Revizija programa za učitelje 2011

SVEUČILIŠTE U ZADRUOdjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Ulica dr. Franje Tuđmana 24i23000 Zadar

UČITELJSKI STUDIJ INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI

SVEUČILIŠNI STUDIJ

Pročelnik Odjela

Doc.dr. sc. Robert Bacalja

ECTS koordinator

Dr.sc. Maja Cindrić

U Zadru, 20. rujna 2011.

1

2

1. UVOD

Novi koncept diplomskog studija za učitelje temelji se na odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 23. srpnja 2003. i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 21. srpnja 2004, te Statutu Sveučilišta u Zadru (pročišćeni tekstu od srpnja 2004). Ovaj prijedlog novog nastavnog plana i programa učiteljskog studija u skladu je s načelima Bolognske deklaracije. Program studija temelji se na tradicionalnim vrijednostima i dostignućima suvremene znanosti iz područja odgojnih i drugih znanstvenih polja. Kao takav može se uspješno integrirati u europske procese, a da pri tome udovoljava nacionalnim i regionalnim potrebama. Nova koncepcija studija za učitelje usporediva je sa istorodnim studijima u nizu europskih zemalja – studijskim programima u Kraljevini Norveškoj, Republici Sloveniji i Republici Austriji. Prijedlog za izvođenje novog programa rezultat je dosadašnje procjene učinkovitosti postojećeg studija te potrebe osuvremenjivanja u skladu s razvojem suvremenog društva i usporedivosti sa sličnim europskim programima. 1. 2.

Studiji za učitelje i odgojitelje Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru nastavljaju dugu tradiciju škola za učitelje u Zadru. Upravo je Zadar snažno, kulturno i prosvjetno središte ovog dijela Hrvatske (Generalni studij Dominikanaca od 1396., zatim i prvi učitelj hrvatskog jezika franjevac trećoredac Stjepan Belić dobiva u Zadru pravo podučavati 1494. na narodnom jeziku). Početkom 19. stoljeća, nakon odlaska Francuza, Austrija nastoji podići pučko školstvo u Dalmaciji, stoga organizira u Zadru tečajeve "od devet odnosno šest mjeseci za obrazovanje učitelja". Prije toga u Zadru djeluje niz samostanskih škola - kod franjevaca trećoredaca i kod dominikanaca. Godine 1827. osnovano je u Zadru Povjereništvo za školske poslove u Dalmaciji kojem predsjeda zadarski nadbiskup. Prva učiteljska škola otvorena je u Zadru 1852. godine "Corso biennale de Preparandi Maestri", a 1866. započela je s radom učiteljska škola s hrvatskim kao nastavnim jezikom (Ilirski preparandij), ("c. k. Zavod za narodne učitelje u Arbanasih"). Zahvaljujući djelovanju muške učiteljske škole u Zadru, Austrija može od šezdesetih godina 19. st. intenzivirati otvaranje pučkih škola u Dalmaciji koje preuzimaju zadarski učenici. U "c. k. Zavodu za narodne učitelje" djelovao je niz istaknutih upravitelje i nastavnika: Stjepan Buzolić bio je prvi upravitelj preparandije, a u periodu do kraja Prvog svjetskog rata školu vode Luko Zore, Antun Ströll i Vicko Danilo.

U školi se razvila živa nastavna i izvannastavna aktivnost, a u isto vrijeme u Zadru djeluje Kotarsko i Pokrajinsko školsko vijeće u kojem surađuje velik broj nastavnika učiteljske škole. Nastavu vode istaknuta imena poput Jurja Carića, Stjepana Buzolića, Antuna Strölla, Vicka Danila, Ramira Bujasa, Vicka Pulišića, Antuna Dobronića itd. Značajan je i podatak Petra Kuničića (koji je učenik zadarske učiteljske škole) da se stotinu njih koji su završili u Zadru školu za učitelje bavilo "perom". Po završetku učiteljske škole u Zadru, jedan se velik broj učitelja aktivno uključio u književni rad: Dinko Šimunović, Dinko Sirovica, Petar Kuničić, Milio Kusijanović, Pavao Roca, Vid Vuletić - Vukasović itd. U Zadru je zaslugom nastavnika učiteljske škole pokrenut i prvi pedagoški list u Dalmaciji 1884. ("Zora - učionski časopis"). Rad u Zavodu u Arbanasima prekinut je 1921. zbog okupacije Zadra.

Učiteljska škola u Zadru nastavlja rad neposredno po završetku Drugog svjetskog rata (u jesen 1945.).

Novo razdoblje obrazovanja nastavnika i učitelja nastaje osnivanjem Pedagoške akademije u sastavu Filozofskog fakulteta u Zadru (29. rujna 1961.). U školskoj godini 1963./64. na Pedagoškoj akademiji u Zadru uvodi se studijska grupa Razredna nastava. Razredna nastava se nije organizirala kao jednopredmetni studij već se kombinirala s matematikom i hrvatskim jezikom. Sljedeće godine su se formirala povjerenstva za stručne ispite tako da i tu djelatnost vrlo uspješno vodi novoutemeljena ustanova.

Godine 1970./71. smanjuje se broj studijskih grupa (prethodne godine ih je bilo deset), a 1971./72. studenti su mogli upisati samo tri studijske grupe, i to: Razrednu nastavu, Matematiku - Fiziku i Likovne umjetnosti. Uz redovne studije Pedagoška akademija u Zadru organizirala je i izvanredni

3

studij. U šk. god. 1971./72. izvanredni studij Razredne nastave organizira se u općinskim središtima Sjeverne Dalmacije: u Drnišu, Kninu i Benkovcu.

Ovakav sustav školovanja učitelja u okviru Pedagoške akademije traje sve do 1978. god. Iste godine Pedagoška akademija u Zadru integrirala se s Filozofskim fakultetom u Zadru. Ustrojem nove vlasti u slobodnoj Hrvatskoj 1992. god. Ministarstvo znanosti, kulture i športa i Sveučilište u Splitu verificirali su novi plan i program četverogodišnjeg studija za učitelje razredne nastave, pa je prva generacija redovitih studenata upisana školske godine 1992./93. Sveučilišni studij za učitelje izvodi se na Filozofskom fakultetu u Zadru do 1998. godine.

Kako bi se cijeli obrazovni proces zaokružio Odsjek za RN u suradnji s PPS (1992.) u Zadru i Splitu (ratne godine) organizira stručni ispiti za učitelje razredne nastave.

Šk. god. 1992./93. upisuje se prva generacija doškolovanja učitelja koji su završili dvogodišnji studij, a Odsjek za PO uvodi izvanredni studij. U teškim ratnim godinama nekolicina nastavnika održala je studije i uvela nove kvalitete (doškolovanje, izvanredni studij i stručni ispiti), što je cjelokupnom ustroju dalo novi smisao.

Na takav način ustrojeni studij realizira se kontinuirano, tako da je šk. god. 1998./99. upisana peta generacija na doškolovanju i izvanrednom studiju. U jesen 1997. god. na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije ustrojeno je Stručno vijeće stručnih studija, sa zadaćom da razradi koncepciju studija i mehanizme odvajanja stručnih od sveučilišnih studija. Od 1998. god. učiteljski studij izvodi se kao stručni studiji na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, gdje je četverogodišnji studij za učitelje dopunjen i pojačanim predmetom, s obzirom na potrebe u realizaciji programa u osnovnoj školi. Ustroj Visoke škole čine dva odsjeka – Odsjek za razrednu nastavu i Odsjek za predškolski odgoj. Uz učiteljski četverogodišnji studij izvodi se i dvogodišnji stručni studij za odgojitelje. Djelatnosti visoke škole vezuju se i uz pokretanje studijskog programa doškolovanja učitelja i izvanrednog studija za odgojitelje. Uz redovitu nastavnu djelatnost, obavlja se stručni i znanstveni rad iz područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Pokrenuta je izdavačka djelatnost i kontinuirani znanstveno-stručni skupovi.

Osnutkom Sveučilišta u Zadru (veljača 2003.) Visoka učiteljska škola se transformira u Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.

1. 3. Polazišta za organizaciju Studija za učitelje temelje se na sljedećim činjenicama:

da slijedi dugu tradiciju izobrazbe učitelja u Zadru i Hrvatskoj i pozitivna iskustva programa koji se provodio na visokim učilištima u Hrvatskoj od 1992. godine do danas i nove spoznaje u području odgojnih i drugih znanosti

na potrebama stvaranja novog profila učitelja za suvremenu školu i društvo novi program dat će mogućnost prolaznosti magistrima primarnog obrazovanja prema nizu

poslijediplomskih sveučilišnih studija što će izobrazbi učitelja dati novu kvalitetu da je predloženi program usporediv sa sličnim programima za izobrazbu učitelja u Europi

radi pokretljivosti studenata i nastavnika i što boljeg uključivanja u promjene u skladu s potrebama suvremenog društva i svijeta

da je «osnovno školovanje obavezno za svu djecu, u pravilu od šest do petnaest godina života (Zakon o osnovnom školstvu, čl. 3,)

da se u osnovnim školama Republike Hrvatske za učenike od I. do IV. razreda nastava organizira kao razredna (čl. 33 Zakona o osnovnom školstvu) - u pravilu: jedan učitelj, jedno razredno odjeljenje (a moguća je i organizacija «timske nastave»)

da poslove učitelja u razrednoj nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu (čl. 71. Zakona o osnovnom školstvu).

1. 4. Novi modularni koncept studija za učitelje (napose humanistički modul A i B) omogućuje

pokretljivost studenata i mogućnost praćenja dijela nastave na domaćim i inozemnim srodnim sveučilišnim studijima. Takav model u funkciji je stjecanja dodatnih kompetencija u pojedinim predmetima koji se realiziraju u razrednoj nastavi (do 4. razreda). Unutar Sveučilišta studenti mogu

4

izabrati kolegije na srodnim studijima pedagogije, psihologije, kroatistike, povijesti, zemljopisa, stranih jezika. Takva mobilnost je moguća i prema istovrsnim studijima u Republici Hrvatskoj. Odjel je već pokrenuo projekt razmjene studenata i nastavnika prema institucijama u inozemstvu – Padagogische Akademie Burgenland (Austrija) i Sveučilište u Pečuhu (Mađarska).

1. 5. Danas studiji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja imaju 637 upisanih studenata

(redovni, izvanredni) koji dolaze iz različitih dijelova Hrvatske . Realiziraju se redoviti i izvanredni studijski programi, te program doškolovanja za učitelje. Metodička praksa studenata realizira se ne samo u zadarskim osnovnim školama i dječjim vrtićima već i u hrvatskoj školi i vrtiću "Katarina Zrinska" u Serdehelju (Mađarska). Osim nastavne djelatnosti, Odjel intenzivno nastavlja izdavačku djelatnost u obliku dviju edicija – znanstveno-stručna biblioteka "Živa baština" i časopisa koji izlazi jedanput godišnje. Na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem, koji se organizira svake godine okupljaju se nastavnici i znanstvenici sa svih učiteljskih, odgojiteljskih i srodnih studija iz Hrvatske i inozemstva. Odjel surađuje s drugim odjelima Sveučilišta u Zadru i s raznim institucijama u gradu Zadru: osnovnim školama i vrtićima, sa Znanstvenom knjižnicom, Povijesnim arhivom, Arheološkim muzejom, Gradskom knjižnicom, Visokom teološko - katehetskom školom u Zadru pri Katoličko-bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Suradnja se uspješno realizira sa svim visokim učiteljskim školama u RH i Učiteljskom akademijom u Zagrebu, Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Edukacijsko – rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu. Međunarodna suradnja uspostavljena je s Pedagogische Akademie Burgenland (Austrija) Sveučilištem u Pečuhu (Mađarska), a u tijeku je povezivanje sa Sveučilištem u Floridi i Sveučilištem u Oslu.

5

SVEUČILIŠNI JEDNOPREDMETNI STUDIJ ZA UČITELJE

2. OPĆI DIO

2. 1. Naziv studija: Učiteljski studij 2. 2. Nositelj studija: Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja 2. 3. Trajanje studija: 0 + 5 2. 4. Uvjeti upisa na studij: završena odgovarajuća četverogodišnja srednja škola i položeni razredbeni ispit2. 5. Diplomski studijPrema novom modelu učiteljskog studija (sadašnji naziv diplomirani učitelj) nakon završenog petogodišnjeg diplomskog studija (0 + 5 godina) studenti dobivaju diplomu i naziv magistar primarnog obrazovanja (master of primary education) Postaju kompetentni za izvođenje nastave u primarnom obrazovanju ( do 4. razreda) i za vođenje izvannastavnih aktivnosti – sportske radionice, glazbene radionice (odnosno pridonose poboljšanju kulturnih i sportskih aktivnosti u školama), pomažu u radu s djecom s posebnim potrebama i u radu u cjelodnevnom boravku te stječu kompetencije za rad u nakladništvu Magistar primarnog obrazovanja osposobljava se za znanstveno-istraživački rad, sustavnu evaluaciju praktičnog rada, razvijanje novih ideja iz područja razredne nastave, te za primjenu novih teorijskih spoznaja u konkretnim odgojno-obrazovnim situacijama. Završetkom ovog obrazovnog ciklusa magistri primarnog obrazovanja stječu uvjete za nastavak studija.

2. 6. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija: Nakon završenog petogodišnjeg diplomskog obrazovanja: magistar primarnog obrazovanja2. 7. Poslijediplomski specijalistički studij i poslijediplomski sveučilišni studijPoslijediplomski specijalistički studij traje 1 god. njegovim završetkom stječe se zvanje: specijalist magistar primarnog obrazovanja. Poslijediplomski sveučilišni studij traje 3 god. i njegovim završetkom stječe se akademski stupanj: doktor znanosti iz područja primarnog obrazovanja.Magistar primarnog obrazovanja može upisati i druge sveučilišne poslijediplomske studije, napose one koji se nastavljaju na humanističke module A i B i na temeljni edukacijski modul.

6

3. OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA ZA MAGISTRE PRIMARNOG OBRAZOVANJA:

3.1.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i ECTS bodova

1. GODINA1. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ101 A Opća pedagogija 5 45UČZ102 A Uvod u razvojnu psihologiju 5 45UČZ103 A Filozofija odgoja 4 30UČZ104 A Hrvatski jezik I 45UČZ105 A Matematika I 45UČZ106 A Pregled povijesti hrvatskog naroda 4 30UČZ107 A1* Temeljni pojmovi teorije književnosti 4 30UČZ108 A1 Povijest hrv.stand.jezika 4 30UČZ109 A2* Opća povijest starog vijeka 4 30UČZ110 A2 Prapovijest hrvatskog prostora 4 30UČZ111UČZ112UČZ113

B* Strani jezik IGlazbeni praktikum IDramska radionica I

444

303030

UČZ129UČZ130

A3A3

CrtanjeUmjetnost u kontekstu povijesti I

44

3030

Ukupno bodova 30 360

II semestar

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ116 A Razvojna psihologija II 2 45

A Hrvatski jezik I 7 45UČZ117 A Strani jezik 2 30

A Matematika I 7 45UČZ118 A Prirodoslovlje 3 45UČZ119 A Glazbeni praktikum I 1 15UČZ120 A1 Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse 2 30UČZ121 A1 Norme hrvatskog standardnog jezika 2 30UČZ122 A2 Opća povijest srednjega vijeka 2 30UČZ123 A2 Hrvatska povijest srednjeg vijeka 2 30UČZ124UČZ125UČZ126UČZ127

B Izabrana poglavlja iz filozofije odgojaGlazbena radionica I Likovna radionica IOpća povijest starog vijeka II

4444

30303030


7

II GODINAIII SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ201 A Hrvatski jezik II 45UČZ202 A Psihologija učenja i poučavanja 5 45UČZ203 A Didaktika 5 45UČZ204 A Matematika II 45UČZ205 A Žanrovi u dječjoj književnosti 6 45UČZ206 A Informatika 2 30UČZ207 A1 Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom 4 45UČZ208 A1 Hrvatska književnost od renesanse do

prosvjetiteljstva4 30

UČZ209 A2 Opća povijest novog vijeka 4 45UČZ210 A2 Hrvatska povijest od 16.do 19.st. 4 30UČZ211UČZ212UČZ213

UČZ228

B Likovna radionica IIGlazbeni praktikum IISuradnja dječjeg vrtića i školePrirodne pojave, tehnologija i zakoni fizikeZborno pjevanje

44444

3030303030


IV SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiA Hrvatski jezik II 6 30A Matematika II 5 30

UČZ216 A Zemljopis 2 30UČZ217 A Hrvatska dječja književnost 2 30UČZ218 A Likovna kultura 3 45UČZ219 A Glazbena kultura 3 45UČZ220 A Osnove kineziologije 2 60UČZ221 A1 Hrvatska usmena književnost 3 30UČZ222 A2 Hrvatska povijest 19.st. 3 30UČZ223UČZ224UČZ225UČZ227UČZ229

B Strani jezik IIInformatika IKnjiževni rodovi i vrsteGlagoljica i glagoljski spomeniciZborno pjevanje II

44444

3030303030


8

III. GODINAV. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ301 A Metodika nastave prirode i društva I 4 45UČZ302 A Glazbeni praktikum II 2 15UČZ303 A Metodika nastave likovne kulture I 4 30UČZ304 A Metodika nastave glazbene kulture I 4 30UČZ305 A Kineziološka metodika I 4 30UČZ306 A Scenska kultura 3 45UČZ307 A1 Novija hrvatska književnost- romantizam 4 45UČZ308 A2 Dalmacija u 19.stoljeću 4 30UČZ309UČZ310UČZ311

B Glazbena radionica IIInformatika IIPregled povijesti hrvatske kulture

444

303030

UČZ329 A Kineziološka kultura 1 30Ukupno bodova 30 330

III. GODINAVI. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ314 A Metodika nastave prirode i društva II 3 45UČZ315 A Metodika nastave matematike I 3 30UČZ316 A Metodika nastave likovne kulture II 3 30UČZ317 A Metodika nastave glazbene kulture II 3 30UČZ318 A Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti I 4 45UČZ319 A Kineziološka metodika II 3 30UČZ320 A Pedagogija djece s posebnim potrebama 4 45UČZ321 A1 Nov.hrv.knjiž.-predrealizam i realizam 3 30UČZ322 A2 Opća povijest 20.stoljeća 3 30UČZ323UČZ324UČZ325UČZ326

B Sportska radionica I Dramska radionica II Psihologija obitelji i roditeljstva Informatika III

4444

30303030


IV.GODINAVII. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ401 A Metodika nastave prirode i društva III 4 45UČZ402 A Metodika nastave matematike II 4 45UČZ403 A Metodika nastave likovne kulture III 3 30UČZ404 A Metodika nastave glazbene kulture III 3 30UČZ405 A Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti II 4 45UČZ406 A Kineziološka metodika III 3 30

9

UČZ407 A1 Nov.hrv.knjiž.- od moderne do danas 4 45UČZ408 A2 Hrvatska povijest 20.st. 4 45UČZ409UČZ410UČZ411UČZ413

B Sportska radionica IIBaštinaPrevencija ovisnosti u osnovnoj školi Zavičajni govor u odgojno-obrazovnim ustanovama

4444

30303030

UČZ429 A Kineziološka kultura 1 30Ukupno bodova 30 360

VIII. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ415 A Metodika nastave prirode i društva IV 4 45UČZ416 A Metodika nastave likovne kulture IV 4 30UČZ417 A Metodika nastave glazbene kulture IV 4 30UČZ418 A Kineziološka metodika IV 4 60UČZ419 A Metodika nastave matematike III 3 45UČZ420 A Metodika nastave hrvatskog jez.i knjiž.III 3 45

A1 Hrvatska književnost u dijaspori 2 45A2 Zavičajna povijest 2 45

UČZ423UČZ424UČZ425

B Stilogenost jezičnih sredstavaIntegrativna pedagogijaEtika i ljudska prava

444

303030


V. GODINAIX. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ501 A Metodika nastave matematike IV 7 45UČZ502 A Metodika nastave hrv.jezika i knj. IV 7 45UČZ503 A Kultura duha 5 45

A Medijska kultura 3 30UČZ505 A1 Metodika nastave predmeta izbornog modula A1 4 30UČZ507 A2 Metodika nastave predmeta izbornog modula A2 4 30UČZ508UČZ509UČZ510

B Djeca sa specifičnim teškoćama u učenjuHrvatska književnost u eu.kontekstuEkologija

444

303030

UČZ514 Kineziološka kultura 1 60Ukupno bodova 30 255

X. SEMESTAR

Šifra Tip Predmet ECTS Br.satiUČZ515 A Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju 4 45UČZ516 A Diplomsko istraživanje 26

10

Ukupno bodova 30 45

A1* - Humanistički modul Hrvatskog jezika i književnostiA2* - Humanistički modul PovijestiStudent je obvezan izabrati jedan od dva ponuđena humanistička modula.B* - Student iz skupine ponuđenih izbornih predmeta u semestru bira jedan predmet. C** izborni predmeti s drugih odjela * Studenti su dužni pohađati nastavu iz Kineziološke kulture ( V., VII i IX semestar)* Studentska praksa se realizira u VII. i VIII. sem. ( Kineziološka metodika, Metodika likovne kulture, Metodika glazbene kulture, Metodika prirode i društva) i u VIII. i IX. sem. (Metodika nastave matematike, Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti). Satnica je istaknuta unutar satnice pojedine metodike. * Studenti su obvezni pohađati zimsku praksu u III. godini ( četiri tjedna) i u IV. godini (tri tjedna). Stručnu praksu u trajanju od jednog tjedna obavljaju na početku IV. god. studija u hrvatskoj školi Katarina Zrinska u Serdehelju (Republika Mađarska)

3.2. Opis svakog predmeta

11

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA PEDAGOGIJAIme nositelja kolegija: doc.dr. sc. Smiljana Zrilić, Violeta Valjan-Vukić, prof.Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 1/1Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 5 / 170

Opis/sadržaj kolegija:Pedagogija - znanost o odgoju; Odnos pedagogije s drugim znanostima i znanstvenim

disciplinama; Interdisciplinarnost i transdisciplinarnost u pedagogiji; Sustav pedagogijskih disciplina; Metodologija istraživanja u pedagogiji; Odgoj i obrazovanje kao djelatnost; Odgoj i obrazovanje kao proces; Edukacija; Socijalizacija; Akulturacija; Permanentno obrazovanje; Povratno obrazovanje; Kvalifikacijska ljestvica; Sustav odgoja i obrazovanja u RH; Ciljevi odgoja i obrazovanja; Ne-neutralnost ciljeva odgoja i obrazovanja; Odgoj i obrazovanje determinira društvo; Odgoj i obrazovanje determinira kultura; Poučavanje; Učenje; Odgojna područja: Intelektualni odgoj; Moralni odgoj; Karakter; Radni odgoj; Stvaralaštvo; Nadarenost; Talentiranost; Genijalnost; Obilježja suradničkog ponašanja. Odgojno-obrazovni čimbenici; Obitelj; Grupe vršnjaka; Dječji vrtić; Škola; Mediji; Slobodno vrijeme; Oblici njihove suradnje; Metode i sredstva odgoja i obrazovanja prema odgojnim područjima; Pouka, savjet, navika, kazna, nagrada, opomena, pokuda, prijekor, kontrola, nadzor, disciplina; Mogućnosti i granice odgojnih metoda i sredstava; Rezultati istraživanja o njihovoj učinkovitosti; Metode i sredstva odgoja u nastavi; Neverbalna komunikacija; Ličnost odgajatelja; Ličnost učitelja/nastavnika; Ličnost roditelja; Kompetencije odgajatelja, učitelja i roditelja; Društvena uloga odgajatelja i učitelja; Odgajanje kao poziv; Autoritet i odgovornost; Moralne norme; Moralna svijest; Moralna savjest; Odgojno-socijalni rad; Djeca koju je teško odgajati; Preventivni rad u odgoju i obrazovanju; Odgojna pomoć: dom, obiteljska skrb, usvojenje.

Student će usvojiti najrelevantniju znanstvenu i stručnu pedagošku terminologiju, te sustav spoznaja iz teorije odgoja i prakse odgajanja kako bi znao osmisliti odgojno-obrazovnu praksu glede: cilja/ciljeva odgoja, odgojnih metoda i sredstava, pedagoškog odnosa i narav njihovih odnosa. Student će se osposobiti za razumijevanje i kritičko gledanje na pitanja i probleme suvremene pedagoške teorije i prakse. S obzirom na problematiziranje odgojne prakse, student će moći samostalno koncipirati manja istraživanja učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, radni zadaci, diskusije, eseji, istraživanje, pojedinačne i grupne konzultacijePraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: permanentno praćenje rada studenta tijekom nastave i pismeni ispit. Primjena upitnika za evaluaciju nastavnog rada

Literatura:Obvezna:Bratanić, M. (1990), Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja, Zagreb: Školska knjigaGiesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb: EducaKatz, L. G. i McClellan, D. E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Zagreb: EducaMialaret, G. (1989), Uvod u edukacijske znanosti, I i II poglavlje, Zagreb: Školske novineMužić, V. (1999), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Zagreb: EducaShapiro, L. E. (1997), Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta, Zagreb: Mozaik knjigaVukasović, A. (1998), Pedagogija, Zagreb: Hrvatski katolički zbor “MI”Winkel, R. (1996), Djeca koju je teško odgajati, Zagreb: EducaDopunska:Gudjons, H. (1994), Pedagogija : Temeljna znanja, Zagreb: EducaLenzen, D. (2002), Vodič za studij znanosti o odgoju, Zagreb: Educa

12

Mijatović, A. /ur./ (1999), Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zborPastuović, N. (2000), Edukologija, Zagreb: ZnamenMadelin, A. (1991), Osloboditi školu : Obrazovanje à la carte, Zagreb: EducaPolić, M. (1997), Čovjek – odgoj – svijet, Mala filozofijska razložba, Zagreb: KruZakWalford, G. (1992): Privatne škole, Zagreb: Educa

Priručnici i časopisi:Pedagoška enciklopedija, (1989), tom I i II, Školska knjiga, ZagrebZnanstveni i stručni časopisi, domaći i strani, iz područja pedagogije

13

NAZIV KOLEGIJA: UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU Ime nositelja kolegija: prof. dr.sc Mira KlarinOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 1/1Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 5 / 170

Opis/sadržaj kolegija:Sadržaj kolegija čine temeljne spoznaje iz područja opće psihologije koje će studentima pomoći

u stjecanju znanja iz drugih područja psihologije npr. razvojna psihologija II i III, odgoj u obitelji, komunikacijske vještine. Stoga sadržaj uključuje temeljne pojmove iz kognitivne psihologije (učenje, pamćenje, mišljenje, pažnja), temeljne pojmove iz psihologije ličnosti (temperament, karakter, sposobnosti), motivacije i čuvstva. Stečena znanja korisna su podloga za stjecanje znanja i vještina iz specifičnih, užih područja psihologije i struke.

U uvodnom dijelu studenti se upoznaju sa znanošću (određenje psihologije, metode istraživanja u psihologiji, metodologija znanstvenog istraživanja u psihologiji, primijenjena područja psihologije). Sljedeća cjelina čini različite teorijske pristupe u psihologiji (psihodinamski pristup, pristup teorije socijalnog učenja, bihevioristički pristup, kognitivistički pristup, humanističko-egzistencijalistički pristup). Fiziološka osnova psihičkih pojava cjelina je u kojoj će se studenti upoznati s osjetima, percepcijom i faktorima koji ih uvjetuju. Potom slijede teme iz kognitivne psihologije poput: učenja metoda učenja, zakonitosti učenja, racionalna organizacija učenja, pojave koje prate učenje; pamćenja (vrste pamćenja, procesi pri pamćenju, razine pamćenja, kognitivni model pamćenja); zaboravljanje (teorije zaboravljanja; pozitivni i negativni transfer, mnemotehnike); mišljenje (mišljenje kao proces rješavanje problema, kreativno mišljenje, vrste mišljenja, razvojne razine mišljenja); govor (govor kao sredstvo komunikacije, govor kao sredstvo mišljenja, jezik i mišljenje); inteligencija (osnovne podjele intelektualnih sposobnosti, determinante inteligencije). Posljednja cjelina odnosi se na teme iz područja konativne psihologije poput motivacija i čuvstava (teorije motivacije, potrebe, motivacijski ciklus, motiv za postignućem, nivo aspiracije, dimenzije čuvstava, osnovna emocionalna stanja, emocije kao pokretači ponašanja), te ličnost (odabrane teorije ličnosti, crte ličnosti, temperament, karakter - moral, stavovi, interesi).

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanjeLiteratura:Obvezna:Rathus,S.A. (2000): Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko.Andrilović, Čudina, M. (1990): Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zagreb.Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područjaDopunska:Bukatko, D., Daehler,M. (2001): Child development, a thematic approach, New York, Thomas, R. M. (2001.): Recent theories of human development, London, Sage Publication, (str. 1 - 192).Keenan, T. (2002.): Introduction to child development, London, Sage Publication, (str. 1 – 64)Priručnici i časopisi:Znanstveni i stručni časopisi, domaći i strani, iz područja psihologije

14

NAZIV KOLEGIJA: DJEČJA PSIHOLOGIJAIme nositelja kolegija: prof. dr.sc Mira Klarin, mr.sc. Slavica ŠimićOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/2Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: za upis Razvojne psihologije II studenti su dužni položiti kolegij Razvojna psihologija IBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Cilj kolegija je stjecanje znanja o zakonitostima razvoja. Zadatak kolegija je pružiti

studentima najnovije spoznaje iz područja razvoja djeteta razvojne dobi ranog djetinjstva, srednjeg djetinjstva i predadolescencije. Bogatstvo recentne literature iz ovog područja i specifičnost ovih razvojnih razdoblja zahtijeva osobitu pozornost. Prenatalno razvojno razdoblje čini prvu cjelinu ovog kolegija u kojoj se raspravlja o razvoju od začeća do poroda, kvaliteti života majke i razvoju ploda, ulozi teratogenih faktora. Razvoj perceptivnih sposobnosti i razvoj motorike u ranom djetinjstvu od osobitog su značaja. Sljedeće teme obrađuju razvoj pažnje i pamćenja djeteta. Razvoj mišljenja obrađuje se u svjetlu Piagetove teorije kognitivnog razvoja. Emocionalni razvoj djeteta (privrženost, uloga obitelji i drugih socijalizacijskih faktora), razvoj socijalnih odnosa djece predškolske i školske dobi (važnost socijalne podrške) i temeljni oblici socijalnog ponašanja, upravljanje skupinom, nenasilno rješavanje sukoba, suočavanje s gubitkom posljednje su teme ovog kolegija.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje

Literatura:Obvezna:Vasta, R i sur. (2001): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja).Keenan, T. (2002.): Introduction to child development, London, Sage Publication, (str. 64 – 242)

Dopunska:Katz,L.G., McClellan, D.E. (1997): Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Educa 39.Shaffer, D.R. (2000): Social and Personality Development, Wadsworth, Thomson Learning, USA (odabrana poglavlja).Bohart, A.C., Stipek, D.J. (2001): constructive & destructive Behavior, Implications for Family, School, and Society, Americahn Psychological Association, Washington, DC. (odabrana područja).Arendell, T. (1997): Contemporary Parenting, Challenges and Issues, Understanding Families, Sage Publications, London.Lacković-Grgin, K. (2000.): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, JastrebarskoKeresteš, G. (2002.): Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje u kontekstu rata, Naklada Slap, Jastrebarsko.

15

NAZIV KOLEGIJA: FILOZOFIJA ODGOJA Ime nositelja kolegija: Mr.sc. Milena Radovan Burja, viši predavač Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1 / 1 Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: motiviranost za studij i sadržaje kolegijaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi: (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Cilj kolegija: kroz filozofski pristup odgojnoj problematici, kritičko promišljanje i

istraživanje bitnih pitanja odgoja da bi se odgovorno odnosilo prema svim pitanjima u vezi s odgojem i obrazovanjem danasZadaci kolegija: upoznavanje s temeljnim pitanjima kojima se bavi filozofija odgoja, posebno sa spoznajnog i vrijednosnog aspekta, da bi se razumjeli problemi i promišljala pitanja odgoja i obrazovanja unutar kulturnih, društvenih i općenito suvremenih prilika, te njegovanje kreativnog, kritičkog i odgovornog odnosa prema svim pitanjima i problemima odgoja važnim za razvoj osobe i društva općenitoSADRŽAJI KOLEGIJA:PRVI SEMESTAR: FILOZOFIJA ODGOJA

1. Filozofija i temeljna pitanja filozofije2. Pojam filozofije odgoja; Predmet filozofije odgoja3. Mjesto filozofije odgoja u filozofiji; Odnos prema drugim znanostima4. Pedagoški i filozofski pristup odgojnoj problematici5. Ciljevi odgoja, filozofski temelji i polazišta6. Etika i odgoj7. Pitanja moralnog razvoja i razvoja moralne svijesti8. Kohlbergova teorija moralnog razvoja9. Obrazovanje i odgoj s obzirom na pitanja prosocijalnog ponašanja i moralnog rasuđivanja10. Moral i razvoj karaktera11. Pojam slobode; Sloboda i autoritet u odgoju12. Poučavanje, odgoj i poštivanje osobe13. Odgoj i obrazovanje o pravima djeteta14. Pitanja nastave mišljenja, suvremeni kontekst razvoja sposobnosti kritičkog mišljenja15. Problemi suvremenog svijeta i odnos odgoja prema pitanjima: nasilja, ljudskih prava,

poštivanja života, diskriminaciji, solidarnosti, toleranciji, spolnosti…16. Odgoj i demokracija17. Problemi demokratizacije i razvoja u odgoju

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja i seminari, također diskusija i radionice za obradu pojedinih sadržajaObveze studenata: usmeni ispit i/ili pismeni ispit, seminarski rad, te aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: istraživanje, kontinuirana provjera znanja i seminarski radLITERATURA:Obvezna:Milan Polić (1997): Čovjek-Odgoj-Svijet, Mala filozofijskoodgojna razložba, Kruzak, ZagrebGaston Mialaret (1989): Uvod u edukacijske znanosti, Zagreb, Školske novineLouis Legrand (1995): Moralna izobrazba danas, Educa, ZagrebAlain Mougniotte (1996): Odgajati za demokraciju, Educa, ZagrebMilan Polić (1993): Odgoj i svije(s)t, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvoAnte Vukasović (1993): Etika-moral-osobnost, ZagrebDopunska:A. S. Neill (1999): Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo, ZagrebEdgar Morin (2002). Odgoj za budućnost: sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju, Zagreb

16

Mi poznajemo i živimo svoja prava: priručnik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj školi /autori Stjepan Cipek…¸priredile Dubravka Maleš, Ivanka Stričević (2003), Zagreb, Školska knjigaWilliam Glasser (1994), Kvalitetna škola, Zagreb, EducaHerbert Gudjons (1994): Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb, EducaUčitelji za učitelje: primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole/Renata Miljević-Riđički i ostali (2000), Zagreb, IEPInternet izvori:www.radionicapolic.hrwww.vusst.hr/~berislav/personalhttp://depts.washington.edu/nwcenter/

17

http://depts.washington.edu/nwcenter/

http://www.vusst.hr/~berislav/personal

http://www.radionicapolic.hr/

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKI JEZIK IIme nositelja kolegija: Marija Musa, prof., viši predavač, Slavica Vrsaljko, prof. asistentOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar : 1/1 1/2Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 3ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 7 / 238

Opis i sadržaj kolegijaSporazumijevanje: jezično i nejezično. Jezične uloge. Jezične djelatnosti. Vrste jezične

djelatnosti (slušanje i čitanje, govorenje i pisanje, međudjelovanje, posredovanje). Kategorizacija u jeziku. Osnovni pojmovi. Idiomi hrvatskoga jezika. Hrvatski standardni jezik i njegovo ustrojstvo. Fonologija - Tvorba i dioba glasova, svojstva glasova. Uloge glasova. Glas i fonem. Slog. Glasovne promjene. Prozodijska obilježja. Naglasni sustav. Morfologija - Morfem. Vrste morfema. Riječ. Vrste riječi. Promjene riječi (sklanjanje i sprezanje).

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanjeLiteratura:Obvezna: Z. Babić (1995) Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika, Školska knjiga, ZagrebZ. Jelaska (2004) Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci, Zagreb

(dio o glasovima i naglascima)R. Katičić (1971, 1986) Jezikoslovni ogledi. ZagrebJ. Silić (1998) Fonologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 1. razred gimanzije, Zagreb

(i kasnija izdanja)J. Silić (1995) Morfologija hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (i kasnija izdanja)Stručna periodika (pet stručnih članaka po izboru) Jezik, ZagrebDopunska: S. Babić i drugi (1991) Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, ZagrebZ. Babić (1991) Generativni opis konjugacijskih oblika, Zagreb L. Badurina (1996) Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja, RijekaS. Vukušić (1984) Nacrt hrvatske naglasne norme na osnovi zapadnog dijalekta, Pula I. Zoričić (1990) Naglasci i naglasne norme, ZagrebM. Turk (1992) Fonologija hrvatskoga jezika (raspodjela fonema), Rijeka Priručnici: E. Barić i drugi (1995, 1997) Hrvatska gramatika, ZagrebS. Ham (2002) Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjigaD. Raguž (1997) Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, Medicinska nakladaS. Težak – S. Babić (1992) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb (i kasnija izdanja)S. Babić – B. Finka – M. Moguš (2000) Hrvatski pravopis, Zagreb (i kasnija izdanja)V. Anić – J. Silić (2001) Pravopis hrvatskoga jezika, ZagrebV. Anić (1991, 1994, 1998, 2003) Rječnik hrvatskoga jezika, ZagrebB. Klaić (2002) Rječnik stranih riječi. Zagreb, Nakladni zavod Matice HrvatskeJ. Šonje i A. Nakić (ur) (2000) Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjigaŠarić, Lj. i W. Wittschen (2003) Rječnik sinonima, Universitaetsverlag Aschenbeck & Isensee, Bremen - Oldenburg i Zagreb, Neretva d.o.o. A. Menac, Ž. Fink-Arsovski i R. Venturin (2003) Hrvatski frazeološki rječnik Zagreb Skupina autora (1996) Minervin rječnik novih riječi, Zagreb K. Spalatin (1990) Peterojezični rječnik europeizama, Zagreb J. Šetka (1976) Hrvatska kršćanska terminologija, Split

18

Ž. Bujas (1999) Hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb J. Dayre, M. Deanović i R. Maixner (1996) Hrvatsko-francuski rječnik, Zagreb (pretisak)M. Deanovi, J. Jernej (1997) Hrvatsko-talijanski rječnik, Zagreb (ili prijašnja izdanja)

19

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKI JEZIK IIIme nositelja kolegija: Marija Musa, prof., viši predavač, doc.dr. sc. Ivica Vigato Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar : 2/3 2/4Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položen Hrvatski jezik IBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 3 / 2 ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 6 / 204

Opis i sadržaj kolegija:Sintaksa - Rečenica. Gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Dijelovi rečenice.

Vrste rečenica. Red riječi. Povezivanje rečenica. Tekst (lingvistika teksta), tipovi teksta. Semantika - Značenje, pojam i smisao. Riječ (leksem, leksikologija). Značenje riječi, značenje rečenice. Nastajanje riječi. Tipovi značenja (polisemija, sinonimija, paronimija, homonimija), metafora i metonimija. Termin (terminologija). Frazem (frazeologija).

Osnove teorije standardnoga jezika: jezični i izvanjezični utjecaji (lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički i etnolingvistički). Norme standardnoga jezika . Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi. Povijest hrvatskog standardnog jezika. Hrvatski dijalekti: osnovne značajke štokavskoga, kajkavskoga i čakavskoga dijalekta. Hrvatski dijalekti i hrvatski standardni jezik.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanjeLiteratura:Obvezna: R. Katičić (1971, 1986) Jezikoslovni ogledi. ZagrebM. Moguš (1993, 1995) Povijest hrvatskoga književnoga jezika, ZagrebI. Pranjković (1995) Sintaksa hrvatskoga jezika, Zagreb, ŠK (i kasnija izdanja)M. Samardžija (1995) Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, ŠK (i kasnija izdanja)J. Silić (1984) Od rečenice do teksta SNL, ZagrebD. Škiljan (1980) Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, ZagrebP. Tekavčić (1979) Uvod u lingvistiku za studente talijanskoga jezika i književnosti, ZagrebDopunska: S. Babić (1986, 1991) Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, ZagrebR. Katičić (1986, 1991) Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb A. Nikolić-Hoyt (2004) Konceptualna leksikografija. Prema tezaurusu hrvatskoga jezika, ZagrebI. Pranjković (1984) Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb I. Pranjković (1993, 2002) Hrvatska skladnja, Zagreb I. Pranjković (2001) Druga hrvatska skladnja, ZagrebM. Znika (1988) Odnos atribucije i predikacije, Zagreb M. Znika (2002) Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku, Zagreb Priručnici:E. Barić i drugi (1995, 1997) Hrvatska gramatika, ZagrebS. Ham (2002) Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjigaD. Raguž (1997) Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, Medicinska nakladaS. Težak – S. Babić (1992) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb (i kasnija izdanja)

S. Babić – B. Finka – M. Moguš (2000) Hrvatski pravopis, Zagreb (i kasnija izdanja)V. Anić – J. Silić (2001) Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb V. Anić (1991, 1994, 1998, 2003) Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb

20

B. Klaić (2002) Rječnik stranih riječi. Zagreb, Nakladni zavod Matice HrvatskeJ. Šonje i A. Nakić (ur.) (2000) Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjigaŠarić, Lj. i W. Wittschen (2003) Rječnik sinonima, Universitaetsverlag Aschenbeck & Isensee, Bremen - Oldenburg i Zagreb, Neretva d.o.o. A. Menac, Ž. Fink-Arsovski i R. Venturin (2003) Hrvatski frazeološki rječnik Zagreb Skupina autora (1996) Minervin rječnik novih riječi, Zagreb K. Spalatin (1990) Peterojezični rječnik europeizama, Zagreb J. Šetka (1976) Hrvatska kršćanska terminologija, SplitŽ. Bujas (1999) Hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb J. Dayre, M. Deanović i R. Maixner (1996) Hrvatsko-francuski rječnik, Zagreb (pretisak)M. Deanovi, J. Jernej (1997) Hrvatsko-talijanski rječnik, Zagreb (ili prijašnja izdanja)

21

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA IIme nositelja kolegija: prof.dr.sc. Nikica UglešićOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelaGodina / Semestar: 1/1 1/2Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 3 / 3ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 7 / 238

Opis i sadržaj kolegijaElementi matematičke logike: Pojam suda. Složeni sudovi (konjukcija, disjunkcija,

implikacija, ekvivalencija, tautologija, kontradikcija).Struktura matematike: Pojmovi. Aksiomi. Poučci i dokazi. Induktivno i deduktivno zaključivanje. Potpuna matematička indukcija.Skupovi: Pojam, označavanje i određenost skupa. Jednakost i nejednakost skupova. Podskup. Operacije sa skupovima. Uređeni par. Kartezijev umnožak.Relacije: Binarna relacija. Relacija ekvivalencije. Uređena relacija. Uređeni skupovi. Funkcije: Osnovni pojmovi. Domena, kodomena, slika. Analitički, tablični i grafički prikaz. Specijalne funkcije (injekcija, sujekcija, bijekcija, konstanta, identiteta i sl.). Prirodni brojevi: Pojam prirodnog broja. Brojevi, znamenke, brojevne riječi. Svojstva skupa prirodnih brojeva. Peanovi aksiomi. Definicije i osnovna svojstva računarskih operacija. Redoslijed računarskih operacija. Tehnička računanja, zbrajanje i množenje kao aritmetičke funkcije. Zatvorenost skupa prirodnih brojeva. Prosti i složeni brojevi. Pozicijski sustavi. Tablice množenja i zbrajanja. Djeljivost. Algoritam dijeljenja. Mjera i višekratnik. Euklidov algoritam.Cijeli brojevi: Pojam cijelog broja. Svojstva skupa cijelih brojeva. Načelo permanencije. Pojam modula.Racionalni brojevi: Brojevi i veličine. Pojam i osnovna svojstva razlomka. Decimalni razlomci i decimalni brojevi. Operacije s decimalnim brojevima. Pojam racionalnog broja. Svojstva skupa racionalnih brojeva. Potenciranje i načelo permanencije. Gustoća skupa racionalnih brojeva.Realni brojevi: Pojam realnog broja. Decimalne aproksimacije. Koordinatna ravnina. Beskonačni decimalni razvoj i potpunost skupa realnih brojeva. Uređaj na skupu realnih brojeva. Realne funkcije. Afina funkcija. Linearna jednadžba. Sustavi linearnih jednadžbi. Prebrojivost skupova N, Z, Q i neprebrojivost skupa R. Kvadratna funkcija. Kvadratna jednadžba. Linearne nejednadžbe, sustavi linearnih nejednadžbi. Kvadratne nejednadžbe, Polinomi. Operacije s polinomima, algoritam dijeljenja. Trigonometrijske funkcije Eksponencijalna i logaritamska funkcija Kompleksni brojevi: Pojam kompleksnog broja Operacije s kompleksnim brojevima. Gaussova ravnina. Trigonometrijski zapis kompleksnog broja. Ciljevi: Student će shvatiti značenje matematike kao temelja svih prirodnih znanosti. Osnovna znanja sistematizirat će na višoj razini kako bi mogao na stručan i primjeren način izvoditi nastavu matematike u razrednoj nastavi.Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminarObveze studenata: usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski radLiteratura:Obvezna: S. Kurepa, Uvod u matematiku, Zagreb, Tehnička knjiga 1970.M. Radić, Algebra I., Školska knjiga, Zagreb, 1972.S. Mintaković, F. Ćurić, Osnovne matematike, Zagreb, Školska knjiga, 1988.N. Elezović, Matematika 2, Udžbenik za II. razred gimnazije, Element, Zagreb 2000.D. Veljan, V. Volenec, Matematika 3, Udžbenik i zbirka zadataka za III. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb 1998.B. Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za IV. razred gimnazije, Element, Zagreb 2002.B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I., Tehnička knjiga, Zagreb, 1992.Dopunska:K. Horvatić, Linearna algebra I., Matematički odjel, PMF, Zagreb, 1995.B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995.M. Radić, Algebra II., Školska knjiga, Zagreb, 1972.

22

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA IIIme nositelja kolegija: prof.dr.sc. Nikica UglešićOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar: 2/3, 2/4 Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položena Matematika IBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 3 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 5 / 170

Opis i sadržaj kolegijaFunkcije u geometriji (translacija, rotacija, simetrije, homotetija, projiciranje).

Geometrija u R2 i R3. Geometrijske i tehničke konstrukcije. Elementarne radnje i osnovne konstrukcije.

Struktura geometrije. Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije. Međusobniodnosi. Udaljenost. Izometrije, sukladnost i sličnost. Poligoni (trokut, četverokut, pravilni poligoni), poluravnina, poluprostor, konveksni skupovi. Kružnica i krug. Odnos točke, pravca i kružnice, poliedri (prizma, piramida, pravilna tijela). Obla i rotaciona tijela (sfera, kugla, valjak, stožac).

Binarna operacija, grupoid. Asocijativnost, polugrupa. Neutralni element, monoid. Grupa. Grupe permutacija.

Klasična algebra vektora. Orijentirana dužina. Vektori. Modul, smijer, orijerntacija vektora. Zbrajanje vektora. Množenje vektora skalarom. Prmjene vektora na dokazivanje geometrijskih činjenica. Baza prostora V3. Koordinatizacija. Paralelni kordinatni sustav u prostoru. Skalarni produkt vektor. Ortonormirana baza. Koordinatni prikaz skalarnog produkta. Primjena na planimetriju i stereometriju.

Sustavi linearnih jednadžbi. Determinate. Determinante II reda. determinante III reda. Pojam subdeterminante ili minore. Determinante n-tog reda. Pojam matrice. Množenje matrica. Inverzna matrica. Sustavi linearnih jednađbi, teorem Capelli – Kronecher. Gausova metoda.Cilj kolegija: Student će shvatiti značenje matematike kao temelja svih prirodnih znanosti. Osnovna znanja iz matematike sistematizirat će na višoj razini kako bi mogao na stručan i primjeren način izvoditi nastavu matematike u osnovnoj školi.

Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminar

Obaveze studenata: usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski rad

Literatura:Obvezna:S. Kurepa, Uvod u matematiku, Zagreb, Tehnička knjiga 1970.S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru: vektori matrice grupe, Školska knjiga, Zagreb, 1990.K. Horvatić, Linearna algebra I., Matematički odjel, PMF, Zagreb, 1995..D. Veljan, V. Volenec, Matematika 3, Udžbenik i zbirka zadataka za III. razred gimnazije, Školska

knjiga, Zagreb 1998.B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I., Tehnička knjiga, Zagreb, 1992S. Mintaković, F. Ćurić, Osnovne matematike, Zagreb, Školska knjiga, 1988.

Dopunska: B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995.M. Radić, Algebra II., Školska knjiga, Zagreb, 1972. N. Elezović, Matematika 2, Udžbenik za II. razred gimnazije, Element, Zagreb 2000.B. Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za IV. razred gimnazije, Element, Zagreb 2002.

23

NAZIV KOLEGIJA: PREGLED POVIJESTI HRVATSKOG NARODAIme nositelja kolegija: Prof. dr.sc. Josip VidakovićOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/1Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 /136

Opis i sadržaj kolegija:Razvijanje općih i specifičnih znanja i vještina: Cilj je ovoga predmeta da studenti, koji se

spremaju za učiteljski poziv ovladaju nacionalnom poviješću, kako bi mogli meritorno interpretirati prebogatu kulturnu baštinu hrvatskog naroda kao jednog od najbogatijih resursa naše Domovine. Izravni su zadaci ovoga predmeta da studenti: utvrde i prošire poznavanje najvažnijih povijesnih događaja i pojava kako bi kao učitelji mogli uspješno interpretirati povijesne sadržaje; upoznaju kulturno-povijesne spomenike i institucije kako bi mogli na najadekvatniji način prepoznati našu bogatu kulturnu baštinu povezujući sve to s povijesnim zbivanjima.Opis/sadržaj kolegija: Hrvatske zemlje prije doseljenja Hrvata (Iliri, Grci, Rimljani). Doseljenje Hrvata(Uspostava i ustroj hrvatske države; Hrvatske zemlje do 1102. godine (hrvatska narodna dinastija), hrvatski jezik, hrvatska crkva, Hrvati i pape; Hrvati u personalnoj uniji s Mađarima ( 1102. do 1527. ); Hrvatske zemlje od 1527. do 1790.; Hrvatske zemlje od 1790. do 1918.; Hrvatske zemlje u monarhofašističkoj Jugoslaviji; Hrvatske zemlje od 1941. do 1945.; Hrvatske zemlje u komunističkoj Jugoslaviji (od 1945. do 1990.); Suverena, neovisna Republika Hrvatska od 1990 do danas.Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, samostalno istraživanje, vježbe, seminarski i mentorski rad, konzultacije, radionice, diskusija, internetObveze studenta: usmeni i pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: pismeni i usmeni ispit, kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, istraživanje, seminarski radLiteratura: Obvezna:Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga Zagreb, 1997.Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda, Školska knjiga Zagreb, 1991.Philip J. Cohen: Srpski tajni rat – Propaganda i manipulacija historijom, Biblioteka dokumenti, Sarajevo, 1996.Philip J.Cohen: Drugi svjetski rati i suvremeni četnici, Ceres, Zagreb, 1997.Eugen Dido Kvaternik: Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Naklada Starčević, Knjižnica hrvatskog rukopisa, Zagreb, 1995.Slavko Kvaternik: MemoariAnte Pavelić: Dnevnik – memoariVinko Nikolić: Tragedija se dogodila u svibnju...1 i 2, Školske novine, Zagreb, 1995.Josip Vidaković: Povijest hrvatskog novinstva – Zadar u XIX st., Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb, 2001.Josip Vidaković: Povijest šibenskog novinstva (19. i 20. st.), Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik i Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru, Zadar/Šibenik, 2005.

Josip Vidaković: Zadar 1941.1945. ratne štete, HKD i Državni arhiv Zadar, Zadar, 2002.Dopunska: Stjepan Antoljak, Hrvati u prošlosti, Književni krug Split, 1992.Stjepan Srkulj, Josip Lučić, Hrvatska povijest u 25 karata, AGM, Zagreb, Hrvatski informativni

centar, Trsat, 1996.Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhofašističkoj Jugoslaviji, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,

1993.

Internet adrese: http://www.hr/wwwhr/abouthr/history/index.hr.html; http://www.hrvatska-povijest.tk/; http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvatske

24

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvatske

http://www.hrvatska-povijest.tk/

http://www.hrvatska-povijest.tk/

http://www.hr/wwwhr/abouthr/history/index.hr.html

NAZIV KOLEGIJA: ZEMLJOPISIme nositelja kolegija: doc.dr.sc. Vera Graovac-MatassiOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/4Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2/68

Opis i sadržaj kolegija:Osnove fizičke geografije kroz kartografsku pismenost, prirodno-geografska obilježja

Zemlje (reljefna, klimatska, vegetacijska), kao osnova za razumijevanje demografskih i socijalno-ekonomskih odnosa u prošlosti te u suvremenom svijetu.Hrvatska i njezina prirodno-geografska obilježja, nodalno-funkcionalna regionalizacija Hrvatske, sinergijske veze različitih regija i njihova ekonomska struktura. Demografski problemi i demografski opustošena područja pojedinih regija te njihov gospodarski razvoj kroz prizmu globalizacijskih procesa. Procesi industrijalizacije i litoralizacije u pojedinim regijama svijeta i najnoviji procesi tercijarizacije razvijenih zemalja, globalizacija kao svjetski proces.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, radionice, seminari, rasprava, konzultacije, internetObveze studenta: usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti, seminarski rad

Literatura: Obvezna: Nejašmić, I.: Osnove opće geografije, Zagreb Magaš, D. (1998.): Osnove geografije Hrvatske, ZadarMagaš, D. (1996.): Županija Zadarsko-kninska, Zadar

Dopunska:Magaš,D. (1997.): Hrvatski otoci-glavne geografske i geopolitičke značajke, Radovi Filozofskog fakulteta RPZ,35, Zadar Internet adrese: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/naslovnica/zastomet

www.geographynetwork.com http://www.teachingideas.co.uk/geography/contents.htm

25

http://www.teachingideas.co.uk/geography/contents.htm

http://www.geographynetwork.com/

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/naslovnica/zastomet

NAZIV KOLEGIJA: PRIRODOSLOVLJE Ime nositelja kolegija: dr.sc. Anđelko VrsaljkoOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 1/2Status kolegija: ObavezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 / 102

Opis i sadržaj kolegija:Priroda kao ljudsko okruženje i predmet istraživanja. Prirodoznanstvena područja

proučavanja okoliša u širem i u užem smislu. Modeli prirodnih fenomena. Život živih organizama. Životne funkcije živih stanica. Morfologija stanice. Kemijska građa žive stanice. Izgradnja i razgradnja organske trvari u živim stanicama. Razmonžavanje stanice. Bijno i životinjsko carstvo. Čovjek i njegovo organski sustavi. Živi organizmi i njihov okoliš. Ekosustav i prirodoznanstveni koncept ekosustava. Trofička i biološka struktura ekosustava. Proizvodnja i razgradnja organske tvari. Energija u ekosustavu- prvi i drugi zakon termodinamike. Produktivnost u ekosustavu. Geobiokemijski ciklusi. Limitirajući faktori okoliša u ekosustavu. Živi organizam i populacija. Dinamika populacija. Klasifikacija bioma na temelju strukturnih karakteristika. Zaštita okoliša. Zaštita prirode.Cilj kolegija: Upoznati studente s područjima proučavanja pojedinih prirodnih znanosti.

Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminar

Obaveze studenata: usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski rad

Literatura: Berns M.W. 1997. Stanice, Školska knjiga, ZagrebCotgreave P., Forseth I. 2002. Introductory Ecology, Blackwell Oxford.Denffer.D. Ziegler H. 1982. Botanika, Morfologija i fiziologija , Školska knjiga, Zagreb.Habdija I. 1997. Biologija 2 – Raznolikost životinjskog svijeta, Profil International,ZagrebKarlsen P 1993. Biokemija , Školska knjiga, Zagreb.Matoničkin I. Erben R. 2002. Opća zoologija, Školska knjiga, ZagrebPavletić Z. 1997. Biologija 2, Prokarioti, gjive i Biljke,Profil International,ZagrebOdum E.P. Basic Ecology 1983. CBS College PublishingTortora G.J. 1977. Introduction to the Human Body, Addison Wesley Longman, Inc., Menlo Park, California.

