Richard Johnson - Što su uopće kulturalni studiji

Filozofski fakultet Rijeka

Odsjek za kulturalne studije

RICHARD JOHNSON:

ŠTO SU UOPĆE KULTURALNI STUDIJI?

Seminarski rad

Kolegij: Uvod u kulturalne studije

Student: Tihana Šegota

Rijeka, studeni 2011.

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………………….1

2. POLAZIŠTA TEORIJE KULTURALNIH STUDIJA……………………………………...2

3. DEFINIRANJE I STRATEGIJE DEFINIRANJA………………………………………….3

4. KULTURALNI STUDIJI – NJIHOVI INTERESI I VAŽNOST KRITIKE………………..4

5. KRUŽNI TOK KULTURE………………………………………………………………….5

5.1. FORME KULTURE………………………………………………………………….....6

5.2. UVJETI KOJI DJELUJU NA KRUŽNI TOK KULTURE……………………………..6

5.3. PROIZVODNJA………………………………………………………………………...6

5.4. TEKST………………………………………………………………………………......7

5.5. ČITANJE……………………………………………………………………………......7

5.6. ŽIVLJENA KULTURA…………………………………………………………………8

6. BUDUĆNOST KULTURALNIH STUDIJA……………………………………………….9

7. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………...10

8. LITERATURA……………………………………………………………………………..11

1. UVOD

Richard Johnson je kroz svoj tekst „ Što su uopće kulturalni studiji? ‟ na neki način analizirao

i sintetizirao kulturalne studije, kao pokret koji je postao dio akademskog svijeta. Pritom je

nastojao upozoriti na opasnosti koje se, u toj činjenici, kriju za same kulturalne studije.

Pogotovo je naglasio opasnost koju donosi formaliziranje disciplinskih znanja i metoda.

Naime, kulturalni su studiji interdisciplinarno područje usmjereno proučavanju suvremene

kulture. U njima se isprepliću teorije, istraživanja, politika i intelektualni rad. Karakteristični

su po svojoj otvorenosti i svestranosti u prihvaćanju teorija, sklonosti refleksiji i samosvijesti

te iznimnoj važnosti kritike.

Ovaj seminarski rad bazirat će se upravo na Johnsonovoj interpretaciji kulturalnih studija,

njihovih problema i mogućih rješenja.

Pritom će biti govora o rodnim mjestima kulturalnih studija i njihove teorije.

Obradit će se i pitanje definiranja kulturalnih studija te će se nastojati prikazati njihove

interese, uz naglasak na važnosti kritike.

Izložit će se Johnsonov kružni tok kulture pri čemu će se prikazati svaka njegova faza,

zajedno sa svojim prednostima i manama, a spomenut će se i vanjske, društvene uvjete koji

djeluju na njega.

Na kraju će se , osvrnuvši se na prethodno izloženo, spomenuti potrebu za promjenom koja

bi osigurala budućnost kulturalnih studija.

1

2. POLAZIŠTA TEORIJE KULTURALNIH STUDIJA

Teorija kulturalnih studija za svoje oblikovanje crpila je inspiraciju iz raznovrsnih izvora.

Jedan od najvažnijih i najranijih je zasigurno književna teorija i njezine kritike,kao samo

izvorište teorije britanskih kulturalnih studija. To se pogotovo odnosi na dio koji se tiče

strukturalizma i post strukturalizma te na ideju teksta i tekstualnosti kao proizvođača

određenih značenja, koja je primijenjena u popularnoj kulturi.

Marksizam, sa svojom kritikom društva, također je važno izvorište i kulturalni su studiji

preuzeli njegovu analizu odnosa između onih koji posjeduju i onih koji ne posjeduju sredstva

za proizvodnju kulture. Naravno, analizu su prilagodili suvremenom društvu te masovna

kultura više nije promatrana samo kao „lažna svijest‟ radničke klase, jer se zna da se značenje

proizvodi u različitim smjerovima, a ne samo od proizvođača k potrošaču pri čemu dolazi do

sukoba oko njegovog oblikovanja. Marxov je utjecaj na kulturalne studije iznimno važan što

je i vidljivo u tome da:

1. postoji tijesna povezanost kulturalnih procesa i društvenih odnosa

2. kultura podrazumijeva moć i pomaže stvarati društvene nejednakosti

3. je kultura poprište društvenih razlika i sukoba1

Osim ova dva dominantna izvorišta ideje za svoju teoriju kulturalni su studiji dobivali i iz

drugih područja. Tako postoji velika povezanost kulturalne teorije i njezinih problema s

filozofskim pravcima i njihovim problemima. Naime, smatra se da upravo empirizam

utemeljuje kulturalne studije. Neke ideje proizlaze i iz povijesti, pogotovo poslijeratne koja je

počela proučavati popularnu kulturu i njezine političke oblike. U novijoj povijesti ideje dolaze

iz pokreta kao što su feminizam i antirasizam, pri čemu je feminizma odigrao važnu ulogu

potaknuvši nove načine kritike i istaknuvši važnost bavljenja društvenim pitanjima.

