REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N

KLASA: 334-01/16-01/01 URBROJ: 2181/1-06-16-01 Split, 13. siječnja 2016.

PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru, prof. - o v d j e - PREDMET: Analiza turističke sezone 2015. godine na području Splitsko-dalmatinske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2016., s Prijedlogom zaključka o prihvaćanju Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 13/09 i 02/13), u privitku Vam dostavljamo akt naveden u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Članak 11. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog

turizma („Narodne novine“, broj 152/08), članak 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 11/09, 07/10, 10/10 i 02/13) i Program rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu

NOSITELJ IZRADE: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Upravni odjel za turizam i pomorstvo PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: Županijska skupština IZVJESTITELJ: Zlatko Ževrnja, dipl.oec. i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ž U P A N Zlatko Ževrnja, dipl. oec.

Na temelju članka 11. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“, broj 152/08) i članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09, 7/10, 10/10 i 02/13), Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na ___. sjednici održanoj ____________ 2016., donijela je

Z A K L J U Č A K o prihvaćanju Analize turističke sezone 2015. na području

Splitsko-dalmatinske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2016.

Članak 1. Prihvaća se Analiza turističke 2015. na području Splitsko-dalmatinske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2016. Članak 2. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“. KLASA: URBROJ: Split, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Petroslav Sapunar, prof. Dostaviti: 1. Turistička zajednica SDŽ, Split 2. Upravni odjel za turizam i pomorstvo, ovdje 3. Službeni glasnik, ovdje 4. Pismohrana, ovdje

ANALIZA TURISTIČKE SEZONE 2015. GODINE

I OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 2016. GODINE

[Type the document subtitl

Split, prosinac 2015. godine

1

SADRŽAJ

I UVODNE ODREDNICE ……………………….................................……………………….. str. 2

1.1. STANJE U SVJETSKOM TURIZMU …………………......................................……………………… str. 2 1.2. HRVATSKI TURIZAM U 2015. GODINI ………………..................................……………………. str. 3

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE …………………………………........................... str. 4

2.1. Očekivanja od turizma u 2015. godini …………….............................…………………………… str. 4 2.2. Mjere i aktivnosti na pripremi sezone …………………………….............................…………… str. 6 2.3. Ulaganja u turizam u 2015. godini ............................................................................................... str.11

III TURIZAM U BROJKAMA 2015 .............................................................................… str.13

3.1. Hrvatski turizam …….....................................………………………………………………............... str.13 3.2. Turizam na području Splitsko – dalmatinske županije ………….................................... str.15 3.2.1. Dinamika turističkog prometa po mjesecima ……………….........................……..…….. str.15 3.2.2. Turistički promet po odredištima Srednje Dalmacije …………………........................ str.20 3.2.3. Strani turistički promet po zemljama pripadnosti ……………….......................……… str.25 3.3. Nautički turizam ………………………………………………………….....................................…….. str.29 3.4. Kružna putovanja stranih brodova ………………………….............................……………...... str.31 3.5. Pomorski i obalni prijevoz ………………………................................………...........................… str.32 3.6. Zračni prijevoz …………………………………………………….......................................…………... str.34 3.7. Potrošnja turista u destinaciji .................................................................................................... str.38 3.8. Prihodi od turizma …………………………………………………...................................……….….. str.40

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE …………............................................................ str.42 V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE ………...........................……………….. str.51 VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU SEZONE 2016. ................................. str.53

6.1. Stanje u svjetskom okruženju i očekivanja od turizma u 2016. godini …………….. str.53 6.2. Projekcija stanja na emitivnim tržištima u 2016. …………………………............................ str.55 6.3. Mjere i planovi turističke politike u 2016. godini ...………………………........................… str.61 6.4. Poboljšanje ukupne turističke ponude ……………………………………….............................. str.64 6.5. Zaštita okoliša i prostora ……….....…………………………………………...................................... str.65 6.6. Sigurnost turista …………………...……………………………..…...................................................... str.65 6.7. Rad turizmu pratećih djelatnosti ……………………………………………….............................. str.65

VII ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... str.67

2

I UVODNE ODREDNICE

1.1. STANJE U SVJETSKOM TURIZMU Prema podacima Svjetske turističke organizacije, u svjetskom turizmu u 2015. turistički sektor opet je pokazao izuzetnu sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima na tržištu te potaknuo rast i stvaranje novih radnih mjesta unatoč brojnim gospodarskim i geopolitičkim izazovima. Sa svjetskog turističkog tržišta stizale su optimistične prognoze o daljnjem nastavljanju petogodišnjeg trenda porasta turističkog prometa, koji je u 2014. godini povećan za pet posto. Europa je tada zabilježila rast od četiri posto turističkih dolazaka, što je u brojkama značilo 22 milijuna više inozemnih putovanja, a s obzirom na pojeftinjenje nafte i njezinih derivata, očekivalo se, po predviđanjima UNWTO-a da će taj trend rasti i u 2015. godini. Ukupna ovogodišnja kretanja stranog turističkog fizičkog prometa u svijetu, prema trenutačno dostupnim podacima UNWTO-a, ocjenjuju se ohrabrujućima, unatoč i dalje prisutnim sigurnosnim problemima i nemirima u mnogim dijelovima svijeta. Prema podacima Svjetske turističke organizacije svijetom je u prvoj polovici 2015. godine putovalo 538 milijuna turista, što je 21 milijun ili 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Unatoč problemima i padu turizma u Africi te još nekim dijelovima svijeta, i dalje se globalno očekuje ovogodišnji porast stranih turista do 4 posto. Učinci sektora turizma i putovanja na globalnu ekonomiju rastu već petu godinu zaredom za što je posebno zaslužna snažna potražnja međunarodnih putnika. Izvoz putem turizma prošle je godine u svijetu porastao za 48 milijardi američkih dolara, na 1.245 milijardi dolara, što je povećanje za 48 milijardi dolara ili 3,7 posto u odnosu na 2013. kada se uzmu u obzir promjene tečaja i inflacija. Takvu potrošnju prošle je godine u svjetskom turizmu ostvarilo 1,13 milijardi stranih turista ili njih 4,4 posto više nego ih je bilo 2013. godine. Kada se tome pridoda 221 milijarda dolara prihoda ostvarenog u međunarodnom prijevozu putnika, ukupan izvoz putem turizma u svijetu je dostigao 1.500 milijardi dolara. Sektor putovanja i turizma čini desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku 3,4 posto godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u sljedećih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2 posto godišnje.

Svjetska turistička organizacija-UNWTO objavila je i podatke o 810 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu u prvih osam mjeseci ove godine, što je porast za 33 milijuna ili 4,3 posto u odnosu na prošlu godinu, a što je potaknuto snažnim rezultatima u Europi i konsolidiranju trenda posljednjih godina. Europa, kao svjetski najposjećenija regionalna destinacija, zabilježila je snažnih 5% rasta međunarodnih turističkih dolazaka, a što je najviše u svim regijama i što je značajan rezultat za tradicionalno najjaču i zrelu regiju. Azija i Pacifik, Amerike i Bliski istok ostvarile su 4 % rasta, dok je preme dijelom ograničenim podacima za Afriku procijenjeno 5% smanjenja broja stranih turista. Predviđa se da će do kraja godine ostati takav trend čime bi se premašila brojka od lanjskih rekordnih 1,1 milijardu stranih turista u svijetu. Rezultatima u svjetskom turizmu ove godine najviše je pridonijela i dalje najposjećenija svjetska regija, Europa, koja je zabilježila najveće poraste dolazaka među svim regijama, od ukupnih 5 posto. Pritom je središnja i istočna Europa imala porast od 7 posto, sjeverna 6 posto, južna i Mediteran 5 posto, a zapadna 4 posto.

3

U 28 zemalja EU-a stranih turističkih dolazaka ukupno je bilo 6 posto više nego u osam mjeseci prošle godine. Regije Azija i Pacifik te obje Amerike imale su poraste dolazaka stranih turista od po 4 posto, dok je Afrika jedina u ukupnom minusu od 5 posto, s time da je pad dolazaka u sjevernoj Africi čak od 10 posto, dok je na Bliskom Istoku porast od 4 posto. Neke zemlje poput Turske, Tunisa, Grčke i Egipta zbog različitih negativnih sigurnosnih situacija bilježe pad turističke potražnje, koji bi mogao dovesti u pitanje i njihova buduća turistička ostvarenja. Vodeći se prognozama UNWTO do konca 2015. godine, očekuje se nastavak prošlogodišnjeg trenda porasta globalnog turističkog prometa i to moguće i do 5 posto, no uz naznaku da je došlo do promjena u trendovima potražnje te nešto jačeg preusmjeravanja turističkog prometa iz 'pogođenih' odredišta ka nekim drugima, sigurnijima. Unatoč ukupnom rastu, svjetski turizam i dalje je opterećen sigurnošću koja ostaje globalni problem, dok je ekonomska situacija različita od zemlje do zemlje. Unatoč povećanoj promjenjivosti, turizam i u 2015., kao i zadnjih pet godina, u svijetu pokazuje pozitivan učinak na razvoj i ekonomske prilike u svijetu

Uz 15 do 20 posto udjela u nacionalnom proizvodu te 15 posto u zapošljavanju, turizam u Hrvatskoj , prema podacima WTTC-a, ostvaruje gotovo 70 milijuna noćenja i oko osam milijardi eura deviznog prihoda. Hrvatska je na globalnom turističkom tržištu prepoznata i kao važna turistička destinacija čije razvojne mogućnosti još nisu iscrpljene, a ulaskom u NATO i pristupanjem Europskoj uniji tek treba aktivirati svoje turističke potencijale i jače ih globalno promovirati. Sve svjetske relevantne institucije i prognoze govore i u prilog tezi da je turizam jedan od ključeva za bržu integraciju Hrvatske u globalnu ekonomiju i društvo.

1.2. HRVATSKI TURIZAM U 2015. GODINI Godina 2015. za hrvatski turizam predstavljala je godinu punu zadovoljstva koje su dijelili svi, od turističkog gospodarstva, resornog ministarstva i sustava turističkih zajednica. Godina 2015. ostati će zapamćena po rekordnom broju turističkih dolazaka i noćenja od vremena hrvatskog osamostaljenja, po ostvarenom godišnjem rastu svih važnih pokazatelja turističkog sektora, te najvažnije, očekivanjima da će fizičke pokazatelje, pratiti i rekordni financijski pokazatelji. Dosad ostvareni rezultati turističke sezone 2015. godine u skladu su sa pozitivnim očekivanjima, koja prate sezonu od, gotovo njena početka. Hrvatski je turistički sektor pokazao svoju snagu i jačinu, jer su u dosadašnjem dijelu sezone ostvareni izuzetni turistički rezultati. Svi statistički pokazatelji za predsezonu, glavni dio sezone kao i posezonu navode na to da će 2015. godina turistički gledano biti najuspješnija do sada, te da popularnost Hrvatske na turističkim tržištima još uvijek raste. Pri tome, statistika turističke sezone govori u prilog činjenici da je Dalmacija u 2015. godini ponovno postigla najveći turistički uzlet. Pod pritiscima financijske krize, sa sve većim dugovanjima i sve tanjim prihodima, sve starijom životnom dobi stanovništva, uvjetima sve zaoštrenije konkurencije i globalnim političkim i sigurnosnim problemima, pred hrvatskim turizmom su bili postavljeni brojni izazovi. U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i Srednje Dalmacije tradicionalnim turističkim emitivnim tržištima, kao i osjećaj sigurnosti kojeg turisti imaju boraveći u turističkim destinacijama, svakako je išlo na ruku, izuzetnim turističkim ostvarenjima. Hrvatska uspješno održava imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta te, zahvaljujući stalnim aktivnostima, još uvijek zauzima visoko mjesto kada govorimo o sigurnosti kao jednom od prioritetnih čimbenika odluke o izboru turističke destinacije.

4

Razloga za ponos i zadovoljstvo ostvarenim turističkim rezultatima, posebno ima regija Srednja Dalmacija, koja je u dosadašnjem dijelu turističke sezone upisala svoje najbolje turističke brojke u samostalnoj Hrvatskoj. Prema zadnje dostupnim statističkim pokazateljima, u prvih jedanaest mjeseci ugošćeno je ukupno oko 2,5. milijuna gostiju koji su ostvarili preko 14. milijuna turističkih noćenja. Sva turistička mjesta s uspjehom se trude u stvaranju turističkog ambijenta i ulažu financijska sredstva i napore u uređenje mjesta s ciljem poboljšanja ukupne kvalitete turističke destinacije. Zaključno može se konstatirati da se Hrvatska i ove godine nametnula kao odredište kojeg, uz tradicionalno vjerne goste, sve više otkrivaju i cijene i na novim tržištima. Hrvatska je velikom broju europskih emitivnih tržišta najbliže i klimatski najpogodnije turističko odredište, što je posebno pozitivno utjecalo na turistička odredišta na području Srednje Dalmacije. Hrvatski turizam je strateški dio gospodarstva, ali ujedno znatno izložen svjetskim trendovima i konkurenciji. Preko 90 posto turista su stranci zbog čega se na svjetskom tržištu treba izboriti za poziciju. Trenutni pokazatelji ukazuju na uspješan rezultat tekuće turističke sezone, no bitno je da se iz vida ne izgubi dugoročan, strateški razvoj turizma. Osim rekordne turističke posjete i najviše ostvarenih noćenja u povijesti hrvatske države, svi su izgledi da će hrvatski turizam u 2015. godini, dosegnuti i rekordne financijske pokazatelje. Pri tome, projekcije govore da bi 2008. godina, s dosadašnjim najvećim deviznim prihodom od 7,5 mlrd eura, mogla biti nadmašena i to za cca pola milijarde eura. Tako bi ovogodišnja turistička sezona, tijekom koje je u prvih devet mjeseci ostvareno noćenja više nego cijele pročle godine, konačno po svim parametrima, mogla biti rekordna. Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje i najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, i to je dobra vijest. Iako opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, kao i ostatak domaćeg gospodarstva, hrvatski turistički sektor zauzima visoko 33. mjesto između 141 zemlje svijeta. To potvrđuje opravdanost daljnjeg ulaganja i razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva.

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE

2.1. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2015. GODINI Analitičari i prognozeri globalnih turističkih kretanja najavljivali su u 2015. godini još više putnika, otkrivanje novih odredišta te očekivanja da će turizam nastaviti svoj uspješni niz. No, iza stabilnog rasta koji se očekivao, postojali su i mnogi novi trendovi i očekivanja potencijalnih turista i posjetitelja. Naime, putnici nove generacije, u stalnoj su potrazi za novim iskustvima, u samoj destinaciji traže autentičnost, upoznavanje s lokalnim životom i običajima, racionalni u potrošnji, približavajući se onome, što u velikom broju turističkih odredišta i jest zanimljiv turistički proizvod. Također, prema svim predviđanjima, očekivalo se da će turizam na globalnoj razini u 2015. godini nastaviti s pozitivnim trendovima. U prošloj godini ostvareni su dobri financijski rezultati, te se očekivalo da će ovogodišnju turističku sezonu obilježiti jačanje investicijskih aktivnosti te oporavak gospodarstva Europske unije što je upućivalo na još uspješniju poslovnu godinu u turističkoj djelatnosti.

5

Sve u svemu, očekivala se još jedna izazovna turistička godina, prvenstveno zbog toga što su u prošloj godini ostvareni odlični rezultati, kako fizički, tako i oni financijske naravi. Pri tome je cilj za 2015. godinu bio za nekoliko postotnih poena ostvariti još bolje rezultate, a pritom sve kapacitete staviti u funkciju povećanja prihoda. Najave za turističku 2015. godinu u globalu su bile pozitivne, ali je bio primjetan i daljnji trend usporene prodaje. Očekivanja i ciljevi tekuće sezone zasnovani su na objektivnim procjenama, ali i složenim okolnostima na globalnoj razini, zbog čega je i ponavljanje rezultata prethodne sezone bilo definirano kao uspjeh. Turistički sektor predviđao je nastavak progresivnog rasta turizma i uspješnu sezonu, ali isto tako i nižu razinu profitabilnosti znog nedovoljno dobrih mjera javnog sektora. Naime, turizam se ne može dalje razvijati bez kvalitetne podrške fiskalnih i ostalih mjera javnog sektora. Prema predviđanjima svjetskih turističkih stručnjaka, svjetska turistička industrija putovanja u 2015. godini očekivala je nastavak rasta u gotovo svim svojim segmentima i svjetskim regijama, ali je zabrinutost ukazivala situacija oko Ukrajine, Egipta, političke nestabilnosti u Grčkoj i kriza na Bliskom istoku, koje su mogle usporiti rast. U globalu, turistička industrija s optimizmom je gledala na godinu te očekivala da će predviđeni blagi ekonomski oporavak u svijetu, pa i u Europi, turizmu donijeti nove mogućnosti za razvoj, zapošljavanje i prihode. Pri tome se prognozirao porast broja međunarodnih turističkih dolazaka za 4 posto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na najave i trendove kretanja na stranim tržištima te uz rastuću popularnost Hrvatske kao destinacije odmorišnog, većinom ipak još ljetnog, ali i poslovnog turizma, pa i uza sve jaču konkurenciju i 'rat' cijenama, realno je bilo očekivanje da će se u 2015. ostvariti slične ili nešto malo veće fizičke turističke brojke. Dosadašnji rezultati turističkog prometa na razini Hrvatske, posebice Srednje Dalmacije nadmašili su sva očekivanja te su pozitivni na velikom broju europskih i svjetskih emitivnih tržišta. U turbulentnom globalnom okružju, komparativne prednosti Hrvatske i njenih destinacijskih područja, poput blizine velikom broju relevantnih emitivnih tržišta te posebice sigurnost, snažno dolaze do izražaja i argumenti su za odabir Hrvatske kao odmorišne destinacije. Zadržavanje pozicije na svjetskom tržištu uz percepciju Srednje Dalmacije kao poželjne, izvorne i sigurne destinacije te stvaranje pozitivnog okruženja za prihvat turista, uz zadržavanje realno ostvarivih stopa rasta prometa i prihoda od turizma, bili su temeljni ciljevi turističke politike u 2015. godini. Ne zaboravljajući da hrvatski turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska, preplavljena ponudama i snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nametala se potreba neprestane prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju planiranih programskih aktivnosti u marketingu koje, u suglasju s postavkama Strateškog marketinškog plana, provodi Hrvatska turistička zajednica zajedno sa cjelokupnim sustavom TZ-a. Jedan od elemenata prilagodbe svakako je bilo i postupno mijenjanje osnovne strategije pozicioniranja, tj. komuniciranja suštine hrvatskog turističkog brenda. Hrvatska je, prema procjenama stručnjaka UNWTO-a, posljednjih godina bila jedna od vodećih svjetskih odredišta. U 2015. očekivao se novi rast turizma zahvaljujući znatnoj potražnji na nacionalnoj i europskoj razini. Prema istraživanju World Travel Monitor-a vezanog uz namjere putovanja u 2015. godini, Europljani su pokazivali veći optimizam nego prije godinu dana. Tako je udjel onih koji su namjeravali u 2015. godini barem jednom putovati narastao sa 70% prije godinu dana na 72%, a predviđanja su bila da će europsko emitivno tržište u 2015. godini ponovno rasti za 3%, što bi u konačnici predstavljalo još jednu godinu solidnog rasta tržišta.

6

Optimistične vijesti pružalo je i istraživanje agencije Ipsos za Europe Assistance, globalnog pružatelja usluga podrške, koje već 15 godina ispituje planove Europljana za odmor u razdoblju od lipnja do rujna, a prema kojem je šezdeset posto ispitanika izjavilo da će u 2015. ići na odmor, što je bilo šest posto više u usporedbi s prošlom godinom. Temeljem navedenoga, na strani turističke ponude, u 2015. godini očekivalo se dalje zaoštravanje konkurentske utakmice na međunarodnom turističkom tržištu. Navedeno se posebno odnosilo na ponudu mediteranskih zemalja koja se kontinuirano povećava (i kvantitativno i kvalitativno), uz očekivane pojačane promotivne aktivnosti konkurentskih zemalja. Naime, još uvijek su hrvatska ljetovališta u kombinaciji s prijevozom avionom značajno skuplja od konkurencije na mediteranskom jugu. Razlog za to su velike rasprodaje s kojima su početkom godine krenuli Turci i Grci u pridobivanju europskih turista, i to podjednako za predsezonu i za glavni dio ljeta, kako bi njima nadoknadili izgubljene milijune ruskih gostiju koji u 2015. godini neće krenuti prema toplijim krajevima. U takvom kontekstu, a nakon uspješne 2014. godine, održavanje postignute razine ukupnih učinaka turističkog sektora, bilo je izuzetno zahtjevno opredjeljenje koje je moralo biti sustavno podržano kroz aktivnosti privatnog i ukupnog javnog sektora. Ponoviti odlične fizičke turističke rezultate te ostvariti bolje financijske rezultate u odnosu na 2014. godinu, bio je veliki izazov hrvatskog turizma postavljen za 2015. godinu na nacionalnoj razini, posebice uzimajući u obzir još uvijek nestabilnu gospodarsku i političku situaciju u svijetu. Pri tome se najviše očekivalo od rezultata pred i posezone, jer su u glavnom dijelu kapaciteti najčešće popunjeni i nema prostora za povećanja.

U globalu, u 2015. godinu gledalo se s optimizmom te vjerovalo da će je obilježiti i rast prihoda od turizma. Stoga je bilo od velike važnosti da se s partnerima iz privatnog i javnog turističkog sektora što kvalitetnije pripreme i obrade aktivnosti i ciljevi koji su bili zacrtani. Imajući u vidu sve navedeno, ostvarenje potrebnih pretpostavki na svim razinama od državnih poticaja do poduzetničkog angažmana na lokalnim razinama očekivalo se na području regije Srednje Dalmacije u 2015. godini ponavljanje prošlogodišnjih rezultata turističkog prometa uz mogućnost blagog porasta. Bila su prisutna očekivanja da će sinergijski učinak aktivnosti sustava turističkih zajednica, Ministarstva turizma te svih subjekata u turizmu, podjednako iz javnog i iz privatnog sektora, rezultirati ostvarenjima koja će biti pozitivna. Kao limitirajući čimbenik mogućim boljim rezultatima, uz naznačene tržišne razloge, i nadalje ostaje struktura smještajnih kapaciteta, ali i druge objektivne činjenice kao što su: nedostatna i nedovoljno raznovrsna ukupna ponuda turističkih destinacija (poglavito van razdoblja glavne sezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura, nedovoljno razvijena ponuda selektivnih oblika turizma i dr.

2.2. MJERE I AKTIVNOSTI NA PRIPREMI TURISTIČKE SEZONE

Pred hrvatskim turizmom se očekivala još jedna godina koja će biti puna novih izazova i pozitivnih očekivanja. Iako je većina pokazatelja upućivala na nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja, posebice na domaćem tržištu, činilo se kako negativni trendovi postupno jenjavaju i da je recesija blizu svog dna. U očekivanju pozitivnog ishoda ovogodišnje turističke sezone zajedno s poslovnim optimizmom zbog članstva u EU, stvorio bi se temelj za promjenu negativnih trendova na domaćem tržištu te postupan oporavak iduće godine.

7

Međutim, očekivalo se da će oporavak biti slab i nestabilan, ponajprije zbog postojećih neravnoteža u gospodarstvu i ovisnosti o gospodarskim kretanjima u EU-u. Pretpostavljalo se da će 2015. godina donijeti i niz izazova koji su prije svega rezultat previranja na svjetskim tržištima i pooštravanja konkurentske utakmice na tržištu. Stoga je bilo potrebno da se svi u javnom i privatnom sektoru adekvatno pripreme, vodeći računa o svakom gostu za kojeg se treba izboriti. To se trebalo postići na način da se organizira snažna marketinška prisutnost na svim vodećim emitivnim tržištima, država da potakne pomake u fiskalnom dijelu, ojača suradnju s privatnim sektorom i radi na stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji će ojačati ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma. Na nacionalnoj razini cilj je bilo nastaviti provedbu mjera iz donesene Strategije razvoja turizma koja predstavlja prekretnicu u promišljanju razvoja turizma, obzirom ista definira novu viziju i nove strateške pravce djelovanja na održivom razvoju turizma. Usvajanje u Saboru tog najvažnijeg dokumenta za hrvatski turizam važno je ne samo zbog vizije razvoja koja do 2020. predviđa da će Hrvatska ući među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja svijeta uvođenjem niza novih turističkih proizvoda, produljenje sezone i s porastima broja hotelskih kreveta, zapošljavanja, ali i investicija na oko sedam milijardi eura te udvostručenje ukupnih turističkih prihoda na više od 14 milijardi eura, nego i jer je takav dokument temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova. Povodom toga, nadležno Ministarstvo turizma je nakon donošenja i usvajanja strategije pokrenulo niz operativnih aktivnosti za provedbu akcijskih planova koje definira taj dokument, što se nastavlja i u 2015. i dalje, ali je turistički sektor zaključio da povećanje stope PDV-a ide protiv te Strategije. Godina 2015. predstavljala je novi izazov za hrvatski turizam i sve njegove čimbenike. Turistička putovanja su potreba i navika kojih se suvremeni čovjek teško odriče. Bez obzira na stanje na glavnim emitivnim tržištima, ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći dio turističke seobe usmjerio prema hrvatskim odredištima, bilo je potrebno intezivnim promotivnim aktivnostima na turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je Hrvatska upravo destinacija koja pruža najpovoljnije cjenovne uvjete i kvalitetom svojih proizvoda zadovoljava potrebe turista. Svjesni situacije u svijetu i činjenice da će se u budućnosti bilježiti sporiji rast europskog turističkog tržišta, resorno ministarstvo i cjelokupni sustav turističkih zajednica za ovu su se turističku godinu pravovremeno počeli pripremati nizom mjera, koje su dogovorene u suradnji javnog i privatnog turističkog sektora, što se i prijašnjih godina pokazalo uspješnim modelom za pripremu sezone. U promidžbenom smislu, glavni naglasak svih aktivnosti bio je stavljen na privlačenje gostiju na Hrvatskoj najbližim europskim tržištima. Ujedno, svi iz turističkog sektora s punom ozbiljnošću pristupili su pripremi i provedbi svih aktivnosti za prihvat i boravak gostiju, posebice u ljetnom dijelu godine, kada je i najveći pritisak u ključnim destinacijama. U skladu s navedenim, sve aktivnosti Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, provodile su se u skladu s programom rada za 2015. godinu, kao i aktivnostima predviđenima planovima rada u suradnji s ministarstvom i Glavnim uredom HTZ-a. U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti turistička zajednica se rukovodila postavkama novog Strateškog marketing plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014 - 2020 godine (usvojen u listopadu 2014.), potrebama i zahtjevima turističkog gospodarstva i aktualnim trendovima u turističkom marketingu. Suradnja na svim razinama bio je jedan od preduvjeta uspjeha Hrvatske i Srednje Dalmacije kao turističke destinacije, bilo u domeni kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, ili pak marketinških napora usmjerenih prema tržištima.

8

Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz zadaće definirane Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih sredstava i zajedničke nastupe na tržištima predstavljalo je imperativ djelovanja u 2015. godini. Za poboljšanje konkurentnosti i položaja na tržištu, a time i ostvarivanje postavljenih ciljeva, ključno je bilo provoditi mjere na razini države, gospodarskih subjekata, lokalne uprave i samouprave i sustava turističkih zajednica. U pripremu ovogodišnje sezone uloženi su dodatni napori i novčana sredstva za razvoj i upravljanje destinacijom. Primjeri mnogih turistički uspješnih zemalja pokazuju da je destinaciju potrebno brendirati kako bi je se učinilo još privlačnijim turističkim odredištem. U skladu s time i najavama resornog ministarstva, očekuju se inicijative za daljnji razvoj destinacijskog menadžmenta u hrvatskom turizmu. Poseban naglasak aktivnosti i u 2015. godini bio je stavljen na mjere udruženog oglašavanja sa partnerima na stranim i domaćem tržištu. Većina partnera pozitivno je ocijenila promotivne aktivnosti HTZ-a na tržištima, kao i modele suradnje u tržišnim aktivnostima koji su partnerima bili na raspolaganju tijekom pripreme sezone (oglašavanje u promotivnim kampanjama i/ili promotivno/prodajnim kanalima sustava TZ, organizatora putovanja i zračnih prijevoznika, poslovne radionice, road show prezentacije, zajedničke prezentacije kataloga, edukacija prodajnog osoblja i dr.). Time je ponovo potvrđena potreba za suradnjom svih čimbenika u turističkom vrijednosnom lancu (javni i privatni sektor, destinacije, ponuditelji i posrednici u prodaji). Podrška koja je od strane HTZ-a organizatorima putovanja pružena putem raspoloživih modela suradnje na tržišnim aktivnostima svakako je predstavljala snažnu poticajnu mjeru, posebno u regijama/destinacijama koje su prepoznale značaj javno-privatnog partnerstva i uspjele okupiti zainteresirane relevantne sudionike. Postignuti rezultati u prethodnim godinama dokaz su da takva suradnja omogućuje učinkovitiju promociju hrvatskog turizma, temeljenu na konkretnom interesu i programima koji omogućavaju realizaciju postavljanih ciljeva.

