Revizija Obaveza Prema Dobavljačima

8/12/2019 Revizija Obaveza Prema Dobavljaima

1/41

SVEUILITE U SPLITUEKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

Revizija obveza prema dobavljaima

MENTOR: STUDENT:

doc. dr. sc. Ivica Filipovi Katarina Krvavac

Split, listopad 2011.


2/41

1

SADRAJ

1. UVOD.3

2. POJAM REVIZIJE.4

3. REVIZIJA CIKLUSA NABAVE I POVEZANIH RAUNA...5

3.1. PRIZNAVANJE RASHODA I OBVEZA............5

3.2. PREGLED CIKLUSA NABAVE.....6

3.2.1. Glavne vrste poslovnih dogaaja.....6

3.2.2. Rauni financijskih izvjetaja u svezi s nabavom..7

3.2.3. Vrste dokumenata i evidencija .7

3.2.4. Glavna podjela dunosti..10

3.3. PROCJENA INHERENTNOG RIZIKA... 10

3.3.1. Karakteristike poslovanja i djelatnosti.10

3.3.2. Znaajke revizije...11

3.4. PROCJENA KONTROLNOG RIZIKA.12

3.4.1. Razumijevanje i dokumentiranje interne kontrole..12

3.4.2. Planiranje i provoenje testova kontrole.14

3.4.3. Procjena i dokumentiranje kontrolnog rizika..14

3.5. KONTROLNI POSTUPCI I TESTOVI KONTROLE POSLOVNI DOGAAJI U

SVEZI S NABAVOM.15

3.5.1. Valjanost poslovnih dogaaja u svezi s nabavom..15

3.5.2. Potpunost poslovnih dogaaja u svezi s nabavom.....15

3.5.3. Pravovremenost evidentiranja poslovnih dogaaja u svezi s nabavom.....16

3.5.4. Odobravanje poslovnih dogaaja u svezi s nabavom....16

3.5.5. Procjena poslovnih dogaaja u svezi s nabavom...17

3.5.6. Klasifikacija poslovnih dogaaja u svezi s nabavom..17

3.5.7. Knjienje i zbrajanje poslovnih dogaaja u svezi s nabavom.......18


SVEZI S PLAANJEM......18

3.6.1. Valjanost evidentiranja poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem.....18

3.6.2. Potpunost poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem.....18


3/41

2

3.6.3. Pravovremenost evidentiranja poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem...19

3.6.4. Odobravanje poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem..19

3.6.5. Procjena poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem.19

3.6.6. Klasifikacija poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem...20

3.6.7. Knjienje i zbrajanje poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem.20


SVEZI S POVRATOM ROBE DOBAVLJAIMA....21

3.8. ODNOS RAZINE PROCJENE KONTROLNOG RIZIKA S DOKAZNIM

TESTIRANJEM....21

3.9. REVIZIJA OBVEZA PREMA DOBAVLJAIMA I OBRAUNANIH RASHODA...22

3.9.1.Dokazni testovi poslovnih dogaaja...........23

3.9.2. Analitiki postupci...24

3.9.3. Testovi salda obveze prema dobavljaima i obraunani rashodi...25

3.10. VANIJI KRITERIJI ZA REVIZIJU OBVEZA PREMA DOBAVLJAIMA....30

3.11. METODE ZAVRNE REVIZIJE OBVEZA PREMA DOBAVLJAIMA......31

3.11.1. Usklaenje bilance, glavne knjige, analitike i popisne liste..31

3.11.2. Ispitivanje valjanosti, potpunosti, vlasnitva, procjene i klasifikacije obveza

dobavljaima..32

3.11.3. Ispitivanje ispravnosti razgranienja nabave ( Cutoff)........34

3.11.4. Analiza nabave..35

3.12. KONFIRMACIJE OBVEZA PREMA DOBAVLJAIMA..36

3.13. PROCJENA REVIZIJSKIH NALAZA OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA I

POVEZANI RAUNI....38

4. ZAKLJUAK.39

LITERATURA....40


4/41

3

1. UVOD

Za reviziju ciklusa nabave i povezanih rauna moemo rei da je dosta vana budui

da se odnosi na nabavu i plaanje robe i usluga dobavljaima. Pod stjecanjem robe i usluga

misli se na nabavu sirovina, zaliha potronog materijala, proizvodne opreme, namjetaja te naplaanje popravaka i odravanja, komunalnih i profesionalnih usluga. Ovaj se ciklus ne

odnosi na trokove zapoljavanja, plae zaposlenima i interni raspored trokova unutar

poduzea.

Najee pogreke i prijevare koje se javljaju prilikom revizije obveza prema

dobavljaima kod nas su: neiskazivanje primljenih obrauna kamata, plaanja robe i usluga po

cijeni vioj od trine, plaanje usluga na temelju fiktivnih rauna, netono razgranienjenabave i drugo. Navedene pogreke i prijevare esto se pojavljuju u transakcijama s

dobavljaima povezanim strankama. Naime, esti su sluajevi utvreni u revizorskoj praksi

gdje su povezane stranke revidiranog drutva osnovale ovisna drutva s motivom provoenja

razliitih prijevara. Isto tako, ulaganja u drutva kapitala s ciljem stjecanja veinskog

vlasnitva esto su bila motivirana iskoritavanjem podrunice od strane matice.

Iz navedenog se moe zakljuiti da obveze prema dobavljaima ine jedan od

elemenata financijskih izvjea kojemu revizori moraju pridati posebnu pozornost.

Rad je podijeljen u dva poglavlja. Prvo poglavlje definira reviziju i bavi se pitanjem

zato uope postoji potreba za revizijom. Drugo se odnosi na reviziju ciklusa nabave i

povezanih rauna. Na poetku ovog poglavlja daje se pregled naela priznavanja rashoda i

obveza s posebnim naglaskom na kategorije rashoda. U iduem dijelu poglavlja daje se

pregled ciklusa nabave, ukljuujui i vrste poslovnih dogaaja, dokumentaciju i evidenciju u

svezi s nabavom i prikaz dijelova ciklusa. Nakon toga obrauju se faktori inherentnog rizika

koji se neposredno odnose na ciklus nabave. Zatim se govori o procijeni kontrolnog rizika uz

raspravu o kontrolnim postupcima i testovima kontrole. Posljednji dijelovi poglavlja odnose

se na reviziju obveza prema dobavljaima i obraunanih rashoda, glavnih rauna obveza iz

ciklusa nabave. Rad zavrava zakljukom koji daje osvrt na reviziju obveza prema

dobavljaima.


5/41

4

2. POJAM REVIZIJE

Sama rije revizija potjee od latinske rijei "revidere" to znai ponovno vidjeti i u

skladu s tim revizija predstavlja "naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja."U engleskom govornom podruju za reviziju se upotrebljava pojam "audit". I ova rijepotjee

od latinske rijei "audire" to znai sluati. Izvorno znaenje rijei auditor (revizor) u

engleskom jeziku je "onaj tko slua" i iz toga je izveden pojam audit (revizija) koji je, iako

nastao u davna vremena, zadran do dananjih dana. Naime, u samim poecima razvoja

revizije, revizor je svoj posao obavljao na taj nain da je sasluao usmeni izvjetaj obveznika

revizije. U dananja vremena revizija poslovanja znai neto sasvim drugo, ali je sam izraz

zadran.1

Sam pojam revizije razliiti autori i institucije definiraju na razliite naine.

Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvjetaja i konsolidiranih financijskih

izvjetaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju

financijskih izvjetaja, na temelju kojih se daje struno i neovisno miljenje o istinitosti i

objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novanih tokova.2

esto se postavlja pitanje zato uope postoji potreba za revizijom? Ukoliko bilo koji

poslovni subjekt eli funkcionirati i egzistirati na poslovnoj sceni neminovno je upuen na

suradnju s poslovnim partnerima, pri emu se podrazumijeva kako upravljake strukture, i ne

samo one, trebaju izmeu ostaloga znati itati i razumjeti financijske izvjetaje kako

svojih tako i drugih poslovnih subjekata.3 Osim toga, treba postojati odreeno uvjerenje

prema kojem upravo ti financijski izvjetaji prikazuju istinito i objektivno stanje odreenog

poslovnog subjekta poslovnog partnera. Za osiguravanje neophodne vjerodostojnosti tih

financijskih izvjetaja upravo slui revizija. Ciklusi prodaje i nabavke su dva najvanija

segmenta svih organizacija koji utjeu na financijske izvjetaje.

1Tuek, B., ager, L., Revizija, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007., str. 47.2

Zakon o reviziji, lanak 2., Narodne novine, Zagreb, br. 146/2005.3Filipovi, I., Revizija, skripta, Sveuilini studijski centar za strune studije sveuilita u Splitu, Split, 2008.,str. 4.


6/41

5

3. REVIZIJA CIKLUSA NABAVE I POVEZANIH RAUNA

3.1. Priznavanje rashoda i obveza

Mnogi poslovni dogaaji tipinog ciklusa nabave odnose se na priznavanje rashoda i

njihovih korespondirajuih obveza.

Rashode i obveze moemo definirati na sljedei nain:

Rashodisu odljev ili neka druga uporaba imovine ili nastanka obveza ( ili kombinacija

jednog i drugog) za otpremu ili proizvodnju robe, pruanje usluga ili obavljanje drugih

aktivnosti koje ine glavno poslovanje poduzea.