26

NAZIV KOLEGIJA: STRANI JEZIK (RUSKI JEZIK) Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. Zdenka Matek - Šmit Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 1/2Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata: 2/68

Opis/sadržaj kolegija:Glavni zadatak kolegija je omogućiti studentima da u što kraćem vremenu ovladaju

aktivnim poznavanjem stranog jezika, tj. da prošire svoj aktivni i pasivni vokabular na tekstovima koji su pisani pristupačno, zanimljivo, rječnikom iz svakodnevnog života, a ujedno da mogu naučiti o kulturi i civilizaciji Rusije. Nastoji se da tekstovi i sistem vježbi studente upoznaju i s najvažnijim leksičkim fondom buduće struke i osposobe ih za korištenje stručne literature na ruskom jeziku.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: Usmene i pismene vježbe; Konzultacije; Samostalno istraživanje Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje unutar svoje skupine. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Pismeni i usmeni ispit

Literatura:Аннушкин, В.И., Акишина, А.А., Жаркова, Т.Л., Знкомитьтся легко, расставиться трудно, интенцивный курс русского речевого общения, Москва, Флинта, 2004.Гапочка, И.К., Я думаю по-русски. Книга для чтения со словарем, 2003.Вишняков, И.А. История государства и культуры России в кратком изложении, социокультуроведение России, Учебное пособие 2003.Ковальчук, Я. И. Индивидуальный подход в воспитании ребенке, пособие для воспитивателя детского сада, Москва, Просвещение, 1985.Poljanec, R., Ruska gramatika za svakoga, Zagreb

27

NAZIV KOLEGIJA: STRANI JEZIK (ENGLESKI JEZIK) Ime nositelja kolegija: Irena Fadić, prof. predavač Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 1/2Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Potrebno je osnovno predznanje iz engleskog, poželjno na stupnju B1 - B 2, independent user, po CEF-u, Common European Framework levels. Nije potrebno polagati ispitBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata: 2/68

Opis/sadržaj kolegija:Jezičnim vježbama 1 nastoji se konsolidirati znanje iz prethodnog školovanja; uvježbavaju

se glagoli (tipovi glagola, vremena), imenice (tipovi imenica, složenice, rod, broj, nepravilna množina, genitiv), pridjevi, prilozi, red riječi, pitanja, ( yes i no pitanja, wh - pitanja, alternativna pitanja, negativna pitanja), članovi, infinitiv, gerundiv, modalni glagoli, brojevi, prijedlozi. U drugom dijelu kolegija obrađuje se pasiv, kondicionalne rečenice, vrste rečenica, konstrukcija s uzročnim have, upravni govor, relativne rečenice, komparacija pridjeva, poredak pridjeva, slaganje vremena, izrazi s glagolom get. Razvijanje četiriju vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja s razumijevanjem.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: Usmene i pismene vježbe; Konzultacije; Samostalno istraživanje Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje unutar svoje skupine. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Pismeni i usmeni ispit

Literatura:Obvezna:Swan, M., Walter, C. (2002): The Good Grammar Book, OUP Thompson, A. J., Martinet, A. V. (1986) A Practical English Grammar, OUP Soars, J., L. (2000): Headway Intermediate (Studernt's Book) OUP 2000.Soars, J., L. (2004): New Headway Upper - Intermediate (Student's Book), OUPParrott, M. (2000): Grammar for English Language Teachers, CUP Ingram, B., King, C. (2003): From Writing to Composition, CUP

Dopunska:Eastwood, J., Mackin, R. (1982) : Basic English Grammar, OUP Murphy, R. (1996): English Grammar in Use, CUP O' Dell, F. (2001): A course for advanced Learners (Student's Book, 2 Cassettes), CUP

28

NAZIV KOLEGIJA: STRANI JEZIK (NJEMAČKI JEZIK) Ime nositelja kolegija: Gabrijela Bibić, prof., predavačOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 1/2Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata) 2/68

Opis/sadržaj kolegija:Tijekom studija se nastoji na temelju stečenog srednjoškolskog obrazovanja produbiti i

usavršiti znanje stranog jezika. U tu svrhu potrebno je što bolje praktički ovladati suvremenimgovorom i pismenim izrazom stranog jezika, proučiti fonetiku (artikulaciju, dikciju, intonaciju),učvrstiti postojeće znanje pravopisa i gramatike (morfologiju i sintaksu).Jezičnim vježbama uvježbavaju se glagoli ( tipovi glagola, glagolski oblici, glagolska vremena, pravilna i nepravilna konjugacija,rekcija ), imenice ( rod, broj, deklinacija, složenice ), članovi (određeni, neodređeni), pridjevi (komparacija),prilozi, prijedlozi (rekcija), zamjenice, brojevi, red riječi u rečenici,zavisne rečenice i infinitivne skupine.Nastoji se teoretski i praktično upoznati s novijim metodama nastave stranog jezika u osnovnoj školi, upoznati se s planom i programom te s udžbenicima, priručnicima i ostalim nastavnim pomagalima.

Obveze studenata: Praćenje nastave i aktivno sudjelovanje u raduPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Pismeni i usmeni ispit

Literatura:Obvezna:Marčetić, T. (1995): Pregled gramatike njemačkog jezika. Deutsche Grammatik im Überblick, Školska knjiga, ZagrebDreyer- Schmidt (2000): Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber, IsmaningPerlman- Balme, M./ Schwalb, S. (1997): Deutsch als Fremdschprache für die Mittelstufe( udžbenik i radna bilježnica ), Hueber, IsmaningPetrović, E. ( 1988 ) : Teorija nastave stranih jezika

Dopunska:Mikić, P.,Mikić, A.M. ( 1996 ) : Deutsch für Germanistikstudenten 1, Verlag Logos, SplitKappler, A ( 1996 ) Tatsachen über Deutschland, Societäts- Verlag, Frankfurt am MainKnoch, L. ( 2001 ) : Praxisbuch Märchen, Gütersloher Verlagshaus, Gütersloh

29

NAZIV KOLEGIJA: STRANI JEZIK (FRANCUSKI JEZIK) Ime nositelja kolegija: Marie-Rose ŠKIFIĆ, prof. viši lektorOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/ semestar: 1/2Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata: 2/68

Opis/sadržaj kolegija:Pregled osnova morfologije i sintakse (s posebnim osvrtom na službe riječi u rečenici i na

vrste zavisnih rečenica);Rad na tekstovima struke (analiza na morfološkoj i na sintaktičkoj razini i prikupljanje leksičke građe sa ciljem sastavljanja glosara);Uusvajanje temeljnog leksičkog fonda jezika struke i ovladavanje osnovnim sintaktičkim konstrukcijama treba dovesti do osposobljavanja za čitanje stručne literature na stranom jeziku.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, vježbe, samostalni rad, konzultacije.Obveze studenata: seminarski rad (glosar); usmeni ispit.Praćenje studenta:seminarski rad (glosar); usmeni ispit. Literatura:Obvezna:

Grévisse, M.: Précis de Grammaire française, Duculot;Izbor obrađenih tekstova struke;

Blancpain,M./Couchoud,J.-P.: La Civilisation française, Hachette.

Dopunska:

Grévisse, M.: Nouveaux Exercices français, Duculot;Analyse grammaticale et logique, coll. “Guide

Hachette”, éd.Hachette, 1999.

30

NAZIV KOLEGIJA: INFORMATIKA Ime nositelja kolegija: Josip Cindrić, prof.Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 2/ 3 Status kolegija: Obvezan Broj tjedana po semestru/ broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenta): 2/ 68

Opis/ sadržaj kolegija:Elementi računalnog sustava i njihova uloga u obradi podataka

Arhitektura računala. Mikroprocesor. Memorija. Ulazno izlazni uređaji.Operativni sustav (Windows)Uloga operativnog sustava. Značajke operativnog sustava (što treba znati za uspješnu primjenu). Radna površina svojstva i uređivanje. Rad sa prozorima, mape i datoteke. Rad sna medijima za pohranu podataka (Disketa, CD). Uslužni programi i sistemski alatiWindows Explorer, komprimiranje datoteka (WinZip, WinRar), Defragmentizacija i skeniranje diska. Internet (Browseri i pretraživanje), snimanje sadržaja WEBa (sadržaj sa interneta u vlastitim dokumentima), E-Mail, postavke, slanje i prijem

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja:Predavanja – 1 sat tjedno,Vježbe – 1 sat tjedno, u grupama od 12 – 16 studenataObveze studenta:Redovito pohađanje i izrada vježbi Pismeni ispit – rad na računalu, praktična primjena stečenih znanja u izradi zadataka uz pomoć računalaLiteratura:Obvezna: kopija radnih materijala sa predavanja i vježbi (na disketi)Dopunska: Microsoft Windows XP korak po korak, On Line Training Solution Inc., prijevod Mirela ŽutićBrzi tečaj za MS Windows 98, Christine Dudley i Joyce Cox, prijevod Andreja PrevarekInformatika, Bože Plazibat i Sanda Jerčić, Veleučilište u Splitu, 2002.,Internet izvori: http://www.baycongroup.com/win98/win9800.htmhttp://www.microsoft.com/windowsxp/home/using/productdoc/en/http://www.computertim.com/howto/

31

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENI PRAKTIKUM IIme nositelja kolegija: Snježana Rončević, prof., predavač Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/2Status kolegija :ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položeni prijemni ispit glazbenih predispozicija sluha i ritmaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 1ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 1/ 34

Opis i sadržaj kolegija:Glazbeno opismenjavanje i usvajanje glazbene terminologije. Savladavanje vještine sviranja na

sintesajzeru ili glasoviru sa dvije ruke. Paralelno sa usvajanjem temeljnog znanja iz osnova glazbene teorije treba razvijati i glazbeni ukus te osjećaj za izražavanje elemenata skladbe glasom i pokretima /ritmika/.Učenje pravilnoj intonaciji uz savladavanje tehnike disanja.Obrada ritmičkih obrazaca /brojalica/.Mjere – osnovne I složene. Intervali. Enharmonizam. Predznaci /povisilice,snizilice/. Durske i molske ljestvice.Transpozicija. Akordi /durski, molski/-kvintakordi, sekstakordi, kvartsekstakordi, dominantni septakord.

Cilj kolegija: Stjecanje znanja sviranja i harmonizacija pjesama za rad s djecom u vrtiću i za nastavu glazbene kulture u razrednoj nastavi.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, radionice, vježbe po grupama od najviše 10 studenataObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi i posjedovanje svog instrumenta koji se po potrebi donosi na nastavuPraćenje nastave i ocjenjivanje studenata: usmeni ispitiLiteratura:Obvezna:Ivan Golčić: Pjesmarica – za osnovne škole, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.g.Njikša Njirić: Put do glazbe, priručnik za učitelje, ŠK 2001.g.Marija Riman: Zvončići – priručnik za učitelje s metodičkim uputama i izborom pjesama, Izdavački sentar RijekaAlfi Kabiljo: Zapjevajmo maleni – zbirka pjesama za djecu, priručnik za odgajatelje I učitelje uz kasetu, ŠK Zg 1991.g.Tanja Perić-Polonijo: Hrvatske narodne uspavanke, pjevanka uz CD, Izdavač Profil, Zg 2001.g.Diana Atanasov- Piljek: Moja glazba I,II i III, pjesmarice i metodički priručnici za učitelje, ALFA 2002.g..Stanišić, Jandrašev, Šimunov: Razigrani zvuci 1, 2 i 3, udžbenici za 1,2 i 3 razred osn.šk., ŠK Zg 2004.g.Dopunska:Videk, Golčić,Junaković: Pričanka,pjevanka,crtanka I i II, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.M. Ivanović-A. Tavčar: Glazbena škrinjica I,II i III, i CD, Profil Zg. 2001.gAntun Asić: Ponosna Hrvatska – zbirka domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, Agro znanje d.o.o.ZgPriredio dr. E. Peričić: Božične pjesme, Uskrsne pjesme, župni ured Petrčane1993.g.Priredio Miroslav Vuk: Hrvatske dječje pjesme,Naša djeca, Zg 1998.g.Priredila Ksenija Burić-Sarapa: Radost svijetu svom, Eci, peci, pec IBIS grafika Zg. 1996 g.

32

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENI PRAKTIKUM IIIme nositelja kolegija: Snježana Rončević, prof., predavač, Magdalena Miočić, prof., asistentOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položeni prijemni ispit glazbenih predispozicija sluha i ritma.Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 1ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 / 68

Opis i sadržaj kolegija:Ponavljanje gradiva. Kratice u notnom pisanju. Izrazi za načine izvođenja. Dinamičke

oznake. Vrste tempa, brzine izvođenja nekog glazbenog djela. Izrazi za karakter skladbe. Prstometi sviranja durskih i molskih ljestvica. Harmonizacija pjesama. Upotreba Orffovog instrumentarija. Uspostavljanje funkcionalna veze između glazbenih, jezičnih, likovnih I drugih umjetničkih sadržaja. Izgradnja otvorenosti prema inovacijskim nastojanjima u praksi na svim umjetničkim izričajima. Sudjelovanje u praćenju i analiziranju određenog aspekta glazbenog razvoja djece rane školske dobi.Cilj kolegija: Stjecanje znanja sviranja i harmoniziranja pjesama za rad s djecom u dječjem vrtiću i nastavu glazbene kulture u razrednoj nastavi.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, radionice, vježbe po grupama od najviše 10 studenataObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi i posjedovanje svog instrumenta koji se po potrebi donosi na nastavuPraćenje nastave i ocjenjivanje studenata: usmeni ispitiLiteratura:Obvezna:Ivan Golčić: Pjesmarica – za osnovne škole, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.g.Njikša Njirić: Put do glazbe, priručnik za učitelje, ŠK 2001.g.Marija Riman: Zvončići – priručnik za učitelje s metodičkim uputama i izborom pjesama, Izdavački sentar RijekaAlfi Kabiljo: Zapjevajmo maleni – zbirka pjesama za djecu, priručnik za odgajatelje I učitelje uz kasetu, ŠK Zg 1991.g.Tanja Perić-Polonijo: Hrvatske narodne uspavanke, pjevanka uz CD, Izdavač Profil, Zg 2001.g.Diana Atanasov- Piljek: Moja glazba I,II i III, pjesmarice i metodički priručnici za učitelje, ALFA 2002.g..Stanišić, Jandrašev, Šimunov: Razigrani zvuci 1, 2 i 3, udžbenici za 1,2 i 3 razred osn.šk., ŠK Zg 2004.g.Dopunska:Videk, Golčić,Junaković: Pričanka,pjevanka,crtanka I i II, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.M. Ivanović-A. Tavčar: Glazbena škrinjica I,II i III, i CD, Profil Zg. 2001.gAntun Asić: Ponosna Hrvatska – zbirka domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, Agro znanje d.o.o.ZgPriredio dr. E. Peričić: Božične pjesme Uskrsne pjesme, župni ured Petrčane 1993.g. Priredio Miroslav Vuk: Hrvatske dječje pjesme, Naša djeca, Zg 1998.g.Priredila Ksenija Burić-Sarapa: Radost svijetu svom, Eci, peci, pec, IBIS grafika Zg. 1996 g.

33

NAZIV KOLEGIJA: Psihologija učenja i poučavanjaIme nositelja kolegija: prof. dr.sc. Mira Klarin, mr. sc. Slavica Šimić, asistentOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položen kolegij razvojne psihologije I i IIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 5 /170

Opis/sadržaj kolegija:U okviru kolegija obrađuju se temeljni pojmovi iz područja edukacije. Teorijski pristup

učenju i primjena u obrazovanju studentima pruža širi okvir za razumijevanje. Ističe se uloga različitih teorijskih pravaca za usvajanje znanja, a osobiti naglasak se stavlja na kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja. Motivaciji se pridaje značajno mjesto, ističući ulogu nagrade i postupaka za podizanje motivacije. U okviru kolegija pruža se pregled više metoda poučavanja kao što su metoda klasične prezentacije, diskusije, rješavanja problema, suradničkog poučavanja. Osobita pozornost poklanja se upravljanju razredom i uspostavljanja discipline, suradnji s roditeljima. Procjena učeničkih znanja i načini ispitivanja (školska dokimologija) sljedeće su teme kao i samoevaluacija učitelja. Rad s darovitom djecom i djecom s posebnim potrebama i prilagođavanje programa također su teme ovog kolegija.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje.Literatura:Obvezna:Grgin, T. (1997): Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko.Grgin, T. (1996): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.Andrilović, V., Čudina, M. (1995): Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb.Zarevski, P. (2000): Psihologija pamćenja i učenja, Naklada Slap, Jastrebarsko.Forsyth, D.R. (2003): The professor's guide to teaching, psychological principles and practices, American Psychological Association, Washington, DC.Abrami, P.C.i sur. (1995): Classroom Connections, understanding and using cooperative learning, Harcourt Brace, New York.Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003): Psihologija obrazovanja, IEP-Vern, Zagreb.Dopunska:Goldstein, s. (1995): Understanding and managing children's classroom behavior, John, wiley & Sons, Inc, New York.Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995): Mirotvorni razred, Znamen, ZagrebPastuović, N. (1999): Edukologija, Znamen, Zagreb.Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999): Odgoj za razvoj, Naklada Slap, Jasrebarsko.Houtz, J. (ur)(2003): The educational psychology of creativity, Hampton Press, Inc, New Jersey (odabrana područja).Greene, B. (1996): Nove paradigme za stvaranje kvalitetne škole, Alinea, ZagrebCameron, J., Pierce, W.D. (2002): Rewards and intrinsic motivation, Bergin & Garvey, London (odabrana područja).Silverman, Sh. L., Casazza, M. E. (2000.): Learning and development: making coonections to enhance teaching, San Francisco, Jossey – Boss Publishers Priručnici i časopisi Znanstveni i stručni časopisi domaći i strani iz područja psihologije.

34

NAZIV KOLEGIJA: DIDAKTIKA Ime nositelja kolegija: mr.sc. Maja Obad, Tamara Kisovar Ivanda, dipl.uč.Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 5 / 170

Opis/sadržaj kolegijaPredmet, cilj i zadaci didaktike - Teorijsko-metodologijske osnove didaktike - Povijesni i

aktualni pristupi didaktici - Temeljni didaktički pojmovi: učenje i poučavanje, obrazovanje, odgoj, nastava - Didaktički pravci: kritičko-konstruktivna didaktika, kritičko-komunikativna didaktika, didaktika kao teorija poučavanja, kibernetička didaktika, konstruktivistička didaktika, didaktika orijentirana na cilj učenja - Makrostruktura nastave: Cilj i zadaci nastave; Didaktički sustavi nastave - Mezostruktura nastave: Nastavni principi; Planiranje i programiranje nastave – kurikulum - Mikrostruktura nastave: Etape nastavnog procesa; Nastavne metode; Nastavni oblici; Nastavna sredstva i pomagala; Organizacija nastave; Artikulacija nastavnog sata - Modeli aktivnog učenja u nastavi.

Razvoj nastavničkih kompetencija:1. Studenti će se upoznati s predmetom, znanstvenim određenjem, razvojem didaktike te

različitim teorijskim pristupima didaktici2. Razvit će umijeće pripreme, izvođenja i evaluacije nastave3. Moći će primijeniti didaktičke kompetencije na sve metodike nastave.Načini izvođenja nastave: Predavanja, seminarski radni zadaci studenata, samostalno istraživanje studenata, konzultacije.Obveze studenata:Aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski i istraživački radni zadaci, pismeni i usmeni ispit.LiteraturaObvezna:Ladislav Bognar i Milan Matijević (2002): Didaktika, II. izmijenjeno izdanje, Zagreb, Školska knjiga.Chris Kyriacou (2001): Temeljna nastavna umijeća, II. dopunjeno izdanje Zagreb, Educa.Dopunska: Apel, H. J. (2003): Predavanje : Uvod u akademski oblik poučavanja, Zagreb, Erudita.Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1993): Osnove didaktike, Zagreb, Školske novine.Brajša, P. (1993): Pedagoška komunikologija, Zagreb, Školske novine.Desforges, Ch. (2001): Uspješno učenje i poučavanje : Psihologijski pristup, Zagreb, Educa.Dryden, G., Vos, J. (2001): Revolucija u učenju, Zagreb, Educa.Jelavić, F. (1998): Didaktika, Jastrebarsko, Naklada Slap.Klafki-Schulz-Von Cube-Möller-Winkel-Blankertz (1992): Didaktičke teorije, Zagreb, Educa.Lavrnja, I. (1998): Poglavlja iz didaktike, II. izmijenjeno izdanje, Rijeka, Pedagoški fakultet Rijeka.Lavrnja, I. (1999): Vježbe iz didaktike, Rijeka, Autorova naklada.Marsch, C. J. (1994): Kurikulum : Temeljni pojmovi, Zagreb, Educa.Meyer, H. (2002): Didaktika razredne kvake : Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole, Zagreb, Educa.Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu, Zagreb, Educa.Poljak, V. (1984 i dr.): Didaktika, Zagreb, Školska knjiga.Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja : Uvod u probleme metodičke organizacije pouč. i učenja, Zagreb, Educa.NAPOMENA:

35

Literatura će se nadopunjavati tijekom nastave recentnom relevantnom literaturom.

NAZIV KOLEGIJA: ŽANROVI U DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI Ime nositelja kolegija: Doc. dr.sc. Robert Bacalja, suradnica dr.sc. Katarina Ivon Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 6 / 204

Opis/sadržaj kolegijaUvod u dječju književnost. Recepcija dječje književnosti. Kultura čitanja. Izgradnja

suvremenog čitatelja. Dječja književnost i dječja dob. Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. Pregled žanrova: slikovnica, dječja priča, dječja poezija, romani i pripovijetke o djetinjstvu, igrokaz; granične vrste: basna, roman o životinjama, pustolovni, povijesni i znanstveno-fantastični roman, strip. Značenje dječjih časopisa i listova za razvoj dječje književnosti.

Način izvođenja rada: predavanje, seminari, rasprave, konzultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinamaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit/usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje rada u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit Cilj kolegija: Upoznati studente s književnim vrstama koja djeca prihvaćaju u djetinjstvu. Izdvojiti strukturne osobine pojedinih žanrova i osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova iz dj. knjiž.Literatura: Obvezna: knjigeMilan Crnković, Dubravka Težak, Povijest hrvatske dječje književnosti( od početaka do 1955.), Zagreb, Znanje 2002.Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Zagreb, Školska knjiga, 1991.članciRobert Bacalja, Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, 1999., str. 22-30.

Dopunska:Bruno Bettelheim, Smisao i značenje bajki, Cres, Poduzetništvo Jakić, 2000.Milan Crnković, Hrvatske malešnice, Zagreb, Školska knjiga, 1998.Joža Skok, Od riječi do igre, Zagreb, F.D. Šibenik, Školska knjiga, 1985. (pogovor)Ivo Zalar, Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb, Školska knjiga 1987. (uvodna poglavlja)Ivo Zalar, Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Zagreb, Školska knjiga, 1991.c) ostali izvoripriručnici i znanstveni i stručni časopisi, zbornici sa znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, internet

36

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA DJEČJA KNJIŽEVNOSTIme nositelja kolegija: Doc. dr.sc. Robert Bacalja, suradnica dr.sc. Katarina IvonOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/4Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položen kolegij Žanrovi u dječjoj književnostiBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 /68

Opis/sadržaj kolegijaSvjetski predstavnici dječje priče: Perrault, braća Gimm, Puškin, Andersen i Carroll (od bajke

do fantastične priče); Carlo Collodi, Oscar Wilde, James M. Barrye, Lyndon F. Baum, Karel Čapek, Kenneth Grahame, Selma Lagelof, Hugh Lofting, John Ronald Reulen Tolkien, Pamela Travers, Antoine de Saint-Exupery, Astrid Lindgren, Marcel Ayme.Hrvatski predstavnici dječje priče: Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Jagoda Truhelka, Zlata Kolarić-Kišur, Slavko Kolar, Joža Horvat, Dragutin Horkić, Višnja Stahuljak, Sunčana Škrinjarić, Nikola Pulić, Anto Gardaš, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj, Nada Iveljić, Ljudevit Bauer, Luko Paljetak, Zlatko Krilić, Zvjezdana Odobašić i drugi.Hrvatska dječja poezija: kratka povijest – Filipović- Kuten-Nazor-Kovačić-Vitez- Balog-Kanižaj-Paljetak-Kušec i drugiDječji romani i pripovijesti: Mark Twaine, Ferenc Molnar, Erich Kastner, Johanna Heusser-Spiry i drugi; hrvatski pisci: Ivan Brlić-Mažuranić, Jagoda Truhelka, Mato Lovrak, Ivan Kušan, Milivoj Matošec, Zvonimir Milčec, Zlatko Krilić, Hrvoje Hitrec, Mladen Kušec, Jozo Vrkić, Nikola Pulić, Maja Glušćević, Nada Iveljić i drugi.Basna od Ezopa do Ivana Krilova. Hrvatski strip od Maurovića do Marušića.Cilj kolegija: Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dj. knjiž. Interpretacijom ukazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci.Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.Način izvođenja rada: predavanja, seminari, rasprave, seminari, konzultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinamaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, pismeni/usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanje studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje rada u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja), pismeni ispit, usmeni ispitLiteratura:Obvezna:knjigeMilan Crnković, Dubravka Težak, Povijest hrvatske dječje književnosti, Zagreb, Znanje, 2002.Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Zagreb, Znanje, 1998.Victor Watson, Children s Books in English, Cambridge, Cambridge University Press, 2001.članciRobert Bacalja, Dječja poezija Ivana Gorana Kovačića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34-35 (24-25) 1996., str. 177-188.Dopunska:Zvonimir Diklić, Dubravka Težak, Ivo Zalar, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, DiVič, 1996. Stjepan Hranjec, Dječji hrvatski klasici, Zagreb, Školska knjiga, 2004.Stjepan Hranjec, Smijeh dječje hrvatske književnosti, Varaždinske Toplice, Tonimir, 2000.Ostali izvori:priručnici, znanstveni i stručni časopisi, zbornici sa znastvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, internet.

NAZIV KOLEGIJA: LIKOVNA KULTURAIme nositelja kolegija: Ivan Zelić, redoviti profesor, suradnica Karmen Travirka Marčina, prof.Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 2/4Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 /102

Opis/sadržaj kolegijaRazvijanje općih i specifičnih kompetencija:Student stječe znanja iz područja likovne kulture što se odnose na povijesne aspekte umjetnosti i obilježja umjetničkih epoha i stilova, zatim na nacionalni aspekt umjetnosti i kulturne baštine, te na prakticiranje likovnih tehnika s ciljem razvijanja sposobnosti i vještina likovnog izražavanja za rad s djecom tijekom prva četiri razreda osnovne škole. Okvirni sadržaj rada:Kronologija i sadržaji povijesti umjetničkih i stilskih karakteristika pojedinih umjetničkih epoha, pravaca i stilova; Komplementarnost s nacionalnom umjetničkom i kulturnom baštinom; Grane likovnih umjetnosti; Tehnologija umjetničkog stvaralaštva; Likovne tehnike; Egzemplarni izbori likovnih područja i tehnika u osnovnoj školi.Likovno-tehničke vježbe: crtanje, slikanje, prostorno plastično oblikovanje, grafika. U praktičnom radu elaboriraju se likovni elementi: crta, boja, ploha, površina, volumen, prostor; Strukturna načela gradbe; Metode komponiranja, rekomponiranja i redefinicije; Oblikovanje na plohi; Oblikovanje u prostoru; Izbor likovnih djela koja su po jezičnoj gradbi vezana u likovne sadržaje u programima.

Oblici realizacije nastave: predavanja, seminari, vježbe, praktični radNačin provjere znanja: permanentno praćenje aktivnosti studentaNačin polaganja ispita: pismeni, usmeni, seminarski radNačin praćenja kvalitete realizacije kolegija: upitnik za studenteLiteratura:Obvezna: Babić, A. (1980), Promatranje umjetničkih djela u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjigaBatušić, S. (1957), Umjetnost u slici (Pregled povijesti umjetnosti), Zagreb: Matica HrvatskaBazin, G. (1968), Povijest umjetnosti, Zagreb: NaprijedJakubin, M. (1989), Osnove likovnog jezika i likovne kulture, Zagreb: Institut za pedagoška istraživanja Filozofskog fakultetaPejić, M. (1986), Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjigaCollier, G. (1963), Form, space and vision, Englewood, N. J.Paro, F. (1991), Grafika, Zagreb: MladostSelves, P. (1973), Crtamo i slikamo, Paris: Gautier LanguereauButine, M. (1981), Vizualni govor i verbalni govor kao osnova likovnoga govora, Anthropos, IV. – VI.Despot, (N. (1966), Svjetlo i sjena, Zagreb: Tehnička knjigaGrčko, S. (1968), Grafički postupci u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjigaConrad, G. (1964), The process of art education in the elementary school, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, N. J.Belamarić, D. (1986), Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjigaBodulić, V. (1982), Umjetnički i dječji crtež, Zagreb: Školska knjigaDopunska:Janson, H. W. (1982), Istorija umjetnosti, BeogradTanay, E. R. (1990), Likovna kultura u razrednoj nastavi, Zagreb: Školska knjigaConrad, G. (1964), The process of art education in the elementary school, Prentice-Hall, Inc, Englewoodclifs, N. J. Priručnici:

38

Enciklopedija likovnih umjetnosti (1966), Zagreb: Leksikografski zavodEnciklopedija hrvatske umjetnosti (1995), Zagreb, Leksikografski zavod

39

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENA KULTURAIme nositelja kolegija: Snježana Rončević, prof., viši predavač, suradnik Tomislav Košta, prof., Magdalena Miočić, prof.Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/4Status kolegija: ObvezanUvjeti upisa kolegija: Položeni prijemni ispit glazbenih predispozicija sluha i ritmaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Usvajanje teoretskih glazbenih znanja; Glazbena pismenost kao primarni cilj; Razvijanje

osjećaja za visinu, trajanje i dinamiku tona: ritam, ritamske figure, mjera; Razne metode intonacije: funkcionalna metoda, metoda REA, relativna i apsolutna metoda; Ljestvice, tonaliteti, modusi, alteracija, modulacija, intervali, kvintakord, sekstakord, septakord; Male glazbene forme – tvorba glazbenog djela: motiv, fraza, mala glazbena rečenica, velika glazbena rečenica, glazbena perioda, dvodjelni i trodjelni oblik; O složenim glazbenim oblicima samo informativno (rondo i tema s varijacijama, sonata, simfonija).Ciljevi kolegija: Glazbeno opismeniti studente da mogu izvršiti zadatke vezane uz glazbovanje učenika u općeobrazovnoj školi.Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; vježbe; konzultacije.Obveze studenata: usmeni ispit; pismeni ispit; aktivno sudjelovanje u nastavi. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit; usmeni ispit (A,B,J); praktični ispit u radionici; kontuinirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnostiLiteratura: Obvezna:Josip Završki, Teorija glazbe, ŠK, Zagreb, 1994.Felix Spiller, Muzički sustav, Zagreb, 1996.Nikša Njirić, Put do glazbe, ŠK, Zagreb, 2001.Ivan Golčić, Pjesmarica za osnovnu školu, 1998.Sanja Majer Bobetko, Osnove glazbene kulture, ŠK, Zagreb, 1991.Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjanić, Glazbena kultura III izdanje, ŠK, Zagreb, 1987.Dopunska:Nikša Gligo, Pojmovni vodič kroz glazbu 20. st., Muzičko-informativni centar Zagreb, MH, 1996.Ennio Stipčević, Hrvatska glazba, ŠK, Zagreb, 1997.Josip Završki, Tratinčice, Školske Novine, Zagreb, 1992.Natko Devčić, Harmonija, ŠK, Zagreb, 1993. Lovro Županović, Tvorba glazbenog djela, ŠK, Zagreb, 1995.Josip Kazić, Kako nastaje melodija, ŠK, Zagreb, 1993.Čelar A, Raguž N, Svijet glazbe 5, Udžbenik za glazbenu kulturu u 5. razredu osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2001.

Internet izvori: da

40

NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE KINEZIOLOGIJEIme nositelja kolegija: Mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavačOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/4Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 4ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 / 68

Opis/sadržaj kolegija:Osnove kineziologije; Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije;

Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije; Povijesni razvoj kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja; Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog vježbanja; Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja; Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta; određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i slijed postupaka programiranja; Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnog vježbanja; Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja, provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog vježbanja: Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na funkcionalne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje.Ciljevi kolegija: Upoznati studente sa osnovnim zakonitostima upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja; seminar; diskusija; konzultacije; samostalno istraživanjeObaveze studenata: Usmeni ispit; seminarski rad; aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Usmeni ispit; seminarski rad

Literatura: Obvezna: Mraković, M. (1992): Uvod u sistematsku kineziologiju, Kineziološki fakultet ZagrebDopunska:Bonacin, D., Katić, R. i N. Zagorac (2001): Model kineziološke edukacije, Sveučilište u SplituFindak, V. i I. Prskalo, (2004): Kineziološki leksikon za odgojitelje, Visoka učiteljska škola PetrinjaKatić, R. i D. Bobacin, (2001): Kineziologija za sva vremena, Sveučilište u Splitu Korica, P. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u ZadaruPrskalo, I. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u PetrinjiInternet adrese: Da

41

NAZIV KOLEGIJA: SCENSKA KULTURANositelj kolegija: doc.dr. sc. Teodora VigatoOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Kolegij ima zadatak upoznati se s lutkarskom umjetnošću i osposobiti studente kako bi mogli

samostalno izvoditi lutkarske etide, a zatim lutkarske/kazališne zakonitosti primjenjivati u didaktičke svrhe. Sadržaj obuhvaća upoznavanjem sa svim sastavnicama kazališnog izraza, tehnologiju izrade lutaka, animaciju, osobitosti lutkarske režije i upotrebu zakonitosti lutaka u svakodnevnom radu odgojitelja.

Načini izvođenja nastave: Predavanja, samostalno istraživanje, radioniceObveze studenata: Pismeni ispit, usmeni ispit, praktični rad

Literatura:

Obvezna: Lutka divnog li čuda, urednici: Edi Majaron i Livija Kroflin, Međunarodni centar za usluge u kulturi, Zagreb 2000.Coffou, Verica (2004.) Lutka u školi, Školska knjiga, ZagrebPokrivka Vlasta (1991.) Dijete i scenska lutka, Školska knjiga, Zagreb Glibo, Rajko (2000.) Lutkarstvo i scenska kultura, Ekološki glasnik, Zagreb

Dopunska:Trefalt, Uroš (1993.) Osnove lutkarske režije, Zveza kulturnih organizacij u Sloveniji, LjubljanaHrvatsko lutkarstvo (2000) 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatski centar UNIME, Zagreb

42

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI INositelj kolegija: doc.dr.sc. Ivica VigatoOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:

Svrha nastave hrvatskoga jezika na općoj naobrazbenoj razini, Ciljevi nastave hrvatskoga jezika, Zadaće nastave hrvatskoga jezika, Načela nastave gramatike, Metodički sustavi u nastavi jezika, Programske vrste nastave hrvatskoga jezika, Nastavni oblici, Nastavne metode, Nastavna sredstva, Organizacija nastavnoga procesa, Didaktičke upute za obrada jezgrenih sadržaja u nastavi fonetike i fonologije, morfologije, sintakse, pravogovora i pravopisa. Lingvometodički predlošci, Korelacije, Planiranje, Neposredna nastavnikova priprava za nastavni sat gramatike.Ciljevi kolegija: Upoznati studente s metodičkom teorijom. Osposobiti studente za uspješno ostvarivanje propisanih obrazovnih i odgojnih zadataka nastave, za uspješnu primjenu suvremenih nastavnih sredstava i medija

Način izvođenje nastave i usvajanje znanja: predavanje, seminar, diskusija, konsultacije, samostalno istraživanje.Obveze studenata: usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:

Obvezna:

S.Težak: (1996.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb: Školska knjiga.

Anđelka Peko - Ana Pintarić(1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa

Jurja Strossmayera.

Dopunska:

Babić-Finka-Moguš (1996.)Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

Stjepko Težak- Stjepan Babić (1992.) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

E. Barić I dr (1995.)Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga.

43

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI IINositelj kolegija: doc.dr.sc. Ivica VigatoOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti IBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Metodički pristup početnom čitanju i pisanju, Psihološke osobine djeteta u prvom razredu

osnovne škole Osnovne jezične djelatnosti u nastavi hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole. Nastavni plan i program za predmet hrvatski jezik u prvom razredu osnovne škole, Izvori, sredstva i oprema za nastavu početnog čitanja i pisanja, Nastavna jedinica, nastavni uzorci i nastavni sustavi za nastavu početnog čitanja i pisanja, Opće i posebne nastavne metode za nastavu početnog čitanja i pisanja. Uvođenej učenika u nastavu književnosti.Ciljevi kolegija: Osposobiti studente za samostalno izvođenje nastave iz ranog učenja hrvatskog jezika, početnog čitanja i pisanja, te uvođenja učenika u nastavu književnosti.

Način izvođenje nastave i usvajanje znanja: predavanje, seminar, diskusija, konsultacije, samostalno istraživanje.Obveze studenata: usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:Obvezna: Ante Bežen (2002) Metodički pristup početnom čitanju i pisanju, Zagreb: Profil.Šabić-Baričević-Vitez (1998.) Priručnik za hrvatsku početnicu – Prinosi metodici početnog čitanja i pisanja, Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska: Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.L. Bognar – M. Matijević (1993.) Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.

44

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI IIINositelj kolegija: doc.dr.sc. Ivica VigatoOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti IIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102


Različiti pristupi nastavi književnosti u mlađim razredima osnovne škole, metodički sustavi: dogmatsko-reproduktivan, reproduktivno-eksplikativni, interpretativno-analitički, problemsko- stvaralački, korelacijsko-integracijski. Metodičke osnove za interpretaciju poezije, Pedagoško-psihološke odrednice.

Lirika u osnovnoj školi. Pjesnička slika. Ritam. Otkrivanje pjesničkog jezika. Motiviranje učenika za prihvaćanje pjesničkih djela. Uvođenje učenika u samostalno čitanje poezije. Metodički pristup pjesničkoj zbirci.

Metodičke osnove za interpretaciju epskog (pripovjednog) djela. Kompozicijska analiza djela. Oblici govornog izražavanja. Analiza likova u epskom djelu. Metodičke osnove za interpretaciju bajke. Metodičke osnove za interpretaciju basne. Pripremanje učenika za interpretativno čitanje i druge oblike samostalnoga stvaralačkoga rada.Metodička polazišta za interpretaciju dramske književnosti.

Lektira u razrednoj nastavi. Bitna sastavnica lektire. Upute za čitanje. Pjesnička zbirka u lektiri. Pripovjedna proza u lektiri razredne nastave. Metodički modeli u nastavi lektire.Praksa – rad u vježbaoniciCilj kolegija: Osposobiti studente za samostalno izvođenje nastave književnosti u razrednoj nastavi.Način izvođenje nastave i usvajanje znanja: predavanje, seminar, diskusija, konsultacije, samostalno istraživanje.Obveza studenata: usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:

Obvezna:Dragutin Rosandić (1988.) Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb: Školska knjiga. Dubravka Težak – Stjepko Težak (1997) Interpretacija bajke, Zagreb: Divič.Eva Leniček (2002.)Lektira u razrednoj nastavi, Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji.

Dopunska: Zvonimir Diklić (uredio) (1996.) Hrvatski u školi (zbornik), Zagreb: Školska knjiga.Dragutin Rosandić (2003.)Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine.L. Bognar – M. Matijević (1993) Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.

45

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI IVNositelj kolegija: doc.dr. sc. Ivica VigatoOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti IIIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 7 / 238

Opis/sadržaj kolegija:Metodika nastave kulture izražavanja, filmske i scenske kulture i izvannastavnih aktivnosti.:

Vježbe razgovaranja. Vježbe opisivanja. Vježbe pripovijedanja. Vježbaje tumačenja. Pravopisni-pravogovorne vježbe. Oblici pismenih vježbi. Pogreške u pismenim radovima učenika. Leksičke vježbe. Pisanje, ocjena i ispravak školske zadaće. Vrednovanje učeničkih pismenih ostvaraja. Metodika nastave filmske i scenske kulture. Školska interpretacija filmskog djela. Sadržaj i problemi pojedinih etapa obrade filma. Obrada igranog filma i obr. kratkog filma. Poredbena interpretacija književnog, scenskog i filmskog djela. Metode rada s učenicima u izvannastavnim aktivnostima vezanih za nastavu hrvatskog jezika i književnosti. Preaktična nastava – rad u vježbaonici.Cilj kolegija: Osposobiti studente za samostalno izvođenje nastave iz kulture izražavanja, filmske i scenske kluture i rada u izvannastavnim aktivnostima.

Način izvođenje nastave i usvajanje znanja: predavanje, seminar, diskusija, konsultacije, samostalno istraživanje.Obveza studenata: usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:

Obvezna:I. Kunić, Kultura govornog i scenskog stvaralaštva (1990.) Zagreb: Školska knjigaS. Težak, Metodika nastave filma (1990.), Zagreb: Školsak knjigaS. Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2 (1998.) Zagreb: Školska knjiga. Dragutin Rosandić (1990.) Od slova do teksta i metateksta, Zagreb: Profil.

Dopunska: Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.L. Bognar – M. Matijević (1993.) Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.

46

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE MATEMATIKE INositelj kolegija: prof.dr.sc. Nikica Uglešić, dr.sc. Maja CindrićOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar:3/6Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Brojenje – početci matematike. Matematika – proizvod ljudskog duha, matematički pojmovi,

matematičko zaključivanje. Spoznajne sposobnosti i misaone aktivnosti učenika u početnoj nastavi matematike.Metodika nastave matematike: predmet proučavanja, odnos prema matematici i drugim znanostima. Mjesto i uloga nastave matematike u sustavu odgoja i obrazovanja. Ciljevi i zadaci nastave matematike u razrednoj nastavi. Didaktička načela u nastavi matematike: načelo primjerenosti, načelo znanstvenosti, načelo zornosti, načelo individualizacije, načelo interesa i svjesne aktivnosti, načelo trajnosti znanja, vještina i navika. Metode u nastavi matematike: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada s tekstom. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike. Oblici nastavnog rada frontalni, grupni, rad u parovima i individualni Organizacija nastave matematike: metodičko oblikovanje sata obrađivanja i usvajanja novog gradiva, sata vježbanja i ponavljanja, sata provjeravanja znanja. Priprema za nastavni sat. Planiranje nastave. Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada učenika. Plan i program nastave matematike: izbor i raspored gradiva.Ciljevi kolegija: Studenti će usvojiti teorijske osnove metodike nastave matematike, , metode i oblike praktičnog izvođenja nastave te se osposobiti za planiranje, organiziranje i realizaciju nastave matematike u razrednoj nastavi.Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminarObaveza studenata: usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.Literatura:Obvezna:Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, Igsa, Pula, 2000.Markovac, J., Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.Mahesh, C., Sharma, Matematika bez suza, Hermes izdavaštvo, Zagreb, 2001.Ovčar, S., Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, Zrinski, Čakovec, 1990.Dopunska: Šimleša, P. (ur), Metodika elementarne nastave materinjeg jezika i matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970Arnold, C., Child Development and learning, P. Champman Publishing, London, 2001.Barker, S. F., Pretice-Hall, Inc. Engelwood Cliffs, N.J., 1964.

47

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE MATEMATIKE IINositelj kolegija: prof.dr.sc. Nikica Uglešić, dr.sc. Maja CindrićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika nastave matematike IBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Način rješavanja matematičkih zadataka u početnoj nastavi matematike. Skupovi u početnoj

nastavi matematike. Osnovni geometrijski pojmovi: geometrijsko tijelo, stranica geometrijskog tijela, rub. Geometrijski lik, crta, zatvorena crta, dužina točka. Odnosi među predmetima: uspoređivanje po položaju, uspoređivanje po veličini. Skup i njegovi članovi. Funkcije u početnoj nastavi matematike. Prirodni brojevi i nula i operacije s njima. Zbrajanje i oduzimanje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 20. Zbrajanje i oduzimanje u prvoj desetici. Zbrajanje i oduzimanje s prelaznom deseticom. Ciljevi kolegija: Studenti će usvojiti teorijske osnove metodike nastave matematike, metode i oblike praktičnog izvođenja nastave te se osposobiti za planiranje, organiziranje i realizaciju nastave matematike u razrednoj nastavi. Kolegij razvija kod studenata osjećaj i potrebu za cijeloživotnim obrazovanjem iz metodike nastave matematike

Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminarObveza studenata: usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:Obvezna: Liebeck, P., Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb, 1995.Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, Igsa, Pula, 2000.Markovac, J., Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.Mahesh, C., Sharma, Matematika bez suza, Hermes izdavaštvo, Zagreb, 2001.Poskitt, K., Ubitačna matematika, Egmont, 2000.

Dopunska: Crovetti, G., Didattica, Educazione logico-matematica 1, Edizioni Scuola Vita, MilanoŠporer, Z., Uh, ta matematika, Školska knjiga, Zagreb, 1976.

48

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE MATEMATIKE IIINositelj kolegija: prof.dr.sc. Nikica Uglešić, dr.sc. Maja CindrićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 4/8Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika nastave matematike IIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Računanje u skupu brojeva do 100. Zbrajanje dvoznamekanstog i jednoznamenkastog broja.

oduzimanje jednoznamenkastog broja od dvoznamenkastog. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva. Množenje i dijeljenje. Množenje i dijeljenje do 100. veza među računskim operacijama. Množenje brojevima 1 i 0. Dijeljenje brojem 1 i dijeljenje 0. Dijeljenje brojeva uz ostatak. Računanje u skupu brojeva do 1000. Pisanje i čitanje brojeva do 1000. Usmeno zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000. pismeno zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000. pismeno množenje i dijeljenje brojeva do 1000. Prirodni brojevi već od 1000.Ciljevi kolegija: Studenti će upoznati i usvojiti teorijske osnove metodike nastave matematike, metode i oblike praktičnog izvođenja nastave te se osposobiti za planiranje, organiziranje i realizaciju nastave matematike u razrednoj nastavi.

Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminarObveze studenata:usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi, hospitacije, ispitna predavanja.Praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:Obvezna:

Liebeck, P., Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb, 1995.Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, Igsa, Pula, 2000.Ljubković, J., Još o znamenkama, Bjelovarski učitelj br. 3, Bjelovar, 1996.Markovac, J., Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.Pavleković, M., Metodika nastave matematike s informatikom I. Element, Zagreb, 2001.

Dopunska: Crovetti, G., Didattica, Educazione logico-matematica 1, Edizioni Scuola Vita, MilanoArnold, C., Child Development and learning, P. Champman Publishing, London, 2001.Barker, S. F., Pretice-Hall, Inc. Engelwood Cliffs, N.J., 1964.

49

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE MATEMATIKE IVNositelj kolegija: prof.dr.sc. Nikica Uglešić, dr.sc. Maja CindrićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika nastave matematike IIIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 7 / 238

Opis/sadržaj kolegija:Geometrijski pojmovi u nastavi matematike. Aksiomi euklidske geometrije ravnine.

Formiranje osnove geometrijskih pojmova. Dužina, pravac, polupravac. Opseg trokuta, opseg pravokutnika, opseg kvadrata. Kut. Kut u početnoj nastavi matematike. Kutovi trokuta. pojam površine. Površina pravokutnika, površina kvadrata. Krug i kružnica. Zapremine tekućine, mase tijela, vremena. Pojam volumena, volumen kocke i volumen kvadra.Ciljevi kolegija: Studenti će upoznati i usvojiti teorijske osnove metodike nastave matematike, upoznati i usvojiti metode i oblike praktičnog izvođenja nastave te se osposobiti za planiranje, organiziranje i realizaciju nastave matematike u razrednoj nastavi. Kolegij razvija kod studenata osjećaj i potrebu za cijeloživotnim obrazovanjem.

Način izvođenja nastave: predavanje, vježbe i seminarObveze studenata: usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi, hospitacije, ispitna predavanjaPraćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Literatura:Obvezna:Devide, V., Matematika kroz kulture i epohe, Školska knjiga, Zagreb 1979.Hogben, L., Sve o matematici, Mladost, Zagreb, 1970.Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, Igsa, Pula, 2000.Markovac, J., Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.Poskitt, K., Ubitačna matematika, Egmont, 2000.

Dopunska: Crovetti, G., Didattica, Educazione logico-matematica 1, Edizioni Scuola Vita, MilanoArnold, C., Child Development and learning, P. Champman Publishing, London, 2001.Barker, S. F., Pretice-Hall, Inc. Engelwood Cliffs, N.J., 1964.

50

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA INositelj kolegija: Mr.sc. Maja Obad, prof. visoke škole, suradnica Tamara Kisovar Ivanda, dipl. uč. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4/ 136

Opis/sadržaj kolegija:Razvitak nastave prirode i društva u svijetu i u Hrvatskoj. Specifičnosti metodike nastave

prirode i društva: određenje, ustroj, zadaće i zadaci nastave prirode i društva. Interdisciplinarst i metodologija metodika nastave prirode i društva. Posebnost i važnost nastavnog predmeta priroda i društvo. Načelo zavičajnosti i cjelovitosti. Ekstenzitet, intenzitet i promjenjljivost sadržaja nastave prirode i društva. Obrazovna, odgojna i praktična važnost predmeta priroda i društvo. Sadržaji nastavnog predmeta priroda i društvo. Raščlamba nastavnog plana i programa predmeta priroda i društvo. Cjelovitost i povezivanje sadržaja predmeta priroda i društvo. Proces spoznavanja u predmetu priroda i društvo. Vremensko trajanje nastavnog procesa. Suvremeni pristup nastavi prirode i društva. Metode i postupci spoznavanja prirodoslovlja. Suvremeno poimanje istraživački usmjerene nastave. Prostor i snalaženje u njemu. Uvođenje učenika u poimanje vremena i snalaženje u njemu. Ekološki sadržaji u nastavi prirode i društva.Nastavničke kompetencije:Studenti će se upoznati sa sadržajem nastavnog predmeta i svim oblicima metodičke realizacije i interpretacije.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, diskusija, konzultacije. Obaveze studenata: Pismeni ispit, usmeni ispit (A,B,J), aktivno sudjelovanje u nastavi.praćenje nastave, praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni sipit, usmeni ispit (A,B,J), seminarski rad ili esej.Praćenje nastave, praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit usmeni ispit (A,B,J), seminarski rad ili esej.

Literatura:Obvezna:De Zan, I., (2000.), Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, Zagreb.Matas, M., (1999.), Metodika nastave geografije, HGD, Zagreb.Rendić Miočević, I., (2000.), Učenik istražitelj prošlosti, Školska knjiga, Zagreb.Vijtiuk, N., Delić, A., (2004.), Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska:Bratanić, M., (1993.), Mikropedagofija, Školska knjiga, Zagreb.Marsh, I. C., (1994.), Kurikulum, Educa, Zagreb.Kyriacou, Ch., (2001.), Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb.Jữrgen, H., (2003.), Apel – uvod u akadmeski oblik poučavanja, Erudita, Zagreb.Ekologija u odgoju i obrazovanju, (2004.), Zbornik radova, Gospić.Zbornici radova i druge edicije učiteljskih studija u Hrvatskoj.ČasopisiNapredakPedagogijska istraživanja

Internet adrese: DA

51

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA IINositelj kolegija: Mr.sc. Maja Obad, prof. visoke škole, suradnica Tamara Kisovar Ivanda, dipl. uč.

Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 Ukupno dana terenske nastave: 3 danaECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Oblici rada u nastavi prirode i društva. Odnos sudionika u nastavi prirode i društva. Oblici

nastavnog rada. Projektna nastava, korelacije u nastavi prirode i društva. Razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva. Nastavne metode i njihova primjena u nastavi prirode i društva (metoda praktičnih radova, vizualne metode, verbalne metode). Izvanučionička nastava u prirodi i društvu. Škola u prirodi. Pripremanje nastave prirode i društva. Izvori znanja u nastavi prirode i društva. Suvremena obrazovna tehnologija i internet u nastavi. Vrednovanje postignuća učenika u nastavi prirode i društva (praćenje, provjeravanje, procjenjivanje, mjerenje, ocjenjivanje). Dopunska i dodatna nastava. Izvanastavne i izvanškolske aktivnosti u nastavi prirode i društva. Specifičnosti prostora i opreme u nastavi prirode i društva. Nastava prirode i društva u kombiniranim razrednim odjelima.Nastavničke kompetencije:Studenti će se upoznati s oblicima rada, metodama i vrednovanju nastavnog procesaNačin izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, diskusija, konzultacije.Obveze studenata: pismeni ispit, usmeni ispit (A,B,J), seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, (A,B,J), seminarski rad

Literatura:

Obvezna:De Zan, I., (2000.), Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, Zagreb.Jakovljević, N., Vrgoč, D.,(1999.), Škola u prirodi, H.P.K.Z., Zagreb.Jensen, E., (2003.), Supernastava, Educa, Zagreb.Rosandić, D., (2003.), Kurikulski metodički obzori, Školske novine, Zagreb.

Dopunska:Skok, P., (1997.), Učenik u suvremenoj nastavi, Pedagoški servisi, LučkoSkok, P., (2002.), Izvanučionička nastava, Pedagoški servisi, Lučko.Stevanović, M., (2002.), Stvaralačka i projektna nastava, Letis, Pretetinec.Katalozi znanja od I.-IV. raz. osnovne škole, (2004.), Ministarstvo obrazovanja znanosti i športa, Zagreb.Zbornici radova i posebne edicije učiteljskih studija u Hrvatskoj.ČasopisiNapredakPedagogijska istraživanja

52

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA IIINositelj kolegija: Mr.sc. Maja Obad, prof. visoke škole, suradnica Tamara Kisovar Ivanda, dipl. uč.

Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 4/7Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 Ukupno dana terenske nastave: 5 dana (stručna ekskurzija)ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Nastavna cjelina, tema, jedinica. Uvodni sat, sat obrade novih sadržaja, sat ponavljanja,

vježbanja i provjeravanja. Neposredno pripremanje nastave. Priprava za izvođenje nastavne djelatnosti: opći podaci, opći metodički podaci, struktura nastavnog sata, tijek nastavne djelatnosti, plan ploče ili prozirnice, vrednovanje, izvori i literatura, bilješke o realizaciji nastavne djelatnosti. Priprave za izvođenje nastavnog procesa iz različitih obrazovnih područja (vrijeme, prostor, prirodoslovlje, baština, suvremena događanja). Priprave za određeni razred (I.-IV.). Priprave temeljene na različitim izvorima: udžbenik, neposredna stvarnost, djelatnici različitih struka, glazbeni, likovni, zdravstveno-tjelesni predlošci, institucije, internet, film. Didaktičke igre u nastavi prirode i društva. Korelacija sadržaja prirode i društva s ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Radionički oblik rada. Projektni dan, polugodišnji i godišnji projekt. Kalendar prirode. Realizacija sadržaja prirode i društva u različitim prostorima.Nastavničke kompetencije:Studenti će se upoznati sa suvremenim oblicima rada vezano za programiranu, problemsku i projektnu nastavu.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, vježbe, seminari, diskusija, konzultacije, mentorski rad (diplomske radnje). Obveze studenata: usmeni ispit, aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni rad (projekt), pismena priprava.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit (A,B,J).Literatura:Obvezna: Belavić, D., (2003.), Projektna i istraživačka nastava u osnovnoj školi, Zbornik radova, Učiteljska akademija, Zagreb.De Zan, I., (2000.), Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, Zagreb.Duran, M., (2003.), Dijete i igra, Naklada slap, Jastrebarsko.Zbornici radova i posebne edicije učiteljskih studija u Hrvatskoj.Udžbenici, priručnici za učitelje, radne bilježnice, radni listovi, zadaci za provjeru znanja od I.-IV. raz. osnovne škole (autori po izboru).Modra lasta, Smib, Radost, Zrno, Oblutak itd. (časopisi za djecu i mladež).Dodatna:Antolić, I., (2002.), Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole, Samobor.Dolenec, Z.; (2003.), Grupni rad kao važna socijalna forma u nastavi prirode i biologije, Učitelj, VUŠ, Čakovec.Nenadić-Bilan, D.; (2002.), Projekt kao oblik rada s djecom predškolske dobi, Zbornik radova «Živa baština», VUŠ, Zadar.Podravec, D., (2003.), Radost učenje – integrirana i projektna nastava u osnovnoj školi, Zbornik radova, Virje.