- mjere na razini GOSPODARSKIH SUBJEKATA Većina hotelijera je s optimizmom očekivala turističku sezonu 2015. godine, koja je bila i u znaku mnogobrojnih investicija u poboljšanje ponude kroz otvaranje novih hotela ili poboljšanje standarda postojećih. Hrvatska hotelska industrija unatoč pomacima u zadnjih deset godina i povećanju broja hotela više kategorije te noćenja još zaostaje za hotelijerstvom južne Europe i Mediterana zbog nedostatka investicija, brendinga i javno-privatne suradnje u destinacijama te posebno zbog izrazite sezonalnosti hrvatskog turizma što priječi i jači dolazak jakih hotelskih lanaca i općenito investitora. Svjesni sve veće važnosti internetske komunikacije s tržištima, pa i online rezervacija, dosta hotelijera se okrenulo ovom kanalu prodaje. I mali i obiteljski hoteli također su očekivali bolju sezonu u odnosu na 2014. godinu. Unatoć boljim očekivanjima, činjenica je da hotelijeri posluju u iznimnom lošim uvjetima, dobrim dijelom jer su ekonomski i pravni okviri nedorečeni. Kriza je samo potencirala nedostatke koji se u prvom redu ogledaju u tome da nema dovoljno novih investicija u turističkom sektoru, što utječe i na ukupnu ponudu, odnosno turistički proizvod u cijelosti. U ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju tek sa 12,5 posto kapaciteta, dok sa aspekta prihoda čine okosnicu turističke industrije, predstavljaju nositelja zapošljavanja te su oslonac izgradnje tehnologije i upravljanja u turističkom sektoru. Iako su otvoreni s vizijom cjelogodišnjega poslovanja i trebali su biti jedna od glavnih poluga produljenja turističke sezone, mali obiteljski hoteli sve češće svoja vrata gostima zatvaraju sredinom listopada, da bi ih ponovno otvorili u travnju.

9

Kriza je tome samo pridonijela, tvrde poduzetnici, čiji su najveći problem i dalje visoki parafiskalni nameti koje im naplaćuju jedinice lokalne uprave, kao i propisi koji ih izjednačavaju s velikim hotelima. Da bi bili konkurentni na međunarodnom tržištu, u hotele je potrebno neprekidno investirati. Zbog sve viših ulaznih cijena, porast turističkog prometa u zadnje dvije godine nije pratio i odgovarajući rast profita. Ulaganju su do sada pomagale kreditne linije HBOR-a i programi resornog ministarstva kojim se potiče stvaranje novih sadržaja za pred i posezonu. Neke od glavnih mjera koje se gospodarski subjekti (hoteli) pokrenuli u svojim aktivnostima kao odgovor na stanje u turističkom okruženju bile su sljedeće:

racionalizacija internih troškova poslovanja, uređenje svih smještajnih objekata i poboljšanje standarda i kvalitete usluživanja, promišljena/selektivna politika cijena te njihovo usklađivanje sa stvarnim

stanjem kvalitete ponude, realnim tržišnim položajem i kretanjem ponude i potražnje na tržištu, (posebice sezonskim oscilacijama),

unapređenje kvalitete proizvoda (razvoj dodatne ponude i sadržaja s ciljem produženja sezone),

poticanje suradnje na svim razinama i s javnim i privatnim sektorom radi stvaranja preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom te ostvarivanja optimalnih učinaka u odnosu „vrijednost za novac“,

aktivno i kontinuirano praćenje stanja i kretanja na tržištu te cjenovno i drugo prilagođavanje s ciljem izbjegavanja negativnih utjecaja sezonskih oscilacija i dr. tržišnih poremećaja,

edukacija matičnih i dr. stručnih djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluživanja

kreiranje posebne ponude/programa namijenjene pojedinim segmentima potrošača s obzirom na dob (mladi, umirovljenici i starije osobe), interes (službeno putovanje, odmor, aktivni odmor, wellnes i dr.) i dr.

ciljana promocija na konkretnim tržištima, uz prilagođavanje potrebama tržišta

- mjere na razini jedinica LOKALNE SAMOUPRAVE Lokalne zajednice moraju stvoriti uvjete da se destinacija uključi u aktivan rast i razvoj na svojem području. Na turističkom tržištu postoji potražnja za destinacijom kao integralnim proizvodom. Gost bira destinaciju koja mu nudi više izbora i koja mu za isti novac pruža više atrakcija, doživljaja i drugih turističkih doživljaja. Turističkom destinacijom upravlja lokalna uprava, koja se osim komunalnim i infrastrukturnim projektima treba usmjeriti i na projekte koji će destinaciju valorizirati u turističkom smislu. Mjere koje se provode na razini jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i ulaganja koja se poduzimaju u turističku infrastrukturu, imaju izravan utjecaj na povećanje kvalitete turističkog proizvoda pojedinog turističkog područja i destinacije. Planirana sredstva i aktivnosti predviđena su uglavnom za poboljšanja i modernizaciju krupne infrastrukture, kao i za uređenje turističkih odredišta. Najznačajnije mjere koje se provode su:

razvoj objekata vodoopskrbe, javne rasvjete poboljšanje komunalne infrastrukture razvoj prometne infrastrukture sanaciju odlagališta otpada, organizaciju športskih i kulturnih manifestacija uređenje zelenih površina, parkirališta, plaža i sl.

10

Lokalna uprava i njezine inicijative odnose se uglavnom na unapređenje komunalne infrastrukture uz brigu o okolišu.

- mjere na razini TURISTIČKIH ZAJEDNICA Turizam predstavlja jednu od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana za Županiju, ponajprije zahvaljujući izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji, odličnim klimatološkim uvjetima te bogatoj kulturnoj baštini. Uspješno pozicioniranje Hrvatske i svih njenih destinacijskih područja na turističkom tržištu u mnogome ovisi i o učinkovitoj promociji turističkog proizvoda i usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i osnažiti imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. Temeljem toga poticalo se u 2015. godini promoviranje turističke destinacije, povezivanje, koordinacija i organizacija svih nositelja turističke ponude (javni i privatni sektor: turističke tvrtke, turističke zajednice, domicilno stanovništvo, udruge, mediji i drugi) radi optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma u destinaciji. U cilju zadržavanja stečenih pozicija na svjetskom turističkom tržištu i osvajanja novih tržišta poduzimale su se brojne i različite promotivne aktivnosti na turističkim tržištima, kao i aktivnosti usmjerene povećanju sigurnosti turista. Sustav turističkih zajednica i ove je godine po svijetu pronosio glas o privlačnosti i posebnosti hrvatske turističke ponude, jačajući brend Hrvatske kao vodećeg mediteranskog odredišta bogate prirodne i kulturne baštine, raznolike turističke ponude i kvalitetnog stila življenja. Osim toga, cilj aktivnosti na nacionalnoj razini je u narednim periodu promijeniti percepciju Hrvatske i u tom smislu provodi se niz aktivnosti u skladu sa Strateškim marketinškim planom. Usvojena je krovna komunikacijsku strategiju turizma Hrvatske, s krovnim sloganom - Hrvatska puna života – kojom se želi pokazati turistima iz cijeloga svijeta da je Hrvatska kao turistička destinacija puno više od sunca i mora. Također, krajem prošle godine s primjenom je počeo program Hrvatska 365 koji je ove godine zbog velikog interesa i dobrog odaziva na terenu, značajno proširen, ali i još uvijek nedefiniran i bez konkretnog učinka. Promocija je bila fokusirana na tradicionalna emitivna tržišta i dr. bliske emitivne zemlje, što je u konačnici dalo rezultate. Pored toga, brojne hrvatske destinacije imaju neprikosnovene atribute, a to su ljepota, očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost i vrijednost za novac. Dostupnost i blizina europskih tržišta postaju glavna komparativna prednost destinacija, pa tako i Srednje Dalmacije, koja ima izuzetan geografski položaj i odlično je cestovno povezana, što u danim uvjetima na tržištu predstavlja jedno od ključnih faktora odabira destinacije za provođenje odmora. Blizina tradicionalnih emitivnih tržišta uz ljepotu prirodnih resursa, gostoprimstvo lokalnog stanovništva, sigurnost koju gosti osjećaju za vrijeme svog boravka, uz sve uređenije prometnice, svakako idu u prilog. Turizam Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost turističkih sadržaja na obali, otocima i u zagori i u 2015. godini nastavio je započete procese obogaćivanja sadržaja, podizanja kvalitete turističkog proizvoda i intenziviranja promidžbe na emitivnim tržištima. Cjelokupni sustav turističkih zajednica vršio je diljem svijeta promociju hrvatskih destinacija, pri čemu je kod onih u organizaciji domicilnog sustava stavljen poseban naglasak na Srednju Dalmaciju. Kao bitan subjekt turističke nadgradnje svih razvijenih turističkih zemalja, svojim radom i djelovanjem, posebice na promidžbi turizma regije i Hrvatske u cjelini, ustroj turističkih zajednica značajno pridonose ukupnim aktivnostima u okviru priprema turističke sezone. Intenzivnije promidžbene, prodajne i marketinške aktivnosti glavne su mjere koje su se poduzimale na području Splitsko – dalmatinske županije.

11

Pri tome se u promotivnom nastupu posebno potencirala blizina emitivnih tržišta uz ponudu raznolikih turističkih proizvoda (agroturiam, gastronomija, wellness, manifestacije…). Uz činjenicu da je Županija dolaskom autoceste znatno dostupnija individualnim turistima koji dominiraju u ukupnom turističkom prometu, cilj aktivnosti bilo je i daljnje unapređivanje kućne radinosti kao jednog od zastupljenijih oblika ponude na području Županije. Uz promotivne aktivnosti nužno je stalno poboljšanje kvalitete turističkih usluga i proizvoda, jer je jedino tako moguće zadržati, ali i povećati postojeću konkurentnost turističke ponude Splitsko – dalmatinske županije.

2.3. ULAGANJA U TURIZAM

Nakon sedam godina stagnacije i pada vrijednosti investicija u turizam, Hrvatska se u 2015. godini približila brojci od oko četiri milijarde kuna ulaganja privatnog sektora u gradnju novih i obnovu postojećih hotelskih kapaciteta, kampova, zabavnih parkova i marina. Usporedbe radi, prošle godine ulaganja su iznosila tri milijarde, a u 2013. godini 1,7 milijardi kuna. Posebno značajno je što je hrvatski turizam dočekao 2015. godinu s 30-ak novih objekata u kategoriji četiri i pet zvjezdica, a visina ovogodišnjih investicija je na razini iz 2008. koja je po mnogočemu bila rekordna godina. Vijest da se u 2015. godini, što kroz gradnju, što kroz temeljitu rekonstrukciju otvara 30-tak novih luksuznih hotela na Jadranu poprilično je jasan pokazatelj da je turizam trenutno jako interesantan ulagačima, te je turizam, uz IT industriju, jedini sektor domaćeg gospodarstva koji kontinuirano raste tijekom zadnjih sedam godina. Investicije u hotelski sektor 2013. godine iznosile su oko 230 milijuna eura, prošle godine 410 milijuna eura, a plan je za 2015. oko pola milijarde eura ulaganja. I dok investicije rastu, hotelijeri pak ističu kako zbog povećanih obveza, posebice stope PDV-a od 13 posto, imaju znatno ograničen manevarski prostor za ulaganja. Osim toga, kod kampova je i dalje prisutno neriješeno pitanje turističkog zemljišta za koje tvrtke plaćaju koncesijske naknade. Najveća ulaganja u hotelski sektor i u 2015. godini prisutna su na području Istarske i Dubrovačko – neretvanske županije. Naime, Istra i ove godine prednjači po ulaganjima u hotelsku industriju – u nove hotele, kampove i bazene uloženo je gotovo 1,5 milijardi kuna. Nna području Splitsko – dalmatinske županije najveća ulaganja prisutna su na području Splita i Makarske rivijere. Tvrtka Karisma Hotels Adriatic završila je svoje velike investicije od 160 milijuna kuna te je za sezonu otvorila rekonstruirani hotel Nimfa i Punta u Živogošću, kao i hotel Punta, koji je postao Sensimar Makarska Hotel. Na području grada Splita, najveći interes izazvalo je otvaranje novoga rekonstruiranoga hotela Park, u koji je uloženo oko 10 milijuna eura. Značajno je i napomenuti da se na području Splita planira u obnovu starih i gradnju novih hotela te nautičku infrastrukturu uložiti u iduće dvije godine 200 milijuna eura. Mali obiteljski hoteli, bez obzira na krizu i nepovoljno investicijsko ozračje, uspijevaju se pozicionirati na tržištu. Iako broj takvih hotela još nije u punoj mjeri zadovoljavajući, u male hotele se i dalje investira, unatoć tome što opća situacija i nepovoljno ozračje za investitore kao i situacija s bankama usporavaju razvoj ovog segmenta turističke ponude. Nakon određenog zastoja u investicijama zadnjih nekoliko godina ponovno se, izgleda, pokrenuo investicijski ciklus te se otvorilo nekoliko novih malih obiteljskih hotela. Državni sustav marina pod okriljem tvrtke Adriatic Club International (ACI) ove godine planirao je ulaganje od 92,5 milijuna kuna, od čega najznačajniji dio tih ukupnih investicija obuhvaća izgradnju nove ACI marine u Slanom kod Dubrovnika.

12

Iako su investicije za 2015. godinu su, prema anketi Ministarstva turizma, bile planirane u iznosu od 487 milijuna eura do kraja godine će biti ostvareno 498 milijuna eura investicija u turistički sektor, odnosno gotovo 85 milijuna kuna više nego li je bilo planirano. Jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma je upravo kontinuirano povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu. Strategijom razvoja turizma planira se do 2020. povećati udio hotelskog smještaja, mjeren brojem ležaja u hotelima, sa 13 posto na 18 posto. Izgradnja će se do tada ponajviše usmjeravati na hotelske kapacitete više i srednje kategorije, obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima kao i na podizanje kvalitete smještaja u kućanstvima uključujući i njihovu transformaciju u male hotele, pansione i difuzne hotele. Usvajanjem Strategija hrvatskog turizma za razdoblje do 2020., koja je donesena u 2013. godini, jedan od ciljeva je uložiti čak 4,3 milijarde eura u hrvatski turizam u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Navedene zakonske promjene otkrivaju dva bitna cilja povezana s turizmom, a to su snažan investicijski zamah fokusiran na krupne investicije (izgradnja hotela, kampova, golf terena, tematskih parkova i marina) te jačanje konkurentnosti turizma kako u domaćim tako i međunarodnim okvirima. Prvi cilj nužan je kako bi se poboljšala turistička ponuda i smanjila izražena sezonalnost hrvatskog turizma. Ta bi dva rezultata trebala dovesti do rasta ponajprije deviznih prihoda od turizma, ali u kasnijim razdobljima i do rasta zaposlenosti. Drugi bi pak cilj zbog očekivanog rasta marži trebao privući poduzetnike u ovu granu, što bi kasnije povuklo i ostale branše povezane s turizmom. Turizam je u Hrvatskoj sektor koji čini više od 15 posto BDP-a i zbog toga je od iznimne važnosti za gospodarstvo. Upravo zato, vrlo je važno razvijati turističke potencijale kojima obiluje zemlja te stvarati nove motive dolazaka, odnosno nove i inovativne turističke proizvode, posebice u razdoblju pred i posezone. Razvoj inovativnih turističkih proizvoda, koji će pridonijeti rastu turističke potrošnje, ovogodišnji je cilj turističke politike, pa su tako i aktivnosti koje se provode usmjerene upravo na razvoj i jačanje navedenog segmenta. Cilj nadležnog ministarstva je u narednih šest godina realizirati novih 7 milijardi eura investicija u turistički sektor, koje će se velikim dijelom odnositi na dizanje kvalitete turizma kao i hotelskog smještaja. Na tom putu stvaranja turističke prepoznatljivosti koja će iz godine u godinu kroz različite uslužne i razvojne projekte donijeti povećanje standarda i zaposlenosti, Splitsko-dalmatinska županija daje veliki doprinos ravnomjernom razvoju svih dijelova svoga prostora. Novim prostorno-planskim dokumentima koji su donijeti stvaraju se mogućnosti za zamah u turizmu koji se otvara poduzetničkim idejama i inicijativama, a koje bi trebale počivati na još boljoj prezentaciji i osmišljavanju ponude kulturnog, kongresnog, vjerskog, nautičkog i gradskog turizma sa ciljem cjelogodišnjeg poslovanja, zarade i zapošljavanja. Kao i svake godine, na brojnim destinacijama uložena su znatna sredstva u poboljšanje infrastrukture i uređenje turističkih mjesta, organizaciju događanja, podizanje kvalitete smještajne i druge ponude, a na pojedinim destinacijama počeli su raditi i novi ili obnovljeni kvalitetni hoteli, a što je tržište jako dobro prihvatilo.

13

3.1. HRVATSKI TURIZAM Zahvaljujući provedenim mjerama i aktivnostima na pripremi turističe sezone, ostvaren je značajan rast turističkog prometa, a Hrvatska temeljem turističkih rezultata u 2015. godini, može biti izrazito zadovoljna. Svi dosadašnji statistički pokazatelji navode na to da će 2015. godina turistički gledano biti najuspješnija godina do sada, te da popularnost Hrvatske na turističkim tržištima još uvijek raste. Sumirajući razdoblje prvih deset mjeseci, rezultati turističke sezone su izrazito pozitivni. U brojkama to znači da se u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj odmaralo oko 14,4 milijuna turista ili 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te je ostvareno približno 79 milijuna noćenja, odnosno 7 posto više nego 2014. godine. Pozitivan trend rasta turističkog prometa zabilježile su sve hrvatske regije, a ukupnom porastu u prvih deset mjeseci najviše su pridonijeli strani turisti kojih je došlo oko 12,8 milijuna ili 8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, a porast od 7 posto ostvarili su i sa 71,6 milijuna noćenja. Domaći turisti također su bilježili značajne poraste u usporedbi s prošlom godinom, te je sa nešto više od 1,5 milijuna dolazaka ostvaren za 9 posto veći broj dolazaka, dok je u noćenjima sa brojkom od 7,2 milijuna također zabilježen porast od 8 posto. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA, siječanj–listopad 2015. i usporedba s 2014 . godinom

DOLASCI NOĆENJA

2015 2014 Index 15/14

2015 2014 Index 15/14

%

noćenja pros.broj noćenja

UKUPNO 14.386.899 13.272.576 108 78.893.751 73.793.153 107 100,00 5,5

Domaći 1.506.744 1.376.901 109 7.276.791 6.717.315 108 9,22 4,1 Strani 12.880.155 11.895.675 108 71.616.960 67.075.838 107 90,78 5,7

III TURIZAM U BROJKAMA 2015

14

Strani turisti su dominanti u ukupno realiziranom turističkom prometu na razini države, s udjelom od preko 91% u realiziranim noćenjima i gotovo 91% u ostvarenim dolascima. Deset najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do listopada po udjelu u noćenjima na nacionalnoj razinisu: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska te Mađarska. TURISTI I NOĆENJA PO ŽUPANIJAMA/ razdoblje siječanj – listopad 2015.

TURISTI NOĆENJA

Ukupno Index 15/14 Ukupno Index 15/14

RH UKUPNO 14 386 899 108 78 893 751 107

ISTARSKA ŽUPANIJA 3 499 655 109 23 412 825 106

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA 2 403 787 109 13 035 261 108

LIČKO – SENJSKA ŽUPANIJA 561 942 109 2 182 150 108

ZADARSKA ŽUPANIJA 1 515 752 105 10 662 079 106

ŠIBENSKO – KNINSKA ŽUPANIJA 872 463 105 5 595 787 105

SPLITSKO– DALMATINSKA ŽUPANIJA 2 561 921 109 14 557 047 109

DUBROVA. – NERETVAN. ŽUPANIJA 1 468 705 108 6 688 795 104

GRAD ZAGREB 889 181 112 1 530 568 112

KONTINENT 613 493 113 1 229 239 114 Izvor: HTZ, Zagreb

Prema podacima sustava TZ u prvih deset mjeseci zabilježeni su pozitivni rezultati u pogledu ukupno ostvarenih dolazaka i noćenja turista na području svih hrvatskih regija. Od siječnja do listopada najveći broj noćenja ostvaren je u Istarskoj županiji s 23 milijuna i 413 tisuća noćenja (porast od 6 posto), a u Istri je ostvareno i 3 milijuna i 500 tisuća dolazaka (porast od 8,6 posto). Odlični rezultati su ostvareni i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s 14 milijuna i 557 tisuća noćenja (porast od 8,6 posto) i 2 milijuna i 562 tisuće dolazaka (porast od 9,3 posto) koja je tako i ove godine potvrdila svoj status druge po važnosti regije u ukupno ostvarenom turističkom prometu. Na trećem mjestu po ostvarenim noćenjima nalazi se Kvarner s 13 milijuna noćenja (porast od 7,8 posto) te 2 milijuna i 404 tisuće dolazaka (porast od 8,6 posto). Istarska regija i nadalje drži status turistički "najdominantnije" hrvatske regije s udjelom od 30% u ukupnom turističkom prometu, nakon koje slijedi regija Srednja Dalmacija sa udjelom od preko 18% i Kvarner sa udjelom od 16,5%.

15

3.2 TURIZAM NA PODRUČJU SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE 3.2.1. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA Turistička sezona na području Srednje Dalmacije pokazala se još jednom izrazito uspješnom. Turizam Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost turističkih sadržaja na obali, otocima i u Zagori zabilježio je u 2015. godini u dosadašnjem razdoblju rekordni broj dolazaka i noćenja u odnosu na 2014. godinu, a ujedno i najbolji turistički rezultat do sada. Turistički djelatnici nadali su se poboljšanju prošlogodišnjih turističkih rezultata ili barem zadržavanju iste turističke statistike, no svi pokazatelji upućuju da će sezona 2015. godine biti opet rekordna. Prema podacima lokalnih ureda TZ-a (podaci bez nautike) do kraja studenoga odredišta Srednje Dalmacije posjetilo je preko 2,4 milijuna gostiju koji su ostvarili preko 13,5 milijuna noćenja, što je porast od 9% u dolascima i 8% u noćenjima. Strani turistički promet zabilježio je 2,2 milijuna dolazaka turista, što je 9% više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine i preko 12,6 milijuna noćenja, što je za 8% više u odnosu na 2014. godinu. Domaći promet zabilježio je također pozitivan trend, pri čemu je sa rastom od 11% u dolascima i 14% u noćenjima zabilježeno 205 tisuća dolazaka i oko 925 tisuća noćenja domaćih turista. Značajno je što je cijela turistička godina bilježila pozitivne rezultate u pogledu dolazaka i noćenja turista (izuzev mjeseca travnja). Odlični turistički rezultati koje su u glavnom dijelu sezone te u pred i postsezoni ostvarila odredišta na području Županije potvrdili su da je turizam jedna od vodećih grana na području regije. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2015. godini

DOLASCI TURISTA Indexi 15/14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

Siječanj 5 121 6 600 11 721 102 145 122

Veljača 6 784 7 102 13 886 114 130 122

Ožujak 9 888 17 882 27 770 109 129 121

Travanj 13 593 58 291 71 884 111 90 94 Svibanj 17 848 146 697 164 545 107 110 110

Lipanj 23 795 290 759 314 554 113 104 104 Srpanj 39 570 624 633 664 203 116 112 112

Kolovoz 46 150 682 731 728 881 108 106 106 Rujan 17 148 269 526 286 674 105 110 110

Listopad 14 281 92 223 106 504 101 107 106 Izvor: TZ SDŽ, *bez nautike

Izvor: DZS, Zagreb

16

Turistički rezultati u pogledu dolazaka domaćih turista, nakon dugo godina, zabilježili su pozitivne trendove tijekom cijele godine, pri čemu su najveći porasti ostvareni u lipnju, srpnju i veljači. Za razliku od domaćih turista, strani turisti bilježili su tijekom gotovo svih mjeseci izuzetan rast turističkih dolazaka, a jedino je u mjesecu travnju zabilježen pad. Gledajući razdoblja od kada se počinje ostvarivati značajniji obujam turističkog prometa, najveći relativni rast dolazaka stranih turista zabilježen je u mjesecu svibnju, srpnju i rujnu, što je izuzetno značajno za produžetak turističke sezone. Kumulativno najveći rast ukupnih dolazaka domaćih i stranih turista ostvaren je početkom godine, te u mjesecu srpnju. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2015.godini

NOĆENJA TURISTA Indexi 15/14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

Siječanj 19 014 23 881 42 895 132 147 140

Veljača 21 005 22 939 43 944 133 118 125 Ožujak 28 411 44 325 72 736 127 128 128

Travanj 35 640 173 338 208 978 118 87 91

Svibanj 51 037 519 712 570 749 121 114 114 Lipanj 93 084 1 436 468 1 529 552 116 103 104

Srpanj 222 911 3 959 430 4 182 341 113 111 111 Kolovoz 309 305 4 461 698 4 771 003 110 107 107

Rujan 82 285 1 682 883 1 765 168 112 112 112 Listopad 43 631 373 979 417 610 114 120 119 Izvor: TZ SDŽ, * bez nautike Noćenja domaćih i stranih turista imala su podjednaku tendenciju kretanja u odnosu na dolaske turista. Gledajući razdoblje kada se počinju ostvarivati značajnije stope realiziranih noćenja, najveći kumulativni rast ukupnog broja noćenja zabilježen je u mjesecu svibnju, rujnu i listopadu. Domaći turisti bilježili su značajne poraste noćenja tijekom cijele godine, pri čemu najveće početkom godine. Kretanje broja noćenja stranih turistist bilježilo je pozitivne indexe gotovo tijekom cijele godine tj. jedino je u mjesecu travnju zabilježeno manje noćenja, a sva ostala razdoblja bilježila su značajne poraste broja noćenja, posebice mjesec svibanj i listopad.

17

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

DOLASCI TURISTA Indexi 15/14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK

Siječanj – veljača 12 086 13 754 25 840 110 137 123

Siječanj – ožujak 22 104 31 649 53 753 110 133 122 Siječanj – travanj 35 727 90 081 125 808 111 102 104

Siječanj – svibanj 53 811 240 837 294 648 110 110 110 Siječanj – lipanj 77 683 532 040 609 723 111 106 107

Siječanj – srpanj 117 689 1 163 188 1 280 877 113 110 110 Siječanj – kolovoz 163 956 1 848 716 2 012 672 112 109 109

Siječanj – rujan 181 236 2 120 606 2301 842 111 109 109

Siječanj - listopad 195 849 2 216 031 2 411 880 111 109 109 DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

NOĆENJA TURISTA Indexi 15/14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK

Siječanj – veljača 40 798 47 086 87 884 135 132 134 Siječanj – ožujak 70 655 91 683 162 338 134 130 132

Siječanj – travanj 106 228 264 893 371 121 128 98 105

Siječanj – svibanj 158 398 792 926 951 324 127 110 113 Siječanj – lipanj 251 878 2 234 622 2 486 500 123 106 107

Siječanj – srpanj 475 196 6 217 901 6 693 097 118 109 110 Siječanj – kolovoz 783 999 10 678 564 11 462 563 115 108 109

Siječanj – rujan 863 738 12 321 898 13 185 636 114 108 109 Siječanj - listopad 903 317 12 611 191 13 514 508 113 108 108

Izvor: arhiva, ured TZ SDŽ, *bez nautike

Sada, kada je određena većina sezone i kada je Dalmacija zabilježila poraste u svim segmentima poslovanja i to unatoč nepovoljnim prilikama u okruženju, može se zaključiti da je riječ o još jednoj izuzetno turističkoj godini. Regija Srednja Dalmacija i ove je sezone oborila turističke rekorde, te se po broju gostiju, posebice noćenjima, ponovno smjestila odmah iza Istre. Izvanredni rezultati rezultat su višegodišnjeg brendiranja Dalmacije, odličnog rada i zalaganja svih djelatnika u turizmu. Turistička zajednica županije uložila je maksimalne napore u inovativni marketing. Puno je posla uloženo u strategiju promocije kroz internetske kampanje i media miks promocije koja objedinjuje različite uspješne modele prezentacije. Poseban naglasak stavljen je na internet marketing uz napomenu da kombinacija offline i online oglašavanja daje najbolje rezultate. Prema statističkim podacima sustava turističkih zajednica, regija Srednja Dalmacija je u siječnju, veljači i ožujku 2015. ostvarila značajne poraste obujma fizičkog prometa turista u odnosu na ista razdoblja prošle godine. Prema procjenama domaćih turističkih agencija, tijekom uskrsnih blagdana, najbrojniji turisti u destinacijama su upravo bili domaći turisti, kojima je tijekom spomenutog blagdana Jadran najpopularnija destinacija. Nakon odličnih rezultata s početka godine, registrirani ukupni turistički promet tijekom travnja 2015. bio je nešto manji od prošlogodišnjeg i to prvenstveno zbog izostanka stranih turista.