Obveze su postojei dugovi poduzea koji nastaju kao posljedica prijanjih poslovnih

dogaaja za koje se oekuje budue rtvovanje gospodarskih koristi prijenosom imovine ili

obavljanjem usluga drugim poduzeima.

Kratkorone obveze jesu one obveze ije se podmirenje, raunajui od datuma bilance,

oekuje u roku kraem od godine dana.

Dugorone obveze su one obveze iji je rok vraanja dui od jedne godine raunajui

od datuma bilance.

Politike priznavanja rashoda poduzea i vrste rashoda utjeu na nain evidentiranja i

obraunavanja poslovnih dogaaja u financijskim izvjetajima.

Rashodi se mogu razvrstati u tri kategorije:4

1. Neki se rashodi mogu povezati neposredno s poslovnim dogaajima, a priznaju se popriznavanju prihoda. Pod ovim vrstama rashoda misli se na trokove proizvodnje, ajedan od takvih rashoda su trokovi prodanih proizvoda.

2. Mnogi rashodi priznaju se u razdoblju nastanka izdatka ili stvaranja obveza za robu iusluge koje su koritene u tom vremenu ili neposredno nakon. Takvi se rashodi ne

mogu neposredno odnositi na posebne poslovne dogaaje, a pretpostavlja se da ne

daju buduu korist. Pod ovim rashodima misli se na trokove razdoblja. Neki od

primjera takvih trokova su plae lanova uprave i rashod za najamnine.

4 Messier, W. F., Revizija - prirunik za revizore i studente, Faber & ZgombiPlus, Zagreb, 2000., str. 436.


7/41

6

3. Neki rashodi rasporeuju se sustavnim i loginim postupcima na razdoblja u kojima seoekuje da e imovina u vezi s njima dati korist. Amortizacija postrojenja i opreme

predstavlja primjer takvih rashoda.

Obveze koje obino nastaju u ciklusu nabave predstavljaju obveze prema dobavljaima.

Rashodi koji su nastali na drukiji nain obraunavaju se kao obveze na kraju svakog

raunovodstvenog razdoblja. Veina priznatih rashoda odnosi se na trokove proizvodnje ili

trokove razdoblja.

3.2. Pregled ciklusa nabave

Revizija ciklusa nabave i povezanih raunamoemo rei da je dosta vana budui da se

odnosi na nabavu i plaanje robe i usluga dobavljaima. Pod stjecanjem robe i usluga misli se

na nabavu sirovina, zaliha potronog materijala, proizvodne opreme, namjetaja te na plaanje

popravaka i odravanja, komunalnih i profesionalnih usluga. Ovaj se ciklus ne odnosi na

trokove zapoljavanja, plae zaposlenima i interni raspored trokova unutar poduzea.

Poslovni dogaaj u svezi s nabavom obino pokree neki od odjela ili pomonih

slubi. Nabavni odjel popunjava narudbenicu za nabavu robe ili usluga. Kad je roba

primljena ili kad su usluge izvrene, evidentira se obveza prema dobavljau. Na kraju

poduzee plaa dobavljau.

Raunovodstveni su ciklusi napravljeni kako bi se zadovoljile posebne potrebe komitenta.

3.2.1. Glavne vrste poslovnih dogaaja

U ciklusu nabave obrauju se tri glavne vrste poslovnih dogaaja:

1. nabava robe i usluga za novac ili uz odgodu plaanja,2. plaanje obveza u svezi s takvom nabavkom,3. povrat robe dobavljau za gotovinu ili uz odgodu plaanja.

Prva vrsta je poslovni dogaaj u svezi s nabavom koji se odnosi na stjecanje robe i usluga.

Druga vrsta poslovnog dogaaja je plaanje obveze nastale nabavom robe i usluga. Posljednja


8/41


9/41

8

5. odobrenje za plaanje,6. dnevnik nabave,7. salda konta dobavljaa,8. izvod dobavljaa,9. ek,10.dnevnik plaanja registar ekova.

Uporaba suvremenog sustava elektronske obrade podataka moe utjecati na oblik

dokumenata i revizorski pristup testiranju ciklusa nabave.

Nabava. U ovom dijelu ciklusa nabave popunjavaju se pravilno odobrene narudbenice. Za

izvravanje ove aktivnosti nadlean je nabavni odjel, kojim upravlja rukovoditelj nabave.

Nabavni odjel osigurava nabavu odgovarajuih koliina robe i usluga, po najniim cijenama

dosljednima planiranoj kvaliteti i dinamici isporuke. Nabava robe ili usluga od vie

dobavljaa i nalog da se roba nabavlja preko natjeaja dva su naina na koji nabavni odjel

moe ostvariti svoje ciljeve.

Tablica 1.

Funkcije ciklusa nabave

Izdavanje naloga: Iniciranje i odobravanje naloga za nabavu robe i usluga

sukladno kriterijima uprave

Nabava: Odobrenje narudbi i pravilno izvrenje s obzirom na cijenu,

koliinu, kvalitetu i dobavljaa

Prijam: Primanje na odgovarajui nain odobrene robe ili usluga

Obrada ulaznih faktura: Obrada ulazne fakture za primljenu robu i usluge; takoer

obrada usklaenja ispravaka, popusta i povrata

Plaanje: Obrada plaanja dobavljaima

Obveze prema dobavljaima: Evidencija svih ulaznih faktura, plaanja i usklaenja na

pojedinanim raunima dobavljaa

Glavna knjiga: Ispravno kumuliranje i klasificiranje plaanja i obveza u

glavnoj knjizi.

Izvor: Messier, W. F., Revizija prirunik za revizore i studente, 1998.


10/41


11/41

10

3.2.4. Glavna podjela dunosti

Glavna podjela dunosti:

nabava se treba odvojiti od izdavanja naloga za nabavu i prijama, ulazne se fakture obrauju odvojeno od obveza prema dobavljaima, sluba za platni promet odvaja se od salda konta dobavljaa, evidencija obveza prema dobavljaima odvaja se od evidencije glavne knjige.

Pravilna podjela dunosti jedan je od najvanijih kontrolnih postupaka bilo kojeg

raunovodstvenog sustava. Podjela dunosti treba biti takva da nitko ne moe kontrolirati

cjelokupnu obradu poslovnog dogaaja jer e to onemoguiti otkrivanje pogreaka.6 Zbog

moguih kraa i prijevara u okviru ciklusa nabave zaposleni zadueni za izdavanje naloga,

nabavu i prijam ne trebaju biti zadueni i za obradu ulaznih faktura, obveza prema

dobavljaima i za unos podataka u glavnu knjigu. Ako se nabava vodi u sustavu elektronske

obrade podataka, treba u odjelu za elektronsku obradu podataka na odgovarajui nain

odvojiti dunosti.

3.3. Procjena inherentnog rizika

Revizor treba na poetku revizije ciklusa nabave i povezanih rauna razmotriti

mjerodavne faktore inherentnog rizika koji mogu utjecati na obradu poslovnih dogaaja i

financijske izvjetaje.

3.3.1. Karakteristike poslovanja i djelatnosti

Organizacija nabave:

1. centralizirana,2. decentralizirana.

Organizacija nabave poduzea moe biti centralizirana ili decentralizirana. Prednost

centralizirane u odnosu na decentraliziranu nabavu proizlazi iz vee mogunosti pregovaranja

6 Messier, W.F., op. cit. str. 445.


12/41

11

koja je rezultat kupnje velikih koliina robe i jaih kontrola politika i postupaka u poduzeu.

Prednosti decentralizirane nabave proizlazi iz injenice da je potrebno krae vrijeme

realizacije nabave i da izmeu korisnika, kupca i prodavatelja postoje neposrednije

komunikacijske veze. Mora biti jasno tko je unutar organizacije odgovoran za nabavu robe i

usluga i koja razina ovlatenja postoji izmeu nabavnog odjela i poslovnih jedinica.

Faktori koji se odnose na djelatnost. Za procjenu inherentnog rizika u reviziji ciklusa

nabave znaajna su dva faktora koja se odnose na djelatnost: je li ponuda sirovina

odgovarajua i kako se mijenja cijena sirovina.

Ako poduzee posluje s velikim brojem dobavljaa, a cijene su relativno stabilne,

manji je rizik da e manjak sirovina utjecati na poslovanje ili da e biti teko kontrolirati

trokove proizvodnje.

Meutim, na neke djelatnosti, utjeu takvi faktori koji se odnose na djelatnost.

Primjerice, u sektoru visoke tehnologije dogaa se da zalihe kritinih dijelova, kao to su

kompjutorski ipovi ili diskovi, ovise o pojedinom dobavljau. Kad dobavlja ne moe

osigurati komponente, poduzee e trpjeti smanjenje proizvodnje i kanjenje otpreme to e

znaajno utjecati na financijsko poslovanje.

Na financijske rezultate onih djelatnosti koje proizvode takvu robu kao to su nafta,

ugljen i plemeniti metali znaajno utjeu promjene cijena njihovim proizvodima. Pored toga,

na one djelatnosti koje upotrebljavaju, primjerice, naftu kao sirovinu utjee i smanjenje

ponude i nestabilnost cijena. Revizor treba u okviru revizijskih ciljeva, kao to je procjena,

prosuditi uinke takvih faktora inherentnog rizika koji se odnose na djelatnost.

