Upload
letruc
View
231
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Uvod
Što čini Nacionalni indeks sreće i kako se interpretiraNIS je izražen na skali od 0 do 100 bodova.Označava razinu sreće/dobrobiti/kvalitete života u populaciji.Vrijednost 0 značila bi da je situacija u Hrvatskoj po pitanju “sreće”, odnosno dobrobiti, zadovoljstva ili kvalitete života u populaciji najgora moguća, a 100 najbolja moguća. Vrijednost indeksa od 50 bodova u tom smislu označava srednju razinu “sreće”
MetodaNacionalni indeks sreće temelji se na ispitivanju građana starijih od 15 godina
Podaci se prikupljaju metodom telefonskog intervjua
Uzorak je nacionalno reprezentativan prema spolu, dobi, regiji i veličini naseljaIstraživanje se provodi na dnevnoj razini, prikuplja se po 25 intervjua dnevno
Komponente Nacionalnog indeksa srećeZadovoljstvo životnom situacijom
Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine
Emotivno stanje
Zdravlje
Zdravo ponašanje
Radna (školska) okolina
Pristup osnovnim potrebama
Ekološko ponašanje
Osobni razvoj i socijalna okolina
2
Nacionalni indeks sreće
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
2010. 2011.
0‐10
0
Kretanje komponenata Nacionalnog indeksa sreće Nacionalni indeks sreće
Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom
Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine
Emotivno stanje
Zdravlje
Zdravo ponašanje
Radna (školska) okolina
Pristup osnovnim potrebama
Ekološko ponašanje
Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom
3
Nacionalni indeks sreće
2010. 2011.veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
Nacionalni indeks sreće 63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom 53,6 51,1 51,3 51,5 53,7 52,7 51,3 52,8 51,7 52,2 49,9 51,9 52,7
Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 g. 57,7 56,7 56,5 56,9 59,0 56,8 55,4 57,0 57,0 58,7 55,4 59,2 60,3
Emotivno stanje 63,2 63,5 63,3 59,9 59,3 59,2 60,4 61,9 59,7 60,3 59,1 60,2 60,1
Zdravlje 75,8 79,0 80,5 80,4 82,6 82,3 83,8 84,5 83,4 83,1 82,1 82,9 81,9
Zdravo ponašanje 67,9 69,1 69,4 65,8 66,2 67,1 67,5 67,8 68,3 68,8 68,7 65,8 66,8
Radna (školska) okolina 71,7 73,4 73,9 72,5 71,0 73,0 69,1 69,0 70,1 72,4 70,8 72,3 70,8
Pristup osnovnim potrebama 62,3 61,5 61,0 59,4 57,4 59,6 58,2 59,2 60,1 61,0 60,6 60,0 59,6
Ekološko ponašanje 55,4 55,5 55,3 53,0 52,9 52,9 50,0 50,6 51,0 52,6 51,5 51,8 50,5
Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom 72,5 73,6 72,2 71,3 71,2 71,8 70,9 71,7 68,5 69,5 68,0 67,8 68,2
2010. godina I. kvartal II. kvartal III. kvartal IV. kvartal
Nacionalni indeks sreće 63,8 63,1 62,8 62,7
Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom 52,5 52,2 52,3 51,3
Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine 57,3 57,4 56,4 57,0
Emotivno stanje 63,4 60,8 60,5 59,7
Zdravlje 77,2 81,1 83,6 82,9
Zdravo ponašanje 68,4 67,1 67,5 68,6
Radna (školska) okolina 71,4 71,3 70,0 71,1
Pristup osnovnim potrebama 62,0 59,3 59,0 60,5
Ekološko ponašanje 55,4 53,7 51,2 51,7
Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom 73,0 71,5 71,5 68,7
4
Nacionalni indeks sreće
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS
Nacionalni indeks sreće građana Hrvatske u veljači je na istoj razini kao i u siječnju.