18

Naime, tijekom travnja broj dolazaka i ostvarenih noćenja stranih turista je pao, dok je broj dolazaka i noćenja domaćih turista porastao za 11 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima. Promatrano dinamički, turistički promet koji su ostvarili strani turisti u travnju bio je u blagom padu, što se može objasniti ranijim datumom Uskrsa, a time i manjom spremnošću na putovanje turista s emitivnih tržišta prema hrvatskim destinacijama. Unatoč tome, prva četiri mjeseca 2015. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošla su u stalnom rastu turističkog prometa, a pozitivne najave čule su se i za mjesec svibanj. Posebno veliki rast bilježio se nakon dužeg razdoblja u segmentu domaćih gostiju kojih je stiglo 11 posto više i imali su 28 posto više noćenja. Pri tome se četrdest posto svih gostiju koji su u prva četiri mjeseca stigli u Županiju odmaralo u Splitu. Najbrojniji gosti na području Županije u prva četiri mjeseca bili su Korejanci i Nijemci, zatim Japanci, Francuzi, Slovenci i gosti iz SAD-a. Mjesec svibanj turistički sektor vidio je kao dodatnu priliku za jače predsezonsko 'punjenje' kapaciteta, kao i povećanje prihoda. Djelatnici sustava turističkih zajednica, kao i hotelijeri, kampovi, turističke agencije, obiteljski/privatni smještaj i drugi pružatelji turističko-ugostiteljskih usluga očekivali su da će predstojeće razdoblje donijeti dobru posjećenost i turističke rezultate. Loše vrijeme kao ograničavajući faktor moglo je smanjiti rezervacije, pogotovo individualnih turista koji koriste 'last minute' i kampove, no turistički djelatnici vjerovali su da će sve veći angažman privatnog i javnog sektora u brojnim destinacijama u kreiranju novih raznolikih proizvoda za motiviranje dolazaka i doživljaja turista, umanjiti utjecaj faktora loše vremenske prognoze. Hotelijeri su već s uskrsnim blagdanima dobro krenuli u sezonu, a nastavak sličnog trenda očekivao se za prvosvibanjski vikend i nastavak sezone, pogotovo hoteli u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Šibeniku i Lošinju. U mjesecu svibnju ponovno dolazi do značajnog rasta broja dolazaka stranih i domaćih turista. Na području Srednje Dalmacije zabilježeni su porasti turističkog prometa od 10 posto u dolascima i 14 posto u noćenjima. Kako je u istom razdoblju i broj domaćih gostiju rastao, sve je ukazivalo da su sveobuhvatne marketinške aktivnosti dale rezultate i u ovoj godini. Pridonijeli su tome u značajnom dijelu i zračni prijevoznici koji su ranije nego prošle godine krenuli sa redovnim rotacijama, ali i brojna događanja, studijska putovanja i radionice stranih agenata i novinara koji su svoje dojmove o turizmu regije prenijeli partnerima i potencijalnim gostima. Strani i domaći putnici i ove su se godine potvrdili kao vjerni putnici, zbog čega je Srednja Dalmacija sa odličnim rezultatom te rastom dolazaka i noćenja u predsezoni ušla u drugu polovicu poslovne turističke godine. Pozitivna kretanja u hrvatskom turizmu tijekom razdoblja predsezone, utjecala su na određeni optimizam u pogledu ne samo boljih rezultati u ovoj vrsti djelatnosti, već i u pogledu rasta zaposlenosti. Splitsko-dalmatinska županija u prvih je šest mjeseci ostvarila 654 tisuće dolazaka gostiju što je predstavljalo rast od 7 posto te oko 2,7 milijuna noćenja što je također bio rast od 7 posto, čime je bila u samom vrhu po rastu turističkog prometa u zemlji. Samo u lipnju ostvareno je 1,6 milijuna noćenja, što je bilo 4 posto više u usporedbi s prošlom godinom. Značajno je što su i u mjesecu lipnju najveći rast ostvarili domaći gosti kojih je stiglo čak 17 posto više nego lani sa više od stotinu tisuća noćenja. Među prvih 20 turističkih destinacija u zemlji sa najvećim brojem noćenja u prvoj polovici godine smjestio se Split, koji je zauzeo deveto mjesto sa 367 tisuća noćenja. S obzirom na solidne pokazatelje na početku godine, a osobito u razdoblju predsezone ukupan broj noćenja na razini cijele države u prvoj polovici 2015. godine približio se 16 milijuna što je bilo 6% više u usporedbi s istim razdobljem 2014 godine.

19

Produženju sezone, koji je jedan od glavnih ciljeva turističke politike na razini regije Srednje Dalmacije, najveći doprinos dao je turistički promet grada Splita koji je u prvoj polovici godine bilježio rast od 21 posto, kao i promet ostvaren na području grada Makarske koji je bilježio rast prometa od 10 posto. Očekivao se nastavak takvih trendova, posebice i zbog održavanja svjetskog glazbenog spektakla „Ultra Europe“ u Split i Hvaru u srpnju, ali i mnogih drugih događanja u manjim i većim turističkim mjestima, koja su gostima omogućavala zanimljiv i ispunjen odmor. Pozitivni rezultati mjeseca srpnja u odnosu na isti mjesec prošle godine, dali su dodatan zamah sezoni, te je u prvih sedam mjeseci na području SD županije ostvareno 10 posto više dolaka i noćenja turista u usporedbi s prošlom godinom, a temeljem kojih je po uspješnosti i posjećenosti bila pozicionirana u sam vrh hrvatskog turizma. Prema podacima o dolascima i noćenjima turista u srpnju, ukupni dolasci u Hrvatsku su premašili 3,3 milijuna (+13% godišnje), dok je ostvareni broj noćenja iznosio preko 20,3 milijuna što je za 11 posto više u usporedbi s ukupnim noćenjima ostvarenim u srpnju prošle godine. Fizički pokazatelji turističkog sektora su tako zabilježili najvišu nominalnu razinu u srpnju otkad postoji dostupna mjesečna statistika. Pozitivna stopa rasta noćenja u srpnju posljedica je rasta noćenja i stranih i domaćih gostiju. Prosječan broj noćenja po dolasku iznosio je 6,1 noćenja, pri čemu kod domaćih gostiju prosječan broj noćenja po dolasku iznosi 5,3 a kod stranih 6,2 noćenja. Pri tome je najveći broj noćenja u srpnju (preko 9 mil) ostvaren u privatnom smještaju. Ostvareni rezultati koji su ukazivali na kontinuirani porast turističkog prometa na području SD županije, koji je ostvaren u predsezoni, a sada i za vrijeme vrhunca sezone, bili su potvrda da se uloženi trud isplatio i da postavljeni koncept marketing miksa koji je napravljen u strateškom pozicioniranju regije te provedbi marketinških i promotivnih aktivnosti na regionalnim razinama, vodio poslovanje u pravom smjeru. Turistička sezona ove godine oborila je rekorde u usporedbi s prošlim godinama i prije same „špice turističke sezone“. Naime, većina hotela na području regije zaustavljala je daljnje rezervacije već koncem lipnja, obzirom su slobodne krevete imali tek koncem rujna. Iako se bilježio osjetno manji dolazak turista iz Rusije, Ukrajine i Poljske, pad je nadoknađen odličnom posjećenošću gostiju iz Njemačke i skandinavskih zemalja. Tome su vjerojatno ponešto bili zaslužni i grčka kriza i teroristički napadi u Tunisu, zbog kojih se ove godine masovno odustajalo od Tunisa kao destinacije za odmor, te se očekivalo da bi hrvatske destinacije mogle ostvariti znatno bolje turističke rezultate nego proteklih sezona. Promet u Zračnoj luci Split već je u srpnju zabilježio najveći godišnji promet, te se očekivao i daljnji rast do 2 milijuna putnika. Značajno je bilo i to što se u zračnoj luci, po prvi put u povijesti, očekivalo milijuntog putnika imati već u srpnju, a što je u usporedbi s prošlom godinom bilo desetak dana ranije. Rekordne gužve u mjesecu srpanju zabilježene su i na autocestama i trajektnim pristaništima, te se prema svim pokazateljima i rezervacijama, konačno dogodilo da je sezone prošla bez “srpanjske rupe”. Ulaskom u „špicu turističke sezone“, Splitsko-dalmatinska županija je po broju turista premašila rezultate ostvarene prethodne godine, a koja je po svim parametrima bila rekordna u povijesti dalmatinskog turizma. U kolovozu su u svim županijama zabilježene značajne stope rasta u turističkom prometu. Splitsko-dalmatinska županija bilježila je rekordan kolovoz i najveći rast turističkog prometa u priobalju. Nakon prvih osam mjeseci Županija čvrsto se pozicionirala na drugom mjestu u zemlji po obujmu turističkog prometa odmah iza Istre pri čemu je sa ukupno 12,2 milijuna noćenja, sudjelovala sa 18,5 posto u ukupnom turističkom prometu Hrvatske.

20

No, više od statističkih podataka turističke profesionalce veselila je činjenica da je Srednja Dalmacija produžila svoju sezonu i postala tražena destinacija u svim svojim dijelovima u kojima je popularnost u ovogodišnjoj sezoni ravnomjerno podijeljena u mjestima uz more, ali i u zaleđu koje je također bilježilo rekordne dolaske i noćenja. Nizom atraktivnih događanja, sportskih i kulturnih manifestacija turistička živost nastavila se i u rujnu u kojemu su domaćini pripremili zanimljive filmske festivale, jedriličarske regate, tradicijske gastro-priredbe, koncerte i sl. Nakon pozitivnih turističkih rezultata u srpnju i kolovozu, porast broja dolazaka i noćenja nastavio se u rujnu i posebice listopadu. Rekordno dobri rezultati koji su u špici sezone ostvareni na području Splitsko-dalmatinske županije nastavili su se odličnim rezultatima i u posezonskom razdoblju. Po udjelu u noćenjima u prvih devet mjeseci Splitsko–dalmatinska županija se učvrstila na drugom mjestu, odmah iza Istre sa 18,7 posto udjela u ukupnom turističkom prometu Hrvatske. U Županiji je ostvareno oko 14 milijuna noćenja, što je porast od 9 posto te je ostvareno oko 2 milijuna dolazaka, što je porast od 9 posto. U samome mjesecu rujnu na području Srednje Dalmacije ostvareno je gotovo 2 milijuna noćenja (porast od 12 posto) te 320 tisuća dolazaka (porast od 11 posto), pri čemu je tada Županija imala udjel od 20 posto u državnom prometu. Najbrojniji gosti u tom razdoblju su bili Česi, Poljaci i Nijemci, pri čemu se značajan rast dolazaka i noćenja bilježio sa svih tržišta, osobito britanskog. Posebno pohvalno je bilo što turistička sezona nije posustajala ni u poodmakloj jeseni. Na Jadranu i u Zagrebu tijekom listopada bilo je nešto više od 640.000 turista. Svaki šesti gost bio je domaći, a na odmoru su tijekom tog mjeseca hrvatski građani bili brojniji nego lanjskog listopada čak 16 posto. Stranaca je istovremeno bilo 3 posto više, te je uknjiženo oko 2,1 milijun noćenja, odnosno 5 posto više nego lanjskog listopada. Pri tome je najviše noćenja ostvareno u Dubrovniku i Splitu. Srednja Dalmacija je u listopadu ugostila 122 tisuće gostiju (porast od 9 posto), koji su ostvarili oko 488 tisuća noćenja što je rast od nevjerojatnih 20 posto, čime je najveća jadranska županija sa sjedištem u Splitu imala daleko najbolji turistički listopad u zemlji. Velike zasluge za rekordne turističke rezultate u dosadašnjem dijelu turističke sezone zasigurno pripadaju i lučkim upravama, Jadroliniji, policiji, vatrogascima, svima koji su pomogli da se gosti osjećaju sigurno. Zračna luka Resnik i splitska trajektna luka dva su glavna prometna čvorišta koja su iz tjedna u tjedan obarala rekorde po broju putnika. Posebno sada, u vrijeme krize, pokazalo se što autocesta znači za Dalmaciju. Dobra i brza pristupačnost uz atraktivnost same destinacije, ujednačene cijene smještaja koje se nisu bitno mijenjale, te podizanje kvalitete ukupne ponude, jedne su od glavnih prednosti u odnosu na ostale destinacije, što potvrđuju i rezultati turističke sezone. Sve turističke destinacije Srednje Dalmacije, posebice grad Split, Makarska rivijera i otoci, koji nose glavninu turističkog prometa, imali su jako dobre turističke rezultate, uz činjenicu da je grad Split i ove sezone proživljavao pravi turistički bum.

3.2.2. TURISTIČKI PROMET PO ODREDIŠTIMA SREDNJE DALMACIJE Gledajući ostvarenja turističkog prometa za prvih deset mjeseci 2015. prema odredištima Srednje Dalmacije, najveći broj dolazaka turista registriran je na području gradova Splita, Makarske, Hvara i Trogira te općine Baška Voda, ali uz izuzetnu dominaciju grada Splita koji je u desetomjesečnom razdoblju bilježio ukupni porast dolazaka turista od 16%.

21

Analiza intenziteta turističke potražnje po destinacijskim područjima unutar regije ukazuje da se najveći broj ukupnih dolazaka realizira na području Splitske rivijere gdje je ostvaren ukupan porast dolazaka od 14% u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Na području Splitske rivijere zabilježen je najveći broj domaćih i stranih gostiju, te je prijeđena brojka od milijun dolazaka domaćih i stranih gostiju. Značajno je što je na području svih destinacijskih područja zabilježen porast dolazaka i domaćih i stranih turista. Pri tome se najveći porasti domaćih turista bilježe na području

Splitske rivijere i Zagore, a najveći porasti dolazaka stranih turista na području Splitske rivijere i otoka Brača. TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ (razdoblje siječanj – listopad 2015)

DESTINACIJE DOLASCI TURISTA Indexi 15/14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 89 331 1 004 453 1 093 784 116 113 114

Marina 1 003 30 472 31 475 112 114 114

Seget 14 981 100 012 114 993 121 96 98

Okrug 2 263 67 399 69 662 118 113 113

Trogir 4 857 114 692 119 549 129 123 123

Kaštela 5 761 43 953 49 714 122 120 120

Solin 2 594 9 892 12 486 122 129 127

Split 39 598 396 987 436 585 112 116 116

Podstrana 10 054 83 825 93 879 111 109 109

Dugi Rat 1 437 34 105 35 542 107 108 108

Omiš 4 371 110 840 115 211 109 109 109

Šolta 2 412 12 276 14 688 133 126 127

MAKARSKA RIVIJERA 46 521 719 009 765 530 105 106 106

Brela 4 725 80 007 84 732 101 108 107

Baška Voda 8 812 133 733 142 545 105 107 107

Makarska 15 720 170 391 186 111 115 110 110

Tučepi 4 490 90 534 95 024 91 107 106

Podgora 3 173 73 209 76 382 121 103 104

Živogošće 1 038 34 122 35 160 81 77 77

Igrane 325 13 781 14 106 91 98 98

Gradac 6 744 82 789 89 533 95 103 102

Drvenik 1 494 40 443 41 937 134 122 123

DALMAT. ZAGORA 11 410 36 463 47 873 115 100 103

Klis 17 334 351 1700 215 225

Dugopolje 2 709 26 358 29 067 109 95 96

Sinj 4 140 5 899 10 039 107 91 97

Trilj 1 829 1 265 3 094 151 157 153

Imotski 2 267 1 782 4 049 111 174 132

Vrgorac 415 716 1 131 151 162 158

Vrlika 33 109 142 - - -

22

OTOK BRAČ 18 715 194 513 213 228 106 110 109

Milna 592 7 754 8 346 116 91 92

Supetar 6 441 63 823 70 264 96 110 108

Postira 1 861 13 993 15 854 97 112 110

Pučišća 495 3 225 3 720 132 103 106

Sutivan 785 10 530 11 315 106 102 102

Bol 8 150 86 608 94 758 116 113 113

Selca 391 8 580 8 971 136 101 102

OTOK HVAR 19 321 234 020 253 341 108 106 106

Sućuraj 370 7 055 7 425 86 104 103

Jelsa 3 673 42 983 46 656 133 103 105

Vrboska 2 278 10 675 12 953 126 98 102

Stari Grad 5 372 27 390 32 762 90 101 99

Hvar 7 628 145 917 153 545 111 108 108

OTOK VIS 10 551 27 573 38 124 105 106 106

Vis 5 765 18 189 23 954 115 106 108

Komiža 4 786 9 384 14 170 94 106 102

UKUPNO 195 849 2 216 031 2 411 880 111 109 109

Izvor: uredi TZ SDŽ, *bez nautike

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu dolazaka turista, udio Splitske rivijere svake godine se sve više povećava i iznosi 45%, Makarske rivijere 32%, otoka Hvara 10%, otoka Brača 9%, Visa 2% i Zagore 2%. Ovogodišnja turistička sezona posebice je pokazala izuzetno dobre rezultate na području Splitske rivijere (tu se posebno ističe grad Split sa udjelom od 18 posto u ukupnim dolascima na području regije). Višegodišnji napori u preobrazbi Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad i dalje daju izuzetne rezultate, što potvrđuju i ostvarenja u svim segmentima turističkog poslovanja. Kao i svih proteklih godina, smještajni kapaciteti splitskoga turizma i dalje su veliki problem, koji se svako ljeto “gasi“ otvaranjem novih privatnih apartmana te podizanjem kvalitete privatnog smještaja koji je posebno popularan među turistima. Osim grada Splita, među top destinacije što se tiče dolazaka turista ovogodišnje sezone na području regije Srednje Dalmacije, ubrajaju se i Makaraska, Hvar, Baška Voda i Trogir, koji svi bilježe izuzetne stope rasta turističkog prometa.

23

TOP DESTINACIJE na području SD županije, razdoblje I - X 2015. god. DESTINACIJE

DOLASCI Siječanj – listopad 2015

Index

domaći strani ukupno 15/14

Split 39 598 396 987 436 585 116 Makarska 15 720 170 391 186 111 110

Hvar 7 628 145 917 153 545 108

Baška Voda 8 812 133 733 142 545 107 Trogir 4 857 114 692 119 549 123

UKUPNO 76 615 961 720 1 038 335 113

Prema podacima lokalnih ureda turističkih zajednica regije, najveći broj noćenja domaćih i stranih turista u prvih deset mjeseci 2015. zabilježen je u odredištima Makarske rivijere – Makarska, Baška Voda i Tučepi, te na području gradova Splitske rivijere - Split, Trogir i Omiš. Analiza intenziteta turističke potražnje po destinacijskim područjima unutar regije ukazuje da se najveći broj ukupnih noćenja realizira na području Splitske i Makarske rivijere, gdje je ostvaren porast ukupnog broja noćenja od 14 posto, odnosno 4 posto. Istovremeno na području Splitske rivijere zabilježen je najveći broj noćenja i domaćih i stranih turista, te navedeno destinacijsko područje u potpunosti preuzima primat u ukupno ostvarenom prometu na području regije. Na svim destinacijskim područjima zabilježeni su u apsolutnom iznosu ukupni porasti broja noćenja, jedino je na području otoka Visa ostvareno nešto manje noćenja domaćih turista u usporedbi s prošlom godinom. Istovremeno, značajne poraste noćenja bilježi područje dalmatinske Zagore. TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ razdoblje siječanj – listopad 2015

DESTINACIJE NOĆENJA TURISTA Indexi 15/14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 349 858 4 864 381 5 214 239 124 113 114

Marina 8 336 268 863 277 199 127 115 115

Seget 58 149 528 205 586 354 154 102 105

Okrug 26 786 541 491 568 277 109 112 112

Trogir 24 096 583 385 607 481 128 114 114

Kaštela 26 091 253 903 279 994 120 115 116

Solin 6 888 26 228 33 116 140 118 122

Split 104 121 1 181 700 1 285 821 123 120 121

Podstrana 35 137 419 003 454 140 127 121 121

Dugi Rat 9 628 235 920 245 548 103 111 110

Omiš 19 925 702 048 721 973 112 109 109

Šolta 30 701 123 635 154 336 123 129 128

MAKARSKARIVIJERA 242 455 4 869 713 5 112 168 104 104 104

Brela 24 622 541 648 566 270 98 105 104

Baška Voda 49 102 930 281 979 383 110 105 105

Makarska 77 056 1 107 834 1 184 890 111 108 109

Tučepi 25 133 626 871 652 004 95 108 108

Podgora 18 123 509 006 527 129 107 101 102

Živogošće 7 871 258 894 266 765 80 77 77

Gradac 30 114 529 385 559 499 100 106 105

Igrane 2 078 113 849 115 927 79 103 103

Drvenik 8 356 251 945 260 301 143 118 119

24

DALMAT.ZAGORA 26 885 67 646 94 531 116 123 121

Klis 31 2 033 2 064 443 171 172

Dugopolje 4 229 29 565 33 794 127 90 94

Sinj 10 940 12 365 23 305 118 120 119

Trilj 6 368 7 183 13 551 88 197 125

Imotski 3 864 14 196 18 060 134 222 195

Vrgorac 1 386 2 101 3 487 389 342 359

Vrlika 67 203 270 - - -

OTOK BRAČ 111 147 1 407 000 1 518 147 106 106 106

Milna 5 120 66 564 71 684 123 89 91

Supetar 35 481 489 215 524 696 102 105 104

Postira 11 688 113 090 124 778 97 111 109

Pučišća 4 933 19 784 24 717 152 103 110

Sutivan 7 409 94 213 101 622 99 100 100

Bol 43 279 548 951 592 230 108 112 112

Selca 3 237 75 183 78 420 117 102 103

OTOK HVAR 116 139 1 232 821 1 348 960 116 103 104

Sućuraj 6 507 69 294 75 801 124 110 111

Jelsa 23 256 335 938 359 194 128 102 103

Vrboska 18 326 95 931 114 257 142 100 105

Stari Grad 36 881 178 951 215 832 104 100 101

Hvar 31 169 552 707 583 876 112 103 103

OTOK VIS 56 833 169 630 226 463 97 106 103

Vis 31 312 109 604 140 916 100 105 104

Komiža 25 521 60 026 85 547 93 107 102

UKUPNO 903 317 12 611 191 13 514 508 113 108 108

Izvor: uredi TZSDŽ, bez nautike

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu noćenja turista, udio Splitske rivijere i Makarske rivijere se izjednačio te svako područje ostvaruje udio od 38 posto zasebno. Otok Brač i otok Hvar također ostvaruju podjednaki udio u realiziranim noćenjima, tj. udio Hvara iznosi 10 posto, a Brača 11 posto. Među top destinacijama na području regije Srednje Dalmacije gledajući realizirana noćenja u razdoblju od siječnja do listopada ubrajaju se Split, Makarska, Baška Voda, Omiš i Trogir, koje zajednički čine oko 35 posto ukupnog turističkog prometa SD županije u 2015. godini.

25

TOP DESTINACIJE na području SD županije, razdoblje I - X 2015. god. DESTINACIJE

NOĆENJA Siječanj – listopad 2015

Index

domaći strani ukupno 15/14

Split 104 121 1 181 700 1 285 821 121

Makarska 77 056 1 107 834 1 184 890 109 Baška Voda 49 102 930 281 979 383 105

Omiš 19 925 702 048 721 973 109

Trogir 24 096 583 385 607 481 114 UKUPNO 274 300 4 505 248 4 779 548 112

3.2.3. STRANI TURISTIČKI PROMET PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI Dinamika rasta dolazaka i noćenja stranih turista određuje ukupne rezultate u turizmu Splitsko – dalmatinske županije. Prema podacima ureda turističkih zajednica na području regije za razdoblje od siječnja do listopada 2015. godine ukupno je realizirano 2,2 milijuna dolazaka i 12,6 milijuna noćenja stranih turista, što predstavlja porast od 9% u ostvarenim dolascima i 8% u realiziranim noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Kada se tim brojkama pridoda promet nautičara dobiva se brojka od 2,35 milijuna dolazaka i 13,6 milijuna noćenja stranih turista što u indexnim pokazateljima predstavlja isto porast od 9% u dolascima i 8% u noćenjima. Strani turisti su dominanti u ukupno realiziranom turističkom prometu regije, s udjelom od preko 93% u realiziranim dolascima i noćenjima. Promet STRANIH TURISTA prema zemlji prebivališta (I-X 2015)

TRŽIŠTA

DOLASCI I – X

NOĆENJA I – X

INDEX 15/14 % Noćenja dolasci noćenja

Australija 37 836 107 185 106 107 0,85

Austrija 78 088 493 113 104 105 3,91

Belgija 20 576 93 354 102 106 0,74

BiH 123 916 695 028 125 122 5,51

Brazil 17 689 42 537 107 114 0,34

Češka 232 123 1 757 004 100 101 13,93

Francuska 96 591 401 292 106 104 3,18

Italija 77 204 372 657 102 103 2,95

Japan 29 379 37 997 100 99 0,30

Mađarska 67 116 429 588 111 110 3,41

Nizozemska 40 832 212 554 127 122 1,68

Njemačka 236 091 1 721 401 109 110 13,65

Poljska 222 937 1 656 622 100 103 13,14

Rusija 20 654 185 868 80 76 1,47

SAD 78 829 208 384 121 128 1,65

Slovačka 110 837 832 968 101 102 6,60

Slovenija 89 522 640 613 109 110 5,08

Skandinavija 173 210 1 057 770 106 106 8,39

26

Španjolska 41 776 91 423 113 118 0,72

Srbija 14 966 123 961 112 115 0,98

Švicarska 32 342 145 460 114 120 1,15

Ukrajina 12 406 98 618 92 90 0,78

Velika Britanija 126 221 587 367 133 139 4,66

Ostale zemlje 234 890 618 427 123 122 4,90

UKUPNO bez nautike 2 216 031 12 611 191 109 108 100,00

- nautičari 139 423 981 567 112 112 -

UKUPNO s nautikom 2 355 454 13 592 758 109 108 -

Izvor: TZ Splitsko – dalmatinska, HTZ

Blizina tržišta, tradicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji privlače turiste uz osjećaj sigurnosti koju turisti imaju za vrijeme boravka u turističkim odredištima, pokazali su se tijekom 2015. godine kao glavni pozitivni faktor te su zahvaljujući vjernosti turista s najznačajnijih stranih emitivnih tržišta, kao i novih tržišta, u dosadašnjem razdoblju, ostvareni izvrsni turistički rezultati stranog prometa. Ozračje gospodarske nesigurnosti i straha od političkih turbulencija te brojni udari na standard građana, povećana porezna opterećenja i slično, čimbenici su koji su prijašnjih godina u osjetnoj mjeri determinirali turističku potrošnju na tržištima. Uz sve navedeno nije se mogao zanemariti niti faktor zaoštrene konkurentske utakmice, odnosno osvajanje dijela tržišta iznimno povoljnim cjenovnim ponudama, što je bila strategija kojoj su u velikoj mjeri pribjegle pojedine destinacije koje su tijekom 2014. godine, kao i početkom tekuće godine, doživjele određene poteškoće u pogledu pada potrošačkog povjerenja i imagea poput Grčke, Egipta i Tunisa. Strani turisti su u SD Županiju ove godine dolazili iz više od 70 zemalja svijeta sa svih kontinenata ostvarujući i dalje poraste i više od 90 posto ukupnih dolazaka i noćenja u hrvatskom turizmu, a iako su i dalje tradicionalno najbrojniji Česi, Nijemci, Poljaci, Skandinavci, Slovaci, Austrijanci, Talijani i dr., sve je više i turista iz dalekih krajeva, poput Brazilaca, Australaca, Amerikanaca i drugih. Uz tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Češke, Poljske i dr., optimizam daju i tržišta poput Velike Britanije i Skandinavije koja se sve više penju na ljestvici najjačih tržišta. Veseli i povratak talijanskih turista te činjenica da je Hrvatska, a pri tome i Srednja Dalmacija sve prepoznatljivija i na dalekim tržištima poput Koreje, Brazila, Australije i dr. Karakteristično za 2015. godinu je snažan rast sa svih najznačajnijih emitivnih tržišta, posebice Velike Britanije, kao i nastavak trenda rasta tržišta Francuske, Italije i Mađarske, koji su prijašnjih godina bilježili negativne stope rasta. Pojedina tržišta nalaze se u različitim fazama zrelosti dok se hrvatska turistička ponuda u svojoj sveukupnosti profilira kao primjerena za nove skupine gostiju, a različiti eksterni i interni čimbenici utječu na turističku konkurentnost, što determinira i reakcije na strani potražnje. Sve navedeno govori u prilog činjenici da nije moguće očekivati ujednačena kretanja turističkog prometa na svim tržištima, odnosno da progresija prometa na svakom od pojedinih tržišta očekivano mora iz godine u godinu u određenoj mjeri varirati. Uz vjernost primarnih tržišta, očigledno je da se na tržištu zauzimaju nove pozicije i dobivaju neki novi gosti. Nakon sagledavanja desetomjesečnih rezultata, sva tradicionalna emitivna tržišta na području Županije bilježe pozitivne rezultate, a najviše sljedeća tržišta:

Austrija (rast od 4% u dolascima, 5% u noćenjima) BiH (rast od 25% u dolascima, 22% u noćenjima

27

Francuska (rast od 6% u dolascima, 4% u noćenjima) Italija (rast od 2% u dolascima, 3% u noćenjima) Mađarska (rast od 11% u dolascima, 10% u noćenjima Nizozemska (rast od 27% u dolascima, 22% u noćenjima) Njemačka (rast od 9% u dolascima, 10% u noćenjima) Poljska (rast od 3% u noćenjima) Skandinavija (rast od 6% u dolascima, 6% u noćenjima) Slovačka (rast od 1% u dolascima, 2% u noćenjima) Slovenija (rast od 9% u dolascima i 10% u noćenjima) Velika Britanija (rast od 33% u dolascima, 39% u noćenjima)

Iako se hrvatska turistička promocija zadnjih nekoliko godina okreće i brojnim novim, rastućim i dalekim tržištima diljem svijeta, u statistici i dalje na prvih desetak mjesta po turističkim dolascima i noćenjima prevladavaju tradicionalna tržišta, među kojima su i ona čiji su turisti i u svjetskom turizmu poznati kao najveći putnici i potrošači - Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Glavna europska emitivna tržišta ostaju najvažnija za rast turističkog prometa. U tom pogledu u 2015. njemačko emitivno tržište, ponovno je pokazalo izrazito pozitivan trend rasta prometa, a razvidan je i značajan rast tržišta Ujedinjene Kraljevine koje svake godine sve značajnije doprinosi rastu turističkog prometa u Europi pri čemu je rast broja noćenja nadmašio rast dolazaka s tog tržišta. Pozitivna kretanja uočavaju se i na tržištima Francuske i Nizozemske, iako segment potrošača na tim tržištima nije optimističan, a cjenovna osjetljivost značajno utječe na navike putovanja turista s tih tržišta. U 2015. godini najznačajniji obujam turističkog prometa na području Srednje Dalmacije ostvaren je s primarnih emitivnih tržišta koji već dugi niz godina ostvaruju najveći obujam turističkog prometa. Riječ je o tržištama Češke, Poljske i Njemačke. Dok su Poljaci i Nijemci ponovno pokazali da su vjerni dalmatinskoj obali, te su značajno pridonijeli ukupnim turističkim ostvarenjima, sa porastima u dolascima i noćenjima, tržište Češke je zabilježilo turistička ostvarenja na razini iz prošle godine. Poljacima je Jadran ostao apsolutno najpoželjnije mediteransko odredište, pri čemu Srednja Dalmacija zasigurno najpoželjnije hrvatsko odredište, što potvrđuju i ovogodišnje turističke brojke, iako rast nije dvoznamenkast, a što je bio slučaj prijašnjih godina. Nakon što je Hrvatska više od desetljeća u Poljskoj bila prvi turistički odabir, s dvoznamenkastim godišnjim rastom broja gostiju, osobito u Dalmaciji, u 2015. godini zabilježene su nešto manje brojke. Dio problema leži svakako u standardu građana Poljske, koji je otprilike jednak hrvatskom pa su im hrvatske cijene u turizmu postale visoke i nedostižne. Istodobno se na tržištu pojavio niz novih agencija u Poljskoj koje nude jeftina putovanja u Grčku, Tursku i Crnu i Goru zrakoplovom, što je privuklo mlađe poljske turiste. Kada se cijeloj priči doda i činjenica kako je poljski avioprijevoznik “Eurolot” početkom godine otkazao sve letove prema Jadranu i Zagrebu, ostaje činjenica da Poljska ove sezone nije imala ni jednu zrakoplovnu vezu prema Hrvatskoj. Pozitivan i stabilan trend pokazalo je i tržište Austrije, s kojeg su zabilježene brojke za 4 do 5 posto bolje u usporedbi s prošlogodišnjima. Gledajući apsolutne pokazatelje, najveće stope rasta ostvarene su sa tzv. dalekih tržišta i tržišta Velike Britanije. Sve bolja avio povezanost sa hrvatskim destinacijama, otvara nove mogućnosti za agencije i hotelijere na tržištu. Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost za novac” ponudu, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka iz Velike Britanije.

28

Hrvatska je sve poznatija kao atraktivna destinacija, prije svega zbog svoje kulturne i prirodne baštine te gostoljubivosti i gastronomije. Dobri rezultati zabilježeni su i s nizozemskog tržišta, koja velik dio turističkog prometa ostvaruje u kamping segmentu, a značajan je i ponovni porast broja talijanskih i francuskih gostiju, pri čemu porast francuskih turista ne čudi s obzirom na brojne direktne avioveze. Analize pokazuju nove trendove u dolasku gostiju s talijanskog tržišta. Hrvatska je svojim sadržajima ove turističke sezone privukla novi profil gostiju s talijanskog tržišta – gostima s juga Italije hrvatska je obala postala zanimljivija od dosadašnjih konkurentih tržišta. Kao i dosadašnjim gostima s talijanskog područja, top destinacije su i dalje iste, a to su Novalja, Pag, Makarska, Dubrovnik i Hvar. Unatoč gospodarskoj krizi koja je još uvijek aktualna, ostvareni rezultati turističkog prometa s slovačkog tržišta za područje Srednje Dalmacije, mogu se smatrati izrazito uspješnima. Važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam pokazuje se iznova i ove godine, jer je njihovih turista u deset mjeseci bilo 9 posto više u dolascim i 10 posto noćenjima. Smanjenje stope nezaposlenosti i rast primanja u SAD-u zajedno sa smanjenjem cijena avioprijevoza imalo je pozitivan utjecaj na rast turističkog prometa s tog emitivnog tržišta. Dvoznamenkaste poraste ostvaruju i brojna druga daleka tržišta poput Argentine, Australije, Brazila i dr

USPOREDBA turističkog prometa 15/14 - dolasci i noćenja (indexi)

Izvor: TZ SDŽ

29

Očekivano, nastavljen je i određeni pad turističkog prometa s tržišta kojima je za dolazak turista uveden sustav viza (Rusija, Ukrajina), s time da su u Rusiji dodatno izraženi i gospodarski problemi (visoki pad vrijednosti rublje), a u Ukrajini ogroman problem predstavlja sigurnosna situacija.

VODEĆA INOZEMNA TRŽIŠTA u 2015. godini

U strukturi noćenja stranih turista na području Srednje Dalmacije već kontinuirano najveće učešće pripada turistima iz Češke sa udjelom od 14%, zatim slijedi Njemačka sa gotovo podjednakim udjelom od 14%, Poljska sa udjelom od 13%, Skandinavija sa udjelom od 8% i Slovačka sa sa udjelom od 7%. Dok Češka, Njemačka i Poljska zauzimaju najveći udio turističkog prometa regije, udio ostalih emitivnih zemalja se iz godine u godinu lagano mijenja.

3.3. NAUTIČKI TURIZAM Na području Splitsko – dalmatinske županije djeluje deset luka nautičkog turizma - marine razvrstanih u odgovarajuću kategoriju standarda ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih Pravilnikom za pojedinu kategoriju. Odgovarajuća kategorija ovisi o kvaliteti opreme i uređenja, standardu osnovnih usluga, raznovrsnosti usluga koje se turistima - nautičarima pružaju u marini, kao i ostalih usluga i sadržaja na raspolaganju turistima - nautičarima u neposrednoj blizini marine, te kvalitete održavanja marine u cjelini. Od ukupno deset luka, pet ih pripada drugoj kategoriji, četiri trećoj kategoriji, a jedna četvrtoj kategoriji. Na području Županije u segmentu nautičkog turizma raspoloživo je ukupno 282 suhih vezova i 1.423 vezova u moru. Nautički turizam ostvaruje oko 3 posto ukupnog turističkog prometa u HR, a sve brojniji nautičari koji svake godine posjećuju Jadran, poznati su kao kvalitetni gosti. Naime, riječ je o visokoobrazovanim gostima, veće platežne moći, koji u Hrvatskoj prosječno borave 14 dana. Nautičari su u 2012. godini tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za prijevoz do i od polazne luke) trošili prosječno 100 eura na dan po osobi; prosječni dnevni izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2014. iznosio je 716,6 milijuna kuna, što je 4,4% više u odnosu na 2013. godinu.

30

KATEGORIZIRANE MARINE NA PODRUČJU SDŽ

Rb

Marine i kategorija

Broj suhih vezova

Broj vezova u moru

DRUGA kategorija 1. ACI marina Milna 15 185 2. ACI marina Trogir 60 180 3. ACI marina Vrboska 30 85 4. Marina Baotić, Seget Donji 90 23 5. Marina Trogir, Trogir 57 133 TREĆA kategorija 1. ACI marina Palmižana - 164 2. Marina Vlaška, Milna - 74 3. Tučepi - 150 4. Lav, Podstrana - 74 ČETVRTA kategorija 1. ACI marina Split 30 355

Izvor: MINT, 2015.

Nautička sezona traje od Uskrsa do listopada, a sam je početak godine rezerviran za ulaganja u infrastrukturu te razna poboljšanja u marinama. Hrvatski Jadran i dalje je najpovoljnija destinacija za nautičare, a najjači su aduti sigurnost plovidbe i čisto more. Najveća investicijska ulaganja na području srednje Dalmacije prisutna su u marinama Trogir i Kaštela. Tako je Marina Trogir, u ovoj prvoj fazi od tri planirane, dobila 133 veza u moru i 80 vezova na kopnu za prosječnu veličinu plovila do 25 metara uz sve popratne sadržaje potrebne nautičarima. Nakon završetka tekuće sezone nastavljaju s radovima, a konačni cilj je biti marina s pet sidara koja će ispunjavati želje i najzahtjevnijim nautičarima. DOLASCI I NOĆENJA, NAUTIČKI TURIZAM PO ŽUPANIJAMA

Razdoblje siječanj – listopad 2015 Ukupno Domaći Strani Index

UK

%

Ukupno Jadran dolasci 360 517 23 919 336 598 104 100,0 noćenja 2 466 876 132 246 2 334 630 104 100,0

Primor.-goranska županija dolasci 9 570 682 8 888 114 3,0 noćenja 61 052 3 438 57 614 112 2,0

Ličko – senjska županija dolasci 17 5 12 28 0,0 noćenja 184 54 130 48 0,0

Zadarska županija dolasci 95 497 5 298 90 199 103 26,0 noćenja 640 006 27 118 612 888 102 26,0

Šibensko-kninska županija dolasci 70 338 5 279 65 059 93 20,0 noćenja 477 270 27 757 449 513 93 19,0

Split.-dalmatinska županija dolasci 150 041 10 618 139 423 112 42,0 noćenja 1 042 539 60 972 981 567 112 42,0

Istarska županija dolasci 19 903 714 19 189 96 6,0 noćenja 139 941 4 188 135 753 97 6,0

Dubro.-neretvans. županija dolasci 15 151 1 323 13 828 104 4,0 noćenja 105 884 8 719 97 165 103 4,0

Izvor: HTZ, Zagreb

31

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice u razdoblju od siječnja do listopada 2015. godine u nautičkom turizma ostvareno je oko 360 tisuća dolazaka domaćih i stranih turista koji su realizirali ukupno 2,46 milijuna noćenja, što je porast od 4% u dolascima i noćenjima. Od toga je bilo oko 24 tisuće domaćih i 336 tisuća stranih turista u nautičkom turizmu, od čega su domaći turisti realizirali 132 tisuća noćenja, a strani oko 2,3 milijuna noćenja. Na području Splitsko – dalmatinske županije zabilježeno je ukupno oko 150 tisuća dolazaka turista i preko milijun registriranih noćenja domaćih i stranih turista, što je apsolutni porast od 12% u dolascima i noćenjima turista, a što ne bilježi niti jedna primorska regija. Ujedno, na području Srednje Dalmacije bilježi se najveći broj turista u nautičkom turizmu, sa udjelom od velikih 42 posto u ukupno realiziranom nautičkom prometu. Nautički turizam iz godine u godinu pokazuje sve bolje rezultate, a Hrvatska je sve omiljenija destinacija čarteraša-nautičara iz raznih zemalja, posebice iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Poljske, Češke, Mađarske te domaćih gostiju.

3.4. KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA U prvih devet mjeseci 2015. godine prisutan je trend porasta broja kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom teritorijalnom moru. U razdoblju od siječnja do rujna 2015. ostvareno je 618 kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj. Na tim brodovima bilo je 848 699 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 1 270 dana, što je u prosjeku 2 dana. U strukturi kružnih putovanja stranih brodova najviše stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo je prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj (64,1%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (22,6%), što je ukupno 86,7%. U odnosu na isto razdoblje 2014. broj putovanja veći je za 6%, a broj putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku veći je za 0,6%. KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA

I – IX 2015 I – IX 2014 Index 15/14

Putovanja 618 582 106

Dani boravka broda 1 270 1 280 99

Putnici na brodu 848 699 843 406 101 Izvor: DZS Zagreb

Na području Županije najposjećenija je

luka Split, koja je u prvih deset mjeseci zabilježila oko 244 tisuće putnika što je za čak 33% više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Intenzivna promidžba Luke Split u pisanim i elektronskim medijima, prisustvo na

specijaliziranim sajmovima i članstvo u međunarodnim udrugama, doprinjeli su da luka Split postane atraktivna destinacija brodova na kružnim putovanjima.

32

Sezona kruzera početkom travnja započela je u Splitu u kojem do kraja godine očekuju

oko 260 dolazaka brodova na kružnim putovanjima, što je oko 30 dolazaka više u usporedbi s prošlom godinom. Naime, prošle godine u luku Split uplovila su 232 kruzera, dok će ih ove godine uploviti 30 više. Ti su kruzeri prošle godine u grad doveli oko 184.000 putnika, a ove godine će ih biti za još 30.000 više. U 2015. godini planirano je da će u splitsku luku pristati više od 260 kruzera, koji će u Split dovesti više od 200.000 putnika, a o velikom interesu za pristajanje u tu luku najbolje govori podatak da već sada postoje rezervacije za 265 novih kruzera koji će u luku Split uploviti i u ljeto 2016. godine. Osim država Europske unije, u Split vole doći i američki turisti. Zapravo u grad dolaze najjače kompanije za kruzing putovanja. Velika prednost grada su odlični izleti koji se turistima prodaju na kruzeru. Osim razgledavanja grada, najviše su zainteresirani za Dioklecijanovu palaču, Plitvice, Krku, Međugorje, Salonu, Trogir i Radmanove mlinice. Kruzing turistima je Split prva luka iz Venecije ili zadnja prema Veneciji, a na svom putovanju osim Splita i Dubrovnika još obiđu Crnu Goru, Grčku i Tursku. Nakon

pristanka u luku ili na sidrište, turisti se na kopnu zadržavaju maksimalno do jednog dana. Dio ih odlazi na izlete, ostali šetaju po gradu, razgledavaju ponude u zlatarnama, degustiraju domaću hranu po gradskim restoranima, fotografiraju se uz gradske

znamenitosti, a ima ih i koji obavljaju stomatološke preglede. Pretpostavlja se da turisti nakon izlaska sa kruzera na razne osobne potrebe u gradu potroše do 70 eura, pa se tako procjenjuje da se od 200.000 turista u godinu dana zaradi do stotinjak milijuna kuna.

S obzirom da čak 59 kruzera po sezoni zbog svoje dužine i gaza treba ostati na sidru prilikom uplova u Split, tijekom 2014. godine započela je gradnja vanjskih-ljetnih vezova. Tim radovima na izgradnji vanjskih vezova za velike kruzere na lukobranu Gradske luke u Splitu, zauvijek će se izmijeniti vizura treće najveće putničke luke na Mediteranu. Tim kapitalnim projektom Split će dobiti dva dužobalna veza na koje će se moći vezati kruzeri duljine do 320 i 270 metara, dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine 30 metara te nova operativna obala površine od 14 tisuća četvornih metara. Dva vanjska veza i popratna infrastruktura bit će vrijedni oko 200 milijuna kuna, a financirat će se kreditom EBRD-a koji će zajedno vraćati država i Lučka uprava Split. U tijeku je i izrada dokumentacije o budućim sadržajima putničkog terminala koji će se graditi na lukobranu, a koji bi obuhvaćao komercijalne sadržaje te dr. prostore. Za sljedeću sezonu 2016. godine biti će gotova dva nova veza za kruzere što će uvelike olakšati promet u luci.

3.5. POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ U pomorskom i obalnom prijevozu važno mjesto na nacionalnoj razini, a posebice za područje Srednje Dalmacije zauzima luka Split. Smještena na izuzetnoj geografskoj poziciji na Mediteranu, jedna je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni pomorski promet. Sa godišnjim prometom od oko 4 milijuna putnika i oko 650 000 vozila, splitska luka treća je luka na Mediteranu, poslije Napulja i Pireja. Kroz luku je u prvih deset mjeseci prošlo ukupno gotovo 4,4 milijuna putnika, što je porast od 6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno je prevezeno oko 628 tisuća vozila što je za 5% više u usporedbi s prošlom godinom.

33

UKUPNI PUTNIČKI PROMET SPLITSKE LUKE za I-X 2015. godine

Vrsta prijevoza I-X 2015 I – X 2014 Indeks putnici vozila putnici Vozila putnici vozila Trajektne veze sa otocima 2 955 751 592 362 2 676 659 565 714 110 105 Promet katamarana 769 146 823 415 93 Linija Split – Trogir - Slatine 88 852 Linijske brodice ostali 134 243 Promet turističkih brodica 118 677 104 229 114 Promet hidroaviona 15 786 LOKALNI PROMET 3 948 212 592 362 3 738 546 565 714 106 105 Dužobalni promet 8 180 1 405 UKUPNO DOMAĆI PROMET 3 948 212 592 362 3 746 726 567 119 105 104 Međunarodni trajektni promet 204 876 36 364 198 344 29 639 103 123 Međ. katamaranski promet 8 724 1 891 Kružna putovanja 244 779 183 594 133 MEĐUNARODNI PROMET 449 655 36 364 390 662 31 530 115 115 SVEUKUPNI PROMET 4 397 867 628 726 4 137 388 598 649 106 105

Izvor: Lučka uprava Split, 2015

Porast prometa bilježi se u segmentu domaćeg prometa od 5%, dok je u međunarodnom prometu zabilježen porast prometa od 15% u broju prevezenih putnika. Istovremeno je u segmentu domaćeg prometa i međunarodnog prometa zabilježen porast broja prevezenih vozila od 4 tj. 15 posto. Uzimajući u obzir trajektne i katamaranske linije ukupno je prevezeno oko 3,7 milijuna putnika što je za 6% više u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Pri tome je u trajektnom prometu prevezeno oko 2,9 milijuna putnika što je za 10% više u usporedbi s prošlom godinom, dok je u prometu katamarana prevezeno oko 769 tisuće putnika što je za 7% manjhe u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Ujedno je u trajektnom prijevozu na svim linijama prevezeno oko 592 tisuće vozila što je za 5% više u odnosu na prethodnu godinu. Porast broja putnika bilježi se u segmentu kružnih putovanja, gdje je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine zabilježen porast broja putnika od 33%. Zanimljiv podatak karakterističan za sezonu 2015. godine je početak prevoza putnika hidroavionima prema otočnim destinacijama, koji se pokazao izrazito dobrim, te je u spomenutom razdoblju tim oblikom prijevoza prevezeno oko 15 tisuća putnika. Splitska trajektna luka dočekala je ovogodišnju turističku sezonu, posebice glavni dio sezone u znaku pojačanog putničkog prometa na svim brodskim linijama od Splita prema srednjodalmatinskim otocima. Unatoč pojačanom prometu i kolonama automobila, nije bilo velikih gužvi niti duljeg čekanja na ukrcaj putnika i vozila.

34

Pojačan je promet bio i na brodskim linijama prema najbližim otocima Braču i Šolti, uz pojačane trajektne linije prema Visu, Šolti, Starom Gradu na Hvaru i Lastovu. Unatoč velikom protoku putnika i vozila, izostale su velike gužve i dugotrajno čekanje na ukrcaj. To nije posljedica nekih poremećaja u putničkom prometu nego dobre organizacije i ljetnog plovidbenog reda prema otocima srednjodalmatinskog arhipelaga. U svemu tome se ističe i važnost autoceste, bez koje ni najbolja lučka infrastruktura ne bi pridonijela smanjenju velikih gužvi, koje su do prije nekoliko godina bile uobičajeni dekor jedne od najvećih putničkih luka na Mediteranu. Dobri rezultati ovogodišnje turističke sezone odrazili su se i na promet na domaćim putničkim brodskim linijama, koje uglavnom bilježe značajan porast broja prevezenih putnika. Prema podacima Agencije za obalni linijski pomorski promet u prvih devet mjeseci 2015. godine na Splitskom plovnom području zabilježeno je oko 7 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što bi bilo oko ukupno oko 3,7 milijuna putnika.

Da se jedna od najboljih sezona u povijesti dogodila ovoga ljeta na Jadranu, potvrđuju i brojke o ostvarenom prometu putnika i vozila u prijevozu između hrvatskog kopna i otoka. Jadrolinija, kao najveći nacionalni putnički brodar, krajem listopada svečano je obilježio promet od 10 milijuna putnika. Osim što je prijeđena brojka od 10 milijuna putnika u jednoj kalendarskoj godini, Jadrolinija je dva mjeseca prije kraja godine premašila i prošlogodišnji promet od 2,5 milijuna vozila, što sve ukazuje kako će 2015. biti godina obaranja rekorda na Jadranu. Kao najveći pomorski prijevozik, Jadrolinija svake godine ulaže dodatne napore u smanjivanje gužvi u luci, iako dinamiku njezina razvoja još uvijek ne prati razvoj splitske prometne infrastrukture u središtu grada. Splitska i Županijska lučka uprava sa svojim podružnicama u najfrekvetnijim otočkim trajektnim lukama i organizacijom prometa, omogućili su da se promet u tim lukama odvija na profesionalan način. Djelatnici luka i jedinica Prometne policije uz pružanje informacija gostima, uspostavljali su red i održavali regulaciju prometa u lukama i prilazima luka, regulaciju vozila na parkiralištima, te ukrcaja i iskrcaja vozila.

3.6. ZRAČNI PRIJEVOZ Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u razdoblju siječanj - rujan 2015. godine iznosio je 83 743 operacija, što je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, u kojem je broj slijetanja i polijetanja iznosio 78 195 operacija, porast za 7%. Ukupan promet putnika u zračnim lukama u spomenutom razdoblju 2015. godine iznosio je 6,125 milijuna putnika, što je u usporedbi s devetomjesečnim razdobljem 2014. godine, porast broja putnika za 7%. Riječ je o porastu redovitoga međunarodnog prometa. Najveći broj putnika sa stranih tržišta u 2015. godini bilježi se iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske.

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA, razdoblje I – IX 2015 mj.jed. I – IX 2014 I – IX 2015 15/14

Operacije zrakoplova broj 78 195 83 743 107 Promet putnika tis. 5 725 6 125 107

Izvor: DZS Zagreb

35

DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA u HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA, RUJAN 2015.

DRŽAVE Promet putnika Indeksi 15/14

Njemačka 209 935 109,8 Ujedinjena Kraljevina 172 257 114,5 Francuska 63 470 100,6 Švedska 40 091 103,8 Austrija 38 243 107,4 Španjolska 38 037 127,9 Nizozemska 28 980 156,7 Norveška 27 407 92,6 Švicarska 27 387 141,8 Italija 26 709 108,9

Izvor: DZS, Zagreb

Na većini aerodroma low-cost operateri čine više od polovice ukupna prijevoza putnika. Prema podacima šest hrvatskih aerodroma, u Hrvatsku leti 18 niskobudžetnih avioprijevoznika, povezuju zemlju sa 50-ak destinacija u Europi, a lani su prevezli 1,55 milijuna putnika. Većinu za turističke sezone, no sve je veći promet i u ostatku godine. U razdoblju siječanj – listopad 2015. godine porast broja putnika zabilježila je većina hrvatsihe zračnih luka, pri čemu je Zračna luka Split zabilježila porast broja prevezenih putnika od 12%, a aerodrom Brač pad broja prevezenih putnika od 15%. Porast broja prevezenih putnika jednim se dijelom može i zhavaliti mjerama udruženih aktivnosti kojima se pruža financijska potpora avio prijevoznicima. Ukupno je u spomenutom razdoblju zabilježen porast broja putnika od 7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

ZRAČNI PROMET NA AERODROMIMA U RH, razdoblje siječanj – listopad

AERODROMI

OPERACIJE ZRAKOPLOVA PREVEZENO PUTNIKA 2015 2014 2015 2014 index

ZL Zagreb 33 974 31 887 2 199 947 2 056 958 107 ZL Split 20 741 18 722 1 875 730 1 671 097 112 ZL Dubrovnik 16 164 16 012 1 640 616 1 534 619 107 ZL Pula 6 639 6 899 344 847 368 809 93 ZL Zadar 7 410 7 924 463 987 472 993 98 ZL Osijek 1 756 1 380 28 401 26 657 106 ZL Rijeka 3 719 2 181 136 755 102 784 133 Aerodrom Brač 1 497 1 376 8 868 10 410 85 Z.p. Mali Lošinj 4 210 2 951 13 092 5 594 234 UKUPNO 96 110 89 332 6 712 243 6 249 921 107

Izvor: MMPI (Uprava zračnog prometa), * bez tranzitnih putnika

Svjesni problema s kojima se zračna industrija suočila u vrijeme financijske krize, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s privatnim partnerima, i ove su godine posebnu pažnju odlučili posvetiti tzv. avio-odredištima. Sezonski red letenja na većini zračnih luka započeo je krajem ožujka, a sve su predsezonu započele uvođenjem direktnih letova prema nekim novim destinacijama i potpisivanjem ugovora s novim zrakoplovnim kompanijama.

36

Nove direktne linije su jedan od način pojačavanja predsezone i posezone, pa se u tom period očekivao veći broj gostiju nego prošle godine, to se u konačnici i potvrdilo temeljem rezultata turističkog prometa. Zbog dobrih najava za hrvatski turizam za ovu godinu s gotovo svih tržišta, povećanog broja sjedala u odnosu na prošlu godinu te novog sustava za upravljanje prihodom na letovima i optimizaciju kapaciteta, očekivali su se pozitivni putnički efekti, odnosno veći broj sezonskih putnika-turista. Kada je riječ o sezonskim letovima, najveći broj letova ove godine bio je planiran iz najvažnijih emitivnih tržišta u odredišta na jadranskoj obali, posebno na zračne luke u Split i Dubrovnik. Najznačajnija tržišta i dalje predstavljaju njemačko, skandinavsko, britansko i francusko tržište. Osim domaće aviokompanije Croatia Airlinesa, putnike prevoze i više od 45 inozemnih prijevoznika od kojih posebno značajne udjele imaju Germanwings, Easy Jet, te SAS, Norwegian Air i Lufthansa.

U okviru što bolje pripreme za turističku sezonu, završena su i neka od najvažnijih ulaganja u poboljšanje zračnog prometa. Prije tri godine aerodromska stajanka proširena je za 34.805 kvadrata, čime je zapravo udvostručena. Njezinom izgradnjom dobilo se kvalitetnije i sigurnije opsluživanje zrakoplova, te ispoštovali međunarodni propisi o parkiranju zrakoplova na sigurnu udaljenost od uzletno-sletne staze. Omogućen je i prihvat većeg broja zrakoplova u vršnim opterećenjima tijekom turističke sezone, posebno srpnja i kolovoza kad kroz luku prođe pola milijuna putnika. Zračna luka Split je započela sa 60 milijuna eura vrijednim projektom rekonstruiranja i proširenja putničkog terminala na nekoliko etaža i ukupno 36.000 četvornih metara. Uz to će se, u sličnim dimenzijama izgraditi veliki parking za autobuse i osobna vozila te servisni sadržaji, a sve će to biti povezano pješačkim mostom preko ceste D-409 kako bi se ostvarila kvalitetna veza novog parkirališta s putničkom zgradom. Dogradnjom putničkog terminala razvijena bruto površina zatvorenog dijela povećat će se za 34.500 kvadrata, čime će kapacitet narasti na dva milijuna putnika godišnje. Time će se kapacitet putničkog terminala uskladiti s očekivanom prometnom potražnjom, a sortiranjem prtljage putnički terminal bit će prilagođen schengenskom načinu rada graničnog prijelaza.

1. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. UK

2008 28 629 25 897 40 817 57 584 126 203 165 669 211 030 236 466 169 848 79 112 31 740 30 793 1 203786

2009 28 401 25 629 30 530 57 277 112 185 152 224 202 233 218 751 151 504 77 497 29 910 28 956 1 115 099

2010 24 250 21 799 29 585 48 344 116 748 158 029 250 755 251 618 174 280 88 328 27 178 28 827 1 219 741

2011 24 579 22 809 29 471 65 652 113 879 172 119 274 063 259 664 185 546 95 679 28 905 28 099 1 300 381

2012 25 182 20 956 28 782 63 887 126 037 206 988 293 021 290 069 224 681 87 638 28 348 30 160 1 425 749

2013 27 188 22 522 33 135 66 279 139 710 228 957 335 931 344 492 222 369 103 609 29 213 28 329 1 581 734

2014 26 044 21 530 27 580 79 284 159 485 236 923 389 368 392 077 243 761 116 013 28 485 32 107 1 752 657

2015 24 561 23 335 33 091 74 950 182 627 271 006 433 927 430 777 288 038 135 163 1 897 475

GODINA BROJ PUTNIKA INDEKS

2007. 1 190 551 108,6

2008. 1 203 786 101,1

2009. 1 115 099 92,6

2010. 1 219 741 109,4

2011. 1 300 381 106,6

37

Izvor:Zračna luka Split

Za ljetnu sezonu 2015. godine Zračnoj luci Split najavljeno je 45 prijevoznika. Osim višegodišnjih stalnih prijevoznika iz svih europskih država, značajno je što se u 2015. poslije duže stanke ponovno vratio „British Airways“ letovima iz Splita za London Heathrow. Od novih prijevoznika stiglu su njemački „Express Airways“ i „Sun Express Deutschland“, britanski „Thomson Airways/ TUI Travel“, te „Air Contractors“ (Irska) i „Jet Time“ (Danska) s čarter letovima. Nove destinacije uveli su „Jet2.com“ za Edinburgh (nedjeljom), „EasyJet“ za Napulj ( utorkom i subotom ), te Newcastle (utorkom i subotom), dok je „Volotea“ letjela za Nantes (srijedom i nedjeljom ), a „XL Airways“ u Lille petkom. Britanski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik EasyJet u ljetnom redu letenja 2015. uveo je još jednu novu liniju za Split. Prvi put u povijesti redovnom linijom povezan je Split sa Napuljom. Ujedno je to i prva linija iz Napulja za bilo koje odredište u Hrvatskoj. Dvije rotacije tjedno povezivale su ova dva grada od 27. lipnja do 29. kolovoza, svakog utorka i subote. U ljetnom redu letenja Easy Jet od početka lipnja uveo je novu liniju iz Newcastlea za Split utorkom i subotom, na kojoj se očekivalo oko 20 tisuća putnika do kraja listopada. Francuski zrakoplovni prijevoznik XL Airways France u ljetnom redu letenja 2015. godine uveo je novu liniju između Splita i sjeverno francuskog grada Lille. Španjolski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Vueling za ljetni red letenja 2015. najavio je još jednu novu liniju koja je ovaj put povezivala Split sa Torinom na sjeveru Italije. Linija je bila u prometu od 2. srpnja do 9. rujna 2015. sa dvije rotacije tjedno, svakog ponedjeljka i četvrtka. Talijanski nacionalni zrakoplovni prijevoznik Alitalia u ljetnom redu letenja 2015. godine najavio je uvođenje nove linije Split sa zračnom lukom Linate u Milanu. Radi se o jedinim novim linijama Alitalije za Hrvatsku i to prema Dubrovniku i Splitu. Splitska zračna luka 2014. godinu završila je sa najvećim porastom broja putnika u odnosu na sve zračne luke u Hrvatskoj. Zračnom lukom Split je tijekom prošle godine prošlo 1,752.657 putnika, ili 11 posto više nego lani. Najveći udio ostvaren je u međunarodnom prometu (1.626.922 putnika), a najbrojniji su bili gosti iz Londona, Pariza, Frankfurta, Osla, Rima i Zagreba. Na godišnjoj razini zračna je luka primila 19.784 zrakoplova ili 8 posto više nego prethodne godine. U prvih deset mjeseci 2015. godine Zračna luka Split imala je približno 1,9 milijuna putnika što je povećanje od 12% u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Od ukupnog broja putnika 94,68 % bilo je na međunarodnim linijama, dok je na domaćim putovalo 5,31% putnika. Do kraja godine ukupno se očekuje približno 2 milijuna putnika, što bi je svrstalo u red najprometnijih u Hrvatskoj i regiji. Turističku sezonu obilježili su rekordni putnici u srpnju ( 433.927 ) i kolovozu ( 430.777 ). Najvažnija i najbrojnija tržišta su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i skandinavske zemlje ( Norveška i Švedska ). Najviše letova bilo je prema Zagrebu, Rimu, Munchenu, Frankfurtu i Londonu - Gatwick. U konačnici očekuju se znatno bolji rezultati u usporedbi s prošlom godinom. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju zabilježen je rast prometa na svim tržištima, a posebno britanskom, švedskom i francuskom.

2012. 1 425 749 109,6

2013. 1 581 734 110,9

2014 1 752 657 111,0

2015 1 897 475 108 - 10 mj/14

38

Zračna luka Split je i vodeća u Hrvatskoj po broju niskobudžetnih operatera, ali i broju destinacija s kojima je povezana. Temeljem navedenoga, očekuje se i ove godine rast broja takvih putnika. Gleda li se iz kojih gradova pristižu zrakoplovi, prednjače London, Pariz, Oslo, Stockholm, Zagreb, Frankfurt i dr. Ono što se u posljednje vrijeme može primijetiti jest sve veći udjel niskotarifnih prijevoznika u strukturi prometa, koji čine oko 45 posto prometa. Ne treba zaboraviti da oni unutar Europe pomiču tržište, daju mu dodatnu dinamiku sa značajnim sniženjem cijene karata i direktnim vezama. Točno dvije godine nakon najave o zatvaranju Zračne luke Brač i zbog velikih financijskih obveza, tehničkih nedostataka i gotovo potpuno izgubljenog avioprometa, ta jedina srednjodalmatinska otočna zračna veza sa svijetom od uskrsnih blagdana 2015. godine krenula je ka ambicioznom cilju - utrostručenju putničkog prometa. Tako je brački aerodrom započeo poslovnu godinu s ugovorene četiri nove aviorute, koje će ga spajati s Dortmundom, Leipzigom, Zurichom i Malmoom. Istodobno se pregovaralo s čarter-kompanijama i redovnim kompanijama čiji će zrakoplovi u 2015. godini slijetati na pistu, pa uz linije koje već ima Croatia Airlines s Brača prema Zagrebu i Austrian Airlines prema austrijskim gradovima, u bračkoj zračno luci su imali velika očekivanja te nadanja za uspješnu poslovnu godinu. Istovremeno je i hrvatski zrakoplovni prijevoznik European Coastal Airlines za ljetni red letenja 2015. godine najavio čak pet letova dnevno između Splita, (zrakoplovne baze u Divuljama) i Jelse.

3.7. POTROŠNJA U DESTINACIJI Prema rezultatima istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj koje provodi Institut za turizam pod nazivom „Tomas ljeto 2014“, prosječna potrošnja po turistu i danu iznosila je 66 eura na razini države i za 14% je veća od one ostvarene prije četiri godine, dok je na području Županije iznosila 70 eura i veća je za čak 27% u odnosu na provedeno istraživanje iz 2010. godine. Za visokih 20 posto porasla je potrošnja za kupnju, na prosječnih oko 9,5 eura, a bitno je što je općenito rasla izvanpansionska potrošnja koja je prije uvijek bila slaba i što znači da su turisti u Hrvatskoj prepoznali novu i sadržajniju ponudu koja se polako razvija zadnjih nekoliko godina. Tako su prosječni izdaci turista za ugostiteljske usluge, hranu i piće, rasli za 13 posto, na 12 eura, a izdaci za ostale usluge za 19 posto, u čemu su sport, zabava, izleti, kultura i ostalo. Očigledno je da su se promijenili trendovi, i turisti su 2014. više nego prije trošili u destinaciji za tu ponudu, što je svakako plus i za lokalnu ekonomiju i za ukupne prihode hrvatskog turizma.

39

Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Splitsko – dalmatinske županije iznosili su u 2014. godini 70 eura po osobi, što je više od prosjeka Hrvatske. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 51% se odnosi na uslugu smještaja, 21% na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 28% na sve ostale usluge. Izdaci za usluge ugostiteljstva porasli su u prosjeku 13%, a za sve ostale usluge u destinaciji 19%. Među stranim turistima najviše su lanjskog ljeta na nacionalnoj razini trošili Britanci, prosječno dnevno 122 eura te Rusi 99 eura i Francuzi 95 eura, dok su najbrojniji u Hrvatskoj Nijemci tek na osmom mjestu sa Poljacima i potrošnjom od 62 eura. Ispred njih su Mađari s 63, Nizozemci sa 65 te Talijani i Austrijanci sa 66, odnosno 72 eura. Po vrstama smještaja najviše ili 106 eura dnevno potrošeno je u hotelima, dok je to u privatnom smještaju 57, a u kampovima 48 eura. Porast turističke potrošnje logičan je i zbog porasta broja turista i njihovih noćenja, jer je primjerice 2010. u primorskim županijama turista bilo ukupno 9,4 milijuna, a noćenja 54,2 milijuna, da bi se broj dolazaka turista na Jadran po podacima HTZ-a u 2014. povećao na 12,1 milijun, a broj noćenja na 72 milijuna. U postocima to znači da se od 2010. do 2014. broj dolazaka turista na Jadran (primorske županije) povećao za oko 28, a broj noćenja za više od 30 posto, što se moralo odraziti i na porast potrošnje. Izvor: Institut za turizam, Tomas ljeto 2015

Među turistima, na razini Splitsko – dalmatinske županije najviše troše Skandinavci (109 eura), te Nijemci i Slovenci sa 69, odnosno 67 eura, što je u potpunosti drugačija slika u usporedbi s Hrvatskom, kao i u usporedbi s istraživanjem od prije četiri godine kada su najveći potrošači na razini Županije bili Britanci, Rusi i Francuzi, kojih sada uopće nema među najvećim potrošačima. U različitim tipovima smještaja različita je i prosječna dnevna potrošnja, te na području Splitsko – dalmatinske županije iznosi 100 eura za hotele, što je porast od 10 posto u usporedbi s prošlim istraživanjem, 59 eura za privatni smještaj (rast od 37 posto) i 50 eura za kampove (rast od 32 posto). Za vrijeme boravka u destinaciji, gosti izvan smještajnog objekta troše na izlaske u restorane, kafiće, slastičarnice i druge ugostiteljske objekte, zatim na kupovinu različitih artikala za osobne potrebe u trgovinama, na kupovinu ulaznica za muzeje i kulturna događanja, te na zabavu, izlete i slično. Takvi troškovi iznose prosječno 15 eura po osobi dnevno.

40

Prosječna dnevna potrošnja nautičara tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za prijevoz do i od polazne luke) iznosi 100 eura; prosječna dnevna potrošnja nautičara na individualnim putovanjima iznosi 78 eura (ne uključujući fiksne troškove plovila), a nautičara u čarteru 171 euro. Prosječna dnevna potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja na višednevnim putovanjima iznosi 45 eura u prosjeku. U dijelu koji se tiče izvanpansionske potrošnje, pravo stanje će se vidjeti kada HNB objavi svoje podatke, ali jasno je da se privatni sektor i sektor usluga maksimalno prilagodio činjenici da je sezona vrijeme za zaradu, pa je tako već normalno da su trgovine i ugostiteljski objekti radili do kasno noću, a to će valjda dati i odgovarajuće rezultate. Uspješna turistička sezona u Hrvatskoj odrazila se i u podacima kompanije Visa Europe – u tri ljetna mjeseca 2015. godine europski gosti potrošili su više od 705 milijuna eura na Visa karticama u Hrvatskoj. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, Europljani su u Hrvatskoj potrošili 7,5 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Od svih europskih gostiju, najviše su potrošili Nijemci, čija je potrošnja narasla za 12% i ukupno su gosti iz Njemačke u tri mjeseca na Visa karticama potrošili gotovo 118 milijuna eura. Na listi najvećih potrošača u Hrvatskoj, redoslijed prvih pet mjesta ostao je isti kao i godinu ranije. Nakon Nijemaca, na drugom mjestu su turisti iz Velike Britanije, a slijede ih Norvežani, Talijani i Francuzi.

3.8. PRIHODI OD TURIZMA Utjecaj turizma uočljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, vrijednost kune kao valute, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini. Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Jedna od značajnih varijabli kojom se mjeri utjecaj i uspješnost turističke aktivnosti je devizni prihod od turizma.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u 2014. godini od turizma, odnosno putovanja, u Hrvatskoj je ostvareno 7,4 milijardi eura prihoda, što predstavlja rast od 2,8 posto. Prošle je godine udio prihoda od

putovanja u BDP-u iznosio 17,2 posto, što je 0,6 posto više nego 2013. godine. Prošlogodišnji prihodi od turizma premašili su sedam milijardi eura, što potvrđuje da je ponuda i usluga turističkog sektora sve raznovrsnija, bogatija i kvalitetnija, a što se pozitivno odražava i na konkurentnost Hrvatske na svjetskoj turističkoj sceni. Temeljem navedenoga, očekuju se i od turističke 2015. godine pozitivna kretanja, posebice u svjetlu svih planiranih aktivnosti i mjera koje se odnose na razdoblje pred i posezone.

41

Prihodi od turizma ostvareni 2014. porasli su u odnosu na 2013. te su istovremeno prihodi ostvareni od turista koji su u našu zemlju došli iz osobnih razloga čak i premašili rekordnu 2008. godinu. Osim toga, u segmentu osobnih razloga znatno je ojačan period pred i posezone (1.,2. i 3. kvartal) te je 2014. godine ostvareno čak 30 milijuna eura više prihoda nego rekordne 2008., što je u skladu sa svim aktivnostima i programima usmjerenima prema produljenju turističke sezone. Ostvareni rezultati izuzetno vesele jer dokazuju da Hrvatska postaje konkurentnije, zanimljivije i traženije svjetsko odredište. Sektor putovanja i turizma čini desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku 3,4 posto godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u sljedećih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2 posto godišnje. Ukupni globalni učinak sektora turizma i putovanja na zaposlenost je vrlo značajan, a sektor i djelatnosti vezane uz sektor zapošljavaju gotovo 266 milijuna ljudi na svijetu te čine 8,9 posto ukupne zaposlenosti stanovništva.

Prema procjenama Svjetske turističke organizacije izvoz putem turizma prošle je godine u svijetu porastao za 48 milijardi američkih dolara, na 1.245 milijardi dolara. Tih 1.245 milijardi dolara, ili po UNWTO-ovim obračunima 937 milijardi eura, ostvarenih prošle godine u međunarodnom turizmu odnosi se na primitke od stranih posjetitelja odnosno njihovu potrošnju na smještaj, hranu i piće, zabavu, shoping i druge usluge i robu, što je povećanje za 48 milijardi dolara ili 3,7 posto u odnosu na 2013. kada se uzmu u obzir promjene tečaja i inflacija. Europa, u kojoj se ostvaruje oko 50 posto svih stranih turističkih dolazaka u svijetu, i u međunarodnim prihodima od turizma ima najveći udjel, od 41 posto, s lanjskim porastom turističkih prihoda u apsolutnom smislu od 17 milijardi dolara, na 509 milijardi dolara, ili 383 milijarde eura. Azija i Pacifik imaju udjel u tim prihodima od 30 posto, a prošle je godine ta regija zabilježila porast od 16 milijarde dolara, na 377 milijarde dolara, ili 284 milijarde eura. Sjeverna i Južna Amerika je na trećem mjestu s udjelom od 22 posto i s

primicima od stranih turista uvećanih za 10 milijardi dolara u odnosu na 2013., ili na ukupno 274 milijarde dolara, odnosno 206 milijardi eura. U prvih deset zemalja koje su prošle godine najviše zaradile od međunarodnog turizma najveće iznenađenje je Kina, koja se 'popela' s petog na 3. mjesto s porastom turističkih prihoda od 10 posto, na 57 milijardi dolara, dok su SAD i Španjolska zadržale prvo, odnosno drugo mjesto na toj ljestvici sa 177 milijardi dolara, odnosno 65 milijardi dolara.

Činjenica da prihodi od turizma, unatoč gospodarskoj situaciji u cijeloj Europi, i dalje nastavljaju pozitivan trend, dokazuje da je Hrvatska zaista postala prepoznato i traženo turističko odredište u cijelome svijetu. Za turističku 2015. godinu očekivalo se da će biti vrlo izazovna, pogotovo zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata, ali uz pretpostavku da će se ponoviti uspjeh iz 2014. te da će prihodi od turizma i dodatno rasti.

PRIHOD OD TURIZMA, MILIJARDE €

1999 2,351

2000 3,011

2001 3,749

2002 3,960

2003 5,572

2004 5,505

2005 5,998

2006 6,293

2007 6,752

2008 7,459

2009 6,450

2010 6,200

2011 6,600

2012 6,830

2013 7,200

2014 7,400 Izvor: HNB, Zagreb

42

Devizni prihod od turizma kao jedna od komponenti koju turistička aktivnost generira svakako je bitan u bilo kojoj zemlji svijeta jer je jedan od izvora deviznih sredstava. U Hrvatskoj ima osobito veliki značaj s obzirom na to da se ostvareni devizni prihod od turizma kreće na razini oko 17 % BDP-a po čemu smo vodeći u EU. Takav pokazatelj sugerira visoku ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom polugodištu 2015. godine prihodi od turizma iznosili su 2 milijarde i 278 milijuna eura, što u odnosu na isti period prošle godine (2 milijarde i 119 milijuna eura) predstavlja rast od 7,5%, odnosno 159 milijuna eura. Ove brojke prate i porast dolazaka i noćenja koja su ostvarena u predsezoni, a s obzirom na odlične rezultate turističkog prometa i tijekom ljetnih mjeseci, vjeruje se da će ova godina biti i po prihodima rekordna. Udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom BDP-u iznosio je u prvom polugodištu 2015. godine 11 posto, što u odnosu na isti period 2014. predstavlja rast udjela od 0,7 postotnih poena. Udio prihoda od putovanja – turizma u drugom tromjesečju iznosio je 17,8 posto što je u odnosu na isti period prošle godine porast 0,9 postotanih poena. Po prihodima rekordne 2008. godine prihodi u prvom polugodištu su iznosili 2 milijarde i 194 milijuna eura, odnosno prihodi za prvo polugodište 2015. godine su veći za 3,8%, te 2,7% za drugo tromjesečje u odnosu na iste periode 2008.godine. Vjeruje se da će se trend nastaviti do kraja godine, uz pretpostavke da će razina prihoda tijekom cijele 2014. godine biti od dva do tri posto veća nego što je to bila prošle godine. Gledajući rekordne rezultate u dolascima i noćenjima, u konačnici se očekuje da bi do konca 2015. godine prihodi od turizma mogli biti i viši od 8 milijardi eura.

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE

Sudeći prema dosadašnjem tijeku i rezultatima turističke godine, sezona 2015. biti će što se dolazaka i noćenja tiče najuspješnija do sada. Taj je uspjeh rezultat niza aktivnosti koje su realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima. Uspjeh je i posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik turističke atraktivnosti zemlje pretvarajući je u zaista poželjnu turističku destinaciju. Očekivalo se da će sezona biti izazovna, ali i složena zbog još uvijek nestabilne gospodarske situacije u Europi, snažnije konkurentske utakmice mediteranskih zemalja, ukrajinske krize, političkih turbulencija u svjetskom okruženju, straha od terorističkih napada, kao i dr. okolnosti. Zadnje desetljeće u turizmu obilježili su različiti novi i drukčiji trendovi u prodaji i rezervacijama, a usporena prodaja odmora za Hrvatsku za 2015. godinu na gotovo svim europskim tržištima, bilo je glavno obilježje početkom godine. No unatoč tome, najave bookinga za turističku sezonu bile su jako dobre te se vjerovalo da će se i u 2015. ponoviti prošlogodišnji odlični rezultati, odnosno da će tekuća sezona cjelokupno biti u plusu. Činjenica je da su se zbog političkih neizvjesnosti zaobilazile pojedine konkurentske destinacije, uključujući i Grčku i to prvenstveno zbog percepcije sigurnosnih pitanja, što je jednim dijelom i utjecalo na porast ranog bukinga. Najveći globalni rezervacijski sustav Booking.com za Hrvatsku je od početka godine do kraja lipnja zabilježio gotovo 50 postotni porast rezervacija u odnosu na isto vrijeme prošle godine, što je bila još jedna potvrda porasta popularnosti Hrvatske kao turističke destinacije među putnicima diljem svijeta. Zbog neizvjesnosti vezane za Grčku, straha od letenja nakon pada Germanwingsa, sigurnosnih problema u Tunisu, Egiptu, a djelomice i Turskoj, hrvatski turizam, zasigurno je privukao određeni broj turista.

43

Hotelijeri i kampovi očekivali su ponavljanje rezultata iz 2014. godine uz eventualni blagi porast turističkog prometa. Temeljem navedenoga, bilo je od velike važnosti kvalitetno se pripremiti s partnerima iz privatnog i javnog turističkog sektora te kvalitetno obraditi aktivnosti i ciljeve koji su bili zacrtani. Ostvareni rezultati turističkog prometa u 2015. godini potvrda su da se Hrvatska pozicionirala kao snažno turističko odredište. Početak godine kao i prvo tromjesečje bili su uobičajeno razdoblje najintenzivnijih aktivnosti na inozemnim tržištima, pa su tako u suradnji s predstavništvima HTZ-a u inozemstvu održane brojne prezentacije hrvatske turističke ponude, od sajmova preko poslovnih radionica i ostalih aktivnosti, uz kontinuirane aktivnosti online promocije. Prema prvim najavama s europskih turističkih sajmova te odjecima bukinga najvećih europskih organizatora putovanja kada su u pitanju putovanja u Hrvatsku, očekivala se dobra sezona s vrlo dobrom predsezonom. Osim porasta prodaje uskrsnih putovanja, u agencijama su također vjerovali da bi uz povoljne vremenske prilike, turistički promet mogao biti bolji od prošlogodišnjeg, pri čemu se očekivao i dobar 'last minute' trend. Promatrano dinamički, turistički promet koji je ostvaren nakon prva tri mjeseca 2015. tijekom kojih je rastao dvoznamenkastim stopama, u travnju je bio u blagom padu, što se može objasniti ranijim datumom Uskrsa, a time i manjom spremnošću na putovanje turista s emitivnih tržišta prema destinacijama Hrvatske. U svibnju ponovno dolazi do značajnog rasta broja dolazaka i noćenja stranih turista, koji je nastavljen i u lipnju, ali sa nešto manjim indexnim pokazateljima. Srpanj i kolovoz ponovno su donijeli značajan rast turističkog prometa domaćih i stranih gostiju koji se nastavio i u rujnu i listopadu. Značajno obilježje turističke sezone 2015. godine je činjenica što jadranske destinacije nisu patile od tzv. „ srpanjske rupe“, kao lani kada se osjetio značajan manjak broja turista u prvoj polovini srpnja. Dok su se prošlogodišnjeg srpnja hotelijeri žalili na prazne postelje, kišu i loše vrijeme koje im nije išlo naruku, ove godine na polovini srpnja većina hotelijera prvi je put ove godine objavila – stop booking. I to ne samo u srpnju i kolovozu, nego kod većine njih sve do posljednjeg vikenda u rujnu, i to podjednako u Istri, na Kvarneru i u cijeloj Dalmaciji. Kako bi izbjegli famoznu “srpanjsku rupu”, hotelijeri su ove godine već od svibnja nudili različite akcije i popuste koji su rezultirali odličnom popunjenošću, a koja se dalje “prelijevala” prema privatnom smještaju. Domaćini koji posredovanjem agencija ili on-line portala popunjavaju svoje apartmane, već od lipnja su bilježili dobru popunjenost i znatno dužu ovogodišnju sezonu s gostima. Tijekom „špice turističke sezone“ sve zračne luke bilježile su povećanje putnika, na ulazima u zemlju stvarale su se kilometarske kolone, a trajekti su tijekom dana neprestano prevozili turiste na otoke. Istovremeno, najave hotelijera o popunjenosti kapaciteta u rujnu i listopadu obećavale su dobru posezonu, što se u konačnici i ostvarilo. Sumirajući sve što se događalo tijekom ovogodišnje turističke sezone, može se konstatirati da je na ostvareni turistički promet utjecalo niz obilježja među kojima ćemo spomenuti sljedeća:

Produženje sezone = odlični rezultati predsezone

Uskrsom je počeo značajniji turistički promet u Hrvatskoj, pa tako i na području Srednje Dalmacije koja je u prva tri mjeseca 2015. godine ostvarila porast turističkog prometa od 22 posto u dolascima i 32 posto u noćenjima. Iako se radilo o malim brojkama, one su obećavale i ukazivale na prisutan trend jačanja predsezone.

44

Sa oko 371 tisuću noćenja koliko je ostvareno u Splitsko - dalmatinskoj županiji u prva četiri mjeseca zabilježen je nastavak trenda rasta u dolascima i noćenjima u odnosu na rekordnu lanjsku godinu. Posebno veliki rast bilježio se nakon dužeg razdoblja u segmentu domaćih gostiju kojih je stiglo 11 posto više i imali su 28 posto više noćenja. Četrdest posto svih gostiju koji su u prva četiri mjeseca stigli u Županiju odmaralo se u Splitu, a u općini Baška Voda je u prva četiri mjeseca zabilježen rast od čak 21 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Najbrojniji gosti na području Županije u prva četiri mjeseca bili su Korejanci i Nijemci, Japanci, Francuzi, Slovenci i gosti iz SAD-a. Hotelijeri su također već s uskrsnim blagdanima dobro krenuli u ovogodišnju sezonu, a nastavak sličnog trenda očekivali su i za nastavak predsezonskog razdoblja. Zanimljivost je bila činjenica što su u brojnim hotelima bile prisutne pojačane rezervacije domaćih turista, što je bio pozitivan trend koji se kasnije nastavio tijekom sezone, a što se moglo dijelom objasniti i sve češćim posezanjem hotelske prodaje za raznim alatima kojima fleksibiliziraju cijene. Regija Srednja Dalmacija je u prvih šest mjeseci ostvarila 654 tisuće dolazaka gostiju što predstavlja rast od 7 posto te oko 2,7 milijuna noćenja što je također rast od 7 posto, čime je bila u samom vrhu po rastu turističkog prometa u zemlji. Samo u lipnju ostvareno je 1,6 milijuna noćenja, što je bilo 4 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U mjesecu lipnju najveći rast ostvarili su domaći gosti kojih je stiglo čak 17 posto više nego lani sa više od stotinu tisuća noćenja. Među prvih 20 turističkih destinacija u zemlji sa najvećim brojem noćenja u prvoj polovici godine Split je zauzeo deveto mjesto sa 367 tisuća noćenja, dok je Makarska bila na 18. mjestu sa 236 tisuća noćenja. U strukturi noćenja stranih gostiju i dalje su prevladavala tradicionalna emitivna tržišta, poput Njemačke s 23,3%, Austrije (10,9%), Slovenije (10,7%), Češke (8,5%), Italije (5,6%) i Poljske s 5,3% udjela. S obzirom na solidne pokazatelje na početku godine, a osobito u razdoblju predsezone ukupan broj noćenja u prvoj polovici 2015. približio se na nacionalnoj razini na 15,9 milijuna što je bilo 6% više u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. U usporedbi s pretkriznom 2008. godinom ukupan broj noćenja u prvih šest mjeseci 2015. godine viši je za 23%. Dolasci turista u istom razdoblju viši su za 8% na godišnjoj te 30% u odnosu na 2008. i za prvih šest mjeseci iznosili su 4,4 milijuna. Osim stranih turista, čiji je promet već niz godina u kontinuiranom porastu, rastu turističkog prometa u prvom polugodištu pridonijeli su značajno i domaći turisti, koji su nakon dužeg razdoblja stagnacije ili pada u navedenom razdoblju povećali i broj dolazaka i broj noćenja. Dok su strana tržišta kontinuirano rasla tijekom proteklih godina, najveće iznenađenje je bila činjenica kako je u odnosu na prijašnje godine znatno porastao broj rezervacija domaćih gostiju. Ukupno gledajući, najtraženije destinacije su bile Istra, otoci u Kvarnerskom zaljevu te Srednja Dalmacija. „Glavni dio sezone“ = oboreni turistički rekordi

U ovogodišnjem bajkovitom turističkom srpnju gotovo sve hotelske postelje, kao i drugi oblici smještajne ponude bili su popunjeni, pri čemu su određena turistička odredišta poput Tučepa, Omiša, Splita, Bola, Trogira, Makarske i dr. bilježila dvoznamenkasti rast turističkog prometa. Da se ovogodišnja sezona s ranijih pet tjedana pune zauzetosti svih kapaciteta pomaknula za cijelih desetak dana u odnosu na lanjski srpanj, potvrdio je i promet u Zračnoj luci Split. Naime, cijelih desetak dana ranije zabilježen je najveći broj putnika, a samo u srpnju je stiglo 23 tisuće putnika više nego protekle godine, tj. ukupno je u prvoj polovini godine zabilježeno 83 tisuće putnika više.