3.3.2. Znaajke revizije

Openito, revizija ciklusa nabave i njegovih rauna nije teka i ne prate je stalniraunovodstveni problemi. Meutim, revizijsko ispitivanje je pokazalo da su u ciklusu nabave

i povezanim raunima vjerojatnije znaajne pogreke nego na ostalim raunima. U poetku

utvrivanja inherentnog rizika ciklusa nabave revizor treba uzeti u obzir svoje prijanje

iskustvo s nabavom istog poduzea.


13/41

12

3.4. Procjena kontrolnog rizika

Rasprava o procjeni kontrolnog rizika slijedi okvir interne kontrole i ciklusa prihoda.

3.4.1. Razumijevanje i dokumentiranje interne kontrole

Tablica 2.

Glavna podjela dunosti i mogue pogreke i nepravilnosti

Mogue pogreke ili nepravilnosti koje

Podjela dunosti nastaju zbog konflikta dunosti

Nabava se treba odvojiti od Ako neka osoba izdaje nalog za nabavu,izdavanja naloga za nabavu i nabavlja i prima robu ili usluge, mogue je

prijama. da e doi do fiktivne ili neodobrenenabave. Posljedica moe biti kraa robe i

plaanje ija nabava nije odobrena.

Ulazne se fakture obrauju Ako netko odgovara za obradu ulaznihodvojeno od obveza prema faktura i obveza prema dobavljaima,dobavljaima. mogue je da e se poslovni dogaaji

nabave knjiiti po pogrenim cijenama ili

uvjetima nabave ili da e se knjiitineprimljena roba ili usluge. Posljedicamoe biti precijenjena roba i usluge ilikraa novca.

Sluba za platni promet odvaja Ako netko odgovara za plaanje, a imase od salda konta pristup u salda konta dobavljaa, moguedobavljaa. je da e na temelju fiktivnih dokumenata

doi do izdavanja neodobrenih ekova i doevidentiranja neodobrenih poslovnihdogaaja. Tako dolazi do krae novca.

Evidencija obveza prema Ako netko odgovara za evidenciju obvezadobavljaima odvaja se od prema dobavljaima i za unos podataka uevidencije glavne knjige. glavnu knjigu, mogue je da e doi do

prikrivanja pronevjere koja se obinootkriva usklaenjem salda konta dobavljaas kontrolnim raunom glavne knjige.

Izvor: Messier, W. F., Revizija prirunik za revizore i studente, 1998.


14/41

13

Faktori koji utjeu na kontrolu. Kad se razmatra okruenje kontrole i ciklus nabave, od

posebnog su znaaja dva faktora, a to su organizacijska struktura poduzea i njegove metode

podjele ovlatenja i odgovornosti. Organizacijska struktura nabave, o kojoj je bilo rijei kod

"Procjene inherentnog rizika", moe utjecati na revizorsku procjenu kontrolnog rizika jer se

kontrolni postupci provode unutar organizacijske strukture.

Glavne faze procjene kontrolnog rizika ciklusa nabave:

1. razumijevanje i dokumentiranje sustava interne kontrole nabave na temeljuplanirane razine kontrolnog rizika,

2. planiranje i provoenje testova kontrole na raunima ciklusa nabave.3. procjena i dokumentiranje kontrolnog rizika ciklusa nabave.

Procjena rizika. Revizor mora razumjeti kako uprava procjenjuje rizike bitne za ciklus

nabave, kako procjenjuje njihovo znaenje, kako procjenjuje vjerojatnost njihovog nastanka i

kako odluuje koje aktivnosti primijeniti da se smanje rizici. Neki od rizika nastaju uslijed

koritenja novog ili prepravljenog informacijskog sustava, brzog razvoja i nove tehnologije.

Svaki od tih faktora moe biti ozbiljan rizik za sustav interne kontrole nabave.

Kontrolne aktivnosti. Nakon to se opredijelio za strategiju pouzdanja za reviziju ciklusa

nabave revizor treba razumjeti postojee kontrole kako bi bio siguran da su zadovoljeni ciljevi

uprave. Revizor identificira one kontrole koje mu osiguravaju da su revizijski ciljevi u svezi s

internom kontrolom zadovoljeni.

Informacije i priopavanje. Revizor treba za svaku glavnu skupinu poslovnih dogaaja

ciklusa nabave prikupiti sljedee informacije:

o nainu iniciranja nabave, plaanja i povrata kupljene robe o raunovodstvenim evidencijama, dokumentima u svezi s nabavom i raunima na

koje se knjie poslovni dogaaji u svezi s nabavom, plaanjem i povratom robe

kretanju svake vrste poslovnih dogaaja od iniciranja do ukljuivanja u financijskeizvjetaje, ukljuujui kompjutorsku obradu podataka

o postupku koji se koristi za procjenu obraunanih obveza.


15/41

14

Tipino je da revizor praenjem poslovnog dogaaja od poetka ciklusa do njegovog kraja

stjee veu razinu razumijevanja raunovodstvenog (informacijskog) sustava kao to je ciklus

nabave. Pod praenjem poslovnih dogaaja misli se na postupak kojim revizor "provlai"

poslovni dogaaj kroz raunovodstveni sustav i dokumentira razliite postupke njegove

obrade. U postupku praenja poslovnih dogaaja, a u sluaju kad je rijeo stalnom komitentu,

revizor se treba koristiti prijanjom dokumentacijom u svezi tog ciklusa, iako mora uzeti u

obzir mogue promjene sustava. Ako je sustav znaajno izmijenjen ili je rijeo reviziji novog

komitenta, revizor treba pripremiti novu dokumentaciju sustava.

Nadzor

Revizor treba razumjeti nain na koji komitent obavlja nadzor ciklusa nabave, kako

uprava procjenjuje plan i djelovanje kontrole te kako kontrolori unutar ciklusa provjeravaju

djelatnike koji kontroliraju i procjenjuju rad sustava za obradu podataka.

Revizorsko razumijevanje ciklusa nabave moe se dokumentirati prirunicima,

biljekama, internim upitnicima o kontroli i grafikonima.

3.4.2. Planiranje i provoenje testova kontrole

Revizor postupno analizira ciklus nabave da identificira one kontrole koje osiguravaju

spreavanje, otkrivanje ili ispravljanje znaajnih pogreaka. Da smanji kontrolni rizik, revizor

se moe osloniti na kontrolu. Primjerice, komitent moe imati uobiajene postupke izdavanja

naloga za nabavu robe i usluga. Revizor moe odluiti da primjeni tu kontrolu kako bi

smanjio kontrolni rizik s obzirom na cilj odobravanja. U tom sluaju on treba provesti testove

kontrole kako bi provjerio njezinu uinkovitost. Revizor ispituje uzorak poslovnih dogaaja u

svezi s nabavom kako bi utvrdio je li nabava robe ili usluga dosljedna politici odobravanja

nabave.

3.4.3. Procjena i dokumentiranje kontrolnog rizika

Nakon provoenja testova kontrole revizor donosi odluku o razini procjene kontrolnog

rizika. Ako su rezultati testova kontrole potvrdili planiranu razinu kontrolnog rizika, obino

nisu potrebne nikakve promjene planirane razine rizika neotkrivanja te revizor moe provesti

planirane dokazne testove. Ako testovi kontrole ne potvruju planiranu razinu kontrolnog


16/41

15

rizika, revizor moe procijeniti veu razinu kontrolnog rizika. Time nastaje manja razina

rizika neotkrivanja te se uvodi vie dokaznih testova nego to je u poetku planirano.

Revizor treba ili koliinskim iznosima ili kvalitetnim pokazateljima utvrditi i

dokumentirati procijenjenu razinu kontrolnog rizika. Dokumentacija o kontrolnom riziku

moe se sastojati od grafikona, rezultata testova kontrole i biljeki s opem revizorskim

miljenjem o kontrolnom riziku.

3.5. Kontrolni postupci i testovi kontrole poslovni dogaaji u svezi s

nabavom

3.5.1. Valjanost poslovnih doga

aja u svezi s nabavom

Testiranjem valjanosti poslovnih dogaaja u svezi s nabavom revizor nastoji otkriti jesu li

u dokumentaciji komitenta evidentirane fiktivne ili nepostojee nabave. Ako je komitent

evidentirao lane poslovne dogaaje, bit e precijenjena imovina ili rashodi. Takoer

evidentirat e se obveza koja e se na kraju platiti, obino onome tko je inicirao fiktivnu

nabavu. Glavna kontrola za spreavanje fiktivnih nabava je pravilna podjela dunosti.

Odvajanje slube za izdavanje naloga za nabavu i nabavne slube od salda konta dobavljaa i

platnog odjela najvanija je podjela dunosti. Ako netko moe knjiiti narudbenice i iz

raunovodstvene dokumentacije uzeti informacije o dobiti, postoji poveani rizik da e doi

do evidencije fiktivne nabave.

ak i uz pravilnu podjelu dunosti ne treba se evidentirati niti jedan dogaaj u svezi s

nabavom ako ne postoji odobrena narudbenica i izvjetaj o primitku. Odobrena narudbenica

jami da je nabava odobrena, a izvjetaj o primitku ukazuje da je roba primljena. Numeriki

dio izvjetaja o primitku i odobrenja za plaanje moe se obraunati runo ili kompjutorom.

