisanje dualnog sistema

300 500 500 500 500 2 300

3. Primjena dualnog sistema obrazovanja 9 600 9 600 28 000 38 000 45 000 130 200 4. Izrada novih standarda zanimanja 18 000 20 000 20 000 20 000 20 000 98 000 5. Izrada najmanje pet novih nastavnih

planova i programa na godišnjem nivou 25 000 23 000 21 000 25 000 25 000 119000

6. Evaluacija postignuća 6 000 12 000 12 000 12 000 12 000 54 000 7. Pripreme za uvođenje eksternog ispita

(evaluacija) 250 250 250 250 250 1 250

8. Koncept eksternog ispita 10 000 10 000 10 000 30 000

UKUPNO 84 150 100 350 91 750 105 750 102 750 484 750



4.5. Obrazovanje odraslih Knjiga promjena predstavlja niz opštih ciljeva u oblasti obrazovanja odraslih, kao dijela reforme sistema obrazovanja. Oni obuhvataju sljedeće:

• upostavljanje obrazovanja odraslih kao redovnog dijela sistema obrazovanja, • povećanje funkcionalne pismenosti i obrazovanja među populacijom starijom od 35

godina i povećanje ukupnog nivoa formalnog obrazovanja ljudi iznad 30 godina starosti,

• obezjeđivanje besplatnog osnovnog obrazovanja svim odraslim, • pružanje mogućnosti obuke za obavljanje posla odraslim osobama koje nijesu privele

kraju stručno obrazovanje ili obuku ili kojima je potrebna rehabilitacija ili dodatna obuka,

• podržavanje dodatne obuke u kompanijama i njihovim organizacijama (Knjiga promjena, paragraf 7.2).

Za period 2005-2009. godine prioriteti u oblasti obrazovanja odraslih usmjereni su na institucionalizaciju programa za obrazovanje odraslih kao dijela formalnog sistema obrazovanja, kao i povećanje ukupne stope upisa odraslih na programe obuke, usavršavanja i kurseve.

Dosadašnja dostignuća Formiran Savjet za obrazovanje odraslih. Od 2003. godine Savjet usvojio razne

programe obuke i oformio Komisiju za refomu nastavnog plana i programa. Završena izrada sveobuhvatne strategije i plana obrazovanja odraslih. Završena izrada novog nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih. Urađen program obuke za organizatore i izvođače obrazovanja odraslih. Uspostavljena saradnja sa NVO i ostalim organizatorima obrazovanja za odrasle

(socijalno partnerstvo). Završena izrada nacrta zakona za sistem sertifikacije programa za obrazovanje

odraslih, kao i nacrt pravilnika za akreditaciju organizacija koje pružaju obrazovanje odraslima.

4.5.1. Obrazovni programi

Glavni ciljevi do 2009. godine Institucionalizacija novih programa obuke na svim nivoima obrazovanja.

Veći obuhvat polaznika za pohađanje programa osnovnog obrazovanja i opismenjavanja.

Strategije CSO, uz podršku MPiN i ZzŠ, usklađuje postojeći plan i program na svim novoima

škole obrazovanja s potrebama odraslih polaznika, s posebnim naglaskom na izradi/reviziji nastavnog plana i programa za ekološko i građansko obrazovanje.

Pokazatelji uspjeha Primjena programa obuke usklađenih s potrebama odraslih.



Procenat odraslih polaznika/ca uključenih u programe formalnog obrazovanja po novim programima.

Pretpostavke i rizici Nastavnici/e i instruktori za programe za obrazovanje odraslih su obučeni da primijene nove programe.



Razvoj kapaciteta nastavnika/ca i instruktora/ki za programe obrazovanja odraslih za praćenje i mjerenje postignuća.

Strategija

CSO organizuje kurseve obuke nastavnicima/ama i instruktorima/kama za stalno praćenje i procjenu učenja i obuke.

Pokazatelji uspjeha

Dokaz da nastavnici/e i instruktori primjenjuju odgovarajuće kriterijume za procjenu učenja i analiziraju dobijene rezultate za poboljšanja postignuća polaznika.

Pretpostavke i rizici

Pretpostavlja se da će se odraslim polaznicima/ama obezbijediti objektivne informacije o rezultatima koje postižu.



Rokovi i odrednice – Obrazovanje odraslih

FAZE/ODREDNICE 2005 2006 2007 2008 2009

1. Pružanje savjeta i informacija zainteresovanim stranama

2. Izrada novog nastavnog plana i programa/usklađivanje postojećeg plana i programa

3. Praćenje i evaluacija programa za obrazovanje odraslih

4. Ispitivanje i stvaranje uslova za učenje na daljinu

Budžet – Obrazovanje odraslih TROŠKOVI U EURIMA


1. Pružanje savjeta i informacija zainteresovanim stranama

3 500 3 500 4 500 4 500 5 000 21 000

2. Izrada novog nastavnog plana i programa/usklađivanje postojećeg plana i programa

18 500 18 500 20 500 22 500 25 500 105 500

3. Praćenje i evaluacija programa za obrazovanje odraslih

1 500 3 000 3 000 3 000 3 000 13 500

4. Ispitivanje i stvaranje uslova za učenje na daljinu

500 1 000 2 000 3 500

UKUPNO 23 500 25 000 28 500 31 000 35 500 143 500



5. Zaključak

Strateški plan primjene reforme obrazovanja za period 2005-2009. godine nastao je kao plod saradnje i razmjene informacija između predstavnika obrazovnih institucija i članova tima Univerzalia iz Kanade. Nakon višemjesečnih konsultacija, dogovora, sastanaka i razmjene mišljena svih zainteresovanih strana, radna grupa Univerzalia je ponudila nacrt njihove finalne verzije dokumenta na saglasnost svim institucijama koje su učestvovale u njegovoj izradi. Potom se pristupilo izradi konačne verzije u kojoj su učestvovali samo predstavnici iz naših obrazovnih institucija. Rezultat tog zajedničkog napora se nalazi pred nama.