53

Slunjski E. (2003.), Kad djeca pišu, broje, računaju… neobične igre običnim materijalima, Stanek, VaraždinInternet adrese: http://www.32bita., http://www.erickson.it, http://www.microsoft.com/kids http://www.dk.com, http://studyworksonline.com www.unesco.org/education/tlsf/theme_d/mod24

54

http://www.unesco.org/education/tlsf/theme_d/mod24

http://www.dk.com/

http://www.erickson.it/

http://www.32bita/

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA IVNositelj kolegija: Mr.sc. Maja Obad, prof. visoke škole, suradnica Tamara Kisovar Ivanda, dipl. uč.

Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 Ukupno dana terenske nastave:5 dana (stručna ekskurzija)ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis / sadržaj kolegija:

PRAKSAPraktični rad u školi. Konzultacijski rad na izradi pojedinačnih priprava. Samostalna realizacija nastavnog sata. Pokusno i ispitno predavanje. Vrednovanja rada u skupini. Istraživački rad u nastavi prirode i društva. Projektna, problemska i programirana nastava u prirodi i društvu. Sadržajna područja za izradu diplomskog rada. Koncepcije diplomskog rada u odnosu na različitost sadržaja prirode i društva. Mentorski rad na izradi diplomskog rada. Računalo u nastavi. PowerPoint projekcije. Nastavničke kompetencije:Studenti će se upoznati sa suvremenim oblicima rada vezano za programiranu, problemsku i projektnu nastavu.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, vježbe, seminari, diskusija, konzultacije, mentorski rad (diplomske radnje). Obveze studenata: usmeni ispit, aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni rad (projekt), pismena priprava.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit (A,B,J).

Literatura:Obvezna: Belavić, D., (2003.), Projektna i istraživačka nastava u osnovnoj školi, Zbornik radova, Učiteljska akademija, Zagreb.De Zan, I., (2000.), Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, Zagreb.Duran, M., (2003.), Dijete i igra, Naklada slap, Jastrebarsko.Zbornici radova i posebne edicije učiteljskih studija u Hrvatskoj.Udžbenici, priručnici za učitelje, radne bilježnice, radni listovi, zadaci za provjeru znanja od I.-IV. raz. osnovne škole (autori po izboru).Modra lasta, Smib, Radost, Zrno, Oblutak itd. (časopisi za djecu i mladež).Dodatna:Antolić, I., (2002.), Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole, Samobor.Dolenec, Z.; (2003.), Grupni rad kao važna socijalna forma u nastavi prirode i biologije, Učitelj, VUŠ, Čakovec.Nenadić-Bilan, D.; (2002.), Projekt kao oblik rada s djecom predškolske dobi, Zbornik radova «Živa baština», VUŠ, Zadar.Podravec, D., (2003.), Radost učenje – integrirana i projektna nastava u osnovnoj školi, Zbornik radova, Virje.Slunjski E. (2003.), Kad djeca pišu, broje, računaju… neobične igre običnim materijalima, Stanek, VaraždinInternet adrese:http://www.32bita.hr, http://www.erickson.ithttp://www.microsoft.com/kids, http://www.dk.comhttp://studyworksonline.com, www.unesco.org/education/tlsf/theme_d/mod24

55

http://www.unesco.org/education/tlsf/theme_d/mod24

http://studyworksonline.com/

http://www.dk.com/

http://www.microsoft.com/kids

http://www.erickson.it/

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE INositelj kolegija: Ivan Zelić, red. prof., suradnica Karmen Travirka Marčina, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:Student stječe znanja iz područja likovne kulture što se odnose na psihološke i sociološke aspekte likovnog izražavnja djece kao pretpostavke za razumijevanje učenja kao procesa, a potom i poučavanja kao djelatnosti. Student se osposobljava za samotalno kreiranje didaktičko-metodičkih jedinica u području likovne kulture za rad u formalnim i neformalnim čimbenicima odgoja i obrazovanja s djecom tijekom prva četiri razreda osnovne škole. Okvirni sadržaj rada:Oblici umjetničkog odgoja u povijesti; Likovni odgoj kao općeobrazovni predmet u osnovnoj školi; Tehničko-imitativna koncepcija; Pokret za estetski odgoj; Psihološka koncepcija; Sociološka koncepcija u nastavi likovne kulture; Estetika kao temeljna znanost o umjetnosti; Ostali umjetnički i znanstveni izvori;

Oblici realizacije nastave: predavanja, metodičke vježbe, hospitacije, praktični radNačin provjere znanja: individualna predavanja i ispitno predavanjeNačin polaganja ispita: usmeni, individualna predavanja i ispitno predavanjeNačin praćenja kvalitete realizacije kolegija: upitnik za studente

Literatura:Obvezna:Kellog, R. (1969), Analyzing Children Art, National Press BooksTanay, E. R. ( ), Likovna kultura u nižim razredimaČudina-Obradović (1990), Nadarenost, razumijevanje i prepoznavanje, Zagreb: Školska knjigaBodulić, V. (1982), Umjetnički i dječji crtež, Zagreb: Školska knjigaRoca, J. (1979), Likovni odgoj u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjigaKarlavaris, B. (1991), Metodika likovnog odgoja 1 i 2, Rijeka HofbauerPeić, M. (1986), Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjigaVidović, D. (1970), Vizualna kultura djece i obrazovanje likovnih pedagoga, Zagreb: Pedagoška akademijaInterpretacije i ostvarenja sadržaja programa nastave likovnog odgoja, Zbornik Pedagoške akademije (1979), Zagreb: Pedagoška akademijaBelamarić, D. (1986), Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjigaBelves, P. (1973), Dessin et peinture pour les enfans, c Edition Gautier – LangueranGrgurić, J. (1996), Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb: EducaDopunska:Himerlajh, V. (1959), Rad na likovnom odgoju djece, OsijekDamjanov, J. (1982), Likovna umjetnost I. i II., Zagreb: Školska knjigaMarušić, S. (1969), Likovni rad i profesionalna orijentacija, Zagreb: Republički zavod za zapošljavanjeZelić, I. (1973), Moje najdraže zanimanje – katalog, Zadar, Pedagoška akademijaMarkovac, J. (1970), Nastava i individualne razlike učenika, Zagreb: Školska knjiga

56

Mužić, V. (1973), Metodologija pedagoškog istraživanja, Sarajevo: SvjetlostPoljak, V. (1980), Didaktika, Zagreb: Školska knjigaPregrad, Z. (1950), Primjena likovnog umjetničkog djela u nastavi, Zagreb: Pedagoško-književni zborRead, H. (1951), Art of Education, Recueil d΄ Essaia, Paris: UNESCOEducation Throught Art (1945), New York: PantheonSupek, R. (1987), Dijete i kreativnost, Zagreb: Školska knjiga

Priručnici:Enciklopedija likovnih umjetnosti (1966), Zagreb: Leksikografski zavodEnciklopedija hrvatske umjetnosti (1995), Zagreb, Leksikografski zavod

57

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE IINositelj kolegija: Ivan Zelić, red. prof., suradnica Karmen Travirka Marčina, prof.

Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:Student stječe znanja iz područja likovne kulture što se odnose na psihološke i sociološke aspekte likovnog izražavnja djece kao pretpostavke za razumijevanje učenja kao procesa, a potom i poučavanja kao djelatnosti. Student se osposobljava za samotalno kreiranje didaktičko-metodičkih jedinica u području likovne kulture za rad u formalnim i neformalnim čimbenicima odgoja i obrazovanja s djecom tijekom prva četiri razreda osnovne škole. Okvirni sadržaj rada:Metodika nastave likovne kulture; Ciljevi, zadaci i metode rada u nastavi likovne kulture.Psihološki temelji likovnog izražavanja djece; Razvojne faze: kinestetsko izražavanje, izražavnje shemom, intelektualni realizam (ideoplastičnost), vizualni realizam (fizioplastičnost); Tipologija likovnih osobnosti; Kompementarnost "dječje" umjetnosti s modernim i recentnim oblicima umjetničkog izraza u likovnim umjetnostima; Umjetnost i život; Dizajn i primjenjena umjetnost; Izvorišta vizualno-likovnih spoznaja učenika; Promatranje umjetničkih djela u nastavi likovne kulture;


Literatura:Obvezna Kellog, R. (1969), Analyzing Children Art, National Press BooksTanay, E. R. ( ), Likovna kultura u nižim razredimaČudina-Obradović (1990), Nadarenost, razumijevanje i prepoznavanje, Zagreb: Školska knjigaBodulić, V. (1982), Umjetnički i dječji crtež, Zagreb: Školska knjigaRoca, J. (1979), Likovni odgoj u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjigaKarlavaris, B. (1991), Metodika likovnog odgoja 1 i 2, Rijeka HofbauerPeić, M. (1986), Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjigaVidović, D. (1970), Vizualna kultura djece i obrazovanje likovnih pedagoga, Zagreb: Pedagoška akademijaInterpretacije i ostvarenja sadržaja programa nastave likovnog odgoja, Zbornik Pedagoške akademije (1979), Zagreb: Pedagoška akademijaBelamarić, D. (1986), Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjigaBelves, P. (1973), Dessin et peinture pour les enfans, c Edition Gautier – LangueranGrgurić, J. (1996), Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb: EducaDopunska:Himerlajh, V. (1959), Rad na likovnom odgoju djece, OsijekDamjanov, J. (1982), Likovna umjetnost I. i II., Zagreb: Školska knjigaMarušić, S. (1969), Likovni rad i profesionalna orijentacija, Zagreb: Republički zavod za zapošljavanje

58

Zelić, I. (1973), Moje najdraže zanimanje – katalog, Zadar, Pedagoška akademijaMarkovac, J. (1970), Nastava i individualne razlike učenika, Zagreb: Školska knjigaMužić, V. (1973), Metodologija pedagoškog istraživanja, Sarajevo: SvjetlostPoljak, V. (1980), Didaktika, Zagreb: Školska knjigaPregrad, Z. (1950), Primjena likovnog umjetničkog djela u nastavi, Zagreb: Pedagoško-književni zborRead, H. (1951), Art of Education, Recueil d΄ Essaia, Paris: UNESCOEducation Throught Art (1945), New York: PantheonSupek, R. (1987), Dijete i kreativnost, Zagreb: Školska knjiga


59

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE IIINositelj kolegija: Ivan Zelić, red. prof. , suradnica Karmen Travirka Marčina, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:Student stječe znanja iz područja likovne kulture što se odnose na psihološke i sociološke aspekte likovnog izražavnja djece kao pretpostavke za razumijevanje učenja kao procesa, a potom i poučavanja kao djelatnosti. Student se osposobljava za samotalno kreiranje didaktičko-metodičkih jedinica u području likovne kulture za rad u formalnim i neformalnim čimbenicima odgoja i obrazovanja s djecom tijekom prva četiri razreda osnovne škole. Okvirni sadržaj rada:Didaktička sredstva; Područja rada; Izražajne vrijednosti likovnih tehnika; Likovni jezik; Nastavne cjeline; Temeljni elementi likovnog izražavanja; Strukturna načela gradbe; Didaktička načela; Praćenje, analiza, vrednovanje i ocjenjivanje; Priprava za izvođenje sata; Artikulacija nastavnog sata; Planiranje i programiranje u nastavi likovne kulture; Tematizacija, koncentracija i korelacija s drugim područjima;


Obvezna literatura:Kellog, R. (1969), Analyzing Children Art, National Press BooksTanay, E. R. ( ), Likovna kultura u nižim razredimaČudina-Obradović (1990), Nadarenost, razumijevanje i prepoznavanje, Zagreb: Školska knjigaBodulić, V. (1982), Umjetnički i dječji crtež, Zagreb: Školska knjigaRoca, J. (1979), Likovni odgoj u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjigaKarlavaris, B. (1991), Metodika likovnog odgoja 1 i 2, Rijeka HofbauerPeić, M. (1986), Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjigaVidović, D. (1970), Vizualna kultura djece i obrazovanje likovnih pedagoga, Zagreb: Pedagoška akademijaInterpretacije i ostvarenja sadržaja programa nastave likovnog odgoja, Zbornik Pedagoške akademije (1979), Zagreb: Pedagoška akademijaBelamarić, D. (1986), Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjigaBelves, P. (1973), Dessin et peinture pour les enfans, c Edition Gautier – LangueranGrgurić, J. (1996), Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb: EducaDopunska:Himerlajh, V. (1959), Rad na likovnom odgoju djece, OsijekDamjanov, J. (1982), Likovna umjetnost I. i II., Zagreb: Školska knjigaMarušić, S. (1969), Likovni rad i profesionalna orijentacija, Zagreb: Republički zavod za zapošljavanje

60

Zelić, I. (1973), Moje najdraže zanimanje – katalog, Zadar, Pedagoška akademijaMarkovac, J. (1970), Nastava i individualne razlike učenika, Zagreb: Školska knjigaMužić, V. (1973), Metodologija pedagoškog istraživanja, Sarajevo: SvjetlostPoljak, V. (1980), Didaktika, Zagreb: Školska knjigaPregrad, Z. (1950), Primjena likovnog umjetničkog djela u nastavi, Zagreb: Pedagoško-književni zborRead, H. (1951), Art of Education, Recueil d΄ Essaia, Paris: UNESCOEducation Throught Art (1945), New York: PantheonSupek, R. (1987), Dijete i kreativnost, Zagreb: Školska knjiga


61

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE IVNositelj kolegija: Ivan Zelić, red. prof. , suradnica Karmen Travirka Marčina, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:Student stječe znanja iz područja likovne kulture što se odnose na psihološke i sociološke aspekte likovnog izražavnja djece kao pretpostavke za razumijevanje učenja kao procesa, a potom i poučavanja kao djelatnosti. Student se osposobljava za samotalno kreiranje didaktičko-metodičkih jedinica u području likovne kulture za rad u formalnim i neformalnim čimbenicima odgoja i obrazovanja s djecom tijekom prva četiri razreda osnovne škole. Okvirni sadržaj rada:Tematska i strukturna korelacija s drugim predmetima.Uloga nastavnika u nastavi likovne kulture; Pedagoški postupci u nastavi kulture; Tematska lokalizacija gradiva u učionici, prirodi, muzeju; Primjeri izvedbenih sati; Slobodne aktivnosti; Metodičke vježbe; Ispitna predavanja.

Oblici realizacije nastave: predavanja, metodičke vježbe, hospitacije, praktični radNačin provjere znanja: individualna predavanja i ispitno predavanjeNačin polaganja ispita: usmeni, individualna predavanja i ispitno predavanjeNačin praćenja kvalitete realizacije kolegija: upitnik za studenteLiteratura:Obvezna: Kellog, R. (1969), Analyzing Children Art, National Press BooksTanay, E. R. ( ), Likovna kultura u nižim razredimaČudina-Obradović (1990), Nadarenost, razumijevanje i prepoznavanje, Zagreb: Školska knjigaBodulić, V. (1982), Umjetnički i dječji crtež, Zagreb: Školska knjigaRoca, J. (1979), Likovni odgoj u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjigaKarlavaris, B. (1991), Metodika likovnog odgoja 1 i 2, Rijeka HofbauerPeić, M. (1986), Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjigaVidović, D. (1970), Vizualna kultura djece i obrazovanje likovnih pedagoga, Zagreb: Pedagoška akademijaInterpretacije i ostvarenja sadržaja programa nastave likovnog odgoja, Zbornik Pedagoške akademije (1979), Zagreb: Pedagoška akademijaBelamarić, D. (1986), Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjigaBelves, P. (1973), Dessin et peinture pour les enfans, c Edition Gautier – LangueranGrgurić, J. (1996), Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb: EducaDopunska: Himerlajh, V. (1959), Rad na likovnom odgoju djece, OsijekDamjanov, J. (1982), Likovna umjetnost I. i II., Zagreb: Školska knjigaMarušić, S. (1969), Likovni rad i profesionalna orijentacija, Zagreb: Republički zavod za zapošljavanjeZelić, I. (1973), Moje najdraže zanimanje – katalog, Zadar, Pedagoška akademijaMarkovac, J. (1970), Nastava i individualne razlike učenika, Zagreb: Školska knjigaMužić, V. (1973), Metodologija pedagoškog istraživanja, Sarajevo: Svjetlost

62

Poljak, V. (1980), Didaktika, Zagreb: Školska knjigaPregrad, Z. (1950), Primjena likovnog umjetničkog djela u nastavi, Zagreb: Pedagoško-književni zborRead, H. (1951), Art of Education, Recueil d΄ Essaia, Paris: UNESCOEducation Throught Art (1945), New York: PantheonSupek, R. (1987), Dijete i kreativnost, Zagreb: Školska knjiga


63

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE INositelj kolegija: Snježana Habuš-Rončević, viši predavač, suradnik Tomislav Košta, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: : Položen pismeni i usmeni test iz glazbene kulture Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136


Metodička obrada sadržaja glazbene kulture; Obrada ritma i ritamskih figura; Praktično izvođenje ritamskih figura; Mjera; Relativnost mjera; Intonacija; Relativne metode; Metoda tonika – do; Slovčana notacija.Ciljevi kolegija: Glazba je umjetnost u kojoj se ostvaruje čovjekova kultura, nju treba upoznati, doživjeti, zavoljeti. Smisao, vrijednost i ljepota glazbe nalazi se u njoj samoj – učitelju je zadatak otkriti učeniku put do glazbe i voditi ga tim putem.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; vježbe; samostalno istraživanje tijekom priprave diplomskog rada; hospitacije i mentorski rad; konzultacijeObveze studenata: usmeni ispit; pismeni ispit; aktivno sudjelovanje u nastavi; hospitacije; samostalni ogledni sat u školiPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata:pismeni ispit; usmeni ispit (A,B,J); izrada priprave za izvedbu sata glazbene kulture; samostalna izvedba sata glazbene kulture u školi; praktični ispit u radionici; kontuinirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti

Literatura:Obvezna: Dr. Pavel Rojko, Metodika glazbene nastave – praksa I. dio, Zagreb: J.Zlatar, 2004.Dr. Pavel Rojko, Metodika nastave glazbe, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996.Joža Požgaj, Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, ŠK, Zagreb,1988.Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjenić : Glazbena kultura, 3. Izdanje, ŠK; Zagreb 1987.Nikša Njirić, Put do glazbe, ŠK, Zagreb, 2001.Lovro Županović, Tvorba glazbenog djela, ŠK, Zagreb, 1995.Dopunska:Vladimir Tomerlin, Dječje muzičko stvaralaštvo, ŠK; Zagreb, 1969.Ivan Golčić, Pjesmarica za osnovnu školu, Zagreb, 1988.Dijana Atanasov – Piljek, Moja glazba, Alfa, Zagreb,2002.Marija Blanka Šmit, Glazbom do govora, Naklada, HAID, Zagreb,2001.Josip Završki, Tratinčice, Školske Novine, Zagreb, 1992.Renata Sam, Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa d.o.o., Rijeka, 1998.Nikša Njirić, Pjevanka. priručnik za učitelje, ŠK, Zagreb, 1992.Gabelica – Šupljika, Blagdani djetinjstva, ŠK, 1995.Vera Makjanić, Hajd' u kolo dječice, Prvi koraci u muzici, ŠK, Zagreb, 1984.Sanja Majer Bobetko, Osnove glazbene kulture, ŠK, Zagreb, 1991.Internet izvori: da

64

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE IINositelj kolegija: Snježana Habuš Rončević, prof., viši predavač, suradnik Tomislav Košta, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: : Položen pismeni i usmeni test iz glazbene kulture Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Obrada tonova solmizacije; Apsolutna notacija; Ulazak u tonski prostor c – Dura; Ljestvica -

modulator; Usmeni diktat; Obrada ljestvica do četiri predznaka; Mol ljestvica i molska paralela; Obrada modusa; Alterirani tonovi; Modulacija; Intervali; Obrada kvintakorda, sekstakorda i četverozvuka;Postupci vježbanja modulacije; Diktat: ritamski i melodijski; Obrada pjesme; Učenje pjesme po sluhu.Ciljevi kolegija: Glazba je umjetnost u kojoj se ostvaruje čovjekova kultura, nju treba upoznati, doživjeti, zavoljeti. Smisao, vrijednost i ljepota glazbe nalazi se u njoj samoj – učitelju je zadatak otkriti učeniku put do glazbe i voditi ga tim putem.


Literatura:Obvezna: Dr. Pavel Rojko, Metodika glazbene nastave – praksa I. dio, Zagreb: J.Zlatar, 2004.Dr. Pavel Rojko, Metodika nastave glazbe, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996.Joža Požgaj, Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, ŠK, Zagreb,1988.Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjenić : Glazbena kultura, 3. Izdanje, ŠK; Zagreb 1987.Ivan Golčić, Pjesmarica za osnovnu školu, Zagreb, 1988.Lovro Županović, Tvorba glazbenog djela, ŠK, Zagreb, 1995.

Dopunska:Elli Bašić, Sedam nota sto divota, Split, 1957.Nikša Njirić, Put do glazbe, ŠK, Zagreb, 2001.

Dijana Atanasov – Piljek, Moja glazba, Alfa, Zagreb,2002.Stjepan Mikac, Mala zvukovna slikovnica, Naša djeca, Varaždin, 1991.Marija Blanka Šmit, Glazbom do govora, Naklada, HAID, Zagreb,2001.Nikša Gligo, Pojmovni vodič kroz glazbu 20. st., Muzičko-informativni centar Zagreb, MH, 1996.Felix Spiller, Muzički sustav, Zagreb, 1996.Josip Završki, Tratinčice, Školske Novine, Zagreb, 1992.Renata Sam, Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa d.o.o., Rijeka, 1998.Nikša Njirić, Pjevanka. priručnik za učitelje, ŠK, Zagreb, 1992.Vladimir Tomerlin, Dječje muzičko stvaralaštvo, ŠK, Zagreb, 1969.Internet izvori: da

65

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE III Nositelj kolegija: Snježana Habuš Rončević. prof., viši predavač, suradnik Tomislav Košta, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: : Položen pismeni i usmeni test iz glazbene kulture Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102


Slušanje glazbe. Izbor skladbi za slušanje. Obrada skladbi za slušanje i ponavljanje; Glazbene igre, igre s pjevanjem, igre uz pokret; Orffov instrumentarij - pjesme uz instrumentalnu pratnju.Cilj kolegija: Glazba je umjetnost u kojoj se ostvaruje čovjekova kultura, nju treba upoznati, doživjeti, zavoljeti. Smisao, vrijednost i ljepota glazbe nalazi se u njoj smaoj – učitelju je zadatak otkriti učeniku put do glazbe i voditi ga tim putem.


Literatura:Obvezna: Dr. Pavel Rojko, Metodika glazbene nastave – praksa I. dio, Zagreb: J.Zlatar, 2004.Dr. Pavel Rojko, Metodika nastave glazbe, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996.Joža Požgaj, Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, ŠK, Zagreb,1988.Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjenić : Glazbena kultura, 3. Izdanje, ŠK; Zagreb 1987.Dopunska:Joža Požgaj, Metodika muzičke nastave, NZH, Zagreb,1950.Nikša Njirić, Put do glazbe, ŠK, Zagreb, 2001.Vladimir Tomerlin, Dječje muzičko stvaralaštvo, ŠK; Zagreb, 1969.Dijana Atanasov – Piljek, Moja glazba, Alfa, Zagreb,2002.Stjepan Mikac, Mala zvukovna slikovnica, Naša djeca, Varaždin, 1991.Josip Završki, Tratinčice, Školske Novine, Zagreb, 1992.Renata Sam, Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa d.o.o., Rijeka, 1998.Nikša Njirić, Pjevanka. priručnik za učitelje, ŠK, Zagreb, 1992.Vladimir Tomerlin, Dječje muzičko stvaralaštvo, ŠK, Zagreb, 1969.Gabelica – Šupljika, Blagdani djetinjstva, ŠK, 1995.Internet izvori: da

66

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE IVNositelj kolegija:Snježana Habuš Rončević, prof., viši predavač, suradnik Tomislav Košta, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: : Položen pismeni i usmeni test iz glazbene kulture Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136


Obrada 15 dječjih pjesama zavičajne glazbene baštine koje je autor ovog programa pronašao na zadarskom području, stručno obradio i komentirao. Osobito pokazati mogućnost obrade pjesama žive glazbene baštine u pedagoško-nastavne svrhe; Glazbeno stvaralaštvo: onomatopeja na satu glazbene kulture; Izrada priprava za nastavnu praksu; Nazočnost u odgojno-obrazovnom radu; Nastavo-glazbeni kurikulum; Projekti: godišnja doba, blagdani, rođendan u razredu, more, Velebit; Analiza oglednih satova glazbene kulture u školi.Cilj kolegija: Glazba je umjetnost u kojoj se ostvaruje čovjekova kultura, nju treba upoznati, doživjeti, zavoljeti. Smisao, vrijednost i ljepota glazbe nalazi se u njoj samoj – učitelju je zadatak otkriti učeniku put do glazbe i voditi ga tim putem.


Literatura:Obvezna: Dr. Pavel Rojko, Metodika glazbene nastave – praksa I. dio, Zagreb: J.Zlatar, 2004.Dr. Pavel Rojko, Metodika nastave glazbe, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996.Joža Požgaj, Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, ŠK, Zagreb,1988.Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjenić : Glazbena kultura, 3. Izdanje, ŠK; Zagreb 1987.Nikša Njirić, Put do glazbe, ŠK, Zagreb, 2001.Dopunska:Dijana Atanasov – Piljek, Moja glazba, Alfa, Zagreb,2002.Stjepan Mikac, Mala zvukovna slikovnica, Naša djeca, Varaždin, 1991.Marija Blanka Šmit, Glazbom do govora, Naklada, HAID, Zagreb,2001.Renata Sam, Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa d.o.o., Rijeka, 1998.Čelar A, Raguž N, Svijet glazbe, Vježbenica za glazbenu kulturu u 4. razredu osnovne škole, Čelar A, Raguž N, Svijet glazbe, uđžbenik za glazbenu kulturu u 4. razredu osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2000.Ećimović R, Kršek I, Glazba i radost 4, Udžbenik za glazbenu kulturu u 4. razredu osnovne škole, Znanje, Zagreb, 2001. Čelar A, Raguž N, Svijet glazbe 5, Udžbenik za glazbenu kulturu u 5. razredu osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2001.

Internet izvori: da

67

NAZIV KOLEGIJA: KINEZIOLOŠKA METODIKA I Nositelj kolegija: mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavačOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136


Pojam, definicija i struktura kineziološke metodike razredne nastave; Predmeti istraživanja; Ciljevi i zadaće; Odnos kineziološke metodike razredne nastave i drugih znanosti; Obilježja rasta i razvoja djeteta mlađeg školskog uzrasta; Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje; Uloga, cilj i zadaće; Organizacija odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja u razrednoj nastaviCilj kolegija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije i provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja; Seminar; Diskusija; Konzultacije; Samostalno istraživanjeObveze studenata: Usmeni ispit; seminarski rad; aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: usmeni ispit; seminarski rad

Literatura: Obvezna:Findak, V. (1999): Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, ZagrebFindak, V. Metikoš, D. i M. Mraković (1992): kineziološki priručnik za učitelje, ZagrebDopunska:Findak, V. i I. Prskalo, (2004): Kineziološki leksikon za učitelje, Visoka učiteljska škola PetrinjaKorica, P. (2003): Odabrana poglavlja iz kineziološke metodike razredne nastave, Visoka učiteljska škola u ZadruFindak, V. (1995): Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi, ZagrebInternet adrese: Da

68

NAZIV KOLEGIJA: KINEZIOLOŠKA METODIKA IINositelj kolegija: mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavačOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Kineziološka metodika IBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja; Provođenje procesa tjelesnog vježbanja; Kontrola i

analiza učinkovitosti provedenog procesa tjelesnog vježbanja; Definicija i pojmom planiranja; Definicija i pojam programiranja.Cilj kolegija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije i provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja; Seminar; Diskusija; Konzultacije; Samostalno istraživanjeOaveze studenata: Usmeni ispit; Seminarski rad; Aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Usmeni ispit; Seminarski rad


69

NAZIV KOLEGIJA: KINEZIOLOŠKA METODIKA III Nositelj kolegija: mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavač, suradnica Jelena Cetinić, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Kineziološka metodika IIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Provođenje odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Organizacijski oblici rada u

razrednoj nastavi; Sat tjelesne i zdravstvene kulture; Mali predah; Veliki predah; Natjecanja; Priredbe; Zimovanja i ljetovanja; Organizacijski načini rada; Načini emisije informacija; Načini učenja kinezioloških informacija; Načini vježbanja; Postupci učitelja prilikom učenja novih kinezioloških informacija; Teorijska i praktična priprava učitelja za rad; Kontrola i analiza učinkovitosti provedenog odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Materijalni uvjeti provođenja odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Prostori, oprema, sredstva i pomagala; Mjere osiguranja provođenja odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja.Cilj kolegija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije i provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja, seminar, diskusija, konzultacije; samostalno istraživanjeObveze studenata: Usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Usmeni ispit, seminarski rad


70

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA KINEZIOLOŠKE KULTURE IVNositelj kolegija: mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavač, suradnica Jelena Cetinić, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Obvezni Uvjeti upisa kolegija: Položena Metodika kineziološke kulture IIIBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 4 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136


Analiza sadržaja odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Sadržaji praktične nastave studenata.Cilj kolegija:Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja, seminar, diskusija, konzultacije; samostalno istraživanjeObveze studenata: Usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Usmeni ispit, seminarski rad


71

NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMANositelj kolegija: doc.dr. sc. Smiljana ZrilićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4/136


Ciljevi kolegija:Upoznati studente s osobitostima, specifičnostima i sposobnostima učenja djece s posebnim

potrebama (djece s teškoćama u razvoju): djece sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja , djece s jezično - govornim teškoćama, djece s oštećenjem sluha, djece s oštećenjem vida, djece s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima, djece s poremećajem pažnje (ADHD-om). Upoznati studente s pojmom i uvjetima odgojno-obrazovne integracije djece s posebnim potrebama u redovnim školama (vrtićima). Korespodentnost i korelativnost programa

Sadržaj kolegija:Uvod u problematiku djece s posebnim potrebama. Djeca sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja. Jezično - govorne teškoće. Oštećenja sluha. Oštećenja vida.Djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima.Odgojno-obrazovna integracija.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci,multimedija i internet, obrazovanje na daljinu, konzultacije, laboratorij, mentorski radObveze studenata: Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Praćenje i ocjenjivanje studenata: eksperimentalni rad, pismeni ispit, usmeni ispit, esej istraživanje, projekt, kontinuirana provjera znanja, referat, praktični rad. Literatura:Obvezna:Greenspan,S.I.,Wieder,S. (2003): Dijete s posebnim potrebama, Ostvarenje, Lekenik.Galić – Jušić,I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Ostvarenje, Lekenik.Ljubešić, M. (ur.)(1997): Jezične teškoće školske djece, Školske novine, Zagreb (odabrana poglavlja)Kiš-Glavaš, L. i Fulgosi-Masnjak, R. (ur): Do prihvaćanja zajedno: Integracija djece s posebnim potrebama. Priručnik za učitelje. Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, Zagreb Kocijan-Hercigonja, D.(2002): Hiperaktivno dijete, Slap, Jastrebarsko.Sekulić-Majurec,A.(1989): Djeca s teškoćama u razvoju u školi i dječjem vrtiću. Školska knjiga, Zagreb.Dopunska:Blaži, D., Banek, LJ. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34,2, str.183-190.Blaži, D. (2003): Rani jezični razvoj., u: Ljubešić, M. (ur.): «Biti roditelj – Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom». Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb. (str. 116-134)Bradarić-Jončić, S. (1999): Osobitosti djece oštećena sluha. Zbornik radova Nacionalnog skupa o vjerskom odgoju djece i mladeži s posebnim potrebama “Srcem prema vjeri”,, Zagreb, 26-33.Bradarić-Jončić, S. (2000): Manualni oblici komunikacije. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 35, 2.Nikolić,S. (1992): Autistično dijete. Prosvjeta, ZagrebOberman-Babić, M, Runjić, T., Znaor, M. i I. Joković-Turalija (2000): Struktura stavova nastavnika redovnih osnovnih škola prema edukacijskoj integraciji učenika oštećena vida. U. Zbornik referata

72

Simpozija Alpe-Jadran «Društvena skrb za odgoj, obrazovanje i socijalnu sigurnost osoba s posebnim potrebama». Društvo defektologa Slovenije, 403-414.Soldo, N.(1986): Odgojno-obrazovna integracija djece s tjelesnom invalidnosti. Fakultet za defektologiju i Savez slijepih, Zagreb.Priručnik za odgojitelje i stručne suradnike (2003): Tolerancija prema osobama s invaliditetom. Državni zavod za zaštitu obitelji materinstva i mladeži i Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida. ZagrebStančić, V. (1992): Oštećenja vida. Fakultet za defektologiju, ZagrebŠkarić, I. (ur.) (1988): Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Mladost, Zagreb.Zbornik referata i hrvatskog simpozija o sljepoći i slabovidnosti, OŠ Škurinje, Rijeka, 1994.

73

NAZIV KOLEGIJA: MEDIJSKA KULTURANositelj kolegija: doc. dr. sc. Teodora Vigato Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegij:Kolegij ima zadatak upoznati studente s razvojem filmske umjetnosti, osnovama filmskog

izraza i filmskim vrstama. Zatim uputiti studente kako se može napraviti filmski zapis koji se koristiti u nastavi. Posebnu pažnju posvećuje nastajanju i korištenju animiranog filmu u svakodnevnom radu.

Načini izvođenja nastave: Predavanja, samostalno istraživanje, radionice

Obveze studenata: Pismeni ispit, usmeni ispit i praktični rad.

Literatura:Obvezna: Peterlić, Ante (2001.) Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naknada, Zagreb Mikić, Krešimir (2002.) Film u nastavi medijske kulture, Educa, ZagrebDovniković, Bordo (1996.) Škola crtanog film, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, prosvjeta, ZagrebDopunska: Škrabalo, Ivo (1996.) 101 godina filma u Hrvatskoj, Nakladni zavod Globus, Zagreb

74

NAZIV KOLEGIJA:KULTURA DUHA – TEMELJI RELIGIJSKOGA, POSEBNO KRŠĆANSKOGA SVJETONAZORAIme nositelja kolegija: mr.sc. Marinko DuvnjakOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 5 / 170

Opis i sadržaj kolegija:Kolegij ima za cilj upoznati studente s duhovnim i religioznim bogatstvom čovječanstva.

Pomoći im da usvoje temeljne pojmove i simbole teološkog govora da bi se mogli bez poteškoća služiti bogatom duhovnom literaturom. Cilj je , također, otkriti uzajamnu povezanost između religije i kulture (kulta i kulture) i zainteresirati studente za suvremena etička i socijalna pitanja.I. krug: ČOVJEK KAO DUHOVNO I RELIGIOZNO BIĆEII. krug: KRŠĆANSKI KORIJEN EUROPSKE CIVILIZACIJEIII. krug: BIBLIJA U EUROPSKOJ KULTURI I CIVILIZACIJIIV. krug: ETIČKA I SOCIJALNA PITANJA U DANAŠNJEM SVIJETUV. krug: EZOTERIČNE I PARANORMALNE POJAVE U DANAŠNJEM SVIJETU

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanje, diskusija, konzultacije, samostalno istraživanje.Obveze studenata: Pismeni i usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje aktivnog sudjelovanja u nastavi i poticaji za samostalno istraživanje.

Literatura:

Obvezna:VIŠE AUTORA, Religije svijeta, Kršćanska sadašnjost i Grafički zavod Hrvatske, II. izdanje, Zagreb, 1991.HANS KUNG, Kršćanstvo i svjetske religije, Naprijed, Zagreb, 1994. IVAN DEVČIĆ, Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga, Riječki teološki časopis, broj 2, Rijeka 1994.JOSEPH RATZINGER / VITTORIO MESSORI, Razgovor o vjeri, Verbum, Split, 1998.

Dopunska:Dokumenti II. vatikanskoga sabora, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1972.Katekizam Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb 1994.XAVIER LEON – DUFOUR, Rječnik biblijske teologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988.

75

NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Mira Klarin, mr.sc. Slavica Šimić-ŠašićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/10Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegij:Što je znanost?; Funkcija znanosti; Konstitutivni elementi znanosti; Pojam metodologije

znanosti i njeno mjesto u sustavu znanosti; Mogućnosti i granice znanstvenog istraživanja; Znanstvene paradigme: paradigma razumijevanja i paradigma tumačenja; Vrste pedagogijskog istraživanja (prema području istraživanja; prema svrsi: temeljna, primijenjena, razvojna i akciona; prema pristupu: longitudinalna i transverzalna; prema vremenskoj usmjerenosti); Namjena pedagogijskih istraživanja (opis pojava, pronalaženje uzročno-posljedičnih povezanosti); Etape pedagogijskog istraživanja; Izbor problema istraživanja; Projekt znanstvenoistraživačkog rada; Prikupljanje podataka o teorijskom i empirijskom pristupu; Postupci teorijske analize (dedukcija – teorijski okviri; indukcija: potpuna i nepotpuna; hermeneutika i s njom povezani postupci); Empirijske metode u pedagogijskom istraživanju; Deskriptivna metoda; Kauzalna metoda; Neeksperimentalna primjena kauzalne metode; Eksperiment u pedagogijskom istraživanju; Istraživački postupci, instrumenti i vrednovanje; Pregled postupaka, polazišta pri njihovom izboru (međusobno nadopunjavanje, triangulacija); Mjerne karakteristike instrumenata (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost, diskriminativna vrijednost zadataka i baždarenost); Pedagogijska dokumentacija, sustavno promatranje, intervju, anketa, test, skale procjenjivanja i prosuđivanja; Interpretacija rezultata; Primjena rezultata istraživanja.

Opće i specifične kompetencije

Studenti će:

- biti osposobljeni se za brzo i učinkovito nalaženje i primjenu specifičnih znanja iz tog područja u relevantnoj literaturi;

- biti osposobljeni za samostalno vršenje manjih istraživanja;

- biti osposobljeni za praćenje, te za kritičku procjenu rezultata drugih istraživanja i to: procjenu kvalitete i procjenu primjenjivosti rezultata pri rješavanju određenih pedagogijskih problema;

Provođenje nastave: predavanja, seminar, konzultacijePraćenje nastave i načini provjere znanja: aktivno sudjelovanje u nastavi Polaganje ispita: pismeni

Literatura:

Mužić, V., Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Uduca, Zagreb, 2004.

Mužić, V., Matijević, i Jokić. M., Istraživati i objavljivati – elementi metodološke pismenosti u pedagogiji, HPKZ, Zagreb 2003.

76

NAZIV KOLEGIJA: TEMELJNI POJMOVI TEORIJE KNJIŽEVNOSTIIme nositelja kolegija: prof. dr. sc. Stipe Botica Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar: 1/1 Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: : 15 / 2ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegija:Teorijsko objašnjenje pojmovlja: književnost, književni postupak, ustroj književnog djela,

temeljni pojmovi književne raščlambe i vrednovanja.Određivanje pojmovlja: priroda književnosti, struktura književnog djela, stil i stilistika.Teorijska obrada pojedinih vrsta:lirika, epsko, drama, književna povijest.Bitne odrednice povijesti književnosti. Književnost tijekom povijesnog razvoja. Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, samostalno istraživanje, vježbe, seminarski i mentorski rad, konzultacije, radionice, diskusija, internet

Obveze studenta: usmeni i pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: pismeni i usmeni ispit, kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, istraživanje, seminarski rad

Literatura: Milivoj Solar, Teorija književnosti, Zagreb 2001.Z- Škreb/A. Stamać, Uvod u književnost (Odabrana poglavlja), Zagreb 1998.Aleksandar Flaker, Stilske formacije, zagreb 1976.

77

NAZIV KOLEGIJA: POVIJEST HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKAIme nositelja kolegija:doc.dr.sc. Ivica Vigato Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar: 1/1 Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 2 ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegija:Uvod u povijest hrvatskoga jezika

Pojam evolucije jezika. Pojam jezika kao cjeline i terenska diferencijacija. Rascjep praslavenske jezične zajednice i prva kolonizacija predaka južnih Slavena. Zapadna i istočna skupina južnoslavenskih jezika. Balkanski jezični supstrati. Kolonizacija Balkanskog poluotoka. Jezične evolucije u starijem razdoblju. Srednje razdoblje i dijalekatske polarizacije. Novoštokavske inovacije. Migracije. Novije razdoblje razvitka hrvatskog jezika. Fonetika Hrvatski vokalizam. Tendencije jednačenja poluglasova, njihova vokalizacija, refleksi poluglasova u dijalektima; nazalni samoglasnici i njihova denazalizacija, jery, sudbina vokalnog r i l. Hrvatski konsonantizam. Sudbina konsonantnog l. Promjena suglasnika. zbog ispadanja slabih poluglasova. Jotacija. Palatalizacije. Glas h. Asimilacija i disimilacija suglasnika, geminate, ispadanje suglasnika. Akcentuacija Rezultati duljenja. Tendencije kretanja troakcenatskog sustava preko dvoakcenatskog do četveroakcenatskog. Morfologija Opće pojednostavljivanje deklinacije. Likvidacija dvojine. Preplitanje osnova. Značajke imeničke deklinacije. Zamjeničke deklinacije. Složena pridjevska deklinacija. Razvitak nastavaka prezenta, imperfekta, aorista i imperativa. Tvorba futura i kondicionala. Glagolski pridjevi i prilozi.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminar.Obveze studenata: usmeni ispit, pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni spit, usmeni ispit, seminarski rad

Literatura:

Obvezna:Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnog jezika, Globus, Zagreb, 1995.Josip Vončina, Jezična baština, Književni krug, Split, 1988.

Dopunska:Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1978.Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1970.

78

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA KNJIŽEVNOST SREDNJEG VIJEKA I RENESANSEIme nositelja kolegija: doc.dr. sc. Teodora VigatoOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar: 1/2 Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 2 ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 2 / 68

Opis i sadržaj kolegija:Sadržaj kolegija obuhvaća početke pismenosti i srednjovjekovnu književnost te renesansnu

književnost. U preglednom pristupu ovoj tematici studenti se trebaju upoznati s glavnim književnim vrstama i dominantnim piscima koji se pojavljuju u pojedinom razdoblju. U srednjovjekovnoj književnosti studenti će se upoznati s: historijskim i pravim spomenicima, biblijskim i liturgijskim tekstovima, apokrifima, vizijama, čudesa Marijina, svetačkim legendama, pričama i romanima, poučnoj prozi, pjesmama i dramskim stvaralaštvom. U preglednom pristupu razdoblja renesansne književnosti studenti će se upoznati s splitskim krugom i Markom Marulićem; dubrovačkim krugom i pjesnicima Šiškom Menčetićem, Đorom Držićem; s hvarskim krugom i pjesnicima Hanibalom Lucićem, Petrom Hektorovićem; zadarskim krugom i Petrom Zoranićem, Brnom Krnarutićem; renesansnom komedijom u Dubrovniku i Marinom Držićem.

Načini izvođenja nastave: Predavanja, seminarski rad Obaveze studenata: Pismeni i usmeni ispitLiteratura:Obavezna: Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost. Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, Zagreb 1975. Hrvatska književnost srednjeg vijeka. PSHKNJ, knj. 1. priredio V. Štefanić, Zagreb 1969. predgovor knjizi i predgovori uz izabrane tekstove.Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, 2. izdanje. Zagreb 1961.Dodatna: Slobodan Prosperov Novak, Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604. Povijest hrvatske književnosti, knj. II., Zagreb 1997.Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989.Hrvatska književnost srednjeg vijeka. PSHK, knj. 1. priredio: V. Štefanić, Zagreb 1969. Pjesme Šiška Menčetića i Đore Držića, i ostale pjeme Ranjinina zbornika, 2. izd., priredio: M. Rešetar, SPH. II, Zagreb 1937.Džore Držić, Pjesmi ljuvene, priredio J. Hamm, SPH, knj. 33, Zagreb 1965.Marko Marulić, Judita. Suzana. Pjesme, PSHK, knj. 4. priredio: I. Slamnig, Zagreb 1978.Hanibal Lucić, Robinja, pjesme, PSHK, knj. 7. priredio M. Franičević, Zagreb 1968.Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, pjesme, SPH, knj. XXXXIX, priredio J. Vončina, Zagreb 1986.Petar Zoranić, Planine. SPH, knj. XLI, priredio J: Vončina, Zagreb 1988.Mavro Vetranović, Pjesme, SPH, knj. III, priredio: V. Jagić i A. Kaznačić, Zagreb 1871.Marin Držić, Djela, priredio: F. Čale, Zagreb 1979.Brne Krnarutić, Vazetje Sigeta grada, U: Opsada Sigeta; Ferenc Črnko: Podsjedanje i osvojenje Sigeta i popratni tekstovi, priredio: M Ratković, Zagreb 1971.Juraj Baraković, Vila Slovinka, PSHK, knj. 8, priredio: F. Švelec, Zagreb 1964.

79

NAZIV KOLEGIJA: NORME HRVATSKOGA STANDARDNOGA JEZIKA Ime nositelja kolegija: Marija Musa, prof., viši predavač, suradnica Slavica Vrsaljko, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar : 1/2Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 2 ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 2 / 68

Opis i sadržaj kolegija:Pojam jezične norme. Normativna načelima jezičnoga funkcioniranja. Upoznavanje s normama hrvatskoga standardnoga jezika: gramatičkom, leksičkom, pravopisnom i pravogovornom. Razvijanje i poticanje osjetljivosti za pravilno i za stilske vrijednosti jezičnih sredstava. Norma kao uporište opstojnosti hrvatskoga jezika u prošlosti, smjerokaz za budućnost.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacije

Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje.

Literatura:Obavezna: Dva jezična savjetnika po izboruS. Babić (1990) Hrvatska jezikoslovna čitanka, Zagreb E. Barić i drugi (1999) Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb Lj. Jonke (1964, 1965) Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb M. Mamić (1996) Jezični savjeti, ZadarM. Mamić (2004) Hrvatsko kršćansko nazivlje, Lepuri - SplitM. Mamić (2005) Hrvatsko pravno nazivlje, ZadarS. Pavešić (ur.) (1971) Jezični savjetnik s gramatikom, Zagreb S. Težak (1990) Hrvatski naš svagda(š)nji, ZagrebSkupina autora (1997) Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, ZagrebV. Brodnjak (1992) Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb ili V. Brodnjak (1992) Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb

Dopunska:(obavezno dva poglavlja iz navedenih knjiga)D. Brozović (1970) Standardni jezik, Zagreb (poglavlje Slavenski standardni jezici...) D. Brozović (1978) Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zagreb, str. 9–83. R. Katičić (1992) Novi jezikoslovni ogledi, ZagrebM. Samardžija (prir.) (1999) Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, ZagrebM. Samardžija (1997, 2004) Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb Z. Vince (1978, 1990, 2002) Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb

80

NAZIV KOLEGIJA: OVLADAVANJE HRVATSKIM STANDARDNIM JEZIKOM Ime nositelja kolegija: Marija Musa, prof., viši predavač, suradnica Slavica Vrsaljko, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar : 2/1Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 3 ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegija:Preduvjeti i osnovni procesi usvajanja jezika. Jezični razvoj. Teorije usvajanja jezika.

Usvajanje fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatike hrvatskoga jezika. Usvajanje leksika i gramatike hrvatskoga jezika. Učenje jezika. Učenje standardnoga jezika. Učenje jezika u dječjoj, mladalačkoj i odrasloj dobi. Razvoj osnovih jezičnih sposobnosti u meterinskogme jeziku, stjecanje posebnih jezičnih vještina. Hrvatski jezik višejezičnih govornika. Materinski, prvi, drugi i strani jezik. Dvojezičnost, višejezičnost. Odnos standardnoga hrvatskoga jezika i ostalih idioma. Jezična komunikacijska osposobljenost neizvornih govornika.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija, konzultacije

Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje

Literatura: Obvezna: Prebeg-Vilke, M. (1991) Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani, Zagreb, ŠKStančić, V. i Ljubešić. M. (1994) Jezik, govor, spoznaja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 121-287Jelaska, Z. (ur) (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, I. dio: Teorijske osnove (u tisku)Jelaska, Z. (2004) Fonološki opisi hrvatskoga jezika Glasovi, slogovi, naglasci, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 5-13; 61-69Jelaska, Z. i M. Kovačević (2001) Odnos glagola i imenica u ranome jezičnome razvoju, Osijek, Zbornik II. hrvatskoga slavističkoga kongresa, 441-453Ljubešić, M. (ur.) Jezične teškoće školske djece, Zagreb, Školske novineKovačević, M. (1997) Rani jezični razvoj: okvir za novu psiholingvističku teoriju, Zagreb, Suvremena lingvistika 1-2, 40-41, 135-153 Kuvač, J. i Cvikić, L. (2003) Obilježja dječje gramatike na primjeru imeničke morfologije Rijeka, Riječ, 9, 2, 19–30Kuvač, J. i Cvikić, L. (2002) Pridjevi u ranome dječjem razvoju: utjecaj pjesama, priča i razbrajalica, u: Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayera Visoka učiteljska škola, 95-114Kuvač, J. i Mustapić, M. (2003) Rani leksički razvoj – odnos nadređene i osnovne razine u usvajanju riječi, u: Vodopija, I (ur.) Dijete i jezik danas, Osijek, Visoka učiteljska škola, 67-77 Težak, S. (2002) Dijete i jezik, u: Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, zbornik radova s međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa u europskoj godini jezika, Osijek, 13-42

Dodatna: Blaži, D., Vancaš, M. i Kovačević, M. (2001) Glagolska i imenska morfologija u ranom usvajanju hrvatskoga jezika, u: Sesar, D. i Vidović-Bolt, I. (ur.), Zbornik II. hrvatskoga slavističkoga kongresa, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo, 341-348Jelaska, Z., M. Kovačević i M. Anđel (2002) Morphology and semantics-The basis of

81

Croatian Case, u M. D. Voeikova i W. U. Dressler (eds): Pre- and Protomorphology: Early Phases of Development in Nouns and Verbs, LINCOM studies in Theoretical Linguistics 29, University of Vienna, str. 177-189. Kuvač, J. i Palmović, M. (2005) Metodologija istraživanja dječjega jezika, Naklada Slap (u tisku) Ljubešić, M. (ur.) (1997) Jezične teškoće školske djece, Zagreb, Školske novinePavličević-Franić, D. i Kovačević, M. (ur.) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II, Zagreb, Naklada Slap i Sveučilište u ZagrebuSteinberg, D. D., H. Nagata i D. P. Aline (2001) Psycholinguistics, Essex, Pearson Education Limited, 1-50

82

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD RENESANSE DO PROSVJETITELJSTVAIme nositelja kolegija: doc.dr. sc. Teodora VigatoOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar 2/3 Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 2ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegija:Kolegij obuhvaća stilsko razdoblje baroka i prosvjetiteljstva. Iz razdoblja baroka upoznat će se

s Ivanom Gundulićem i Junije Palmotićem dok iz sjeverne Hrvatske studenti trebaju upoznati Zrinske i Frankopane te s Pavlom Ritterom Vitezovićem. Iz književnosti prosvjetiteljstva izdvojili smo Andriju Kačič Miočića, Matija Antun Relković, zatim posljednje pisce starog Dubrovnika kao Marka Bruerović i predstavnike drame i kazališta frančezarije u Dubrovniku i Tituša Brezovačkog od svih predstavnika školskih drama u sjevernoj Hrvatskoj.

Načini izvođenja nastave: Predavanja, seminarski rad

Obaveze studenata: Pismeni i usmeni ispit

Literatura:Obvezna: Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, 2. izdanje. Zagreb 1961.Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni , Zagreb 1969.Marin Franičević, Franjo Švelec, Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti. knj. 3. Zagreb 1974.

Dopunska: Slobodan Prosperov Novak, Od Gundulićevog «poroda od tmine» do Kačićeva «Razgovora ugodnog naroda slovinskog» iz 1756., Zagreb 1999.

83

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA USMENA KNJIŽEVNOSTIme nositelja kolegija: prof. dr. sc. Stipe Botica Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar 2/4Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 2ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 3 / 102

Opis i sadržaj kolegija:Određivanje usmenoknjiževnog fenbomena. Usmenost kao povijesna kategorija.

Odnos izvedbe i zapisa književnog djela. Povijest zapisivanja usmene književnosti u Hrvata.Bitne odredbe usmenoknjiževnih vrsta: Lirske pjesme, epske pjesme, priče (bajke, predaje i legende, basne, anegdote, vicevi), dramske vrste, govornički oblici, sitni onblici (poslovice i azgonetke).Interpretacija odabranih primjera hrvatske usmene književnosti.Usmena književnost danas (u izvedbi i zapisivačkoj praksi). Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, samostalno istraživanje, vježbe, seminarski i mentorski rad, konzultacije, radionice, diskusija, internet



Literatura: S. Botica, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, ŠK, Zagreb 1995.2: Edicija Stoljeća hrvatske književnosti (Lirika, pripovijetke, folklorno kazalište, retorički i sitni oblici), MH, Zagreb 1996/97.Maja Bošković-Stulli, Usmena i pučka književnost, Zagreb 1978.Josip Kekez, Usmena knjievnost, U: Uvod u književnost, Zagreb 1986.

84

NAZIV KOLEGIJA: NOVIJA HRVATSKA KNJIŽEVNOST – ROMANTIZAMIme nositelja kolegija : Doc. dr.sc. Robert Bacalja, dr.sc. Katarina IvonOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Političke, društvene, kulturne i književne prilike uoči preporoda. Od sredine 18. stoljeća do

1835. Trodijalekatska književnost. Marija Terezija. Josip II. Od pokušaja germanizacije do pokušaja mađarizacije. Napoleonska vremena u Hrvatskoj. Zadarski Kralgski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku. Maromontove reforme. Jezikoslovna nastojanja. Djelovanje Maksimilijana Vrhovca, Šime Starčevića, J. M. Šporera. Gaj i preporoditelji. Novine Horvatske, Novine Ilirske i Danica. Zacrtani ciljevi preporoditelja. Razdoblja hrv. narodnog preporoda. Ilirizam. Hrvatski književni romantizam u kontekstu europskog romantizma. Žanrovi hrvatskog književnog romantizma. Stanko Vraz, Ivan Kukuljević- Skcinski, Dimitrija Demeter, Matija Mažuranić, Antun Nemčić, Ivan Mažuranić, Petar Preradović. Vrazovo Kolo i Kuzmanićeva Zora dalmatinska. Ostali autori hrvatskog književnog romantizma. Hrvatska književnost tijekom apsolutizma (1850.- 1860.)Cilj kolegija: Studente upoznati sa značajkama hrvatske književnosti u prvoj polovini XIX. stoljeća. Osposobiti ih za praćenje sadržaja, žanrova u razdoblju te sa tematsko-stilskim karakteristikama hrvatskog književnog romantizma. Osposbiti studente z aizbor i vrednovanje tekstova.Način izvođenja rada: predavanje, seminari, rasprave, konzultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinamaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit/usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit

Literatura:Obvezna:Dubravko Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002.Mirosalv Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića-Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, Naklada Ljevak, 2004.Dopunska:Dean Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovijedni žanr, Zagreb, Matica hrvatska, 1998. Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana, 1987. Slavko Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb, Naklada A. Velzek, 1944. Tihomil Maštrović, Nad jabukama vile Hrvatice (kroatističke studije), Zagreb, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2001.