Ova kontrola sprjeava knjienja fiktivnih nabava koja mogu nastati ako se knjie izvjetaji o

primitku ili odobrenja za plaanje koja nisu ispravno numerirana. Ponitenjem sve pratee

dokumentacije u svezi s nabavom poduzee se osigurava da se kupnja nee dvostruko knjiiti

i dva puta platiti.

3.5.2. Potpunost poslovnih dogaaja u svezi s nabavom

Ako komitent nije evidentirao izvrenu nabavu, doi e do podcjenjivanja imovine ili

rashoda i do podcjenjivanja odgovarajuih obveza prema dobavljaima. Kontrole kojima se


17/41

16

osigurava ispunjavanje cilja potpunosti sastoje se od obraunavanja numerikih dijelova

narudbenica, izvjetaja o primitku i odobrenja za plaanje, od spajanja izvjetaja o primitku s

ulaznim fakturama i od usklaenja odobrenja za plaanje s dnevnom analitikom evidencijom

dobavljaa.

Revizor moe pratiti uzorak izvjetaja o primitku do odgovarajuih ulaznih faktura i

odobrenja za plaanje. Odobrenja za plaanje mogu se tada pratiti do dnevnika nabave kako bi

se utvrdilo je li svako odobrenje evidentirano. Ako se svaki izvjetaj o primitku spaja s

ulaznom fakturom i odobrenjem za plaanje, a odobrenje se unosi u dnevnik nabave, revizor

ima visoku razinu uvjerenja to se tie cilja potpunosti.

Revizor takoer razmatra cilj potpunosti kad se na kraju godine revidiraju obveze prema

dobavljaima i obraunani rashodi. Ako komitent ima valjane kontrole cilja potpunosti,

revizor moe na kraju godine smanjiti opseg revizije glede otkrivanja neevidentiranih obveza.

3.5.3. Pravovremenost evidentiranja poslovnih dogaaja u svezi s nabavom

Komitent treba postaviti kontrole kojima se osigurava evidencija poslovnih dogaaja po

vremenskom kriteriju. Primjerice, komitent mora svakodnevno slati sve izvjetaje o primitku

u salda konta dobavljaa. Isto tako, u salda konta dobavljaa moraju se po dospijeu spojiti

izvjetaji o primitku s izvornom narudbenicom i ulaznom fakturom koja je u svezi s njom.

Prijamni odjel alje dnevno pristigle izvjetaje o primitku u salda konta dobavljaa. U salda

konta dobavljaa ulazne se fakture odmah spajaju s izvornom narudbenicom i izvjetajem o

primitku. Revizor moe testirati ove kontrolne postupke usporedbom nadnevka izvjetaja o

primitku s nadnevkom odobrenja za plaanje. U rijetkim e sluajevima razdoblje izmeu ta

dva nadnevka biti dugako. Revizor isto tako eli provjeriti jesu li odobrenja za plaanje

evidentirana u raunovodstvenoj dokumentaciji na vremenskoj osnovici. To se moe testirati

usporedbom nadnevka odobrenja za plaanje s nadnevcima knjienja odobrenja u dnevniknabave.

3.5.4. Odobravanje poslovnih dogaaja u svezi s nabavom

Zbog neodgovarajueg odobravanja moe se izvriti nabava neodobrene robe i usluga po

neodobrenim cijenama ili uvjetima. Glavna kontrola za spreavanje tih pogreaka je sustav

ovlatenja po kojem se razliitim razinama zaposlenih dodjeljuju razliita ovlatenja zanabavu. Testovima kontrole ispituju se nalozi za nabavu i narudbenice kako bi se utvrdilo


18/41

17

jesu li njihova odobravanja u skladu s planom odobravanja nabave. Da se utvrdi je li nabava

robe i usluga izvrena po konkurentskim cijenama i uvjetima, treba pratiti konkurentske

ponude na tritu.

3.5.5. Procjena poslovnih dogaaja u svezi s nabavom

Pogreka s obzirom na procjenu kao cilj interne kontrole je ona pogreka koja je nastala

kad su se za poslovne dogaaje u svezi s nabavom evidentirali pogreni iznosi zbog krive

procjene ili pogrenih obrauna. Narudbenica treba sadravati oekivanu cijenu one robe ili

usluge utemeljene na kvotama cijena koje su nabavili posrednici za nabavu ili na cijenama iz

kataloga ili cjenika. Ako je za nabavu roba ili usluga sklopljen ugovor, u njemu treba biti

navedena cijena. Primjerice, u salda konta dobavljaa usporeuju se narudbenice s

izvjetajima o primitku i ulaznim fakturama i provjeravaju znaajne razlike u koliinama,

cijenama i vozarinama. U salda konta dobavljaa takoer se kontrolira tonost matematikih

operacija na ulaznim fakturama. Revizorski testovi kontrole s obzirom na navedeni cilj interne

kontrole odnose se na ponovno obavljanje poslova izvrenih u salda konta dobavljaa na

uzorku naloga za nabavu.

3.5.6. Klasifikacija poslovnih dogaaja u svezi s nabavom

Pravilna klasifikacija poslovnih dogaaja u svezi s nabavom je znaajan cilj interne

kontrole s obzirom na ciklus nabave. Ako poslovni dogaaji u svezi s nabavom nisu ispravno

klasificirani, doi e do pogreaka na raunima imovine i rashoda.

Za stjecanje uvjerenja glede odgovarajue klasifikacije poslovnih dogaaja u svezi s

nabavom primjenjuju se dvije glavne kontrole:

1. komitent treba koristiti kontni plan,2. tereenja rauna glavne knjige u svezi s nabavom treba odobravati i vriti uvid

nezavisna stranka.

Obino sluba koja naruuje robu ili usluge odreuje koji se raun glavne knjige treba

teretiti. Nakon toga se u salda konta dobavljaa vri uvid u loginost raspodjele rauna. Test

kontrole ovog cilja sadri ispitivanje uzorka zbirnih dokumenata nabave s obzirom napravilnu klasifikaciju.


19/41

18

3.5.7. Knjienje i zbrajanje poslovnih dogaaja u svezi s nabavom

Kontrolnim zbrojevima ciklusa nabave trebaju se uskladiti odobrenja za plaanje s

dnevnom analitikom evidencijom dobavljaa ili se dnevnik nabave treba uskladiti sa saldo

konta dobavljaa. Pored toga, registar odobrenja za plaanje ili saldo konta dobavljaa treba

se uskladiti s kontrolnim raunom glavne knjige. Ako se kontrolni postupci provode runo,

revizor moe izvriti uvid i ispitati djelatnike komitenta o provedenom usklaenju. U sustavu

kompjutorizirane nabave takve kontrole trebaju programirati i uskladiti kontrolne grupe iz

odjela elektronske obrade podataka i iz salda konta dobavljaa. Revizor moe ispitati

programirane kontrole i provjeriti usklaenja.


plaanjem

3.6.1. Valjanost evidentiranih poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

S obzirom na cilj valjanosti revizor nastoji otkriti pogreku koja je nastala tako to je u

dokumentaciji komitenta evidentirano plaanje, a u stvarnosti nije bilo nikakvog plaanja.

Mogunost nastanka ovakvih pogreaka je velika. Primjerice, ek se moe prije slanja izgubiti

ili ukrasti. Glavni kontrolni postupci koji se primjenjuju za spreavanje takvih pogreaka

sastoje se od prikladne podjele dunosti, neovisnog usklaenja i uvida u izvjetaje o

odobrenjima za plaanje i mjesena usklaenja rauna s bankovnim izvodima. Raspodjelu

ekova vri sluba za platni promet iji je rad neovisan od rada salda konta dobavljaa.

Revizor moe promatrati i procijeniti podjelu dunosti komitenta i izvriti uvid u nain

na koji komitent usklauje izvjetaje o odobrenjima za plaanje i mjesene bankovne izvode.

3.6.2. Potpunost poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

Glavna pogreka koja se odnosi na cilj potpunosti nastaje onda kad se ne evidentira

stvarno izvreno plaanje. Pored kontrolnih postupaka koji se primjenjuju za cilj valjanosti

obraun numerikog dijela ekova i usklaenja dnevnih plaanja sa saldom konta dobavljaa

dodatno je pomono osiguranje kvalitete onih informacija kojima se jami evidencija svih


20/41

19

izdanih ekova. Revizorski testovi kontrole mogu sadravati uvid i ispitivanje naina na koji

se djelomino obraunavaju ekovi i uvid u postupke usklaivanja.

3.6.3. Pravovremenost evidentiranja poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

Komitent treba utvrditi postupke kojima se provjerava evidentiranje eka u dnevnik

plaanja i salda konta dobavljaa na vremenskoj osnovici. Kad se popunjava ek,

kompjutorski programi koji kontroliraju obradu poslovnih dogaaja evidentiraju ga

istovremeno u raunovodstvenu dokumentaciju. Revizorski testovi kontrole sadravaju uvid u

usklaivanje ekova s dnevnikom plaanja i saldom konta dobavljaa.