Rezultati za veljačuPromatrano regionalno, u Istri, Gorskom Kotaru i Primorju (64,7) i Dalmaciji (64,4) Nacionalni indeks sreće je značajno viši nego u Sjevernoj Hrvatskoj (59,9), Slavoniji (61,2) te Lici, Kordunu i Baniji (60,5). Građani Zagreba također imaju značajno viši indeks zadovoljstva od onih u Sjevernoj Hrvatskoj.
Žitelji naselja sa više od 100.000 stanovnika (66,1) imaju veći ukupni indeks sreće u odnosu na manja naselja po broju stanovnika (do 2.000 60,8; 2.001‐10.000 62,6; 10.001‐100.000 61,8).
S porastom životne dobi Nacionalni indeks sreće građana pokazuje pad.
Indeks sreće nalazi se na značajno višoj razini kod muškaraca (63,7) nego kod žena (61,7).
Indeks sreće u veljači značajno je viši kod osoba visokoškolskog obrazovanja (68,0) u odnosu na osobe srednjeg (62,5) i na one osnovnoškolskog obrazovanja (60,6).
Učenici i studenti (75,0) imaju viši indeks sreće u usporedbi sa svim ostalim skupinama. Slijede zaposleni (66,0) koji imaju značajno viši indeks od nezaposlenih (60,6), umirovljenika (58,2) i kućanica (54,8).
5
Zadovoljstvo životnom situacijom i procjena
Zadovoljstvo građana trenutnom životnom situacijom kao i procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine izmjereno u veljači pokazuje rast u odnosu na prethodni mjesec.
Rezultati za veljaču
U veljači se Zagreb (54,6;62,7), Dalmacija (59,3;64,5) te Istra, Gorski Kotar i Primorje (54,3;62,8) ističu kao regije značajno višeg trenutnog i budućeg procijenjenog životnog zadovoljstva u odnosu na regiju najnižeg zadovoljstva ‐ Sjevernu Hrvatsku (44,9;54,3). U Dalmaciji je također izmjereno više trenutno i buduće procijenjeno životno zadovoljstvo u odnosu na Slavoniju (51,0;58,6) i Liku, Kordun i Baniju (50,8;56,6).U naseljima iznad 100.000 stanovnika (59,0; 66,0) je izmjereno značajno više trenutno i procijenjeno buduće zadovoljstvo životnom situacijom u odnosu na naselja do 2.000 stanovnika (49,8; 57,9) i od 10.000 do 100.000 (49,6;58,2), dok je u odnosu na naselja sa 2.001 do 10.000 (53,3;59,1) značajno više samo procijenjeno buduće zadovoljstvo.
S porastom životne dobi trenutno i procijenjeno buduće zadovoljstvo životnom situacijom pokazuje trend pada.Osobe visokoškolskog obrazovanja (60,6;70,9) imaju značajno više trenutno i buduće zadovoljstvo u odnosu na one srednjoškolskog (51,4;59,0) i osnovnoškolskog obrazovanja (52,2;57,9).
Učenici i studenti (73,5;84,9) su najzadovoljniji trenutnom i budućom životnom situacijom. Slijede zaposleni (58,5;66,6) koji zadovoljstvo životnom situacijom sada i za 2 godine procjenjuju značajno bolje od nezaposlenih (45,1;56,4) i umirovljenika (46,9;51,2).
6
Zadovoljstvo životnom situacijom i
procjena
siječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom
51,9 52,7 0,8
Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine
59,2 60,3 1,1
NIS 62,6 62,6 0,0
* Iznosi označeni crvenom bojom odstupaju negativno u odnosu na Nacionalni indeks sreće za taj mjesec, dok iznosi označeni zelenom bojom bilježe pozitivno odstupanje, odnosno višu razinu od razine ukupnog indeksa.
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
53,651,1 51,3 51,5 53,7 52,7 51,3 52,8 51,7 52,2 49,9 51,9 52,7
57,7 56,7 56,5 56,9 59,0 56,8 55,4 57,0 57,0 58,755,4
59,2 60,3
40,0
60,0
80,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine
Emotivno stanje
U veljači nema promjena u emotivnom stanju građana u odnosu na prethodni mjesec. Promatrano po elementima, značajno više su građani iskusili osjećaje zabrinutosti, ljutnje i stresa u odnosu na prethodni mjesec, ali s druge strane i više sreće, užitka, smijanja i poštovanja.