45

Zbog svega navedenoga, po prvi put u povijesti zračne luke, zabilježen je milijunti putnik već u srpnju. Također, prema informacijama iz najvećih hotelskih kuća, kampova i udruženja smještaja u domaćinstvima, sve je ukazivalo kako će ovogodišnji srpanj dovesti na Jadran ukupno tri milijuna gostiju, odnosno stotinjak tisuća više nego protekle godine. Na području Srednje Dalmacije u konačnici je u mjesecu srpnju ostvareno 12 posto više dolazaka turista i 11 posto više noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. Hrvatska je s rekordnim brojem turista zaključila glavni dio turističke sezone i u prvih osam mjeseci na području hrvatskih destinacija odmaralo se oko 11,5 milijuna gostiju, koji su ostvarili 66 milijuna noćenja. Riječ je o porastu od 8 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Standardno su dominirali strani turisti, ali i domaćih gostiju bilo je znatno više. Područje Splitsko-dalmatinske županije zabilježilo je rekordan kolovoz i najveći rast turističkog prometa u priobalju. Samo u kolovozu bilo je 768 tisuća gostiju, što je 7 posto više nego prošle godine, koji su realizirali 5 milijuna turističkih noćenja, odnosno 8 posto više u odnosu na lanjsko razdoblje. Nakon prvih osam ovogodišnjih mjeseci Splitsko - dalmatinska županija čvrsto se pozicionirala na drugom mjestu u zemlji po obujmu turističkog prometa, odmah iza Istre te sudjeluje sa 18,5 posto u ukupnom turističkom prometu Hrvatske. Glavni dio turističke godine i prvih osam mjeseci Srednja Dalmacija završila je s impresivnim brojem od 2,1milijun dolazaka (9 posto više) i 12.2 milijuna noćenja (9 posto više). Turistička zvijezda sezone je grad Split koji je i dalje na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji i bilježio je rast od 22 posto u odnosu na isti mjesec lani. Odlične rezultate bilježila su i druga odredišta poput Trogira, Solina, Šolte, Drvenika, Imotskog, Bola, Tučepa, Brela, Makarske i drugih. No, više od statističkih podataka turističke profesionalce veselila je činjenica da je Srednja Dalmacija produžila svoju sezonu i postala tražena destinacija u svim svojim dijelovima u kojima je popularnost u ovogodišnjoj sezoni ravnomjerno podijeljena u mjestima uz more, ali i u zaleđu koje je također bilježilo rekordne dolaske i noćenja. Nizom atraktivnih događanja, sportskih i kulturnih manifestacija turistička živost nastavila se u rujnu u kojemu su domaćini pripremili zanimljive filmske festivale, jedriličarske regate, tradicijske gastro-priredbe, koncerte i sl.

„Produženje sezone“ = izvrsni rezultati turističke posezone

Ulazak u posezonu pratio je trendove iz „špice turističke sezone“ u rastu broja domaćih i stranih turista te top županijama po turističkom prometu koje su predvodile regije Istra, Srednja Dalmacija i Kvarner. Odlični turistički rezultati ostvreni u mjesecu rujnu jasan su pokazatelj da je turistička sezona sve dulja, tj. da mjesec rujan sve više ulazi u glavni dio turističke sezone. Prema podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u gradu Zagrebu u razdoblju od siječnja do rujna 2015. godine, broj ostvarenih noćenja premašio je broj noćenja u čitavoj 2014. godini. Rekordno dobri rezultati koji su u špici sezone ostvareni na području Splitsko-dalmatinske županije nastavili su se odličnim rezultatima i u posezonskom razdoblju. Po udjelu u noćenjima u prvih devet mjeseci Splitsko–dalmatinska županija je bila na drugom mjestu sa 18,7 posto udjela u ukupnom turističkom prometu Hrvatske. U županiji je ostvareno 14,1 milijun noćenja, što je porast od 9 posto te je ostvareno 2,4 milijuna dolazaka, što je također porast od 9 posto.

46

U samome rujnu na području Srednje Dalmacije ostvareno je nešto manje od 2 milijuna noćenja (porast od 12 posto) te 320 tisuća dolazaka (porast od 11 posto), pri čemu regija imala udjel od 20 posto u državnom prometu. Tradicionalno najbrojniji gosti su bili Česi, Poljaci s rastom od 22 posto u dolascima i 26 posto u noćenjima te Nijemci koji su ostvarili rast od 8 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima. Zahvaljujući ugovorima s turoperatorima koji imaju letove prema splitskom, dubrovačkom, pulskom i zadarskom aerodromu, sezona je u avioprijevozu trajala sve do studenog, čime se posezona znatno produžila, što rujnu i listopadu daje posebno važno mjesto u turističkom poslovanju. Dobra prodaja hotelskih kapaciteta bila je na cijelom dijelu obale, ali je posezonski turistički promet opet u orbitu vinuo Dubrovnik i Split, kao neosporne zvijezde ovogodišnje sezone. Činjenica je da rujan postaje sve popularniji termin za odlazak na odmor duž jadranske obale. Uz izbjegavanje najvećih gužvi na svim većim prometnicama, popularnim plažama i u hotelima ili apartmanima, poseban su adut početkom rujna i niže cijene smještaja te akcijski paketi, pri čemu je ljetovanje u tom terminu i ekonomski isplativije. Zbog toga će se za turistički rujan na Jadranu uskoro morati naći neki novi naziv, jer se više definitivno ne radi o prvom posezonskom mjesecu, već o pravoj pravcatoj špici sezone, barem kada su hoteli u pitanju. Naime, poznato je da se udarni termini u turističkoj sezoni prodaju prvi i najbrže, a upravo to se događa već drugu godinu s turističkim krevetima u hotelima na Jadranu u rujnu. Gotovo svi kapaciteti u hotelima koji su stavljeni na raspolaganje za rujan, ove godine uglavnom su bili u cijelosti prodani još na početku - svibnja. Turistički rujan stoga postaje dio glavne sezone koja je produžena i na jesenske dane. Prema podacima turističkih agencija i hotelijera, hotelske postelje odlično su bile popunjene u cijelom rujnu, pa se tako kod većine njih zbog rane prodaje kapaciteta u tom mjesecu sezona produžila i na mjesec listopad. Turistički djelatnici s cijele obale govorili su o rujnu kao mjesecu iz bajke, obzirom su svi kapaciteti odavno bili prodani, a u tome mjesecu miješaju se u podjednakom omjeru gosti koji dolaze organizirano s individualcima, a to znači i puno izleta, obilazaka, dodatnih sadržaja i zarade za sve u lancu turističkih usluga. Najveći dio njih odmara se u hotelima i turističkim naseljima, ali i obiteljski smještaj, osobito u većim središtima, bilježio je odlične rezervacije za rujan. Očekivalo se da će privatni apartmani i sobe prema najavama primiti tijekom rujna oko 400 tisuća turista, a tek neznatno manje hrvatski kampovi uz povoljne vremenske prilike.

Pravi „turistički bum“ predstavljao je i mjesec listopad. U svim segmentima turističkog smještaja listopad je, uz rujan, bio pravi dobitak u kojemu je popunjenost bila odlična. Dok je Hrvatska u listopadu i u prvih deset mjeseci bilježila turističke poraste, na području Splitsko – dalmatinske županije ostvareno je 6 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja nego u istom lanjskom razdoblju. Na području Hrvatske tijekom listopada bilo je nešto više od 640 tisuća turista. Svaki šesti gost bio je domaći, a na odmoru su tijekom tog mjeseca hrvatski građani bili brojniji nego lanjskog listopada za čak 16 posto. Stranaca je istovremeno bilo 3 posto više, a domaćini su ukupno 2,1 milijun noćenja, odnosno 5 posto više nego lanjskog listopada. Najviše, oko 250 tisuća noćenja, ostvario je Dubrovnik, no Split sa nešto manje od 78 tisuća noćenja, bilježio je najveći rast od 21 posto.

Splitsko – dalmatinska županija = još jedna rekordna godina

47

Sudeći po ovogodišnjim statistikama i drugim pokazateljima, Split i Splitsko-dalmatinska županija ostvarili su još jednu rekrdnu turističku godinu. Od nekadašnjeg tranzitnog grada Split je s prošlogodišnjih milijun noćenja postao perjanicom hrvatskog turizma, a ove godine bilježe se dvoznamenkasti porasti. Pozitivan turistički trend prati povećanje smještajnih kapaciteta, grad još uvijek vrvi turistima te je u pripremi i bogat adventski program do kraja 2015. godine. Najviše je gostiju iz Amerike, Engleske, Njemačke, Francuske i Nizozemske. Rezultat je to ulaganja u turističku promidžbu, sve bolje i raznovrsnije kulturne, zabavne i gastronomske ponude, intenzivnijeg avioprometa, ali i povećanja smještajnih kapaciteta. U Splitu i bližoj okolici u planu je 15 hotelskih projekata, a raste i ponuda privatnog smještaja u samom gradu – od 18.000 kreveta, čak 13.800 u privatnom je smještaju. Uz privatne iznajmljivače najzadovoljniji su i ugostitelji.

Srednja Dalmacija je u listopadu ugostila oko 106 tisuća gostiju (porast od 6 posto), koji su ostvarili oko 417 tisuća noćenja što je rast od nevjerojatnih 19 posto, čime je najveća jadranska županija sa sjedištem u Splitu imala izuzetni turistički listopad u zemlji. Time je Splitsko - dalmatinska županija ostvarila još jedan izuzetni rezultata ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj i to podjednako uspješno u njezinom glavnom dijelu, kao i u posezonskom turističkom prometu. Među top deset destinacija po posjećenosti u listopadu u Hrvatskoj, Split je bio na petom mjestu sa 77.767 noćenja, a Makarska na desetom sa 42.190 noćenja. U prvih deset mjeseci ove godine na području Srednje Dalmacije ostvareno je oko 2,5 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja, što je rast od 9 posto u dolascima i noćenjima. Najbrojniji su bili gosti iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Italije, a najveće povećanje od čak 39 posto bilježi se sa tržišta Velike Britanije. Najveći broj noćenja u prvih deset mjeseci ove godine zabilježio je grad Split sa oko 1,28 milijuna noćenja te grad Makarska sa oko 1,18 milijuna noćenja. Podaci su to koji potvrđuju da je upravo Splitsko-dalmatinska županija oborila sve dosadašnje rekorde.. Splitsko-dalmatinska županija nastoji svake godine obogatiti svoju turističku ponudu, promišlja tradiciju i kulturu kao svoje ključne elemente, te koristi pomno osmišljenu strategiju marketinško medijske komunikacije u kojoj se koriste napredni marketinški alati novog doba i kvalitetno medijsko planiranje, što u konačnici polučuje rezultate. Od početka godine (izuzev mjeseca travnja) bilježe se porasti turističkog prometa i to u značajnim indexnim pokazateljima. Odlična ovogodišnja sezona u Srednjoj Dalmaciji je i svojim predsezonskim i posezonskim rezultatima pokazala da se gostima uspješno prenijela poruka o ponudi, raznolikosti i sadržajima koji se nude u svim razdobljima godine pa je to najveći ovogodišnji turistički uspjeh regije Srednje Dalmacije. Iskazano u brojkama, do sada sa oko 2,5 milijuna gostiju koji su ostvarili rekordan broj noćenja, regija Srednja Dalmacija čvrsto zauzima drugu poziciju u zemlji po obujmu i udjelu u turističkom prometu. Prvog jesenskog mjeseca destinacije su još uvijek bile u znaku autobuserskih tura, odmorišnim gostima se pridružuju i sve brojniji sudionici kongresa i stručnih skupova, a kruzeri i dalje dovode tisuće znatiželjnika, čime je i cijeli listopad bio u znaku izvrsne popunjenosti kapaciteta. Da sa Srednjom Dalmacijom na krilima odlične poslovne godine koja je iza njih, sve ozbiljnije računaju inozemni partneri, pokazuju i prve najave novih letova prema Splitu, ali i povećanje kapaciteta i dužine avio-programa na postojećim linijama. Tako britanski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik EasyJet za slijedeću godinu već počinje s prodajom karata iz Londona s polaskom krajem ožujka, a planira dva mjeseca ranije u odnosu na ovu godinu pokrenuti linije iz Glasgowa i Manchestera.

48

Sve to stvara pretpostavke za daljnji rast gostiju sa tog izuzetno važnog tržišta, ali stvara i obvezu da se premno dočekaju gosti. Dobra pripremljenost i osmišljenost boravka gostiju u Srednjoj Dalmaciji i ove se godine pokazala ključnima za uspjeh sezone, a u tijeku su završne pripreme za početak novog ciklusa promidžbe i marketinških akcija na svim tržištima, ali i kvalitetnog informiranja gostiju suvremenim komunikacijskim kanalima.

Rast prometa sa glavnih emitivnih tržišta

Turistička sezona 2015. godine još jednom je potvrdila da su Hrvatskoj i Splitsko – dalmatinskoj županiji ostali vjerni turisti s tradicionalnih primarnih emitivnih tržišta, kojima se može zahvaliti što će turistička sezona u konačnici biti rekordna po fizičkim i financijskim ostvarenjima turističkog prometa. Na području Županije u desetomjesečnom razdoblju zabilježen je porast broja turista i noćenja s tržišta Njemačke, Poljske, Slovačke, Skandinavije, Italije, Francuske i drugih, pri čemu se posebno ističe značajan skok i porast tržišta Velike Britanije. Tradicionalna tržišta treba i nadalje motivirati i očuvati jer najvećim dijelom ostvaruju obujam stranog turističkog prometa, te iako se na njih više ne može potpuno osloniti, obzirom na prisutan trend stagnacije pojedinih tržišta, u vrijeme krize i recesije ona su se pokazala najvjernijima. Jedna od aktivnosti svakako je dodatno ulaganje u promidžbu svih sudionika u privređivanju i pri tome se posebno usmjeriti na emitivna tržišta s kojih u proteklih nekoliko godina dolazi najviše gostiju.

Bez obzira na prisutan trend recesije, straha od terorističkih napada i dr. negativnih čimbenika na pojedinim tržištima, realno je očekivati da uložena sredstva i trud upravo na tim tržištima mogu donijeti konkretne efekte. Blizina tih tržišta, tradicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji privlače turiste uz osjećaj sigurnosti koju turisti imaju za vrijeme boravka u turističkim odredištima, a uz sve uređenije prometnice, svakako ide u prilog.

Hoteli, kampovi i privatni smještaj = zadovoljstvo rezultatima sezone

Pozitivne trendove i povećan broj dolazaka i noćenja u razdovlju predsezone, glavnog dijela sezone, kao i dobre najave za završetak posezone istaknuli su i hotelijeri, koji u konačnici ističu zadovoljstvo rezultatima turističke sezone 2015. godine. Vodeći hotelijeri, tako očekuju, značajan rast prihoda i dobiti u 2015. godini. Pri tome najveći rast ostvaruju investirani objekti u segmentu četiri i pet zvjezdica na svim destinacijama, što je potvrda nužnosti i važnosti velikih investicija kao pokretača rasta i razvoja u turizmu. Posebno zadovoljstvo rezultatima sezone ističu i hotelijeri s područja Splitsko – dalmatinske županije, gdje se Split nametnuo kao hit odredište. Naime, turistički potencijal Splita i okolice koji je tijekom 2015. godine doživio svoj procvat, sve se više nameće kao hit destinacija i odabir turista različitih profila – od poslovnih ljudi i obitelji do mladih ljudi željnih zabave i provoda, a što je generator pozitivnih rezltata i porasta broja noćenja. Investicije od gotovo četiri mlrd kuna u hotelski sektor, pokazale su uspješne rezultate tijekom ovogodišnje turističke sezone. Tako su domaći hotelijeri rastom zaključili glavni dio turističke sezone, a izrazito pozitivne rezulate ostvarili su i tijekom pred i posezone.

49

Iako je glavdio dio sezone tradicionalno dobro popunjen, ovogodišnji rast baziran je na kombinaciji više turističkih dolazaka te otvaranju novih i kvalitetnijih kapaciteta kojima su hotelijeri mogli podići cijene. U konačnici, hrvatski hotelijeri zadovoljni su ovogodišnjim fizičkim i financijskim pokazateljima i aktivno se pripremaju za iduću godinu od koje očekuju nastavak pozitivnih trendova. Dosta su uložili i planiraju ulagati i dalje u svoje objekte i ponudu, jer bez toga ne bi ni bilo dobrih rezultata, a vjeruju i u poboljšanje poslovnog okruženja i uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.

Obiteljski smještaj je i 2015. godine donio veliki dio povećanja u turističkom prometu. U protekle četiri godine u cijelom je svijetu broj postelja u domaćinstvima rastao za 35 posto, pa sada drži veliki dio tržišta u svijetu putovanja. Kao dio ekonomije kojom se iznajmljuju, zamjenjuju ili ustupaju stanovi, apartmani i vikendice, obiteljski smještaj postaje sve popularniji. Obiteljski smještaj jedan je od ključnih turističkih resursa u Hrvatskoj, obzirom je u njemu u 2015. godini ostvareno oko 40 posto cjelokupnog turističkog prometa zemlje, a u apartmanima, sobama kućama i vilama ostvaren je ukupan promet od 1,3 mlrd eura. Također, od pola milijuna turističkih postelja, zabilježen je rast dolazaka i noćenja od 17 posto. Sve navedeno potvrđuje da je obiteljski/privatni smještaj definitivno u trendu te je potvrdio najave i porast potražnje s domaćeg i stranih tržišta. Također je bitno napomenuti da, iako se dosadašnjih godina najviše punio tijekom glavnog dijela sezone, sada su i kod ove vrste smještaja zabilježeni dobri rezultate u pred i posezoni. Dobrim rezultatima privatnog smještaja ove godine pridonijele su i brojne novosti vezane uz povećanje njegove kvalitete i omjera vrijednosti za novac. Osim gradnje bazena uz poticaje Ministarstva turizma, novost u ponudi su i tzv. obiteljski paketi, u sklopu kojih se nude razne pogodnosti. Prednost je i cijena smještaja, obzirom se u ovom segmentu nudi najviše različitih cjenovnih 'razreda' i najfleksibilniji izbor mogućnosti za sve 'vrste' turista. S obzirom na veliko učešće ovog tipa ponude u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta na području Srednje Dalmacije težnja je ka poboljšanju usluge u privatnom smještaju kako bi se produžila sezona. U obiteljskom smještaju ostvaruje se više od 22 milijuna ili 35 posto ukupnih noćenja na razini države. Vrijednost uloženih sredstava u gradnju i opremanje tih kapaciteta procjenjuje se na 20 milijardi eura. Procijenjeni prihod na bazi smještaja godišnje donosi pola milijarde eura, a najmanje još toliko gosti iz obiteljskog smještaja potroše na destinaciji na namirnice, restorane, slastice, izlete, rekvizite za more, ulaznice za atrakcije i slično. U Hrvatskoj je i sve razvijeniji kamping turizam čija uspješnost ovisi o dobrim vremenskim prilikama. S obzirom na to da je ove turističke sezone vrijeme bilo ugodno i lijepo, mogu se potvrditi i dobri turistički rezultati u kamping sektoru. Predsezona i glavni dio sezone u kampingu su prošli dobro, te se procjenjuje da će do kraja godine rezultati biti pozitivni. U hrvatskim kampovima do kraja kolovoza ostvareno je 3 posto više turističkih dolazaka i 4 posto više noćenja, a kako je i rujan prošao s porastima od nekoliko postotaka Kamping udruženje Hrvatske (KUH) očekuje ukupno bolju godinu za kampove od lanjske. Promatrajući prema regijama, najveći je porast zabilježen u dalmatinskim kampovima i to devet posto, a slijedi Kvarner sa šest posto i Istra s pet posto. U kamping sektoru uvjereni su kako će godina ipak završiti s dobrim turističkim rezultatima. Tome u prilog ide i činjenica da su se ove godine u kamping vratili Talijani koji su proteklih godina na odmoru ipak ostajali u svojoj zemlji. Osim toga, i sva ostala emitivna tržišta za kamping sektor su u laganom porastu. Hrvatska raspolaže s 278 kampova, ukupnog kapaciteta od 237 tisuća kreveta.

50

Istraživanja pokazuju kako su gosti u kampovima vrlo specifična turistička populacija – stariji su od prosječnih gostiju koji dolaze, i vraćaju se u isti kamp najmanje tri i više puta. Suprotno očekivanjima, kampisti imaju vrlo dobru platežnu moć. U prosjeku troše 48 eura po osobi dnevno, što utječe i na potrošnju gostiju, i na ostale sadržaje i ponudu. Od cijelog, ukupnog smještaja, na kamping opada 26 posto. Veliki rast dolazaka i noćenja domaćih turista

Blagi ekonomski oporavak, nešto bolja kupovna moć građana, mogućnost plaćanja na rate te različite i cjenovno dostupnije ponude uz dobru turistiĉku promociju, razlozi su zbog kojih je domaćih turista u Hrvatskoj sve više. Tako su najčešće turistiĉki radnici komentirali ovogodišnji porast broja domaćih turista i njihovih noćenja koji je po podacima Hrvatske turistiĉke zajednice za prvih deset mjeseci ove godine iznosio gotovo 9 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porast dolazaka i noćenja domaćih turista toliki je da su se hrvatski turisti po brojnosti smjestili na drugom mjestu, odmah nakon Nijemaca. Naime, dok je proteklih godina broj dolazaka domaćih turista i njihovih noćenja stagnirao, tijekom cijele ovogodišnje sezone bilježi se porast turističkog prometa domaćih turista. Iako su po stopama rasta slični stranima, ipak se još ne može govoriti o jačem udjelu domaćih turista u ukupnom fizičkom turističkom prometu Hrvatske, jer oni s 1,5 milijuna dolazaka u prvih deset mjeseci 2015. godine i dalje imaju relativno mali udjel od 10 posto u ukupnih oko 14,4 milijuna dolazaka, a sa 7,3 milijuna noćenja udjel od 9 posto u ukupnih 79 milijuna noćenja. No, jedna je od specifičnosti hrvatskog turizma upravo to da strani turisti ostvaruju 80 do 90 posto ukupnog prometa, za razliku od primjerice talijanskog, grčkog, španjolskog, francuskog i turskog, gdje domaći turisti ostvaruju udjel od 20-30 pa i više posto zahvaljujući i poticajima, pozivima i ciljanoj promociji javnog i privatnog sektora da odmor provodu u svojoj zemlji, što u Hrvatskoj baš i nije bila česta pojava. Unatoč tome, ovogodišnji veći porast domaćih turista ističe se kao važan trend, odzirom su domaći turisti uvijek bili dobri potrošači, pa i je i s te strane važan njihov jači 'povratak'. Porasti domaćih turista vidljivi su u gotovo svim županijama, i kontinentalnim i jadranskim, a na području Splitsko – dalmatinske županije bilježe poraste dolazaka i noćenja tijekom svih mjeseci, a najviše u lipnju i srpnju. Tijekom prvih deset mjeseci realizirano je 206 tisuća dolazaka domaćih turista što je porast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 964 tisuće noćenja domaćih turista, a što je za 14 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Upravo su ovogodišnji predsezonski, kao i posezonski dani brojnim hotelima donosili i pojačane rezervacije domaćih turista, što je pozitivan trend za koji se nada da će se održati i u budućnosti, a što se može dijelom objasniti i aktivnim 'revenue managementom' ili sve češćim posezanjem hotelske prodaje za raznim alatima kojima fleksibiliziraju cijene.

Dobra prometna povezanost, blizina glavnih tržišta, konkurentne cijene i kvalitetno odrađena promidžba, smatrani su kao glavni razlozi zbog kojih bi Hrvatska i ove godine bila poželjna među stranim gostima. Ujedno, Hrvatska ima milijune vjernih gostiju koji se na ista odredišta vraćaju godinama, fenomenalnu geostratešku poziciju kojoj gravitira gotovo 500 milijuna mobilnih Europljana, pri čemu su dolasku velikog broja gostiju svakako pridonijele i suvremene ceste. Dalmacija, koja svoj gospodarski uspon gradi na turističkom sektoru, uz dolazak autoceste nalazi se u krugu od oko 800 kilometara koje turisti iz najznačajnijih emitivnih tržišta mogu prevaliti u jedan dan.

51

Kad se tome pridoda i atraktivnost samog odredišta, dalmatinski turistički djelatnici, unatoč neizvjesnosti kao pratećoj pojavi svakog potresa na svjetskom tržištu, vjerovali su da u konačnici turistička sezona neće podbaciti. Dalmacija je destinacija koju Europljani još uvijek otkrivaju, i to ponajviše zahvaljujući sve većoj dostupnosti brojnih turističkih odredišta Srednje Dalmacije. Glavna sezona prošla je u skladu s očekivanjima, uz odličnu posjećenost turista sa raznih stranih emitivnih tržišta, te mogućnost da se do kraja godine ostvare rekorni pokazatelji turističkog prometa. Rezultati turističkog prometa ostvareni u predsezoni, tijekom glavne sezone i u postsezoni, posebice na području Dalmacije, su iznad očekivanja. Oni su rezultat su ozbiljnog rada tijekom pripreme sezone, intenzivnih tržišnih aktivnosti privatnog i javnog sektora i promjena u komunikaciji s tržištima te pokazatelj atraktivnosti i konkurentnosti kako hrvatskog, tako i dalmatinskog turizma. Rezultat je to niza pripremnih promidžbenih aktivnosti svih uključenih u sektor turizma, od gospodarskih subjekata, resornog ministarstva, sustava turističkih zajednica te pojedinaca koji u sve većoj mjeri sudjeluju u kreiranju jedinstvene ponude svojih destinacija.

V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE

◄ uređenje turističkih odredišta ► Uz ulaganja u poboljšanje smještajne i krupne infrastrukture, veliku važnost imaju ulaganja u izgled samih turističkih odredišta, jer upravo prirodne i kulturne ljepote su jedan od vodećih razloga dolaska turista. Uređenost gradova i mjesta znatno utječe na konačni dojam koji će turisti odnijeti sa sobom. Odredišta Splitsko – dalmatinske županije osvojila su i u 2015. godini razne nagrade i priznanja za uređenost i ponudu destinacija, pri čemu odredišta poput Splita, Brela, Baške Vode, Makarske, Trogira, Bola, Hvara, Šolte, i dr. osvajala su proteklih godina priznanja u kategorijama najuređenijih općina i gradova. Ovakva priznanja nagrađuju trud ljudi i cjelokupne zajednice na stvaranje klime dobrodošlice za brojne turiste te služe kao poticaj da se aktivnosti na uređenju turističkih odredišta i nadalje nastave. Na Danima hrvatskoga turizma održanima 2015. u Poreču u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice dodijeljene su turističke nagrade i priznanja. Split je bio najveći dobitnik ovogodišnjih turističkih nagrada: proglašen je najboljom city break destinacijom, Splitska rivijera dobila je nagradu u kategoriji Hrvatska 365 za produljenje sezone, Bol je najbolja autentična primorska destinacija, a festival Ultra Europe proglašen je turističkim događajem godine. HGK je i ove godine birao najbolje objekte u turizmu za nagrade Turistički cvijet -kvaliteta za Hrvatsku, a među hotelima priznanje za najbolji kongresni hotel dobio je splitski Radisson Blu Resort. Plaža Nikolina u Baškoj Vodi osvojila je treće mjesto za plažu godine. Ujedno, pobjednik Večernjakove turističke patrole u 2015. godini je grad Split koji je proglašen šampionom turizma. Prema ocjenama novinara te dnevne novine, u gradu Splitu se turizam osjeća na svakom koraku i grad je pun aduta – nudi zabavu, dobar smještaj, turističke atrakcije, šoping, prirodne ljepote okolice, izlete... značajno je što su i druga odredišta s područja regije Srednje Dalmacije zauzela visoka mjesta u poretku, pa se tako Hvar smjestio na drugom mjestu, Bol na trećem mjestu, a Makarska, Trogir i Vis na četvrtom mjestu ove značajne akcije ocjenjivanja uređenosti, sadržaja i ponude u hrvatskim turističkim odredištima.