3.6.4. Odobravanje poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

Pravilna podjela dunosti smanjuje vjerojatnost nastanka neodobrenih plaanja. Vano

je da netko tko odobrava nabavu nema neposredni pristup plaanju za istu nabavu. Pored toga,

pojedinci u salda konta dobavljaa koji su inicirali plaanje ne trebaju imati pristup

pripremljenim ekovima. Sluba nabavnog odjela odvaja se od salda konta dobavljaa i od

slube za platni promet.

ekovi se alju neposredno iz odjela elektronske obrade podataka u slubu za platni promet

koja ih alje dobavljaima. Ostala znaajna kontrola neodobrenih plaanja sastoji se u tome da

se ekovi ne pripremaju dok se svi izvorni dokumenti (nalog za nabavu, narudbenica,

izvjetaj o primitku i ulazna faktura) ne skupe u zbirnu dokumentaciju o nabavi i dok se ne

odobre.

3.6.5. Procjena poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

Pogreka u odnosu na cilj procjene moe nastati pogrenom evidencijom iznosa

plaanja. Za otkrivanje takvih pogreaka treba se uskladiti ukupna dnevna vrijednost izdanih

ekova s dnevnim izvjetajem plaanja. Mjeseni kontrolni postupci komitenta sastoje se od

usklaenja izvjetaja dobavljaa s obvezama prema dobavljaima.

Mjesenim usklaenjem s bankovnim izvodima takoer se kontrolira otkrivanje pogreaka u

svezi s pogrenim plaanjem. Komitent treba neovisno izvriti uvid u svako od tih

usklaivanja. Revizorski test kontrola sadri uvid u razliita usklaenja.


21/41

20

3.6.6. Klasifikacija poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

S obzirom na pravilnu klasifikaciju revizor nastoji otkriti je li za plaanje tereen

pogrean raun glavne knjige. U veini sustava nabave obino se poslovni dogaaji u svezi s

nabavom evidentiraju u registar odobrenja za plaanje ili dnevnik nabave. Prema tome, u

dnevnik plaanja jedino se terete obveze prema dobavljaima i odobrava novani raun. Ako

se tako postupa, pravilna klasifikacija plaanja ne predstavlja glavnu brigu.

Ponekad komitent plaa robu i usluge neposredno iz dnevnika plaanja, a da nije

evidentirao poslovne dogaaje u svezi s nabavom u dnevnik nabave. Kad komitent ne plaa

robu i usluge neposredno iz dnevnika plaanja, mora postojati kontrola da se osigura pravilna

klasifikacija. Uporaba kontnog plana, kao i neovisno odobravanje i uvid u oznaavanje rauna

u zbirnoj dokumentaciji o plaanju, treba osigurati odgovarajuu kontrolu. Revizor moe

izvriti uvid u dnevnik plaanja da utvrdi je li raspodjela rauna i oznaavanje rauna iz

uzorka zbirne dokumentacije o plaanju razumna.

3.6.7. Knjienje i zbrajanje poslovnih dogaaja u svezi s plaanjem

U odnosu na ovaj cilj interne kontrole postoje dvije pogreke:7

1. plaanje je knjieno na pogrene raune dobavljaa,2. zbrajanje rauna iz dnevnika plaanja nije tono ili je knjien pogrean raun glavne

knjige.

7 Messier, W.F. op. cit. str. 459.


22/41

21


povratom robe dobavljaima

Veini poduzea ne predstavlja znaajan problem broj i uestalost poslovnih dogaajau svezi s povratom robe dobavljaima. Meutim, zbog moguih manipulacija revizor treba,

barem, razgovarati o tome kako komitent kontrolira poslovne dogaaje u svezi s povratom

robe dobavljaima. Kad se roba vraa dobavljau, obino se popunjava dokument (on se

ponekad naziva i obavijest o tereenju) kojim se odobrava smanjenje obveza prema

dobavljaima. Ovaj se dokument obrauje u ciklusu nabave slino kao to se obrauje ulazna

faktura.

Budui da broj povrata robe dobavljaima nije velik, rijeje o beznaajnim iznosimate na njima revizor obino ne provodi testove kontrole.8 Je li povrat robe dobavljaima

razuman, obino se testira analitikim postupcima.

3.8 Odnos razine procjene kontrolnog rizika s dokaznim testiranjem

Ako rezultati testova kontrole potvruju razinu procjene kontrolnog rizika, revizor uz

procijenjenu razinu provodi dokazne testove. Ako rezultati upuuju na dodatno smanjenjekontrolnog rizika, revizor moe poveati rizik neotkrivanja, koji e smanjiti osobinu, opseg i

vremensko usklaenje potrebnih dokaznih testova. Meutim, ako rezultati testova kontrole ne

potvruju razinu procjene kontrolnog rizika, mora se rizik neotkrivanja smanjiti, a poveati

neovisno testiranje.

Obveze prema dobavljaima, obraunani rashodi i veina rashoda rauna dobiti i

gubitka predstavljaju glavne raune ciklusa nabave na kojima revizor procjenjuje kontrolni

rizik. Pored toga, testovi kontrole nad poslovnim dogaajima u svezi s nabavom utjeu na

procjenu rizika neotkrivanja za ostale cikluse. Primjerice, nad poslovnim dogaajima u svezi s

nabavom zaliha i nekretnina, postrojenja i opreme provode se kontrole koje se primjenjuju za

ciklus nabave. Ako su te kontrole pouzdane, revizor moe poveati rizik neotkrivanja za

raune financijskih izvjetaja, a zbog toga smanjiti broj potrebnih dokaznih testova.

8Messier, W.F., op. cit. str. 460.


23/41

22

3.9 Revizija obveza prema dobavljaima i obraunanih rashoda

Rizik neotkrivanja s obzirom na testiranje obveza prema dobavljaima i obraunanih

rashoda se utvruje na sljedei nain: revizor najprije izraunava revizijski rizik i zatimprocjenjuje inherentni rizik i kontrolni rizik u ciklusu nabave. Ove se vrijednosti koriste da bi

se odredio iznos detekcijskog rizika kod obavljanja dokaznih testova obveza prema

dobavljaima i obraunanih trokova. Obveze prema dobavljaima openito su obveze koje su

nastale redovitim poslovanjem.9 Obraunani rashodi su rashodi razdoblja ali koji nisu

fakturirani ili plaeni prije kraja razdoblja, a sastoje se od obraunanih obveza za porez,

kamate, licencna prava i naknade za profesionalne usluge. Postoji takoer veliki broj

obraunanih rashoda koji se odnosi na plae koje su zaraene unutar ciklusa nabave. Budui

da je razlika izmeu obveza prema dobavljaima i obraunanih rashoda mala, oni se u ovom

segmentu prikazuju zajedno.

Ciljevi revizije obveza prema dobavljaima:10

Valjanost: utvrditi jesu li evidentirane obveze prema dobavljaima valjane(konfirmacija ili alternativni postupci);

Potpunost: utvrditi jesu li obuhvaene sve obveze prema dobavljaima (konfirmacija,ispitivanje poslovnih dogaaja nakon datuma bilance i dr.);

Cutoff: utvrditi jesu li sve obveze prema dobavljaima (tj. poslovni dogaaji u vezi snabavom, povrati robe) evidentirane u odgovarajuem razdoblju (ispitivanje uzorka

ulaznih rauna i primki nekoliko dana prije i poslije kraja godine);

Vlasnitvo: utvrditi jesu li evidentirane obveze prema dobavljaima obveze drutva(uvid u dokumentaciju: primka, ulazni raun);

Mehanika tonost: utvrditi jesu li obveze prema dobavljaima tono zbrojene udnevniku i pomonim knjigama (usklaenje glavne knjige i analitike);

Procjena: utvrditi jesu li obveze prema dobavljaima procijenjene u skladu sraunovodstvenim naelima (konfirmacija, uvid u dokumentaciju);

9 Messier, W.F., op. cit. str. 461.10Bevir, B., Revizija obveza prema dobavljaima, RRiF br. 8/2002., RRiF-plus, Zagreb, 2002., str. 49.


24/41

23

Klasifikacija: utvrditi jesu li u financijskim izvjeima obveze prema dobavljaimapravilno klasificirane (posebno se iskazuju dugorone obveze, ostale obveze i obveze

prema povezanim drutvima);

Objavljivanje: utvrditi jesu li u financijskim izvjeima objavljeni svi podatci oobvezama prema dobavljaima (jesu li obveze prema povezanim drutvima ispravno

objavljene i dr.).

Dokazni testovi poslovnih dogaaja, analitiki postupci i testovi salda primjenjuju se kao

dokazni testovi obveza prema dobavljaima i obraunanih rashoda. Cilj takvih testova je

otkrivanje monetarnih pogreaka.

3.9.1. Dokazni testovi poslovnih dogaaja

Dokazni testovi poslovnih dogaaja su testovi koji se provode na pojedinim evidentiranim

poslovnim dogaajima ciklusa nabave. esto se provode zajedno s testovima kontrole.

Revizijski cilj: Valjanost Dokazni test: Test uzorka odobrenja za plaanje s obzirom na prisutnost odobrenih

naloga za nabavu i izvjetaja o primitku.

Revizijski cilj: Potpunost Dokazni test:Praenje uzorka odobrenja za plaanje do dnevnika nabave. Revizijski cilj: Cutoff Dokazni test: Usporedba datuma na odobrenjima za plaanje s onim datumima

poslovnih dogaaja koji su evidentirani u dnevniku nabave.