85

NAZIV KOLEGIJA: NOVIJA HRVATSKA KNJIŽEVNOST – PREDREALIZAM I REALIZAMIme nositelja kolegija:doc. dr.sc. Robert Bacalja, dr.sc. Katarina Ivon Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: ObvezniUvjeti upisa kolegija: Položen kolegij Novija hrvatska književnost – romantizamBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Od apsolutizma do nagodbe. Političke, društvene i kulturne prilike tijekom šesdesetih i

sedamdesetih godina. Botić i Vodopić. Početak djelovanja Augusta Šenoe. Šenoini pogledi na književnost. Povijesni romani Augusta Šenoe.Između romantizma i realizma. Šenoino doba. Franjo Marković, Rikard Flieder Jorgovanić i Andrija Palmović. Vienac i hrvatska periodika s kraja sedamdesetih i tijekom osamdesetih. Dešenoizacija u političkoj i književnoj paradigmi Ante Kovačića. Pravaši kao kreatori nove poetike. Romantizam, realizam, naturalizam. Analiza hrvatskog društva ( Gjalski, Kumičić, Kovačić, Novak). Književna kritika i kritičari. Građanska drama ( Julije Rorauer i Ivo Vojnović). Hrvatski pripovijedači: Gjalski, Kozarac i Vojnović. Hrvatska poezija ( Harambašić i Kranjčević).Ciljevi kolegija: Upoznati studente sa žanrovima, sadržajima, temama i stilskim osobinama razdoblja. Osposobiti studente za samostalni izbor i vrednovanje tekstova.

Način izvođenja rada: predavanje, seminari, rasprave, konzultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinamaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit/usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit

Literatura:Obvezna:Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb, Znanje, 1999.Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu (uredništvo Nikola Batušić... et al.), Zagreb, HAZU, Split Književni krug, 2000.Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, Naklada Ljevak, 2004.Dopunska:Ivo Frangeš, povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana, Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva založba, 1987.Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Naklada P.I.P. Pavičić, 1997.Slavko Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100 –1941), Zagreb, Naklada A. Velzek, 1944.Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1987.Ostali izvori:časopisi i zbornici sa znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, internet

86

NAZIV KOLEGIJA: NOVIJA HRVATSKA KNJIŽEVNOST – OD MODERNE DO DANASIme nositelja kolegija: doc. dr. sc. Robert Bacalja Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: ObvezniUvjeti upisa kolegija: Položen kolegij Novija hrvatska književnost – predrealizam i realizamBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Preteče modernizma. Političke i društvene prilike u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina

devetnaestog stoljeća. Mladi i stari. Programi i periodika mladih. Život, Vienac i Savremenik. Književna kritika i kritičari. Opće poetičke karakteristike razdoblja. Pisci: Leskovar, Vojnović, Matoš, Begović, Nazor, Milutin Cihlar-Nehajev, Vidrić, Domjanić i drugi. Hrvatska mlada lirika. Razdoblje avangardnih stilova. Miroslav Krleža, A.B Šimić, Ulderiko Donadini. Hrvatska lirika od 1918. do 1941. Novelistika tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Sukob na književnoj ljevici. Književnost NOB-a. Hrvatski roman nakon Drugog svjetskog rata. Suvremena hrvatska poezija. Dramska književnost nakon drugog svjetskog rata. Povijesni roman sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Suvremeni hrvatski književni časopisi.Ciljevi kolegija: Upoznati studente s dinamičnim razvojem hrvatske književnosti tijekom XX. stoljeća i osposobiti uh za samostalan izbor i vrednovanje književnih tekstova. Način izvođenja rada: predavanja, seminari, rasprave, kozultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinamaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, pismeni/usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit

Literatura:Obvezna:Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi (poglavlja iz hrvatske moderne), Matica hrvatska, Zagreb, 2001.Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća (uredništvo: Nikola Batušić.. et al.)Zagreb, HAZU, Split, Književni krug, 2004.Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo (od 1950. do 2000.), Zagreb, Zagrebgrafo, 2000.Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana ( od 1900. do 1945.), Zagreb, Znanje, 1998.Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana (od 1945. do 2000.), Zagreb, Školska knjiga 2003.Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari (jedna književna generacija), Zagreb, Zavod za znanost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2000.Pavao Pavličić, Moderna hrvatske lirika, Zagreb, Matica hrvatska, 1999.

Dopunska:Robert Bacalja, Milan Begović i Arsen Wenzelides u: Recepcija Milana Begovića (zbornik radova s međunarodnoga znastvenog skupa povodom 120. obljetnice rođenja Milana Begovića, Zagreb-Zadar, 5-8. prosinca 1996.), Zagreb-Zadar, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za povijest hrvatske književnosti HAZU, Hrvatsko fililoško društvo Zadar, 1998., str. 239-246.Robert Bacalja, Talijanska književnost u dubrovačkoj periodici tijekom razdoblja hrvatske moderne, Zbornik radova (Sveuč. u Zadru, Stručni odjel za izobr. ulit. i odgoj. predšk. djece), 4/ 2004., sv. 4, str. 43-58.Vinko Brešić, Teme novije hrvatske književnosti, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 2001.Adriana Car-Mihec, Pogled u hrvatsku dramu, Rijeka, Hrvatsko filiološko društvo, 2001.Leksikon hrvatskoh pisaca (ur. Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković), Zagreb, Školska knjiga 2000.Julijana Matanović, Krsto i Lucijan (rasprave i eseji o povijesnom romanu), Zagreb, Naklada Ljevak, 2003.

87

Ostali izvori:Časopisi i zbornici s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, internet

88

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA KNJIŽEVNOST U DIJASPORI Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. Robert Bacalja, dr.sc. Katarina IvonOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 / 68

Opis/sadržaj kolegija:Hrvati izvan domovine i hrvatska književnost. Kultura i književnost gradišćanskih Hrvata.

Rad hrvatskih protestantskih pisaca u Zapadnoj Ugarskoj u XVII. stoljeću. Protestantske pjesmarice Grgura P. Mekinića (1609. i 1611.). Gradišćanskohrvatski književni barok (1732.-1812.). Pojava prvih lekcionara i katekizama u XVIII. stoljeću. Misionarski rad Jurja Muliha među zapadnougarskim Hrvatima. Književni rad franjevaca (L. Bogović, B. Palković, J. Šoštarić i dr.). Značaj molitvenik Hiža zlata za razvoj gradišćanskohrvatske kulture i književnosti. Sadržajne i stilske odrednice baroknih propovijedi E. M. Kragela (Csetvero-versztni duhovni persztan, 1763.). Svjetovni sadržaji u književnosti XIX. stoljeća. Mate Meršić Miloradić i njegov utjecaj na suvremene pjesnike. Ignac Horvat, utemeljitelj suvremene gradišćanskohrvatske proze. Ptići i slavuji. Hawks and nightingales (1983.) – suvremeno gradišćanskohrvatsko pjesništvo (A. Blazović, P. Tyran, J. Csenar, A. Novosel, H. Gassner, E. Höld i dr.). Pjesništvo Augustina Blazovića. Poema Croatia liberata (2002.) Franza Rottera. Suvremena književnost Hrvata u Mađarskoj. Kultura i književnost Hrvata u Rumunjskoj (karaševski Hrvati), Italiji (moliški Hrvati), Boki Kotorskoj, Vojvodini te Bosni i Hercegovini. Hrvatske nacionalne manjine kao kulturni posrednici. Hrvatska književnost u egzilu. Kulturni i književni rad hrvatske dijaspore u Sjevernoj i Južnoj Americi. Suvremena hrvatska književnost u Sjevernoj Americi (J. Novakovich, M. Milich, M. H. Stefaniak, J. Mlikotin). Suvremena hrvatska književnost u Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu. Hrvatska politička emigracija poslije Drugog svjetskog rata. Djelatnost na kulturnom i književnom planu. Novine i časopisi u emigraciji. Hrvatska revija i njezini suradnici. Hrvatska emigrantska književnost (V. Nikolić, A. Bonifačić, V. Vida, L. Kordić, B. Maruna i dr.). Prinos nacionalnoj kulturi i književnosti. Cilj kolegija: Upoznavanje s temeljnim značajkama hrvatske književnosti u dijaspori i njezinim vezama s književnošću matičnog naroda.

Način izvođenja rada: predavanja, seminari, rasprave, kozultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinamaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, pismeni/usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit

Literatura:Obvezna: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, ur. I. Kampuš, Zagreb, 1995.; N. Benčić, Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921., Zagreb, 1998.; N. Benčić, Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas, Zagreb, 2000.; Ptići i slavuji. Hawks and nightingales. Suvrimeno gradišćanskohrvatsko pjesničtvo, Beč, 1983.; K. Kučerova, Hrvati u Srednjoj Europi, Zagreb, 1998.; Lj. Antić, Hrvati i Amerika, Zagreb, 1992.; J. Prpić, Hrvati u Americi, Zagreb, 1997.; Lj. Antić, Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914., Zagreb, 1991.; Hrvatska / Australija i Novi Zeland. Povijesne i kulturne veze, Zagreb, 2000.; Hrvatska / Čile. Kulturno-povijesne veze, Zagreb, 2000.; V. Nikolić, Pod tuđim nebom. Hrvatsko emigrantsko pjesništvo 1945.-1955., Buenos Aires, 1957.; M. Matković, Viktor Vida, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 139., Zagreb, 1982.; V. Grubišić, Hrvatska književnost u egzilu, München-Barcelona, 1991. Dopunska: Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, Knjiga XXXVIII. Hrvatskog štamparskog društva, Željezno, 1985.; Đ. Vidmarović, Suvremeni tokovi u pjesništvu mađarskih Hrvata, Zagreb, 1991.; L. Hadrovics, Schrifttum und Sprache der burgenländischen Kroaten im 18. und 19. Jahrhundert, Wien – Budapest 1974; M. M. Miloradić, Hrvat u Gradišću, Zagreb, 1991.; Ignac Horvat, Hiža rasipana po svitu,

89

Željezno, 1974.; Đ. Vidmarović, Gradišćanskohrvatske teme I., Rijeka, 1996.; I. Lukežić, Proza u Gradišćanskih Hrvata, Rijeka-Željezno, 1997.; S. Krpan, Gradišćanskohrvatski portreti, Zagreb, 1988.; Franz Rotter, Croatia liberata, Željezno, 2002.; S. Krpan, Portreti rumunjskih Hrvata, Zagreb, 1992.; D. Pavličević, Moravski Hrvati, Zagreb, 1994.; L. Kordić, Hrvatska iseljenička lirika, Rim, 1972.; V. Holjevac, Hrvati izvan domovine, Zagreb, 1968.; Š. Š. Ćorić, 45 hrvatskih emigrantskih pisaca, Zagreb, 1991.; Š. Š. Ćorić, 60 hrvatskih emigrantskih pisaca, Zagreb, 1995.; M. Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika "Hrvatske revije", Zagreb, 1996.; V. Vida, Izabrane pjesme, Zagreb, 1994.; V. Vida, Otključana škrinjica, Zagreb, 1997.

90

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE PREDMETA IZBORNOG MODULA A 1Ime nositelja kolegija: doc.dr. sc. Ivica VigatoOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Kolegij ima zadatak upoznati studente s metodičkim pristupom različitim problemima iz teorije,

stilistike i povijesti književnosti: lirika u višim razredima osnovnoj školi u koju spada pjesnička slika, ritam, pjesničkog jezika. U nastavnom procesu trebaju usvajati način kako se motiviraju učenici za prihvaćanje pjesničkih djela, zatim kako se uvode učenici u samostalno čitanje poezije i kao bi se moglo metodički pristup pjesničkoj zbirci. U proznom stvaralaštvu studenti bi se trebali upoznati s metodičkom osnovom za interpretaciju epskog (pripovjednog) djela, kompozicijskom analizom djela, oblicima govornog izražavanja, analizom likova u epskom djelu, metodičkom osnovom za interpretaciju bajke, metodičke osnove za interpretaciju basne. Lektira u razrednoj nastavi, bitna sastavnica lektire, upute za čitanje. Pjesnička zbirka u lektiri. Pripovjedna proza u lektiri razredne nastave. Metodički modeli u nastavi lektire.


Literatura:Obvezna:

Dragutin Rosandić (1988.) Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb: Školska knjiga. Dubravka Težak – Stjepko Težak (1997) Interpretacija bajke, Zagreb: Divič.Eva Leniček (2002.)Lektira u razrednoj nastavi, Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji. Dopunska:Zvonimir Diklić (uredio) (1996.) Hrvatski u školi (zbornik), Zagreb: Školska knjiga.Dragutin Rosandić (2003.)Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine.L. Bognar – M. Matijević (1993) Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.

91

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA POVIJEST STAROG VIJEKAIme nositelja kolegija : Doc. dr.. sc. Siniša Bilić - DujmušićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/1Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Predmet daje pregled stare povijesti ljudskog društva, organizirane u pet cjelina: (1) Prapovijest i problemi primitivnih društava. Razvoj ljudske vrste. Najstariji stupnjevi kulturnog razvitka. Lovačko-sakupljačke zajednice. Geneza zemljoradničkih i stočarskih kultura.

(2) Pregled razvitka bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Mezopotamija u 5. i 4. tisućljeću pr. Krista – geneza stratificiranog društva, grada i države. Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. (3) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. (4) Povijest Grčke. Egejska civilizacija. Počeci prve civilizacije na europskom tlu (3. tisućljeće pr. Kr.). Minojska kultura. Mikenska kultura i mikensko društvo. Važnost tečevina egejske civilizacije brončanoga doba za povijesni grčki razvoj. Arhaika. Klasično doba. Helenizam. Posebno razvoj Atene i Sparte.(5) Povijest Rima. Povijest Rima izlaže se kroz klasičnu podjelu: kraljevstvo, republika, principat i dominat. Posebno će se insistirati na procesima koji dovode do prelaska iz republike u carstvo. Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civilizacijski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; seminar; konzultacije; diskusija; internetObveze studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad; usmeni ispit.

Literatura:Obvezna:Ilustrirana povijest svijeta, I-VII, Rijeka, 1974-1976.P. Lisičar, Grci i Rimljani, Zagreb, 1970.A. B. Ranovič, Helenizam i njegova istorijska uloga, Sarajevo, 1962.Struve – Kalistov, Stara Grčka, Sarajevo, 1962.Biblijski atlas (The Times Atlas of the Bible), Ljubljana – Zagreb, 1990.Dopunska:M. Višić, Zakonici drevne Mezopotamije, Sarajevo, 1989. S.N. Kramer, Historija počinje u Sumeru, Zagreb, 1966.J. Contenau, Asirija i Babilonija, Zagreb, 1979.P. Lisičar, Egipat u starom vijeku, Skopje, 1956.P. Montet, Egipat u doba Ramzesa, Zagreb, 1979.I. Uranić, Stari Egipat: povijest, književnost i umjetnost starih Egipćana, Zagreb, 2002.P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1964.Biblija, Stari zavjet (bilo koje izdanje).Internet izvori:Internetski izvori su brojni i prilagođavaju se specifičnim seminarskim radovima studenata, te su za svakog studenta različiti.

92

NAZIV KOLEGIJA: PRAPOVIJEST HRVATSKOG PROSTORAIme nositelja kolegija : Doc. dr. sc. Anamarija KurilićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/1Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Prapovijest hrvatskog prostoraKratki sadržaj: geološko-zemljopisni i kronološki uvod te izvori; paleolit (posebice Šandalja, Krapina, Veternica i Vindija); epipaleolit i mezolit; neolit (posebice početak neolita, i promjene u gospodarstvu i društvenom ustroju); eneolit (posebice Vučedol), indoeuropske seobe; brončano doba (posebice Kultura polja sa žarama i njena ekspanzija); starije željezno doba (posebice "kneževski grobovi" kontinentalne Hrvatske i Nezakcij), proces etnogeneze; mlađe željezno doba; predantički narodi (rasprostranjenost, etnička i jezična pripadnost); promjene u društvenom ustroju i gospodarstvu; počeci povijesnog doba: Grci i Kelti.Antička povijest hrvatskog prostoraKratki sadržaj: antički književni izvori; počeci povijesnog doba i dodiri s antičkim svijetom; hrvatski prostor između helenističkog svijeta, rimsko-italske ekspanzije i latenske srednje Europe; ilirska država; rimski prodor u sjeverozapad Ilirika; pregled dometa kulturnog razvitka domorodačkih zajednica do konačnog rimskog osvajanja (urbanizacija, društvena struktura i statusna podjela, ustroj političkih zajednica, ...); rimsko osvajanje do pacifikacije 9. godine; ustroj provincija Dalmacije i Panonije; vojska; kolonije; romanizacija; iliričke provincije do kasne antike; počeci i razvoj kršćanstva, važniji arheološki nalazi ranokršćanskih kultnih sklopova, Sv. Jerolim, crkveni sabori u Saloni 530. i 533. g.; razdoblje seobe naroda; Goti i Justinijan; ustroj iliričkih provincija u 6.-7. st.; važnost upravnog i crkvenog povezivanja Dalmacije i Savije (Siscija): okvir u kojemu će se uobličavati hrvatski narod; slom Carstva na tlu Ilirika 597.-640.Metode: predavanja popraćena ilustracijama, terenska nastava, konzultacije/individualni rad, individualni pisani seminarski radovi.Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; seminar; konzultacije; diskusija; InternetObveze studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Nastava se može održavati, osim na hrvatskom, i na engleskom i talijanskom jezikuLiteratura:Obvezna: S. Dimitrijević - T. Težak-Gregl - N. Majnarić-Pandžić, Prapovijest, Zagreb 1998.M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula - Rijeka, 1979 (1. izd.; 2. izd: Pula, 1996); M. Hoti, Sisak u antičkim izvorima, Opuscula archaeologica, 16, Zagreb, 1992, 133-163; P. Lisičar, Crna Korkira i kolonije antičkih Grka na Jadranu, Skopje, 1951.; J. J. Wilkes, Iliri, Split, 2001.; S. Čače, Prilozi proučavanju naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 18(8), Zadar, 1979; J. J. Wilkes, Dalmatia, London, 1969.; L. Barkóczi, History of Pannonia, The Archaeology of Roman Pannonia, A. Lengyel - G.T.B. Radan (ur.), Lexington - Budapest, 1980., 85-124 (ili: A. Mócsy, Pannonia and Upper Moesia, London, 1974.); I. Goldstein, Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.; I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo, 1988.; M. Suić, Zadar u starom vijeku, Prošlost Zadra I, Zadar, 1981.; Antička Salona, N. Cambi (ur.), Split, 1991.; D. Pinterović, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.; R. Matijašić, Gospodarstvo antičke Istre, Pula 1998; A. Škegro, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, Zagreb, 1999.; A. Starac, Rimska Pula. Društveni život. Izložba, Pula, 1996 (Arheološki muzej Istre u Puli, Katalog 52), ili: A. Starac, Rimska Pula - društveni život, Histria archaeologica 27, Pula, 1996.Dopunska:Odabrani članci u: D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split, 1989. i M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb, 1996.; P. Cabanes, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002.; M. Suić, Antički grad

93

na istočnom Jadranu, Zagreb, 2003. (2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; 1. izd.: Zagreb, 1976). Osim toga, nastavnik preporuča dopunsku literaturu svakom studentu sukladno individualnim potrebama.

94

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA POVIJEST SREDNJEG VIJEKAIme nositelja kolegija : Doc. dr. sc. Serđo DokozaOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/2Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 / 68

Opis/sadržaj kolegijaIzvori i historiografija: Definicija izvora i podjela na vrste srednjovjekovnih izvora. Poznavanje glavnih izvora za srednjovjekovnu povijest europskih i istočnih naroda. Srednji vijek od 4. do 11. stoljeća: Postanak pojma "srednji vijek", njegova periodizacija i karakter. Poznavanje osnovnih oblika srednjovjekovnih država. Pojmovi iz opće historije države i prava u srednjem vijeku Velika seoba naroda u Aziji i u Europi. Goti. Vandali. Huni i njihov plemenski savez. Langobardi. Franačka država za Merovinga i Karolinga, razvitak i njen raspad. Uzdizanje papinstva. Bizant od 4. do 11. stoljeća. Arapski svijet do pojave Islama. Islam kao nova religija. Arapska osvajanja u sjevernoj Africi i Europi. Europski zapad u doba stvaranja prvih država. Slavenske države od 6. do 11. st. Ugarska od 9. do 11. st. Razvitak Venecije. Kultura Zapada od 5. do 11.0 st.. Arapska i istočne kulture. Srednji vijek od 11. do 15. stoljeća: Borba za investituru: sukob carstva i papinstva. Križarski ratovi. Razvitak gradova od 11. do 15. st. Uspon trgovine, prve kolonizacije. Njemačko carstvo od 11. do 15. st. Italija od 11. do 15. st.. Francuska od 11. do 15. st. Engleska od 11. do 15. st. Engleska u 15. stoljeću: rat crvene i bijele rože. Njemačka u 14. i 15. st.. Pirinejski poluotok od 11. do 15. st. - istjerivanje Arapa; ujedinjenje španjolskih zemalja. Portugal. Mongoli u Aziji i njihova provala u Europu. Ruske zemlje od 1l. do 15. st. Ugarska i susjedne zemlje od 1l. do 15. st. Uspon Austrije. Bizant od 1l. do 15. st. Turci Seldžuci i Osmanlije. Hereze, crkveni redovi i inkvizicija u Europi. Vjerski ratovi od 1l. do 15. stoljeća; zapadni raskol. Postanak i razvitak viteških redova. Razvoj znanosti i kulture u Europi, Arapski svijet. Europski svijet uoči zemljopisnih otkrića. Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; seminar; konzultacije; diskusija; internetObveze studenata: seminarski rad; pismeni, usmeni ispit.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Literatura: Atlas svjetske povijesti (The Times), Zagreb, 1987. I. Beuc, Osnovni oblici europske srednjovjekovne države, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 31, 1981,3-4,391-422. M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, knj. I, Zagreb, 1980. Van Beest Du Ry et al., Velika ilustrirana povijest svijeta, knj. 7-11, Rijeka, 1976- 1977. A. Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970. Za pojedina pitanja studenti se prema naputku nastavnika upoznaju s odabranim djelima.

95

NAZIV KOLEGIJA:HRVATSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKAIme nositelja kolegija : Prof. dr. sc. Mladen AnčićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/2Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 / 68

Opis/sadržaj kolegijaPredavanja i seminari nude pregled hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata do doba bitke na

Mohacsu 1526. godine kao i pogled na rezultate hrvatske historiografije o tomu dobu te njezinu ulogu u društvenim gibanjima druge polovice 19. i tijekom 20. stoljeća. Teme koje će se obraditi obuhvaćaju: značenje ranosrednjovjekovne povijesti u sklopu procesa integracije moderna hrvatske nacije; doseljenje Hrvata i organizacija prvih oblika političke vlasti; proces osamostaljivanja i izgradnje vlasti unutar Hrvatske kneževine; proglašenje Kraljevstva; odnosi s velikim političkim sustavima ranog srednjeg vijeka; društvene transformacije 11. stoljeća; problemi s naslijeđem kraljevske krune i proces rastakanja kraljevskoga autoriteta na kraju 11. stoljeća; nastanak historiografskoga mita o «gubitku državne samostalnosti»; uspostava i učvršćivanje vlasti nove dinastije; društvene transformacije 12. stoljeća i pojava prvih vlastelinstava; funkcioniranje vlasti hrvatskoga hercega na primjeru djelovanja hercega Andrije; upad Tatara; dinastički rat na kraju 13. stoljeća i uspon moći hrvatskih velikaša; hrvatski velikaši u očima povjesničara s kraja 19. i početka 20. stoljeća; doba Ludovikove integracije; gubitak Dalmacije; izgradnja novoga društva u 15 stoljeću; «turska opasnost».

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski radovi; usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad, usmeni ispit

Literatura:Obvezna:F, Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1962I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb 1985T. Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002M. Ančić, Hrvatska u karolinško doba, Split 2001Dopunska:N. Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb 1994E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994M. Ančić, «Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom' kraljevstvu», u: Kolomanov put (Katalog izložbe), Zagreb 2002;

96

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA POVIJEST NOVOG VIJEKAIme nositelja kolegija : Doc. dr. sc. Serđo DokozaOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegijaStrukture svakidašnjice europskog XVI. stoljeća. Politički slom Italije i prevlast Karla V u

Europi. Komercijalna, znanstvena i vjerska revolucija. Reformacija u Njemačkoj i socjalni sukobi. Reformacija u Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II i njegovih nasljednika. Vjerski rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV Burbonskog. Mirna tranzicija vlasti u Engleskoj za vrijeme Jamesa I Stuarta. Uspon Švedske za vrijeme Gustava Adolfa II. Tridesetogodišnji rat 1618-1648. Oliver Cromwell, Engleska republika i restauracija Stuarta. Francuska za apsolutizma Luja XIV. Slavna revolucija 1685-1714 i počeci britanske prevlasti. Uspon Rusije Petra Velikog. Diplomatska revolucija. Reforme i predstavnici prosvjećenog apsolutizma. Uzroci velike revolucije i saziv generalnih staleža. Početak revolucije 1789-1792. Konvent i razdoblje terora 1792-1795. Carstvo i koalicijski ratovi 1804-1814. Kongresni sustav i Sveta alijansa. Industrijska, agrarna i demografska revolucija. Revolucija 1848 i njene posljedice. Drugo Carstvo za Napoleona III. Velike sile i američki građanski rat. Ujedinjenje Italije. Ujedinjenje i razvoj Njemačke. Viktorijanska Britanija. Uspon SAD-a. Francuska Treća republika. Rusija za posljednjih Romanova. Bismarckov sustav saveza. Predratne krize.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; seminar; konzultacije; diskusija; InternetObveze studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad; usmeni ispit.

Literatura:Obvezna:Grupa autora, (Keršovani), Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11, 12 i 13; Dragoljub R. Živojinović, Uspon Evrope 1450-1789, Novi Sad, 1989; J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb, 2002; Grupa autora, Povijest svijeta, Zagreb, 1990; Čedomir Popov, Građanska Evropa, Novi Sad, 1988, sv. I-II; Vladimir Ibler, Diplomatska historija, 1814-1871, Zagreb, 1960; Albert Soboul, Francuska revolucija, Zagreb, 1989;Dopunska:Jean Carpentier, François Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb, 1999; Erich Zöllner, Therese Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb, 1997; Giuliano Procacci, Povijest Talijana, Zagreb, 1996; Grupa autora, Povijest Mađarske, Zagreb, 1995; Josef Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992; Charles Sellers, Henry May, Neil R. McMillen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb, 1996, str. 1-77.; Eric J. Hobsbawm, Doba revolucije, Evropa 1789-1848, Zagreb, 1987.

97

NAZIV KOLEGIJA:HRVATSKA POVIJEST OD 16. DO 19. ST.Ime nositelja kolegija : prof. dr. sc. Milko BrkovićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: ObvezniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Rascjepkanost hrvatskih zemalja uoči turskih prodora. Društvene strukture: feudalno društvo,

slobodni kraljevski gradovi, komune. Vojna organizacija. Stanje iza Mohačke bitke 1526: Prijestolne borbe – Habsburgovci i Ivan Zapolja. Turska osvajanja i “ostaci ostataka”, demografske promjene, sjedinjavanje hrvatskog i slavonskog sabora. Promjene u feudalnoj renti – jačanje naturalne rente, otpori seljaka – Velika seljačka buna 1573.Formiranje Vojne krajine, problem vlaškog stanovništva – “Statuta Valachorum”. Jačanje središne vlasti nad Hrvatskom, otpori hrvatskog plemstva, zrinsko-frankopanska urota. Ratovi za oslobođenje: Kandijski rat, Morejski rat, Bečki rat, Mir u Srijemskim Karlovcima, Požarevački mir, Beogradski mir i Mir u Svištovu. Formiranje današnjeg pojma Dalmacije i Slavonije. Poseban položaj triju slavonskih županija.Istra između dvaju vladara, Habsburgovaca i Mlečana, Uskočki rat, depopulacija i naseljavanje. Glagoljaška kultura hrvatske Istre. Dalmacija nakon oslobađanja od Turaka. Gospodarsko zaostajanje, kampanilizam i mletački centralizam. Hrvatska pragmatička sankcija 1712. Prosvjećeni apslolutizam – modernizacija i centralizacija.Cilj: Objasniti promjene nastale osmanskim prodorima na hrvatski prostor. Etničke i vjerske promjene. Prikazati formiranje današnjih hrvatskih granica.


Literatura:Obvezna: T. Macan, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1992, str. 185-261; F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, 1991, str. 228-310; I. Pederin, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409.-1797), Dubrovnik, 1990; M. Bertoša, Mletačka Istra u XVI i XVII stoljeću, Pula 1986; J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od stredine XV do kraja XVII st. Zagreb, 1980; Vojna krajina (zbornik): povijesni pregled, historiografija, rasprave, Zagreb, 1984.Dopunska: Sukladno izboru seminara, nastavnik preporuča literaturu pojedinom studentu.

98

NAZIV KOLEGIJA:HRVATSKA POVIJEST 19. st. Ime nositelja kolegija : prof. dr. sc. Marjan DiklićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/4Status kolegija: Obvezni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Naslijeđe ranog novog vijeka i hrvatska etnička zajednica. Nacionalni pokret u Banskoj

Hrvatskoj 1835.-1848./49. Dalmacija i Istra od pada Mletačke Republike do dolaska Francuza. Doba francuske vladavine u hrvatskim zemljama. Dubrovačka Republika od 1790. do propasti 1809. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina od 1790. do 1848. Franciscejski apsolutizam. Gospodarske prilike i društveni odnosi u građanskoj Hrvatskoj i Slavoniji od 1815. do 1835.. Društveni razvoj Istre i Dalmacije u prvoj polovici 19. stoljeća. Pokret 1848. u hrvatskim zemljama. Fragmentarna modernizacija za neoapsolutizma."Honoratska" društvena elita. Neoapsolutističko razdoblje u hrvatskim zemljama. Austro-ugarska nagodba. Nastanak i značaj Hrvatsko-ugarske nagodbe. Razvoj modernog građanskog društva u Banskoj Hrvatskoj u šezdesetim i sedamdesetim godinama 19. stoljeća. Hrvatske društvene i nacionalno-integracijske ideologije. Narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Vojna krajina 1848.-1881. Osnovni problemi povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini 1878.-1918. Banska Hrvatska u vrijeme Khuenovog režima. Banska Hrvatska, Dalmacija i Istra u razdoblju krize dualizma (1895.-1906.) Hrvatske zemlje uoči Prvog svjetskog rata. Hrvatske zemlje tijekom Prvog svjetskog rata. Jugoslavenski odbor. Svibanjska deklaracija. Raspad Austro-Ugarske Monarhije i osnutak Države Slovenaca, Hrvata i Srba. "Prvoprosinački akti" 1918.: osnutak Kra-ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.Cilj ovoga predmeta jest upoznati njegove polaznike s temeljnim povijesnim zbivanjima i složenim procesima hrvatske povijesti u razdoblju od 1790. do 1918. godine: kako s onima političke i gospodarske, tako i s onima socijalne, kulturne i prosvjetne povijesti. Na taj način nastava iz ovoga kolegija nastojati će pružiti uvid u sva relevantna društvena zbivanja u hrvatskim zemljama u razdoblju od 1790. do 1918. godine. Poseban naglasak bit će stavljen na modernizacijske i nacionalno-integracijske procese, sagledavajući ih u širem (europskom i svjetskom), te užem (srednjo- i jugoistočno europskom) povijesnom i geopolitičkom kontekstu. Kod polaznika seminara nastojat će se odabrana bitna pitanja dodatno produbiti, u prvom redu nastojeći oko upoznavanja, proučavanja i interpretacije izvora za hrvatsku povijest ovoga razdoblja.Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; seminar; konzultacije; diskusija; InternetObveze studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad; usmeni ispit.

Literatura:Obvezna:Jaroslav Šidak et al., Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1988. J. Šidak-D. Šepić-I. Karaman-M. Gross, Povijest hrvatskog naroda 1860-1914, Zagreb, 1968.Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992.

Dodatna:Mirjana Gross, ur., Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 231-416.Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002., str. 71-211.Josip Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u 19. stoljeću, Zagreb, 2002.

99

NAZIV KOLEGIJA: DALMACIJA U 19. STOLJEĆUIme nositelja kolegija : Prof. dr. sc. Marjan DiklićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Dalmacija za prve austrijske uprave (1797.-1806.) Društvene strukture, naslijeđe mletačke

uprave. Francuska uprava (1806.1813/15.) Reformski zahvati. Vincenzo Dandolo, Ilirske provincije. Druga austrijska uprava (1813/15.-1918.). Razdoblje Restauracije, predpreporodna gibanja, “Zora Dalmatinska”, odnosi sa Banskom Hrvatskom. Razdoblje Bachova apsolutizma. Ustavno razdoblje. Pitanje sjedinjenja, nacionalno-integracijski procesi, Dalmatinski sabor, općinski izbori. Narodnjaci i autonomaši. Završetak hrvatske nacionalne integracije u Dalmaciji. Međunacionalni odnosi, jezično pitanje. Zadar – glavni grad Kraljevine Dalmacije, zadarske posebnosti. Zadar i Dalmacija u Prvom svjetskom ratu.


Literatura:Obvezna: G. Novak, Prošlost Dalmacije, Zagreb 1944, knjiga 2; S. Ćosić, Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848.), Dubrovnik, 1999. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zbornik radova, Zagreb, 1969; J. Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Zagreb 2002; I. Perić, Dalmatinski sabor, 1861-1912. (1918.), Zadar, 1978; S. Obad, Dalmatinsko selo u prošlosti, Split, 1990.Dopunska:Sukladno sastavu studijske grupe, nastavnik preporuča dopunsku literaturu svakom studentu posebno.

100

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA POVIJEST 20. st. Ime nositelja kolegija : prof.dr.sc. Marjan Diklić, dr. sc. Zlatko BegonjaOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 3 / 102

Opis/sadržaj kolegija:Svijet i Europa uoči prvog svjetskog rata. Nove državne tvorevine nakon prvog svjetskog rata.

Problem kolonija. Liga naroda. Velika ekonomska kriza. Pojava fašizma, nacizma i komunizma. Svijet i Europa uoči drugog svjetskog rata. Drugi svjetski rat: razvoj posljedice. Blokovske podjele i Hladni rat. Začeci europskih asocijacija. Ujedinjeni narodi: osnutka i uloga. Kubanska kriza. Supersile i njihovi odnosi. Pokret nesvrstanih. Azijske države i njihovi odnosi. Afričke države i njihovi odnosi. Australija i Oceanija nakon 1945. Bliskoistočni sukobi. Svjetske religije u 20. stoljeću. Filozofske struje. Umjetnička kretanja. Literatura i Massmediji. Prirodne znanosti, tehnika i njihov razvoj. Poljska i pokret „Solidarnost“. SSSR: „Perestrojka“ i „Glasnost“. Raspad Varšavskog saveza. Pad Berlinskog zida i ujedinjenje Njemačke. Raspad Jugoslavije. Europska zajednica i njezino proširenje. Pokreti globalizacije. Ekološki pokreti. Svijet koncem 20. stoljeća.


Literatura:

Obvezna: D. Bekić, Jugoslavija u hladnom ratu 1949-1955, Zagreb, 1988; Asa Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb, 2003; Ulf Dirlmeier /et al./, Povijest Njemačke, Zagreb, 1999; Darko Dukovski, Usud Europe, Pula, 1999; F. W. Engdahl, Stoljeće rata, Zagreb, 2000; F. Gilbert, The End of the European Era 1890. to the Present, Norton-London, 1984; Péter Hanák (ured.), Povijest Mađarske, Zagreb, 1995; Erich Hobsbawn, Das Zeitalter der Extreme. Weltgeschichte des 20. Jahrhunderts, München-Wien, 1995. R. Lovrenčić, Fašizam i antifašizam do 1939, Zagreb, 1996; P. Morgan, Italian Fascism 1919-1945, London, 1995; J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb, 2002; L. Salvatorelli – G. Mira, Storia d'Italia nel periodo fascista, Torino, 1971; P. Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945, Zagreb, 2003; P. Hirst, Globalizacija, Zagreb, 2001; J. Holzer, Komunizam u Europi -povijest pokreta i sastav vlasti, Zagreb 2002; N. Lowe, Mastering Modern World History, MacMillan, 1997; Jacques Mercier, Povijest Vatikana, Zagreb, 2001; Giuliano Procacci, Povijest Talijana, Zagreb, 1996; Skupina autora, The Times – Atlas svjetske povijesti, Ljubljana – Zagreb, 1986; Srednja Europa, Zagreb, 2002; R.Vukadinović, Hrvatska i Europa, Zagreb, 1997; Erich Zöllner – Therese Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb,1997.Dopunska:

Sukladno sastavu studijske grupe, nastavnik preporuča dopunsku literaturu svakom studentu posebno.

101

NAZIV KOLEGIJA:HRVATSKA POVIJEST 20. st. Ime nositelja kolegija : prof. dr. sc. Marijan DiklićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Upoznati studente s osnovnim procesima i najvažnijim događajima razvitka hrvatske države i

naroda u razdoblju monarhističke Jugoslavije (1918.-1941.) i ratnog razdoblja (1941.-1945.). Biljeg cjelokupnom razvitku gospodarskih, političkih i socijalnih prilika Hrvatske u 20. st. utisnule su neprestane konfrontacije s vodećim jugoslavenskim unitarističkim i centralističkim snagama s ciljem da se očuva nacionalni i teritorijalni identitet. U međuratnom razdoblju fiktivnom nacionalnom jedinstvu s prevagom srpske buržoazije suprotstavlja se široka oporbena hrvatska fronta predvođena Hrvatskom seljačkom strankom koja će najveći uspjeh postići stvaranjem Banovine Hrvatske. Vidovdanski ustav. Stranačke formacije i vjerske zajednice. Vanjska politika Kraljevine SHS. Gospodarstvo. Narastanje sukoba između centralističko-unitarističke i federalističke orijentacije. Parlament Kraljevine SHS postaje poprištem oštrih sukoba i konačno atentata. Apsolutistička vladavina kralja Aleksandra, atentat u Marseilleu, vlada Milana Stojadinovića, sporazum Cvetković - Maček i slom Kraljevine Jugoslavije. Antifašistički pokret, NDH i grupiranje političkih stranaka, genocid, završetak rata, slom NDH i velikosrpskih snaga. ZAVNOH, Bleiburg i Križni put. Demografski i ratni gubici u Hrvatskoj.Unatoč proklamiranom jedinstvu republika poslije II.svjetskog rata uspostavljen je novi centralizam koji guši političke slobode i gospodarske inicijative. Rezolucija Informbiroa 1948. i uspješno suprotstavljanje ruskim pritiscima, otvaranje procesa postupne političke liberalizacije i privrednog rasta. Stalna žarišta političkih konfrontacija i kriza u saveznom vrhu. Hrvatsko proljeće 1971. Ustav iz 1974.i podrška načelu konfederacije. Brozov odlazak 1980. i općejugoslavenska kriza, višestranački izbori, Hrvatska samostalna i suverena država od 1991., agresija Srbije i JNA, kraj rata i postupno ostvarivanje strateškog cilja ulaska u Europsku uniju.Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; seminar; konzultacije; diskusija; InternetObveze studenata: seminarski rad; usmeni ispit.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad; usmeni ispit.

Literatura:Obvezna: Hrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske, Zagreb,1995.Bogdan Krizman, Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941, Zagreb,1975.Anđelko Milardović, Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske, Zagreb,1992.Vladimir Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Zagreb,1989.F. W. Engdahl, Stoljeće rata, Zagreb, 2000;Đ. M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, 2002, str. 307-663D. S. Painter, Hladni rat. Povijest međunarodnih odnosa. Srednja Europa, Zagreb, 2002;

102

NAZIV KOLEGIJA: ZAVIČAJNA POVIJESTIme nositelja kolegija : Mr.sc. Marija Obad, prof. visoke školeOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3 Ukupno dana terenske nastave: 4 danaECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 2 / 68

Opis/sadržaj kolegija:Nastavni kolegij Zavičajna povijest obuhvaća sadržaje kojima je svrha pripremiti buduće učitelje

za obradu određenih cjelina i tema iz svih povijesnih razdoblja kraja (zavičaja) u kojem djeluje. Cilj je osposobiti, odnosno obrazovati učitelja koji će znati koristiti različite izvore znanja, dajući predmetu povijesti osobitu crtu povezanosti sa sredinom učenika. Prapovijest: Naši krajevi obiluju ostacima iz prapovijesnog razdoblja. Brojni ostaci materijalne kulture čuvaju se u arheološkim muzejima i zbirkama. Iščitavajući tekstove s keramičkih, kamenih i ostalih nalaza rekonstruira se najstarija povijest ljudskog roda (čovjeka) koji je obitavao na našim prostorima.Stari vijek: Spomenici antičkog doba su česti kao i primjeri njihova čestog uništavanja. Uz brojne ostatke u kamenu ostale su sačuvane građevine koje svjedoče o vremenu i životu dotičnoga povijesnog razdoblja. Natpisi u kamenu također otkrivaju važan dio onoga što nazivamo «svijet antike». Srednji vijek: Teme iz srednjovjekovne povijesti mogu biti povezane s arheološkom ili čisto povijesnom problematikom ili s obje istodobno. One imaju jasnu ulogu u unaprjeđivanju poznavanja nacionalne povijesti, a osobito je korisno ako se mogu povezati s mjestima koja su učenicima poznata. Razdoblje 16.-18.st.: Razdoblje je izdvojeno s obzirom na specifičnost razdoblja obilježenog turskim pritiskom i mletačkom vlašću u Dalmaciji, pustošenjima i migracijama, ali i zametcima procesa koji kontinuirano traju do naših dana.Razdoblje od kraja 18.st.-1918.: Razdoblje treba povezati s nacionalnim preporodom i općenito procesima koji su oblikovali modernu hrvatsku naciju. Proces iseljavanja.Novija i najnovija povijest: Razdoblje pruža brojne mogućnosti povezivanja poznatih ličnosti i mjesta znamenitih po važnim događajima, uključujući i Domovinski rat. Arhivi, muzeji, zavičajne zbirke, knjižnice – mjesta edukacije. Povijesni likaliteti – mjesta edukacije. Poznate ličnosti – izvori znanja pri izučavanju povijesti. Tematska predavanja i promocije knjiga s povijesno-kulturnim sadržajem.Nastavničke kompetencije:Studenti će se upoznati sa vremenskom, prostornom i događajnom komponentom vezano za prošlost i suvremenost unutar korpusa hrvatskog naroda. Događaji će se posebno interpretirati u okviru zavičaja.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, seminari, diskusija, konzultacije, terenska nastava.Obaveze studenata: usmenu ispit (a,b,j), seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi, projekt.Praćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: usmeni ispit (a,b,j,), seminarski rad, projekt.

Literatura:Obvezna:Rendić Miočević, I., (2000.), Učenik istražitelj prošlosti, Školska knjiga, Zagreb.Pavličević, D., (2000.), Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb.Stradling, R., (2003.), Nastava europske povijesti, Srednja Europa, Zagreb.Dopunska:Obad, S., (1990.), Dalmatinsko selo u prošlosti, Logos, Split.Banac, I., (1992.), Grbovi biljezi identiteta, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.Budak, N., (1994.), Prva stoljeća Hrvatske, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.Mijatović, A., (1996.), Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb.Šanjek, F., (1996.), Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

103

Raukar, T., (1997.), Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zareb.Lukas, F., (1997.), Hrvatska moderna samobitnost, Dom i svijet, Zagreb.Bilandžić, D., (1999.), Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb.Rendić Miočević, I., (1999.), Poruke predaka, Profil, Zagreb.Obad, M., (1999.), Učenje povijesti u mlađoj školskoj dobi (habilitacijski rad), Filozofski fakultet, Zadar.Sanader, M., (2001.), Antički gradovi u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb.Rendić Miočević, I., (2004.), Oživjela Hrvatska, Školska knjiga, Zagreb.Obad, M., (2004.), Priče u kamenu, Zbornik radova Dijete, odgojitelj, učitelj, Stručni odjel Sveučilišta u Zadru, Zadar.Statuti dalmatinskih gradova (Zadar, Šibenik, Skradin, Trogir, Split, Dubrovnik).Priručnici za zavičajnu nastavu (županije).Povijesni atlas Hrvatske.Zbornici radova i edicije učiteljskih studija u Zadru, Splitu, Rijeci, Puli, Zagrebu, Čakovcu, Petrinji, Gospiću i Osijeku.

Časopisi:Povijest u nastaviPovijesni priloziDiadoraStarohrvatska prosvjeta

104

NAZIV KOLEGIJA: METODIKA NASTAVE PREDMETA IZBORNOG MODULA A 2Ime nositelja kolegija: dr. sc. Sanda Uglešić, viši predavačOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: ObvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Suvremeno povijesno obrazovanje: Strukturiranje metodike nastave povijesti. Didaktička komunikacija i suvremena povijesna znanost. Povijesno mišljenje (filozofijski i psihologijski aspekti). Uloga nastave povijesti u povezivanu predmeta. Redoslijed ili struktura nastavnog programa. Nastava povijesti u osnovnoj školi. Nastava povijesti u usmjerenom obrazovanju. Nastava povijesti u drugim zemljama. Metodika nastave povijesti na našim fakultetima. Odnos između prosvjetnih radnika i adolescenata. Planiranje i priprema za nastavu: Planiranje u nastavi povijesti. Priprema natavnika. Stručno usavršavanje nastavnika.Klasični oblici rada u nastavi povijesti: Povijesno mišljenje (struktura). Razgranati udžbenik i multimedijski sklop. Tipovi sata povijesti. Samostalni rad učenika. Izvannastavni rad. Izborna i fakultativna nastava. Aktualizacija. Korištenje književnosti i umjetničkih djela. Formiranje pojmova. Usmeno izlaganje. Lokalizacija povijesnih pojava i povijesnih karata. Zornost u nastavi povijesti. Izučavanje kronologije. Korištenje povijesnih izvora u nastavi. Historiografija u nastavi. Nastavna sredstva i tehnička pomagala. Tradicionalni didaktički sustavi. Egzemplarnost u nastavi povijesti. Heruistička nastava. Suvremena nastava povijesti: Programirana nastava povijesti. Problemska nastava povijesti. Vrednovanje rezultata i testiranje. Fleksibilna diferencijacija. Metodologija znanstvenih istraživanja. Razvoj povijesnog mišljenja. Pregled literature. Udžbenik kao predmet istraživanja. Eksperimentalna istraživanja: Istraživanja udžbenika i didaktičkih materijala. Praćenje eksperimentalnih istraživanja u nastavi. Sređivanje i obrada podataka.Hospitacije i ogledna predavanja: Upoznavanje osnovne i srednje škole. Rad s mentorom. Pokusna i ogledna predavanja. Praćenje oglednih predavanja i diskusije. Završna analiza nastavne prakse i upute za rad u školi.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, vježbe, seminari, diskusije, konzultacije.Obveze studenta: usmeni ispit, pismeni ispit, aktivno sudjelovanje u nastavi, esej ili seminarski rad.

Literatura:

M. Vrbetić, Nastava povijesti V. Mužić, Programatska nastava, Zagreb. 1976.V. Mužić, Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo. 1968.I. Rendić-Miočević, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb 1989.I. Rendić-Miočević, Prediktori uspješnosti problemske nastave povijesti u prvom razredu srednje škole, Pedagoški rad 3/1990

105

NAZIV KOLEGIJA: STRANI JEZIK 1 - ENGLESKI JEZIK - FONETIKAIme nositelja kolegija: Irena Fadić, prof., predavačOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina /semestar: 1/1Status kolegija: IzborniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovI (koeficijent opterećenja studenata): 4/136

Opis/ sadržaj kolegija:Međunarodni fonetski alfabet, organi govora, artikulacija, osobitosti engleskog jezika, glasovi,

samoglasnici, suglasnici, dvoglasi, naglašavanje riječi, elizija, rečenični ritam, intonacija, transkripcija riječi i rečenica u vezanom govoru.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: Predavanja, vježbe, diskusija, konzultacije, samostalno istraživanje, (sat predavanja i sat vježbi ili dva sata vježbi) Obveze studenata: Usmeni i pismeni ispitPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Usmeni i pismeni ispit;

Literatura:

Obvezna:Filipović, R. (1980): Engleski izgovor, Zora, Zagreb Ponsonby, M (1987): How now Brown Cow ?, Prentice Hall International. UK Brazil, D. (1997): Pronounciation for Advanced Learners of English, CUPVaughan- Rees, M. (1996): Rhymes and Rhythm, Phoenix Dopunska:Graham, C. (1994): Jazz Chants for Children, OUP Cunningham, S. et al. (1996): Headway Pronounciation, OUP Jenkins, J. (2004): The Phonology of English as an International Language, OUP

106

NAZIV KOLEGIJA: STRANI JEZIK 2 - ENGLESKI JEZIK – ANGLOSAKSONSKI SVIJETIme nositelja kolegija: Irena Fadić, prof. predavačOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina /semestar: 2/4Status kolegija: IzborniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4/136

Opis/ sadržaj kolegija:Povijesni i geografski okvir te kulturne i civilizacijske tekovine anglosaksonskog svijeta;

tradicionalni običaji, blagdani, predaja, umjetnost, obrti, folklor. Utjecaji anglosaksonske kulture i jezika na naš sustav vrijednosti i svakodnevni život kroz medije i komunikacije današnjice.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja; seminar; diskusija; konzultacije; samostalno istraživanjeObveze studenata: usmeni ispit; seminarski rad; aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ovjenjivanje studenata: usmeni ispit; seminarski rad; Literatura:Obvezna:Oakland, J. (1995): British Civilization, Routledge Mank, D. Oakland, J. (1995): American Civilization, Routledge Lavery, C. (1988): Focus on Britain today, Mac Millan Bruner Cox, T. (1992): Focus on the United States, Mac Millan

Dopunska:O'Driscoll, J. (1996): Britain, OUP Garwood, C., Gardani, G. Peris, E. (1994): Aspects of Britain and the USA, OUP Gordon, I. L. (1998): An Outline of American Geography, US Information AgencyBlum, Morgan, etc.(1999): An Outline of American History, USIA

107

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENI PRAKTIKUM IIme nositelja kolegija: Snježana Rončević, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 1/1Status kolegija: IzborniUvjeti upisa kolegija: Položen prijemni ispit glazbenih predispozicija sluha i ritmaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata):4/136

Opis i sadržaj kolegija:Glazbeno opismenjavanje i usvajanje glazbene terminologije. Savladavanje vještine sviranja

na sintesajzeru ili glasoviru sa dvije ruke. Paralelno sa usvajanjem temeljnog znanja iz osnova glazbene teorije treba razvijati i glazbeni ukus te osjećaj za izražavanje elemenata skladbe glasom i pokretima /ritmika/.Učenje pravilnoj intonaciji uz savladavanje tehnike disanja.Obrada ritmičkih obrazaca /brojalica/.Mjere – osnovne I složene. Intervali. Enharmonizam. Predznaci /povisilice,snizilice/. Durske i molske ljestvice.Transpozicija. Akordi /durski, molski/-kvintakordi, sekstakordi,kvartsekstakordi, dominantni septakord.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, radionice, vježbe po grupama od najviše 10 studenataObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi i posjedovanje svog instrumenta koji se po potrebi donosi na nastavuPraćenje nastave i ocjenjivanje studenata: usmeni ispitiLiteratura:Obvezna:Ivan Golčić: Pjesmarica – za osnovne škole, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.g.Njikša Njirić: Put do glazbe, priručnik za učitelje, ŠK 2001.g.Marija Riman: Zvončići – priručnik za učitelje s metodičkim uputama i izborom pjesama, Izdavački sentar RijekaAlfi Kabiljo: Zapjevajmo maleni – zbirka pjesama za djecu, priručnik za odgajatelje I učitelje uz kasetu, ŠK Zg 1991.g.Tanja Perić-Polonijo: Hrvatske narodne uspavanke, pjevanka uz CD, Izdavač Profil, Zg 2001.g.Diana Atanasov- Piljek: Moja glazba I,II i III, pjesmarice i metodički priručnici za učitelje, ALFA 2002.g..Stanišić, Jandrašev, Šimunov: Razigrani zvuci 1, 2 i 3, udžbenici za 1,2 i 3 razred osn.šk., ŠK Zg 2004.g.Dopunska:Videk, Golčić,Junaković: Pričanka,pjevanka,crtanka I i II, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.M. Ivanović-A. Tavčar: Glazbena škrinjica I,II i III, i CD, Profil Zg. 2001.gAntun Asić: Ponosna Hrvatska – zbirka domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, Agro znanje d.o.o.ZgPriredio dr. E. Peričić: Božične pjesme, Uskrsne pjesme ,Obje knjižice je izdao župni ured Petrčane, 1993.g.Priredio Miroslav Vuk: Hrvatske dječje pjesme, Naša djeca, Zg 1998.g Priredila Ksenija Burić-Sarapa: Radost svijetu svom, Eci, peci, Obje knjige je izdala IBIS grafika Zg. 1996 g.

108

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENI PRAKTIKUM IIIme nositelja kolegija: Snježana Rončević, prof., suradnica Magdalena Miočić, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/ semestar: 2/3Status kolegija: IzborniUvjeti upisa kolegija: Položen prijemni ispit glazbenih predispozicija sluha i ritmaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegijaPonavljanje gradiva. Kratice u notnom pisanju. Izrazi za načine izvođenja. Dinamičke oznake.

Vrste tempa, brzine izvođenja nekog glazbenog djela. Izrazi za karakter skladbe. Prstometi sviranja durskih i molskih ljestvica. Harmonizacija pjesama. Upotreba Orffovog instrumentarija. Uspostavljanje funkcionalna veze između glazbenih, jezičnih, likovnih I drugih umjetničkih sadržaja. Izgradnja otvorenosti prema inovacijskim nastojanjima u praksi na svim umjetničkim izričajima. Sudjelovanje u praćenju i analiziranju određenog aspekta glazbenog razvoja djece rane školske dobi.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, radionice, vježbe po grupama od najviše 10 studenataObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi i posjedovanje svog instrumenta koji se po potrebi donosi na nastavuPraćenje nastave i ocjenjivanje studenata: usmeni ispiti

Literatura:Obvezna:Ivan Golčić: Pjesmarica – za osnovne škole, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.g.Njikša Njirić: Put do glazbe, priručnik za učitelje, ŠK 2001.g.Marija Riman: Zvončići – priručnik za učitelje s metodičkim uputama i izborom pjesama, Izdavački sentar RijekaAlfi Kabiljo: Zapjevajmo maleni – zbirka pjesama za djecu, priručnik za odgajatelje I učitelje uz kasetu, ŠK Zg 1991.g.Tanja Perić-Polonijo: Hrvatske narodne uspavanke, pjevanka uz CD, Izdavač Profil, Zg 2001.g.Diana Atanasov- Piljek: Moja glazba I,II i III, pjesmarice i metodički priručnici za učitelje, ALFA 2002.g..Stanišić, Jandrašev, Šimunov: Razigrani zvuci 1, 2 i 3, udžbenici za 1,2 i 3 razred osn.šk., ŠK Zg 2004.g.Dopunska:Videk, Golčić,Junaković: Pričanka,pjevanka,crtanka I i II, Nakladnik HKD Sv.Jerolima, ZG 1998.M. Ivanović-A. Tavčar: Glazbena škrinjica I,II i III, i CD, Profil Zg. 2001.gAntun Asić: Ponosna Hrvatska – zbirka domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, Agro znanje d.o.o.ZgPriredio dr. E. Peričić: Božične pjesme, Uskrsne pjesme , Obje knjižice je izdao župni ured Petrčane, 1993.g.Priredio Miroslav Vuk: Hrvatske dječje pjesme, Naša djeca, Zg 1998.g. Priredila Ksenija Burić-Sarapa: Radost svijetu svom, Eci, peci, pec, Obje knjige je izdala IBIS grafika Zg.1996 g.

109

NAZIV KOLEGIJA: DRAMSKA RADIONICA I Nositelj kolegija: doc.dr. sc. Teodora VigatoOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/1Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136


Dramska radionica kao izborni kolegij ima zadatak upoznati studente s različitim oblicima dramskih igara i otkriti mogućnosti kako bi se dramske igre koristile u svakodnevnom radu s djecom. Nakon toga studenti se upoznaju sa svim sastavnicama scenskog izraza kako bi sami mogli sudjelovati u scenskoj igri i organizirati djecu pri uprizorenju scenskog iskaza.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, vježbe, radionice, diskusijaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: projekt,kontinuirana provjera znanja, istraživanje.