52

◄ sigurnost turista ► Sigurnost u hotelu i destinaciji u novije je vrijeme sve bitnija kada gost odlučuje o tome gdje će provesti svoj odmor. Sve češći razlog zbog kojeg turisti uz atraktivnost, cijenu i kvalitetu usluge odabiru određenu destinaciju, u zadnje vrijeme je i pitanje sigurnosti same destinacije. Srednja Dalmacija, predstavlja jednu od najsigurnijih turističkih destinacija, pri čemu veliku ulogu uz MUP imaju i druge institucije i cjelokupno stanovništvo koje svojim djelovanjem osigurava sigurnost turista. Kao i svake godine zbog dolaska na ljetovanje velikog broja stranih i domaćih gostiju, MUP surađuje tijekom turističke sezone sa ostalim državnim tijelima, a kako bi boravak turista bio što ugodniji i sigurniji. Uzimajući u obzir povećani broj dolaska, boravka i kretanja turista te na temelju statističkih pokazatelja iz prethodnih godina, policijske uprave na moru pojačano su, preventivno i represivno provodile aktivnosti s ciljem smanjenja svih vrsta kaznenih djela i prekršaja. S posebnom pažnjom pristupilo se zaštiti cjelokupnog morskog prostora, sigurnosti plovidbe, zaštitu podmorskih arheoloških lokaliteta i dr. S ciljem osiguranja maksimalne protočnosti i sigurnosti cestovnog prometa, u vrijeme pojačanog prometa na svim važnijim državnim cestama koje vode prema turističkim odredištima, policijske uprave su osigurale veći broj auto i moto ophodnji koje su pojačanim mjerama i aktivnostima osigurale nesmetano odvijanje prometa. Posebno su bile pojačane aktivnosti na auto-cestama, kako bi se održavala opća sigurnost korisnika auto-cesta. Posebna pozornost bila je posvećena mjestima na kojima se očekivala otežana protočnost prometa: naplatne kućice autocesta, tuneli, prilazni pravci većim gradovima, trajektna pristaništa, luke, zrakoplovne luke, granični prijelazi i sl. Za pripremu sezone poduzet je niz mjera za povećanje razine sigurnosti turista u turističkim odredištima. Tijekom sezone u organizaciji MUP-a provodi se projekt „Sigurna turistička sezona“, u sklopu kojeg o sigurnosti u brojnim odredištima brine i niz stranih policajaca. Tako su i 2015., od srpnja do rujna, u hrvatskim odredištima i na graničnim prijelazima o sigurnosti turista brinuli i strani policijski službenici. ◄ rad turizmu pratećih djelatnosti ► Nedostatak parkirališnih mjesta u gotovo svim turističkim odredištima regije te komunalna infrastruktura, posebno odlaganje krupnog otpada i odvodnja otpadnih voda te nedostatak plažnog prostora, sve više će utjecati na kvalitetu boravka turista i tržišnu konkurentnost turističke destinacije. Ovaj dio turizmu pratećih djelatnosti sve više gubi dah za rastućem brojem turista koji posjećuju turističke destinacije, ali i standardima koji se postavljaju pred turističku ponudu. Usprkos što se trgovina sve bolje prilagođava potrebama turista, još uvijek postoji dovoljno mogućnosti za plasman različitog asortimana roba turistima i stvaranja dodatnih gospodarskih učinaka od turizma. Turizam je poseban poligon za plasma proizvoda poljoprivredno prehrambenog kompleksa. Nažalost, te mogućnosti su minimalno iskorištene i upravo u tom dijeluturističke ponude, još uvijek dominira uvozna supstanca proizvoda. Iako je u protekle četiri godine turistički promet u Splitsko-dalmatinskoj županiji narastao za čak trećinu i većina gostiju koji su je posjetili rado bi ponovila to iskustvo jer su bili vrlo zadovoljni odmorom, ipak ima zamjerki gostiju na komunalnu i turističku uslugu Srednje Dalmacije koju treba podizati na višu razinu, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam, u kojemu su gosti najbolje ocjene dali prirodi, okolišu, mogućnostima za odmor obitelji, čistoći mora i gostoljubivosti te gastronomiji. Istovremeno primjedbe imaju i na velike gužve u prometu, loše mogućnosti parkiranja automobila, gužve na plažama, loš lokalni prijevoz, ali i neuredno odlaganje smeća.

53

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 2016. GODINE S obzirom na stvoreni imidž na tržištu, izvozni potencijal, mogući stupanj integracije ostalih sektora, sačuvani prostor i veliku količinu neiskorištene imovine, nema nikakve dvojbe da je turizam jedna od najvažnijih hrvatskih strateških grana. Premda je pod pritiskom svjetske ekonomske krize 2009. i 2010. godine turizam posustao, već se 2011. vratio ostvarivši rast broja noćenja i prihoda, koji je prisutan i tijekom 2013., 2014. I 2015. godine. S poboljšanjem indikatora profitabilnosti, u turizam sve više dolaze i toliko nužne investicije što potvrđuje rast inozemnih ulaganja u ovu djelatnost. Usprkos ostatku hrvatske privrede, turizam se pokazao otpornim i na domaću ekonomsku krizu jer su ovi rezultati ostvareni i zahvaljajući porastu broja noćenja domaćih turista.

6.1. STANJE U SVJETSKOM OKRUŽENJU I OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2016. GODINI

Posljednji teroristički napadi i prijetnje novi su udar na globalni turizam budući da je sigurnost jedan od ključnih elemenata pri odabiru putovanja. Suočavao se turizam u svijetu posljednjih desetljeća i sa SARS-om, ptičjom gripom, tsunamijima, potresima, vulkanskom lavom, terorizmom i napadima na goste, ali nikada u ovolikoj mjeri nije bilo preporuka o neputovanju koje svojim građanima svakodnevno upućuju vlade desetaka zemalja svijeta. Iako je Svjetska turistička organizacija prognozirala rast turističkih putovanja do kraja 2015. godini i dosezanje oko 1,2 milijarde turista u svijetu, čini se kako posljednji kvartal ove godine neće dati očekivane rezultate. Kada se uz terorističke napade i prijetnje te izbjegličku i migrantsku krizu koja trese Europu zadnjih mjeseci i ne pogoduje turističkim kretanjima, doda i činjenica kako je najnovijim rušenjem ruskog vojnog zrakoplova od strane Turske turizam te zemlje u velikim problemima, jasno je kako je turistička kriza u svijetu sve dublja. Ona je najprije izravno ugrozila najveće – turizam Francuske, koja je prva turistička velesila svijeta s 83 milijuna turista godišnje. Kriza putovanja žestoko trese i Rusiju čiji su turisti zadnjih godina mahom bili usmjereni prema Turskoj, Tunisu i Egiptu. No, terorističko rušenje putničkog zrakoplova s 250 turista na povratku iz Sharm El Sheikha u Egiptu prema Rusiji potpuno je zaustavilo putovanja Rusa u tu zemlju. Sada se na popisu onih zemalja prema kojima milijuni Rusa sigurno uskoro više neće krenuti na odmor našla i Turska, koja je veći dio cjelokupnog elitnog turizma u skupim resortima temeljila upravo na Rusima. Stručnjaci i turistički djelatnici procjenjuju da uz Pariz, koji turisti u ovom trenutku očekivano izbjegavaju, kratkoročno najviše turističkog prometa izgubiti i ostale europske metropole, i to na predstojedim blagdanskim i city break putovanjima. Egipat i Tunis već su dulje vrijeme u padu kad je riječ o turizmu i procjenjuje se da će se taj trend nastaviti. Kad je riječ o Hrvatskoj, svi očekuju da će se situacija do iduće ljetne sezone primiriti i da hrvatski turizam neće imati posebne gubitke. Ključno je pitanje za turizam hoće li se stanje promijeniti i hoće li doći do novih terorističkih napada. Sigurnost je jedan od ključnih faktora pri donošenju odluke o putovanjima i aktualni će događaji na neko vrijeme sigurno smanjiti turističku potražnju, ali treba istaknuti da je to pitanje najčešće kratkog daha, ljudi brzo odustaju od putovanja, tako se na isti način može očekivati i brz povratak potražnje.

54

Glavna hrvatska tržišta poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke i Italije, s kojih je u prvih deset mjeseci ukupno stiglo 6,2 milijuna turista i koji su ostvarili 53 posto ukupnih turističkih noćenja, ne očekuju veće poremećaje. Udruge hrvatskih putničkih agencija obaviještavaju da potražnja za putovanjima nije zamrla, ali je svakako manja. Naime, potencijalni turisti ostaju unutar zemlje, svi se nadaju da će doći do smirivanja situacije, koja je doista zahtjevna i dobar dio ljudi uzeo je pauzu da razmisli o tome gdje, kada i kako putovati. Premda se o tome nerado govori, zabrinutost zbog izbjegličke krize i neizvjesnost situacije među glavnim su temama koje trenutačno brine turistički sektor. Nitko ne zna kako će se migracijska i politička situacija razvijati i mnoge stvari ne mogu se kontrolirati, ali pitanje je hoće li se moći realizirati rast koji je planiran za sljedeću godinu, ako okolnosti ne budu povoljne. Hrvatska ima čvrsto mjesto na svjetskom turističkom tržištu, s vjerojatnim rastom turističkog prometa i iduće godine čemu ne bi trebala naštetiti njena briga za migrante koja nailazi na odobravanje u svijetu. Izbjeglička kriza nije utjecala na ovogodišnju turističku godinu, ali svakako treba biti oprezan, osluškivati tržište i pružiti odgovore koji se očekuju kako bi potencijalnim gostima i nadalje bili u krugu poželjnih destinacija. U tome će pomoći i slika organizirane i gostoljubive zemlje. Svjedoci smo da se izbjeglička kriza ne zaustavlja, a sve turističke zemlje kojima izbjeglice prolaze ili se zadržavaju počinju razmišljati o utjecaju te krize na turizam. Turizam se često i nepotrebno smatra "jako osjetljivom" gospodarskom aktivnošću iako su svjetski trendovi turizma dugoročnije gledano stabilni i u rastu. Istina jest i da dolazi do povremenih oscilacija, odnosno padova turističkog prometa koji su vrlo često vezani uz različite krize, od gospodarskih, pa do onih koje uvjetuju sve češće vremenske neprilike (kiše i poplave, uragani, snježne neprilike, suše), ili onih koje su nastale ljudskim djelovanjem (požari, terorizam, ratovi, bolesti). Netom prije terorističkih napada, bio je prisutan optimizam za rast u idućoj godini i turoperatori su bili zadovoljni prognozama za Hrvatsku za 2016. godinu. Naime, s obzirom na političko-sigurnosnu situaciju, puno više problema očekivalo se u drugim zemljama poput Egipta i Turske. Hrvatska ima nekoliko konkurentskih prednosti, kao što su njen zemljopisni položaj, nedovoljno iskorišten turistički potencijal i dobro razvijena cestovna infrastruktura. To je i ključna podloga za afirmirati sve povijesne, kulturne, prirodne i ljudske potencijale koji trenutačno čine Hrvatsku najpoželjnijom turističkom destinacijom u Europi. Turizam je posljednjih godina jedan od najdinamičnijih sektora hrvatskog gospodarstva, a karakteriziraju ga čista i očuvana priroda, kulturne znamenitosti, gastronomija i izvorna gostoljubivost. Glavni izazovi s kojima će se hrvatski turizam morati suočiti u budućnosti obuhvaćaju povećanje raznovrsnosti ponude te razvoj novih turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma u korist produženja turističke sezone i kreiranja cjelogodišnje turističke ponude te uključenja domaće poljoprivrede i trgovine u zadovoljavanje potreba turista. Članstvo u EU omogućuje Hrvatskoj pristup povoljnijim uvjetima financiranja što bi u konačnici moglo pomoći ostvarenju željenih investicija. Izdašnost europskih pristupnih fondova, kao i privlačnost ulaganja u hrvatski turizam mogli bi dati vjetar u leđa najavljivanim velikim investicijskim projektima, koji još do sada nisu pokrenuti. I u 2016. godini mnoge će zemlje EU, zbog još uvijek prisutnih financijskih problema, nepovoljnih ekonomskih uvjeta i straha od terorističkih napada poticati domicilno stanovništvo da odmor provodi u vlastitoj zemlji, a dohodak raspoloživ za turizam i slobodno vrijeme prvi dolazi na udar štednje. U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i Srednje Dalmacije tradicionalnim turističkim emitivnim tržištima svakako ide na ruku.

55

U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti turistička zajednica će se rukovoditi postavkama Strategije hrvatskog turizma, odrednicama novog Strateškog marketing plana hrvatskog turizma koji je donesen, potrebama i zahtjevima hrvatskog turističkog gospodarstva, aktualnim trendovima u turističkom marketingu, kao i odrednicama GP razvoja turizma Županije. Situacija na međunarodnom turističkom tržištu kontinuirano se mijenja i jedino je uz brzu reakciju i kvalitetnu prilagodbu moguće konkurirati na tržištu. Uz pretpostavku stabiliziranja trenutačne nepovoljne situacije u svjetskom okruženju, Splitsko-dalmatinska županija može iduće godine očekivati još veći priljev turista uslijed pojačane i osmišljenije promocije, povećanja kvalitete ponude i novih proizvoda kulturnog turizma, enogastronomije te cikloturizma. Sve dosadašnje najave touroperatora, avio prijevoznika i drugih stranih i domaćih partnera govorile su da će iduće godine u regiju Srednju Dalmaciju doći još više turista, bez obzira na više ili manje sunca, Europsko nogometno prvenstvo i izbjeglički val, jer potražnja raste zbog prirodnih ljepota, UNESCO-ovih lokaliteta, poboljšanih prometnih veza, prihvatljivih cijena i općenito bolje ukupne ponude. Povećana kvaliteta destinacije, jači poduzetnički aganžman, više raznovrsnih i atraktivnih proizvoda, te bolja politika cijena, mjere su koje je prepoznalo i 13 niskotarifnih zračnih kompanija koje lete prema Splitu, a za iduću godinu najavljuju više letova i turista. Nastavak valorizacije naslijeđa i tradicije, kreiranje dodatnih proizvoda, jači razvoj selektivnih oblika turizma, ciljana promocija prema zasebnim interesnim skupinama, destinacijski menadžment i edukacije, jedni su od planova djelovanja TZ Splitsko - dalmatinske u budućem razdoblju. Na kraju, valja napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od preduvjeta uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije, bilo u segmentu kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, bilo u domeni marketinških napora usmjerenih prema tržištima. Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz zadaće definirane Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih sredstava i zajednički nastupi na tržištima predstavlja imperativ.

6.2. PROJEKCIJA STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA U 2016. godini

Nakon svake turističke sezone koja je Hrvatsku smjestila u sam vrh najuspješnijih destinacija Mediterana, kao izazov se postavlja očuvanje postignutog rezultata, ali i postizanje novih poslovnih iskoraka. Turizam iz godine u godinu pokazuje otpornost na negativne čimbenike, potvrđujući svoju poziciju nezaobilaznog elementa životne svakodnevice modernog čovjeka. Turist današnjice zahtjevniji je nego ikada prije, nastoji maksimizirati vrijednost koju dobiva za svoj novac, a odluku o odabiru “odmora iz snova” donosi na temelju mnoštva brzo i jednostavno dostupnih informacija. Nakon pozitivnih pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini, turizam je i dalje suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju mnogih globalnih gospodarskih poteškoća te i nadalje prisutnih političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim mediteranskim turističkim destinacijama. Nažalost, nakon terorističkih napada u Parizu, jako je neizvjesno prognozirati očekivanja za turističku sezonu 2016. godine. Terorizam općenito, osim ljudskih žrtava za sobom ostavlja i teške gospodarske posljedice. Stručnjaci smatraju da, ukoliko se nastavi trenutačno sigurnosna prijetnja velikom broju europskih zemalja, najviše štete mogli bi pretrpjeti upravo turizam i trgovina. Hrvatska je u najvećem postotku automobilsko tržište i s toga aspekta pruža određenu dozu sigurnosti u odnosu na druga tržišta.

56

Europski turizam je, unatoč izazovima globalnih gospodarskih i financijskih problema, dosada bio ipak vrlo otporan na negativne tendencije, te su prisutna nadanja da će tako ostati i u buduće. S obzirom na aktualna zbivanja, očekuje se još veći i izraženiji trend kasnijeg bukinga. Na međunarodnom tržištu Hrvatska će se u 2016. godini pozicionirati kao kvalitetno i sigurno odredište životnog stila s posebnim naglaskom na ekološkoj očuvanosti, kao jedna od vodećih turističkih zemalja na Sredozemlju. Prve naznake i projekcije inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice odaju u kojem bi se smjeru mogla kretati sljedeća godina, što bi mogle biti prednosti a što ograničavajući faktori za privlačenje gostiju. U ovom trenutku, očito je da će sigurnosna situacija tj. sigurnosno pitanje odigrati veliku ulogu u odabiru destinacija za provođenje odmora.

Gospodarska situacija na tržištu Austrije nije zadovoljavajuća, a nezaposlenost je sve veća. Prognoza BDP-a za još uvijek teluću godinu iznosi 0,7%, dok su predviđanja za 2016. nešto bolja. Najveći organizatori putovanja zadovoljni su turističkom sezonom i bilježe povećanje bukinga u odnosu na prošlu godinu. Već sada razmišljaju kako dobiti dodatne krevete u Hrvatskoj za 2016. godinu. Organizatori putovanja uvjerenja su da će 2016. obilježiti destinacije lako dostupne vlastitim prijevozom i da će zbog nesigurne situacije u Tunisu, Turskoj i Egiptu potražnja za dodatnim hotelskim krevetima, pogotovo u Hrvatskoj i Italiji, doći do izražaja. Na tragu takvih predviđanja organizatori putovanja Hrvatsku stavljaju u fokus svojih interesa za 2016. godinu. Iako još suzdržane najave s austrijskog tržišta ipak ulijevaju blagi optimizam za daljnji rast turista s tog tržišta. Naime, nakon terorističkih napada, najave o tome gdje će Austrijanci iduće godine provesti godišnji odmor - zbog teškog vremena i terorizma - zasad su nesigurne, ali u takvoj situaciji upravo će destinacije brzo dostupne vlastitim prijevozom biti u fokusu interesa. U razgovoru s touroperatorima i turističkim agencijama ističe se da se Hrvatska odlično pozicionirala i da u 2016. godini može očekivati dobru turističku godinu.

Udruga organizatora putovanja Češke Republike ovu turističku sezonu ocjenjuje vrlo uspješnom. Iako Statistički zavod Češke Republike iznosi brojku od 1,72 milijuna prodanih aranžmana, Udruga do kraja godine predviđa više od dva milijuna prodanih aranžmana. Prema istom izvoru, pobjedničke destinacije su tradicionalno Hrvatska, Grčka, Turska i Slovačka, dok je Tunis zbog terorističkih napada bilježio pad od 60%. U usporedbi s brojnim europskim zemljama situacija je u Češkoj bolja zahvaljujući stabilnom financijskom sektoru i manjim problemima u javnim financijama. Pretpostavlja se da je razlog tome jača industrija koja bilježi dobre rezultate te se otvaraju nova radna mjesta.

Glavna preokupacija Francuza u ovom trenutku su suočavanje sa novim prijetnjama terorističkih napada kao i posljedicama strašnog terora u glavnom gradu, uz probleme oko sve većeg broja migranata. U trenutku kad Europa proživljava povijesnu migracijsku krizu koja se, čini se, neće brzo okončati, Francuzi se pitaju kakav će utjecaj imati na već krhku ekonomiju koju karakteriziraju nezaposlenost, visok državni dug i spor rast BDP-a. S više od 80 milijuna posjetitelja godišnje Francuska je najomiljeniji turistički cilj u svijetu. Oko sedam posto, toliki je udio turizma u nacionalnom BDP-u. Bojazan da bi turisti ubuduće mogli zaobići Pariz ili cijelu Francuske dovela je do osjetnog pada vrijednosti dionica zračnog prijevoznika Air France i velikih lanaca hotela kao što je Accor.

57

Unatoč trenutačno nepovoljnom poslovnom okruženju, brojnim prezentacijama te lobiranjem prema francuskim agentima, predstavništvo promovira bogatstvo hrvatske ponude tijekom cijele godine te selektivne oblike turizma koji izrazito privlače francusko tržište. Redovitim kontaktima sa zračnim kompanijama pokušava se inicirati otvaranje novih zračnih linija. Prema najnovijim informacijama, u 2016. EasyJet planira otvaranje novih zračnih linija za Dubrovnik i Split, a još uvijek su u tijeku pregovori oko otvaranja nove zračne linije na relaciji Pariz – Pula. Zračna kompanija Volotea, koja je u 2015. otvorila nove letove iz Bordeauxa i Nantesa, u 2016. uvest će nove zračne linije iz Toulousea, Marseillesa, Nantesa i Bordeauxa, a očekuje se i objava novih linija zračne kompanije Transavia. Rano je za konkretne brojke i predviđanja, ali turoperatori i agenti uvjeravaju da Hrvatska u 2016. ima razloga za optimizam. To dijelom počiva na strahu, traže se bliže i sigurnije europske destinacije. Ali, u korist du i porast kupovne moći Francuza te tri nove redovne zračne linije iz Nice, Bordeauxa i Nantesa za Split i Dubrovnik. Mnogi francuski turoperatori potvrđuju da za Hrvatsku imaju više rezervacija nego lani, naročito za Split i Dubrovnik, a neki šire svoje programe na Istru ili druge regije.

Na tržištu Italije nastavlja se pozitivan ekonomski trend, oporavljaju se proizvodni i uslužni sektor i tržište rada, a raste i potrošnja. Stopa nezaposlenosti smanjena je na 11,9 %, dok je indikator povjerenja potrošača dosegnuo najvišu razinu od ožujka 2002. Većina talijanskih organizatora putovanja zadovoljna je rezultatima glavne sezone 2015. godine te očekuju jednako dobru posezonu. Naglašavaju važnost povezanosti te ukazuju na potrebu uvođenja novih brodskih i zračnih linija i izvan glavne sezone prema hrvatskim turističkim destinacijama.

Gospodarska situacija u Mađarskoj sve je povoljnija. Mađarsko gospodarstvo došlo je na razinu prije krize. BDP je porastao za 3,7%, platni deficit je ispod propisanih 3%, investicije su porasle za 14%, potrošnja građana za 1,8%, a poljoprivredna proizvodnja za 14%. Zaposleno je 61,8% stanovništva, te su realni osobni dohodci porasli za 3,2%. Većina mađarskih organizatora putovanja koji imaju hrvatske programe, izvještavaju o boljim rezultatima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sredinom rujna došlo je do velikih problema na hrvatsko-mađarskim graničnim prijelazima zbog dolaska velikog broja migranata. Čelnici dviju država započeli su retoriku koja je izazvala negativno intonirane reakcije građana prema Hrvatskoj i putovanjima u Hrvatsku. Situacija se dodatno zakomplicirala najavama kako će Mađarska, u cilju sprečavanja ilegalnih prijelaza migranata iz Hrvatske i u slučaju da Austrija i Njemačka uspore prijem migranata, nastaviti s postavljanjem žičane ograde duž cijele hrvatsko-mađarske granice. Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta, a od početka 2012. godine je i službeno u recesiji te još uvijek nije u potpunosti na putu gospodarskog oporavka. Hrvatska se izborila za stabilnu poziciju na nizozemskom turističkom nebu. Nažalost, zbog još uvijek prisutnog straha od posljedica recesije rast dolazaka i noćenja bit će usporen. Nizozemski i belgijski organizatori putovanja prekinuli su sve operacije za Tunis do kraja godine, a upitno je što će biti sa sljedećom sezonom, budući da će organizatori putovanja uskoro ponovno razmotriti sigurnosnu situaciju. Organizatori putovanja zadovoljni su prodajom Hrvatske te uglavnom bilježe pozitivne rezultate. S prodajom su zadovoljni i organizatori putovanja specijalizirani za kampove, a autobuseri nešto manje. Tijekom posljednjih nekoliko godina s nizozemskog tržišta vidljiva je „migracija“ gostiju prema jugu Hrvatske na račun Istre.

58

U porastu je broj dolazaka i noćenja u Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, poglavito zbog sve većeg broja letova.

Njemačka je suočena s najvećim priljevom izbjeglica u novijoj povijesti. Dramatične scene koje su emitirane u medijima i svakodnevno suočavanje s problemom smještaja novo pridošlih, postavljaju njemačku vladu, vlade saveznih pokrajina i općine pred veliki test. Istovremeno, kriza u Volkswagenu, kojem u SAD-u prijeti kazna od 18 milijardi dolara radi ugrađivanja softverskog programa u dizel automobile koji manipulira emisijama ispušnih pinova prilikom testiranja, prouzročila je pad optimizma kod stanovništva. Organizatori putovanja očekuju da će se u 2016. turistička kretanja iz Njemačke preusmjeriti prema „sigurnim odredištima“. Predviđanje dolazi iz činjenice sve nestabilnije situacije u odredištima Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, uključujući i Tursku. Neizvjesno stanje procjenjuje se i za Grčku. Njemački putnici mogli bi se u većoj mjeri okrenuti prema putovanjima u vlastitu zemlju i prema drugim sigurnijim destinacijama (Austrija, Italija, Španjolska, Francuska i Hrvatska). Navedeno se potvrđuje s prvim naznakama bukinga za sljedeću ljetnu sezonu. Organizatori putovanja koji su već otvorili prodaju za Hrvatsku, javljaju o velikim indeksima rasta prodaje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Valja napomenuti da se radi o preliminarnim i vrlo malim brojkama u odnosu na ukupan opseg prometa prema Hrvatskoj. Konkretnije naznake očekuju se u sljedećim razdobljima. Nijemci i dalje bilježe porast u gotovo svim destinacijama u kojima su prisutni, kao i rast potrošnje na putovanjima. Hrvatska kao turistička destinacija ima izrazito pozitivni imidž na njemačkom tržištu. Pri tome određene prednosti dolaze do sve većeg izražaja, poput blizine tržišta i dobrog odnosa cijene i kvalitete usluge. Pozitivna sinergija oko proizvoda „Hrvatska“ može i u 2016. biti faktor koji će s nastavkom provođenja mjera zajedničkih aktivnosti s organizatorima putovanja i avioprijevoznicima potaknuti dodatne goste na putovanje u Hrvatsku.

Prateći makroekonomske pokazatelje, u posljednjih nekoliko godina može se ocijeniti da je Poljska uspješno odoljela utjecaju globalne gospodarske i financijske krize koja je zahvatila svijet. Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini rasla po stopi od 5,3%, a stopa nezaposlenosti iznosila je oko 10 % i najniža je u posljednjih nekoliko godina. Ekonomski analitičari procjenjuju da će stopa nezaposlenosti u narednom mjesecu po prvi put u zadnjih nekoliko godina biti jednoznamenkasta. Hrvatska je već godinama jedna od najpopularnijih destinacija na poljskom tržištu, njezin turistički proizvod, posebice obiteljski smještaj, prepoznat je kao dobra mogućnost za provođenjem odmora. Prema uputama Ministarstva vanjskih poslova Republike Poljske u vezi nesigurnih zemalja/destinacija, i dalje je na snazi najviši, četvrti stupanj upozorenja za Tunis i Egipat (napustiti zemlju odmah), dok je za Tursku na snazi treći stupanj upozorenja (ne putovati u područja gdje vladaju nemiri). Hrvatska je već četvrtu godinu zaredom najposjećenija odmorišna destinacija poljskih turista i prisutna su nadanja da će tako i ostati u 2016. godini.

Zadnje dvije godine bilježi se pad broja gostiju s tržišta Rusije. Značajno slabljenje ruske rublje u kolovozu i rujnu izazvalo je dodatno ubrzanje inflacije, a prognoze ukazuju da će inflacija do konca godine iznositi 13 %. Također, nastavlja se pad prodaje na malo koji je zabilježio negativan predznak od 8 % u odnosu na isto razdoblje 2014. Tečaj ruske rublje i dalje je vezan uz cijenu nafte i ovisno o svjetskim cijenama mijenja se gotovo na dnevnoj bazi.

59

Obzirom je rusko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisno o vanjskim faktorima, odnosno tržišnoj konjunkturi, nedostatak rezervi dovodi u pitanje njegovu održivost i uredno izvršavanje proračunskih obveza. Rezultati marketinške i PR kampanje HTZ-a te ak-tivnosti predstavništva pozitivno su se odrazili na potražnju ruskih turista za odmorom u Hrvatskoj u 2015., što će svakako biti poticaj ruskim organizatorima putovanja da optimističnije planiraju sezonu 2016. Bez obzira na pad broja ruskih turista u prvih deset mjeseci, zabilježen je rast interesa za odmorom u Hrvatskoj što daje razlog za optimizmom. Potrebno je definirati ukupan odnos prema turističkom tržištu Rusije, pripremiti turistički proizvod koji je tražen na ruskom tržištu, revidirati poslovnu politiku prema ruskim partnerima, imajući u vidu profil tržišta i prirodu prometa. Hrvatska općenito treba posvetiti pozornost odnosu cijena i kvalitete usluge, što će biti presudno za daljnji razvitak prometa.