Revizijski cilj:Vlasnitvo Dokazni test: Provjeravanje jesu li odabrani poslovni dogaaji u svezi s nabavom

evidentirani u dnevnik nabave prema zbirnoj dokumentaciji nabave, to dokazuje da

su oni obveze poduzea.

Revizijski cilj: Mehanika tonost Dokazni test: Test evidentiranja uzorka poslovnih dogaaja nabave u dnevniku

nabave.

Revizijski cilj: Procjena Dokazni test: Kontrola matematike tonosti uzorka ulaznih faktura.


25/41

24

Revizijski cilj:Klasifikacija Dokazni test:Provjera klasifikacije rashoda na uzorku poslovnih dogaaja u svezi s

nabavom.

Revizijski cilj:Objavljivanje

Dokazni test: Testira se uzorak odobrenja za plaanje da se utvrdi je li osobinaposlovnog dogaaja u skladu s uobiajenim poslovanjem.

3.9.2. Analitiki postupci

Analitiki postupci mogu se koristiti kao dokazni testovi kod ispitivanja razumnosti

obveza prema dobavljaima i obraunanih rashoda. Kada se analitiki postupci koriste kao dio

planiranog postupka, oni mogu biti vrlo uinkoviti, za identificiranje pogreaka na raunima

obveza prema dobavljaima i obraunanih rauna.

Analitiki postupci koji se mogu primijeniti za testiranje obveza prema dobavljaima i

mogue pogreke i nepravilnosti koje se mogu otkriti svakim tim postupkom su:

Analitiki postupak Mogua pogreka

Usporedba salda obveza prema Podcijenjenost ili precijenjenost

dobavljaima tekue godine i obveza i rashoda

obraunanih rauna tekue godine sa

saldima prijanjih godina

Usporedba duga prema pojedinim Podcijenjenost ili precijenjenost obveza

dobavljaima s obzirom na tekue i rashoda

obveze prema dobavljaima s iznosima

duga prijanjih godina

Usporedba u obliku postotka povrata Podcijenjenost ili precijenjenost obveza

robe dobavljaima i popusta s prihodom i rashoda

ili trokovima prodane robe prijanjih

godina ili s postocima industrijske grane

Prema: Messier, W. F., Revizija prirunik za revizore i studente, 1998.


26/41

25

3.9.3. Testovi salda obveze prema dobavljaima i obraunani rashodi

Revizor prvo testira mehaniku tonost da bude siguran da analitika rauna potvruje

raune glavne knjige.

Mehanika tonost

Mehanika tonostobveza prema dobavljaima utvruje se zbrajanjem obveza prema

dobavljaima iz radne tablice i usklaenje zbroja s kontrolnim raunom glavne knjige.

Valjanost

S obzirom na ovaj revizijski cilj revizora najvie zanima jesu li evidentirane obveze

valjane obveze poduzea. Sa svrhom provjere valjanosti obveza revizor moe za svaku stavku

iz uzorka koji uzet s popisa obveza prema dobavljaima ili s analitikog popisa obraunanih

rauna, pronai odgovarajuu zbirnu dokumentaciju ili drugi popratni dokument. S

pronaenim odgovarajuim izvornim dokumentima revizor dokazuje da iznosi predstavljaju

valjane obveze. U nekim sluajevima revizor moe testirati valjanost obveza pribavljanjem

preslika mjesenih izvoda dobavljaa ili slanjem konfirmacija dobavljaima.

Potpunost

Potpunostje vaan revizijski cilj obveza prema dobavljaima i obraunanih rauna. Za

utvrivanje nastanka neevidentiranih zakonskih obveza revizori esto puta provode vrlo veliki

broj testova da budu sigurni da su sve obveze evidentirane. Obino se takvi testovi nazivaju

traganje za neevidentiranim obvezama.

U djelominom traganju za neevidentiranim obvezama mogu se primijeniti sljedei

revizijski postupci:

1. usmeno ispitivanje uprave o onim kontrolnim postupcima koji se primjenjuju zaotkrivanje neevidentiranih obveza i obraunanih rauna na kraju raunovodstvenog

razdoblja


27/41


28/41

27

Vlasnitvo

U odnosu na ovaj cilj openito postoji mali rizik budui da komitenti rijetko namjeravaju

evidentirati one obveze koje nisu njihove. Uvidom u zbirnu dokumentaciju sa svrhom

pronalaenja odgovarajuih popratnih dokumenata koji se odnose na obveze komitenta

osigurava se dovoljno dokaza za potvrivanje ovog cilja revizije.

Procjena

Procjenu kao cilj revizije obveza prema dobavljaima i obraunanih rauna nije teko

testirati. Obveze prema dobavljaima evidentiraju se bilo po bruto iznosu fakture bilo po

iznosu umanjenom za gotovinske popuste ako poduzee daje popust.

Procjena obraunanih rauna ovisi o vrsti i osobini obraunanih rashoda. Veinu

obraunanih rauna lako je procijeniti, a procjena se moe testirati ispitivanjem popratne

izvorne dokumentacije. Primjerice, od obraunanih rauna obino je lako procijeniti poreze na

nekretnine i kamate.

Klasifikacija

Pravilna klasifikacija obino se moe provjeriti uvidom u salda konta dobavljaa i

raune obveza prema dobavljaima u glavnoj knjizi. Ako je raun tereen za znaajne iznose,

oni se trebaju ponovno klasificirati kao potraivanja ili ako se ele koristiti za budue svrhe,

kao novani polozi. Sve dugorone obveze trebaju se identificirati i ponovno klasificirati u

bilannu stavku dugoronih obveza. Isto tako, ako su obveze prema slubenicima,

zaposlenima ili povezanim strankama znaajne, one se ne trebaju ukljuiti u redovite obveze

prema dobavljaima. Revizor treba takoer provjeriti tonost klasifikacije obraunanihrashoda.

Glavni problemi klasifikacije su:

1. identifikacija i reklasifikacija bilo kakvih znaajnih tereenja obveza premadobavljaima,

2. podjela obveza na kratkorone i dugorone,3. osiguranje pravilne klasifikacije razliitih vrsta obveza.


29/41


30/41

29

Test salda:Pribavljanje analitike evidencije obveza prema dobavljaima i usklaenjezbrojeva s glavnom knjigom.

Pronalaenje neevidentiranih obveza razgovorom s upravom i ispitivanje poslovnih

dogaaja nastalih nakon datuma bilance.

Pribavljanje odabranih izvjetaja dobavljaa i usklaenje s raunima dobavljaa.

Konfirmacije salda sa svrhom provjere obveza prema odreenim dobavljaima.

Revizijski cilj: Cutoff Test salda: Provjera uzorka izvjetaja o primitku datiranih nekoliko dana prije i

poslije kraja godine da se utvrdi odnosi li se evidentirana nabava na pravo razdoblje.

Provoenje analitikih postupaka radi utvrivanja razumnosti povrata robe

dobavljaima.

Revizijski cilj: Vlasnitvo Test salda: Provjera zbirne dokumentacije da se utvrdi postoji li nalog za nabavu,

narudbenica, izvjetaj o primitku i ulazna faktura.

Revizijski cilj: Mehanika tonost Test salda: Pribavljanje salda konti dobavljaa i analitike evidencije obraunanih

rashoda; zbrajanje salda konti dobavljaa po stupcima i redovima i usklaenje

zbrojeva s glavnom knjigom.

Praenje odobrenih stavki analitike evidencije dobavljaa do pomonih knjiga i

registra zbirne dokumentacije.

Revizijski cilj: Procjena Test salda: Ispitivanje odgovora na konfirmacije obveza prema dobavljaima.

Pribavljanje odabranih izvjetaja dobavljaa i usklaenje s raunima dobavljaa.

Uvid u obveze prema dobavljaima za one stavke na koje utjeu gotovinski popusti.

Revizijski cilj: Klasifikacija Test salda: Uvid u obveze prema dobavljaima s obzirom na znaajne dugove,

dugorone obveze i obveze koje su nastale izvan uobiajenog poslovanja.

Revizijski cilj: Objavljivanje Test salda: Razgovor s djelatnicima o obvezama ili obraunanim raunima u svezi s

povezanim strankama i utvrivanje jesu li na odgovarajui nain objavljeni.

Uvid u obveze prema dobavljaima iz kupoprodajnih ugovora ili izvoda dobavljaa.


31/41

30

3.10. Vaniji kriteriji za reviziju obveza prema dobavljaima

Tijekom revizije obveza prema dobavljaima revizor mora utvrditi jesu li obveze prema

dobavljaima usklaene s kriterijima za reviziju obveza prema dobavljaima.

13

Temeljni kriteriji za priznavanje elemenata financijskih izvjea su:14

1. Vjerojatnostpritjecanja ili otjecanja ekonomskih koristi;2. Pouzdanost mjerenja troka ili vrijednosti elemenata financijskih izvjea.