Literatura:Obvezna:Bunčić, K. – Ivković, Đ. – Janković, J. – Penava. A (2002.) Igrom do sebe, Alineja, Zagreb Gruić, Iva (2002.) Prolaz u zamišljeni svijet, Procesna drama ili drama u nastajanju, Golden marketing, ZagrebLadika, Z. Čečuk, S. Dević, Đ. (1983.) Dramske igre, Savez društva Naša djecaDopunskaŠkarić, Ivo (2000) Temelji suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb

110

NAZIV KOLEGIJA:DRAMSKA RADIONICA II Nositelj kolegija: doc.dr. sc. Teodora VigatoOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovI (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija: Druga dramska radionica ima zadatak da jednosemestralni rad sa studentima rezultira gotovim dramskim uradak. Kolegij obuhvaća sve sastavnice procesa stvaranja kazališne predstava po točno utvrđenim etapama. Svakoj etapi se posvećuje određeno vrijeme. Najprije izbor teksta i rad na tekstu, dramske igre (predhodno usvojene u Dramskoj radionici I) zatim govor, pokrate, podtekst, mizanscena, scenski prostor s kulisama i dekorom, rekviziti, kostimi, inscenacija i konačno nastup pred kolegama.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, vježbe, radionice, diskusijaObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: projekt,kontinuirana provjera znanja, istraživanjeLiteratura:Obvezna:Ladika, Z. (2000.) Kazališna čarolija, Zbornik igrokaza za djecu i dramske grupe, Kazalište Mala scena, Školska knjiga, ZagrebKolar, E. (1992.) Sto i jedno poglavlje iz lutkarske režije, Zajednica kulturno umjetničkog društva ZagrebBerry, C. (1998.) Glumac i njegov glas, CekadeŠkarić, I. (2000.) Temelji suvremenog govorništva, Školska knjigaDopunska:Vigato, Teodora (1999.) Lutkarska predstava - Od ideje do izvedbe, Školski vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja, Volumen 48, br. 1., Split, 1999. str., 63 - 68.Trefalt, Uroš (1993.) Osnove lutkarske režije, Zveza kulturnih organizacij u Sloveniji, LjubljanaStanislavski, (1988.) Moj život u umjetnosti, Omladinski kulturni centar, Čakovec

111

NAZIV KOLEGIJA:LIKOVNA RADIONICA I Nositelj kolegija: Josip Zanki, docentOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar:1/2Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovI (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija: Temeljna znanja, sposobnosti i vještine, razvoj kreativnosti različitim likovnim postupcima u

području slikanja, crtanja, modeliranja i građenja, keramike i različitih vrsta primjenjenog oblikovanja. Grafičke tehnike.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, vježbe, konzultacije, radioniceObveze studenata: usmeni ispit, praktični rad, seminar,esejPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: usmeni ispit, praktični ispit, kontinuirana provjera razvoja sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja, uspoređivanja i kreativnog djelovanja ( kritičke prosudbe suvremenog života kao i tradicionalnih vrijednosti ).

Literatura:Literatura iz područja umjetnosti, znanosti o umjetnosti, sociologije umjetnosti, itd.( prema vlastitom izboru nastavnika i studenata).

112

NAZIV KOLEGIJA:LIKOVNA RADIONICA IINositelj kolegija: Josip Zanki, docentOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovI (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija: Grafički dizajn, plakat, školski list ( grafički prijelom9, čestitka, pozivnica, tekstilni i modni

dizajn, medijska kultura, performans, scenografija, fotografija.Estetsko uređenje školskog interijera i eksterijera, računalna grafika, fotografija, video.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, vježbe, konzultacije, radioniceObveze studenata: usmeni ispit, praktični rad, seminar,esejPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: usmeni ispit, praktični ispit, kontinuirana provjera razvoja sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja, uspoređivanja i kreativnog djelovanja ( kritičke prosudbe suvremenog života kao i tradicionalnih vrijednosti ).

Literatura:Literatura iz područja umjetnosti, znanosti o umjetnosti, sociologije umjetnosti, itd.( prema vlastitom izboru nastavnika i studenata).

113

NAZIV KOLEGIJA: SURADNJA DJEČJEG VRTIĆA I OSNOVNE ŠKOLEIme nositelja kolegija: dr.sc. Diana Nenadić - BilanOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 2/3Status kolegija: IzborniUvjeti upisa kolegija: Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 /136

Opis/ sadržaj kolegija:Temeljna polazišta i značajke suradnje dječjeg vrtića i osnovne škole. Senzibilizacija i priprema

odgojitelja predškolske djece i učitelja za suradničke odnose. Stručno-pedagoška služba i ravnatelji u procesu suradnje. Roditelji kao aktivni čimbenici u procesu suradnje. Modeli suradnje dječjeg vrtića i osnovne škole. Istraživanja prilagodbe djece na osnovnu školu. Planiranje, praćenje i vrednovanje procesa suradnje.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, seminar, radionice, diskusija, Internet.Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispitPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: istraživanje, pismeni i usmeni ispit

Literatura:Obvezna:Rosić, V., Zloković, J. ( 2004 ): Modeli suradnje obitelji i škole, Foma, ZagrebVonta, T. ( 1999 ) : Mogućnosti ostvarivanja kontinuiteta na prelasku djece iz vrtića u školu, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu,1/1999, Zagreb, 57 – 66.Burić, H., Džepina, Lj. ( 2000 ) : Prijelaz iz vrtića u školu : kontinuirani model, Zbornik Učiteljske akademije u zagrebu, 2/2000, Zagreb, 345 -353.Došen-Dobud, A. ( 2001 ) :Predškola, Alinea, ZagrebMilanović, M. ( 1997 ) : Pomozimo im rasti, Ministarstvo prosvjete i športa RH, ZagrebDopunska:Miljak, A. ( 1996 ): Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja, Persona, ZagrebVilić-Kolobarić, K. ( 2004 ): Priručnik za pedagoške radionice, Foma, ZagrebMijatović, A. ( 1999 ): Osnove suvremene pedagogije, Hrvatski pedagoško-književni zbor, ZagrebZloković, J. ( 2000 ) : Poticanje roditelja na bolju suradnju sa školom – primjena suvremene obrazovne tehnologije, Zbornik radova: Nastavnik i suvremena obrazovna tehnologija, Filozofski fakultet, Rijeka, 243 – 250.Internet izvori:http://www.ioe.ac.ukhttp://www.eric.ed.gov

114

http://www.eric.ed.gov/

http://www.ioe.ac.uk/

NAZIV KOLEGIJA: IZABRANA POGLAVLJA IZ FILOZOFIJE ODGOJANositelj kolegija: Mr.sc. Milena Radovan BurjaOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1 / 2 Status kolegija: IzborniUvjeti upisa kolegija: Motiviranost za studij i sadržaje kolegijaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi: (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:U dogovoru sa studentima svake godine bi se u drugom semestru obrađivale neke od koncepcija

odgoja – neka od filozofskih stajališta ili neki od istaknutijih filozofa odgoja:Različite koncepcije odgoja: Platonovsko, Tomističko, Lockeovo, Rousseauovo (naturalističko), pragmatičko (John Dewey), egzistencijalističko, esencijalističko, biheviorističkoZnačajniji predstavnici u filozofiji odgoja i njihov doprinos teoriji odgoja: sofisti, Sokrat, Platon, Aristotel, J. Locke, J. J. Rousseau,J. F. Herbart, I. Kant, J. Dewey, A. S. Neill, Mary Wollstonecraft, J. S. MillFilozofija odgoja i hrvatski mislioci: Marko Marulić, Franjo Petrić, Nikola Gučetić, Stjepan Basariček, Franjo Marković, Albert Bazala, Pavao Vuk- Pavlović

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja i seminari, također diskusija i radionice za obradu pojedinih sadržajaObveze studenata: usmeni ispit i/ili pismeni ispit, seminarski rad, te aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje ocjenjivanja studenata: istraživanje, kontinuirana provjera znanja i seminarski rad

LITERATURA:Obvezna:Branko Bošnjak (1989): Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb, NaprijedMilan Polić (1993): K filozofiji odgoja, Zagreb, ZnamenPavao Vuk- Pavlović (1996): Filozofija odgoja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna nakladaFilozofija odgoja; Izbor tekstova hrvatskih pisaca/ priredio Ivan Čehok (1997), Zagreb, Školska knjigaEdgar Morin (2002): Odgoj za budućnost: sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju, ZagrebAntonio Perotti (1995): Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje /prevela Božica Jakovlev/, Zagreb, EducaUčenje: blago u nama: izvješće UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. st. (1998), ZagrebDopunska:Aristotel, Nagovor na filozofiju: prijevod Darko Novaković (1987); ZagrebZora Raboteg- Šarić (1995): Psihologija altruizma, ZagrebErich Fromm (1984): Autoritet i porodica, ZagrebErich Fromm (1977): Čovjek za sebe; Istraživanje o psihologiji etike, ZagrebPrema društvu koje uči: poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju) (1996), ZagrebKarl R. Popper (1997): U potrazi za boljim svijetom (preveo Dražen Karaman); Zagreb, KruzakInternet izvori:www.radionicapolic.hrwww.vusst.hr/~berislav/personalhttp://depts.washington.edu/nwcenter/

115

http://depts.washington.edu/nwcenter/

http://www.vusst.hr/~berislav/personal

http://www.radionicapolic.hr/

NAZIV KOLEGIJA: KNJIŽEVNI RODOVI I VRSTE Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Stipe Botica Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar: 2/4Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati: 15 / 2 ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegija:Književnoteoorijsko objašnjenje pojmovlja. O rodovima i vrstama tijekom povijesnog trajanja.

Hrvatska teorijska misao.Bitna obilježja lirskoga (narav lirike, lirsko stiliziranje, figurativan govor, figure i tropi, načela versifikacije, suvremeno lirsko pjesništvo).Bitna obilježja epskoga (epilksa u stihu i prozi, ep, spska pjesma, epopeje, epsko-lirske vrste; pripovjedna proza: roman, pripovijetka, kraći prozni oblici. Načela proznoga stiliziranja).Bitna obilježja dramskoga (vrste, struktura dramskoga djela, glavne dramske vrste, načela dramskoga u izvedbi).Odnos tradicionalnog pristupa rodovima i vrstama i suvremene književnoteorijske misli.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, samostalno istraživanje, vježbe, seminarski i mentorski rad, konzultacije, radionice, diskusija, internet



Literatura: Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulture, Mh, Zagreb 2001.Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Zagreb 1998.Milivoj Solar, Teorija književnosti, Zagreb 2001.Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb 1987.

116

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENA RADIONICA IIme nositelja kolegija: Snježana Habuš Rončević, prof., viši predavač, suradnik Tomislav Košta, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 1/2Status kolegija: IzborniUvjet upisa kolegija: Položen pismeni i usmeni ispit iz glazbene kultureBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija: Učenici od prvog do četvrtog razreda i studenti četvrte godine RN sudjeluju na

projektima:-godišnja doba, glazba prirode, slušanje glazbe prirode (glazba mora, glazba Velebita);-onomatopeja na satu glazbene kulture;-glazbena vizualizacija, ton, riječ, slika i pokret kao vrhunac umjetničkog doživljaja (stvaralaštva);-glazba i govor – slogovi u ritmu brojalice, slogovi za korekciju glasova i grupe slogova za korekciju pjevajućim glasom;-živa glazbena baština, istraživanja prvih dječjih melodija tradicijske glazbene kulture (uspavanke,brojalice, rugalice) - općenito melodije na temu "materinska glazba";-glazbena analiza petnaest dječjih pjesama koje je autor ovog programa pronašao u zabavištu i pučkoj školi koje su se pjevale početkom 20. stoljeća u Preku na otoku Ugljanu; -pokušaj glazbene dramatizacije ''Malog princa'', ''Šume Striborove'' i ''Zvjezdana''.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; vježbe; konzultacije; radioniceObveze studenata: usmeni ispit; aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata:usmeni ispit (a,b,j); praktični ispit u radionici; kontuinirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti

Literatura:

Dijana Atanasov – Piljek, Moja glazba, Priručnik, CD, DVD, Alfa, Zagreb,2002.Marija Blanka Šmit, Glazbom do govora, Naklada, HAID, Zagreb,2001.Josip Završki, Tratinčice, Školske Novine, Zagreb, 1992.Josip Kazić, Kako nastaje melodija, ŠK, Zagreb, 1993.Čelar A, Raguž N, Svijet glazbe, Vježbenica za glazbenu kulturu u 4. razredu osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2000.

117

NAZIV KOLEGIJA: GLAZBENA RADIONICA IIIme nositelja kolegija:Snježana Habuš Rončević, prof., suradnik Tomislav Košta, prof. Odjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5Status kolegija: IzborniUvjet upisa kolegija: Položen pismeni i usmeni ispit iz glazbene kultureBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija: Učenici od prvog do četvrtog razreda i studenti četvrte godine RN sudjeluju na

projektima:-godišnja doba, glazba prirode, slušanje glazbe prirode (glazba mora, glazba Velebita);-onomatopeja na satu glazbene kulture;-glazbena vizualizacija, ton, riječ, slika i pokret kao vrhunac umjetničkog doživljaja (stvaralaštva);-glazba i govor – slogovi u ritmu brojalice, slogovi za korekciju glasova i grupe slogova za korekciju pjevajućim glasom;-živa glazbena baština, istraživanja prvih dječjih melodija tradicijske glazbene kulture (uspavanke,brojalice, rugalice) - općenito melodije na temu "materinska glazba";-glazbena analiza petnaest dječjih pjesama koje je autor ovog programa pronašao u zabavištu i pučkoj školi koje su se pjevale početkom 20. stoljeća u Preku na otoku Ugljanu; -pokušaj glazbene dramatizacije ''Malog princa'', ''Šume Striborove'' i ''Zvjezdana''.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja; vježbe; konzultacije; radioniceObveze studenata: usmeni ispit; aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata:usmeni ispit (a,b,j); praktični ispit u radionici; kontuinirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti

Literatura:Dijana Atanasov – Piljek, Moja glazba, Priručnik, CD, DVD, Alfa, Zagreb,2002.Marija Blanka Šmit, Glazbom do govora, Naklada, HAID, Zagreb,2001.Josip Završki, Tratinčice, Školske Novine, Zagreb, 1992.Josip Kazić, Kako nastaje melodija, ŠK, Zagreb, 1993.Čelar A, Raguž N, Svijet glazbe, Vježbenica za glazbenu kulturu u 4. razredu osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2000.

118

NAZIV KOLEGIJA:EKOLOGIJA Ime nositelja kolegija:dr.sc. Anđelko Vrsaljko Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: IzborniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovI (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/ sadržaj kolegija:Stjecanje temeljnih znanja o mnogostrukoj povezanosti žive i nežive prirode, posebice o

narušavanju ekološke ravnoteže kao posljedicom sve intenzivnijeg čovjekova uplitanja u složene odnose u ekosferi. Pojam holističkog pristupa u interpretaciji znanstvenih spoznaja na širokom, interdisciplinarnom području ekologije. Suvremena ekološka drama čovječanstva kao socijalna drama industrijske revolucije. Oblikovanje vrijednosnog sustava temeljenog na dominaciji čovjeka i kulture nad prirodom. Upoznavanje studenata s pojmom ekološke krize i mjerama koje, na lokalnoj i globalnoj razini, treba poduzeti kako bi se zaustavila degradacija biosfere i očuvala biološka raznolikost. Pojam trajno održivog razvoja (sustainable development) kao geslo nove međunarodne globalne ekološke politike. Omogućavanje kompleksnijeg interpretiranja konkretnih problema u životnoj (i radnoj sredini) studenata (budućih odgajatelja) i predškolske djece. Upoznavanje s konkretnim istraživanjima ekoloških orijentacija i ekološke svijesti.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, vježbe, konzultacija,radionice Obaveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastaviPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit,usmeni ispitLiteratura: Obvezna:Glavač, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.Springer O., Papeš D. i Kalafatić M.: Biologija 4, Profil International, Zagreb, 1998. (poglavito dio pod naslovom EKOLOGIJA, str. 153-263, autora prof. dr. Oskara Springera)Supek R.: Ova jedina zemlja, Globus, Zagreb, 1989.Cifrić I.: Socijalna ekologija, Globus, Zagreb, 1989.Matas, Simončić, Šobot: Zaštita okoline danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb, 1996.Uzelac, V.: Osnove ekološkog odgoja, Školske novine, Zagreb, 1990.Dopunska: Jackson A.R.W., Jackson J.: Environmental Science (The Natural environment and Human Impact), Longman, Essex, 1996.Capra, F.: Vrijeme preokreta, Globus, Zagreb, 1986.Rifkin, J.: Posustajanje budućnosti, Naprijed, Zagreb, 1986.Klepac, R.: Osnove ekologije, JUMENA, Zagreb, 1988.Russel, P.: Buđenje planeta, Globus, Zagreb, 1989.Gore, A.: Zemlja u ravnoteži, Mladost, Zagreb, 1994.Tompkins, P. & Bird, Ch.: Tajni život tla, Prosvjeta, Zagreb, 1998.Grupa američkih autora AKCIJE ZA ZEMLJU: 50 jednostavnih stvari koje djeca mogu učiniti za spas Zemlje, ZGO, Zagreb, 1994.Spajić-Vrkaš, V., Hudek, J., Pirš, G.: Svijet u opasnosti (ekološka početnica za osnovne škole), Kult-film, Zagreb, 1995. Internethttp://www. ekologija.nethttp://www.epa.gov/oar/http://www.who.int http://www.ei.jrc.it

119

http://www.ei.jrc.it/

http://www.who.int/

http://www.epa.gov/oar/

http://www/

NAZIV KOLEGIJA: INFORMATIKA IIme nositelja kolegija: Josip Cindrić, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 2/4 Status kolegija: izborni Broj tjedana po semestru/ broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/ sadržaj kolegija:Elementi računalnog sustava i njihova uloga u obradi podataka

Arhitektura računala. Mikroprocesor. Memorija. Ulazno izlazni uređaji.Operativni sustav (Windows)Uloga operativnog sustava. Značajke operativnog sustava (što treba znati za uspješnu primjenu). Radna površina svojstva i uređivanje. Rad sa prozorima, mape i datoteke. Rad sa medijima za pohranu podataka (Disketa, CD). Uslužni programi i sistemski alatiWindows Explorer, komprimiranje datoteka (WinZip, WinRar), Defragmentizacija i skeniranje diska. Internet (Browseri i pretraživanje), snimanje sadržaja WEBa (sadržaj sa interneta u vlastitim dokumentima), E-Mail, postavke, slanje i prijem

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja – 1 sat tjedno,vježbe – 1 sat tjedno, u grupama od 12 – 16 studenataObveze studenta: redovito pohađanje i izrada vježbi Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit – rad na računalu, praktična primjena stečenih znanja u izradi zadataka uz pomoć računalaLiteratura:Obvezna: kopija radnih materijala sa predavanja i vježbi (na disketi)Dopunska: Microsoft Windows XP korak po korak, On Line Training Solution Inc., prijevod Mirela ŽutićBrzi tečaj za MS Windows 98, Christine Dudley i Joyce Cox, prijevod Andreja PrevarekInformatika, Bože Plazibat i Sanda Jerčić, Veleučilište u Splitu, 2002.,Internet izvori: http://www.baycongroup.com/win98/win9800.htmhttp://www.microsoft.com/windowsxp/home/using/productdoc/en/http://www.computertim.com/howto/

120

NAZIV KOLEGIJA: INFORMATIKA IIIme nositelja kolegija: Josip Cindrić, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/ semestar: 3/5Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/ broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/ sadržaj kolegija:Tablični kalkulator – Microsoft ExcelMeniji i alatne trake (formula bar!), radni listovi i knjiga. Dodavanje i brisanje redova, kolona i listova. Oblikovanje čelija, formatiranje, tipovi podataka i poravnanje. Skrivanje redova, kolona i stranica. Izračuni i formule (Sum, Average postotci, min i max). Izrazi. Imenovanje čelija i raspona. Relativna i apsolutna adresa, uvjetno formatiranje. Slikanje stranica (Camera i Copy Picture). Sortiranje i filtriranje podataka. Grafički prikaz podataka. Postavke stranice (Margine, zaglavlje i podnožje), područje ispisa i ispis.

Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja – 1 sat tjedno, vježbe – 1 sat tjedno, u grupama od 12 – 16 studenataObveze studenta: redovito pohađanje i izrada vježbi Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit – rad na računalu, praktična primjena stečenih znanja u izradi zadataka uz pomoć računala

Literatura:Obvezna: Informatika, Bože Plazibat i Sanda Jerčić, Veleučilište u Splitu, 2002.,kopija radnih materijala sa predavanja i vježbi (na disketi)Dopunska: Microsoft Excel 2002 korak po korak, Curtis Frae, prijevod Ivana Vujica, 2003.Brzi tečaj za MS Excel 2000, On Line Press, prijevod Sanja Čavlović, 2001.Brzi tečaj za MS Excel 97, informatički priručnik, prijevod Nikola Solomun, 1999.Internet izvori: http://zavod.skolstvo.htnet.hr/elearner/register.htmhttp://www.baycongroup.com/excel.htmhttp://www.computertim.com/howto/http://www.bcschools.net/staff/ExcelHelp.htm

121

NAZIV KOLEGIJA: : PREGLED POVIJESTI HRVATSKE KULTUREIme nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Stipe Botica Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina / Semestar: 3/5Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati:15 / 2ECTS bodovi(koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis i sadržaj kolegija:Pojmovno određenje “kultura” i “civilizacija”. Kraći pregled velikih svjetskih kultura.

Kompleks kulturâ na hrvatskome području. Hrvatski kulturni pejzaž.Kulturno naslijeđe iz prapovijesti, vremena Ilira, Helena, Romana. Pojava i razvoj kršćanstva na hrvatskome prostoru.Dolazak Hrvata i stanje kulture u ranome srednjem vijeku. Starohrvatsko kulturno naslijeđe. Razvoj kulture do svršetka srednjega vijeka. Glagoljica. Mijene stilskih formacija u hrvatskoj kulturi (romanika, gotika, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam, kulturni slojevi tijekom 19. i 20. stoljeća). Usporedni primjeri u svim vrstama umjetnosti. Hrvatski kulturni i politički integralizam od ilirizma.Neke naznake hrvatske umjetnosti u 20. stoljeću.Cilj: Upoznati studente/ice s kompleksom kultura na hrvatskome području, mijenom stilskih formacija u hrvatskoj kulturi i osigurati kompetentno poznavanje povijesnog kulturnog konteksta.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, samostalno istraživanje, vježbe, seminarski i mentorski rad, konzultacije, radionice, diskusija, internet



Literatura:

M. C. Prette/A. De Giorgis, Povijest umjetnosti od početaka do naših danaI, Zagreb 2003.Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske, Zagreb 1993.R. Katičić Litterarum studia, Zagreb, 1998F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996.T. Macan, povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1992.Terry Eagleton, Ideja kulture, Zagreb 2003.

122

123

NAZIV KOLEGIJA: ŠPORTSKA RADIONICA IIme nositelja kolegija: Mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavač, suradnica Jelena Cetinić, prof., Donata Vidaković Samaržija, prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/6Status kolegija: IzborniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Modeliranje tjelesnog vježbanja za povećanje motoričkih postignuća u plivanju kao jednom

od osnovnih bazičnih sportova; Kineziološka analiza tehnika plivanja (strukturalna i biomehanička analiza); Antropološka analiza plivanja; Određivanje inicijalnog stanja subjekta. Određivanje željenog završnog stanja subjekta; Određivanje kinezioloških operatora za razvoj mišića koji su specifično opterećeni u plivanju (na temelju strukturalne analize); Određivanje kinezioloških operatora za razvoj repetitivne snage; Određivanje kinezioloških operatora za razvoj brzine tempa plivanja; Raspoređivanje kinezioloških operatora u zadanom vremenu tjelesnog vježbanja; Provođenje sustava kinezioloških operatora (tjelesno vježbanje); Kontrola uspješnosti primijenjenog modela tjelesnog vježbanja i procjena stupnja stvaralaštva (povećanja motorićkog postignuća).

Načini izvođenja rada (vježbanja) i usvajanja znanja: Radionica; Predavanje; Vježbe; Diskusija; Konzultacije; Samostalno istraživanjeObveze studenata: Aktivno sudjelovanje u radionici (evidencija inicijalnog i završnog stanja); Seminarski rad; Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Valorizacija postignutog osobnog stvaralaštva

Literatura: Čulina , M (2001) Analiza napredovanja učenja plivanja djece školskog uzrasta(Diplomski rad),Zagreb: Fakultet za fizičku kulturuGrčić-Zubčević,N.(1996).Efikasnost različitih programa te mogući čimbenici uspješnosti učenja plivanja.(Disertacija),Zagreb:Fakultet za fizičku kulturu.Volčanšek,B.(1996).Sportsko plivanje.Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.Leko,G.(2001):Definiranje odnosa motoričkih sposobnosti i anatropometrijskih karakteristika plivača(disertacija), Zagreb:Fakultet za fizičku kulturu.

Internet adrese: Da

124

NAZIV KOLEGIJA: ŠPORTSKA RADIONICA IIIme nositelja kolegija: mr. sc. Predrag Saratlija, suradnica Jelena Cetinić, prof.Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/7Status kolegija: IzborniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Modeliranje tjelesnog vježbanja za povećanje motoričkih sposobnosti i znanja potrebnih za

efikasno igrane igranja košarke;Kineziološka analiza košarkaške igre (strukturalna i biomehanička analiza); Antropološka analiza košarke; Planiranje; Određivanje inicijalnog stanja; Određivanje željenog završnog stanja; Određivanje cilja i zadaća; Programiranje; Određivanje kinezioloških operatora za razvoj antropoloških obilježja relevantnih za uspješno igranje košarke;Određivanje sadržaja; Određivanje ukupne količine opterećenja odabranim sadržajima;Određivanje načina provođenja sadržaja; Kineziološki operatori za razvoj aerobno sposobnosti, Kineziološki operatori za razvoj relativne eksplozivne snage; Kineziološki operatori za razvoj koordinacije pokreta; Kineziološki operatori za razvoj gipkosti; Kineziološki operatori za razvoj specičnoh gibanja u košarci; Periodizacija – raspoređivanje kinezioloških operatora u vremenu predviđenom za program; Provođenje programa (trening); Kontrola uspješnosti provođenja treninga; Procjena učinkovitosti provedenog procesa tjelesnog vježbanja.

Načini izvođenja rada (vježbanja) i usvajanja znanja: Radionica; Predavanje; Vježbe; Diskusija; Konzultacije; Samostalno istraživanjeObveze studenata: Aktivno sudjelovanje u radionici (evidencija inicijalnog i završnog stanja); Seminarski rad; Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Valorizacija postignutog osobnog stvaralaštva

Literatura: Findak V.,R . Mironović,I.Schmidt,V.Šnajder(1990) Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi , Školska knjiga , ZagrebTrninić,S.(1995) Strukturalna analiza znanja u košarkaškoj igri(Disertacija)Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu

Internet adrese: Da

125

NAZIV KOLEGIJA: PSIHOLOGIJA OBITELJI I RODITELJSTVAIme nositelja kolegija: prof. dr.sc. Mira Klarin, suradnica mr.sc. Slavica Šimić-ŠašićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar:3/6Status kolegija: IzborniUvjeti upisa kolegija: Položen kolegij razvojna psihologija I i II Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Cilj kolegija je upoznati studente s ulogom roditelja i obitelji u razvoju djeteta. Roditeljstvo i

obitelj u svom međuzavisnom djelovanju definiraju klimu u kojoj raste dijete. Klima u obitelji uvjetuje zadovoljenje primarnih emocionalnih potreba. Zadatak kolegija je da uz ulogu majke koja je prepoznata od davnine kao značajna osoba u ostvarivanju kvalitetne privrženosti, osvijestimo ulogu oca, koji predstavlja u hijerarhiji privrženosti drugu osobu. Kvaliteta bračnog života određuje odnos pojedinačnog roditelja prema djetetu. Braća i sestre također su značajni socijalizacijski faktori. Osim ovakvih tradicionalnih obitelji sve češće se susrećemo s obiteljima s jednim roditeljem (uvjetovanog razvodom ili pak željom roditelja da ima dijete ali ne i supružnika). Razvod braka proces je koji ima svoj tijek i koji u svim svojim etapama utječe na dijete. Sadržaj: Definiranje roditeljstva i uloga roditeljstva kroz povijest, motivacija za roditeljstvo, uzajamna regulacija roditelj – dijete, privrženost i roditeljstvo, interakcija maka - dijete i interakcija otac - dijete (stilovi roditeljstva), interakcija djeteta s braćom i/ili sestrama, vrste obitelji (potpuna obitelj, obitelj s jednim roditeljem, obitelj s pomajkom/poočimom), razvod braka i prilagodba djeteta, važnost obitelji u zadovoljenju djetetovih primarnih emocionalnih potreba

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, Internet, diskusija, konzultacijeObveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski radPraćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje

Literatura:Obvezna:Vasta, R., Haith, M., Miller,S.(1998): Dječja psihologija, Naklada slap, Jastrebarsko, (sadržaji vezani uz rani socijalni i emocionalni razvoj, obiteljski utjecaj, privrženost)Shaffer, D.R. (2000): Social and Personality Development, Wadsworth, US, (sadržaji vezani za obiteljsku interakcijuBukatko, D., Daehler, M. (2001): Child development, Houghton Mifflin Company, New York, (sadržaji vezani za obiteljsku interakciju)Dopunska:Colin, V. (1996): Human Attachment, The McGraw-Hill Companies, Inc., New York Emery, R. (1999): Marriage, divorce, and children¨s adjustment, Sage Publications, Inc., London, (sadržaji vezani za prilagodbu djeteta u potpunim obiteljima i razvedenim obiteljima, sadržaji vezani za obiteljsku interakciju i prilagodbu djeteta na razvod) Lamb, M. (ur.) (1997): The role of the father in child development, New York, John Wiley & Sons, Inc. (str. 1-19, 49-66, 104-162, 191-212)

126

NAZIV KOLEGIJA: ETIKA I LJUDSKA PRAVAIme nositelja kolegija: Mr.sc. Milena Radovan BurjaOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Izborni Uvjeti upisa kolegija: Motiviranost za studij i sadržaje kolegijaBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS bodovi: (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Cilj kolegija: kroz odabrane teme iz područja ljudskih prava i praktične etike pružiti uvid u

temeljne spoznaje o vrijednostima i ljudskim pravima kao poticaj odgovornog osvještavanja i življenja demokratskih vrijednosti na svim područjima životaZadaci kolegija: stjecanje znanja o ljudskim pravima i vrijednostima demokracije, njihova zaštita i zastupanje u interesu humanizacije međuljudskih odnosa, razvijanje pozitivnih stavova o vrijednosti života, poštivanju osobe i ljudskih prava, te primjena usvojenog u svakidašnjem životuSadržaji kolegija:Filozofski uvod u etiku; Predmet etike,pojam i izvor moralnosti; pojam dobra, djelovanje i sloboda; sloboda i odgovornost, osoba i ljudsko dostojanstvo, filozofski i povijesni okviri ljudskih prava i temeljnih sloboda, ljudska prava i dostojanstvo osobe, ljudsko dostojanstvo i pitanja slobode čovjeka i građanina, pojam prava; prirodno pravo i zakonsko pravo, socijalna pravda, temeljni pojmovi i problemi, međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, prava i dužnosti; prava i odgovornosti, pojam tolerancije; poznavanje drugih i poštivanje različitosti, odgoj za demokratske vrijednosti; odgoj za budućnost, primjena etike na životna pitanja i probleme mladih, promjene u shvaćanju odgojnih i obrazovnih vrijednosti danas; zahtjevi suvremenosti s obzirom na poštivanje ljudskih prava i demokratskih vrijednostiPrava djeteta; međunarodni dokumenti o pravima djece, primjeri kršenja ljudskih prava i prava djece, vrste ljudski prava, opravdanje ljudskih prava, sukob ljudskih prava, zaštita ljudskih prava, ljudska prava na djelu, odgoj za mir i nenasilje.

Načini izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, radionice, diskusija, InternetObveze studenata: usmeni i/ili pismeni ispit, aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad

Literatura:Obvezna:Ivan Čehok, I. Koprek (1996): Etika, priručnik jedne discipline, Zagreb, Školska knjigaIvan Koprek (uredio) (1999): Ljudska prava; čovjekovo dostojanstvo, ZagrebNacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999): Vlada RH, ZagrebRenata Miljević-Riđički, D. Maleš, M. Rijavec (2001): Odgoj za razvoj, ZagrebObrazovanje za ljudska prava i demokraciju: zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata /ur. V. Spajić-Vrkaš (2001): Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, ZagrebMirjana Krizmanić, V. Kolesarić (2003): Tolerancija u svakidašnjem životu, JastrebarskoM. Ajduković, N. Pečnik (1994): Nenasilno rješavanje sukoba, ZagrebDopunska:Miomir Matulović (1996): Ljudska prava: uvod u teoriju ljudskih prava, ZagrebMcQuoid- Mason, prijevod Iva Kutle, Forum za slobodu odgoja, ZagrebAntonio Perotti (1995): Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, ZagrebPatrice Canivez (1999): Odgojiti građanina?, ZagrebRazgovori o nasilju nad djecom/ urednica Neala Ambrosi-Randić (2001): Pula, Društvo Naša djecaAlice Miller (1995): Drama djetinjstva /prevela Radmila Rudež-Babac, Zagreb, EducaFernando Savater (1998): Etika za Amadora, Zagreb, EducaInternet izvori:www.unicef.orgwww.hrea.org

127

http://www.hrea.org/

http://www.unicef.org/

NAZIV KOLEGIJA: INTEGRATIVNA PEDAGOGIJA Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Zora Zuckerman Itković red. prof. Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi: (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Osobe s razvojnim teškoćama: definicije, prevalencija, rano otkrivanje u vrtiću i školi,

razvrstavanje i rad po posebnom programu; Segregacija, integracija, inkluzija; Klasifikacija teškoća u razvoju: oštećenje mentalnih funkcija, poremećaji glasovno-govorne komunikacije, oštećenja sluha, oštećenja vida, tjelesna invalidnost, poremećaji ponašanja (uvjetovani endogenim i egzogenim uzrocima); Definicija, prevelencija, klasifikacija, uzroci, kognitivna i emocionalna svojstva, opće karakteristike ponašanja, odgoj i obrazovanje mentalno nedovoljno razvijenih osoba, osoba s poremećajima glasovno-govorne komunikacije, osoba s oštećenjima sluha, osoba s oštećenjima vida, osoba s tjelesnom invalidnosti; Slabunjava djeca i djeca s kroničnim bolestima, rehabilitacija i odgojno-obrazovni rad; Škole pri zdravstvenim ustanovama, Osobe s poremećajima u ponašanju: klasifikacija, uzroci, prevencija i odgojno-popravne mjere.Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Studenti će steći temeljna znanja o osobama s razvojnim teškoćama, moći sudjelovati u njihovom ranom otkrivanju i razvrstavanju, biti osposobljeni organizirati njihovu integraciju u ustanovu poštivajući specijalna pedagoška načela integrativnog rada, organizirati posebne projekte pomoći tim osobama i njihovim obiteljima, sudjelovati u profesionalnoj orjentaciji tih osoba, znati participarati u njihovoj inkluziji; znati će prepoznati učenike s asocijalnim i antisocijalnim ponašanjem, moći sudjelovati u suzbijanju i preveniranju svih oblika agresivnog ponašanja i sudjelovati u preventivnim zahvatima suzbijanja toksikomanije, biti će osposobljeni voditi različite projekte preveniranja mnogobrojnih endogenih i egzogenih rizičnih faktora koji vode poremećaju u ponašanju, steći će temeljna znanja za savjetodavni rad roditeljima.

Oblici realizacije nastave: predavanja, rad u parovima, rad u grupama, mentorski rad, samostalni rad studenata, prezentacija i diskusija.Način praćenja i provjere rada studenata: metorsko praćenje istraživačkog rada studenata, permanentno praćenje izvršavanja radnih zadataka.Način polaganja ispita: pismeni ispit (test znanja), usmeni ispit.Način praćenja kvalitete realizacije kolegija: primjena upitnika za evaluaciju nastavnog rada.Obveze studenata i polaznika: Prisustvovanje nastavi i vježbama, sudjelovanje na hospitacijama, izrada radnih zadataka, održavanje oglednog predavanja, izlaganje samostalnih radova, polaganje ispita.

Literatura:Obvezna: Donadini, M. (1991.) Problemi otkrivanja, dijagnostike i zaštite djece ometene u psihofizičkom razvoju, Zagreb.Kovačević, V. (1988.): Osnove teorije defektologije, Zagreb, Fakultet za defektologiju Itković, Z. (1998.):Neki pokazatelji utjecaja inovirane nastave na socijalizaciju učenika u školskoj sredini. Zagreb, Napredak, br. 2, str. 153-162Itković, Z. (1998.):Neki pokazatelji uspješnosti nastave na više razina težine u radu s učenicima s teškoćama u učenju u redovitoj školi. Zagreb, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Vol 34, br.1., str 103-116Ribić, K. (1999.) Psihofizičke razvojne teškoće, Zadar, Forum

128

Dopunska :Janković, J., Bašić, J. (2001.): Prevencija poremećaja u ponašanju djece I mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece I mladeži I zaštitu djece s poremećajima u ponašanjuKušević, V. (1987.): Zloupotreba droga, Zagreb, Grafički zavod HrvatskeMatanović-Mamužić,M. (!982.) Teškoće u čitanju i pisanju, Zagreb, Školska knjigaWinkel, R. (Djeca koju je teško odgajati, Zagreb, Educa

Priručnici i časopisi:Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Zagreb, Kriminologija i socijalna integracija, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Zagreb, i drugi.

Internet izvorihttp://defektologija.net/http://www.hld.hr./stranice/poremecaji.shtmlhttp://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/fizikalnamedicina/10_02_2000_neurorizicna_djeca.html

129

http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/fizikalnamedicina/10_02_2000_neurorizicna_djeca.html

http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/fizikalnamedicina/10_02_2000_neurorizicna_djeca.html

http://www.hld.hr./stranice/poremecaji.shtml

http://defektologija.net/

NAZIV KOLEGIJA: ZAVIČAJNOST - BAŠTINANositelj kolegija: Mr.sc. Maja Obad, prof. visoke školeOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar:4/7 Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Suvremeni školski kurikulum shvaćamo kao stvaranje svekolikih uvjeta za učenje u kojima će

učenik otkrivati i dalje određivati dosege svoga razvoja, učiti o sebi, svojim mogućnostima i načinima usvajanja kao i o drugima i o svijetu u stalnoj interakciji s njim. Zavičaj određen prostorom i vremenom pruža brojne mogućnosti identifikacije, kreativnosti i stvaralaštva. Otkrivati zavičajne vrijednosti u kontekstu baštine znači omogućiti djeci spoznaju onoga što zovemo prošlost pretočenu u sadašnjost. Pojmovi: zavičaj – zavičajnost, doživljene vrijednosti, baština - baštiniti – djedovina – naslijeđene vrijednosti, nacionalne vrijednosti, općeljudske vrijednosti. Ognjište kao izvor povijesti – ognjište kao dom. Zavičaj u prostoru i vremenu. Uži, širi zavičaj, županija, regija, RH. Karakteristike zavičaja, reljef, klima, tradicijska kultura, narodni običaji, rukotvorstvo, folklor, glazba, zanati, jezik, usmena književnost, legende, vjerovanja, rituali, Božićni običaji, Uskršnji običaji (ostali vjerski običaji). Predstavljanje baštine na internetu i njena uloga u procesu obrazovanja. Kako čitati i istraživati baštinu. Mediteran, kulturna i prirodna baština i identit. Domovinski odgoj, Kulture i vrijednosti u dodiru. Zavičaj u vremenu, povijesna razdoblja i tragovi. Prigodne teme, povijesne slike, razvojne teme, povijesne ličnosti, poznati pojedinci. Zavičajne zbirke, muzeji, arhivi, izložbe, knjižnice, čitaonice, crkveni prostori, ostale institucije, koncerti-mjesta edukacije. Zavičajna mapa grada, mjesta sela. Zavičaj u prozi, poeziji, glazbi, slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi, športu. Radionički oblik rada: obilazak karakterističnih i značajnih mjesta u zavičaju, razgovor sa stručnim djelatnicima vezano za sadržaje koji se obrađuju u okviru odabrane teme. Nastavničke kompetencije:Studenti će se upoznati sa sadržajem nastavnog predmeta, znanstvenim određenjem i stručno-metodičkom definiranošću i različitim oblicima usvajanja sadržaja.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, internet. Obveze studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi.Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: projekt, usmeni ispit (a,b,j), seminarski rad.

Literatura: Obvezna:Školska baština, Zbornik radova, (2000.), Ministarstvo prosvjete i športa, Rijeka.Macan, T. (1999.), Povijest hrvatskog naroda, Školska knjiga, Zagreb. Magaš, D. (1998.), Regionalna geografija Hrvatske, Filozofski fakultet, Zadar Rendić Miočević, I. (2000.), Učenik – istražitelj prošlosti, Školska knjiga, Zagreb.Grupa autora, (2000.), Hrvatska tradicijska kultura, Barbat, d.o.o., Zagreb.Dopunska:Nejašmić, I. (1999.), Osnove opće geografije, Educa, Zagreb.Biluš, J. (i drugi autori), (1996.), Hrvatska za stolom – mirisi i okusi Hrvatske, Alfa, Zagreb.Mileusnić, Z., (1994.), Ljudi i masline, Etnografski muzej Varaždin, Varaždin. Maroević, I., (1993.), Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije, Zagreb.Fabijanić, D., (1998.), Boje zavičaja, Gradska knjižnica, Šibenik.Rendić Miočević, I., (2000.), U potrazi za hrvatskom kolijevkom, Književni krug, Split.Hefele, F., (2000.), Naši domaći obrti, Dom i svijet, Zagreb.Zbornik radova, (2002.), Život otočanke, Narodni muzej, Zadar.Vitez, Z., (2003.), Hrvtaski svadbeni običaji, Golden marketing, Zagreb.zdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Split (kulturno povijesni vodiči).

130

Zbornici radova i posebne edicije učiteljskih studija u Zadru, Splitu, Rijeci, Puli, Zagrebu, Petrinji, Čakovcu, Gospiću i Osijeku.

Časopisi: Povijesni priloziPovijest u nastaviMeridijaniPrirodaEkološki glasnikNarodna umjetnostNational geographicScuola italiana moderna, Milano, Italia

Baština na internetuhttp://www.unesco.orghttp://www.unesco.org/whc/world_he.htmhttp://www.unesco.org/webworld/http://www.unesco.org/webword/mdm/http://www.europa.eu.int/en/comm/dg10/culture/action/kaleidos-gen.htmlhttp://www.eurydice.orghttp://culture.coe.fr/indexeng.htm

131

http://culture.coe.fr/indexeng.htm

http://www.eurydice.org/

http://www.europa.eu.int/en/comm/dg10/culture/action/kaleidos-gen.html

http://www.unesco.org/webword/mdm/

http://www.unesco.org/webworld

http://www.unesco.org/whc/world_he.htm

http://www.unesco.org/

NAZIV KOLEGIJA: PREVENCIJA OVISNOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Jasminka ZlokovićOdjel: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaGodina/semestar: 4/7Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 12 / 2ECTS bodovi: (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Rizični životni stilovi djece i mladih. Oblici i vrste ovisnosti. "Nove" perspektive i "prakse". Razine prevencije. Ciljevi i zadaci prevencije. Konceptualni modeli zaštite i pružanja pomoći djeci i mladima. Nacionalni program sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti. Nacionalna strategija u školskom i predškolskom kurikulumu. Suradnja s obitelji, školom i lokalnom sredinom.

Rizični čimbenici – uzroci i posljedice. Ovisnost i različiti oblici socijalno neprihvatljivog ponašanja- delikvencija, nasilje, rane adolescentske trudnoće, rizične vožnje, napuštanje i bježanje iz škole. Socijalni krugovi utjecaja na mlade i "life skills" pristup odgoju i obrazovanju. Tehnike učenja, metode, oblici rada u "life skills" pristupu odgoju. Teorija nastanka asocijalnih ponašanja. Manipuliranje djecom- poticanje rizičnih životnih stilova i ovisnosti. Primarna prevencija i rano prepoznavanje ovisništva. Analize slučaja.

Zaštitni čimbenici u primarnoj prevenciji. Odgoj kao proces. Strategije odgojnog rada. Promicanje postignuća; zdravih životnih stilova; pozitivne komunikacije i međugeneracijske suradnje; nenasilnog rješavanja konflikata. Individualni pristup učeniku u školi. Planiranje i evaluacija školskih preventivnih programa.

Prepoznavanje obitelji i djece u riziku. Roditelji ovisnici i fenomen (su)ovisništva djece. Afirmacija roditeljstva i odgojnih kompetencija. Edukacija i savjetodavni rad s obitelji. Individualni modeli suradnje. Partnerstvo roditelja i škole.

Primarna prevencija i cjeloživotno obrazovanje nastavnika i stručnih suradnika.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti će upoznati različite oblike rizičnih životnih stilova i ovisnosti djece i mladih; znati prepoznati rizične čimbenike i razvijati zaštitne; osposobiti se za planiranje, izradu i inoviranje školskih preventivnih programa; primijeniti suvremene modele prevencije; osposobiti za kompetentnu i kritičku prosudbu problema djece i primjene prevencijskih programa;shvatiti kompleksnu ulogu obitelji i škole u primarnoj prevenciji; upoznati smjernice Nacionalnog programa suzbijanja zlouporabe droga; pravilno uspostavljati poticajnu i kvalitetnu suradnju s djecom i roditeljima; prepoznati važnost i organizirati interdisciplonarnu suradnju; biti sposobni da razvijaju kooperativnu komunikaciju svih sudionika u odgojno- obrazovnim ustanovama; prepoznati važnost permanentnog stručnog usavršavanja nastavnika iz područja sustavne, obiteljske, socijalne i školske pedagogije, andragogije i drugih komplementarnih znanosti.

Oblici realizacije nastave: Nastava će se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja, seminara i vježbi u kojima će se poticati grupne rasprave. Očekuje se kontinuirana priprema studenata za najavljene rasprave (konzultiranje literature, praćenje aktualnih zbivanja, pretraživanje mrežnih izvora i sl.). Dio nastave moguće je dijelom realizirati i kroz organizirane posjete odgojno- obrazovnim institucijama u kojima se na različitim razinama provode programi primarne prevencije.

Način praćenja i provjere rada studenata:

132

Postavljene obaveze i njihov opseg omogućuju ispunjenje zahtijeva za kontinuiranim praćenjem kvalitete i uspješnosti studenata u različitim aspektima napredovanja s obzirom na nastavni predmet- Prevencije ovisnosti u osnovnoj školi. Za praćenje aktivnosti i uspješnosti student izraditi će se instrument. Rad nastavnika od strane studenata vrednovati će se tijekom i na kraju semestra. Za potrebe spomenute evaluacije nastavnik će uz postojeće obrasce izraditi i odgovarajući evaluacijski obrazac koji će se primijentit tijekom semestra. Na ovaj način studentima će biti omogućeno da prije završetka semestra iznesu svoje prijedloge i primjedbe što će poslužiti nastabniku za učinkovitijim zadovoljavanjem potreba i interesa studenata, te da se tijekom semestra evaluira ispunjenost nastavnih ciljeva, predloženih nastavnih metoda i oblika rada i sadržaja nastavnog predmeta. Kontinuirano će se provoditi kraće provjere razumijevanja nastave, sadržaja kao i zadaća koje se od studenta u nastavnom kolegiju očekuju.

Način polaganja ispita: pismeni ispit (test znanja), usmeni ispit.

Obvezna literatura

* Knjige i priručnici (odabrana poglavlja)

Bašić, J., Ferić, M., Kraželić, V. (2001). Od primarne prevencije do ranih intervencija. Zagreb: Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet.

Itković, Z., Rendić, D., Boras, S. (2003) Zajedno za zdravlje i dobrobit učenika: tečaj za animatore prevencije ovisnosti, Welltrade d.o., Zadar.

Zloković, J., Dečman- Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti. Odgovornost obitelji, škole i društva. Zagreb: HPKZ (17-90/ ili do 114)

Miliša, Z., Zloković, J. (2008). Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima. Prepoznavanje i prevencija. Zagreb: MarkoM d.o.o., str. 46-129.

Zloković, J. (1998). Školski neuspjeh- problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Odsjek za pedagogiju, str. 37-127.

* Članci

Bouillet, D. (2005): Obiteljske i šire socijalne odrednice ovisnosti mladih Hrvatske, Borba protiv ovisnosti- borba za zdravu obitelj, Zagreb: Vlada Republike Hrvatske- Ured za suzbijanje opojnih droga, 306-315.

Itković, Z. (2004). Ovisnosti bez opijata: mogućnosti i granice pedagoške prevencije. Sarajevo: Obrazovanje odraslih, 5, str. 41-58.

Zloković, J., Bilić, V. (2007). Starši zasvojenci- sozasvojenost otrok?. Addicted Parents- Co- addicted Children? Sodobna pedagogika, Spreminjanje didaktične podobe pouka in šole, Contemporary Pedagogy, (Ljubljana) 58 (124), br. 1, str. 176-187.

Zloković, J. (2006). Rizičnost pojava nadarjenosti. Risks Concernig Giftedness. Didactica Slovenica- Pedagoška obzorja, znanstvena revija, Pedagoška fakulteta Ljubljana, Visokošolsko središće Novo mesto, (Novo mesto), (21), br. 1, str. 104-117.

Zloković, J. (2007). Različitost pristupa u otkrivanju i primarnoj prevenciji rizičnih ponašanja u obitelji. U: Zborniku radova znanstveno- stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Nasilje i

133

nasilno ponašanje u školi/ vrtiću/ učeničkom domu. Zagreb: Hrvatski pedagoško- književni zbor, str. 11-24.

Zloković, J. (2007). Suvremene obitelji između tradicionalnih i virtualnih odnosa. U: Zborniku radova I. Kongresa pedagoga, Pedagogija: Prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, Školska knjiga, str. 761-770.

Zloković, J. (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnrship of Parents and Teachers in Creating the Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in glogal society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

XXX, Mrežni izvori, www.

Dokumenti i programi

Nacionalni program djelovanja za mlade, RH, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2004.

Nacionalna strategija suzbijanja opojnih droga u RH, Vlada RH, Ured za suzbijanje opojnih droga

Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/ AIDS- a u 2005-2010. godini.

Dopunska literatura

Bašić, J. (2005). Lokalna zajednica u prevenciji ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja- primjer Istarske županije. Borba protiv ovisnosti- borba za zdravu obitelj. Zagreb: Vlada RH, Ured za suzbijanje opijnih droga, 114-121.Bouillet, D. (2004): Odnos mladih prema vrijednostima i činiteljima obiteljskog života, Sociologija sela, 42, ½, 173-195.Hentig, H. (1997), Humana škola: škola mišljenja na nov način, Educa, Zagreb.Itković, Z., Nazor, M., Ćale- Mratović, M. (1999). Obiteljska i društvena socijalizacija: prilog nacionalnoj strategiji sprečavanja zlouporabe droga, Filozofski fakultet, Zadar.Janković, J., Bašić, J. (2001). Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb. Kalilić, J. (1995). Program za borbu protiv ovisnosti u Splitsko- dalmatinskoj županiji, zajednički protiv ovisnosti, RH Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Pula, 123-125.Shapiro, L.E. (1997). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta, Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole: kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu škola, Educa, Zagreb.Uzelac, S. (1990). Odgoj i preodgoj djeteta i maloljetnika izvan institucije, Fakultet za defektologiju, Zagreb. Žižak, A., Bouillet, D. (2003): Standardi programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati: opis slučajeva iz odgojne i školske svakodnevnice, Educa, Zagreb. XXX, Mrežni izvori, www.

134

NAZIV KOLEGIJA: STILOGENOST JEZIČNIH SREDSTAVAIme nositelja kolegija :prof.dr.sc. Tihomil Maštrović Odjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Godina/semestar: 4/8Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi: (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Cilj je kolegija upoznati studente sa sposobnošću jezičnih sredstava da u određenim

tekstualnim uvjetima postanu nositelji stila cjelokupne obavijesti, tj. da postanu stilogenima. Stilogenost će se razmatrati u svim tipovima diskursa, kao i na svim jezičnim razinama: od fonostilističke, morfostilističke, te sintakto i semantostilističke kako bi studenti dobili uvid u kreativan potencijal svih jezičnih struktura, ali i upoznali se s osnovnim pojmovima i problemima koje proučava stilistika, i to u svome jezičnom aspektu. Velika pozornost posvetit će se razvijanju stilističkih i interpretativnih kompetencija samih studenata pa će važnu ulogu u sklopu kolegija imati praktične radionice na kojima će studenti samostalno, služeći se podatcima dobivenima na predavanjima i kroz individualan rad, pristupati tekstovima i, razvijajući svoje čitateljske sposobnosti, otkrivati strukturu njihovih stilskih osobitosti. Važno je napomenuti da će se na radionicama studenti susresti i s tekstovima koje su stvarala djeca.Kolegij je namijenjen studentima koji se obrazuju za zvanje učitelja u razrednoj nastavi i njihova će stilistička te, s njome povezana, interpretativna kompetencija biti od velike važnosti pri otkrivanju cjelokupna svijeta književnoga djela djeci. Oni će, shodno tome, moći pozitivno utjecati kako na razvoj čitateljskog interesa i čitateljskih sposobnosti svojih budućih učenika, tako i na razvoj njihovih stilskih sposobnosti uporabe jezičnih sredstava u usmenom i pismenom izražavanju. Okvirne teme: Jezik i komunikacija. Funkcije jezika. Jezično raslojavanje; socijalno, teritorijalno, individualno i funkcionalno-stilsko ( ekspresivnost i impresivnost uporabe jez. sredstava ). Stil. Stilistika ( lingvostilistika ). Stilogenost. Stilem. Pregled povijesnog razvoja stilistike. Retorika kao preteča stilistike. Impresionistička, strukturalna i poststrukturalna stilistika. Suvremeni pravci u stilistici. Razine lingvostilističke analize teksta. Fonostilistika. Morfostilistika. Sintaktostilistika. Semantostilistika. Grafostilemi. Lingvostilistička analiza književnoumjetničkog teksta. Lingvostilistika i interpretacija.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, diskusija, konzultacije. Obveze studenata: Pismeni ispit, usmeni ispit (A,B,J), aktivno sudjelovanje u nastavi.praćenje nastave, praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit (A,B,J), seminarski rad ili esej.Praćenje nastave, praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit usmeni ispit (A,B,J), seminarski rad ili esejLiteratura:Obvezna:Antica Antoš, Osnove lingvističke stilistike, Školska knjiga, Zagreb, 1974.Dopunska:Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Ljiljan, Sarajevo, 2001. Škreb, Z., Stamać, A., Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (izabrani tekstovi o stilu, o jeziku i književnosti, o mikrostrukturama stila) Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd 1966. ( izabrani tekstovi) Lanović, Nina, Prijedlog lingvističko-stilističkog pristupa analizi književnog (pjesničkog) teksta, Suvremena lingvistika, 27 (2001[i.e. 2003]), 1/2(51/52) ; str. 123-141 Tošović, Branko, Stilistika glagola, Lindenblatt, Wuppertal, 1995. Frangeš, Ivo, Nove stilističke studije, Globus, Zagreb, 1986.Vuletić, Branko, Sintaksa krika, Izdavački centar, Rijeka, 1986.

135

Vuletić, Branko, Fonetika književnosti, Zagreb, 1980.Čale, Frano, Od stilema do stila, Zagreb, 1973.Pranjić, Krunoslav, Jezik i književno djelo, Zagreb, 1968.Guberina, Petar, Povezanost jezičnih elemenata, Matica hrvatska, Zagreb, 1952.Važno je imati stila, zbornik ( uredio Krešimir Bagić ), Disput, Zagreb, 2002.

Internet izvori: Da

136

NAZIV KOLEGIJA: PRIRODNE POJAVE, TEHNOLOGIJA I ZAKONI FIZIKEIME NOSITELJA KOLEGIJA: prof.dr.sc. Nikica Uglešić, dr.sc. Maja Cindrić

ODJEL: Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Godina/semestar: 2 / III Status kolegija: izborni Uvjeti upisa kolegija: Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenta) : 2 ( 84 ) Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Osposobiti studente za kritičko mišljenje o pojavama i procesima u okvirima fizikalnih zakona, te ih upoznati s problematikom istraživačkog rada u prirodnim znanostima da bi takav model mogli primjeniti u istraživački i problemski usmjerenoj nastavi.

