RIJEČ UREDNIKA - lkksa.ba€¦ · 20 24 30 16 Doktorica-dermatolog iz KCUS predstavila BiH u Evropskom Parlamentu Prezentacija dr. Helppikangas uvrštena u Top-5 Udruženje ljekara/liječnika

RIJEČ UREDNIKAPoštovani ljekari i zdravstveni radnici,

pred vama je novi, 29. broj magazina Doktor, koji, što nam je veliko zadovoljstvo, obiluje Vašim člancima i tekstovima što je znak da polako, ali sigurno dolazi na mjesto koje mu pripada: da bude Vaše i naše glasilo, način komunikacije, jedna vrsta PR-a kojeg zaslužujete u ova sumorna i teška vremena posebno okrutna za „bijele mantile“.

Redakcija časopisa „Doktor“ potrudila se da i u ovom broju donese presjek dešavanja medicine sarajevskog kantona, ali i šire. Zbog toga je mnogo pažnje posvećeno radu KCUS, kao krovne institucije praktičnog rada ljekarskog esnafa u Kantonu Sarajevo.

Pokušali smo da budemo prisutni na svim važnim događajima u protekla tri mjeseca. Tako smo pozdravili otvaranje etaža 6 i 7 Centralnog bloka Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, na kojima je smješteno 11 najmodernijih operacionih sala, bili na istraživačkom sastanku kliničke studije Summit, najveće koja je ikada održana u ovom dijelu Evrope....

Razgovarali smo sa Doc. dr. Zulejhom Merhemić o aktuelnom trenutku bh. radiologije, zabilježili posjetu uvaženog profesora Khwaje Klinici za nefrologiju, bili na Prvoj školi dermoskopije.

Naša najveća pobjeda je činjenica da se iz broja u broj javlja sve veći broj Vas koji žele da se informacije sa radnih mjesta prenesu u Doktor, bilo kroz poziv na skup, sastanak, kongres ili čak slanje nekog rada, članka, zanimljivosti.

Želje i nadanja za 2014. godinu su jednostavne. Mnogo zdravlja i još bolja saradnja sa redakcijom magazina Doktor koja će se truditi da i dalje bude objektivna, savjesna, profesionalna, Vama na usluzi.

Želimo da nam se javljate kad god budete imali povod, a obzirom na svakodnevni angažman njega ima skoro svake sedmice.

Sretna nova, 2014. godina od koje očekujemo da nam bude sretnija i veselija.

Glavni i odgovorni urednikAleksandar RISTIĆ

IMPRESUMDOKTORglasilo Ljekarske/Liječničke komoreKantona Sarajevo

Glavni i odgovorni urednikAleksandar Ristić

Urednički kolegijPrim. dr. Fahrudin Kulenović

Predsjednik stručnog kolegijaProf. dr. Faruk Dalagija

Stručni kolegijDr. sci. med. Lejla Burnazović-RistićPrim. dr. sci. med. Zaim JatićPrim. dr. Besim ČalkićPrim. dr. Harun Bilalović

Sekretar uredništvaSanela Pezo

MarketingNijaz Druško

Kontakt telefoni033 219 272033 219 493061 209 334

[email protected]

DTPMerima Šehić

ŠtampaAmos Graf d.o.o.

AdresaLjekarska/Liječnička komora KantonaSarajevo, Josipa Vancaša br. 11List izlazi svaka tri mjeseca.

sadržaj14 34

2024

1630

Doktorica-dermatolog iz KCUS predstavila BiH u Evropskom ParlamentuPrezentacija dr. Helppikangas uvrštena u Top-5

Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine F BiHObilježen svjetski dan HOPB

U sklopu saradnje između SKI i Klinike za hemodijalizuProfesor Khwaja posjetio Sarajevo i održao predavanja

Doc. dr. Zulejha Merhemić, predsjednica Udruženja radiologa BiHKaskamo za svijetom zbog jezičke barijere

Sredinom decembra u SarajevuOdržana Prva škola dermoskopije

Uloga obitelji danas je značajno drugačijaAlkoholizam roditelja kao riziko-faktor za psihosocijalni razvoj djece

2 DECEMBAR | PROSINAC 2013

25. jubilarno takmičenje u veleslalomu

Ljekarska/Liječnička komora ks organizira

U febrUarU 2014. 25. JUbIlARNO TAKMIČENJE U vElESlAlOMU

Prošlogodišnje takmičenje ljekara u veleslalomu uveličao je i Željko Komšić, član predsjedništva BiH koji je Aliji Šarkinoviću (1945. godište) uručio nagradu kao najstarijem takmičaru

Ljekarska/Liječnička komora Kan-tona Sarajevo u februaru 2014. godine organizirat će jubilarno, 25. tradicionalno takmičenje ljekara BiH u disciplini veleslalom.

Kao i u većini dosadašnjih sluča-jeva, i ovo takmičenje sa među-

narodnim učešćem održat će se na našoj olimpijskoj ljepotici Bje-lašnici, no treba istaći da su se bh. ljekari nekoliko godina nadmetali i na Jahorini.

Tradicionalno takmičenje ljekara BiH u veleslalomu nije održavano jedino u ratnom periodu, a iz Ko-more su pozvali sve zainteresirane da se na vrijeme prijave kako bi osigurali mjesto u startnoj kući-ci. Kao i do sada, takmičari će biti podijeljeni u starosne grupe, a najbrži će dobiti medalje i plakete. Na kraju oficijelnog dijela, u ciljnoj kući „Beneton“ uslijedit će svečano proglašenje pobjednika, a nakon toga bit će serviran tradicionalni ručak: grah sa kiselim kupusom.

Prošlogodišnje takmičenje ljekara u veleslalomu uveličao je i Željko Komšić, član predsjedništva BiH koji je Aliji Šarkinoviću (1945. go-dište) uručio nagradu kao najstari-jem takmičaru.

Generalni pokrovitelj manifestaci-je bio je BERLIN-CHEMIE MENARI-NI, dok je organizacija pripala Dr-SKITEN-u, a tehnička organizacija preduzeću ZOI- 84.

Prvo takmičenje ljekara i zdravstve-nih djelatnika održano je na inicija-tivu pokojnog dr. Srećka Šimića, a upravo će najstariji takmičar na 25. trci dobiti bistu ovog doajena sara-jevske i bh. medicine.

A.R.

Tradicionalno takmičenje ljekara BiH u veleslalomu nije održavano jedino u ratnom periodu, a iz Komore su pozvali sve zainteresirane da se na vrijeme prijave

DECEMBAR | PROSINAC 2013 3

Magazin Doktor - izborna skupština Ljekarske/Liječničke koMore ks

Izborna skupština Ljekarske/Liječ-ničke komore Kantona Sarajevo nije održana krajem decembra, kako je to bilo planirano.

Naime, zbog nemara ljekara, od-nosno, neodaziva njihovih institu-cija na poziv, kvorum za donošenje odluka nije se mogao uspostaviti, pa je odlučeno da Skupština bude prolongirana nakon Božićnih i no-vogodišnjih blagdana.

Pojedine institucije koje su trebale delegirati svoje predstavnike za Iz-bornu skupštinu to nisu učinile ni nakon urgencija.

Očekuje se da to učine u narednih mjesec dana kako bi se Skupština što prije održala.

zbog nemara Ljekara i njihovih institUcija

ProLongirana IzbORNA SKUPŠTINA

Top Tema


Operacioni blok Kliničkog centra smješten je na etaži 6 do prostora kardiohirurgije. Sastoji se od četiri funkcionalne cjeline

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u decembru 2013. sveča-no je otvorena 6. i 7. etaža Central-nog medicinskog bloka sačinjena

od jedanaest operacionih sala.