Od temeljnih raunovodstvenih pretpostavki revizor e posebnu panju obratiti:

Nastanku dogaaja, uinci transakcija i ostalih dogaaja iskazuju se u poslovnimknjigama prema nastanku dogaaja, a ne kada je novac primljen ili isplaen, i

ukljuuju se u financijska izvjea razdoblja na koja se odnose;

Dosljednosti, tj. dosljednoj primjeni raunovodstvenih politika, a od temeljnihraunovodstvenih naela;

Opreznosti, ili razboritosti neizbjene neizvjesnosti koje se javljaju u poslovanjuoprezno se prosuuju, npr. Nisu li imovina i prihodi precijenjeni, a obveze (npr.

obveze prema dobavljaima) ili rashodi podcijenjeni; i

Znaajnosti, u financijskim izvjeima potrebno je objaviti sve pozicije koje suznaajne za donoenje odluka korisnika.15

Osim navedenih kriterija za reviziju obveza prema dobavljaima najee se koriste: MRS

1, MRS 10, MRS 21, MRS 24 (objavljivanje povezanih stranaka), MRS 37, Zakon o

obveznim odnosima, Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. Zakon i pravilnik o

porezu na dobit i dr. Od metoda mjerenja obveza prema dobavljaima ispituje se troak

nabave i metoda postotne dovrenosti (usluge).

13

Bevir, B., op. cit. str. 49.14Meunarodni raunovodstveni standardi 2000, Faber & ZgombiPlus, Zagreb, 2000., str. 106.15Meunarodni raunovodstveni standardi 2000, op. cit. str 91.


32/41

31

3.11. Metode zavrne revizije obveza prema dobavljaima16

3.11.1. Usklaenje bilance, glavne knjige, analitike i popisne liste

Bilanca

Naziv konta 2001. godina 2000. godina

Obveza prema dobavljaima 2.906.531 2.765.933

Obveze prema povezanim drutvima 332.356 258.211

Glavna knjiga

Naziv kontaPoetnostanje Duguje Potrauje Saldo Biljeka

Obveze prema dobavljaima u zemlji 1.690.043 3.909.366 6.266.822 2.357.456 , y

Obveze prema dobavljaima u inozemstvu 891.668 971.085 1.720.160 363.787 , y

Obveze za nefakturiranu robu 184.222 385.288 570.576 185.288 , y

UKUPNO: 2.765.933 5.265.739 8.557.558 2.906.531 , y

Naziv kontaPoetnostanje Duguje Potrauje Saldo Biljeka

Obveze prema povezanim drutvima 258.211 25.521.855 25.854.211 332.356 , y

Legenda:a svota iskazana u glavnoj knjizi odgovara svoti iskazanoj u bilanci. svota iskazana u glavnoj knjizi odgovara svoti iskazanoj u bilanci.y svota iskazana u glavnoj knjizi odgovara svoti iskazanoj u popisnoj listi.

Zakljuak: Bilanca je usklaena s glavnom knjigom, a glavna knjiga s analitikom i

popisnom listom.

ZADOVOLJAVA

16Bevir, B., op. cit. str. 50. i 51.


33/41

32

3.11.2. Ispitivanje valjanosti, potpunosti, vlasnitva, procjene i klasifikacije obveza

prema dobavljaima

Analitika evidencija obveza prema dobavljaima u zemlji:

Naziv dobavljaa

Poetno stanje

Duguje Potrauje Saldo Biljeka

"A" 250.035 1.424.231 1.645.228 220.997 K

"B" 140.231 946.285 1.134.254 187.969 K

"C" 385.288 0 385.288 385.288 1

"D" 856.244 589.954 1.472.947 882.993 1

"E" 0 850.640 850.640 0 K

"F" 0 20.000 654.211 634.211 1

Ostali dobavljai 58.245 78.256 124.254 45.998 Y

UKUPNO: 1.690.043 3.909.366 6.266.822 2.357.456

Analitika evidencija obveza prema dobavljaima u inozemstvu:

Naziv dobavljaa

Poetno stanje


"G" 684.285 756.231 1.260.572 119.053 K,TR

"H" 203.364 0 203.364 203.364 (TR)

Ostali dobavljai 4.039 214.854 256.224 41.370 Y

UKUPNO: 891.688 971.085 1.720.160 363.787

Obveze za nefakturiranu robu:

Naziv dobavljaaPoetno stanje


"D" 184.222 385.288 570.576 185.288 K

UKUPNO: 184.222 385.288 570.576 185.288

Analitika evidencija obveza prema povezanim drutvima u inozemstvu:

Naziv dobavljaaPoetno stanje


"I" 258.211 25.521.855 25.854.211 332.356 K, TR, 2

UKUPNO: 258.211 25.521.855 25.854.211 332.356


34/41

33

Legenda:

K saldo je usklaen na osnovi konfirmacije.

Y obveze nisu obuhvaene revizijskim uzorkom.

TR obveze u stranoj valuti su obraunane po zakljunom teaju.

1 obveze nisu usklaene putem konfirmacije ukupno u svoti od 258.569 kuna iz razloga

to Drutvo nije iskazalo u poslovnim knjigama obraune zateznih kamata po osnovi

nepravodobnog plaanja ispostavljene od dobavljaa.

2 uvidom u stanje i promet obveza prema matici u inozemstvu "I" utvreno je da matica

ispostavlja raune za usluge marketinga, ime su u 2001. godini tereeni izvanredni rashodi

Drutva u svoti od 591.073 kune. Plaanje ulaznih rauna odobreno je od uprave Drutva.

Tijekom revizije nije predoena vjerodostojna knjigovodstvena dokumentacija iz koje je bio

vidljiv temelj za obraun usluga marketinga (ugovor, obraun), nije dan dokaz gdje i kada je

usluga obavljena te nije utvrena ekonomska korist za Drutvo.

(TR) obveze u stranoj valuti nisu obraunane po zakljunom teaju, a iji uinak nije od

materijalnog znaenja.

Zakljuak: Drutvo nije iskazalo u poslovnim knjigama obraune zateznih

kamata po osnovi nepravodobnog plaanja, ispostavljene od dobavljaa, ime su

podcijenjene obveze prema dobavljaima te trokovi financiranja u svoti od 258.569

kuna. Nadalje, nije nam dana na uvid vjerodostojna dokumentacija iz koje bismo se

nedvojbeno uspjeli uvjeriti u realnost i objektivnost iskazanih obveza prema matici u

inozemstvu "I" te po toj osnovi iskazanih izvanrednih rashoda u svoti od 591.073 kune.

NE ZADOVOLJAVA


35/41

34

3.11.3. Ispitivanje ispravnosti razgranienja nabave ( Cutoff)

Posljednjih deset primki do 31. 12. 2001. u svoti iznad 30.000:

PrimkaBroj Datum Nazivdobavljaa Broj Raundobavljaa Svota Robnoknjig. Analitikadobavljaa Biljeka

1.588 14. 12. 2001. "B" 1.588 15. 12. 2001. 150.056 12/2001. 12/2001. +

1.602 15. 12. 2001. "G" 1.602 15. 12. 2001. 95.256 12/2001. 1/2002. +

1.604 15. 12. 2001. "I" 1.604 18. 12. 2001. 586.259 12/2001. 1/2002. +

1.605 18. 12. 2001. "A" 1.605 18. 12. 2001. 180.258 12/2001. 1/2002. +

1.608 19. 12. 2001. "A" 1.608 20. 12. 2001. 100.248 12/2001. 1/2002. +

1.610 20. 12. 2001. "D" 1.610 21. 12. 2001. 259.147 12/2001. 1/2002. +

1.614 21. 12. 2001. "I" 1.614 21. 12. 2001. 320.518 12/2001. 1/2002. +

1.615 22. 12. 2001. "I" 1.615 22. 12. 2001. 240.225 12/2001. 1/2002. +

1.616 27. 12. 2001. "B" 1.616 27. 12. 2001. 259.269 12/2001. 1/2002. +

1.619 28. 12. 2001. "A" 1.619 28. 12. 2001. 100.589 12/2001. 1/2002. +

Prvih deset primki nakon 1. 1. 2002. u svoti iznad 30.000 kuna:

Primka

Broj Datum

Naziv

dobavljaa Broj

Raun

dobavljaa Svota

Robno

knjig.

Analitika

dobavljaa Biljeka

1 2. 1. 2002. "I" 1 4. 1. 2002. 150.245 12/2001. 12/2001. +

4 3. 1. 2002. "A" 4 4. 1. 2002. 50.469 1/2002. 1/2002. +

6 4. 1. 2002. "A" 6 5. 1. 2002. 40.589 1/2002. 1/2002. +

7 4. 1. 2002. "D" 7 5. 1. 2002. 158.233 1/2002. 1/2002. +

8 5. 1. 2002. "I" 8 6. 1. 2002. 59.255 1/2002. 1/2002. +

10 8. 1. 2002. "I" 10 10. 1. 2002. 125.877 1/2002. 1/2002. +

12 9. 1. 2002. "B" 12 10. 1. 2002. 158.999 1/2002. 1/2002. +

14 9. 1. 2002. "A" 14 11. 1. 2002. 258.144 1/2002. 1/2002. +

15 10. 1. 2002. "B" 15 11. 1. 2002. 35.899 1/2002. 1/2002. +

18 11. 1. 2002. "A" 18 12. 1. 2002. 48.974 1/2002. 1/2002. +

Legenda:

+ poslovni dogaaji su u poslovnim knjigama drutva iskazani u ispravnom obraunskom

razdoblju.