1 Duda D., Politika teorije: Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, str. 65, Disput d.o.o, Zagreb, 2006.

2

3. DEFINIRANJE I STRATEGIJE DEFINIRANJA

U današnje vrijeme politika obuhvaća i utječe na (gotovo) svaku sferu ljudskog života, bila

ona privatna ili javna. Tako je i u slučaju obrazovnih institucija gdje je došlo do toga da

politika zauzima kapitalistički stav i određuje njihovu korisnosti, odnosno gleda donose li joj

profit. Ukoliko ne donose poduzima određene mjere kao npr. srezivanje sredstva koja

omogućuju normalno funkcioniranje institucija. U takvim je okolnostima za kulturalne studije

postalo iznimno važno uspostaviti definiciju jer bi i oni vrlo lako mogli biti određeni kao

neproduktivni. Naime, predmeti koje proučavaju kulturalni studiji nisu shvaćeni kao cjelina te

je zato potrebno, putem definicije, obuhvatiti sve te dijelove i dati upute za njihov daljnji

razvoj. Kako bi se to postiglo potrebno je analizirati svaki dio zasebno ( predmeti,smisao i

doseg ) te potom utvrditi njihove međusobne odnose i ovisnost.

Johnson smatra da postoji više strategija putem kojih se može odrediti definicija kulturalnih

studija. Dakle, definiciju je moguće odrediti promatranjem kulturalnih studija:

1.kao intelektualne i političke tradicije

2. i njihovog odnosa s akademskim disciplinama prema teorijskim paradigmama

3. i njihovog odnosa s akademskim disciplinama prema predmetima proučavanja2

2Duda D., Politika teorije: Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, str. 68, Disput d.o.o, Zagreb, 2006.

3

4. KULTURALNI STUDIJI - NJIHOVI INTERESI I VAŽNOST

KRITIKE

Kultura kao glavni predmet proučavanja kulturalnih studija iznimno je složen pojam i upravo

ju je zbog toga teško definirati. Njezina je složenost vrlodobro prikazana u podjeli na tri

općenite kategorije definiranja koju je iznio Raymond Williams:

1. idealna

2. dokumentarna

3. socijalna 3

Upravo u nemogućnosti njezinog definiranja kao precizne kategorije i njezinoj

multidiskurzivnosti ( proizvodnji značenja u odnosu prema ostalim elementima trenutnog

diskurza4) leži vrijednost kulture kao predmeta istraživanja kulturalnih studija. Oni,poput

Marxa, proučavaju čitava društva, ali razlika je u tome što ih se unutar društvenih procesa i

odnosa zanimaju oblici svijesti (idejni život u kojem pojedinac razvija volju,sanja snove,

stvara kategorije, posjeduje znanja o društvu i prirodi te se mentalno i moralno

samoizgrađuje5) i subjektivnost ( element estetskog i emocionalnog života koji omogućuje

preispitivanje onoga što postoji u svijesti6)života. Što se tiče kulturalnih formi koje su njihov

rezultat potrebno je shvatiti gdje su i kako nastale, otkriti čemu teže i kako na te težnje utječu

društveni odnosi. Uzme li se kulturu kao sveukupni način života moguće je na sve životne

prakse gledati kao na subjektivne s obzirom na ono čime se bave, dakle sve one mogu biti

predmet istraživanja.

Kritika je, kao jedno od temeljnih obilježja kulturalnih studija, ono po čemu se kulturalni

studiji razlikuju od ostalih znanosti i upravo ona omogućuje njihov napredak. Naime, kritika

omogućuje da se iz drugih disciplina i njihovih teorija i pristupa uzmu samo korisni elementi,

a ostali odbace. Na taj se način proizvodi znanje koje je upotrebljivo u svakom smislu te

riječi. U širem smislu kritika je povezana i s političkim ciljevima, stoga ne čudi povezanost

prisutna između kulturalnih studija i politike.