Sadržaj:

Modeli i fizikalni zakoni.Fizikalne veličine , mjerne jedinice i mjerenja u prirodnim znanostima. Građa tvari i svijet oko nas.Galileo Galilei i začetak fizike novog doba.Pomak , brzina i akceleracija.Međudjelovanje tijela i četiri osnovne sile. Isaac Newton i njegovi zakoni Opći zakon gravitacije i sunčev sustav.Energija , rad i snaga. Zakon očuvanje energije. Kruženje energije u prirodi.Osnovni pojmovi termodinamike.Zakoni termodinamike i molekularno kinetička teorija.Elektricitet, električna struja i električni strujni krugovi.Magnetizam. Harmonijska titranja i valovi.Optika. Osnovni pojmovi i problemi moderne fizike.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, seminari, radionice, diskusija, Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispit Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: istraživanje, pismeni i usmeni ispit Literatura:

a ) Obvezna:

Supek I, Povijest Fizike, Školska knjiga, Zagreb Paar Vladimir: Gibanje i energija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

Jakopović Ž. i Lopac V.: Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1999.

Cindro, N., Fizika 1, (3. izdanje), Skolska knjiga, Zagreb, 1985. Cindro, N., Fizika 2, (1. izdanje), Skolska knjiga, Zagreb, 1985. Henc-Bartolic, V. i Kulisic, P., Valovi i optika (s uvodom u atomsku fiziku i fiziku jezgre),

Skolska knjiga, Zagreb, 1989.

b ) Dopunska: Udzbenik fizike Sveucilista u Berkeleyu - Svezak 1: Kittel, C., Knight, W.D. i Ruderman,

M.A., Mehanika, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1982. Udzbenik fizike Sveucilista u Berkeleyu - Svezak 2: Purcell, E.M., Elektricitet i magnetizam,

Tehnicka knjiga, Zagreb, 1988. D.Halliday, R.Resnick i J.Walker, Fundamentals of Physics, John Wiley, New York, 1993.; Kulisic, P., Mehanika i toplina, Skolska knjiga, Zagreb, 1991. [2a-3a]

Kulisic, P. i Lopac, V., Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Skolska knjiga, Zagreb, 1991.

137

NAZIV KOLEGIJA: DJECA SA SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJUNositelj kolegija: Doc.dr.sc. Smiljana ZrilićOdjel: i odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: Izborni Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Upoznati studente s preduvjetima potrebnim za usvajanje vještine čitanja, pisanja i učenja.

Upoznati studente s pojmom specifičnih teškoća u učenju, uzrocima specifičnih teškoća u učenju (jezičnim teškoćama, disleksijom, disgrafijom i disklakulijom), spoznajnim, emocionalnim i motivacijskim razvojem djece sa specifičnim teškoćama u učenju, te pravilnim pristupom učitelja prema djetetu s navedenim teškoćama. Korespodentnost i korelativnost programaSpecifične teškoće učenja – definicija, uzroci, posljedice.Usvajanje jezika i povezanost jezika i vještina čitanja, pisanja i računanja.Jezične teškoće kao uzrok teškoća usvajanja čitanja, pisanja i računanja. Disleksija, disgrafija i diskalkulija. Učitelj i dijete sa specifičnim teškoćama učenja – pravilan (individualizirani) pristup

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja: predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci,multimedija i internet, obrazovanje na daljinu, konzultacije, laboratorij, mentorski radObveze studenata: Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Praćenje i ocjenjivanje studenata: eksperimentalni rad, pismeni ispit, usmeni ispit, esej istraživanje, projekt, kontinuirana provjera znanja, referat, praktični rad.

Literatura.Obvezna:Blaži, D., Banek, LJ. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34,2, str.183-190.Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Ostvarenje, Lekenik. Ljubešić, M.(ur.) (1997): Jezične teškoće školske djece, Školske novine, Zagreb. (odabrana poglavlja)

Dopunska: Banek, Lj., Blaži, D., Znaor, M. (2000): Poznavanje morfosintakse u djece s teškoćama u učenju. Trakošćan: Zbornik radova 3. međunarodnog seminara: Društvena i odgojno-obrazovna skrb za osobe s posebnim potrebama danas i sutra, 105 -112. Blaži, D., Znaor, M., Banek, Lj. (2000): Jezično znanje i auditivno pamćenje u djece s lošijim školskim uspjehom. Napredak, 141,4, 468 - 476.Blaži, D., Vancaš, M., Znaor, M. (2003): Ne prepoznati - ne djelovati - kršiti prava (posebne jezične teškoće, disleksija, disgrafija - osvrt na sadašnje stanje). Zbornik radova 4. Sabora pedagoga Hrvatske: "Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskoga društva", Hrvatski pedagoško-književni zbor, 594-600.Lenček, M. (1994): Jezične sposobnosti u djece s teškoćama čitanja. Neobjavljeni magistarski rad. Fakultet za defektologiju. Zagreb.Miles, T.R., Miles, E. (2004): Disleksija. Naklada Slap, Jastrebarsko. (odabrana poglavlja)Poshokova, I. (2001):Matematika bez suza, Ostvarenje, Lekenik (prijevod)

138

NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA KNJIŽEVNOST U EUROPSKOM KONTEKSTUIme nositelja kolegija: prof.dr.sc. Tihomil MaštrovićOdjel: odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 5/9Status kolegija: IzborniBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenata): 4 / 136

Opis/sadržaj kolegija:Hrvatski kulturni identitet u kontekstu europskog kulturnog kruga. Hrvatska književnost

prema europskim književnostima. Hrvatska književnost kao organski dio europskog književnog kretanja. Značaj europskih sveučilišta za razvoj hrvatske kulture i književnosti. Utjecaj europskih književnosti na hrvatsku književnost. Prinos Hrvata europskoj kulturi i književnosti. Hrvatski latinitet. Književna djelatnost Hrvata na latinskom jeziku u ostalim zemljama Europe. Humanizam u Europi. Hrvatski humanisti i razvojne faze humanizma. Europski humanistički kontekst Marulićevih djela. Višejezičnost opusa. Recepcija Marulića u Europi i njezini razlozi. M. Marulić, klasik europske humanističke i religiozne književnosti. Kultura renesanse u Italiji i drugim europskim zemljama. Hrvatska renesansna književnost u europskom kontekstu. Specifičnost hrvatske renesanse. Reformacija u europskim zemljama. Hrvatska protestantska tiskara u Urachu. Matija Vlačić Ilirik – povijesna ličnost njemačkog protestantizma. Protestantizam kao kulturni, književni i jezični pokret u Hrvatskoj. Protureformacija u Europi. Utjecaj europske barokne književnosti na hrvatsku književnost. Povezanost hrvatske leksikografije XVII. i XVIII. stoljeća s civilizacijom zapadnoeuropskog kruga. Pisci i djela hrvatske preporodne književnosti u europskom kontekstu. Društvena i politička pozadina realističke književnosti. Hrvatska književnost prve polovice XX. stoljeća kao dio europskog književnog kretanja. Suvremena hrvatska književnost prema europskim književnostima.


Literatura: Obvezna:Hrvatska književnost u europskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb, 1978.; R. Katičić, Litterarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1998.; E. Kale, Hrvatski kulturni i politički identitet, Zagreb, 1999.; R. Katičić, Na kroatističkim raskrižjima, Zagreb, 1999.; Hrvatski latinisti, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. I. I II., Zagreb, 1969.-1970.; M. Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnoga preporoda, II. izd., Zagreb, 1961.; I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1987.; M. Tomasović, Marko Marulić Marul, Zagreb, 1989.; N. Kolumbić, Hrvatska književnost od humanizma do manirizma, Zagreb, 1980.; J. Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji, Zagreb, 1976.; M. Franičević, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb, 1983.; M. Živančević-I. Frangeš, Ilirizam-realizam, Povijest hrvatske književnosti, knj. 4., Zagreb, 1975.; M. Šicel, Pregled novije hrvatske književnosti, Zagreb, 1992.; R. Katičić-S. Novak, Dvije tisuće godina pismenosti na tlu Hrvatske, Zagreb, 1987. Dopunska: R. Katičić, Na ishodištu, Zagreb, 1994.; E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1994.; J. Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995.; A. Hepp, C. Winter, Die Cultural Studies Kontroverse, 2003; M. Marulić, Davidijada, Split, 1984.; F. Bučar, Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije, Zagreb, 1910.; M. Mirković, Matija Vlačić Ilirik, Zagreb, 1960.; M. Vlačić Ilirik, O načinu razumijevanja Svetoga pisma, Zagreb, 1993.; M. Vlačić Ilirik, Katalog svjedoka istine, Zagreb, 1962.; S. Ježić, Hrvatska književnost od početaka do

139

danas (1100.-1941.), Zagreb, 1944.; M. Šicel, Književnost moderne, Povijest hrvatske književnosti, knj. 5., Zagreb, 1978.

NAZIV KOLEGIJA: KINEZIOLOŠKA KULTURAIME NOSITELJA KOLEGIJA: mr. sc. Predrag Saratlija, viši predavač, suradnica Jelena Cetinić, prof. ODJEL: i odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Godina/semestar: 3/5, 4/7, 5/9Status kolegija: obvezanBroj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/2, 15/2, 15/4ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenta) : 1/34 Napomena: Kolegij se pohađa tri semestra (120 sati), 1 ECTS bod po semestru Opis/ sadržaj kolegija:

Ciljevi i zadaće: Pozitivan utjecaj na obilježja antropološkog statusa, posebno pozitivno utjecati na funkcionalne , morfološke i motoričke sposobnosti., utjecati na konativno –kognitivne osobine koje učestvuju u motoričkom izražavanju., čuvanje i promicanje zdravlja putem kineziološke kulture kao dio općeg obrazovanja i kulture življenja., zadovoljenje biopsihosocijalnih potreba čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja određenih potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti., upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja primarnih obilježja čovjeka., stjecanje znanja o čimbenicima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda , te poduzimanje mjera za očuvanje i promicanje zdravlja., usvajanje određenog fonda motoričkih informacija potrebnih za izvođenje nastave kineziološke kulture, razvijanje radnih sposobnosti, izgrađivanje humanih međuljudskih odnosa kao vrijednog činitelja o kojem ovisi zdravlje pojedinca i društva u cjelini., njegovati higijenske navike, i navike za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine, teorijsko praktično osposobljavanje studenata za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja .

Sadržaji: Svi prirodni oblici kretanja , hodanja i trčanja , skakanja, bacanja , hvatanja i gađanja penjanje puzanje i provlačenje, dizanje i nošenje, kotrljanje i kolutanje, plesne strukture, višenje i upiranje, vučenje potiskivanje i navlačenje, sportske igre

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: vježbe.Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: istraživanje.

Literatura:Obvezna:Findak,V.:Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi.Findak,V.:Metodika tjelesne i zdravstvene kulture .Findak,V.:,Metikoš D.,Mraković M.:Kineziološki priručnik za učitelje.Findak,V.:,Metikoš D.,Mraković M.: Kineziološki model za provođenje individualiziranog rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.Mraković, M.,Findak,V.,Gagro, I.,Juras, V.,Reljić, J,.: Metodologija praćenja i vrednovanja u tjelesno i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.

140

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

Nastavni plan diplomskog studija za magistre primarnog obrazovanja

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godinaKolegij I

EII III IV V VI VII VIII IX X

Opća pedagogija 2 1 0 5

Uvod u razvojnu psihologijuDječja psihologija

2 1 0 5

2 1 0 2

Filozofija odgoja 1 1 0 4

Hrvatski jezik I, II 2 1 0

2 1 07

2 0 1

1 0 16

Matematika I,II 2 1 0

2 1 07

2 1 0

1 1 05

Pregled povijesti hrvatskog naroda

1 1 0 4

*Temeljni pojmovi teorije književnosti

1 1 0 4

*Povijest hrvatskog standardnog jezika

1 1 0 4

**Opća povijest starog vijeka 1 1 0 4

**Prapovijest hrvatskog prostora

1 1 0 4

Strani jezik 1 0 1 2

Prirodoslovlje 2 1 0 3

Glazbeni praktikum I,II 0 0 1 1

0 0 1 2

*Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse

1 1 0 2

*Norme hrvatskog standardnog jezika

1 1 0 2

*Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom

1 2 0 4

**Opća povijest srednjega vijeka

1 1 0 2

**Hrvatska povijest srednjega vijeka

1 1 0 2

Psihologija učenja i poučavanja

2 1 0 5

141

Didaktika 2 1 0 5

Žanrovi u dječjoj književnosti

2 1 0 6

*Hrvatska književnost od renesanse do prosvjetiteljstva

1 1 0 4

**Opća povijest novog vijeka

2 1 0 4

**Hrvatska povijest od 16.do 19.st.

1 1 0 4

Informatika 1 1 0 2

Zemljopis 1 1 0 2

Hrvatska dječja književnost 1 1 0 2

Likovna kultura 2 1 0 3

Kolegij I E

II III IV V VI VII VIII IX X

Glazbena kultura 2 1 0 3

Osnove kineziologije 2 2 0 2

*Hrvatska usmena književnost

1 1 0 3

**Hrvatska povijest 19.st. 1 1 0 3

Scenska kultura 2 1 03

Metodika nastave prirode i društva I,II,III,IV

2 0 1 4

2 0 1 3

1 0 2 4

1 0 2 4

Metodika nastave likovne kulture I,II,III,IV

1 0 1 4

1 0 1 3

1 0 1 3

1 0 1 4

Metodika nastave glazbene kulture I,II,III,IV

1 0 1 4

1 0 1 3

1 0 1 3

1 0 1 4

Kineziološka metodika I,II,III,IV

1 0 1 4

1 0 1 3

1 0 1 3

2 0 2 4

Pedagogija djece s posebnim potrebama

2 1 0 4

*Novija hrvatska književnost-romantizam

2 1 0 4

** Dalmacija u 19. st. 1 1 0 4

*Nov.hrv.knjiž.-predrealizam i realizam

1 1 0 3

**Opća povijest 20.stoljeća 1 1 0 3

Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti I,II,III,IV

2 0 1 4

2 0 1 4

1 0 2 3

1 0 2 7

Metodika nastave matematike I,II,III,IV

2 0 0

2 0 1 4

1 0 2 3

1 0 2 7

142

3*Nov.hrv.knjiž.- od moderne do danas

2 1 0 4

**Hrvatska povijest 20.st. 2 1 0 4

Medijska kultura 1 1 0 3

Kultura duha 2 1 05

*Hrvatska književnost u dijaspori

2 1 0 2

*Metodika nastave predmeta izbornog modula A1

1 1 0 4

**Zavičajna povijest 2 1 0 2

**Metodika nastave predmeta izbornog modula A2

1 1 0 4

Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju

2 1 0 4

Diplomsko istraživanje 26

Izborni kolegij I 1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

Izborni kolegij II 1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

1 1 0 2

Kineziološka kultura 0 0 21

0 0 21

0 0 41

Ukupno sati 24 23 24 24 22 23 24 23 22 14

Ukupno ECTS30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

* Izborni modul A 1** Izborni modul A 2

IZBORNI KOLEGIJI

I semestar

Strani jezik IGlazbeni praktikum IDramska radionica I

II semestar

Izabrana poglavlja iz filozofije odgojaGlazbena radionica ILikovna radionica IOpća povijest starog vijeka II

III semestar

Likovna radionica IIGlazbeni praktikum II

143

Suradnja dječjeg vrtića i školePrirodne pojave, tehnologija i zakon fizikeZborno pjevanjeIV semestar

Strani jezik IIInformatika IKnjiževni rodovi i vrsteGlagoljica i glagoljski spomeniciZborno pjevanje II

V semestar

Glazbena radionica IIInformatika IIPregled povijesti hrvatske kulture

VI semestar

Sportska radionica IDramska radionica IIPsihologija obitelji i roditeljstvaInformatika III

VII semestar

Sportska radionica IIZavičajnost - BaštinaPrevencija ovisnosti u osnovnoj školi Zavičajni govor u odgojno-obrazovnoj ustanovi

VIII semestar

Stilogenost jezičnih sredstavaIntegrativna pedagogijaEtika i ljudska prava

IX semestar

Djeca sa specifičnim teškoćama u učenjuHrvatska književnost u eu.kontekstuEkologija

144

Preddiplomski i diplomski studij za učitelje ustrojava se kao jednopredmetni studij s dva izborna humanistička modula: modul Hrvatskog jezika i književnosti i modul Povijesti. Program studija izrađen je prema ECTS bodovnom sustavu. Struktura studija je modularna i osim navedena dva modula koja odabire sam student, program čine i obvezatni moduli: edukacijski modul, humanistički modul, prirodoznanstveni modul, kineziološki modul i izborni modul (modul izbornih kolegija). Modul izbornih kolegija pruža mogućnost studentu odabira dva od ponuđenih 6 kolegija. Na četverogodišnjem preddiplomskom studiju student može ostvariti 240 ECTS bodova (ukupno studentsko opterećenje 8160), a na jednogodišnjem diplomskom 60 ECTS bodova (ukupno studentsko opterećenje 2040). Studenti diplomskog studija obvezatni su izraditi i obraniti diplomski rad. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi u vježbaonici, te konzultacija i individualnog studentskog rada. Studij za učitelje organizira i doškolovanje za kandidate koji su završili dvogodišnji studij za učitelje ili 4. godišnji temeljni studij za učitelje. Studij doškolovanja provodi se u obliku izvanrednog studija, a obuhvaća razlikovne sadržaje i sadržaje iz jednog od ponuđenih modula. Nakon odslušane nastave studenti su obvezatni izraditi i obraniti diplomski rad.

Uvjeti za prijelaz iz godine u godinu

Za upis u drugu godinu student mora postići najmanje 60 ECTS bodova od mogućih 60 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija student mora postići 120 ECTS bodova tj. mora položiti sve predmete prve godine studija (60 ECTS bodova), te postići najmanje 60 ECTS bodova s druge godine studija (60 + 60 = 120 ECTS). Za upis u četvrtu godinu studija student mora položiti sve predmete druge godine studija, te postići najmanje 60 ECTS bodova s treće godine studija (60 + 60 + 60 = 180 ECTS). Za upis u 5. godinu studija student mora položiti sve predmete s 3. godine i postići najmanje 60 ECTS bodova s 4. godine studija (60 + 60 + 60 + 60 = 240 ECTS).

3. 4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija

D) PREDMETI ODJELA SVEUČILIŠTA U ZADRU U PONUDI STUDENTIMA DRUGIH ODJELA

ODJEL ZA ARHEOLOGIJUARS101 Dr. Boško Marjan Uvod u arheologiju I. 2 2 - 6ARS102 Dr. Zdenko Brusić Paleolitik i mezolitik 2 1 - 6ARS103 Dr. Dražen Maršić Egejske civilizacije brončanog

doba2 1 - 6

ODJEL ZA ENGLESKIENP104 Ann Martinović, prof. Engleski jezik 1 - - 2 2ENP114 Doc.dr.sc. Damir Ćavar Uvod u računsku lingvistiku

(namijenjen je svim studentima – optimalan broj 30 studenata uključujući i studente drugih odjela)

1 1 - 4

ODJEL ZA FILOZOFIJU11UF30 dr.sc. Iris Tićac Uvod u filozofiju 2 - - 3

11AF30 dr.sc. Borislav Dadić Antička filozofija I 2 - - 3

11LO30 dr.sc. Slavko Brkić Logika I 2 - - 3

ODJEL ZA FRANCUSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

145

FRP 109 Marie-Rose Škifić, prof., lektor

Francuski kao svjetski jezik 1 - 1 2

ODJEL ZA GEOGRAFIJUGEZ106 dr. sc. Gordan Lukač Biogeografija s ekologijom 1 1 1 4GED106 dr. sc. Gordan Lukač Biogeografija s ekologijom 1 - 1 2GED105 Dr.sc. Slobodan

ŠestanovićOsnove petrologije i minerologije

1 - 1 2

GEZ105 Dr.sc. Slobodan Šestanović

Osnove petrologije i minerologije

1 - 2 4

ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJUIKP001 prof.dr.sc.Josip

Vidaković, dr.sc.Mira Klarin, dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar,

Interkulturalno komuniciranje(30 studenata)

13 27 - 4

IKP009 dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar,

Medijska pismenost (30 studenata)

13 27 - 4

IKP011 Vlado Sušac, prof., Strani jezik – ENGLESKI I (dvosemestralni) (15 studenata)

10 - 15 2

IKP012 mr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić,

Strani jezik – TALIJANSKI I (dvosemestralni) (15 studenata)

10 - 15 2

IKP013 Tomislav Krpan, prof., Strani jezik – NJEMAČKI I (dvosemestralni) (15 studenata)

10 - 15 2

IKP014 Aida Bogdan-Pavić, prof.,

Strani jezik – FRANCUSKI I (dvosemestralni) (15 studenata)

10 - 15 2

IKP010 dr. sc. Anđelko Vrsaljko, Osnove ekologije (30 studenata) 13 - 27 4

ODJEL ZA KLASIČNU FILOLOGIJUGRČ101 Teuta Serreqi, prof. Grčki jezik I 1 - 3 6LAT101 Mr.sc. Nada Bulić Latinski jezik I 1 - 3 6LAT102 Daniel Nečas Hraste,

prof.Uvod u studij klasične filologije 1 1 - 3

LAT 103 Zvonko Liović Osnove grčkog jezika 1 1 - 1 3GRČ102 Diana Sorić, prof./Ankica

Bralić, prof. Osnove latinskog jezika 1 1 - 1 3

ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKUOdsjek za hrvatski jezik i književnostHRV001 Mr.sc. Ivka Brkić Hrvatski jezik – OPO (3 grupe) 2 2RUS001 Mr.sc. Ivo Fabijanić Ruski kao svjetski jezik 2

ODJEL ZA POVIJESTPOD 101 Dr. Čače - Mr. Bratanić Uvod u znanost o povijesti 1 0 0 2POD 102 Dr. Čače - Dr. Bilić-

DujmušićPrimitivno društvo i rane civilizacije

2 0 0 3

POD 103 Dr. Kurilić Prapovijest hrvatskog prostora 1 1 0 2POD 104 Dr. Granić Uvod u srednjovjekovlje 2 0 0 3POD 105 Dr. Živković Povijest Hrvata u ranom

srednjem vijeku2 0 0 2

ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTIPUI901 Dr. Antun Travirka Fotografija 19. stoljeća I. 1 1 - 3

146

PUI920 Dr. Pavuša Vežić Grad i povijest - Antički grad u Istri i Dalmaciji I.

1 1 - 3

PUI928 Dr. Vinko Srhoj Skulptura 20. stoljeća 1 1 - 3

ODJEL ZA PSIHOLOGIJUPSI107 Dr. sc. Damir Letinić Osnove genetike

(Za 15 studenata s drugih odjela)1 1 - 2

ODJEL ZA SOCIOLOGIJUSOC104 Vinko Bakija, prof Sociologija turizma 2SOC105 Mr. Goran Kardum Multivarijantne analize i

istraživački modeli2

SOC106 Doc. dr. Biljana Kašić Feminističke teorije 2SOC108 Mr. Ratko Čorić Sociologija kulture 2

ODJEL ZA TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTTSJ001 Mr.sc. Andrijana Jusup,

asistentTalijanski kao svjetski jezik 2 3

TAP101 Mr. sc. Iva Grgić, viši predavač

Teorija prevođenja I 2 3

TAP104 Dr.sc. Ljerka Šimunović Opća Lingvistika 1 3

ODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA PREDŠKOLSKE DJECEUČZ111 Irena Fadić, prof. Strani jezik I (Engleski j.) 15 0 15 2UČZ112 Snježana Rončević,prof. Glazbeni praktikum I. 15 0 15 2UČZ113 mr. sc. Teodora Vigato Dramska radionica I 15 0 15 2PDŠ108 Ivo Nižić, prof.,

Snježana Rončević, prof. Glazbena radionica 15 0 15 3

PDŠ109 dr. Mirko Jamnicki Dojmi

Ekologija 15 0 15 3

PDŠ110 Josip Cindrić, prof. Informatika 15 0 15 3

3. 5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Engleski jezikTalijanski jezikNjemački jezikFrancuski jezikRuski jezik

U okviru redovite nastave studentima će se ponuditi moduli koje će realizirati gostujući profesori iz zemlje i inozemstva. Npr. profesori iz Austrije održat će u akademskoj godini 2005./2006. sljedeća predavanja na engleskom/njemačkom jeziku:

Johann Pehofer: Teacher education in the 21 st century, A New learning culture throught new media?

Edith Mühlgaszner: On the way to a muticultural society – Bilingual education in a multilingual region

Andreas Benscics : Important aspects as regards for the development of an educational platformi n the world wide web for media-pedagogical use

3. 6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

147

Studentima će se priznati ECTS bodovi postignuti na drugim studijima Sveučilišta u Zadru, na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj, te na verificiranim studijima u inozemstvu.

3.7. Način završetka studija

Student tijekom diplomskog studija stječe 300 ECTS bodova. Diplomski studij završava ostvarivanjem 300 ECTS bodova i usmenom obranom diplomskog rada. Temu završnog rada student bira iz područja obvezatnih modula.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Ukoliko zakonom nije drukčije određeno, studenti mogu nastaviti studirati nakon što su stekli potreban broj bodova za upis u određenu godinu studija.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Na Sveučilištu u Zadru, Zadar, Ulica dr. Franje Tuđmana 24i.

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

Odjel raspolaže sa 6 predavaonica (dvorane: 103, 105, 107, 109, 37 i 114) koje su smještene u Novom kampusu Sveučilišta u Zadru. Dvorana 103 ima kapacitet od 90 sjedećih mjesta, dvorane 105, 107, 109 i 37 imaju kapacitet od 70 sjedećih mjesta, a dvorana 114 ima kapacitet od 200 sjedećih mjesta.

Predavaonice su opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima. Stručni odjel raspolaže sa 6 grafoskopa, 16 prijenosnih računala, 4 TV i 3 videa, episkopom i 3 LCD – projektora.

Na Odjelu ima 5 specijaliziranih i potpuno opremljenih učionica. Glazbena i likovna učionica, učionica za strani jezik, učionica za nastavu informatike, multimedijalna dvorana i dvorana za kineziološku kulturu. Glazbeni kabinet raspolaže pijaninom, električnim klavirom, sintesaizerom i glazbenom linijom, te zbirkom CD-a i notnog materijala. Za izvođenje likovno tehničkih vježbi na raspolaganju je likovni kabinet sa štafelajima za likovni rad. U kabinetu za strane jezike koristi se TV, video i glazbena linija. Informatički kabinet raspolaže s 15 računala i LCD projektorom. Dvorana za kineziološku kulturu ima 200 m2 i nalazi se u okviru Novog kampusa s opremom (10 kom. gimnastičkih strunjača, kozlić, švedski sanduk, 2 kom. stolova za stolni tenis, utezi za dizanje, 4 klupe za svlačionicu, 20 kom. medicinki, 2 kom. traka za mjerenje LG linija, odrazna daska, 2 kom. Malih sanduka, 4 kom. stalaka za skok uvis, 3 kom. startera). U tijeku su nove investicije. Za kineziološku kulturu studenti koriste i sportske terene Sportskog centra u Zadru. Studenti i nastavnici koriste suvremeno opremljenu multimedijalnu dvoranu kapaciteta 200 sjedećih mjesta koja je osposobljena za nastavu na daljinu i prijenos video konferencija.

Nastavnici su smješteni u 11 kabineta (nastavnički kabineti, tajništvo i ured pročelnika). Svi kabineti raspolažu informatičkom opremom i prijenosnim računalima (nastavnici raspolažu s 20 osobnih i 15 prijenosnih računala). Za realizaciju nastave metodike nastavnici koriste dvije kamere marke Sony te kameru Olimpus.

Studentima je na raspolaganju prijenosno računalo, LCD-projektor, te informatička oprema u čitaonici Odjelne knjižnice. Za snimanje filmova iz kolegija Medijska i filmska kultura koriste svoju kameru.

Nastavnici i studenti koriste knjižnicu i čitaonicu u zgradi. Odjel raspolaže s knjižnim fondom od 1500 knjiga, a koriste se i bogatim fondom središnje Sveučilišne knjižnice (100.000 svezaka).

148

Sveučilišne čitaonice imaju preko 100 sjedećih mjesta. Studenti se koriste i bogatim fundusima Gradske knjižnice, Znanstvene knjižnice i Povijesnog arhiva u Zadru.

Odjel se prijavio na dva Tempus projekta u okviru kojeg je predviđena značajna stavka za nabavku računalne opreme i knjiga.

149

4.3. Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija

NOSITELJI KOLEGIJAA) Temeljni kolegiji

2. Opća pedagogija Dr. sc. Smiljana Zrilić3. Filozofija odgoja Mr. M. Radovan-Burja4. Uvod u razvojnu psihologiju Prof. dr. M. Klarin5. Dječja psihologija Prof. dr. M. Klarin 6. Pedagogija djece s posebnim potrebama Doc.dr. sc. Smiljana Zrilić7. Didaktika Mr.sc. Maja Obad8. Strani jezikruski jezik Doc. dr. sc Z. Matek-Šmit 9. Strani jezik - njemački jezik G. Bibić, prof.10. Strani jezik - engleski jezik I. Fadić, prof.11. Strani jezik - francuski jezik M. Rose Škifić, prof.12. Strani jezik - talijanski jezik I. Škevin, prof.13. Hrvatski jezik I, II Marija Musa, prof. Slavica Vrsaljko, prof.14. Žanrovi u dječjoj književnosti Doc. dr. R.Bacalja15. Hrvatska dječja književnost Doc. dr. R. Bacalja16. Pregled povijest hrvatskog naroda Prof. dr. J. Vidaković17. Zemljopis Doc.dr.sc. Vera Matassi Botunac

18. Matematika I, II Prof.dr.sc. Nikica Uglešić19. Informatika Josip Cindrić, prof.20. Prirodoslovlje Dr.sc. Anđelko Vrsaljko21. Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju Prof.dr.sc. Mira Klarin22. Likovna kultura I. Zelić, red. prof.23. Glazbena kultura Snježana Rončević, prof.24. Medijska kultura doc.dr. sc T. Vigato25. Scenska kultura doc.dr. sc T. Vigato26. Osnove kineziologije mr.sc. Saratlija Predrag27. Metodika nastave hrv. jezika i knjiž. Doc.dr.sc. I.Vigato28. Metodika nastave matematike I,II,III,IV Prof.dr.sc. Nikica Uglešić Dr.sc. Maja Cindrić29. Metodika nastave prirode i društva I,II,III,IV Mr. sc. M. Obad30. Metodika nastave likovne kulture I,II,III,IV I. Zelić, red. prof. Karmen Marčina, prof.31. Metodika nastave glazbene kulture I,II,III,IV Snježana Habuš Rončević, prof. Tomislav Košta, prof.32. Metodika kineziološke kulture I,II,III,IV Mr. sc. Predrag Saratlija33. Glazbeni praktikum I,II S. Rončević, prof.34. Kultura duha Mr.sc. Marinko Duvnjak

35. Kineziološka kultura Mr. sc. P. Saratlija

150

A) - temeljni kolegiji izbornog modula A1 i A2Modul A1 – Hrvatski jezik i književnost

36. Povijest hrvatskog standardnog jezika Doc.dr.sc. Ivica Vigato37. Norme hrvatskog standardnog jezika Marija Musa, prof. Slavica Vrsaljko, prof.38. Ovladavanje hrvatskim standardnim jez. Marija Musa, prof. Slavica Vrsaljko, prof.39. Temeljni pojmovi teorije književnosti Prof.dr. S. Botica 40. Hrvatska usmena književnost Prof.dr. S. Botica41. Hrvatska književnost sred.vijeka i renes. Doc.dr. sc. Teodora Vigato 42. Hrvatska književnost od renesanse Doc.dr. sc. Teodora Vigato

do prosvjetiteljstva 42.Novija hrvatsk književnost – romantizam Doc.dr. sc. R Bacalja 43. Novija hrvatska književnost – predrealizam i realiz. Doc. dr. sc R. Bacalja 44. Novija hrvatska knjiž. -od moderne do danas Doc. dr. sc R. Bacalja 45. Hrvatska književnost u dijaspori Doc.dr.sc. Robert Bacalja 46. Metodika nastave književnosti Doc.dr. sc. T. Vigato

Modul A2 – Povijest

47. Opća povijest starog vijeka Doc. dr. sc. S. Bilić-Dujmušić

48. Hrvatske zemlje u starom vijeku Doc.dr. A. Kurilić49. Opća povijest srednjeg vijeka Doc. dr. sc. Serđo Dokoza50. Hrvatska povijest srednjeg vijeka Prof.dr. M. Ančić51. Hrvatska povijest od 16. do 19. st. Prof. dr. sc. M. Brković52. Opća povijest novog vijeka Doc.dr. S. Dokoza53. Hrvatska povijest 19.st. Prof.dr.sc. Marjan Diklić54. Dalmacija u 19.st. Prof. dr. sc. Marjan Diklić 55. Opća povijest 20. stoljeća Dr. sc. Z. Begonja56. Hrvatska povijest 20.st. Prof. dr. sc. M. Diklić57. Zavičajna povijest Mr. sc. M. Obad 58. Metodika nastave povijesti Dr. sc. Sanda Uglešić 59. Diplomsko istraživanje I, II

Izborni kolegiji:

1. Strani jezik I, II I. Fadić, prof.2. Glazbeni praktikum I, II S. Rončević, prof.3. Dramska radionica I, II doc.dr. sc. T. Vigato4. Likovna radionica I,II I. Zelić, red. prof.5. Suradnja dječjeg vrtića i škole dr. sc. D. Nenadić. –Bilan6. Izabrana poglavlja iz filoz. odg. Mr. sc. M. Radovan.- Burja7. Književni rodovi i vrste Prof. dr. S. Botica8. Glazbena radionica I,II Snježana Rončević, prof.9. Ekologija dr.sc. Anđelko Vrsaljko10. Informatika, I,II Josip Cindrić, prof.11. Pregled povijesti hrvatske kulture prof. dr. S. Botica

151

12. Sportska radionica I, II Mr.sc. Petar Korica

13. Psihologija obitelji i roditeljstva Prof.dr.sc. Mira Klarin14. Etika i ljudska prava Mr. sc. M. Radovan-Burja

15. Zavičajnost - Baština Mr. sc. M. Obad16. Prevencija ovisnosti u osnovnoj školi Prof. dr. sc. J. Zloković17. Stilogenost jezičnih sredstava Prof.dr. sc. Tihomil Maštrović18. Djeca sa specifični teškoćama u učenju Doc. dr. sc. Smiljana Zrilić19. Hrvatska književnost u europskom kontekstu Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović

Napomena:

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavnika

152

IME I PREZIME: Doc. dr. sc. Robert BacaljaDATUM ROĐENJA: 6. svibnja 1962.

USTANOVA ZAPOSLENJA

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru

ZVANJE: docent

E-MAIL ADRESA: [email protected]

OBRAZOVANJE 1980-1985 Filozofski fakultet u Zadru

1986- 1990 Poslijediplomski magistarski studij, Filozofski fakultet u Zagrebu

2000. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zadru

ZADUŽENJA NA ODJELU P S V

Žanrovi u dječjoj književnosti (PO i RN) 2 1

Hrvatska dječja književnost (PO i RN) 1 1

Novija hrvatska književnost - romantizam 2 1Novija hrvatska književnost – predrealizam i realizam 1 1Novija hrvatska književnost – od moderne do danas 2 1Hrvatska književnost u dijaspori 2 1

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE Knjige: Književni rad Arsena Wenzelidesa, Zagreb-Zadar, Erasmus naklada, Sveučilište u Zadru, 2006., 245. str. isbn 953-6132-77-x (Erasmus naklada) Dubrovačke teme i portreti, Zadar, Sveučilište u Zadru, 2011., 226. str. isbn 978-953-7237-88-2 Pisma Arsena Wenzelidesa Dragutinu Prohaski, Zbornik o Dragutinu Prohaski (zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Osijek, 16. i 17. svibnja 2002)., Zagreb, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2003., str. 249-257.

Pjesništvo don Vice Medinija Šeremete u kontekstu hrvatske prigodničarske i satirične poezije na razmeđu XIX. i XX. stoljeća, Zbornik radova (Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za

153

izobrazbu učitelja i odgojitelja), br. 3 (3), 2003., str. 73-83.

Talijanska književnost tijekom razdoblja hrvatske moderne u dubrovačkoj periodici, Zbornik radova (Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja), br. 4 (4), 2004., str. 43-59.

Ivana Brlić-Mažuranić u splitskim Dječjim novinama (koautorstvo s Gordanom Galić), Zlatni danci 6, Život i djelo(vanje) Ivane Brlić Mažuranić (zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa, Osijek, travnja, 2004.), Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, 2005., str. 15-30.

Djelo Ive Vojnovića u svjetlu kritike hrvatske moderne, Magistra Iadertina, br. 1 (1), 2006., str. 21-33

Jagićevi prikazi i ocjene novije hrvatske književnosti, Zbornik o Vatroslavu Jagiću (zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Beč, 1. listopada 2005. Varaždin, 13-15. listopada 2005.), Knjiga I., Zagreb, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2007., str. 353-367More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić (koautorstvo s Katarinom Ivon i Zrinkom Peroš), Magistra Iadertina br. 2(2), 2007., str. 61-79Pjesništvo zadarskoga čakavskoga kruga, Zadar i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata (zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 21. studenog 2007. u Zadru), Zadar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Sveučilište u Zadru, 2009., str. 610-618.Šime Ljubić i Vatroslav Jagić, Zbornik o Šimi Ljubiću ( zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadar 3. listopada, Stari Grad (o. Hvar), 4.- 6. listopada 2007.), Zagreb, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2009., str. 277-293Kraljski Dalmatin između filologije i povijesti, Hrvati i Ilirske pokrajine (1809.-1813.) /Les Croates et le provinces Illyrienes (1809-1813.)/zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prigodom dvjestote obljetnice proglašenja Ilirskih pokrajina, Zagreb-Zadar, 1-3. listopada 2009./, Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2010., str. 607-623.Odjeci Napoleonovog doba u hrvatskoj književnosti (slike o Francuzima kod Novaka, Vojnovića, Begovića i Gjalskog), Književna smotra, god.XLII/2010., br. 157-158 (3-4), str. 129-140

Slavenske književnosti u dalmatinskim periodicima u razdoblju hrvatske moderne, Fluminensia, god. 22/2010., br. 2., str. 21-36

Imagološki aspekti Kukuljevićevih drama, Zbornik o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (zbornik s Međunarodnoga znanstvenog skupa o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, 15-16. travnja 2010.Varaždin, Varaždinske Toplice, Zagreb, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2011. (u tisku)

IME I PREZIME: Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

154

DATUM ROĐENJA: 25.05.1956.

USTANOVA ZAPOSLENJA

Sveučilište u Zadru,Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

ZVANJE: Profesor visoke škole

E-MAIL ADRESA: [email protected]; [email protected]

OBRAZOVANJE (od-do)

1979.Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zadru te stekla zvanje profesora pedagogije i profesora engleskog jezika i književnosti

1985.Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekla zvanje magistra društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti

2000. Obranila habilitacijski rad na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru te stekla zvanje profesora visoke škole

2011. Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci te stekla zvanje doktora znanosti

ZADUŽENJA NA ODJELU Predškolska pedagogija P S V

Metodika predškolskog odgoja

Integrirani predškolski kurikulum

Suradnja dječjeg vrtića i osnovne škole

Suradnja obitelji i dječjeg vrtića

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE

Nenadić-Bilan,D.(1986), Modeliranje i neoblikovani materijali u likovnom radu s predškolskom djecom,Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,26,Razdio filozofije,psihologije,sociologije i pedagogije(3), Zadar: Filozofski fakultet, str. 267-274.

Nenadić-Bilan, D. (1986),Igra i likovno stvaralaštvo djece predškolske dobi, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,25,Razdio filozofije, psihologije i pedagogije (2),1985./86.,Zadar: Filozofski fakultet, str.241-246.

Nenadić-Bilan, D.(1989), Mogućnosti poticanja likovnog stvaralaštva djece predškolske dobi, Pedagoški rad,4, str.468-474.

Nenadić-Bilan, D. (1990), Otvaranje predškolskih ustanova prema društvenoj sredini, Zbornik Odgojna funkcija škole i društva, Zadar: Filozofski fakultet, str.143-146.

Itković,Z., Nenadić-Bilan,D. (1995), Obitelj,škola,droga, Zadar: Narodni list.

Nenadić-Bilan,D., Kesler,D. (1997), Priručnik –aktivnosti za predškolsku djecu,Split: Save the

155

mailto:[email protected]


Children

Nenadić-Bilan,D.(1995), Moja nova slikovnica (slikovnica za prevenciju ovisnosti), Zadar: Grafotehna.

Nenadić-Bilan, D. (1994) ,Igraonice, Zbornik Škola u ratu, Zadar: Filozofski fakultet-UNICEF, str.99-113.

Nenadić-Bilan, D. (1996), Aktivnosti rješavanja problema u vanjskom okružju, Zbornik radova Mirisi djetinjstva- III. dani predškolskog odgoja, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str.136-137.

Nenadić-Bilan, D. (1997), Prilog suradnji roditelja i odgojitelja, Zbornik,VI.dani predškolskog odgoja, Čakovec, str.114-116.

Nenadić-Bilan, D. (1997), Značajke suvremeno utemeljenog školovanja odgojitelja, Zbornik Mirisi djetinjstva- IV. dani predškolskog odgoja, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str.32-39.Nenadić-Bilan, D. (1997), Jedan aspekt suradnje odgojitelja i roditelja, Zbornik Inovacijski pristupi - korak bliže djetetu, Rijeka, str.140-144.

Nenadić-Bilan, D. (1998), Uporaba prostora i društvena kompetencija, Zbornik Biti-biti za druge, Čakovec, str.86-89.

Nenadić-Bilan,D. (1999), Igra i čitanje u predškolskoj dobi, Zbornik Kako razvijati kulturu čitanja, Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.

Nenadić-Bilan, D. (1999), Promatranje različitih aspekata djetetova razvoja, Zbornik Mirisi djetinjstva - 6.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije”, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str.47-55.

Nenadić-Bilan, D. (1999), Razredbeni postupak na studiju za učitelje, Zbornik radova Nastavnik-čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Rijeka: Filozofski fakultet, str.417-426.

Nenadić-Bilan,D. (2000), Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu,2, Zagreb: Učiteljska akademija, str.119-127.

Nenadić-Bilan, D. (2000), Odgojiteljeve uloge i autonomija djeteta u igri, Školski vjesnik, 49 (1), str.109-113.

Nenadić-Bilan, D.(2000), Stvaralaštvo i scenski izraz djeteta, Zbornik radova Scensko stvaralaštvo djece i odraslih za djecu, Šibenik: Gradski vrtići Šibenik,str.17-21.

Nenadić-Bilan, D. (2001), Samopotvrda kao dio komunikacijskih umijeća odgojitelja, Zbornik Mirisi djetinjstva-VIII.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije,Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23.

Nenadić-Bilan, D., Klarin, M.(2001 ), Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine,

156

Zbornik 2.dani otočkih dječjih vrtića, Hvar, str. 52-63.

Nenadić-Bilan, D. (2001), Prijedlog novog modela edukacije odgojitelja djece predškolske dobi, Zbornik Visoke učiteljske škole u Zadru, Zadar: Visoka učiteljska škola, str. 69-93.

Nenadić-Bilan,D.(2002), Dijete i računalo u predškolskoj ustanovi, Radovi Visoke učiteljske škole u Zadru, Zadar: Visoka učiteljska škola , str.95-109.

Nenadić-Bilan, D.( 2002), Projekt kao oblik rada djecom predškolske dobi, Zbornik Živa baština, Zadar: Visoka učiteljska škola, str. 175-187.Nenadić-Bilan,D. (2002), Razvoj i igra djeteta predškolske dobi, Zbornik Miris i djetinjstva - 9.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 14-19.

Nenadić-Bilan, D. (2003), Igra u mješovitoj skupini djece, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv. 3., Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 105-113.

Nenadić-Bilan,D., Bacalja, R. (2003), Neki aspekti komunikacije u muzeju, Zborniku Od baštine za baštinu, Split : Redak d.o.o., str. 165-168.

Nenadić- Bilan, D. ( 2003), Uloga konteksta i učenje predškolskog djeteta, Zbornik radova Djetinjstvo, razvoj i odgoj, Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 37-43.

Nenadić-Bilan, D.( 2004), Stručni ispiti za odgojitelje, Zbornik radova Dijete, odgojitelj, učitelj, Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 51- 59.

Klarin, M., Nenadić-Bilan, D. (2004), Stres i izvori stresa odgojiteljskog poziva, Zbornik radova Stručnog odjela za učitelje i odgojitelje predškolske djece, Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 59-76.

Nenadić-Bilan, D. (2005), Obrazovanje odgojitelja kao čimbenik kvalitete predškolskog odgoja. Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv.5, Zadar: Sveučilište u Zadru, str.103-111.

Nenadić-Bilan,D.(2005), Profesionalni razvoj odgojitelja, Zbornik Prema novom kurikulumuu odgoju i obrazovanju,, Zadar: Sveučilište u Zadru, str.73-82.

Nenadić-Bilan, D. (2006), Rezultati nekih istraživanja prevencije ovisnosti u predškolskoj dobi, Zbornik Magistra Iadertina, 1(1),Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 59-67.

Miočić, D., Nenadić-Bilan, D., Kuvač-Levačić, K.(2006), Zajednica za obitelj i roditeljstvo Izvor, Dijete i društvo, 8, (1), str.347-354.

Zloković,J., Nenadić-Bilan,D. (2009), Primarna prevencija ovisnosti djece-uloga roditelja, odgajatelja, i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda, Iskanja-Vzgoja-Pre-vzgoja,27,35-48.

Nenadić-Bilan,D.,Vigato,T.(2010), Puppet Play as Interactive Approach in Drug Abuse Prevention, US-China Education Review, 7(11), 29-36.

Nenadić-Bilan, D., Travirka Marčina, K. (2010).Prevencija zlouporabe droge u školi, Magistra Iadertina,5(5),7-23.

157

IME I PREZIME: Prof.dr.sc. Mira KlarinDATUM ROĐENJA: 03.05.1963.

158

USTANOVA ZAPOSLENJA

Sveučilište u Zadru

ZVANJE: Izvanredni profesor


OBRAZOVANJE

1987.Diplomirani psiholog

1998. Magistrica znanosti

2000. Doktorica znanosti


Uvod u razvojnu psihologiju (učiteljski studij)30 15

Uvod u razvojnu psihologiju (studij za odgojitelje)15 15

Dječja psihologija (učiteljski studij) 30 15

Dječja psihologija (studij za odgojitelje) 15 15Psihologija obitelji i roditeljstva 15 15


1. Klarin, M., Vidaković,J. (1998): Procjena stupnja masmedijske hrvatske demokracije, Informatologija, 31,3/4,196-201.

2. Mira Klarin, Josip Vidaković (2001): Internet i međukulturalna komunikacija, Informatologija, br. 34, 1-2, 81-85. (prethodno priopćenje)

3. Mira Klarin (2002): Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi, Društvena istraživanja, god. 11, br. 4-5, str. 805-825.

4. Mira Klarin (2002): Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata, Medij kultura i odnosi s javnostima, br. 1, str. 78-81. (pregledni rad)

5. Mira Klarin, Josip Vidaković (2002): Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije, Mediji, kultura i odnosi s javnostima, 1/2, str. 164-168. (prethodno priopćenje)

6. Mira Klarin (2002): Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije, Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9/2, 249-257.

7. Klarin, M. (2000): Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2, 1/2, 11-20.

8. Klarin, M. (1999): Metode podučavanja kao sastavni dio edukacije budućih učitelja, Zbornik radova Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Drugi međunarodni znanstveni kolokvij, 294-300,Rijeka. (znanstveni rad recenziran, objavljen u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa)

9. Mira Klarin, Marijana Vuković (2002): Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom, Društvo i tehnologija, izlaganje sa znanstvenog skupa, str. 148-150. (znanstveni rad recenziran, objavljen u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa)

159

10. Sorić, I., Klarin, M. (1997): Endlerove skale anksioznosti - još jedna provjera, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, Sv.36(13),63-78.

11. Klarin, M. (1998): Znanje i kompetentnost u funkciji metode poučavanja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, Sv.37(14), 171-190.

12. Klarin, M. (2002): Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu - longitudinalno ispitivanje, Zbornik radova, br. 2, str. 81-95.

13. Klarin, M. (2001): Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom, Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru, br. 1, str. 55-69.

14. Klarin, M. (1998):Utjecaj podučavanja u malim kooperativnim skupinama na usvajanje znanja i zadovoljstvo studenata, Društvena istraživanja, 7,4/5,639-656.

15. Klarin, M., Božičević, V. (1987): Neke osobine ličnosti i stavovi liječnika polaznika Balintovih grupa, Primijenjena psihologije, 8, 135-141.

16. Klarin, M. (1991): Neke spoznaje o pojavi nadarenosti, PNM bilten br.1 Susret i natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske iz Fizike, 25-28.

17. Klarin, M. (1996): Prikaz teorija učenja s naglaskom na primjenu u nastavi, Radovi Filozofskog fakulteta, Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, 35(12), 115-125.

18. Klarin, M. (2002): Razvoj u socijalnom kontekstu, Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština", br.1 str. 167-175.

19. Klarin, M., Bacalja, R. (). Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja, Zbornik radova, Dijete, odgojitelj i učitelj, 27-84.

20. Klarin, M., Lukić, Lj., Ušljebrka, I. (2003). Kvaliteta interakcije s učiteljicom i ponašanje djeteta rane školske dobi, Zbornik radova Učitelj – učenik – škola, 156-164.

21. Nenadić-Bilan, D., Klarin, M. (2001). Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine, Zbornik radova Od baštine za baštinu, 52-63.

22. Klarin, M. (2001). Razvoj i igra djeteta predškolske dobi, Zbornik radova Mirisi djetinjstva, 14-18.

23. Klarin, M. (1997): Potreba za sigurnošću - kako je zadovoljiti kod djeteta predškolske dobi, Zbornik radova, Mirisi djetinjstva 4. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, 25-31.

24. Klarin, M. (1998): Empatija i prosocijalno ponašanje kod djece predškolske dobi, Zbornik radova, Biti - Biti za druge, Čakovec, 125- 28.

25. Klarin, M. (1999): Utjecaj odnosa s vršnjacima na prilagodbu djece predškolske dobi", Zbornik radova "Mirisi djetinjstva", 6. Dani predškolskog odgoja, 43-46, Split.

26. Klarin, M. (2000): Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta", Zbornik radova "Mirisi djetinjstva, 7. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, 75-80, Split

27. Klarin, M . (2004). Očeva uloga u razvitku samopoštovanja, Napredak, 144/4,442 -450.28. Klarin, M. (2004). Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i

međukulturalne komunikacije, Annales, Annales for Istrian and mediterranean Studies, 14, 1, 129-141.

29. Klarin, M. (2004). Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata, Društvena istraživanja, 13/6, 1081-1099.

30. Bunja Đ., Klarin, M. (2006). Information management in function of modernizing Croatian tourism industry, Tourism and Hospitality industry 2006, 429-436.

31. Klarin M. (2007). Kvaliteta roditeljstva u funkciji prevencije ovisnosti, Napredak, 148 (1), 71-79.

160

32. Klarin, M., Šimić Šašić, S. (2009). Neke razlike u obiteljskim interakcijama između adolescenata Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine – Kroskulturalna perspektiva, Društvena istraživanja 1-2, 243-263.

33. Ruić, R., Klarin, M. (2009): The difference in attitudes and competences in chemistry group teaching between pupils of science and general department of high school, Journal of sciences education, 1/19, 33-35.

34. Klarin, M. (2004). Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja, Zbornik radova sa skupa, Dijete, odgojitelj, učitelj, Zadar.

35. Klarin, M. , Nenadić-Bilan, D. (2004). Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla, Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 59-75

36. Klarin, M. (2005). Doprinos vršnjačkih odnosa percepciji socijalne podrške kod djece školske dobi, Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 69-84.

37. Klarin, M., Marcelić, S. (2007): Kvaliteta obiteljske i vršnjačke interakcije djece rane školske dobi, Prema novom kurikulumu, Zbornik radova s međunarodnog skupa (27-42).

38. Klarin, M. (2006): Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Jastrebarsko, Naklada Slap.

39. Klarin, M. (2006). Interakcija među mladima, u Klarin, M., Milišta Z., Vrkić-Dimić, J. i sur. (2006). Izvanškolske potrebe mladih Grada Zadra, Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar.

40. Šimić-Šašić, S., Klarin, M. (2009). Varanje u srednjim školama u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, Društvena istraživanja, god. 18/6, 999-1023.

41. Klarin, M., Proroković, A i Šimić Šašić, S. (2010). Obiteljski i vršnjački doprinos donošenju odluka iz raznih sfera života u adolescenata – kroskulturalna perspektiva, Društvena istraživanja, 19/3 (107), 547-559.

42. Klarin, M., Proroković, A. i Šimić Šašić, S. (2010). Doživljaj prijateljstva i njegovi ponašajni korelati kod adolescenata: kulturološke i spolne razlike, Pedagoška istraživanja

43. Klarin, M., Proroković, A., Arnaudova, V. (u tisku). Some characteristics of social interactions among adolescents in Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Macedonia, Review of Psychology

44. Šimić Šašić, S., Klarin, M. i Proroković, A. (2011). Sociodemografske prilike u obitelji i kvaliteta obiteljske interakcije kao prediktori školskog uspjeha srednjoškolaca u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, Ljetopis socijalnog rada,18/1, 31-63 .

IME I PREZIME: Doc.dr.sc. Teodora VigatoDATUM ROĐENJA: 9. kolovoza 1953.

161

USTANOVA ZAPOSLENJA

Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

ZVANJE: docent


OBRAZOVANJE (od-do)

Osnovna škola1960-1968

Gimnazija 1968-1972

Dodiplomski studij Filozofski fakultet u Zadru

1972-1977

Poslijediplomski studijFilozofski fakultet u Zagrebu

1991-2001

Doktorski studijSveučilište u Zadru u Zadru

2002-2007


Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse 1 1

Hrvatska književnost od renesanse do prosvjetiteljstva 1 1

Scenska kultura 2 1

Lutkarstvo 1 2 1Lutkarstvo 2 1Medijska kultura (Razredna nastava) 1 1Medijska kultura (Predškolski odgoj) 2 1Dramska radionica 1 1 1

Dramska radionica 2 1 1

Dramska radionica 1 1


1. Svi zadarski guignoli, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka u Zadru, Zadar 2011. (monografija)

2. Metodički pristupu scenskoj kulturi, Sveučilište u Zadru, Zadar 2011. (monografija)

3. Branko Vodnik i komedija Diogeneš Tita Brezovačkog, Zbornik o Branku Vodniku književnom povjesničaru, sv. 6, Zagreb 2001. str. 227 – 238,

4. Lutkarska predstava - Od ideje do izvedbe, Školski vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja, volumen 48, br. 1.,1999. str. 63 - 68.

162

5. Od «Riječi» do dramske igre, Bjelovarski učitelj, god. 9. br. 1/3, 2004.str. 35-39

6. Rad za stolom u metodici lutkarstva, Metodika, Vol. 5, br. 9. 2/2004. str. 316-322,

7. Medijska kultura i obrazovanje učitelja – Znakovi u kazalištu lutaka u: Propedeutika lutkarstva, urednik Radoslav Lazić, Beograd 2007. str. 57-63,

8. Lutkarski film: umjetnost tehnologije, u: Kultura lutkarstva, urednik Radoslav Lazić, Beograd 2007. str. 127 – 134,

9. Prilozi za metodiku lutkarsko scenskog izraza, Zbornik radova stručno–znanstvenog skupa s međunarodnom suradnjom 2. dani osnovne škole Splitsko–dalmatinske županije, Split 2002. str. 145-152

10. Metodički pristup nastajanju lutkarske igre, Zbornik radova sa znanstveno stručnog skupa s međunarodnom suradnjom, Dijete, odgojitelj i učitelj, Zadar-Preko, 21. i 22. svibnja 2004. str. 181-1990.