Rezultati za veljaču
U Istri, Gorskom Kotaru i Primorju (66,1) je emotivno stanje građana u veljači bilo značajno bolje u odnosu na emotivno stanje građana Sjeverne Hrvatske (55,8), Slavonije (58,9) i Like, Korduna i Banije (54,9), dok je u Dalmaciji (62,8) emotivno stanje građana značajno bolje nego kod građana Sjeverne Hrvatske i Like, Korduna i Banije.Gledano po veličini naselja, u naseljima sa više od 100.000 stanovnika (65,5) je emotivno stanje građana značajno bolje nego u naseljima sa do 10.000 stanovnika (do 2.000 56,7; 2.001‐10.000 58,8).
Emotivno stanje građana dobi do 35 godina značajno je bolje u odnosu na sve starije skupine. Najlošije je emotivno stanje građana iznad 65 godina, i u odnosu na ovu skupine sve osobe mlađe dobi značajno su boljeg emotivnog stanja.Muškarci (63,1) su značajno boljeg emotivnog stanja od žena (57,5).
Osobe visokoškolskog obrazovanja (65,4) pokazuju značajno bolje emotivno stanje od osoba srednjoškolskog (60,9) i osnovnoškolskog obrazovanja (56,8).
Učenici i studenti (76,6) imaju značajno bolje emotivno stanje u odnosu na sve ostale skupine definirane po radnom statusu (zaposleni 66,5; nezaposleni 57,6; umirovljenici 52,9; kućanice 45,3). Među skupinama, kućanice su najlošijeg emotivnog stanja te su u odnosu na njih kod svih ostalih postignute vrijednosti značajno veće.
7
Emotivno stanjesiječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Smijanje 43,4 45,9 2,5Poštovanje 32,7 37,5 4,8Užitak 38,4 40,4 2,0Sreća 38,9 42,6 3,7Zabrinutost ‐21,0 ‐23,5 ‐2,5Tuga ‐16,1 ‐17,3 ‐1,2Ljutnja ‐12,2 ‐15,8 ‐3,6Stres ‐12,7 ‐15,3 ‐2,6Novost 21,2 22,5 1,3Ljubav 40,8 40,5 ‐0,3Emotivno stanje 60,2 60,1 ‐0,1NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
63,2 63,5 63,3 59,9 59,3 59,2 60,4 61,9 59,7 60,3 59,1 60,2 60,1
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Emotivno stanje
Zdravlje
U veljači su građani Hrvatske osobno zdravlje procjenjivali nešto lošijim u usporedbi s prethodnim mjesecom. U odnosu na siječanj značajno je veći broj građana bio bolestan.
Rezultati za veljaču
Osobe dobi od 15 do 34 godine (15 do 24 90,3; 25 do 34 87,9) svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim u odnosu na sve starije dobne skupine. Također, ispitanici dobi od 35‐44 (82,2) svoje zdravlje procjenjuju značajno bolje u odnosu na starije od 55 godina (55‐64 75,7; 65+ 77,4). Osobe visokoškolskog obrazovanja (84,9) svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim u odnosu na one srednjoškolskog (82,4) i osnovnoškolskog obrazovanja (79,5).
Učenici i studenti (91,0) svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim u odnosu na sve ostale skupine po radnom statusu (zaposleni 84,1; nezaposleni 85,4; umirovljenici 76,5, kućanice 77,1). Istovremeno, zaposleni i nezaposleni svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim od umirovljenika.
Zdravljesiječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Tjelesna težina 76,5 77,4 0,9Stanje bolesti 75,7 71,1 ‐4,6Prisutnost na poslu /u školi
98,4 96,7 ‐1,7
Fizički bolovi 75,3 72,9 ‐2,4Kronična bolest 72,7 68,3 ‐4,4Poteškoće spavanja
85,5 82,9 ‐2,6
Poteškoće apetita 94,1 95,5 1,4Poteškoće u odnosima
95,6 95,2 ‐0,4
Raspoloženje 87,0 87,4 0,4Poteškoće u svakodnevnim aktivnostima
95,8 94,5 ‐1,3
Zdravlje 82,9 81,9 ‐1,0NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
75,8 79,0 80,5 80,4 82,6 82,3 83,8 84,5 83,4 83,1 82,1 82,9 81,9
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Zdravlje
8
Zdravo ponašanje
Komponenta zdravo ponašanje u veljači nalazi se na višoj razini u odnosu na siječanj. Dok su se konzumacija alkohola, pušenje te konzumacija brze i teške hrane nešto smanjili, “zdrava ponašanja” ‐ fizička aktivnost i konzumacija svježeg voća i povrća, su porasla.
Rezultati za veljaču
Stanovnici Like, Korduna i Banije (69,8) te Istre, Gorskog Kotara i Primorja (69,6) u značajno se većoj mjeri zdravo ponašaju nego što to čine stanovnici Sjeverne Hrvatske (65,7), Slavonije (65,4) i Dalmacije (64,8).U naseljima s više od 100.000 stanovnika (68,7) građani se u značajno većoj mjeri zdravo ponašaju u odnosu na stanovnike naselja do 2.000 stanovnika (65,3).
Ispitanici dobi od 15 do 24 (69,4) pokazuju značajno veću prisutnost zdravog ponašanja u odnosu na one u dobi od 25 do 44 (25‐34 63,8; 35‐44 65,3).Kod osoba visokoškolskog obrazovanja (70,8) zdravo ponašanje je izraženije nego kod osoba srednjeg (65,8) i osnovnoškolskog obrazovanja (66,6).
Učenici i studenti (71,2) pokazuju značajno veću prisutnost zdravog ponašanja u usporedbi sa zaposlenima (65,2), nezaposlenima (66,2) i umirovljenicima (67,2).
9
Zdravo ponašanjesiječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Pušenje ‐23,4 ‐22,7 0,7Konzumacija alkohola
‐25,1 ‐24,0 1,1
Konzumacija svježeg voća i povrća
80,7 81,3 0,6
Konzumacija brze i teške hrane
‐38,3 ‐38,6 ‐0,3
Fizička aktivnost 40,3 42,6 2,3Zdravo ponašanje 65,8 66,8 1,0NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
67,9 69,1 69,4 65,8 66,2 67,1 67,5 67,8 68,3 68,8 68,7 65,8 66,8
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Zdravo ponašanje
Radna (školska) okolina
Zadovoljstvo građana svojom radnom i školskom okolinom u veljači je palo u odnosu na prethodni mjesec. Najveći pad zabilježen je u zadovoljstvu zaposlenih iskorištenošću vlastitog potencijala na poslu. Ujedno, studenti i učenici nešto su nezadovoljniji tretmanom od strane profesora.
Rezultati za veljaču
Ispitanici iz Slavonije (74,7) i Istre, Gorskog Kotara i Primorja (74,7) su u značajno većoj mjeri zadovoljni svojom radnom i školskom okolinom u odnosu na one iz Zagreba (68,0).Ispitanici iz naselja veličine do 2.000 stanovnika (74,6) su značajno zadovoljniji svojom radnom i školskom okolinom u odnosu na one iz naselja koja imaju više od 10.001 stanovnika (10.001‐100.000 67,0; 100.000+ 68,4).
Osobe starosti od 15 do 24 godine (73,8) značajno su zadovoljnije svojom radnom i školskom okolinom u odnosu na one od 35 do 44 (68,6).Osobe osnovnoškolskog obrazovanja (77,9) su u značajnoj mjeri zadovoljnije svojom radnom ili školskom okolinom od onih koji imaju srednjoškolsko obrazovanje (69,0).