Uz prisustvo brojnih zvanica pri-sutne je pozdravila Selma Mulić , glasnogovornica KCUS koja je na-javila i petominutni film posvećen radu i djelovanju KCUS-a. Film je uradio naš poznati reditelj Ademir Kenović. Riječima dobrodošlice prisutne je pozdravio Prof. dr. Da-mir Aganović, generalni direktor KCUS-a, koji je kroz prezentaciju obrazložio sve segmente 6 i 7 eta-že, a bilo je i direktno uključenje

putem video-linka, gdje je za cilj bio prikazati sve mogućnosti mo-dernog funkcioniranja kliničkog centra.

Generalni direktor govorio je i o iz-gradnji.

„Projektantska kuća 6. i 7. etaže bijla je ‘I.D.E..A’ Sarajevo. Površi-na isprojektovanog prostora bila je: 5.000 m2, a izvođač građevin-ska firma ‘Butmir’ Sarajevo. Uku-pna vrijednost ugovora iznosila je

veLiki korak naPrijeD

na Dvije etaže kcUs OTvORENO 11

NAJMODERNIJIh OPERAcIONIh SAlA

Površina isprojektovanog prostora bila je: 5.000 m2, a izvođač građevinska firma ‘Butmir’ Sarajevo.

Ukupna vrijednost ugovora iznosila je 9.317.010,43 KM

magazin DokTor - Top Tema


9.317.010,43 KM. Operacioni blok Kliničkog centra smješten je na etaži 6 do prostora kardiohirurgi-je. Sastoji se od četiri funkcionalne cjeline“, naglasio je između ostalog Aganović.

Suad Zeljković, premijer Kantona Sarajevo, istakao je važnost finan-siranja KCUS-a od strane Vlade KS kao i opredjeljenje da Vlada KS na-stavlja raditi kako bi građanima KS, ujedno i BiH, pružila što kvalitetni-ju zdravstvenu zaštitu.

„Vlada i ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo su u proteklih godinu dana realizirali niz značaj-nih projekata od kojih bih istakao dva glavna: dodjela 119 specija-lizacija ljekarima, odnosno 119 novih doktora manje na birou za zapošljavanje i održavanje i una-pređenje standarda zdravstvenih radnika i uslova u kojima rade, što podrazumijeva analizu postoje-ćeg kadra, izradu i primjenu novih standarda, usaglašavanje satnice. U okviru navedenih aktivnosti, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti F BiH, usaglašeni su osnivač-ki akti svih zdravstvenih ustanova kao i njihovi statuti. Ako bismo re-alizirane projekte iz oblasti zdrav-stva iznosili u brojkama onda bi-smo rekli da je u periodu od 2003. do 2013. godine iz budžeta Vlade Kantona Sarajevo u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu uloženo ukupno 32.478.357,00 KM. Iz kre-ditnih sredstava, konkretno iz sred-stava Saudijskog fonda za razvoj, za Projekat dovršenja i opremanja Centralnog medicinskog bloka KCUS, u šta spada i izgradnja ope-racionog bloka koji danas svečano otvaramo, predviđeno je izdvojiti 21.420.145,00 KM, od čega je do sada realizirano 13.100.218,28 KM, a do kraja 2014. godine se očeku-je realizacija preostalih sredstava“, naglasio je Zeljković, dodavši:

„Unapređenje zdravstvene zaštite u cilju podizanja kvaliteta života naših građana je naš generalni cilj i ovo je još jedan značajan korak na tom putu. Nastavit ćemo sa mo-dernizacijom naših klinika i uvođe-njem svjetskih standarada u zdrav-stveni sistem Kantona Sarajevo, ma koliko to bilo teško u uslovima financijske krize u kojima se naša država već godinama nalazi.“

Ključnu ulogu u realizaciji svih pro-jekata u KCUS-u zasigurno ima i Ministarstvo zdravstva F BiH.

„Uistinu smatram da je otvaranje i puštanje u rad novog operacionog bloka veliki uspjeh za cjelokupno

bh. zdravstvo iz jednostavnog ra-zloga: što smo otvaranjem ovog bloka koji svojom infrastrukturom ispunjava najviše svjetske standar-de, zapravo stvorili uvjete da upo-slenici Kliničkog centra sve svoje, nesumnjivo velike, stručne kapa-citete u potpunosti stave u službu pružanja najbolje standardizirane medicinske usluge građanima Bo-sne i Hercegovine.

Novi operacioni blok koji po svojim tehničkim resursima i potencijalu spada u jedan od najmodernijih u regionu i Klinički centar Univerzite-ta u Sarajevu svrstava među vrhun-ske referentne institucije tercijarne

Nove operacione sale FOTO: klix.ba

PROSTORI PO ETAŽAMA

PROSTORI NA ETAŽI 06

– 10 + 1 operacionih sala sa pratećim prostorima

– Soba za oporavak sa 11 ležaja od koji su 8 sa krevetima i tri prostora za smještaj pacijenata na op pločama

– prostor intenzivne njege sa 19 kreveta

PROSTORI NA ETAŽI 07

– ulaz zaposlenog osoblja sa garderobom i kancelarije klinike za anesteziologiju

Top Tema


zdravstvene zaštite našeg okruže-nja, omogućava uposlenicima vr-hunske uslove rada i obezbjeđuje, skoro pa neograničene mogućno-sti u pružanju zdravstvenih usluga, a upravo je to i primarni i krajnji cilj - bolja zdravstvena usluga za sve pacijente”, poručio je Prof. dr. Ru-smir Mesihović, ministar zdravlja F BiH.

Nermin Nikšić, premijer vlade F BiH, kazao je kako mu je ogromna čast i veliko zadovoljstvo što u ovoj državi postoje i pozitivne priče koje treba staviti u prvi plan:

„Klinički centar Univerziteta u Sa-rajevu svakodnevno ruši rekorde u medicinskom, edukacijskom i stručnom smislu. Iako finansijska situacija u BiH zahtijeva restrikci-je i organičenja, KCUS zahvalju-jući svom radu, trudu i zalaganju

uspjeva svoju snagu usmjeriti pre-ma onom što je najbitnije, a to je briga za pacijentom. Danas smo se okupili s ciljem promocije svega onog dobrog što krasi ovu državu, a izgradnjom i implementacijom ključnih projekata Klinički centar ne samo da postaje vodeća zdrav-stvena ustanova u BiH, već svo-jim radom sebe svrstava u ravan evropskih centara. Otvaranjem 6. i 7. etaže Centralnog medicinskog bloka gdje je smješteno 11 opera-cionih sala, Sarajevo postaje emi-nentni medicinski centar koji je i bio godinama prije ovih. Svim lje-karima želim puno sreće, a našim građanima puno zdravlja, radujem se promociji svih lijepih događaja i stvari kojih ova država posjeduje, a koje mi trebamo da njegujemo i održavamo“, istakao je Nikšić.

Izvor: Klix.ba

OPERAcIONE SAlE

U 11 operacionih sala bit će raspoređene sljedeće klinike:

Sala 1 i 2 - Urologija

Sala 3 i 4 - Abdominalna

Sala 5 - Onkologija

Sala 6 - Torakalna

Sala 7 - Otorinolaringolo-gija (ORL)

Sala 8 - Maksilofacijalna

Sala 9 - Vaskularna

Sala 10 - Ortopedija

Sala 11 - Polivalentna (Transplantaciona) sala

magazin DokTor - Top Tema


razgovor s povoDom


Racionalnom i kontroliranom nabavkom uštedjeli smo mnogo na prometu apoteke, a ne nedostaju nam lijekovi. Ponovo imamo neurohirurge. Primili smo 19, pa nakon toga još 12 specijalizanata

DOKTOR: Možete li ukratko opi-sati prve aktivnosti od dolaska na čelo institucije i kako ste za-dovoljni urađenim?