11. Principi lutkarske dramaturgije u Kazalištu lutaka Zadar, Croatica et Slavica Iadertina, vol. 4. 2008. str. 479-495

12. Europsko i folklorno u komedijama Tituša Brezovačkog, Zbornik radova IX. Međunarodnog kroatističkog skupa, Pečuh, 2010. str. 45-63

163

IME I PREZIME: Irena Fadić, prof.DATUM ROĐENJA: 06. 01. 1951.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: Viša predavačica engleskog jezika


OBRAZOVANJE (od-do)

1957. – 1965.Osnovna škola u Splitu

1959. – 1965.Glazbena osnovna škola u Splitu

1965. – 1969. Opća gimnazija u Splitu1969. – 1974. Filozofski fakultet u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu


Engleski jezik 1 (za odgojiteljice)2

Englski jezik 2 (za odgojiteljice)2

Engleski jezik 1 (Strani jezik 1) za učiteljice i studente druguh odjela 1 1

Strani jezik (za učiteljice) 1 1Strani jezik 2 (za učiteljice) 1 1Srani jezik (za odgojiteljice) 1 1

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE 1. Keep Your Country Tidy, English Teaching Forum 1, Washington DC, 1995.

2. Love Zadar, glazbeno-scenska igra za djecu, Lidrano, 1996.

3. Attitudes of the 1st year students, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 13, 1997.

4. Prijevod kao kreativni čin, Zbornik VUŠa2, 2002. (str. 59-73)

5. Bajka u nastavi engleskog jezika, Zbornik 3, 2003. (str. 137-150)

6. Iz eseja, eseji, Zbornik 5, 2005.

7. Tragom manje poznatih dječjih pjesama na engl.jez., Zbornik sa Skupa, 2003.

164

8. Is/kaži to drugačije, Zbornik sa Skupa, 2004.

9. Kako nastaje radionica? Zbornik sa Skupa, 2004.

165

IME I PREZIME: Doc.dr.sc. Ivica VigatoDATUM ROĐENJA: 2. srpnja 1957

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: docent


OBRAZOVANJE (od-do)

2003-2008Doktorat izvan doktorskoga studija

1999. -2003Poslijediplomski studij lingvistike

1976. -1981. Filozofski fakultet u Zadru1972-1976 Gimnazija Jurja Barakovića u Zadru1964-1972. Osnovna škola Petra Preradovića u Zadru


Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti I 2 1Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti II 1 2Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti III 1 2Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti IV 1 1

Metodika nastave izbornog modula A1

Povijest hrvatskoga standardnoga jezika 1 1Glagoljica i glagoljski spomenici 1 1Zavičajni govor u odgojno obrazovnim ustanovama 1 1

Hrvatski jezik II 1

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE 1. Ivica Vigato (1999) Scenska igra i učenje gramatike Školski vjesnik god 48, br. 2, Split,. str.

2007-2122. Ivica Vigato (2000) Imena krštenih u najstarijoj sačuvanoj matičnoj knjizi otoka Silbe, Folia

onomastica Croatica 9, Zagreb,. str. 161-173.3. Ivica Vigato (2002) Kršćansko nazivlje u matičnim knjigama otoka Silbe, Zbornik radova

Visoke učiteljske škole u Zadru 2, Zadar,. str. 45-58.

4. Ivica Vigato (2003) Refleks jata u glagoljskim matičnim knjigama krštenih i umrlih s otoka Silbe, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece 3, Zadar,. str. 39-44

5. Ivica Vigato (2005) Prezimena u glagoljskim matičnim knjigama umrlih i krštenih otoka Silbe, Folia onomastica Croatica 14 , Zagreb, str. 179-200.

6. Ivica Vigato (2007) Basna u razrednoj nastavi, Prema novom kurikulumu u odgoju i

166

obrazovanju : zbornik radova, Zadar,. str. 281-285.

7. Ivica Vigato (2008) Zavičajni glagoljski spomenici u školi, Cjeloživotno učenje za održivi razvoj 2 , str..129-135.

8. Ivica Vigato (2008) Komunikacijsko-funkcionalni pristup glagoljskom pismu i zavičajnim glagoljskim spomenicima u osnovnoškolskoj nastavi, Rano učenje hrvatskoga jezika 2. Zagreb: Učiteljski fakultet. Sveučilište u Zagrebu, str. 504-511.

9. Ivica Vigato (2009) Skladnja silbenskih spomenika iz 17.i 18. stoljeća. Fluminensia 21. br 2. str. 7-34

10. Ivica Vigato (2009) Stil silbenskih dopreporodnih spomenika, Croatica et Slavica Iadertina, str. 137-156.

11. Ivica Vigato (2009) Stranci u silbenskim matičnim knjigama iz 17., 18. i prve polovice 19. stoljeća, Folia onomastica croatica 18, str.1-43.

12. Martina Jelenković – Ivica Vigato (2009) Samostalno izvannastavno čitanje učenika trećih razreda osnovne škole, Magistra Iadertina 4, Zadar, str.131-144.

13. Ivica Vigato (2010) Leksik silbenskih spomenika iz 17. i 18. stoljeća, Čakavska rič, 38 br 1-2, str. 1-392.

14. Ivica Vigato (20010) Leksik dviju bratovština iz 17. stoljeća. Kroatologija, god 1 br. 2 str . 218-227.

15. Ivica Vigato (2011) Društveno povijesna uvjetovanost nekoliko frazema s otoka Silbe, Zadarska smotra, god. 60. br. 1. str. 111- 116.

IME I PREZIME: Doc.dr.sc. Smiljana Zrilić

167

DATUM ROĐENJA: 12.09.1963.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: docent


OBRAZOVANJE (od-do)Predškolski odgoj, Filozofski fakultet Zadar, 1985.

Razredna nastava, Filozofski fakultet Zadar, 1987.

Doškolovanje za učitelje, Filozofski fakultet Zadar, 1997.Postdiplomski magistarski studij, Filozofski fakultet Zagreb, 2004.Doktorski studij, Filozofski fakultet Zagreb, 2007.


OPĆA PEDAGOGIJA (PO) 2 0 0

OPĆA PEDAGOGIJA (UČ) 2 0 0

PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIMA POTREBAMA (PO) 2 1 0

PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIMA POTREBAMA (UČ) 2 1 0OBITELJSKA PEDAGOGIJA I 1 0 0OBITELJSKA PEDAGOGIJA II 1 0 0SPECIFIČNE TEŠKOĆE UČENJA 1 1 0

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE Zrilić, S. (2011): DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U VRTIĆU I NIŽIM RAZREDIMA

OSNOVNE ŠKOLE. Zrinski d.d. Čakovec. (monografija)

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.

Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: 85-102.

Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja. Magistra Jadertina. Zadar: 31-42.

Zrilić, S. (2007): Neke potencijalno relevantne sociodemokratske varijable školskih izostanaka. Odgojne znanosti, Vol.9,br.2(14): 211-223.

Zrilić, S. (2008): Povezanost konzumacijskih navika srednjoškolaca i školskih izostanaka. Pedagogijska istraživanja., 2(5): 167-184.

Zrilić, S. (2008): Prilog istraživanju učeničkog apsentizma. Školski vjesnik, Vol. 57., br. 1-2: 61-72.

168

Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilites of implementing the Croatian national education standard in teaching music to pupils with special educational needs. Glasbeno-pedagoški zbornik. Ljubljana. Zvezek 10: 72-84.

Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilites of implementing the Croatian national education standard in teaching music to pupils with special educational needs. Glasbeno-pedagoški zbornik. Ljubljana. Zvezek 10: 72-84.

Zrilić, S. i Nekić, D. (2010): Borba za hrvatsko školstvo na cresko-lošinjskom području od 1870 do 1918. godine. Školski vjesnik, Vol. 59., br. 2: 241-260.

Zrilić, S., Ivon, K. i Vrsaljko S. (2010): Doprinos pedagoškog časopisa „Zora“ (1884.-1889.) stručnom usavršavanju učitelja. Anali za povijest odgoja, Vol.8: 93-112.

IME I PREZIME: Mr.sc. Milena Radovan-BurjaDATUM ROĐENJA: 25.04.1956.

169

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: viši predavač


OBRAZOVANJE (od-do)1970-1974 Gimnazija „Vladimir Nazor“ u Splitu

1974-1978. Filozofski fakultet u Zadru

1980-1982. Sveučilišni centar za postdiplomski studij u Dubrovniku, Sveučilište u Zagrebu2004. Jednogodišnji doktorski studij iz Filozofije, Sveučilište u Zagrebu


Filozofija odgoja, 1.god.,zimski semestar; Studij za odgojitelje2 1

Filozofija odgoja,1.god., zimski semestar; Učiteljski studij1 1

Etika i ljudska prava, 3.god.ljetni semestar; Odgojiteljski studij 1 1

Etika i ljudska prava, 4.god., ljetni semestar; Studij za učitelje 1 1

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE 1. Radovan,Milena.Russellova etička teorija, Radovi FF u Zadru, Zadar,24(1),1984/85.

2. Radovan,Milena.B.Russell o naučnom zaključku u djelu“Ljudsko znanje“,Radovi FF,Zadar,26(3),1986/87.

3. Radovan,Milena.Znanost i etika u svjetlu Russellovih razmatranja,Radovi FF,Zadar,27(4),1987/88.

4. Radovan Burja, Milena.Što nas Kant može poučiti o odgoju moralnosti kod djece?Zbornik radova(Sveuč.u Zadru,Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predšk.dj.)4(4),Zadar,2003/2004.

5. Radovan Burja,Milena.Ljudska prava i odgoj-filozofski i etički temelji,Metodički ogledi,časopis za filozofiju odgoja,Zagreb,Vol.11(2004)2

6. Radovan Burja,Milena,Ljudska prava i odgoj-filozofski i etički temelji,Zbornik radova

170

Filozofija i odgoj u suvremenom društvu,Zagreb:Hrvatsko filozofsko društvo,2006.

7. Radovan Burja, Milena.Odgoj moralnosti u službi humanističkog kurikuluma;Zbornik radova s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju,Zadar,Sveuč.u Zadru,Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja,2007.

8. Radovan Burja,Milena.Filozofija i odgoj-Russellov doprinos,Magistra Iadertina(Sveuč.u Zadru,Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja,Zadar,2006.god/Vol(1)

9. Radovan-Burja,Milena.Uloga filozofije kao paideiae u razvoju slobode i demokracije-mediteranski korijeni i suvremeni izazovi,Zbornik FILOZOFIJA MEDITERANA, Zagreb,2009.,Hrvatsko filozofsko društvo i Filozofski fakultet u Splitu

10. Radovan-Burja,Milena.Aristotel i F.Bacon o biti i ulozi glazbe,Magistra Iadertina,Sveučilište u Zadru,Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja,God./Vol(4),zadar,2009.

11. Radovan-Burja,Milena.Uspješnost ciljeva odgoja danas,tragom Deweyove kritike Aristotelovog shvaćanja odgoja;Zbornik radova s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja,Sveuč.u zadru,Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja,Zadar,2010.

12. Radovan-Burja,Milena.Integriranje umjetnosti u odgoj djece na predlošku Pavao Vuk-Pavlovićevog estetičkog laboratorija(pripremljeno za tisak)

IME I PREZIME: Mr.sc. Predrag SaratlijaDATUM ROĐENJA: 02.06.1957

USTANOVA ZAPOSLENJA


171


E-MAIL ADRESA:

OBRAZOVANJE (od-do)2001.-2003. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski znanstveni studij

1976-1980. - Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zgrebu

1972-1976. - Tehnički školskih centra Zadar

ZADUŽENJA NA ODJELU

OSNOVE SISTEMATSKE KINEZIOLOGIJE R.N – P.O. P S V

METODIKA I - P.O.

METODIKA II – P.O.METODIKA III –P.O

METODIKA IV –P.O.


1. Predrag Saratlija(2002):Mjerna obilježja testova za procjenu specifičnih motoričkih sposobnosti polaznika škole košarke"Zadar Prvi koš"ZBORNIK RADOVA,sv.2.god.2 str,184-199 Sveučilište u Splitu,Visoka Učiteljska Škola u Zadru,Zadar,2002.

2. Vesna Babić,Georgij Draganov,Saratlija Predrag:Programiranje treninga snage atletičarki-sprinterki u višegodišnjem i jednogodišnjem ciklusu8str.314-320).ZBORNIK RADOVA,Kondicijska priprema,Zagrebački velesajam,21.i22. veljače 2003

3. Predrag Saratlija:Morfološka obilježja učenica od 11 do 14 godina(str.27)Knjiga sažetaka znanstveno stručnog skupa"DJETINJSTVO RAZVOJ I ODGOJ" Zadar-Nin,23-24.svibnja 2003.

4. Petar Korica,Saratlija Predrag:Zastoj u razvoju motoričkih sposobnosti učenika i učenica četvrtog razreda osnovne škole(str.25) Knjiga sažetaka znanstveno stručnog skupa"DJETINJSTVO RAZVOJ I ODGOJ" Zadar-Nin,23-24.svibnja 2003.

5. Predrag Saratlija:Povezanost morfoloških obilježja i testova za procjenu brzine trčanja i eksplozivne snage kod jedanaestogodišnjih učenica, Knjiga sažetaka znanstveno stručnog skupa"DJETINJSTVO RAZVOJ I ODGOJ" Zadar-Nin,23-24.svibnja 2003.

172

6. Babić Vesna, Orešković Milan, Saratlija Predrag:Maraton - sve važniji dio turističke ponude, Sport u turizmu,Bartoluci, Mato (ur.).Zagreb : Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2004(str.218-221)

7. Saratlija Predrag, Korica Petar,Babić Vesna: Neke razlike u motoričkim dostignućima dječaka i djevojčica predškolske dobi, Zbornik radova, Prema kvalitetnoj školi /,Hicela Ivona (ur.).Split : Hrvatski pedagoško-književni zbor - Ogranak Split, 2003. (str.293-298).

8. Babić Vesna,Dražan Dizdar,Predrag,Saratlija:Analysis of 100m sprint running in subjects of different sprint quality Book of abstracts, World Congress of Performance Analysis of Sport 7 / ed. by H. Dancs, M. Hugehs and P. O'Donoghue (ur.).Szombathely, Hungary : Daniel Berzsenyi College, 2006.(316-324)

9. Saratlija Predrag, Babić Vesna,Saratlija Tomislav: Prediktivna vrijednost morfoloških obilježja u rezultatima specifičnih košarkaških testova u dječaka u dobi od 9 do 11 godina, Magistra Iadertina (1846-3606) 2 (2007), 2; 43-60

10. Saratlija, P.:Programiranje kinezioloških operatora u funkciji prevencije spuštenih stopala. Zbornik radova / Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece .5 (2004/2005), 5 ; str. 213-219.

IME I PREZIME: Mr.sc. Slavica Šimić ŠašićDATUM ROĐENJA: 06.11.1977.

USTANOVA ZAPOSLENJA


173

ZVANJE: asistent


OBRAZOVANJE (od-do)

1992. Završena osnovna škola

1996. Završena opća gimnazija1996 - 2001. Završen studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zadru2002. / 2003. Upisan poslijediplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu2008. Magistrica društvenih znanosti, polje psihologija, grana školska psihologija i

psihologija obrazovanja

2011. Pokrenut postupak obrane doktorskog rada


Psihologija učenja i poučavanja (PO)1 1

Psihologija učenja i poučavanja (RN)2 1

Metodologija istraživanja predškolskog odgoja 1 2

Metodologija istraživanja odgoja i obrazovanja 2 1Komunikacijske vještine 1 1


1. Šimić Šašić, S. (u tisku). Interakcija nastavnik-učenik: teorije i mjerenje. Psihologijske teme.

2. Šimić Šašić, S. (u tisku). The components of teacher-student interaction, age, experience and job

satisfaction as predictors of teachers' self-efficacy. Book of Proceedings The 3 rd International

Conference on Advanced and Systematic Research – ECNSI; The 1 st Scientific research symposium

Positive psychology in education, Zadar.

3. Šimić Šašić, S. i Sorić, I. (2011). Kvaliteta interakcije nastavnik-učenik: povezanost s

komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom. Suvremena

psihologija, 14(1), 35-55.

4. Šimić Šašić, S. Klarin, M. i Proroković, A. (2011). Socioekonomske prilike obitelji i kvaliteta

obiteljske interakcije kao prediktori školskog uspjeha srednjoškolaca u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini

i Makedoniji. Ljetopis socijalnog rada, 18(1), 31-62.

5. Šimić Šašić, S i Sorić, I. (2010). Pridonose li osobne karakteristike nastavnika vrsti interakcije koju

ostvaruju sa svojim učenicima? Društvena istraživanja, 19(6), 973-994.

6. Klarin, M., Proroković, A. i Šimić Šašić, S. (2010). Doživljaj prijateljstva i njegovi ponašajni

korelati u adolescenata, Pedagogijska istraživanja, 7(1), 7-22.

174

7. Klarin, M., Proroković, A. i Šimić Šašić, S. (2010). Obiteljski i vršnjački doprinos donošenju

odluka iz raznih sfera života u adolescenata – kroskulturalna perspektiva. Društvena istraživanja,

19(3), 547-559.

8. Šimić Šašić, S., Klarin, M. (2009). Varanje u srednjim školama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Društvena istraživanja, 18(6), 999-1022.

9. Klarin, M. i Šimić Šašić, S. (2009). Neke razlike u obiteljskim interakcijama između adolescenata

Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine – Kroskulturalna perspektiva. Društvena istraživanja,

18(1-2), 243-261.

10. Šimić Šašić, S. (2007). Prediktivna vrijednost nekih testova sposobnosti, upitnika ličnosti i

školskog uspjeha u osnovnoj školi za uspjeh u prvom razredu gimnazije. Magistra Iadertina 2(2), 7-

30.

11. Šimić, S. i Sorić, I. (2004). Osobine ličnosti i stavovi nastavnika u relaciji sa njihovim

načinom ocjenjivanja. Suvremena psihologija, 7(1), 109-128.

12. Šimić Šašić. S. (2011). The components of teacher- student interaction,age,experience and job

satisfaction as predictors of teachers'self-efficacy. In: Miljković, D. & M. Rijavec (Eds)

Positive Psychology in Education, Book of Selected Papers. (pp. 131-146). Zagreb: Faculty of

Teacher Education, University of Zagreb & ECNSI.

IME I PREZIME: Dr. sc. Maja CindrićDATUM ROĐENJA: 11. svibnja 1974.

USTANOVA ZAPOSLENJA


175

ZVANJE: asistent


OBRAZOVANJE

2011.Obrana doktorske disertacije, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Sarajevu, doktor

znanosti metodike početne nastave matematike

2006. – 2010.

Poslijediplomski doktorski studij iz matematike: Prirodoslovno matematički

fakultet , odjel za matematiku , Zagreb

2004. - 2007.

Poslijediplomski znanstveni studij didaktike fizike : Fakultet prirodoslovno

matematičkih znanosti i kineziologije ,Split, magistar znanosti didaktike fizike

1999.Stručni ispit: Ministarstvo prosvjete i športa , Zavod za unapređenje

školstva , Rijeka

1992. – 1998.Dodiplomski studij: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci,profesor

matematike i fizike

1988. – 1992.Srednje obrazovanje: Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje (današnja

Karlovačka gimnazija), obrazovni profil: laborant u fizici

1980. – 1988. Osnovno obrazovanje: OŠ «Ivo Lola Ribar», Karlovac


Metodika nastave matematike I 2 0 0

Metodika nastave matematike II 1 0 2

Metodika nastave matematike III 1 0 2Metodika nastave matematike IV 1 0 2Prirodne pojave, tehnologija i fizikalni zakoni 1 1 0

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE Ljutić V. , Cindrić M. : Ispiti znanja iz fizike za 7. razred osnovne škole,Školska knjiga , 2005.

Ljutić V. , Cindrić M. : Ispiti znanja iz fizike za 8. razred osnovne škole, Školska knjiga , 2005.

Cindrić J. , Cindrić M. : Teškoće u nastavi matematike u drugom razredu osnovne škole, Zbornik

međunarodnog kolokvija Matematika i dijete, Osijek, 2007.

Cindrić M., Mišurac Zorica I., Development of concept of division – from intuitive models to division

of fraction, Responsibility, challenge and support in teachers life-long professional development,

176

Budapest – procedings, 2010.

Marin G., Ruić R., Cindrić M., Projektna nastava biologije kemije i fizike, Školska knjiga, Zagreb,

2009.

Bežen A.,Vijtiuk N., Puljak L., Mišurac Zorica I., Cindrić M., Ćurković N., Letina A., Kvalitativna

analiza ispita provedenih 2008. godine u osnovnim školama- hrvatski jezik, priroda i bruštvo,

matematika i integracija u razrednoj nastavi, NCVVO, Zagreb, 2010.

Cindrić M., Projektna nastava i njezine primjene u nastavi fizike u osnovnoj školi, Magistra Iadertina,

Zadar, 2006.

IME I PREZIME: Josip ZankiDATUM ROĐENJA: 14. 03. 1969

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: docent

177


OBRAZOVANJE (od-do)1975-1987 Osnovna škola Vlado Bagat, Privlaka

1983-1987 COUO Juraj Baraković, Zadar

1989-1994 Akademija likovnih umjetnosti, Grafički odjel, Sveučilište u Zagrebu2011- Poslijediplomski doktorski studij Etnologije i kulturne antropologije

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Likovna radionica 1 2

Likovna radionica 1 1 2

Likovna radionica 2 1 2Likovna radionica A 1 2Likovna radionica B 1 2Metodika likovne kulture 2 1

Crtanje 1 2


1.Važnije skupne izložbe:1991. - Guernica croatica, Arengario, Milano1992. - Bienale slovenske grafike, Grad Otočec, Muzej Novo mesto1993. - Salon sakralne umjetnosti, Gospa od zdravlja, Split1993. - Ledeno doba-MM Centar, Zagreb1993. - Biennale mladih Mediterana, Moderna galerija, Rijeka1993. - Zagrebački salon - MGC, Zagreb1994. - Zagrebačka izložba grafike, Umjetnički paviljon, Zagreb1994. - Slike prostora- Tvrđava Gripe,Split1995. - Trace di grafica Croata, Galleria d arte contemporanea, Torre Pellice1995. - Zagrebački salon, MGC, Zagreb1996. - New concept, Kula Lotršćak, Zagreb1996. - Salon mladih, Dom HDLU, Zagreb1996. - Triennale crteža, Kabinet grafike HAZU, Zagreb1997. - U klasi prof. Šuteja, Galerija SC, Zagreb

178

1997. - Triennale grafike, Moderna galerija, Zagreb1997. - Hrvatski umjetnici u borbi protiv leukemije, Zadar, Zagreb, New York1997. - Artefactum repetere, Galerija gradska, Zagreb1998. - Zagrebački salon, Klovićevi dvori, Zagreb1998. - Zadar art-Dvorac Burgau, Burgau1998. - Salon mladih, Dom HDLU, Zagreb1999. - Ex libris, Rijeka, Strasbourg 1999. - Nedjelja na selu, MM centar Palach, Rijeka 2000. - Triennale grafike, Umjetnički paviljon, Zagreb2001. - Manulera, Ludiialydis, Milano 2001. - Mutamenti/inganni , Scardavilla, Forli, Italija2001. - Prokopavanje kanala( projekt Mobius Boston i HDLU Zadar), Zadar2001. - Lion grand prix, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb2001. - Zagrebački salon, Dom HDLU, Zagreb2002. - Calendar, Studio Tomasseo, Trst-Italija2002. - Superdownload, Mittelfest, Cividale-Italija2002. - Digging the channel, Mobius centar for experimental art, Boston2002. - Zbirka Biškupić, Klovićevi dvori, Zagreb 2003. - Air art, Zračna luka Zagreb 2003. - Trienale grafike, Umjetnički paviljon, Zagreb2003. - Visura aperta, Momjan2003. - Novi fragmenti, Gliptoteka HAZU, Zagreb2003. - Ex libris, Rijeka2004. - Cite international des arts, Paris2004. - Pilot 04-Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb2004. - Erben-eroberen-Inovation park, Graz2004. - Grafička mapa grupe autora, Kabinet grafike HAZU, Zagreb2005. - Suvremeni hrvatski crtež, Aman, Kairo, Hong Kong, Ljubljana, Beč2005. - Mozartu u spomen, KD Lisinski, Zagreb- Juraj Šporer, Opatija2005. - Erotika u hrvatskoj umjetnosti, Gradska galerija Striegl, Sisak2006. - Trijenale grafike, Gliptoteka HAZU, Zagreb2006. - Goya i prijatelji, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb2006. - Wegstrecken: Standpunkte-Arten des Bewegens, St. Lambrecht2006. - Opatovina, Arheološki muzej, Zagreb 2007. - Dolazak u baštinu, Barokna kuća Galerija Višeslav, Nin2007. - Uskrs- Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb 2007. - Umjetnošću do prihvaćanja, Muzej Mimara, Zagreb 2007.- Suvremena hrvatska umjetnost, Lighthouse gallery, Jaffa, Izrael2007. - HPB grand prix, Dom HDLU,Zagreb 2008. - Trijenale crteža, Gliptoteka HAZU, Zagreb2008. - Bienale ilustracije, Klovićevi dvori, Zagreb2008. - Suvremena hrvatska umjetnost, Rabat, Maroko2008. - Zagrebi ekofestival, Zagreb2008. - Heimat-As Tide, Graz

179

2008. - HPB Grand prix, Dom HDLU, Zagreb 2008. - Zbirka Bože Biškupića, Stara gradska vijećnica, Split 2008. - 11 th Cairo biennale, Horizon one gallery, Cairo, Egypt 2009.- Trienale grafike, Dom HDLU, Zagreb 2009.- Narančasti pas i druge priče, PSI, Studentski centar, Zagreb 2009. - Slika, Galerija umjetnina, Gradska loža, Zadar 2009. - Galerija Abonos, Orašje 2009. - Nove akvizicije u stalnom postavu, Moderna galerija, Zagreb 2009. - Dogma, Galerija Bačva, Dom HDLU, Zagreb 2009. - Hram, Galerija Prsten, Dom HDLU, Zagreb 2009. - Slika kao hermetična ikona, Pedagoška akademija, Eisenstadt 2009. - Od Rembrandta i Klovića do Warhola i Picelja, Muo, Zagreb 2010. - Stečevine i akvizicije, Gradska loža-Narodni muzej, Zadar 2010. - Zadart, Gradska loža- Narodni muzej, Zadar 2010. - Atraversa menti, Museo della devozione e del Lavoro del Santuario del Beato Giacomo di Bitetto, Bitetto 2010. - Cinemaniac 2010, MMC Luka, Pula, Galerija Karas, Zagreb 2010. - Jacopo Tintoretto, Klub August Šenoa, Pečuh 2010. - Moj grob, Coed hills rural art space, Walles 2010. - Organizacija društva-organizacija planine, Galerija Nano, Zagreb 2011. - Alpe-Velebit-Walles, Galerija Bačva, Dom HDLU, Zagreb 2011. - Seventh seal, St Andra, Graz

2.Važnije samostalne izložbe

1993. - Galerija mala, Zagreb1994. - MGC Fortezza, Zagreb1995,1996. - „Slavonija“, Muzej Požege, Požega-Muzej Nove Gradiške, Nova Gradiška-Dvorac Pejačević,Našice-Muzej Vinkovaca,Vinkovci-Galerija likovnih umjetnosti,Osjek1998. - Galerija Gradec, Zagreb1998. - Museum of eastern and western art , Odessa1999. - Galerija 36, Kiev1999.- Palača Sponza, Dubrovnik1999. - Kartaški dug (s Vladimirom Dodigom Trokutom), Galerija gradska, Zagreb2000. - Enciklopedija mrtvih (s Bojanom Gagićem) , Galerija «Miroslav Kraljević», Zagreb2001.- Manulera (s Bojanom Gagićem) Ludiialydis, Milano2001. - Mirila (s Bojanom Gagićem), Galeria Neon, Bologna -Studio Tomasseo, Trst2002. - Mirila, Muzej Mimara, Zagreb-Gradska loža, Zadar2002.- Institut Sztuki, Krakow2003. - Studio Tomasseo, Trst 2004. - Galerie sur Cour, Paris 2004. - Violin factory, London 2005. - Galerija Višeslav, Nin 2006.- Galerija Zilik, Karlovac 2006. - Violin factory, London 2007. - Galerija OK (s Igorom Konjušakom), Rijeka 2007. - Chopor horda, Pečuh

180

2007. - Violin factory, London 2008. - Galerija Kosača, Mostar 2008. - Galerija Prica, Samobor 2009. - Galerija Canvas, Zagreb 2010. - Galerija Zlatni ajngel, Varaždin 2010. - Galerija S, Koprivnica 2010. - Galerija Josip Račić, Zagreb 2010. - Zavičajni muzej, Rovinj 2010. - Galerija Rigo, Novigrad 2010. - Galerija Sveti Krševan, Šibenik 2010. - Gliptoteka HAZU, Zagreb 2011. - Centar za kulturu, Čakovec

3.Grafičke mape1996. - „Compsso“, predgovor D. Schneider –Vlastita naklada, Zadar1997. - „E.Smira“, priča S.M.Perovića, Matica hrvatska, Nin1999. - „Split“, predgovor D.Kečkemet-Brevijar,Split1999. - „Salamander“, audio CD s glazbom R.Glavurtića,predgovor S.M.Perovića-Vlastita naklada, Zagreb2002. - „Požega“, grad Požega,Požega2002. - „Sedam posljednjih Kristovih riječi“, pjesme L. Paljetka, predgovor T. Maroevića-Edicija Biškupić,Zagreb2003. - „Firentinska igra“, pripovjetke R.Bacalje,-NSK, Zagreb2006. - „Bespredmetnost“, zajedno s Igorom Konjušakom, - NSK,Zagreb2011. - „Aleph“, (grupa autora), NSK,Zagreb

4.Objavljene knjige1996. - „Compsso“, zajedno s D.Schneiderom-Vlastita naklada,Zadar2002. - „Mirila“, Muzej Mimara2005. - „Grafike i crteži“ (monografija) , Profil,Zagreb 2009. - „Mirila-performance“, Fraktura, Zaprešić 2011.- „Oltar“, Brevijar, Split 2011. - „Velebit , Alps, Black Mountains“, Next - Graz, Arternativa – Zagreb

5.Rezidencijalni programi: 2004. - Studijski boravak u Cite international des arts, Paris 2006.- ZILIK,Voditelj grafičke radionice, Karlovac 2005,2006. - Radionica i rezidencija u sklopu projekta:“ Wegstrecken: Standpunkte, Arten des Bewegens, St. Lambrecht, Austrija- 2005, 2006

2008. - Radionica i rezidencija u sklopu projekta: „Heimat“ (As tide), u suradnji sa Fondazione Pistoleto, Graz, Austrija

2009. - Radionica „Slovenija odprta za umjetnost“, Sinji vrh, Slovenija 2009. - Radionica „Velebit, Alps, Black Mountain“ 2010. - „Dijalog umjetnosti“, Viša pedagoška škola, Eisenstadt

181

6.Predavanja:2009. - „Umjetnost i znanost u modernom svijetu“, Ruska akademija umjetnosti, Moskva 2009. - „Back to heritage“ , Literaturhaus, Graz 2010. - „Ono drugo more“ , Nomadic university, Zadar 2011. - „Dijete i estetski izričaji“, Sveučilište u Zadru, Zadar 2011. - „Knowing ways“, North Edinburgh art centar, Amnesty international, Edinburgh

7.Projekti:2007. - „Dolazak u baštinu“, Barokna kuća, Nin 2008. - „Otok kao utopija“, crkva svetog Donata, Zadar 2009. - „Slika hermetična ikona novog doba“, Gradska loža, crkva svetog Donata, crkva svetog Dominika, Zadar 2010. - „Jacopo Tinttoreto“, crkva svetog Donata, crkva svetog Dominika, Galerija svetog Dimitrija, Zadar 2010. - „Organizacija društva organizacija planine“, Velebit, Alpe, Black Mountain 2010. - „Ono drugo more“, Nomadic university, Sveučilište u Zadru 2011. - „Tertium organum“, crkva svetog Donata, crkva svetog Petra i Andrije starog, Zadar

182

IME I PREZIME: Snježana Habuš Rončević, prof.DATUM ROĐENJA: 27.12.1964. Zadar

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: Viša predavačica


OBRAZOVANJE

1971-1978Osnovna škola "Krsto Ljubičić" Arbanasi Zadar i osnovna glazbena škola "Blagoje Bersa" Zadar

1978-1982 Srednjoškolski centar "Juraj Baraković" Zadar i srednja glazbena škola "Blagoje Bersa" Zadar

1983-1987 Glazbena Akademija u Sarajevu, BiH, Teoretski Odjel

ZADUŽENJA NA ODJELU Glazbena kultura s metodikom I (PO) P S V

Glazbena kultura s metodikom II (PO)

Glazbena kultura s metodikom III (PO)

Glazbeni praktikum I (PO)

Glazbeni praktikum II (PO)Glazbeni praktikum III (PO)Zborno pjevanje

Glazbeni praktikum I, II (RN)


1. O povijesti srednjevjekovne glazbe grada Zadra. U Živa baština (2000.g.) Zadar: Visoka učiteljska škola, str.105-119

2. Utjecaj učitelja/odgajatelja na kvalitetan razvoj djece i mladih (s I. Novosel i I. Prskalom). U Djetinjstvo, razvoj i odgoj(2003.g.),Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, str.181-193

3. Teorijski pristup problemu estetskog doživljaja glazbene nastave. U Zbornik radova(2002), Visoka učiteljska škola u Zadru, str. 75-80.

183

4. Glazbeni doživljaj u ranom predškolskom odgoju djeteta (s I. Novosel). U Zbornik radova 3 (2003) Zadar, Sveučilište, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, str.151-160.

5. Važnost kontinuiranosti nastave glazbene kulture u osnovnim i srednjim školama sa studijima razredne nastave i predškolskog odgoja (s G. Ercegovac-Jagnjć). U Dijete, odgojitelj i učitelj, Sveučilište, Zadar (2004), str. 279-290.

6. K određenju pojma glazbe i njenoj biti – iskustva iz prakse – Magistra Iadertina, Sveučilišta u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja (2006.), str.97-103

7. Skripta: Osnove glazbene teorije za kolegij Sviranje i Glazbeni praktikum, Sveučilište, Zadar, (2007.), 55. stranica

8. Utjecaj glazbe na stavaralaštvo djece. U Glas i glazbeni instrument u odgoju i obrazovanju, Monografija umjetničko znanstavenih skupova 2007.-2009. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, (2010.),str. 116-135.

184

IME I PREZIME: Violeta Valjan Vukić, prof.DATUM ROĐENJA: 12.04.1973.

USTANOVA ZAPOSLENJA

Odjel za izobrazbu učitetelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru

ZVANJE: Asistent


OBRAZOVANJE (od-do)2006 –sada Poslijediplomski doktorski studij pedagogije

1992-1998 Filozofski fakultet u Zadru

1987-1991 Ekonomska škola1979-1987 Osnovna škola


Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju 2 1 0

Opća pedagogija 0 2 0

Obiteljska pedagogija I i II 0 2 0

Koordinator studentske nastave u vrtićima 0 0 3


1. Valjan Vukić, V. (2010), Socijalne kompetencije učitelja u kontekstu cjeloživotnog učenja. U: Bacalja, R., (ur.), Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja. Zbornik radova međunarodnog znanstveno - stručnog skupa. Zadar : Sveučilište u Zadru , 208 - 217.

2. Valjan Vukić, V. (2010), Komunikacijska kompetencija učitelja i pedagoški oblikovana komunikacija preduvjet razvoja socijalnih kompetencija učenika. Magistra Iadertina, 5 (5), 131-143.

185

3. Valjan Vukić, V. (2009), Obitelj i škola - temeljni čimbenici socijalizacije. Magistra Iadertina, 4 (4), 171 -178.

4. Zrilić, S., Valjan-Vukić, V., Miočić, M. (2010): Umjetnički odgoj u alternativnim školama. Zbornik radova Dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije, 27-54.

IME I PREZIME: Tamara Kisovar-Ivanda, dipl. uč.DATUM ROĐENJA: 1. ožujka 1964.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: Znanstveni asistent


OBRAZOVANJE

11. 12. 2007. Upisala Poslijediplomski doktorski studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

2002. Dipl. učitelj RN, Visoka učiteljska škola u Zadru

1985. Nastavnik RN, OOUR Pedagogijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Osnovnu školu i V. gimnaziju završila u Zagrebu.


Metodika nastave prirode i društva x x

Didaktika x x


1. Kisovar-Ivanda,Tamara, Obad,Marija, Metodički aspekti implementacije zavičajnih sadržaja u nastavi prirode i društva, izlaganje na Međunarodnom znanstveno- stručnom skupu Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja u Zadru, 2008.

2. Kisovar-Ivanda,Tamara, Obad,Marija, Sadržaji zavičajne baštine u nastavi prirode i društva, Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja,Ur.: Bacalja, R., Zadar, 2008., str. 384 – 396.

186

3. Kisovar-Ivanda,Tamara, Muzeji i škole partneri u obrazovanju.// Pedagogija i društvo znanja. Ur. Cindrić,M.,Domović,V., Matijević,M., Učiteljski fakultet u Zagrebu, Vol.2, 2008., str. 185.-189.

4. Kisovar-Ivanda,Tamara, Kurikulumska dimenzija suradnje muzeja i škole, izlaganje na Međunarodnom znanstvenom skupu Kontroverze suvremene pedagogije i praksa odgoja i obrazovanja, 16. – 18. listopada 2008. u Mostaru.

5. Kisovar-Ivanda,Tamara, Museums and Schools as Learning Partners, izlaganje na Međunarodnom znanstvenom skupu, 2nd Scientific research symposium: Pedagogy and the Knowledge Society, Zadar, Hrvatska – 13-14. studenog, 2008.

6. Dogan, Yasin, Kisovar-Ivanda, Tamara, The Interconnection Between Contextual Museum Learning Experiences Outside the Museum: a Comparative Study Between Turkey and Croatia, izlaganje na konferenciji Education in Balkans Today, Edirne, Turska, 1-3. listopada 2009. 7. Kisovar-Ivanda,Tamara, Uloga didaktičkog strukturiranja muzejskih sadržaja u stvaranju školskog kurikula. Magistra Iadertina 4(4),Zadar, 2009. Ur.: Bacalja, R., str. 69.- 83.

187

IME I PREZIME: Slavica Vrsaljko, prof. DATUM ROĐENJA: 05.08. 1979.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: Asistent


OBRAZOVANJE (od-do)

2007Doktorski studij kroatistike

2003-2007Poslijediplomski magistarski studij književnosti

1998-2003 Jednopredmetni studij kroatistike


Hrvatski jezik 1. – učiteljski studij 1.5

Norme hrvatskoga standardnog jezika – učiteljski studij 1.5

Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom 1.5

Hrvatski jezik 1. – predškolski studij 1.5

Hrvatski jezik 2. – predškolski studij 1.5


1. VRSALJKO, Slavica, Bibliografija zbornika radova visoke učiteljske škole u Zadru i zbornika Odjela za izobrazbu učitelja u odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru 2001. – 2005. // Magista Iadertina, god.2., sv.2., 2007, str.195-204. (koautor Katarina Ivon)

2. VRSALJKO, Slavica, Elementi razgovornosti u djelima suvremenih hravtskih književnika .//Magistra Iadertina, god.3., sv.3., 2008., str. 117-130.

3. VRSALJKO, Slavica Hrvatski jezik „po mjeri učenika” – suodnos planova i programa iz 1999. i 2005.//Zbornik radova s međunardnoga znanstveno-stručnog skupa Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja, Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja

188

Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2011., str. 279-294. (koautor Katarina Ivon)

4. VRSALJKO, Slavica, Poticanje kreativnosti u nastavi hrvatskoga jezika,.// Magistra Iadertina, god.3., sv.3., 2009., str. 145-157. (koautor Katarina Ivon)

5. VRSALJKO, Slavica, Doprinos pedagoškog časopisa Zora (1884.-1889.) stručnog usavršavanja učitelja // Anali za povijest odgoja, Vol. 8., 2009., str. 93-113. (koautori Smiljana Zrilić i Katarina Ivon)

6. VRSALJKO, Slavica, Pregled proučavanja u stilistici // Školski vjesnik, god.59. br.3. 2010. str.341-362.

7. VRSALJKO, Slavica, Noviji pristupi u funkcionalnoj stilistici // Magistra Iadertina, Vol. 5 No. 5. god. 2010. str., 169-184.

189

IME I PREZIME: Donata Vidaković Samaržija, prof.DATUM ROĐENJA: 09.04.1982.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: Asistent


OBRAZOVANJE (od-do)2006- poslijediplomski doktorski studij na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu sa usmjerenjem Kineziološke edukacije

(15. 12. 2010. obranila sinopsis doktorske disertacije pod naslovom

„Povezanost prehrambenih navika i razine tjelesne aktivnosti sa sastavom tijela

desetogodišnjaka“)

2000-2005 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

(06. 12. 2005. obranila diplomski rad pod naslovom „Primjena sadržaja

sportske gimnastike u radu sa djecom predškolske dobi“ i stekla naziv profesor

fizičkog odgoja

1996-2000 Gimnazija „Juraj Baraković“ (prirodoslovno-matematički smjer)


Kineziološka kultura (3. Godina, 5. Semestar) 0 0 2



Sportska radionica I (6. Semestar) 1 0 1Radionica stvaralaštva u pokretu (2. Semestar) 1 0 1


1. Vidaković Samaržija, D., Pavelić Karamatić, L., Samaržija D. (2011). Utjecaj morfoloških

karakteristika na motoričke i funkcionalne sposobnosti učenica. U Findak V. (ur.) Zbornik

190

radova 20. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, „Dijagnostika u područjima

edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“ Poreč, 21 do 25 lipnja 2011. str.263-

269

2. Cetinić, J., Petrić, V. i Vidaković Samaržija, D. (2011.). Urbano ruralne razlike

antropometrijskih obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te motoričkih dostignuća

(skokovi, trčanja i bacanja) učenika rane školske dobi. U Findak, V. (ur.), Zbornik radova 20.

Ljetne škole kineziologa, „Dijagnostika u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i

kineziterapije“ Poreč, 21 do 25 lipnja 2011.str.233- 238

3. Cetinić, J., Vidaković Samaržija, D. (2011). Ples kao sredstvo izražavanja djece predškolske

dobi. Međunarodni znanstveno-stručni skup „Dijete i estetski izričaji“ , 13-14. svibnja, 2011.

4. Pavelić Karamatić, L., Vidaković Samaržija, D., Karamatić A. (2011): Promjene motoričko

funkcionalnih sposobnosti nakon primjene tromjesečnog sportsko rekreacijskog programa, u

zborniku radova Međunarodne konferencije „Rekreacija za sve 2011“

5. Cetinić, J. Vidaković Samaržija, D. (2010): Intrinzična motivacija i samoefikasnost

srednjoškolaca na satovima tjelesne i zdravstvene kulture, Magistra Iadertina, str. 103- 114

6. Vidaković Samaržija, D., Cetinić, J. (2009): Komparacija školskih sustava zemalja Europske

unije sa Hrvatskom, u zborniku 18. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske "Metodički

organizacijski oblici rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije" ,

str. 508-516

7. Cetinić, J., Vidaković Samaržija, D. (2009): Organizacijski oblici rada kao sastavni dio

kurikuluma tjelesne i zdravstvene kulture – komparacija zemalja Europske unije sa

Hrvatskom, u zborniku 18. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske "Metodički

organizacijski oblici rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije"

str. 382- 389

8. Cetinić, J., Vidaković Samaržija, D., Cetinić ,V. (2009): Fenomen biološke akceleracije i

spolni domorfizam u prirastu visine i težine kod učenika srednje škole Blato i Vela Luka,

Magistra Iadertina, str. 7-19

9. Cetinić, J., Vidaković Samaržija, D. (2009): Motivacijski ciljevi kod djece koja su uključena u

rad školske sportske sekcije, Međunarodna znastveno- stručna konferencija „Kineziološka

rekreacija i kvaliteta života 2009“, str. 279- 287

10. Vidaković, D. Kostelić, D. (2008): Pilates kao sportsko- rekreacijski sadržaj u nastavi tjelesne

i zdravstvene kulture na Sveučilištima; Međunarodna znastveno- stručna konferencija

„Kineziološka rekreacija i kvaliteta života 2008“, str.269- 279

11. Kostelić, D. Vidaković, D. (2008): Analiza uspješnosti provođenja turističkih biciklističkih

tura na području Srednje i Južne Dalmacije; Međunarodna znanstveno- stručna konferencija

„Kineziološka rekreacija i kvaliteta života 2008“, str. 411- 419

191

12. Kostelić, D. Vidaković, D. (2008): Specifične vježbe za razvoj eksplozivne snage tipa

skočnosti i udarca za poboljšanje efikasnosti smeča u odbojci; 6. Međunarodna konferencija

„Kondicijska priprema sportaša“, str. 211-215.

13. Korica, P., Vidaković, D. (2007): Razvojne krivulje nekih motoričkih dostignuća u bacanju

djece predškolske dobi, Magistra Iadertina, str.79- 90

14. Vidaković, D. Korica, P. (2007): Struktura nekih motoričkih dostignuća i nekih morfoloških

obilježja predškolske djece (trogodišnjaci);. U zborniku radova 16. Ljetne škole kineziologa

RH "Antropološke, metodičke, metodološke i stručne pretpostavke rada u područjima

edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije"

192

IME I PREZIME: Jelena Cetinić, prof. DATUM ROĐENJA: 04. 10. 1979.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: Asistent


OBRAZOVANJE (od-do)1993.-1997. XI. Gimnazija u Zagrebu

1997.-2004. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2006.- Upisala poslijediplomski doktorski studij na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Osnove kineziologije- 2 -

Kineziološka metodika II- - 1

Kineziološka metodika III - - 1

Kineziološka metodika IV - - 2Kineziološka metodika III (PO) - - 2Sportska radionica II 1 0 1


1. Cetinić, J., Petrić, V. i Vidaković Samaržija, D. (2011.). Urbano ruralne razlike

antropometrijskih obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te motoričkih dostignuća

(skokovi, trčanja i bacanja) učenika rane školske dobi. U Findak, V. (ur.), Zbornik radova 20.

Ljetne škole kineziologa, „Dijagnostika u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i

kineziterapije“ Poreč, 21 do 25 lipnja 2011.

2. Petrić, V., Cetinić, J. i Petrić, K. (2011). Prijedlozi motoričkih zadataka za uvođenje djece

starije predškolske dobi u košarkašku igru. . U Findak, V. (ur.), Zbornik radova 20. Ljetne

škole kineziologa, „Dijagnostika u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i

kineziterapije“ Poreč, 21 do 25 lipnja 2011.

3. Cetinić, J., Cetinić, V. i Vidaković Samaržija, D (2011). Ples kao sredstvo izražavanja djece

193

predškolske dobi. Međunarodni znanstveno-stručni skup „Dijete i estetski izričaji“ od 13-14.

svibanja, 2011.

4. Petrić, V., Cetinić, J. i Novak, D. (2010). Razlike u funkcionalnim sposobnostima između

učenika iz urbane i ruralne sredine. Hrvatski športsko medicinski vijesnik. 25 (2), 117.-121.

5. Cetinić, J. i Vidaković Samaržija, D. (2010.) Intrinzična motivacija i samoefikasnost

srednjoškolaca na satovima tjelesne i zdravstvene kulture. Magristra Iadertina, 5 (5). 103-

114.

6. Cetinić, J. i Petrić, V. (2010.) Spolne razlike antropometrijskih obilježja, motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti te motoričkih dostignuća (skokovi, trčanja i bacanja) učenika rane

školske dobi. U B. Neljak (ur.), Zbornik radova 19. Ljetne škole kineziologa,

„Individualizacija rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“,

Poreč, 22. do 26. lipnja 2010.

7. Cetinić, J. i Kajtna, T. (2009). Faktori rukovodećeg ponašanja u nastavi tjelesne i zdravstvene

kulture, Magistra Iadertina; 4 (4), 29-43.

8. Cetinić, J. i Vidaković-Samaržija, D. (2009). Organizacijski oblici rada kao sastavni dio

kurikuluma tjelesne i zdravstvene kulture- komparacija zemalja Europske unije s Hrvatskom.

U B. Neljak (ur.), Zbornik radova 18. Ljetne škole kineziologa „Metodički organizacijski

oblici rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“, Poreč, 2009

(str. 382-388). Zagreb: Hrvatski kineziološki savez.

9. Cetinić, J. i Vidaković-Samaržija, D. (2009). Motivacijski ciljevi u djece uključene u rad

školske sportske sekcije. U M. Andrijašević (ur.), Zbornik radova Međunarodne znanstveno-

stručne konferencije „Upravljanje slobodnim vremenom sadržajima sporta i rekreacije“,

Zagreb, 2009 (str. 279-286). Zagreb: Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu.

10. Cetinić, J. i Kajtna, T. (2008). Psihološke karakteristike mlađih i starijih trenera. Hrvatski

športskomedicinski vijesnik, 23(1), 11-17.

11. Cetinić, J., Polančec, J. i Cimerman, M. (2008). Profili ciljne orijentacije u nastavi tjelesne i

zdravstvene kulture: razlike u faktorima intrinzične motivacije. U B. Neljak (ur.), Zbornik

radova 17. Ljetne škole kineziologa „Stanje i perspektiva razvoja u područjima edukacije,

sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“, Poreč, 2008 (str. 101-106). Zagreb: Hrvatski

kineziološki savez.

12. Cimerman, M. i Cetinić, J. (2008). Interesi djece i mladih za sportske aktivnostitijekom ljetnih

školskih praznika. U B. Neljak (ur.), Zbornik radova 17. Ljetne škole kineziologa „Stanje i

perspektiva razvoja u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“,

Poreč, 2008 (str. 94-100). Zagreb: Hrvatski kineziološki savez.

194

IME I PREZIME: Magdalena Miočić, prof.DATUM ROĐENJA: 14.06.1980.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: asistent

E-MAIL ADRESA: [email protected], [email protected]

OBRAZOVANJE (od-do)

1994 – 1998 Srednja glazbena škola "Blagoje Bersa", Zadar

1998 - 2003 Umjetnička akademija, Split

Glazbena akademija, profesor glazbene kulture

2008 - Akademija za glasbo, Univerza v Ljubljana

Glasbena pedagogika


ZIMSKI SEMESTAR

Glazbena radionica- izborni (PO – I semestar) P

1

S

0

V

1

Glazbena kultura s metodikom I (PO – III semestar) 0 0 1

Glazbeni praktikum III (PO – V semestar) 0 0 2

Glazbena kultura s metodikom III ( PO – V semestar) 0 0 2

LJETNI SEMESTAR

195



Glazbeni praktikum I (PO – II semestar) 0 0 1

Glazbena kultura s metodikom II (PO –IV semestar) 0 0 2

Glazbeni praktikum II (PO – IV semestar) 0 0 2

Glazbena kultura s metodikom IV (PO – VI semestar) 0 0 2

Glazbena radionica II – izborni ( PO – VI semestar) 1 0 1


Miočić, M. (2009): Glazbeno obrazovanje odgojitelja u vrtiću „Radost“ u Zadru. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za glazbu, Odsjek za glazbenu pedagogiju. Pula

Zrilić, S., Valjan Vukić, V., Miočić, M. (2010): Umjetnički odgoj u alternativnim školam. Hrvatski pedagoško-književni zbor – Ogranak Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Miočić, M., Valjan Vukić, V. (2011): Glazbeni odgoj u pedagoškoj koncepciji Marije Montessori. Hrvatski pedagoško-književni zbor – Ogranak Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Valjan Vukić, V., Miočić, M. (2011): Estetski odgoj u waldorfskoj pedagogiji. Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Sveučilište u Zadru.

Miočić, M., Košta, T. (2010): Glazba kao sredstvo komunikacije kod djece. Učiteljski fakultet u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu.

196

IME I PREZIME: Tomislav Košta, prof.DATUM ROĐENJA: 4. 2. 1981.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: asistent


OBRAZOVANJE (od-do)

1999-2005Institut za crkvenu glazbu, Sveučilište u Zagrebu

2005-Poslijediplomski doktorski studij, Akademija za glazbu, Ljubljana


GLAZBENA KULTURA 2 1 0

METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE I 1 0 1

METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULUTRE II 1 0 1METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE III 1 0 1

METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE IV 1 0 1

GLAZBENA RADIONICA I 1 0 1

GLAZBENA RADIONICA II 1 0 1

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE Košta, Tomislav.Razvoj predmeta petje v osnovnošolskih programih Hrvaške in Slovenije v obdobju med svetovnima vojnama. // Glasbeno-pedagoški zbornik Akademije za glasbo v Ljubljani. 14 (2010); 71-88 (pregledni rad, znanstveni).

2. Košta, Tomislav; Zrilić, Smiljana.The possibilities of implementing the Croatian National Education Standard in teaching music to pupils with special educational needs. // Glasbeno-pedagoški

197

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=532802





zbornik Akademije za glasbo v Ljubljani. 10 (2008); 72-84 (pregledni rad, znanstveni).

3. Košta, Tomislav.Razvoj nastave glazbe u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. stoljeća – promjene u glazbeno nastavnoj praksi nekad i danas // Glazbena pedagogija u svijetlu sadašnjih i budućih promjena / mr. sc. Sabina Vidulin - Orbanić (ur.).Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za glazbu, 2009. 103-114 (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni)

4. Košta, Tomislav; Zrilić, Smiljana.Specifićnosti rada sa slijepim djetetom u vrtiću i školi s posebnim naglaskom na slušnu percepciju. // Magistra Iadertina. 3 (2008); 171-186 (stručni).

5. Košta, Tomislav; Zrilić, Smiljana.Učitelj - kreator izvannastavnih aktivnosti. // Magistra Iadertina. 4 (2009); 159-170 (stručni).

6. Košta, Tomislav.Posebnosti nastave glazbene kulture - provedba po HNOS-u // Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja / Bacalja, Robert (ur.).Zadar: Sveučilište u Zadru - Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, 2010. 423-433 (predavanje, domaća recenzija, objavljeni rad, stručni).

7. Košta, Tomislav; Miočić, Magdalena. Glazba kao sredstvo komunikacije kod djece // Interdisciplinarnost i individualizacija u nastavi glazbe /.Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Učiteljski fakultet, 2010. (predavanje, domaća recenzija, rad u tisku).

198








IME I PREZIME: Prof.dr.sc. Stipe BoticaDATUM ROĐENJA: 23. 2. 1948.

USTANOVA ZAPOSLENJA

Filozofski fakultet u Zagrebu

ZVANJE: red. prof. u trajnom zvanju

E-MAIL ADRESA: sboticaffzg.hr

OBRAZOVANJE fakultetsko od. 1970. do 1974. studirao i diplomirao kroatistiku i latinski jezik

poslijediplomskood 1976. do 1979. poslijediplomski studij „književnost“ na filozofskom fakultetu u Zagrebu; magistrirao 1979.; doktorirao 1986.biran u zvanja: asistent, viši asistent, docent, izv. prof, rad. prof. i redoviti profesor u trajnom zvanju 2002. godine


Hrvatska usmena književnost 30 15

Temeljni pojmovi teorije književnosti 30 15

Pregled povijesti hrvatske kulture (izborni)

15 15

Književni rodovi i vrste (izborni) 15 15

RADOVI KOJI DJELATNIKA KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE

1. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka (1995.)