10
Radna (školska) okolina
siječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Zadovoljstvo poslom 71,6 68,4 ‐3,2Iskorištavanje potencijala na poslu 74,6 67,7 ‐6,9
Tretman od nadređenih na poslu 79,0 76,6 ‐2,4
Otvorena poslovna okolina 67,2 67,9 0,7
Fizička radna okolina 70,4 69,4 ‐1,0Međuljudski odnosi na poslu 70,3 71,5 1,2
Zadovoljstvo školovanjem 67,2 70,0 2,8Iskorištavanje potencijala u školi 67,2 68,8 1,6
Tretman od profesora 81,3 77,7 ‐3,6Otvorena školska okolina 66,6 63,7 ‐2,9Fizička obrazovna okolina 78,3 80,4 2,1Međuljudski odnosi u školi 75,3 75,8 0,5
Radna (školska) okolina 72,3 70,8 ‐1,5NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
71,7 73,4 73,9 72,5 71,0 73,069,1 69,0 70,1 72,4 70,8 72,3 70,8
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Radna (školska) okolina
Pristup osnovnim potrebama
Zadovoljstvo građana procijenjenim pristupom osnovnim potrebama u veljači bilježi nešto nižu razinu u odnosu na prethodni mjesec. Gledano po elementima u svim područjima je zabilježen blagi pad, izuzev dostupnosti zdravstvenih usluga.
Rezultati za veljačuPristupom osnovnim potrebama građani Zagreba (62,4) i Dalmacije (62,6) značajno su zadovoljniji od građana Sjeverne Hrvatske (56,6), Slavonije (56,4) i Like, Korduna i Banije (55,6).
Zadovoljstvo građana pristupom osnovnim potrebama u naseljima s više od 100.000 stanovnika (64,3) značajno je više nego kod stanovnika svih manjih naselja (do 2.000 59,2; 2.001‐10.000 58,4; 10.001‐100.000 54,8).
Ispitanici u dobi od 15 do 24 (74,5) značajno su zadovoljniji pristupom životnim potrebama u odnosu na sve starije dobne skupine (25‐34 59,0; 35‐44 58,2; 45‐54 56,9; 55‐64 57,5; 65+ 53,2) i može se primijetiti trend pada zadovoljstva pristupom životnim potrebama s porastom dobi ispitanika. Muškarci (61,2) ocjenjuju vlastiti pristup osnovnim potrebama značajno boljim u odnosu na žene (58,1).
Osobe visokoškolskog obrazovanja (64,8) procjenjuju svoj pristup životnim potrebama bolje onih sa srednjim (58,8) ili osnovnoškolskim obrazovanjem (59,0).Učenici (80,6) se izdvajaju kao skupina sa značajno bolje procijenjenim pristupom osnovnim potrebama u odnosu na sve ostale skupine. Zaposleni (61,1) procjenjuju svoj pristup osnovnim životnim potrebama značajno bolje od nezaposlenih (55,2), umirovljenika (55,6). 11
Pristup osnovnim potrebama
siječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Dostupnost i kvaliteta pitke vode
74,9 74,6 ‐0,3
Susjedstvo u kojem živim 72,7 72,5 ‐0,2
Raspoloživa količina novaca za hranu
56,2 55,7 ‐0,5
Raspoloživa količina novaca za stanovanje
56,7 55,8 ‐0,9
Raspoloživa količina novaca za odjeću i obuću
50,8 50,0 ‐0,8
Raspoloživa količina novaca za "male luksuze"
48,1 47,1 ‐1,0
Dostupnost zdravstvenih usluga
60,5 61,3 0,8
Pristup osnovnim potrebama
60,0 59,6 ‐0,4
NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
62,3 61,5 61,0 59,4 57,4 59,6 58,2 59,2 60,1 61,0 60,6 60,0 59,6
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Pristup osnovnim potrebama
Ekološko ponašanje – odnos prema okolišu
Ekološko ponašanje građana izmjereno u veljači također bilježi pad u odnosu na prethodni mjesec.