IzETbEGOvIĆ: Prve aktivno-sti bile su lično upoznavanje s uposlenicima, upoznavanje s funkcioniranjem,opremljenošću, stacionarnim i ambulantnim aktivnostima,nabavkama,apotekom. Bilo je interesantno obići sve pro-store. Utvrdila sam da je cijeli prvi sprat Upravne zgrade van upotre-be i u potpunosti zatrpan smećem, slomljenim krevetima i sličnim ot-padom, a sve to pokriveno žohari-ma. Priličan nered. Međutim, naišla sam na ljubazne i vrijedne uposle-nike. Rekla bih da su jedva čekali neku promjenu.

Naravno, bilo je među njima i onih koji nisu poštovali radno vrijeme, pa ih pacijenti i kolege ne bi mogli vidjeti iza 12,00 sati??? Za nepunih mjesec dana, uz stalne obilaske i razgovore na sastancima, prepo-znali smo glavne probleme i pri-stupili njihovom rješavanju. Nakon devet mjeseci mogu, s ponosom, istaknuti da sam zadovoljna ura-đenim. Pa, sama činjenica da nema žohara ogroman je uspjeh. Svi uposlenici poštuju radno vrijeme. Svi su ljubazni, međusobno i pre-ma pacijentima. Stvaramo pozitiv-nu atmosferu. U stalnom smo pro-cesu razvoja.

DOKTOR: Kakva je vaša vizije Opće bolnice?

Prof. Dr. sebija izetbegović, Direktorice oPće boLnice „Prim. Dr. abDULah nakaš“

Prioritet je ozbiLjna REfORMA zDRAvSTvA

Potrebno je uz pravila zaštite prava pacijenata uvesti i mogućnost zaštite prava zdravstvenih radnika. Jednostavno bi bilo riješiti skoro sve probleme u zdravstvu

Prof. dr. Sebija Izetbegović

Razgovarao: Aleksandar RISTIĆ

magazin DokTor - razgovor s povoDom


IzETbEGOvIĆ: Moja vizija je da Opća bolnica treba postati nastav-na baza. Studenti medicinske gru-pacije ovdje mogu vidjeti mnogo dobroga, odličnih ljekara, veliki broj magistara, doktora nauka i di-plomiranih medicinskih tehničara koji mogu studente naučiti me-dicinskim vještinama. Ovo će biti i ustanova u kojoj će pacijenti dobiti brzu i kvalitetnu uslugu.Ustanova u kojoj će svaki klijent biti primljen s poštovanjem i ljubazno. Sistema-tično obnavljamo opremu i kadar. U stalnom kontaktu sa šefovima odjela kao i odgovornim sestrama i tehničarima, sve radimo dogo-vorom i planski. Uvodimo striktne protokole u radu s pacijentima. Uveli smo pravila o kućnom redu koja se daju pacijentima i pratnji na uvid pri prijemu u našu bolnicu. Postoji kućni red i za uposlenike. Razdvojili smo uniforme za različi-te nivoe osoblja. Uradili smo puno akcija, besplatnih pregleda i popu-larizacije prevencije određenih bo-lesti u saradnji s Mojom Klinikom i Ljekarskom komorom Kantona Sarajevo. Skraćujemo liste čeka-nja na pojedine procedure. Raci-onaliziramo prostorne kapacitete, čime pravimo uštede u plaćanju grijanja i struje. Racionalnom i kontroliranom nabavkom uštedjeli smo mnogo na prometu apote-ke, a ne nedostaju nam lijekovi. Ponovo imamo neurohirurge. Pri-mili smo 19, pa nakon toga još 12 specijalizanata. U 2014. planiramo još 15 mladih doktora na različite specijalizacije. Stalno pred sobom imam spisak uposlenih i njihove godine staža po kojima planiram kadrovske potrebe. Otvaramo se za javno-privatno partnerstvo, ši-rimo djelatnost, educiramo upo-slenike. U stalnim smo kontaktima s kolegama iz regiona i planiramo u 2014. nekoliko konkretnih edu-kativnih programa nakon kojih bismo postali regionalni centar za određena polja u medicini.

DOKTOR: Kakva je saradnja s re-sornim ministarstvom zdravlja, a kakva s fondom zdravstene zaštite?

IzETbEGOvIĆ: Zadovoljni smo saradnjom s Kantonalnim mini-starstvom zdravstva i Zavodom zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Želimo da izborimo pri-znavanje nepriznatog kadra koji smo zatekli, kao i da se ispoštuju zahtjevi iz Kolektivnog ugovora. Primarijat se plaća, to smo riješili. Plaće su redovne.

DOKTOR: Da li i u Općoj bolnici nedostaje medicinskog kadra s obzirom na trend odlaska «bije-lih mantila» u zemlje Evropske unije. Ako jeste, na koji način se možete uhvatiti u koštac s pro-blemom?

IzETbEGOvIĆ: Nemamo trend od-laska „bijelih mantila“, hvala Bogu.

Kao što sam navela, primili smo 19, pa 12 specijalizanata. Planira-mo 15 za 2014.godinu. Nedostaje nam još medicinskih tehničara i tada ćemo reći da radimo punom snagom. Neophodno bi bilo ura-diti ozbiljnu reformu zdravstva. Reforma bi značila tačno odrediti nivoe zdravstvene usluge,šta je primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita pa bi davali novac onima koji najviše i najbolje rade. Uveli bi i privatnike u državni sektor, ali bi razdvojili rad u privat-nom i državnom sektoru. Pacijen-te predviđene za tačno određeni nivo zdravstvene usluge pravilno bi uputili gdje odlaze na pregled i laboratorijske pretrage. Time bi ve-oma smanjili stres i nervozu pacije-nata, uštedjeli vrijeme do dijagno-ze, ali i izbjegli troškove dupliranja usluga kao i rada zdravstvenih radnika. Dobrom organizacijom službe omogućili bi pacijentima da dobiju brzu i kvalitetnu uslugu. Reformom zdravstva neophodno

je potpuno jasno definirati tzv. PUT PACIJENTA.

DOKTOR: Da li će se dogoditi in-tegriranje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite u Opću bol-nicu?

IzETbEGOvIĆ: Ne znam, ali mislim da bi trebalo.

DOKTOR: Svjedoci smo prisu-stva politike u svim segmentima društva. Kako se aktuelna politi-ka odnosi prema instituciji na či-jem ste čelu, tačnije da li djeluje suportivno ili ne?

IzETbEGOvIĆ: Kako sam naglasila ranije, ozbiljna reforma zdravstva je prioritet. Potrebno je uz pravi-la zaštite prava pacijenata uvesti i mogućnost zaštite prava zdrav-stvenih radnika. Jednostavno bi bilo riješiti skoro sve probleme u zdravstvu ranije spomenutim po-stupkom ozbiljne reforme zdrav-stva.

summiT


Bosna i Hercegovina je država sa relativno malim brojem kliničkih istraživanja i sa relativno neisku-snim istraživačima u ranim fazama istraživanja.