3 Duda D., Kulturalni studiji: Ishodišta i problemi, str. 12-13, AGM, Zagreb, 2002.4 Duda D., Kulturalni studiji: Ishodišta i problemi, str. 10, AGM, Zagreb, 2002.

5Duda D., Politika teorije: Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, str. 70, Disput d.o.o, Zagreb, 2006.6Duda D., Politika teorije: Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, str. 71, Disput d.o.o, Zagreb, 2006.

4

5. KRUŽNI TOK KULTURE

Konstruiranjem kružnog toka kulture, po uzoru na kružni tok kapitala, Johnson je pokušao

objasniti postojanje teorijske i disciplinarne rascjepkanosti promatrajući te razlike u odnosu na

predmete i procese kojima se bave. Naime, njegovo je mišljenje da postojeće teorije opisuju

različite strane istog procesa te ga stoga nisu sposobne u potpunosti objasniti. Postojanje

različitih teorija odraz je razlike u stajalištima prisutne između različitih društvenih položaja.

Oni, svaki sa svog stajališta, određenim trenucima kulturalnog kružnog toka pridaju najveći

značaj.

Kružni tok kulture prikazuje kretanje kulturalnog proizvoda unutar društva, odnosno njegovu

proizvodnju, cirkulaciju i konzumaciju te društvene uvjete koji djeluju na njega. Može ga se

podijeliti u četiri osnovne faze:

1. proizvodnja

2. tekstovi

3. čitanja

4. življene kulture7

Svaka od tih faza je neizostavni dio cjeline, iako se svakoj u određenoj mjeri mora priznati

nezavisnost. Problem koji se pojavljuje je gubitak znanja o uvjetima proizvodnje, uzrokovan

samim rezultatom proizvodnje. Naime, proizvode konzumiraju/čitaju obični ljudi, a ne

analitičari te često dolazi do pogrešnog shvaćanja proizvoda/teksta te je jako teško predvidjeti

na koji će način upotrijebiti proizvode,tekstove. Zbog toga je potrebno shvatiti specifične

uvjete konzumiranja koji utječu na potrošača ( npr. njegov društveni položaj ).Ono što

konkretno zanima kulturalne studije je društvena primjena subjektivnih kulturalnih oblika,

koji pripadaju određenoj fazi kružnog toka kulture, u svakodnevnom životu.


5

5.1. FORME KULTURE

Teorijski i metodološki kulturalni studiji dijele se na one koji:

1. proučavaju kulturalne forme kao cjelinu u njihovom materijalnom kontekstu

2. proučavaju subjektivne kulturalne forme i načine određivanja značenja kao nezavisne8

Privatne kulturalne forme mogu biti individualne jednako kao i što mogu biti kolektivne, pri

čemu se smatraju konkretnima jer suu svakodnevnom životu shvaćene kao nešto sasvim

uobičajeno. Moguće je da se unutar diskurza o tim privatnim formama govori u apstraktnom

smislu, a cilj kulturalnog diskursa je upravo taj da spriječi razdvajanje prakse od teorije.

5.2. UVJETI KOJI DJELUJU NA KRUŽNI TOK KULTURE

Djelovanja na kružni tok kulture proizlaze iz područja privatnog i javnog te apstraktnog i

konkretnog. Zapravo, privatno je u velikoj mjeri konkretno jer se odnosi na uže područje

djelovanja, dok je javno ujedno i više apstraktno jer je područje djelovanja puno šire. Na sam

proizvod kružnog utječe raspodjela moći unutar društva. Tekst tijekom svog cirkuliranja

doživljava promjenu od privatnog ( ideja ) k javnom ( objavljivanje ), gdje je izložen

evaluaciji, pa opet k privatnom ( čitanje ). Dakle, postoji stalna cirkulacija između javnih i

privatnih formi.

Kulturalni studiji i sami pripadaju kružnom toku kojeg opisuju, što znači da osim što mogu

ponuditi odgovore, mogu biti i problem. Stoga je njihovo djelovanje potrebno promatrati

unutar konteksta neovisno o tome istražujuli javno ili privatno. Mora se obratiti pozornost na

predmet njihova istraživanja, njihove teorije i metode, mogućnosti i ograničenja.