36/41

35

1 nabava od matice u inozemstvu "I" po raunu broj 1 od 4.1.2002. u svoti od 150.245

kuna iskazana je u poslovnim knjigama u pogrenom obraunskom razdoblju.

Zakljuak: Utvreno je da su na dan 31. 12. 2001., zbog pogrenog razgranienja

nabave procijenjene obveze prema dobavljaima u svoti od 150.245 kuna, zalihe u svotiod 123.152 kune te je u obraunu poreza na dodanu vrijednost za 12. mjesec 2001.

utvrena manja svota poreza na uplatu od 27.093 kune.

NE ZADOVOLJAVA

3.11.4. Analiza nabave

Nazivdobavljaa Broj

Ulazni raunDatum Koliina Cijena

Iznosrauna Trina

cijena

Vrij. potrinoj

cijeni

Gubitak odnabave Bilj.

1 2 3 4 5 6 ( 4*5) 7 8 (4*7) 9 (8-6) 1

"I" 899 2. 3. 2001. 9.000 410 3.690.000 400 3.600.000 (90.000) 1

"I" 25 7. 1. 2001. 6.500 412 2.678.000 400 2.600.000 (78.000) 1

"I" 28 10. 1. 2001. 5.000 412 2.060.000 400 2.000.000 (60.000) 1

"I" 756 15. 2. 2001. 8.050 420 3.381.000 400 3.220.000 (161.000) 1

"I" 956 22. 3. 2001. 5.000 420 2.100.000 400 2.000.000 (100.000) 1

"I" 975 27. 3. 2001. 9.000 420 3.780.000 400 3.600.000 (180.000) 1

"I" 1.125 6. 4. 2001. 5.050 420 2.121.000 400 2.020.000 (101.000) 1

"I" 1.289 19. 4. 2001. 4.050 410 1.660.500 400 1.620.000 (40.500) 1

"I" 1.389 11. 5. 2001. 1.000 420 420.000 400 400.000 (20.000) 1

"I" 1.425 31. 5. 2001. 4.010 420 1.684.200 400 1.604.000 (80.200) 1

UKUPNO GUBITAK OD NABAVE: (910.700) 1

1 utvreno je da je Drutvo od matice u inozemstvu "I" nabavljalo proizvode po cijeni koja

je via od trine, ime je ostvaren gubitak od nabave u ukupnoj svoti od 910.700 kuna, tonije u skladu s odredbama l. 6., st. 1. i 2. Zakona o porezu na dobit.

Zakljuak: Za nabavu proizvoda po cijeni koja je via od trine cijene uprava

drutva nije dala zadovoljavajua objanjenja. Organi poreznog nadzora Republike

Hrvatske gubitak od nabave mogli bi tumaiti kao skriveni transfer dobitka te u svoti od

910.700 kuna uveati osnovicu poreza na dobitak.

NE ZADOVOLJAVA


37/41

36

3.12. Konfirmacije obveza prema dobavljaima

Konfirmacija obveza prema dobavljaima:

1. ne koristi se tako esto kao kod kupaca,2. prvenstveno se koristi za testiranje potpunosti,3. obino se koriste prazne ili nulte konfirmacije,4. postupak je identian bilo kojoj konfirmaciji.

Revizor obino ne primjenjuje konfirmaciju obveza prema dobavljaima tako esto

kao konfirmaciju potraivanja od kupaca jer obveze prema dobavljaima moe testirati

provjerom ulaznih faktura i mjesenih izvoda dobavljaa.17Budui da ovi dokumenti dolaze

komitentu izvana, smatraju se pouzdani. Meutim, ako je interna kontrola komitenta slaba,

moda se nee moi izvriti provjera izvjetaja dobavljaa. U takvim se sluajevima

konfirmacije salda mogu primijeniti kao znaajan izvor dokaznog materijala.

Iako se konfirmacijama obveza prema dobavljaima mogu prikupiti dokazi za vei

broj revizijskih ciljeva, one se prvenstveno koriste za testiranje potpunosti, dok konfirmacije

kupaca prvenstveno pruaju informacije o zadovoljavanju cilja valjanosti. Ako komitent

jakom kontrolom utvruje jesu li sve obveze evidentirane, revizor primjenjuje postupak

konfirmacije salda na raunima s velikim saldom. Meutim, ako revizor eli provjeriti

neevidentirane obveze, pored rauna s velikim saldima moe se postupak konfirmacije salda

primijeniti i na raune s malim ili nultim saldima. Revizor primjenjuje konfirmacije salda na

raunima s malim ili nultim saldima jer je komitent moda prema takvim dobavljaima

ostvario dug na osnovi nabave, a moda nije knjigovodstveno evidentirao iznose duga.

Za provjeru salda obveza prema dobavljaima revizori obino primjenjuju pozitivni

oblik konfirmacija salda koje se nazivaju i "prazne ili nulte" konfirmacije. Ove vrste

konfirmacija nemaju informaciju o iznosu duga. Umjesto toga potrebno je da primatelji

konfirmacija upiu iznos svog potraivanja, odnosno duga komitenta ili neke druge

informacije. Primjeuje se da je na konfirmacijama salda potrebno navesti iznos duga i druge

17Messier, W. F., op. cit. str. 470.


38/41


39/41

38

3.13 Procjena revizijskih nalaza obveze prema dobavljaima i povezani

rauni

Kad revizor dovri planirane dokazne testove, zbrajaju se sve otkrivene pogreke,ukljuujui one pogreke koje je otkrio revizor i projicirane pogreke uveane za rizik

koritenja uzorka.19 Tada se vjerojatna pogreka usporeuje s dopustivom pogrekom

odreenog rauna. Ako je vjerojatna pogreka manja od dopustive, revizor utvruje da je

raun realan i objektivan. Suprotno, ako je vjerojatna pogreka vea od dopustive, revizor

treba zakljuiti da je raun iskazan nerealno i da nije objektivan.

Revizor treba ponovno analizirati pogreke koje je otkrio dokaznim testiranjemposlovnih dogaaja, analitikim postupcima i testovima salda, budui da su ove pogreke

dodatni dokazi u svezi s kontrolnim rizikom. Primjerice, ako veina identificiranih pogreaka

ukazuje na to da obveze prema dobavljaima nisu odgovarajue procijenjene, revizor moe

ponovno procijeniti one kontrolne postupke komitenta kojima se utvruje pravilna procjena.

Ako revizor zakljui da je revizijski rizik neprihvatljivo velik, revizor treba provesti dodatne

revizijske postupke ili se mora zadovoljiti s nainom na koji komitent usklauje raune iz

financijskih izvjetaja do prihvatljive razine. Ako komitent ne usklauje raune, revizor trebamodificirati svoje izvjetaje i objaviti svoju suzdranost za te aspekte revizije.

19Messier, W.F., op. cit. str. 471.


40/41

39

4. ZAKLJUAK

Element financijskih izvjea obveze prema dobavljaima kod nas je podruje

rizika, to znai da postoji vea vjerojatnost da je taj element financijskih izvjea u znatnojmjeri netono iskazan zbog pogreke ili prijevare. Najee pogreke i prijevare koje se

javljaju prilikom revizije obveza prema dobavljaima kod nas su: neiskazivanje primljenih

obrauna kamata, plaanje robe i usluga po cijeni vioj od trine, plaanje usluga na temelju

fiktivnih rauna, nepravilno razgranienje nabave i drugo.

Posebnu pozornost revizori trebaju posvetiti obvezama prema dobavljaima povezanim

strankama.

Revizija svakog elementa financijskih izvjea pa tako i obveza prema dobavljaima je

usmjerena na ostvarenje odreenih revizijskih ciljeva, prilikom ega revizor mora utvrditi jesu

li obveze prema dobavljaima usklaene s kriterijima za reviziju obveza prema dobavljaima.

Za potrebe ostvarenja revizijskih ciljeva revizor koristi razliite metode revizije obveza prema

dobavljaima.

Znaajne nepravilnosti utvrene tijekom revizije obveza prema dobavljaima

ukljuuju se u revizorovo izvjee o financijskim izvjeima.


41/41

LITERATURA:

Knjige: Belak, V., Osnove profesionalnog raunovodstva, Split, 2002. Bevir, B., Revizija obveza prema dobavljaima, RRiF br. 8/2002., RRiF-plus,

Zagreb, 2002. Bevir, B., Revizija povezanih stranaka, RRiF br. 3/02., RRiF-plus, Zagreb, 2002. Carmichael, D. R., Willingham, J. J., Pojmovi i metode revizije vodiza

suvremenu revizijsku teoriju i praksu,Zagreb, 2000. Filipovi, I., Revizija, skripta, Sveuilini studijski centar za strune studije

sveuilita u Splitu,Split, 2008. Meunarodni raunovodstveni standardi 2000, Faber & ZgombiPlus, Zagreb,

2000. Meunarodni raunovodstveni standardi 2000, slubeni tekstovi, RRiF plus,

Zagreb, 2000.

Meunarodni revizijski standardi 2000, Hrvatska udruga revizora, Zagreb, 1999. Messier, W. F.,Revizija, Faber & ZgombiPlus, Zagreb, 1998. Messier, W. F., Revizija prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Zagreb, 2000. Tuek, B., ager, L., Revizija, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2007.

Internet izvori:

www.narodnenovine.hr

Documents

Revizija Obaveza Prema Dobavljačima