Do studije SUMMIT-a u BIH nije urađena niti jedna MEGA studija faze II/II

Statistika kliničkih studija u regionu

PRIvIlEGIJA

naši PULmoLozi U MEGA KlINIČKOJ STUDIJI

U studijski tim je uključeno više od 30 istraživačkih centara, a pod koordinacijom tri nacionalna koordinatora Prof. dr. Nedžad Mulabegović,

Prof. dr. Bakir Mehić i Prof. dr. Mirko Stanetić

Nacionalni koordinatori: Prof. dr. Mirko Stanetić i Prof. dr. Bakir Mehić

magazin DokTor - summiT


Klinička studija SUMMIT je historijski najveći projekat Sponzora GSK i u našoj zemlji se sa uspjehom provo-di od 2011. godine. U studijski tim je uključeno više od 30 istraživač-kih centara, a pod koordinacijom tri nacionalna koordinatora Prof. dr. Nedžad Mulabegović, Prof. dr. Bakir Mehić i Prof. dr. Mirko Stanetić.

Kako bi se osigurala sveobuhvatna edukacija svih timova uključenih u istraživanje organizirani su istraži-vački sastanci u različitim zemlja-ma EU.

Uvažavajući činjenicu da je BIH jedna od uspješnijih zemalja u ovom mega projektu, jedan takav istraživački sastanak je upriličen 29. novembra 2013. u Hotelu „Bris-tol“ u Sarajevu. Sastanak je održan u organizaciji PAREXEL Interna-tional koji i provodi istraživanje na terenu, a moderator istog je bila regionalna menadžerica Parexela Dr. Helena Bohunicki iz Zagreba.

Agenda ovog vrlo uspješnog sas-tanka je uključivala prezentacije sva tri nacionalna koordinatora o trenutnim smjernicama i tretmanu Hronične Opstruktivne Bolesti Pluća, te status studije u našoj zemlji (Doc. dr. Maida Rakanović-Todić). Također, istraživači su edukovani od strane Medicinskog direktora iz Pariza (Dr. Roxane Robini), Dr. sci med. Lejle Bur-nazović-Ristić i Dr. Edine Hasanagić za sve nove/stare studijske proce-dure, te elektronske sisteme koji se aktivno koriste u studiji.

Kuriozum ovog sastanka su bile i tri vrlo inspirativne prezentacije do sada vrlo uspješnih istraživača Prof. dr. Besima Prnjavorca, Dr. Na-taše Tanasković i Dr. Kristine Galić koji su nakon istih bili moderatori diskusije sastanka. Sastanak je sa uspjehom zaključen svečanom večerom u restoranu Druga Kuća.

PRIPREMILA: Dr. sci med. Lejla Burnazović-Ristić

Dr. Roxane Robini i Dr. Helena Bohunicki

Cjelodnevna edukacija

Druženje u restoranu


Ljudi se razlikuju po svojim biološ-kim reakcijama na lijekove. To je ra-zlog zbog kojeg se sve nuspojave ne mogu otkriti tokom kliničkog razvoja, čak ni od strane najop-sežnijih kliničkih ispitivanja. Priku-pljanje nuspojava, koliko god one bile rijetke u konačnom smislu, iz izvora širom svijeta je od iznimne važnosti za kontinuiranu sigurnost pacijenata i lijekova (farmakovi-gilanca). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, Farma-kovigilanca je naučna disciplina koja obuhvata aktivnosti vezane za otkrivanje, razumijevanje, pro-cjenu i prevenciju neželjenih dej-stava lijekova, kao i drugih proble-ma vezanih za njihovu primjenu. Osnovni cilj je razvoj svijesti zdrav-stvenih radnika o značaju praćenja bezbjednosti lijekova i ukazivanje na činjenicu da je aktivno učešće u tom procesu njihova moralna, pro-fesionalna, ali i zakonska dužnost.

Farmakovigilanca je potreba i obaveza svake zemlje, u BiH ona je regulisana Zakonom o lijeko-vima i medicinskim sredstvima i Pravilnikom o načinu prikupljanja i praćenja neželjenih djelovanja lijekova i medicinskih sredstava (materiovigilanca). Sjedište i glavni ured za farmakovigilancu se nalazi u Mostaru, ali je broj prikupljenih

prijava mali. Sistem spontanog prijavljivanja ne pruža dovoljno in-formacija o bezbjednosti primjene lijekova i medicinskih sredstava u BiH, iako su zdravstveni radnici kao i nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet dužni izvještavati Agen-ciju o svakoj sumnji na neželjeno djelovanje lijeka. Mi kao kompani-ja Bayer d.o.o. polažemo mnogo na opštu sigurnost lijekova i pacijena-ta koji su nam na prvom mjestu i upravo smo u Ljekarsko-Liječnič-koj komori vidjeli potencijalnog partnera za jačanje tog sistema. Kako bismo zajedničkim snagama unaprijedili sigurnost propisivanja lijekova možemo poduzeti aktiv-nosti u svrhu promoviranja istih, npr. u zemljama u okruženju je ra-zvijen sistem bodovanja, gdje se za svako prijavljeno neželjeno dej-stvo dobije određeni broj bodova koji ljekarima mogu pomoći kod obnove ljekarske licence. Ovaj na-čin predstavlja određenu vrstu mo-tivacije za ljekare da vode računa o ovoj komponenti u propisivanju lijekova. Pored sistema bodova-nja našim zdravstvenim radnicima možemo omogućiti kontinuirano informisanje o značaju njihovog učešća u sistemu spontanog pri-javljivanja, takođe predlažemo da ljekraska komora bude pokretač

ankete o upoznatosti zdravstvenih radnika o neophodnosti prijavlji-vanja i praćenja neželjenih efeka-ta, a mi kao Bayer vam stojimo na raspolaganju kao podrška.

Pozivamo organe vlasti, zdravsteve radnike, kao i druge farmaceutske kuće da se pridruže ovoj inicijati-vi jačanja Farmakovigilance u BiH kako bi radili na jačanju sigurnosti propisivanja lijekova pa samim tim i na sigurnosti pacijenata.

PRIPREMILA:

Dr. Dženetina Odžak Medicinski Direktor

Bayer d.o.o. Sarajevo

komPanija bayer

Inicijativa za unaprijeđenje sigurnosti lijekova u BiH

Derma


Ručak rasprava (Lunch debate) koja je organizirana u Evropskom parlamentu istakla je društveni i ekonomski značaj u borbi protiv raka kože kao profesionalne bolesti

Evropski parlament je bio domaćin predsjednicima „Euromelanoma“ širom Evrope kao i Evropske aka-demije za dermatologiju i venero-logiju (EADV), te Asocijacije evrop-ske lige za rak (ECL).

Cilj je bio da se podigne svijest evropskih parlamentaraca o po-trebi za unapređenjem prevencije raka kože, te da se rak kože tretira kao profesionalno oboljenje, s ob-zirom na povećanu incidencu tu-mora kože u svijetu.

Predstavnik iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu ali i Bosne

i Hercegovine u borbi protiv raka kože, bila je dr. Hana Helppikangas. Dr. Helppikangas je na workshopu predstavila Euromelanoma BiH koja je uvrštena među 5 najboljih. Ručak rasprava (Lunch debate) koja je organizirana u Evropskom parlamentu istakla je društveni i ekonomski značaj u borbi protiv raka kože kao profesionalne bole-sti, te mogućnosti da se istraže na-čini sa kojih se to može sagledati iz perspektive politike. U diskusiju su bili uključeni ugledni članovi Evropskog parlamenta, predstav-nici Evropske komisije, sindikata i nacionalne grupe za podršku. Pri-kazao se sve veći broj istraživanja učestalosti izlaganju UV zračenja na otvorenom radnika do rapid-nog povećanja učestalosti raka kože u Evropi.