2. Lijepa naša baština (1998.)

3. Andrija Kačić Miošić (2004.)

4. Biblija i hrvatska tradicijska kultura (2011.)

5. Novi hrvatski epitafi (2007.)

199

IME I PREZIME: Dr.sc. Siniša Bilić - DujmušićDATUM ROĐENJA: 05. listopada 1962.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: docent


OBRAZOVANJE 1969. - 1973. Osnovna škola „Grigor Vitez“, Osijek,1973. – 1977. Osnovna škola „Josip Pupačić“. Omiš1977. – 1979. Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje „Jure Kaštelan“, Omiš

1979. - 1981.Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje u brodograđevnoj industriji, Split,

usmjerenje stručnih suradnika u arhivima, bibliotekama, muzejima i znanstveno-povijesnim ustanovama

1981. - 1990. Filozofski fakultet u Zadru Sveučilišta u Splitu1992. – 2001. Odjel za arheologiju Sveučilišta u zagrebu Poslijediplomski magistarski studij

usmjerenja arheologija2005. Sveučilište u Zadru, Doktorat bez doktorskog studija


P S V

Opća povijest starog vijeka I 1 1 0

Opća povijest starog vijeka II1 1 0


1. Branko Kirigin, Ivo Lokošek, Jagoda Mardešić, Siniša Bilić, Salona 86/87. Preliminarni izvještaj sa zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi zaobilaznice u Solinu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 80, Split, 1987, 7-56

2. Siniša Bilić-Dujmušić, The Archaeological Excavations on Cape Ploča (Promunturium Diomedis), Greek Influence Along the East Adriatic Coast, Proceedings of the International Conference in Split from September 24th to 26th 1988, Književni krug, Split, 2002., 485 – 497.

3. Siniša Bilić-Dujmušić, Excavations at Cape Ploča near Šibenik , Croatia, I Greci in Adriatico, 2. Hesperia: Studi sulla grecita di Occidente (18) , Lorenzo Braccesi, Mario Luni, (ur.), Roma : L'Erma di Bretschneider, 2004., 123-140.

4. Siniša Bilić-Dujmušić, Projekt Jadranski otoci : veze, trgovina i kolonizacija : 6000. pr. K. - 600 god. : 1. sv. - Oxford : Tempus reparatum, 1997., Diadora, 18/19, Zadar, 1997, 503-509

5. Siniša Bilić-Dujmušić, Promona: the site and the siege, Dalmatia: Research in the Roman Province 1970-2001, Papers in honour of J. J. Wilkes, British Archaeological Reports, International Series 1576, 2006, 41-58.

200

6. Siniša Bilić-Dujmušić, The battle at Taurida, Dalmatia: Research in the Roman Province 1970-2001, Papers in honour of J. J. Wilkes, British Archaeological Reports, International Series 1576, 2006, 27-39.

IME I PREZIME: Dr. sc. Katarina IvonDATUM ROĐENJA: 21. srpnja 1976.

USTANOVA ZAPOSLENJA


ZVANJE: asistentica


OBRAZOVANJE 2011. Doktorska disertacija „Imagološka analiza zadarskih koledara (Narodni

koledar i Svačić), mentor: doc.dr.sc. Robert Bacalja, komentor: prof.dr.sc. Davor Dukić

2007 – 2011. Poslijediplomski doktorski studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

2002. Poslijediplomski magistarski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

1995 – 2000. Dodiplomski studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


P S V

Žanrovi u dječjoj književnosti (PO) 1

Hrvatska dječja književnost (PO) 1

Žanrovi u dječjoj književnosti (RN) 1Hrvatska dječja književnost (RN) 1Novija hrvatska književnost - romantizam 1Novija hrvatska književnost – predrealizam i realizam 1

Hrvatska književnost u dijaspori 1


IVON, Katarina, More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić.// Magistra Iadertina, god.2., sv.2., 2007, str.61-78. (koautori Robert Bacalja, Zrinka Peroš.IVON, Katarina, Bibliografija zbornika radova visoke učiteljske škole u Zadru i zbornika Odjela za izobrazbu učitelja u odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru 2001. – 2005.

201

// Magista Iadertina, god.2., sv.2., 2007, str.195-204. (koautor Slavica Vrsaljko)IVON, Katarina, Suvremena strujanja u komparatistici.// Magistra Iadertina, god.3., sv.3., 2008. str.61-79.

IVON, Katarina, Hrvatski jezik „po mjeri učenika“ – suodnos planova i programa iz 1999. i 2005.//Zbornik radova s međunarodnoga znanstveno-stručnog skupa Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2011., str. 278-294. (koautor Slavica Vrsaljko)

IVON, Katarina, Osvrt na hrvatsku književnu povijest.// Školski vjesnik, god.58., sv.1., 2009., str. 63-79.

IVON, Katarina, Poticanje kreativnosti u nastavi hrvatskog jezika i književnosti.// Magistra Iadertina, god.4., sv.1., 2009., str.145-159. (koautor Slavica Vrsaljko)

IVON, Katarina, Doprinos pedagoškog časopisa Zora (1884.-1889.)stručnom usavršavanju učitelja. // Anali za povijest odgoja, vol.8, 2009., str. 93-113 ( koautori Smiljana Zrilić, Slavica Vrsaljko)IVON, Katarina, Imagološki aspekti Kukuljevićevih drama.// Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, (koautor: Robert Bacalja) (rad u tisku)

202

IME I PREZIME: Marija Musa, prof. DATUM ROĐENJA: 3. travnja 1954.

USTANOVA ZAPOSLENJA




OBRAZOVANJE

1961 - 1969Osnovna škola „Ljubo Krstić“, Zadar

1969 - 1973Gimnazija pedagoškog smjera, Zadar

1973 - 1977 Filozofski fakultet, Zadar2001 - 2005 Poslijediplomski studij lingvistike, Sveučilište u Zadru


Hrvatski jezik I 2

Hrvatski jezik II 2/1 1

Norme hrvatskoga standardnog jezika 1

Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom 1

Hrvatski jezik I 2Hrvatski jezik II 2


1. Sociolingvistika i teorija varijeteta s primjerima iz hrvatskoga i engleskog jezika, izvorni znanstveni rad, „Mostariensia“ (časopis za humanističke znanosti), br. 19, Mostar, 2004.

2. Promjene u imenima naselja u Bosni i Hercegovini u posljednjem desetljeću (u vrijeme rata i nakon njega), izvorni znanstveni rad, „Mostariensia“ (časopis za humanističke znanosti), br. 20, Mostar, 2004.

3. Lingvističko-onomastički pristup imenima tvrtki u zapadnom Mostaru, izvorni znanstveni rad, „Hrvatska misao“, časopis za umjetnost i znanost, Matica hrvatska Sarajevo, god. IX., siječanj-ožujak, 34/25, 2005.

4. Školstvo i hrvatski jezik u BiH s posebnim osvrtom na udžbenike hrvatskog jezika i književnosti, „Magistra Iadertina“, Zadar, god. 3, br. 3, 2008., str. 57-83. (suautor Šimun

203

Musa).5. Udžbenici za hrvatski jezik i književnost u Bosni i Hercegovini, pregledni članak „Metodika“,

Zagreb, god. 9, br. 16, 1/2008., str. 74.- 87. (suautor Šimun Musa).

6. Hrvatska čitanka 2, udžbenik iz hrvatskog jezika i književnosti za 2. razred osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2000. (suautor Marija Buljan).

7. Hrvatska čitanka 3, udžbenik iz hrvatskog jezika i književnosti za 3. razred osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2000. (suautor Marija Buljan).

8. Početnica Tajna slova, udžbenik za 1. razred devetogodišnje osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2006. (suautori Zokić, Bralić).

9. Tajna slova 1, početnica, udžbenik za 1. razred osmogodišnje osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2007. (suautori Zokić, Bralić).

10. Moj hrvatski 3, udžbenik za treći razred osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2004. (suautori M. Lončarić, A. V. Bikić).

11. Moj hrvatski 4, udžbenik za četvrti razred osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2004. (suautor Z. Diklić).

12. Moj hrvatski 5, udžbenik za peti razred osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2004. (suautori S. Težak, L. Kanajet).

204

IME I PREZIME: dr. sc. Zdenka Matek –Šmit ZVANJE: docentUSTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Odsjek za ruski jezik i književnostADRESA: Obala kralja Petra Krešimira IV., 23 000 ZADARe-mail: [email protected]ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 30. lipnja 1958Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Obrovac, Zadarska županija, HrvatskaZvanje; znanstveni status – docentZaduženje na Odjelu (predmet) – Ruski jezik Članstva –članica u uredništvu časopisa Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru (Croatica et Slavica Iadertina)projekti - dugogodišnja suradnica na projektima zagrebačkog FF-a Pojmovnik ruske avangarde i Zagrebački pojmovnik kulture 20 stoljeća

Popis objavljenih radova u posljednjih pet godina:

Izvorni znanstveni radovi (5):

1. "Pisao sam istovremeno u svim pravcima" (O simultanizmu u V. Rozanova). Zbornik znanstvenih radova "Simultanizam/simultanost". Filozofski fakultet/Naklada Slap. Zagreb. 2001. 127-137. (Referat održan na sastanku međunarodnog projekta Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, tema “Simultanizam/simultanost”.)

2. V. V. Rozanov – karikaturni autorski lik. “Književna smotra” XXXIII. 2001. (Izbor priloga sa znanstvenog skupa "Karikatura", 2001., međunarodni projekt Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća).122 (4). 39-42. i Zbornik znanstvenih radova “Karikatura”. Filozofski fakultet/Naklada Slap. Zagreb. 2005. 187-196.

3. Mistifikacija Vasilija Rozanova (na primjerima tekstova Opalo lišće i Osamljene stvari). Zbornik znanstvenih radova "Mistifikacija/Parodija". Aeragrafika. Zagreb. 2002. 128-133. (Referat održan na sastanku međunarodnog projekta Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, tema “Mistifikacija/Parodija”.)

4. Daniil Harms, San dviju crnomanjastih dama. Zbornik znanstvenih radova "Vizualnost". Filozofski fakultet/Naklada Slap. Zagreb. 2003. 285-292. (Referat održan na sastanku međunarodnog projekta Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, tema “Vizualnost”.)

5. Ujevićev «procjednik». Zbornik «Oko književnosti». Osamdeset godina Aleksandra Flakera. Disput. Zagreb. 2004.115-120.

Prijevodi (14):

1. Alessandro Niero: "Simultanizam" u E. Zamjatina: Od proze do filma (na materijalu pripovijesti Otočani - Ostrovitjane). Zbornik znanstvenih radova "Simultanizam/simultanost". Filozofski fakultet/Naklada Slap. Zagreb. 2001. 113-122. (Referat održan na sastanku međunarodnog projekta Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, tema "Simultanizam/simultanost".)

2. Detlef Gojowy: Pitanje o Efimu Golyševu i o dodekafoniji kao simultanističkoj pojavi. "Simultanizam/simultanost". Kao gore. 227-235.

3. Elena Pol'djaeva: Nikolaj Obuhov: "12-zvučna harmonija bez udvostručavanja" – princip simultanosti? "Simultanizam/simultanost". Kao gore. 239-250.

205


4. Svetlana Ajvazova: Ženski pokret u Rusiji: tradicije i suvremenost. (U suradnji s Ivom Jadrešinom.) "Kolo". Časopis Matice hrvatske. XI. 2. Zagreb. 2001. 339-347.

5. Jean-Philippe Jaccard, "Optička varka u ruskoj avangardi". O proširenom promatranju". Zbornik znanstvenih radova "Vizualnost". Filozofski fakultet/Naklada Slap. Zagreb. 2003. 147-158.

6. Leonid Heller, Vid utopije, vidljivost anarhije. Kao gore.163-170.

7. Nadežda Spodarec, Mitopoetski način čitanja vizualnog modela u ranoj Buninovoj prozi. Kao gore. 173-179.

8. Zsuzsa Hetény, Ideja u slikama, apstraktno u vizualnom. Figure-likovi Isaaka Babelja. Kao gore. 247-255.

9. Valentina Silant’eva i Ol'ga Konopel’ko, Maska u književnosti i slikarstvu početka 20. stoljeća. Kao gore. 259-266.

10. Anna Gerasimova, Podignite mi vjeđe, ili transformacija vizualnog niza u Nikolaja Zabolockog. Kao gore. 271-282.

11. Volodymyr Spodarec, Ukrajinska himerna proza: vizualizacija irealnoga. Kao gore. 361-366.

12. Hans Günter, Mudri otac Stalin i njegova obitelj. na materijalu Vertovljevih i Čiaurelijevih filmova. Kao gore. 583-596.

13. Tamara Levaja, Skrjabin i novo rusko slikarstvo: od moderne k apstrakcionizmu. Kao gore. 635-643.

14. Elena Trofimova: Burleska i travestija u idiostilu kurtoaznih manirista. (U suradnji s Ivom Jadrešinom.) Zbornik znanstvenih radova "Mistifikacija/Parodija". Aeragrafika. Zagreb. 2002. 343-352.

Svi navedeni radovi kvalificiraju je za izvođenje nastave. Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 17. srpnja 2003. (1. put u zvanje docenta)

206

IME I PREZIME: Gabrijela Bibić, prof. ZVANJE: predavač USTANOVA ZAPOSLENJA: ADRESA: Julija Klovića 23, 23000 Zadare-mail: [email protected]ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 01.12. 1969Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Zadar, Hrvatska Zvanje; znanstveni status – predavač Zaduženje na Odjelu (predmet) – Njemački jezik

Rođena sam 01.12. 1969. u Zadru. Osnovnu školu, srednju školu smjera suradnik u kulturno- znanstvenim ustanovama, te osnovnu i srednju glazbenu školu smjera suradnik u nastavi glazbe završila sam u Zadru. Godine 1988. upisala sam studij njemačkog jezika i povijesti umjetnosti na Filozofskom Fakultetu u Zadru, a diplomirala na istom 1994. god. Kao učiteljica njemačkog jezika radila sam od 1996. god.u Osnovnoj školi Bartula Kašića , Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje i Osnovnoj školi Pakoštane do 2000. god. kad sam otišla na porodiljni dopust. Za zvanje učiteljice njemačkog jezika položila sam stručni ispit 1997. god nakon čega mi je povjereno mentorsvo studentima IV god. sa odsjeka za njemački jezik i književnost za školsku praksu. Kao učiteljica glazbene kulture radila sam u Osnovnoj školi Obrovac 2002. god., a u Osnovnoj školi Voštarnica radim od 1996. s prekidima do danas. Od 1998. kao vanjski suradnik na Stručnom odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece predajem Njemački jezik . U nastavno zvanje predavača izabrana sam 2004. god.

Svi navedeni radovi kvalificiraju je za izvođenje nastave.Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 02. prosinca 2004.

.

207


IME I PREZIME: Marie - Rose Škifić, prof ZVANJE: lektor

USTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, ADRESA: Obala kralja Petra Krešimira IV., 23 000 ZADARe-mail: [email protected]

ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 08.09.1956.

Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Amnéville (Francuska)

Zvanje; znanstveni status – lektor

Zaduženje na Odjelu (predmet) – Francuski jezik projekti - Tempus-projekt CD JEP-17057-2002


1. Crljenko, M./ Škifić, M.-R., Débutants en français dans le supérieur: quelques

considérations, Actes du 1er Colloque sur les études françaises, Zagreb 2002, pp.37-45

Prijevodi:

1. Prijevod s francuskog na hrvatski:

Mény, Y., Francuski politički sustav, Pan Liber Osijek, Zagreb, Split, 1998

2. Prijevodi s hrvatskog na francuski:

- Les Kornati: Îles couronnées, Forum, Zadar, 2002

- Zadar: Histoire, culture, patrimoine artistique,Forum, Zadar, 2003

- Istrie: Histoire, culture, patrimoine artistique, Forum, Zadar, 2004

- Sanja Knežević, Picasso: Des clés et des songes, (prema izvorniku San o

Picassu), 3000 godina Za dar i Hrvatsko-francuska udruga Zadar, Zadar,

2004

- Exposition permanente d’Art Sacré à Zadar, Stalna izložba crkvene

umjetnosti Zadar i Benediktinke Svete Marije, Zadar (u pripremi)

- Josip Zanki: monographie, Profil, Zagreb, (u pripremi)

- Bane Milenković:mongraphie, Profil, Zagreb, (u pripremi)

Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 2002.

208


IME I PREZIME: dr.sc. Ivana Škevin ZVANJE: znanstveni novak – asistent USTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, ADRESA: Obala kralja Petra Krešimira IV., 23 000 ZADARe-mail: [email protected]

ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja –1. veljače 1977Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Šibenik, HrvatskaZvanje; znanstveni status – znanstveni novak – asistentZaduženje na Odjelu (predmet) –Talijanski jezik

Ivana Škevin rođena je 1. veljače 1977. u Šibeniku. Osnovnu školu pohađala je u Murteru a 1991. je upisala jezičnu gimnaziju u Šibeniku, nakon završetka gimnazije, 1995. godine upisala je studij talijanskog i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom studija bila je više puta u Italiji radi usavršavanja jezika. 1996. u Rimu, a 1998. u Riminiju u školi stranih jezika. Nakon četiri odslušane godine otišla je u Englesku, gdje je nakon 10 mjeseci dobila Cambridge Proficiency Certificate. Diplomirala je godinu dana nakon povratka, 2001. Tema je bila iz područja talijanske lingvistike, I nomi di pasta – campo semantico. Odmah nakon završetka studija upisala je poslijediplomski studij jezikoslovlja. Od 2001. do 2003. je predavala u srednjoj školi , a od 2003. do 2004. je radila kao prevodioc za talijanski i engleski jezik u privatnoj firmi. Od 01. srpnja 2004. radi kao znanstveni novak na projektu prof.dr.sc. Živka Nižića «Niccoló Tommaseo i periodika» na Odjelu za talijanski jezik i književnost. Također je i suradnik na međunarodnom projektu Interreg Viaggiadr uz podršku Ministarstva za europske integracije. Uz rad na projektima, vodi i seminar iz Talijanske sintakse za studente III. godine i Talijanski kao svjetski jezik za studente drugih studijskih grupa – ZPO.

Datum zadnjeg izbora u suradničko zvanje: srpanj, 2004.

209


IME I PREZIME: dr.sc. Josip VidakovićZVANJE: redoviti profesor povijesnih znanosti i redoviti profesor informacijskih znanostiUSTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, Odjel za informatologiju i komunikologijuADRESA: Ulica dr. Franje Tuđmana 24 i, 23 000 ZADARe-mail: [email protected]ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 24. svibnja 1941.Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Medviđa, Obrovac, HrvatskaZvanje; znanstveni status – doktor povijesnih znanosti, redoviti profesorZaduženje na Odjelu (predmet) – Pregled povijesti hrvatskog naroda članstva - član Predsjedništva Hrvatskog komunikološkog društva, predsjednik podružnice Hrvatskog komunikološkog društva u Zadru, glavni tajnik Hrvatskog komunikološkog društva, radni član Matice hrvatske, član Senata Sveučilišta u Zadruprojekti – glavni istraživač projekta 070076 "Razvoj novinstva u Zadru (XIX. i XX. st.)"; glavni istraživač na projektu 0070030 "Razvoj novinstva u Zadru (XIX. i XX. st.)"; član–istraživač hrvatsko-talijanske suradnje na području znanosti i tehnologije: «Stvaranje tematskog Virtualnog foruma s ciljem podupiranja mogućnosti suradnje između industrije i istraživanja na području zemalja SEI»; član - istraživač tima znanstvenog projekta «Povijest hrvatskog naroda, srpskog naroda, narodnosti i opća povijest», br. 1.12.12., koordinatora prof. dr. Pave Živkovića; član-istraživač tima znanstvenog projekta «Novi svjetovi javnog komuniciranja Republike Hrvatske», Fakultet političkih znanosti, Zagreb, od 1990. do 1996.; član-istraživač na projektu «Stavovi i mnijenja naroda o svojim susjedima», Program "Alpe - Jadran", Zagreb - Ljubljana, 1993. do 1995.; član-istraživač tima znanstvenog projekta «Mediji na pragu 21. stoljeća», br. 128999, glavnog istraživača prof.dr.sc. Maria Plenkovića, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 1997. -.

Prof.dr.sc. Josip Vidaković, red. prof., pročelnik Odjela za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru. Osnovnu školu završio u Biogradu n/m, srednju i Filozofski fakultet u Zadru. Poslijediplomski studij iz informacijskih znanosti (arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija) na Zagrebačkom sveučilištu; doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru iz humanističkih znanosti, grana povijest hrvatskog naroda. Izbori: u zvanje znanstvenog asistenta 1988.g. znanstvenog suradnika (docenta) iz informacijskih znanosti 1989.g., izvanrednog profesora 1997.g., redovitog profesora iz povijesnih znanosti 2002. godine te redovitog profesora iz informacijskih znanosti 2003. godine. Autor je pet znanstvenih knjiga; autor i koautor četrdesetak znanstvenih i stručnih radova. Sudionik na trideset međunarodnih konferencija. Koautor i voditelj poslijediplomskog znanstvenog magistarskog i doktorskog studija iz informacijskih znanosti s tri usmjerenja.


Knjige:1. Povijest hrvatskog novinstva – Zadar u XIX. st., Zagreb, Hrvatsko komunikološko društvo i Nonacom, Zagreb, 2001.2. Državni arhiv u Zadru 1624. – 1970. (Prikupljanje i zaštita arhivalija), Hrvatsko komunikološko društvo i Nonacom, Zadar, 2002.3. Zadar 1941. – 1945. – Ratne štete, Zadar, Hrvatsko komunikološko društvo i Nonacom, 2002.4. Šibenska "Hrvatska rieč" (1905.-1914.), Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik, Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2005.5. Povijest šibenskog novinstva (XIX. i XX. st.), Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik, Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2005.

Znanstveni radovi:1. Internet i međukulturalna komunikacija, Informatologia, 34, 2001, 1-2, 1-165.

210

2. Egzodus Hrvata iz Zadra pod talijanskom upravom od 1918. do 1943. godine, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata (1918.-1943.g.), Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001.3. Povijesno – komunikološko značenje hrvatskog novinarstva (Zadar, XIX. st.), Media, Culture and Public Relations, Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb, 1, 2002.,1, 1-129.4. Kulturno – povijesno značenje «Katoličke Dalmacije», ČZN – Časopis za zgodovino in narodopisje / Review for History and Ethonography, 1-2, 73/38, 2002.,Univerza v Mariboru, Maribor.5. Vidaković, J., Štrkalj, A., Povijest šibenskog novinstva (XIX. i XX. st.), Media, Culture and Public Relations, Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb, 2, 2003.,1, 1-136.

Svi navedeni radovi kvalificiraju ga za izvođenje nastave.Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 2002. (povijesne znanosti), 2003. (informacijske znanosti)

211

IME I PREZIME: IVAN ZELIĆ, redoviti profesorZVANJE: redoviti profesor USTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djeceADRESA: Ulica dr. Franje Tuđmana 24 i, 23 000 ZADARe-mail: [email protected] web stranica: http://personal.unizd.hr/ivzelicŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 30. rujna 1942. Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Postire – otok Brač, Hrvatska Zvanje; znanstveni status – redoviti profesor Zaduženje na Odjelu (predmet) – Likovna kultura, Metodika nastave likovne kulture

Članstva – član savjeta Galerije Studentskog centra u Zagrebu 1967., inicijator osnivanja Salona mladih, te član Savjeta Salona mladih u Zagrebu 1968. i 1969., obnova Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (1969), rekonstrukcija gotičkih fresaka u crkvi Sv. Lovre u Požegi (1969), član Matice Hrvatske (od 1971), član redakcije "Zadarske revije" i grafički urednik (1972), inicijator i suosnivač Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zadru (1974); obnašao funkciju predsjednika, član savjeta "Književnog centra" u Zadru i grafički urednik, član zadarske sekcije "Pedagoško-književnog zbora (od 1976), član stručnog kolegija za Likovni odgoj pri Zavodu za unapređenje osnovnog obrazovanja SRH u Zagrebu (1976), organizator Programa XV, republičkog savjetovanja za nastavnike likovnog odgoja (Zadar, 1976), organizator izložbe i aukcije ispred Filozofskog fakulteta u Zadru u korist Zaklade Sv. Dimitrija, Interieur, Zadar (1995), član Organizacijskog odbora za proslavu 600-te obljetnice osnutka "Generalnog studija Dominikanskog reda u Zadru", član Uredništva te likovni i grafički urednik znanstvene monografije "Generalni studij Dominikanskog reda u Zadru" (Universitas Iadertina 1396-1807) dr. Stjepana Krasića, član Udruženja likovih umjetnika primjenjenih umjetnosti Hrvatske, član Hrvatskog društva likovnih umjetnosti, član Udruge hrvatskih učitelja likovne izobrazbe, član U. O. umjetničke kolonije "Karin", predsjednik udruge "Pomozi hrvatsko dijete" (1992-1994), organizator nevladinog "Odbora za humanitarnu pomoć Kosovu" i voditelj humanitarnog puta u Albaniju (1998),priznanja – "Zaslužni likovni pedagog Hrvatske" (1982) za unapređenje teorije i prakse, te stručnog obrazovanja u nastavi likovnog odgoja, Nagrada za slikarstvo na "Dubrovačkom salonu", Umjetnička galerija, Dubrovnik (1989).

Rođen 30. rujna 1942. u Postirama na otoku Braču. Osnovnu i srednju školu – gimnaziju završio u Zadru. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i stekao zanimanje akademski slikar - grafičar. Po završetku studija upisuje grafičku Specijalku kod prof. M. Detonija. Paralelno sa studijem Specijalki radi kao suradnik prof. dr. sc. Petra Guberine u Zavodu za rehabilitaciju djece oštećena sluha i govora u Zagrebu provodeći eksperimentalnu metodu "Dinamičko crtanje".1971. zapošljava se kao nastavnik u zvanju predavača na Pedagoškoj akademiji u Zadru, a 1972. kao profesor visoke škole, te realizira kolegije: Metodika nastave likovne kulture, Grafika, Prostorno-plastično oblikovanje i Osnove estetske kulture.U zvanje docenta izabran 1980., u zvanje redovitog profesora na Filozofskom fakultetu u Zadru 1986., a u trajno zvanje redovitog profesora 1997. U nastavnom radu redovito obavlja mentorstvo za diplomske radove i član je povjerenstava za izbore u viša zvanja. Javno angažiran u likovno-pedagoškom radu organizacijom i stručnim postavljanjem dječjih i učeničkih izložbi, održavanjem predavanja iz područja Likovne kulture, objavljivanjem članaka i stručnih radova, izradom plakata, kataloga, oprema za knjige različitih žanrova, zaštitnih znakova, logotipova i drugih sadržaja vizualne komunikacije.

212

Priredio 13 samostalnih izložbi i sudjelovao u dvjesto skupnih izložbi.

Svi navedeni radovi kvalificiraju ga za izvođenje nastave.Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: trajno zvanje redovitog

profesora 1997.

213

IME I PREZIME: Karmen Travirka Marčina, prof.ZVANJE: AsistentUSTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djeceADRESA: Ulica dr. Franje Tuđmana, 23 000 ZADARe-mail:/osobna web stranica:/

ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja: 04. 01. 1969.Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država): Osijek, HrvatskaZvanje, znanstveni status: AsistentZaduženje na Odjelu (predmet): Likovna kultura i Likovna kultura s metodikom

Rođena sam 4. siječnja 1969. godine u Osijeku. Osnovnu školu i gimnaziju završila sam u Zadru. 1995. diplomirala sam na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilišta u Splitu, te stekla zvanje diplomiranog povjesničara umjetnosti i profesora latinskog jezika i rimske književnosti. Od 1996. do 2005. radila sam kao kustos u Galeriji umjetnina Narodnog muzeja u Zadru.Kao kustosu za fotografiju povjerena mi je na čuvanje i obradu zbirka od oko 30 000 negativa zadarskog fotografa Ante Brkana. Kroz rad na zbirci uspješno sam surađivala sa Antom Brkanom sve do njegove smrti 2004. Prvi put obrađeni dio zbirke predstavljen je javnosti 2003. na izložbi pod nazivom «Ante Brkan – 40 portreta». 2000. godine ponovo sam pokrenula zadarski Salon mladih koji se zbog niza okolnosti nije održavao od 1989., i to kao bienalnu smotru mladih zadarskih fotografa što je rezultiralo velikim uspjehom s obzirom da u Zadru postoje dnevne novine i tri tjednika. 1998. i 2001. bila sam u organizacijskom odboru međunarodnog trijenala fotografije «Čovjek i more», a 2004. bila sam voditeljica manifestacije 17. međunarodnog trijenala «Čovjek i more» gdje sam bila i autor koncepcije jedne od pet izložbi u okviru trijenala; samostalne izložbe Stipe Suraća "Litratati se".Osim mnogih samostalnih izložbi koje sam kao kustos organizirala, u skladu sa suvremenim muzeološkim smjernicama veliku pažnju poklanjala sam i pedagoškom aspektu animirajući djecu predškolskog i školskog uzrasta za posjete izložbama kao i muzejskim prostorima nastojeći im ih približiti kao dio interaktivnog prostora u kojem i sami sudjeluju, trudeći se da galerijske i muzejske prostore ne shvaćaju kao statične i elitističke, već one žive u kojima rado borave. 1996. – 1998. sudjelovala sam u organizaciji «Školskog likovnog salona» u suradnji s Društvom pedagoga. 2002. imenovana sam tajnicom i članom Županijskog povjerenstva za provođenje Županijske smotre u Art designu srednjih škola Zadarske županije. Od 2002. – 2004. kao članica povjerenstva za provođenje županijske smotre učenika srednjih škola u umjetničkom dizajnu, sudjelovala sam u žiriranju učeničkih radova kao i organizaciji, te postavu izložbe. Kao kustos u Galeriji bila sam i suorganizator izložbe dječjih radova «Likovni tabor 2001.» zajedno sa Kapucinskim samostanom u Karlobagu.

Od akademske godine 1997./1998. radila sam kao vanjski stručni suradnik na odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja djece predškolske dobi Sveučilišta u Zadru na kolegijima Likovna kultura i Likovne kulture s metodikom.

Apsolvent sam poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Od 2005. radim kao znanstveni asistent na Stručnom odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru.

Objavljeni radovi:

214

1. Karmen Travirka Marčina "Indijanci", Zadar, Narodni muzej Zadar, srpanj 2000.predgovor katalogu izložbe Jose Špralje

2. Karmen Travirka Marčina "Deveti salon mladih - mladi zadarski fotografi", Zadar, Narodni muzej Zadar, prosinac 2000.

3. Karmen Travirka Marčina "Tune", Zadar, Narodni muzej Zadar, lipanj, 2002., predgovor katalogu izložbe Jose Špralje i Jean Marca Saldinia

4. Karmen Travirka Marčina, "U povodu izložbe Deveti salon mladih - mladi zadarski fotografi u Galeriji umjetnina Narodnog muzeja,

Glasje, broj 11/12, Zadar 2000. str. 3495. Karmen Travirka Marčina "Dvanaest Veronikinih rubaca", Šibenik, Galerija svetog

Krševana, kolovoz 2002., predgovor katalogu izložbe DavoraŠarića

6. Karmen Travirka Marčina "Twin Towers NY", Zadar, Narodni muzej Zadar, rujan 2002. predgovor katalogu izložbe Ante Jaše 7. Karmen Travirka Marčina "Deseti salon mladih - mladi zadarski fotografi",

Zadar, Narodni muzej Zadar, prosinac 2002.8. Karmen Travirka Marčina "Dvanaest Veronikinih rubaca",

Samobor, Samoborski muzej, siječanj 2003.9. Karmen Travirka Marčina "Twin Towers NY", Zagreb, Foto klub Zagreb, rujan 2003

predgovor katalogu izložbe Ante Jaše10. Karmen Travirka Marčina "Ante Brkan -40 portreta", Zadar, Narodni muzej Zadar,

studeni 2003. ISBN 953-98882-6-3, predgovor katalogu izložbe Ante Brkana

11. Karmen Travirka Marčina “Litrati Stipe Suraća”, Zadar, Narodni muzej Zadar,kolovoz 2004. ISBN 953-99741-1-9, predgovor katalogu izložbe

“Čovjek i more"12. Karmen Travirka Marčina “Matoševićev foto-esej o Susku“, Zadar, Narodni muzej Zadar,

veljača 2005., predgovor katalogu izložbe “Jedanaesti salon mladih“13. Karmen Travirka Marčina "Fotografske zbirke i prezentacija fotografije u Zadru", Zagreb,

"Život umjetnosti" br. 74/75 str. 152, Institut za povijest umjetnosti Zagreb, svibanj 2005., ISSN 0524-7794

Svi navedeni radovi kvalificiraju je za izvođenje nastave.

Godina zadnjeg izbora u znanstveno- nastavno ili nastavno zvanje: 2005.

215

IME I PREZIME:mr. sc. Marija ObadZVANJE: Prof. visoke školeUSTANOVA ZAPOSLENJA: USTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djeceADRESA: Franje Tuđmana 21i, 23 000 ZadarE-mail: [email protected] e-mail: [email protected] web stranica: http://personal.unizd.hr/mobad

ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 1. siječnja 1947Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Metković, Hrvatska Zvanje; znanstveni status – Prof. visoke školeZaduženje na Odjelu (predmet) – Metodika nastave prirode i društva, Zavičajna povijest Članstva – članica Hrvatske akademije odgojnih znanosti, članica Povjerenstva Ministarstva znanosti obrazovanja i športa za prosudbu i završnu izradu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda za prirodu i društvo od 1 do 4 razreda osnovne škole, članica Povjerenstva za stručne ispite učitelja

Rođena 1. siječnja 1947. godine u Metkoviću, RH. Osnovnu školu dijelom završila u Imotskom (VI. razred), a VII. i VIII. razred u Zadru, gdje doseljava god. 1959. Godine 1965. maturirala na zadarskoj Gimnaziji (društveni smjer) i iste godine upisala na Filozofskom fakultetu u Zadru studijsku grupu povijest-pedagogija. Diplomirala 1970. Kao profesor povijesti radila na Medicinskoj, Glazbenoj i Tekstilnoj školi. Godine 1980. izabrana za asistenta na Odsjeku za razrednu nastavu Filozofskog fakulteta u Zadru gdje predaje dva kolegija: Osnove prirode i društva i Metodiku nastave prirode i društva. Danas na Stručnom odjelu za učitelje Sveučilišta u Zadru predaje Metodiku nastave prirode i društva studentima učiteljskog studija III. I IV. god. i Zavičajnu povijest na pojačanom predmetu (povijest studentima IV. god. studija). Na studiju za odgojitelje predškolske djece izradila je plan i program izbornog kolegija «Zavičajnost». Godine 1982. upisala poslijediplomski studij «POMOĆNE POVIJESNE ZNANOSTI», a god. 1985. magistrirala s temom «POVIJEST ŠKOLSTVA U ZADRU ZA MLETAČKE UPRAVE U SVJETLU ARHIVSKE GRAĐE». God. 1999. obranila habilitacijski rad «ZAVIČAJNE VRIJEDNOSTI KAO POTICAJ CJELOVITOM RAZVOJU UČENIKA MLAĐE DOBI». U nekoliko navrata bila predstojnica Odsjeka za razrednu nastavu i predškolski odgoj (do odvajanja ova dva odsjeka), a potom samo predstojnica Odsjeka za razrednu nastavu. God. 1992. kao predstojnica Odsjeka aktivno pridonosi i organizira da dvogodišnji studij razredne nastave preraste u četverogodišnji, organizira doškolovanje za učitelje, izvanredni studij za odgojitelje i stručne ispite za učitelje. U ratnim godinama za Zadar je to bilo posebno važno. U vrijeme odvajanja (1997.-1998.) četverogodišnjeg studija za učitelje i dvogodišnjeg studija za odgojitelje predškolske djece od Filozofskog fakulteta, od strane Ministarstva, znanosti, tehnologije i športa imenovana predsjednicom Povjerenstva za ustroj Visoke učiteljske škole, što je temeljito, savjesno i uspješno obavila. Od godine 1999. prodekanica za nastavu na Visokoj učiteljskoj školi. U prosincu 2000. god. izabrana u trajno zvanje profesora visoke škole. Aktivno sudjelovala na brojnim znanstveno-stručnim skupovima, seminarima za učitelje i međunarodnim kolokvijima. Članica strukovnih udruženja i članica Povjerenstva za stručne ispite učitelja i stručne ispite profesora povijesti (2003./2004.), članica Povjerenstva Ministarstva prosvjete i športa za izbor udžbenika iz prirode i društva i recenzent brojnih izdanja iz prirode i društva Školske knjige, d.d., članica Povjerenstva za izradu kataloga znanja Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, voditeljica doškolovanja za učitelje (Zadar, Dubrovnik, Makarska) od 1992.-2000. god. Mentorica je pri izradi nekoliko stotina diplomskih radnji na redovitom i izvanrednom studiju za učitelje. Objavila pedesetak preglednih i stručnih radova. Udana, majka dvoje djece.

216



POPIS RADOVA:

1. OBAD, M. (2002.)., Iskrice iz muzeja, Muzejsko edukativni servis, Zbornik radova, VUŠ, Zadar.

2. OBAD, M. (2002.)., Paški grbovi, Zbornik radova «Živa baština», VUŠ, Zadar.3. OBAD, M. (2003.)., Nazivi u prostoru i vremenu (istražujemo zavičaj – katastarski grad

Pag), Zbornik radova, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar.

4. OBAD, M. (2003.)., Statut grada Dubrovnika iz 1272. godine (Mudrost i sklad zakonitoga u životu Grada), Zbornik radova, «Djetinjstvo, razvoj, odgoj», Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar.

5. OBAD, M. (2004.)., Priče u kamenu, Zbornik radova «Dijete, odgojitelj, učitelj», Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar.

6. OBAD, M. (2004.)., Statut grada Skradina iz XIV. Stoljeća, Zbornik radova, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar.

7. OBAD, M. (2004.)., Život sa sokolom, Zbornik radova «Ekologija u odgoju i obrazovanju», VUŠ, Gospić.

Svi navedeni radovi kvalificiraju je za izvođenje nastave.Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 5. prosinca, 2000. god.; prof. visoke škole u trajnom zvanju.

217

IME I PREZIME: mr. sc. Marinko Duvnjak ZVANJE: naslovni predavač USTANOVA ZAPOSLENJA: Zadarska nadbiskupija ADRESA: Trg sv. Stošije 1, Zadar ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja – 23. IV. 1965Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Karlsruhe, Njemačka Zvanje; znanstveni status – naslovni predavačZaduženje na Odjelu (predmet) – Kultura duha

Rođen sam 23. IV. 1965. u Karlsruhe-u u Njemačkoj gdje su mi roditelji bili na privremenom radu. Od svoje sedme godine boravim u Zadru gdje sam završio osnovnu školu te gimnaziju «Juraj Baraković» smjer matematičko-informatički. Osjećam da me Bog zove da budem svećenik u Njegovoj Crkvi i na jesen 1984. upisujem se na Katolički bogoslovni fakultetu Zagrebu. Vojni rok sam služio u Vranju 1985-86. Nakon završene druge godine studija, u kolovozu 1987. odlazim na daljnje školovanje u Rim, na Papinsko sveučilište Gregorijana. Za đakona sam zaređen 5. svibnja 1990. u crkvi Il Gesu u Rimu, a za službu prezbitera 29. lipnja 1991. u katedrali svete Stošije u Zadru. U listopadu 1992. polažem magisterij iz dogmatske teologije s radnjom «La coscienza umana di Gesu e la sua consapevolezza filiale presso J. Galot e K. Rahner».Od kolovoza 1992. do kolovoza 1993. obnašam dužnost župnog vikara u župi Uznesenja BD Marije u Zadru. Potom sam imenovan župnikom župe sv. Josipa u Zadru. Tu službu obnašam do 23. kolovoza 2004. kada preuzimam službu ravnatelja Nadbiskupskog sjemeništa «Zmajević» u Zadru. Predajem na Visoko teološko-katehetskoj školi u Zadru od jeseni 1994. (predmeti: O kršćanskoj objavi, Ekleziologija, Otajstvo Trojedinog Boga, Metodologija znanstvenog rada), a od 7. ožujka 2001. sam i na dužnosti ravnatelja Visoke teološko-katehetske škole. Predajem i kolegij Kultura duha na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece od jeseni 1995. godine. Na jesen 2002. upisao sam doktorantsku godinu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Svi navedeni radovi kvalificiraju je za izvođenje nastave.Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 2004.

218

IME I PREZIME: dr. sc. Anamarija KurilićZVANJE: docentUSTANOVA ZAPOSLENJA: SVEUČILIŠTE U ZADRU, Odjel za povijest ADRESA: Obala kralja Petra Krešimira IV., 23 000 ZADARe-mail: [email protected] web stranica: ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja –1963.Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Pula, Hrvatska Zvanje; znanstveni status –docent

Zaduženje na Odjelu (predmet) – Hrvatske zemlje u starom vijeku

Članstva –jedna od osnivača "Udruge za proučavanje antičkog Jadrana Hadriaticum mare"; Član međunarodne udruge "Association Internationale d'Épigraphie Grecque et Latine"; Član "Hrvatskog arheološkog društva".

Rođena 1963. godine u Puli gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Obrazovanje: 1982.-1989. studirala Arheologiju i Talijanski jezik s književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje i diplomirala s temom "Obitelj i obiteljski odnosi na nadgrobnim spomenicima rimske provincije Dalmacije za Principata" (mentor: dr. sc. Julijan Medini). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani (R. Slovenija) 1995. godine stječe stupanj magistra znanosti uspješno obranivši radnju pod naslovom "Družina v antični Dalmaciji" ("Obitelj u antičkoj Dalmaciji") (mentor: dr. sc. Božidar Slapšak). Godine 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru stječe naslov doktora znanosti (naslov disertacije: "Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. stoljeća po Kristu: antroponimija, društveni slojevi, etničke promjene, gospodarske uloge) (mentor: dr. sc. Slobodan Čače).Zaposlenja: 1989.-1991. radi u HPT-u.1992.-2002. znanstveni novak na znanstveno-istraživačkim projektima prof. dr. Slobodana Čače na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru: Od 2002. docent na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Nastavne aktivnosti:Trenutno predaje na: dodiplomskom studiju Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru predmete "Metodologija povijesne znanosti" (III. godina studija) i "Hrvatske zemlje u starom vijeku" (I. godina studija); Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predmet "Stara povijest hrvatskih zemalja" (izborni predmet), poslijediplomskom znanstvenom studiju Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru predmet "Antička povijest Ilirika: društvo i stanovništvo na osnovi epigrafičkih svjedočanstava". Druge stručne aktivnosti: Sudjelovanje na brojnim arheološkim istraživanjima, Od 1998. voditelj znanstveno-istraživačkog podprojekta "Antroponimija Liburna i Ridita: komparativna studija".Interesi: Latinska epigrafika rimske provincije Dalmacije (a osobito rimskodobne Liburnije). Domorodačka antroponimija, osobito ona stanovništva rimske provincije Dalmacije. Socijalna povijest predrimskodobnog i rimskodobnog stanovništva, a osobito onoga koje je obitavalo na području rimske provincije Dalmacije. Ostale aktivnosti: Služi se s više stranih jezika: fluentno se služi engleskim i talijanskim jezikom, a više jezika poznaje na pasivnoj razini (francuski, španjolski, njemački, slovenski). Povremeno prevodi stručne sažetke s hrvatskog na engleski jezik.

Radovi objavljeni nakon izbora u zvanje docenta:

1. Anamarija Kurilić, Okrugli stol Međunarodnog projekta "Informatizirani atlas antičkog Jadrana": "Komunikacije antičkog Jadrana (2. st. pr. Kr. - 7. st. po Kr.): Geografija i ekonomska povijest" (prikaz zbivanja), Obavijesti HAD-a, 33/3, Zagreb, 2001, 36-41.

2. Anamarija Kurilić, Liburnski antroponimi, Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, 2002, 123-148 (sažetak na engleskom jeziku [p. 148]: Liburnian anthroponyms).

3. Anamarija Kurilić, Un contributo per la valorizzazione economica dei monumenti epigrafici della Liburnia romana, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40(27), Zadar, 2001. (2003.),

219

77-92, 4 tablice, 1 grafički prikaz u tekstu, 4 priloga (sažetak na engleskom jeziku [p. 91]: A Contribution to the Economic Valorisation of the Epigraphic Monuments from Roman Liburnia; sažetak na hrvatskom jeziku [str. 92]: Prinos ekonomskom vrednovanju epigrafskih spomenika rimskodobne Liburnije).

4. Anamarija Kurilić, Ulomak kasnoantičkog miljokaza iz Aserije, Asseria, 1, Zadar, 2003, 185-193, 1 slika (sažetak na engleskom jeziku [p. 191-193]: Fragment of a Late Roman Milestone from Asseria).

5. Anamarija Kurilić, Epigrafski spomenici na prostoru Novalje, katalog izložbe, Novalja - Zadar, 2003.

6. Anamarija Kurilić, Epigrafski spomenici na prostoru Novalje, katalog izložbe (drugo dopunjeno izdanje), (sažetak na engleskom jeziku [p. 25-26]: Epigraphic Monuments in the Area of Novalja), Novalja - Zadar, 2004.

7. Anamarija Kurilić, Caska kod Novalje na otoku Pagu. Pokusno istraživanje antičke nekropole u Caskoj i rekognosciranje Caske s okolicom, Obavijesti HAD-a, 36/1, Zagreb, 2004, 68-79, 11 slika u tekstu (sažetak na engleskom jeziku [p. 79]: Caska near Novalja on the Island of Pag: Initial Excavations at the Antique Necropolis in Caska and Field Survey of Caska and its Environs).

8. Anamarija Kurilić, Arhitravi s foruma Aserije, Asseria, 2, Zadar, 2004, 41-71, 25 slika u tekstu (sažetak na engleskom jeziku [str. 68-71]: Architraves from the Forum of Asseria).

Svi navedeni radovi kvalificiraju je za izvođenje nastave.Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 2002.

220

IME I PREZIME: izv. prof. Mladen Ančić ZVANJE: naslovni izvanredni profesor USTANOVA ZAPOSLENJA: Zavod za povijesne znanosti HAZU u ZadruADRESA: Obala kneza Trpimira 8, Zadar e-mail: mladen. ancic@zd. htnet. hr osobna web stranica: ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja –03.07.1955Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Sarajevo, Bosna i HercegovinaZvanje; znanstveni status – naslovni izvanredni profesorZaduženje na Odjelu (predmet) – Hrvatska povijest srednjeg vijeka priznanja - «Strossmayerove nagrade» 2002. godine.

Rođen 03.07.1955. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Doktorsku disertaciju obranio 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekao status doktora humanističkih znanosti iz područja Povijesti. U zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran odlukom Predsjedništva HAZU 2003. godine, a u zvanje naslovnog izvanrednog profesora odlukom Stručnog vijeća Sveučilišta u Zadru 2005. godine. Na Odjelu predaje predmet Hrvatska srednjovjekovna povijest, a voditelj je znanstvenoga projekta «Posjed, plemstvo, gospodstvo)). Dobitnik «Strossmayerove nagrade» 2002. godine.


Zasebne publikacije:1. Hrvatska u karolinško doba, MHAS, Split, 2001, str. 104;2. Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Hrvatski institut za povijest, Zagreb

2001, str. 299;3. Livno. Srednjovjekovna hrvatska županija (Kulturno-povijesni vodič 16), Muzej hrvatskih

arheoloških spomenika, Split 2001, str. 32;

Skupna djela/Katalozi:1. "Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom' kraljevstvu", Kolomanovput. Katalog

izložbe, Zagreb 2002, 42-111;

Izvorni znanstveni radovi i rasprave u časopisima i zbornicima:1."Srednjovjekovno vladarsko vlastelinstvo Drid /Problemi vlasništva i organizacija u XIII st./"

(Summarv: The medieval manorial estate Drid: Problems of ownership and organization in 13th centurv), Povijesni prilozi 19/2000, str. 87-111;

2. "Mjesto Branimirove Hrvatske u suvremenom svjetskom poretku" (Summarv: The Positionof Branimir's Croatia in Contemporarv World Order), Zgodovinski časopis 55-3/2001, str.305-320; 3."Image of Royal Authoritv in the Work of Thomas Archdeacon", Povijesni prilozi

22/2002,str. 29-40; = "Slika kraljevske vlasti u djelu Tome arhiđakona", Toma Arhiđakon i njegovodoba. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 25'27. rujna 2000. godine u Splitu,Split 2004, 77-91; 4"Kasnosrednjovjekovni Stolac", Stolac mjesto razgovora a ne sukoba,

Stolac - Mostar2003, str. ; 5."Bilinopoljska abjuracija u suvremenom europskom kontekstu", Prilozi Instituta za

historijuu Sarajevu 32/2003, ;

221

6."Vrijeme i okolnosti postanka Novigradskog zbornika", Povijesni prilozi 25/2003, 136-161; 7.'"Zajednička država'. Srednjovjekovna stvarnost ili povijesna utvara", Hrvatsko-mađarski

odnosi 1102. - 1918. Zbornik radova, Zagreb 2004, 51-64; 8."Od vladarske curtis do gradskog kotara. Bijaći i crkva sv. Marte od početka 9. do početka

13. stoljeća", Starohrvatska prosvjeta 26/1999 (2004), 189-236;

Svi navedeni radovi kvalificiraju ga za izvođenje nastave.Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 2005.

222

IME I PREZIME: dr.sc. Serđo DokozaZVANJE: docentUSTANOVA ZAPOSLENJA: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru.ADRESA: Obala kneza Trpimira 8e-mail: ŽIVOTOPIS:

Datum rođenja –1959.Mjesto rođenja (općina/grad; županija, država) – Zadar, Hrvatska Zvanje; znanstveni status – znanstveni suradnikZaduženje na Odjelu (predmet) – Metodika nastave povijesti

Rođen 1959. godine u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio grupe: Povijest, Talijanski, Latinski. Na istom fakultetu 1986. odslušao postdiplomski studij pod nazivom Srednjovjekovno društvo u Južnoslavenskih naroda, te magistrirao s temom iz područja crkvene povijesti pod naslovom Papinski legat Gentil i crkvene prilike u Dalmaciji početkom XIV.st. Doktorirao na temu Korčula u XIV.st. – društveni i gospodarski razvoj. Predavao u Nadbiskupskoj gimnaziji povijest, talijanski i latinski. Zbog nedostatka udžbenika je za potrebe nastave u Sjemeništu priredio skriptu iz Hrvatske povijesti. Nakon toga radio 15 godina u Državnom arhivu u Zadru kao arhivist-specijalist za stariju građu. Sada radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Uz to predaje povijest u Zadarskoj privatnoj gimnaziji od njena osnutka. Za potrebe posla pohađao tečajeve paleografije u Italiji i Dubrovniku. Objavljeni su radovi uglavnom vezani za povijest dalmatinskih komuna u srednjem vijeku i rađeni su na neobjavljenim arhivskim dokumentima.

POPIS RADOVA:Knjige:

1. Stijepo OBAD, Serđo DOKOZA, Suzana MARTINOVIĆ, Južne granice Dalmacije, Zadar 1999. str. 104

Izvorni znanstveni radovi:1. Prilog proučavanju unutrašnjih prilika na otoku Korčuli u srednjem vijeku, Radovi Zavoda za

povijesne znanosti HAZU u Zadru, 39/1997. str. 117-139.2. Računski spisi srednjovjekovne korčulanske komune, Povijesni prilozi 20/2001. str. 143-170.3. Sustav dota u srednjovjekovnoj korčulanskoj komuni, Godišnjak grada Korčule 6/2001. str.

17-53.Stručni i ostali radovi:

1. Papinski legat Gentil i crkvene prilike u Zadru, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 40/1998. str. 65-79.

2. Papinski legat Gentil i Trogir, Vartal, 1-2/1998. str. 67-83.3. Papinska diplomacija i dolazak anžuvinske dinastije na hrvatsko-ugarsko prijestolje, Hrvatska

srednjovjekovna diplomacija, Zagreb 1999. str. 71-84.4. Il legato pontificio Gentile e la situazione della chiesa di Tragurio nel Trecento, Cimbas

19/2000. str. 1-3.5. Pregled povijesti Blata u srednjem vijeku (do 1420.), Blatski ljetopis 3/ /2002. str. 113-133.6. Papinski legat Gentil i Split, Kulturna baština 31/2002. str. 79-98.7. Gospodarstvo Blata do XVIII.st, Blato do kraja 18.stoljeća, sv.1. Blato 2003. str. 117-138.8. Prilog poznavanju seoskog plemstva na Korčuli, zbornik sa znanstvenog skupa Blato do kraja

18.stoljeća, sv. 2. Blato 2004. str. 47-62.9. Neke netočnosti u tzv. Ostojićevoj kronici, Blatski ljetopis 4. Zagreb 2004. 201-214. 10. Hrvatski biografski leksikon: Delzons, Alexis Joseph, general; Dumas, Gullaume Mathieu,

general; Fanfonja, zadarska plemićka obitelj; Galelli, zadarska plemićka obitelj; Bernardin Galelli, generalni vikar biskupije u Krakovu; Ginano, zadarska plemićka obitelj; Grubonja, zadarska plemićka obitelj; Grisogono, zadarska plemićka obitelj; Grisogono, plemićki rod u Splitu; Grisogono, Lovre, teološki pisac; Grisogono, Nikola, pravnik.

Svi navedeni radovi kvalificiraju ga za izvođenje nastave.Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: 2004

223

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje praktične nastave

Za potrebe praktičnog dijela nastave na studiju za učitelje Odjel koristi niz zadarskih gradskih osnovnih škola koje su Odlukom Ministarstva imenovane vježbaonicama.

U veljači 2003. godine Ministarstvo prosvjete i športa RH dostavilo je rješenja o imenovanjima vježbaonica na području Grada Zadra.

Vježbaonicama su na rok od 4 godine imenovane sljedeće osnovne škole:

1. OŠ Šimuna Kožičića Benje, Rješenje, Klasa: UP/I-602-02/03-01/38 Mentori: za studente 4. godine studija

- Radmila Bubić

- Erna Kvartuč

- Ivan Jović

predmetni nastavnik za glazbeni u 4. razredu

- Jagoda Gutić

2. OŠ Kruno Krstić, Rješenje, Klasa: UP/I-602-02/03-01/35 Mentori: za studente 4. godine studija

- Rossana Discordia-Knežević

- Maja Grbić

- Snježana Jezidžić

za studente 3. godine studija

- Marijana Matek Kozulić- Marija Obradovićpredmetni nastavnik za glazbeni u 4. razredu

- Tatjana Zorić

3. OŠ Petar Preradović, Rješenje, Klasa: UP/I-602-02/03-01/36 Mentori: za studente 4. godine studija

- Zdravka Gunjević

- Marija Kastelfranko

- Branka Milardović

za studente 3. godine studija

- Kristina Juranov- Ljiljana Surić- Sandra Šturapredmetni nastavnik za glazbeni u 4. razredu

- Višnja Klobučar

4. OŠ Stanovi, Rješenje, Klasa: UP/I-602-02/03-01/37 Mentori: za studente 4. godine studija

- Nada Glavan- Katica Kalmeta- Marija Prelas

224

za studente 3. godine studija- Jasminka Bašić- Nina Dundović- Marija Balašćakpredmetni nastavnik za glazbeni u 4. razredu

- Sumita Jerak

5. U okviru projekta međunarodne suradnje, praktična nastava realizira se u osnovnoj školi Katarina Zrinski u Serdehelju u Mađarskoj.

Odjel u navedenim školama koristi, uz suglasnost ravnatelja 20 učionica. Učionice su opremljene tehničkim pomagalima: grafoskopom, glazbenom linijom i prijenosnim računalom.

U svakoj školi je mentorima na raspolaganju dvorana za tjelesni odgoj, te školski glazbeni instrumenti za potrebe glazbenog odgoja.

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika

S obzirom na kriterije optimalan broj studenata koji se mogu upisati na studiju za učitelje iznosi 70 (40 studenata na teret ministarstva, 30 studenata za osobne potrebe) i 30 studenata na studijskom programu doškolovanja.

4.7. Procjena troškova studija po studentu

42.000,00 kn.

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenta u ocjenjivanju nastavnog programa

Vanjsku evaluaciju studijskog programa provodit će Ured za kvalitetu nacionalnog vijeća Ministarstva znanosti. Unutarnju evaluaciju realizirat će odgovarajući ured Sveučilišta u Zadru, te Stručno vijeće Odjela za učitelje i odgojitelje predškolske djece. Studenti će također putem anonimne ankete procjenjivati kvalitetu i uspješnost programa i nositelja (izvođača programa).

225

Documents

Revizija programa za učitelje 2011