Iako Skandinavija pokazuje pozitivne gospodarske pomake, zbog rasta izvoza i potrošnje kućanstava, glavni problemi ostaju visoka nezaposlenost i sve veći dug građanstva. Narodna banka Norveške ponovno je spustila eskontnu stopu za 0,25 %, što je dodatno oslabilo norvešku krunu te joj se vrijednost nakon dugo vremena ponovno izjednačila sa švedskom valutom. Od 1990. norveška kruna je jača od švedske, a tijekom zadnjih 25 godina njihove vrijednosti približile su se samo dva puta. U Finskoj su sindikati organizirali štrajk upozorenja kao reakciju na najavu vlade o paketima štednje, kojom se namjerava pokrenuti posrnulo gospodarstvo. Unatoč svim problemima, bilježi se kontinuirani rast turističkog prometa sa skandinavskog tržišta. Thomas Cook Northen Europé će u 2016. povećati kapacitete za Hrvatsku za 40%. Naročito veseli informacija o čarter letovima iz Danske, Finske, Norveške i Švedske. Ova godina im je jedna od najboljih u povijesti te očekuju da će i sljedeće nastaviti s pozitivnim rezultatima, iako postoji zabrinutost za sigurnosnu situaciju u Turskoj, koja im je jedna od važnijih ljetnih destinacija. TUI Nordic za sljedeću godinu povećava kapacitet za Hrvatsku te će pored čartera iz Stockholma i Helsinkija uvesti čartere iz Geteborga, Osla i Copenhagena za Split. Iz Osla će od 6. svibnja do 7. listopada letjeti jednom tjedno, dok će iz Kopenhagena i Geteborga imati nešto kraću sezonu. Najava velikih organizatora putovanja o povećanju kapaciteta za hrvatske destinacije u sljedećoj godini potvrđuju da je potražnja za Hrvatskom i dalje u porastu.

Protekla turistička sezona obilježena je političko-ekonomskom situacijom u Grčkoj, enormnim brojem migranata i terorističkih napada u odmorišnim odredištima po-četkom sezone. Navedene činjenice znatno su utjecale na odlučivanje Slovaka o mjestu njihovog godišnjeg odmora. Nakon terorističkih napada u Tunisu, gotovo sve putničke agencije potpuno su izbacile Tunis iz ponude. Egipat, kao nestabilna destinacija, bilježi manjak zainteresiranih Slovaka. Što se tiče Hrvatske, u proteklim je godinama zabilježen rast gotovo svake godine, kako broja turista tako i broja noćenja. Posljednjih godina interes Slovaka za Hrvatsku se značajno pomiče s organiziranog na individualni turizam. Prema privremenim rezultatima, minimalno dvije trećine slovačkih turista individualno je putovalo na godišnji odmor u Hrvatsku. Na odabir destinacije za godišnji odmor nemalo je utjecala kupovna moć stanovništva. U istraživanju portala platy.sk, čak 55 % ispitanika izjasnilo se da je glavni razlog neodlaska na godišnji odmor bio nedostatak sredstava. Mnogi su bili prinuđeni skratiti godišnje odmore u inozemstvu u usporedbi s prethodnim godinama. Platežna moć Slovaka ostala je i dalje neusporediva s drugim ze-mljama EU, usprkos usporedivosti životnih troškova.

60

Očekuje se da će će se na slovačkom tržištu ponovo zadržati dominantna pozicija na ljestvici omiljenih odmorišnih destinacija, što je u usporedbi s ostalim konkurentnim odmorišnim destinacijama rezultat bez premca. Blizina Hrvatske i široka ponuda privatnog smještaja na internetu pružaju slovačkoj individualnoj klijenteli mogućnost odlučiti se za odmor u zadnjem trenutku i prilagoditi svoj boravak aktualnoj vremenskoj situaciji

Gospodarska situacija na tržištu UK je i dalje je izuzetno dobra i obećavajuća. U posljednje dvije godine ekonomija je imala najveći rast među najrazvijenijim zemljama svijeta, članicama G7 grupe, što se u svim medijima kontinuirano naglašava. Neza-poslenost je pala i trenutačno stopa nezaposlenosti iznosi 5,5 %, dok stopa zaposlenosti iznosi 73,5 %. Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost za novac“ ponudu u Hrvatskoj, realno je očekivati daljnji rast dolazaka iz Velike Britanije, posebice na području regije Spita i Dubrovnika. S obzirom na uspješne ovogodišnje rezultate, realno je očekivati rast s britanskog tržišta, koji se već bio najavljivao. Iako je dijelom zahvaljujući okolnostima u drugim mediteranskom destinacijama te dijelom aktivnostima hrvatskog turističkog sektora, britansko tržište u 2015. godini značajno raslo, a prve najave išle su prema rastu i u idućoj godini, turoperatori obavještavaju da su turisti iz Velike Britanije zabrinuti zbog izbjegličke krize, što bi se moglo odraziti na rezultate s tog tržišta u 2016. godini.

Razvidan je kontinuirani rast interesa i prometa sa sjevernoameričkog tržišta s naglaskom na tržište SAD-a, što je u skladu s rastom gospodarstva, izraženim jačanjem dolara, potrošačke moći te interesa potražnje za putovanjem u Europu i Hrvatsku. Očekuje se dodatni rast putovanja u Hrvatsku kao alternativu Grčkoj i Turskoj radi nepovoljne ekonomske situacije u Grčkoj i nepovoljne političke situacije u Turskoj. S američkog tržišta nastavlja se pozitivan trend bukinga za Hrvatsku s ukupnim rastom od oko 25 %. Prve informacije o bukingu za listopad su dobre i predviđaju solidan tu-ristički promet iz Sjeverne Amerike tijekom jeseni i zime. Turističke agencije i organizatori putovanja pripremili su programe za 2016. iz kojih je vidljivo da je Hrvatska zastupljenija u odnosu na prethodne godine (veći broj različitih tura, veći broj turističkih agencija i organizatora putovanja koji prodaju Hrvatsku; većina tura kombinira boravak u Hrvatskoj sa Slovenijom i/ili Crnom Gorom). Kontinuirano se bilježi veliki broj grupnih bukinga i individualnih upita za proljeće 2016.godine. Kriza sa sirijskim izbjeglicama djelomično se negativno odražava na potražnju s američkog i kanadskog tržišta, što potkrepljuju informacije o odgodama odluke o putovanju u Europu i Hrvatsku (tržišni segment koji bukira šest do osam mjeseci unaprijed) te svakodnevni pozivi individualnih putnika koji su zabrinuti za sigurnost prelaska granice sa susjednim zemljama Republike Hrvatske.

Aktualni rezultati ukazuju na činjenicu da se rast turističkog prometa posljednjih godina uspješno konsolidirao, otvarajući brojne razvojne i poslovne mogućnosti diljem svijeta. Unatoč brojnim geo-političkim i gospodarskim izazovima, prosječna stopa rasta turističkog prometa na svjetskoj razini od 2010. iznosila je 5%, što je rezultiralo većim gospodarskim rastom, većim izvozom i brojnim novim radnim mjestima.

61

6.3. MJERE I PLANOVI TURISTIČKE POLITIKE ZA 2016. GODINU

Hrvatski i srednjodalmatinski turistički proizvod proteklih godina je pokazao veliki potencijal za razvoj, stoga je pred turističkim djelatnicima u 2016. godini složen zadatak – maksimalnim naporima i uspješnom suradnjom sa svim sudionicima turističke ponude postići pozitivne turističke rezultate. S obzirom na važnost turizma u Hrvatskoj i globalnu situaciju s porastom terorističkih prijetnji i migrantskom krizom, turistički djelatnici, posebice poslodavci u turizmu i hotelijeri, smatraju da bi Vlada trebala što prije donijeti akcijski plan za turizam s kratkoročnim smjernicama kako se ponašati i raditi ako dođe do poremećaja u dosadašnjim kretanjima u turizmu, obzirom turistička situacija u svijetu ovog trenutka nikako ne pogoduje budućim turističkim tijekovima. Naime, prema ocijeni hotelijera, 2016. godina, ne samo da je neizvjesna, nego će zasigurno biti teža od 2015. godine, pogotovo ako se nastave problemi s terorizmom, napadima i sigurnošću putovanja. Planovi i ciljevi za 2016. godinu, uz sve navdeno, ponajviše su usmjerni na produženje turističke sezone, pri čemu je neophodno na lokacijama s velikim potencijalom sustavno razvijati proizvode i usluge koji su kvalitativno, kvantitativno i cjenovno konkurentniji od onih koji se nude na globalnom tržištu. S obzirom na interes turističke potražnje u Europi i svijetu, koji je zadnjih godina stalan, vjeruje se da budućnost hrvatskog turizma nije upitna, ali je teško predvidjeti kojom će se brzinom razvijati u fizičkom obujmu i u kvaliteti proizvoda. Za postizanje strateških ciljeva stoga se izuzetno važnim smatra suradnja privatnog i javnog sektora u turizmu, kao i politike i samog sektora. I u 2016. godinu ulazi se s velikim oprezom i neizvjesnošću, ali i s jasnom vizijom u kojem smjeru se želi ići. Zbog ostvarenih rezultata u 2015. godini, 2016. godina će biti još izazovnija, ali su prisutna nadanja o još jednoj dobroj „turističkoj godini“, uz preduvjet smirivanja situacije u svjetskom okruženju. Osim Strategije razvoja hrvatskog turizma, nacionalna promidžba provodi se temeljem Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, koji sadržava tri operativna marketing plana; za proizvode, za klastere i marketinški plan za tržišta. Glavni planovi i mjere usmjereni su na primjenu usvojenih planskih dokumenata i poticanje investicija.

Poticanje investicija Poticanje investicija u turističkom sektoru jedan je od prioritetnih ciljeva za jačanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma, zbog čega struka kontinuirano traži smanjivanje PDV-a u turizmu. Naime, očekuje se da država uvaži turizam kao stratešku djelatnost hrvatskog gospodarstva i provede mjere za rasterećenje na državnoj i lokalnim razinama od brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta i prepreka koje koče investicije i razvoj. Pri tome se traži da stopa PDV-a na turizam bude od 7 do 10 posto. No, istovremeno nnogo se očekuje od povlačenja sredstava iz EU fondova za javnu turističku infrastrukturu, edukaciju ljudskih potencijala te malo i srednje poduzetništvo u turizmu. Hotelski smještaj, unatoć svim problemima, i dalje je glavni nositelj investicijskog ciklusa u turizmu, što je potvrđeno tijekom 2015. godine uz najavljeni značajni investicijski val i u 2016. godini. Ministarstvo turizma i ove je godine pripremilo anketu investicija u turistički sektor za narednu godinu. Anketom su bile obuhvaćene sve županije, kao i 61 turističkih tvrtki u Hrvatskoj. Iako su investicije za 2015. godinu, prema anketi, bile planirane u iznosu od 487 milijuna eura do kraja godine će biti ostvareno 498 milijuna eura investicija u turistički sektor, odnosno gotovo 85 milijuna kuna više nego li je bilo planirano.

62

Što se tiče projekcija za sljedeću godinu, prema prikupljenim podacima, u turistički sektor sljedeće će se godine investirati najmanje 676 milijuna eura, što predstavlja porast od 40 posto u odnosu na 2015. Pri tome će tvrtke investirati najmanje oko 376 milijuna eura u svoje turističke projekte, s time da dosta turističkih subjekata do trenutka ispunjavanja ankete nije imalo točan plan investicija za sljedeću godinu. Javni sektor, odnosno županije i gradovi i općine s njihovog područja investirati će najmanje 300 milijuna eura, uz napomenu da nisu bili dostavljeni podaci svih županija. Posebice bi velik utjecaj na razvoj same destinacije mogla imati i sredstva iz EU fondova koja su dostupna u sljedećem razdoblju, posebice ona vezana uz malo i srednje poduzetništvo, ali i jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. Sredstva iz EU fondova moći će se koristiti i za uvođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u marketing i promociju hrvatskog turizma, za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, te razvoj obrazovanja kroz nacionalni projekt centara kompetencija u turizmu. Čak 304 milijuna kuna nepovratnih potpora na raspolaganju je malim i srednjim poduzetnicima u turizmu koji su spremni ulagati u hotelske objekte radi produženja sezone 2016. godine. Bilo da je riječ o gradnji novog bazena, kongresnim dvoranama, terasama, wellness centrima ili sličnim sadržajima zbog kojih bi turisti dolazili u hotele izvan ljetnih mjeseci, poduzetnici mogu dobiti iz fondova EU-a nepovratne potpore od milijun do deset milijuna kuna. U natječaju pod nazivom Podrška razvoju malih i srednjih poduzeća u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela, mali poduzetnici mogu dobiti do 45 posto ukupne vrijednosti projekta, a srednji poduzetnici do 35 posto vrijednosti uloţenog. Inače, sljedeće godine očekuje se na razini resornog ministarstva nastavak investicijskog ciklusa ulaganja u tvrtke koje su do sada bile u državnom vlasništvu, a koje će se do kraja ove godine dokapitalizirati i dobiti strateške partnere. Također, i dalje će biti u opticaju kreditne linije s HBOR-om, koje su uključene i za male i srednje poduzetnike u turizmu. Samo u prvih devet mjeseci 2015. godine HBOR je odobrio ukupno 133 kredita u iznosu od 1,05 milijardi kuna, te se vjeruje da će se taj trend i dalje nastaviti. Turizam je za hrvatsku ekonomiju od izrazito velikog i rastućeg značaja, neposredno i posredno generira više od 15% bruto domaćeg proizvoda i zbog visoke razine radne intenzivnosti značajno utječe na zaposlenost. Kao gospodarski sustav koji u širem smislu ne obuhvaća samo sektor hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja, nego i trgovinu, promet, poljoprivredu i prehrambenu industriju, turizam snažno posredno utječe na sve gospodarske grane u Hrvatskoj.

Strategija razvoja hrvatskog turizma Donesena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020., koja je 2013. godine usvojena u Hrvatskom saboru s ciljem pozicioniranja Hrvatske među 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta, ujedno je i putokaz investitorima u kojem smjeru ići, u što ulagati te što će ministarstvo podupirati. U skladu s time, glavni cilj razvoja hrvatskog turizma je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će u konačnici rezultirati ulaskom u 20 vodećih turističkih destinacija u svijetu po kriterijima konkurentnosti. Ako se u budućim planovima učinkovito budu provodile mjere zacrtane strategijom, stvorit će se preduvjeti za daljnji rast i razvoj hrvatskog turizma. Provedba mjera akcijskog plana predstavlja značajan korak prema stvaranju jasnog pravnog i gospodarskog okvira. Hrvatski turistički sektor nalazi se na prekretnici koja će omogućiti promjenu smjera budućeg razvoja i tržišnog pozicioniranja Hrvatske kao cjelovite i kvalitetne turističke destinacije.

63

Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje do 2020. godine uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja hrvatskog turizma, trebala bi omogućiti ključne projekte kroz prostornu i vremensku dimenziju cjelovitog razvoja hrvatskog turističkog sektora: Hrvatske kao zemlje doživljaja za različite turističke segmente sukladno njenim komparativnim prednostima i snažnije generiranje pozitivnih ukupnih društvenih učinaka na principima održivosti. Takav koncept razvoja turizma postavlja se u razvojni kontekst ukupnog nacionalnog gospodarstva i društva u cjelini, a prate ga akcijski planovi i nacionalni programi generirani iz nacionalnih i EU strategija. Uspješno pozicioniranje Hrvatske na turističkom tržištu u velikoj mjeri ovisi i o učinkovitoj promociji turističkog proizvoda i usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i osnažiti imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. To će se postići uz novo tržišno i marketinško repozicioniranje branda Hrvatska na globalnom tržištu sukladno novom Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma. Cilj novog marketinškog pozicioniranja bit će „mediteranski turistički brend prepoznat po izvrsnosti i različitosti životnih stilova”. Strateški marketinški plan, kao jedan od ključnih dokumenata kojim je definiran nacionalni turistički marketing Hrvatske, temelji se na Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine te predstavlja okvir i temelj za sve nadolazeće operativne planove u godinama koje slijede. SMPHT-om su predložene strategije i inicijative stvaranja dodane vrijednosti za tržišta, strategije osvajanja gostiju s tradicionalnih i novih tržišta te boljeg upravljanja zadovoljstvom gostiju na destinacijama. Kako bi Hrvatska postala globalno prepoznatljivom turističkom destinacijom, visoko konkurentnom i otvorenom za investicije, nužno je ojačati snagu brenda i povećati konkurentnost, čime će se stvarati i dodatna radna mjesta, uz održivo upravljanje rastom i povećanje prihoda od turizma. Ciljevi SMPHT-a su jačanje nacionalnog turističkog brenda, povećanje turističkog prometa u razdoblju pred i posezone te povećanje prosječne potrošnje turista. provodi se projekt rebrandiranja hrvatskog turizma. Marketinške aktivnosti usmjerit će se na percepciju Hrvatske kao destinacije koja nudi više od proizvoda “sunca i mora”, pri čemu će se naglasak staviti na strategije ciljanih tržišta te strategiju proizvoda, iz kojih bi za svaku regiju proizašla odgovarajuća promocija. Novi kreativni koncept hrvatskog turizma pod sloganom "Croatia, full of life" - Hrvatska, puna života ulazi u punu primjenu u promociji za strana tržišta za sezonu 2016. godine te uz raznolike prateće aktivnosti poručuje da je Hrvatska energična mediteranska destinacija koja nudi izniman broj različitih životnih stilova. Na taj način se glavna komunikacija prema tržištima usmjerava na emocije i iskustvo potencijalnih turista. U skladu s predstavljenim komunikacijskim konceptom „Full of life“, hrvatski štand je redizajniran, a promijenjen je i koncept cjelokupnog štanda koji je sada vizualno moderniji i čišći, a sadržava i više fotografija destinacija te emocija. Zastupljen je i „Full of life“ slogan, te „Full of…“ inačice po turističkim proizvodima. Da bi hrvatski turizam uspio održati korak sa konkurencijom i trendovima, potrebno je kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržište posebnih interesa, čime će se omogućiti produženje turističke sezone te povećanje turističkog prometa. Upravo s tim ciljem akcent aktivnosti na nacionalnoj razini je provođenje projekta „Hrvatska 365“ sa strateškim pristupom razvoju turističke ponude i promocije u pred i posezoni koji uključuje sve razine od lokalnih razine, prema regionalnima do nacionalne.

64

Upravljanje turističkom destinacijom Prateći aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu koji su usko povezani s razvojem destinacijskog menadžmenta, naznakama novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma daje se naglasak na potrebu upravljanja turističkom destinacijom. Pored sustava turističkih zajednica veliku ulogu u primjeni imati će i ostali nositelji turističke ponude u destinaciji, jer se razvoj destinacijskog menadžmenta temelji na partnerskim odnosima, poglavito javnog i privatnog sektora. Razvoj destinacijskog marketinga i strategija pozicioniranja, izgradnja jake online prisutnosti na tržištu i razvoj sustava informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja su uvjeti bez kojih se niti jedna destinacija ne može održati na tržištu. Stoga posao upravljanja turističkim destinacijama, danas postaje važnim poslom i pretpostavkom za konkurentski i održivi rast turizma. To pokazuju primjeri najuspješnijih turističkih destinacija svijeta koje su postavile uzorne standarde koje drugi s više ili manje uspjeha nastoje slijediti. Temeljem aktualnih globalnih procesa u destinacijskom menadžmentu i u Hrvatskoj je u tijeku proces promjena sustava turističkih zajednica prema DMO konceptu zbog strateškog interesa stvaranja veće dodane vrijednosti u turizmu. Prema najavama, u planu je da se u 2016. intenzivnije nastave procesi reorganizacije sustava turističkih zajednica u smjeru njihovog prerastanja u destinacijske menadžment organizacije i općenito veće učinkovitosti tog sustava koji je bitan za hrvatski turizam, ali mu treba promjena i usklađivanje ne samo s postavkama iz turističke strategije nego prije svega s trendovima na tržištu.

6.4. POBOLJŠANJE UKUPNE TURISTIČKE PONUDE Pozitivni rezultati ovogodišnje turističke sezone ukazuju na još veće obveze i poboljšanje rada svih sudionika turističkog prometa u prilagođavanju ponude i povećanju kvalitete turističkog proizvoda s ciljem rasta turističkog prometa i financijskih učinaka od turizma na prostoru Splitsko-dalmatinske županije. Kako će poboljšanje cjelokupne turističke ponude (kvalitetno i po vrstama) biti odlučujući čimbenik postizanja planiranih ciljeva, aktivnosti se trebaju odvijati u dva smjera: na unapređenje postojeće ponude tako da dostigne međunarodno prihvaćene

standarde; na stvaranje što veće raznovrsnosti ponude, obogačivajući za sada prevladavajuću

ponudu «sunca i mora» novim proizvodima, sadržajima i iskustvima. Današnje turističko tržište obilježava nestalnost i nepredvidljivost. Željeni razvoj zahtjeva stalne strukturalne promjene koje su odgovor na nove rastuće potrebe turista. Sadašnji trenutak i položaj hrvatskog turizma na svjetskom tržištu traži da se započne s novim kvalitativnim promjenama u ponudi koje će stvoriti dugoročne i strateške prednosti na turističkom tržištu, a i zbog slijedećih razloga:

- mnogi konkurenti postaju u svojim promotivnim naporima sve jači, - ne pita se više kakav se proizvod nudi, već da li je on dobar, jeftiniji i moderan, - pojam kvalitete dobiva sve više na značenju, - planiranje i upravljanje razvojem proizvoda i turističke destinacije sve više

dobiva na važnosti. Sve to stvara dodatne obaveze i povećane napore od svih sudionika na turističkom tržištu.

65

6.5. ZAŠTITA OKOLIŠA I TURISTIČKOG PROSTORA Čisti prirodni okoliš i more glavni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, a time i Splitsko-dalmatinsku županiju. Ljepota prirode, čisti okoliš i more najvrijedniji su prirodni i turistički potencijali Hrvatske. U tim elementima hrvatski turizam ima najveće prednosti u odnosu na konkurenciju. Upravo u očuvanju tih elemenata turističke ponude nalaze se glavni preduvjeti za daljnji rast turističkog prmeta Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije. Stalni rast turističkog prometa ima za posljedicu povećanje pomorskog i cestovnog prometa, povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu (otpadne vode, krupni otpad) i opterećenost plažnog prostora. Sve je to preduvjet pogoršanja stanja u prirodnom okolišu i narušavanje sklada između čovjeka – tursta i njegovog turističkog ambijenat i konfora. U cilju zaštite prostora i uređenje okoliša potrebno je:

- pojačati nadzor zbog održanja usklađenosti u prostoru i turističkom ambijentu, - poticati razvoj dopuštenih turističkih, rekreacijskih i drugih aktivnosti u posebno

vrijednim i zaštićenim dijelovima prirode i ekološki značajnim područjima, - zbrinjavanje otpada uz sve turističke prometnice i na turističkim područjima te u

zaštićenim područjim (parkovi prirode). Navedeno ukazuje na važnost u promišljanju vizije razvoja turističke destinacije koja se isključivo temelji na načelima održivog razvoja. U protivnom razvoj turizma može izazvati neogledive posljedice na cjelokupni prostor i njegovo stanovništvo.

6.6. SIGURNOST TURISTA Sigurnost turista na turističkom odredištu jedan je od najvažnijih elemenata u donošenju odluke turista u odabiru upravo tog turističkog odredišta za korištenje svojeg odmora. Ugroženost turista na javnom mjestu u prometu, opasnost od kriminalnih napada, opasnost od požara, trovanja hranom, zaraza i svi drugi slučajevi opasnosti, elementi su koji utječu na konačni izbor turista u njegovom odabiru turističkog odredišta, duljinu njegovog boravka, njegov ponovni dolazak u turističko odredište i preporuku turističkog odredišta drugima. Kako se sigurnosne prijetnje potencijalnim turistima koje su trenutačno zaredale odvijaju upravo u vrijeme planiranja adventskih i blagdanskih putovanja te dočeka Nove godine, jasno je kako je turizam u velikom strahu od posljedica takve situacije koja ne ide u prilog putovanjima. Prema svim trenutačnim istraživanjima, upravo se sigurnost ističe kao jedna od najvažnijih činjenica za odabir odmora i putovanja do kraja ove i u idućoj godini, a tek potom ostali motivi, poput prirodnih ljepota, kulture, zabave i drugog. Svi koji ozbiljno računaju na turizam kao gospodarsku djelatnost trebaju stvarati najbolje moguće uvjete za sigurnost turista i sve šta je vezano uz njih. Bez obzira dali turisti dolaze individualno ili organizirano svaka im država mora jamčiti potpunu sigurnost, mora predvidjeti moguće rizike, odrediti odgovornost organizatora, posrednika i dobaljača te usvojiti sve sigurnosne standarde o zaštiti gostiju na svom području.

6.7. RAD TURIZMU PRATEĆIH DJELATNOSTI U sklopu aktivnosti u podizanju kvalitete turističke ponude, očituje se velika uloga državnih tijela i službi, javnih poduzeća, banaka, trgovina i obrta, pošta i službe telekomunikacija, pojedinih komunalnih službi i ostalih službi koje svojom funkcijom kompletiraju cjelokupnu turističku uslugu i stvaraju dodatne ekonomske efekte.

66

Neprilagođeno radno vrijeme niza uslužnih djelatnosti te nedostatan asortiman različitih proizvoda, nanosi veliku štetu i ugled turističkim destinacijama, te uvelike otežava njihove aktivnosti. Stoga je ovaj oblik ponude potrebno stalno prilagođavati potrebama turista jer osim općih uvjeta ovaj dio ponude jedan je od najznačajnijih segmenata za povećanje ekonomskih učinaka od turizma. U tom smislu potrebno je:

o osigurati opskrbu turističkih područja i tvrtki poljoprivrednim, prehrambenim i dr. proizvodima, u što većoj mjeri iz domaćih izvora,

o radno vrijeme svih pratećih uslužnih i dr. djelatnosti, posebno u javnim poduzećima prilagoditi potrebama turizma (radno vrijeme pošta, banaka, mjenjačnica, trgovina, benzinskih postaja i dr.), kao i brojnost i efikasnost njihovih službi te asortimana proizvoda zbog obima usluga koje je potrebno pružiti tijekom turističke sezone,

o izvršiti infrastrukturno i komunalno opremanje turističkog mjesta. Ponašanje i sistematičan rad navedenih, ali i drugih pratećih službi i djelatnosti koje poslovno slijede turizam, nužno je u kontinuitetu usavršavati da bi što bolje obavljali svoju zadaću tijekom sezone.

67

VII ZAKLJUČAK Godina 2015. ostati će zapamćena po rekordnom broju turističkih dolazaka i noćenja od vremena hrvatskog osamostaljenja i po ostvarenom godišnjem rastu svih važnih pokazatelja. Istra je i u 2015. godini ostala vodeća hrvatska regija po pitanju turističkog prometa, iako je Dalmacija, posebice regija Srednja Dalmacija, ostvarila velike poraste broja gostiju i njihovih noćenja te nove turističke rekorde. Najvažniji faktor zaslužan za ovogodišnje dobre rezultate je kvalitetna i pravodobna priprema sezone u privatnom i javnom sektoru. Upravo zbog te izvrsne pripremljenosti povećan je promet u zračnim i morskim lukama diljem cijele hrvatske obale te je većina objekata bila popunjena tijekom cijele sezone i bilježila odlične rezultate. Ne smije se zanemariti ni činjenica da 2015. godine nije bilo problema s lošim vremenom koje je uzrokovalo prošlogodišnju “srpanjsku rupu”, već su visoke temperature i lijepo vrijeme zasigurno pridonijeli uspjehu. Cijela Hrvatska ove godine bilježila je znatno bolje turističke rezultate nego protekle godine, a turiste su pri tome dočekali brojni novi sadržaji jer su ulaganja u turizam na cijeloj obali bila značajna - od podizanja kvalitete i kategorije hotela, izgradnje novih hotela, do uređenja plaža i kampova. A i zračni promet dao je svoj obol boljoj turističkoj sezoni. Razvijaju se destinacije i turistima privlačni događaji kojih je svake godine sve više.

U konačnici se i ove godine pokazalo da je turizam jedna od rijetkih grana gospodarstva koja daje pozitivne rezultate i postaje vodeća hrvatska gospodarska grana. S obzirom na interes turističke potražnje u Europi i svijetu, koji je zadnjih godina stalan, vjeruje se da budućnost hrvatskog turizma nije upitna, ali je ipak teško predvidjeti kojom će se brzinom razvijati u fizičkom obujmu i u kvaliteti proizvoda. Za postizanje strateških ciljeva izuzetno važnim smatra se suradnja privatnog i javnog sektora u turizmu, kao i politike i samog sektora. Hrvatska može jako puno toga ponuditi na svom relativno malom prostoru, čime se treba u budućnosti voditi u kreiranju turističke politike, a u čemu važnu ulogu ima uspostava i primjena destinacijskog menadžmenta u sklopu čega svi u destinaciji rade zajedno na kreiranju turističkog proizvoda, uklanjanju nedostataka i povećanju konkurentnosti.