Razgovaralo se i o - budućoj stra-tegiji EU o bezbjednosti i zdravlju na radu 2014.-2020. postojećoj Di-rektivi EU u vezi optičkog zračenja; te 2003. Evropski raspored profesi-onalnih bolesti.

Tokom dana, također Euromelano-ma predstavnici zemalja Evrope su obavili besplatan skrining u Evrop-skom parlamentu u svrhu podi-zanja svijesti o različitim vrstama raka kože, primarne i sekundarne prevencije, te opcijama i načinima na koje evropski političari mogu da preduzmu mjere da preokrenu sve veću učestalost bolesti u Evro-pi. Svi ovi dogadjaji o podizanju svijesti o raku kože su podržani od strane sljedećih članova Evropskog parlamenta: Hans Gert Petering (EPP, Njemačka), Christel Schalde-mose (S & D, Danska), Alojz Peterle (EPP, Slovenija), Kriton Arsenis (S & D, Grčka), Piter Liese (EPP, Njemač-ka), Mišel Rivasi ( | ALE, Francuska), Hannu Takkula (ALDE, Finska), Čarls Tanok (ECR, UK) i Eleni Theo-charous (EPP, Kipar).

Iako nije članica zemalja EU, Bo-sna i Hercegovina je imala svog predstavnika. Za istu zdravstvenu politiku nastaviti ćemo da radimo i dalje kao i unaprijeđenju zdravlja stanovništva te usvajanja strategi-

Doktorica-DermatoLog iz kcUs PreDstaviLa bih U evroPskom ParLamentU

Prezentacija Dr. heLPPikangas UvRŠTENA U TOP-5

Dr. Hana Helppikangas

Doktorica iz Sarajeva bila predstavnik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu na

eminentnom skupu u Briselu

Magazin Doktor - DerMa


je prevencije, rane detekcije i lije-čenja kožnih karcinoma, osobito melanoma.

Euromelanoma kampanja je javno zdravstvena kampanja prevencije i rane detekcije kao i liječenja kož-nih karcinoma,osobito melanoma, koja se odvija u KCUS od 2011. go-dine u maju, kada je BiH zvanično postala dio ove Evropske asocija-cije. u 2011.g.na Dermatološkoj klinici KCUS besplatno je pregle-dano za 5 dana 790 pacijenata, 2012.g.1200 a 2013.g. kampanja se proširila na cijelu BiH gdje je pre-gledano preko 5000 pacijenata u 30 javnih i privatnih zdravstvenih ustanova kao i u 4 glavna klinič-ka centra (Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla) Ove godine u Der-matološkoj klinici KCUS bilo je be-splatno pregledano (bez knjižica i najava) 1475 pacijenta. Statistički podaci uneseni su u jedinstvenu bazu podataka u Briselu. Nakon uradjene i obradjene statistike objavit ćemo zvanične podatke o postocima i riziko faktorima našeg

stanovništva o nastanku kožnog karcinoma.

Melanom je najmaligniji karci-nom u humanoj patologiji jer ako se ne dijagnosticira u ranom sta-diju jako brzo i agresivno se širi tj.karakterizira ga izrazita sklonost ranom limfogenom i hematoge-nom metastaziranju.

PRIPREMILA:

Hana Helppikangas, MD Dermatology Department Clini-

cal Center University of Sarajevo, B&H

Bord Member Internacional Der-moscopy society

Initiator and organizer Eurome-lanoma B&H

Coordinator and national repre-sentative Eurodermoscopy for

B&H Vice president society for preven-

tion and fight against skin can-cer, Melanoma in B&H

President of 1st Euro-Asian Mela-noma Congress in B&H

EADV member

Euromelanoma kampanja je javno zdravstvena kampanja prevencije i rane detekcije kao i liječenja kožnih karcinoma,osobito melanoma, koja se odvija u KCUS od 2011. godine u maju


Derma

Prva škola dermoskopije sa inter-nacionalnim učešćem je održana 14. decembra 2013. godine u hote-lu „Holiday“. Predavači i gosti bili su istaknuti stručnjaci iz ove oblasti, odnosno eksperti iz polja derma-tološke onkologije, a prije svega dermoskopije. Predsjednica OO i predsjednica UD u BiH, te vice-predsjednica BUD-a, Doc.dr. Irdina Drljević dala je svoj puni doprinos Školi uzimajuću učešće o predstav-ljanju melanocitnih lezija, te pre-davanja o ranom otkrivanju mela-noma, lezijama na licu, njihovom liječenju i predavanje o upotrebi

topikalnog imunosupresiva imiqu-imoda u dermatološkoj onkologiji.

Škola je imala izvanredan odziv sa učešćem dermatloga iz cijele BiH, uključujući po prvi put zainteresirane doktore porodične medicine, ali i plastične kirurge, te sve one koji se bave liječenjem kožnih tumora.

Škola je ocijenjena kao odlična i vrlo uspješna, izrazito interaktivnog karaktera. Naime, polaznici su prošli prededukacijski i postedukacijski test, a rezultati će biti proslijeđeni svima radi samoevaluacije.

Sljedeće godine planira se odr-žati Druga škola dermoskopije sa intern. učešćem, a cilj je da svake godine Škola ima druge ciljne grupe polaznika. Predsjednica Drljević istakla je potrebu instalira-nja prve teledermoskopske mreže u BiH, kako bi se telemedicinom olakšalo prakticiranje dermosko-pije u svim mjestima BiH, te moglo vrlo brzo dobiti drugo mišljenje, čime bi se uveliko pomoglo našim pacijentima i olakšao rad kolega-ma.

Pripremila: Doc.dr. Irdina Drljević

sreDinom Decembra U sarajevU

oDržana Prva škoLa DermoskoPije

Doc.dr. Irdina Drljević

Predavači i gosti bili su istaknuti stručnjaci iz ove oblasti, odnosno eksperti iz polja dermatološke onkologije, a prije svega dermoskopije

Odlična predavanja

Magazin Doktor - MeDicinski fakultet


U i ovom broju magazina „Doktor“ donosimo pregled novih magista-ra i doktora nauka:

- Mr. sc. dr. Maida Šiširak je javno odbranila doktorsku disertaciju na temu: „Citokini i metaloproteinaze kao potencijalni biomarkeri u procjeni težine i ishoda humane bruceloze“

Mr. sci. dr zaim Jatić javno je odbranio doktorsku disertaciju na temu: «Stavovi, praksa i znanje o kontinuiranoj medicinskoj edukaciji institucija zdravstva i ljekara primarne zdravstvene zaštite»

- Dr. Jasmina begić je javno od-branila magistarski rad na temu: «Efikasnosti polarizirane svjetlosti (480-3400 nm) u terapiji acne vulgaris kod adolescenata“

- Dr. Munira hasanbegović je javno odbranila magistarski rad na temu: «Bakteriološke karakteristike i najčešći riziko faktori urinarne infekcije prije i poslije endouroloških procedura»

- Dr. Melika bukvić je javno od-branila magistarski rad na temu: „Vrijednost kompjuterizirane to-mografije i magnetne rezonance mozga u dijagnozi akutnih ishe-mijskih cerebrovaskularnih lezija u komparaciji sa kliničkim nalazom»

- Dr. berina hasanefendić je jav-no odbranila magistarski rad na temu: „Dijagnostički značaj prisustva atipičnih stanica, reaktivnih lim-focita u krvi pacijenata oboljelih od infektivne mononukleoze uzrokovane epstein barr virusom i citomegalo virusom“