Rezultati za veljačuPromatrano regionalno, ekološko ponašanje građana Zagreba (55,4) značajno je izraženije nego kod građana Slavonije (50,5) , Like, Korduna i Banije (46,0), Istre, Gorskog Kotara i Primorja (47,3) i Dalmacije (46,6). Također, kod građana Sjeverne Hrvatske (52,4) ekološko ponašanje je značajno prisutnije nego kod građana Like, Korduna i Banije i Dalmacije.
U naseljima iznad 10.000 stanovnika (10.001‐100.000 53,2; 100.000+ 52,5) ekološko ponašanje građana značajno je prisutnije nego u manjim sredinama do 2.000 stanovnika (48,0). Kao i u siječnju, i u veljači osobe starije od 65 godina (39,6) pokazuju ekološko ponašanje u značajno manjoj mjeri u odnosu na sve ostale dobne skupine (15 do 24 52,7; 25 do 34 51,6; 35 do 44 54,6; 45 do 54 54,4; 55 do 64 51,6).
Gledano po obrazovanju, s porastom stupnja obrazovanja i ekološko ponašanje građana je izraženije.Zaposleni (54,3) i nezaposleni (52,2) prakticiraju ekološko ponašanje u značajno većoj mjeri od umirovljenika (47,3).
12
Ekološko ponašanjesiječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Korištenje javnog prijevoza ili bicikla umjesto automobila
37,8 36,2 ‐1,6
Razdvajanje organskog otpada od neorganskog
38,0 33,6 ‐4,4
Odvajanje/odnošenje PVC ili staklene ambalaže
80,1 77,7 ‐2,4
Korištenje štednih žarulja 40,2 39,5 ‐0,7Dobrovoljno čišćenje prirode
26,5 26,7 0,2
Skupljanje i posebno odlaganje starog papira
52,9 52,9 0,0
Štedljivo korištenje vode 87,1 87,0 ‐0,1Ekološko ponašanje 51,8 50,5 ‐1,3NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
55,4 55,5 55,3 53,0 52,9 52,9 50,0 50,6 51,0 52,6 51,5 51,8 50,540,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Ekološko ponašanje
Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom
Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom izmjereno u veljači bilježi blagi porast u odnosu na siječanj.
Rezultati za veljaču
U Dalmaciji (70,9) je zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom značajno više nego u Sjevernoj Hrvatskoj (66,4) i Slavoniji (65,6), dok su u Istri, Gorskom Kotaru i Primorju (70,0) građani zadovoljniji ovim elementima nego u Slavoniji.U naseljima s više od 100.000 stanovnika (69,9) je zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnim okruženjem izraženije nego u naseljima s do 2.000 stanovnika (66,9).
Osobe starosti od 15 do 24 godine (73,1) pokazuju veću razinu zadovoljstva osobnim razvojem od svih ostalih skupina (25‐34 64,5; 35‐44 67,3; 45‐54 68,6; 65+ 66,5), izuzevskupine starosti od 55 do 64 (69,7) kod kojih je izmjereno zadovoljstvo značajno više nego kod onih od 25 do 34.
Gledano po radnom statusu, učenici i studenti (74,2) iskazuju značajno viši nivo zadovoljstva osobnim razvojem i socijalnom okolinom u odnosu na sve ostale skupine (zaposleni 67,8; nezaposleni 66,4; umirovljenici 67,8; kućanice 67,1).
Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom
okolinom
siječanj2011.
veljača2011.
kretanje
Osobni razvoj 69,4 69,6 0,2Obitelj i prijatelji 83,2 82,9 ‐0,3Mjesto u kojem žive 74,6 75,5 0,9Država 44,0 44,6 0,6Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom
67,8 68,2 0,4
NIS 62,6 62,6 0,0
63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6
72,5 73,6 72,2 71,3 71,2 71,8 70,9 71,7 68,5 69,5 68,0 67,8 68,2
40,0
60,0
80,0
100,0
veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača
NIS Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom
13