Novi Strateški plan, da bi zaživio na pravi način, treba da bude prihvaćen od strane svih zainteresovanih subjekata kao krovni dokument prema kome će se usklađivati pojedinačni akcioni planovi. Potrebno je ustanoviti precizne rokove izvještavanja o primjeni Plana u kojima će se navesti procjena napredovanja planiranih aktivnosti i izvori podataka. Treba održavati redovnu komunikaciju i razmjenu informacija o postignutim ciljevima i, po potrebi, odlučivati o planu izmjena ciljeva ili strategija.

Strateški plan za primjenu reforme obrazovanja 2005-2009. godine pruža izvanrednu mogućnost da se, na osnovu pokazatelja uspjeha i budžetskih projekcija, realno procjeni uspješnost novog obrazovnog koncepta, prate, analiziraju i sagledavaju vrline i slabosti u primjeni pojedinih rješenja, u hodu vrše kvalitativne i kvantitativne izmjene. Strateški plan predstavlja pouzdan okvir za preduzimanje daljih koraka.

Smatramo da je jedan od posebnih kvaliteta ovog Plana, uspostavljanje kontinuiteta sa dosadašnjih dostignućima reforme, jer se vodilo računa o programskim dokumentima kojima se kreairao novi koncept i nivo do koga se došlo, a značajno je i to što je prilikom njegovog nastajanja uspostavljan blizak nivo saradnje predstavnika svih institucija. To je pomoglo da se u neposrednom kontaktu upoznamo sa najvažnijim aktivnostima u svakoj instituciji, što je jedan od preduslova za uspješnu koordinaciju u postizanju zacrtanih ciljeva i zadataka.

Svaka institucija je dala očekivani doprinos u izradi konačne verzije. Nadamo se da će se uloženi trud u koncipiranju ovog dokumenta jasno prepoznati i valorizovati kroz aktivan i redovan pristup u njegovoj realizaciji. Nadamo se da će prosvjetni i akademski radnici, roditelji, učenici, naši stalni partneri i donatori, javnost u Crnoj Gori u ovom dokumentu moći da prepoznaju i svoj interes koji će ih pobuditi da bolje razumiju promjene koje nas očekuju u sektoru obrazovanja.

Po načinu nastanka, formi i sadržaju, ovaj dokument predstavlja originalnu projekciju najvažnijih aktivnosti reforme obrazovanja Crnoj Gori u narednih pet godina, koje su, ujedno, ključne za primjenu i evaluaciju novog koncepta obrazovanja i kao takav zaslužuje našu najveću pažnju.



5 . P r e g l e d u k u p n o g b u d ž e t a

TROŠKOVI U EURIMA NIVOI OBRAZOVANJA

2005 2006 2007 2008 2009 UKUPNO 2.1 Saradnja između institucija 500 9 000 9,500.00 2.2 Saradnja sa cilnim grupama

i informisanje javnosti 18 000 21 000 22 000 32 000 42 000 135,000.00

2.3 Monitoring i evaluacija primjene reforme 1 000 4 000 2 000 2 000 2 000

11,000.00 2.4.OECD INES program

indikatora 20 000 122 000 142,000.00

2.5. Razvoj kapaciteta rukovodećeg kadra 20 000 20 000 20 000 20 000 20 000

100,000.00 3.1 Decentralizacija 135 000 5 000 5 000 5 000 150,000.00 3.2 Demokratizacija 60 500 56 000 44 000 34 000 194,500.00 3.3 Analiza potreba i

minimalnih standarda za infrastrukturu

97 000 62 000 27 000 22 000 208,000.00

3.4. Stručno usavršavanje i kontinuirani profesionalni razvoj

7 000 128 000 174 000 40 000 24 000 373,000.00

Obuka nastvanika/ca i direkora/ica 264 750 321 750 358 750 411 250 391 250

1,747,750.00 3.5 Integracija ICT-a u

obrazovni sistem 1 980 800 3 908 800 2 554 800 2 423 800 1 327 800 12,196,000.00

3.6.1 Učenici sa smetnjama u razvoju 190 000 474 590 298 590 115 000 65 000

1,143,180.00 3.6.2 Obrazovanje učenika -

pripadnika etničkih i jezičkih manjina

295.000 295.000 295.000 295.000 295.000 1,475,000.00

3.6.3 Rodna jednakost 4 000 28 000 28 000 18 000 18 000 96,000.00 3.7. Upisna politika 14 000 19 000 19 000 4 000 56,000.00 3.8. Udžbenici, priručnici i

ostala nastavna sredstva 457 900 922 500 893 000 871 000 329 000 3,473,400.00

4.1 Predškolsko vaspitanje i obrazovanje 19 000 25 500 25 500 10 500 10 500

91,000.00 4.2 Osnovno obrazovanje 40 000 60 000 220 000 220 000 250 000 790,000.00 4.3 Gimnazije/Srednje škole 50 000 60 000 230 000 260 000 600,000.00 4.4 Stručno obrazovanje

84 150 100 350 91 750 105 750 102 750 484,750.00 4.5 Obrazovanje odraslih 23 500 25 000 28 500 31 000 35 500 143,500.00 UKUPNO

3,405,600.00

6,719,990.00

5,335.890.00

4,920,300.00

3,237,800.00

23,619,580.00

Documents

Republika Crna Gora Vlada Republike Crne GoreStrateški plan reforme obrazovanja za period 2005-2009. godine Vlada Republike Crne Gore ii Ovaj Strateški plan su pripremili Ministarstvo