- Dr. Melika Đozić - Melunović je javno odbranila magistarski rad na temu: „Evaluacija nutricionog statusa djece sa cerebralnom paralizom“. - Dr. Alma Kandić javno je odbra-nila magistarski rad na temu: „Učestalost infekcija grlića mate-rice humanim papiloma virusima (HPV) i chlamydiom trachomatis kao dodatnog faktora u nastanku cervikalnih intraepitelnih neopla-zija (CIN)“

- Dr. fahrudin Mašnić javno je odbranio magistarski rad na temu: «Uticaj online hemodijafiltracije

na malnutriciju, inflamaciju i eritropoetinski odgovor u pacijenata na hemodijalizi»

- Dipl. ing. med. rad. Adnan Še-hić je javno odbranio magistarski rad na temu: «Komparacija kvaliteta prikaza kanalnog sistema urotrakta izme-đu gadolinijum pojačane t1 urav-notežene i t2 uravnotežene mr urografije kod djece»

- Dr. Meliha Čengić-hadžović javno odbranila magistarski rad pod naslovom: «Analiza inicijalne kliničke slike citohemijskog i bakteriološkog nalaza likvora kao mogućih prediktivnih faktora u dijagnozi bolničkog i vanbolničkog bakterijskog akutnog meningitisa»

- Dr. Ranka filipović javno je od-branila magistarski rad na temu: «Komparacija efekata remifentanila i fentanyla na hemodinamske promjene u toku opšte anestezije»

- Dr. bedrudin banjanović javno odbranio magistarski rad na temu: «Uticaj aortokoronarnog bajpasa na koronarni protok».

meDicinski fakULtet Univerziteta U sarajevU

NOvI MAGISTRI I DOKTORI NAUKA

CRYO-SAVE


Skoro 4000 pohranjenih uzoraka, besplatno pohranjivanje za 43 po-rodice, 20 otvorenih-reaktiviranih škola, četiri informativna biltena, besplatan priručnik“Trudnoća i porođaj“ za sve trudnice u BiH, tri kongresa o matičnim ćelijama, samo su neki od rezultata rada Cryo-Save-a u BiH.

za matične ćelije iz pupčane vrpce kažu da su dar prirode, koje su njihove najvažnije ka-rakteristike, koliko oboljenja li-ječe?

Matične ćelije iz pupčane vrpce imaju zapanjujuću sposobnost ne samo da proizvode same sebe već i da stvaraju nova tkiva prilikom svoje diobe i razvoja. One su jako mlade, stare tek devet mjeseci ko-liko traje trudnoća, svježe, jer su zaštićene majčinom matericom od mnogih virusa i infekcija sa kojima smo suočeni u spoljašnjem okru-

ženju. One su perfektno, 100%, po-dudarne novorođenčetu od kojeg su uzete, velika je vjerovatnoća da odgovaraju užim srodnicima: braći, sestrama i roditeljima. Jedina prili-ka za prikupljanje matičnih ćelija iz pupčane vrpce je neposredno nakon porođaja, a uzimanje uzo-raka matičnih ćelija iz krvi i tkiva pupčane vrpce za majku i za novo-rođenče je potpuno bezopasno i bezbolno. Matične ćelije su poten-cijalni lijek koji majka rađa zajedno sa djetetom za preko 70 oboljenja, dok se 4.300 kliničkih istraživanja provodi za neka od najtežih obo-ljenja poput multipla skleroze, ce-rebralne paralize, dijabetesa tipa 1, karcinoma i sl. Naučnici za matične ćelije kažu da su najveće dostignu-će savremene medicine, te lijek budućnosti.

cryo-Save prva banka koja je 2009. godine roditeljima u bosni

i hercegovini omogućila da po-hrane matične ćelije iz pupčane vrpce svoje djece, koliko je jav-nost tada bila upoznata o znača-ju pohranjivanja matičnih ćelija? Naša javnost je tada jako malo znala o pohranjivanju i važnosti matičnih ćelija iz krvi i tkiva pupča-ne vrpce, međutim danas je teško pronaći buduće roditelje koji nisu čuli za pohranjivanje matičnih će-lija, ponajviše zahvaljujući zdrav-stvenim ustanovama, doktorima, medijima i roditeljima koji su već uspješno pohranili matične ćelije svoje djece za njihovu sigurniju budućnost, ali i sigurnost čitave porodice. Za četiri godine koliko je Cryo-Save prisutan u BiH, 4000 po-rodica je pohranilo matične ćelije iz pupčane vrpce.

cryo-Save kao vodeća banka je također, znatno doprinjela ra-zvijanju svijesti naše javnosti?

četiri goDine raDa voDeće evroPske i svjetske PoroDične banke matičnih ćeLija U bih

cryo-save PostavLja EvROPSKE I SvJETSKE STANDARDE Skoro 4000 pohranjenih uzoraka, besplatno pohranjivanje za 43 porodice, 20 otvorenih-reaktiviranih škola, četiri informativna biltena, besplatan priručnik“Trudnoća i porođaj“ Azra Habibija

Magazin Doktor - CrYo-SaVE


Cryo-Save kao prva banka u našoj zemlji imala je veliki zadatak, koji je uspješno odradila i kroz razne pro-jekte doprinjela razvijanju svijesti kako stručne, tako i opšte javnosti. Značajni projekti koji su realizovani u našoj zemlji su priručnik “TRUD-NOĆA I POROĐAJ- Psihofizička pri-prema trudnice za porođaj i maj-činstvo” koji potpuno besplatno dostupan svim trudnicama u Bosni i Hercegovini, “Matične ćelije i re-generativna medicina”besplatni informativni bilten o matičnim će-lijama i regenerativnoj medicini, liječenjima, istraživanjima i najno-vijim dešavanjima u ovoj oblasti, “FAMILY-PLUS prijatelj škola za trudnice” gdje smo pomogli 20 škola reaktiviranjem postojećih ili osnivanje novih škola za trudnice

u BiH, „Međunarodni kongres o re-generativnoj medicini i matičnim ćelijama” namijenjen stručnoj jav-nosti. Naš najznačajniji projekat je “Program besplatnog porodičnog čuvanja matičnih ćelija“. Cryo-Sa-ve je jedina banka matičnih ćelija koja ima ovakav program, koncipi-ran tako da pomogne porodicama koje očekuju prinovu, a u užem srodstvu imaju člana porodice ko-jem je dijagnostifikovano obolje-nje koje se može liječiti matičnim ćelijama. Do decembra 2013. 43 porodice su dobile potpuno be-splatno pohranjivanje matičnih ćelija.

Pripremila: Azra HABIBIJA

Laboratorija sa uzorcima

cRyO-SAvE U TOP 10 bANAKA SvIJETA

Trenutno u svijetu posluje 485 banaka matičnih ćelija iz 97 zemalja, a Cryo-Save je jedina banka iz Evrope koja se nalazi u Top 10 banaka svijeta. Također, Cryo-Save je i najveća banka u Evropi, sa preko 250.000 po-hranjenih uzoraka. Svi uzorci su pohranjeni po najsavreme-nijim standardima i tehnolo-giji i kao takvi prihvatljivi su u svim klinikama i centrima za liječenje širom svijeta. Kako se brzo razvijalo tržište pokazuje podatak da su 2006. godine u svijetu aktivno poslovale samo 23 banke matičnih ćelija.