5.3. PROZVODNJA

Stajalište proizvodnje proučava kako kapitalizam i njegovi uvjeti proizvodnje te masovna

tržišta koja proizvode kulturalne proizvode, djeluju na autentičnost kulture. Dakle, kultura

(pogotovo popularna ) je kako individualni tako i društveni proizvod. Zbog toga je podložna


6

utjecaju politike. Osim proizvodnih uvjeta treba detaljno proučiti i sredstva za proizvodnju,

njihovo podrijetlo i tekstualne učinke.

Glavni problemi ovog stajališta su:

1. ekonomizam ( zanemaruje specifične uvjete proizvodnje )

2. produktivizam ( zaključuje o proizvodu i njegovoj upotrebi samo na temelju uvjeta

proizvodnje )

5.4. TEKST

Stajalište teksta bavi se kulturalnim proizvodima, tekstovima s ciljem otkriti načine njihova

čitanja. Postoje dva razvojna smjera ( tzv. strukturalističke perspektive) ovog stajališta:

1. odvajanje stručnih kritičara od običnih čitatelja

2. odvajanje praktičara od onih koji se bave komentiranjem tuđih djela9

Humanističke znanosti ( npr. lingvistika) određuju način organizacije teksta ( npr. formalno

opisivanje) što je vrlo značajno za uspješnu kulturalnu analizu. Putem formalne analize

moguće je sustavno i detaljno opisati subjektivne kulturalne forme i njihovih težnje, a za

takvo što ih je potrebno izvući iz teksta koji tada više nije predmet proučavanja, nego postaje

sredstvo .

Problem stajališta je što, zbog straha od apstrakcije, uglavnom analizira već obrađene

predmete, tekstove i na taj način ne iskorištava svoj potencijal. Formalizam dovodi i do

problema ograničenja analize unutar okvira tekstualne analize pri čemu se zapostavljaju

čitatelji, u svoju teoriju ne uključuju pojam subjektivnosti.

5.5. ČITANJE

Stajalište čitanja, koje konstruiraju same slike i pripovijesti, usmjereno je na još neistražene

procese, subjektivne kulturalne forme i njihove potrebe, i izlaže ih detaljnoj analizi. Nastoji

povezati tekstove s čitateljima temeljito opisujući njihova stajališta. Pritom je važno uočiti


7

koji se oblici kulturalnih promjena stalno javljaju prilikom čitanja, uzimajući u obzir važnost

konteksta ( različite situacije i obilježja ).

Problem stajalištaje što se tekst radi analize mora izdvojiti kao samostalan, a oni su

međusobno povezani, intertekstualni. Također, subjektivne kulturalne forme, kao predmet

interesa ovog stajalište, djeluju u kombinacijama koje nije moguće predvidjeti jer ovise o

specifičnim životnih okolnostima i osobinama samog čitatelja. Problem je i u tome što čitatelj

susrećući se s tekstom nije oslobođen svojih prethodnih iskustava. K tome je zanemarena

subjektivna strana u nastojanjima čitateljeva samoostvarenja.

5.6. ŽIVLJENA KULTURA

Stajalište življene kulture nastoji dosljedno prikazati izvorno životno iskustvo i življene

(izvorne ) kulture, naglašavajući njihovu jedinstvenost. Formalnim opisima i izdvajanjem

određuje njezine ključne elemente i veze s javnim kulturalnim oblicima društva. Ovaj pristup

zahtjeva samokritiku proučavatelja življene kulture kako bi relativizirali vlastita iskustva i

društvenu pripadnost, te sposobnosti suosjećanja i poistovjećivanja.

Problem pristupa je pitanje kako shvatiti privatni je oblike kulturalne cirkulacije pri čemu se

javljaju potrebe za:

1. metodama koje bi detaljno opisale i reorganizirale složene cjeline diskurzivnih i

nediskurzivnih obilježja u životu određenih društvenih skupina

2. društvenim istraživanjem koje bi tragalo za kulturalnim elementima koji se ne pojavljuju u

javnosti, nego su izdvojeni i promijenjeni10

Nedostatak je i isticanje kreativnosti u kulturalnoj proizvodnji značenja kulturalnih formi,

bez osvrtanja na njezinu ovisnost o materijalnoj proizvodnji.