KCUS


“Sister Renal Center (SRC)” je program koji cilja na poboljšanje saradnje između nefroloških centara širom svijeta. Misija programa je napredak u prakticiranju nefrologije u svijetu

U sklopu saradnje između “The Sheffield Kidney Institute (SKI)“ i Klinike za hemodijalizu Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu, a pod okriljem ISN („International Society of Nephrology“), u posjetu Klinici za hemodijalizu KCUS od 11. do 13. novembra 2013. godine bio je Prof. dr. Arif Khwaja.

Prof. Khwaja radi kao nefrolog kon-sultant u „Sheffield Kidney Insti-

U skLoPU saraDnje izmeđU ski i kLinike za hemoDijaLizU

PROfESOR KhwAJA POSJETIO SARAJEvO

I ODRŽAO PREDAvANJA

Prof. dr. Halima Resić, šef Klinike za hemodijalizu KCUS

Prof. Khwaja radi kao nefrolog konsultant u „Sheffield Kidney Institute“ i počasni je viši predavač na Univerzitetu u Šefildu, UK

Magazin Doktor - kCUS


tute“ i počasni je viši predavač na Univerzitetu u Šefildu, UK.

Posjeta profesora Khwaje je u sklopu međunarodnog programa ISN-a, u okviru kojeg su Klinika za hemodijalizu KCU Sarajevo i „The Sheffield Kidney Institute“ postali „Sestrinski renalni centri“ („Sister Renal Centers“-level C).

“Sister Renal Center (SRC)” je pro-gram koji cilja na poboljšanje sa-radnje između nefroloških centara širom svijeta. Misija programa je napredak u prakticiranju nefro-logije u svijetu, a specijalno u ze-mljama u razvoju, povezivanjem nefroloških jedinica sa centrima iz-vrsnosti i pružajući različite načine podrške i vođenja.

Cilj programa SRC u Sarajevu je:

• Pomoći Sarajevu

• Postati centar izvrsnosti sa ak-tivnim dijaliznim i transplanta-cionim programom

• Podrška drugim centrima u Bosni i Hercegovini i Balkanu

• Formiranje profesionalnog prijateljstva i učenje jednih od drugih

Dana 12.11. održana je i radionica u saradnji sa Institutom za nauč-noistraživački rad i razvoj KCU Sa-rajevo, pod naslovom:“ Oboljenje bubrega – šta treba znati“.

Na početku radionice pozdravne riječi su uputili direktor Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu, Prof. dr. Damir Aganović, direktor NIR-a, Prof. dr. Zoran Hadžiahme-tović i šef Klinike za hemodijalizu KCUS, Prof. dr. Halima Resić.

Prof. dr. Khwaja održao je preda-vanja na temu evaluacije funkcije bubrega, pristupima dijagnostici i terapiji bubrežnih bolesti i interak-tivnim diskusija raznih nefroloških slučajeva. U toku radionice preda-vanja su imali i Prof.dr. Zelija Veli-ja-Ašimi na temu:“ Diabetes Detec-tion“, te dr.Selma Ajanović (“Case report - is diagnosis mistery“). Narednog dana u Domu zdravlja „Vrazova“, Prof. Khwaja održao je predavanje pod nazivom: “eGFR and impact on CKD“. Radionica, kao i ukupna posjeta Prof. Khwa-je Klinici za hemodijalizu KCUS su bili izuzetno uspješni, a saradnja sa „Sheffield Kidney Institute“ će se dalje nastaviti u sklopu programa „Sister Renal Center“.

Izvor: www.lkksa.ba

Poznati institut u Sheffieldu

KCUS


U skladu sa svjetskim standardima i u cilju pružanja što kvalitetnije us-luge po prvi put je na Klinici za op-štu i abdominalnu hirurgiju KCUS urađena minimalno invazivna pro-cedura u liječenju infektivnog ne-krotizirajućeg pankreatitisa - PCD/VARD (Video asistirani retroperito-nealni debridman).

U svakodnevnoj hirurškoj statisti-ci susrećemo se i sa oboljenjima pankreasa. Nekrotizirajući pan-kreatitis je devastirajuća bolest i predstavlja veliki izazov za hirurga. Multidisciplinarni tim su činili slijedeći ljekari: Klinika za opštu i abdominalnu hirurgiju: Prim. mr. sci. dr. Jusuf Šabanović; Dr.

Adis Kandić; Dr. Samir Muhović; Klinika za radiologiju: Prim. dr. Edin Herceglija; Dr. Aladin Čarovac. Minimalno invazivne procedure koje su danas dostupne u liječenju ove bolesti su slijedeće:

Kateter drenaža:

Perkutana kateter drenaža pod kontrolom CT-a - PCD. Endoskop-ska transluminalna drenaža - ETD.

Minimalno invazivna nekrektomija:

Retroperitonealna perkutana ne-krektomija - MIRPN; Video asisti-rani retroperitonealni debridman - VARD, Laparoskopska transgastič-na nekrektomija - LTN, Endoskop-

na kLinici za oPštU i abDominaLnU hirUrgijU

Urađena minimaLno invazivna

ProceDUra Riječ je o liječenju infektivnog nekrotizirajućeg pankreatitisa - PCD/VARD

Magazin Doktor - kCUS


ska transluminalna nekrektomija - ETN.

Prednosti ove metode su: manje invazivna operativna metoda za pacijenta, reducirani mortalitet i morbiditet, manji hirurški stres, smanjeni troškovi liječenja. Izvo-di se korak po korak (step-up approach) kao multidisciplinarni pristup pacijentu hirurga, inter-ventnih radiologa i gastroentero-loga.

Postupak liječenja počinje inter-vencijom radiologa. Perkutana slikom navođena (CT) kateter dre-naža - PCD: Dostupna u većini bol-nica. Tehnički izvodljiva u >95% pacijenata sa infektivnim nekroti-zirajućim pankreatitisom.

Dren može poslužiti hirurgu kao vodilja za minimalno invazivnu nekrektomiju. Video asistirani re-troperitonealni debridman - VARD (Jednostavna procedura (dren je vodilja). Ako je neophodno, može se ponavljati više puta. Obično se izvodi samo jednom. VARD proce-durom je teže dosegnuti do nekro-za u desnom dijelu pankreasa i ne-kroza u procesus uncinatusu.

PANTER studija: 88 pacijenata sa klinički evidentiranom infektivnom (peri-) pankreasnom nekrozom. In-tervencije: step-up approach (dre-naža, debridman). Upoređivanje: otvorena nakrektomija. Rezultat: krajnji uticaj na mortalitet i morbi-ditet.

Rezultati:

– PCD je izvedena kod 98% pa-cijenata.

– PCD je bila jedina interven-cija kod 35% pacijenata. Step-up approach smanjuje in-cidencu novih multiorganskih disfunkcija sa 40% na 12%.

Multicentar studija:

639 pacijenata sa nekrotiziraju-ćim pankreatitisom. 2004-2008. 21 bolnica u Danskoj. Mortalitet 15%. Konzervativni menadžment u 62% slučajeva sa 7% mortaliteta. Kateter drenaža jedini tretman kod 35% pacijenata. Multivarijabilna analiza je pokazala da odgođena intervencija smanjuje mortalitet.

Nova sistematska analiza 2013.Osam studija, 324 pacijenta sa in-fektivnim nekrotizirajućim pankre-atitisom uz inicijalni konzervativni tretman/PCD.