8

6. BUDUĆNOST KULTURALNIH STUDIJA

Prema Johnsonu kulturalni studiji posjeduju tri modela istraživanja, koji su usklađeni s

glavnim pojavama u kulturalnoj cirkulaciji:

1. studiji zasnovani na proizvodnji

2. studij zasnovani na tekstu

3. studiji življenih kultura11

Ipak, Johnson smatra da ovakav model kružnog toka kulture nije održiv zbog toga što

previše ograničava. Naime, svako stajalište ( proizvodnje, teksta, čitanja, življene kulture )

samo za sebe odgovora trenutku proizvodnje na koji se odnosi, ali nikako za cjelini. Njihovi

se pogledi i usmjerena razlikuju. Tako studiji proizvodnje prvenstveno nadziru i po potrebi

mijenjaju kulturalna sredstva, studiji teksta su usmjereni na kulturalnu praksu i njezine

promjene, a studiji življene kulture kritiziraju prevladavajuće javne oblike. Stoga združivanje

procesa kružnog toka nije opcija za budućnost.

Treba prihvatiti da je svaki proces samostalan, ali ga se ujedno mora proučavati i s obzirom

na ostale, otkriti njihove skrivene veze. Stajalište proizvodnje morat će proučiti kulturalne

uvjete, stajalište teksta povezivati perspektive proizvodnje i čitateljstva, stajalište čitanja

postati otvoreno i nuditi alternative, a opisivanje saznati razliku između privatnog i javnog.

Upravo će povezivanje teorija i stajalištima omogućiti teorijski razvoj kulturalnih studija.

7. ZAKLJUČAK11Duda D., Politika teorije: Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, str. 104, Disput d.o.o, Zagreb, 2006.

9

Kulturalni studiji su i danas, možda više nego ikada prije, poprilično neshvaćeni pogotovo

unutar akademskog svijeta. Razlog tome je taj što nisu disciplina u pravom smislu te riječi,

nemaju strogo definiran predmet i metode istraživanja. I sam predmet njihova istraživanja,

(suvremena ) kultura, zbog svoje je složenosti neshvaćena te su joj pridavana, i još joj se

pridaju, različita značenja. Zbog takve „ neodređenosti ‟ kulturalni studiji predstavljaju nešto

posve novo i nepoznato, a to izaziva strah i neodobravanje ostalih disciplina s obzirom na to

da je strogo određenje ono na čemu se one uvelike temelje.

Ipak, čak je i za njih nemoguće zanijekati doprinose i utjecaje kulturalnih studija.Od trenutka

Hoggartovog osnutka Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu, s ciljem

proučavanja suvremene kulture,došlo je do velikog preokreta. Po prvi puta naglasak je

stavljen na svakodnevne kulturalne prakse prisutne u društvu.Promjenom perspektive i

vlastitom analizom utjecali su na društvene i humanističke znanosti te ostale studije ( npr.

mediji i komunikacija ), izmjenjujući i nadopunjujući njihove predmete i metode.

Naravno, i kulturalni studiji imaju svoje nedostatke. To je najlakše uočiti na primjeru kružnog

toka kulture, gdje primjećujemo veliku raznovrsnost teorija od kojih nijedna ne nudi

kompletno i idealno rješenje. Čak i Johnson, iako je objasnio zašto se teorije razlikuju, nije

uspio ponuditi idealan pristup. Tako nepotpunodgovor svejedno je značajan, jer okvirno

određuje na što bi se trebale koncentrirati, i u kojem bi se smjeru trebale krenuti promjene

unutar kulturalnih studija.

„ Ništa u kulturi nije dano kao gotovo, sve je proizvedeno! ‟ 12 Zbog očite povezanosti

kulture i kulturalnih studija ovu bih Johnsonovu izjavu iskoristila da kažem: „ Ništa u

kulturalnim studijima nije dano, sve je proizvedeno. ‟ Rješenja na probleme kulturalnih

studija neće se ponuditi sama. Potraga za odgovarajućim pristupom zasigurno će biti duga i

zahtjevna, a pogreške će biti njezin neizostavan dio. No, jednom kada u tome uspijemo,

napokon ćemo moći shvatiti kulturu i njezine složene procese, a na taj ćemo način bolje

shvatiti i sami sebe jer smo upravo mi tvorci kulture, koja je na neizbježan način sveprisutna u

našim životima.

8. LITERATURA


10

Knjige:

- Duda Dean, Kulturalni studiji: Ishodišta i problemi, AGM, Zagreb, 2002.

- Duda Dean, Politika teorije: Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput d.o.o, Zagreb,

2006.

11

Documents

Richard Johnson - Što su uopće kulturalni studiji