Tretman samo sa antibioticima/PCD kod 64%. Mortalitet: 12%. Četiri studije: 121 pacijent ope-risan otvorenom metodom; - 215 pacijenata VARD metodom. Multiorganska disfunkcija 49% / 21%. Mortalitet: 30% / 17%. Evi-dence - based menadžment ne-krotizirajućeg pankreatitisa: step-up approach

1. korak: perkutana kateter dre-naža - PCD ( uspješnost 35-50%).

2. korak: minimalno invazivna hi-rurgija VARD.

zlatni standard u liječenju nekro-tizirajućeg pankreatitisa: Inicijalno perkutana (retroperitonealna) sli-kom navigirajuća drenaža ili tran-smuralna endoskopska kateter drenaža. Ako je potrebno, hirurška (VARD) ili endoskoska nekrektomi-ja. IPA/APA evidence-based guide-lines for the management of acute pancreatitis 2012.

Objavljene studije: Panter trial, Penguing trial, Tension trial, Dutch study group trial,

www.surgery.ucsf.edu, www.ncbi.nlm.nih.gov, www.nejm.org, www.pancreatitis.nl.

Izvor: KCUS

RazgovoR: PRof. dR. zulejha MeRheMić-gavRankaPetanović


Doc. dr. Zulejha Merhemić, predsjednica Udruženja radiologa BiH, jedan je od naših najboljih stručnjaka. Neće biti neskromno ako se kaže da je dr. Merhemić priznata i u svijetu, a za naš magazin govorila je, između ostalog, i o aktuelnom trenutku bh. radiologije.

Dr. Merhemić ističe kako je radiolo-giji dala mnogo, ali je i dobila...

„Veliki je ovo trud i bez njega nema ništa. Rat sam provela u Beču u kojem sam se etablirala kao struč-njak. Ne treba posebno govoriti koliko je teško biti stranac u drugoj zemlji, a posebno kada dolaziš sa brdovitog Balkana. Iako su Austri-janci bili spremni da nas prihvate i pomognu nam, nije bilo lako pro-biti se do vrha. Neke stvari nam ipak nisu bile ‘dozvoljene’. To je tako i to sam prihvatila.

DOKTOR: Kažite nam nešto o va-šem inostranom angažmanu ob-zirom da vas često pozivaju kao predavača?

MERhEMIĆ: Već tri godine držim predavanja na skoro svim većim kongresima. Posebno se to odnosi

na 2013. u kojoj sam bila na svim skupovima radiologa Evrope i svi-jeta. Uz predavanja, imala sam i prezentacije, ali i sastanke sa kole-gama iz svih zemalja koji su tako-đer prisustvovali. Bila sam jedina sa prostora regiona na Evropskom kongresu radiologa, te neuro-radi-ologa, na školama i radionicama u Evropi i regionu. Posebno sam ponosna na činjenicu da predajem specijalistički ispit u Evropskoj ško-li neurologije. No, koliko god da su to ugodne aktivnosti i moram pri-znati da sam se poprilično umorila. Pred kraj godine je naše Udruženje radiloga BiH, zajedno sa kolegama iz regiona, organiziralo Školu ma-gnetne rezonance u Sarajevu.

DOKTOR: Spominjete Udruženje radiologa bih. Kako funkcionira i da li su u njemu zastupljeni lje-kari iz oba bh. entiteta?

Doc. Dr. zULejha merhemić, PreDsjeDnica UDrUženja raDioLoga bih

kaskamo za svijetom zbog jezičke barijere

Možemo se približiti svjetskim standardima, jer se sa napisanim radom ili prezentacijom možemo pojaviti

na nekom svjetskom kongresu, ali je nepoznavanje jezika veliki problem

Doc. dr. Zulejha Merhemić

RAZGOVARAO: Aleksandar RISTIĆ

Magazin doktoR - RazgovoR: PRof. dR. zulejha MeRheMić - gavRankaPetanović


MERhEMIĆ: To je Udruženje na ni-vou cijele BiH i svi su preko njega uključeni u Evropsko udruženje. Članstvo nosi određene beneficije, popuste, odlaske na edukacije....

DOKTOR: Koju funkciju obavlja-te u Evropskom i svjetskom ud-ruženju?

MERhEMIĆ: Obzirom da sam ne-uroradiolog, nalazim se u nauč-nom komitetu neuroradiologa za svjetski kongres koji će se 2014. godine održati u Istanbulu. Radi-ologija je ogromna oblast i teško je pronaći stručnjaka koji poznaje svaku granu. Zbog toga postoje subspecijalizacije. Neko je stručan za abdomen, neko za reproduktiv-ne organe....

DOKTOR: Kakva je perspektiva radiologe kod nas ako se uzme u obzir činjenica na stalni odliv

kadra, odnosno stalni deficit?

MERhEMIĆ: Zahvaljujući strašnom razvoju tehnologije razvila se i ra-diologija. To je sjajno za dijagnosti-ku i pacijente. Istim tempom kojim su se razvijale ostale tehnološke stvari: telefoni, mobiteli, računari, razvijala se i radiologija.

DOKTOR: Koliko bih kaska za svjetskim napretkom?

MERhEMIĆ: S jedne strane, velika je stvar kada se vlastitim radom može izaći na jedan američki ili svjetski kongres. To znači da se mo-žemo približiti svjetskim standar-dima, ali je jezička barijera ogro-man problem. Tek će je premostiti generacije koje dolaze. Danas po-stoji mnogo stručnjaka, radiologa, koji zbog nepoznavanja jezika ne mogu biti priznati u Evropi i svije-tu.

Merry Christmas & Happy New Year

Radiološka oprema u bih

DOKTOR: Šta je sa radiološkom opremom u bih?

„Imamo mali broj radiologa, a ne-mamo dovoljno opreme. Ona je jako skupa. Ne proizvodi se u BiH, niti igdje u regionu. Postoji samo nekoliko kompanija na svijetu koje proizvode radiološku opre-mu i svaki aparat je milionske vri-jednosti. Naša zemlja je u tranziciji i uvijek je problem sa finansijama, tako da nema dovoljno aparata. U ovom momentu postoji 30 ma-gnetnih rezonansi u BiH, u Saraje-vu svega tri, u državnim medicin-skim ustanovama i dva privatna. To nije dovoljno i prema toj bro-ju smo na posljednjem mjestu u Evropi“, kaže dr. Merhemić.

Sjećanje na članove koMoRe


Magazin doktoR - Sjećanje na članove koMoRe


in memoriam U 2013. godini Ljekarska/Liječnička komora ostala je bez svojih članova:

Prof. dr. Antun Lovrinčević, Prim. mr. sci. dr. Mirsad Ibišević, Prim. dr. Belkisa Hamzagić, Prof. dr. Hiba Bašić-Čabaravdić, Doc. dr. Zrinka Vidović, Prim. dr. sci. Jasminka Hadžialić, Prim. dr. sci. Senadin Ljubović, Dr. Fatima Ramović, Mr. sci. dr. Amira Hasanagić, Prim. dr. Tahir Kapić, Prim. dr. sci. med. Dragan Huml, Prim. dr Vera Nastić-Grgić, Prim. dr. Hilda Ćosić, Prim. dr. Ahmed Mirojević, Prim. dr. Dudija Dilberović, Prof. dr. Boro Đukanović i Prof. dr. Ismet Bratović.

neurologija


I dok je profesor Kučukalić bio na čelu Katedre za neurologiju, psihijatriju i medicinsku psihologiju, profesorica Suljić imat će težak zadatak da etablira mladu katedru kao jednu od vodećih

Katedra za neurologiju, psihijatriju i medicinsku psihologiju doživjela je svoju reformu. Sljedeći evropske i svjetske tokove, BiH je također „razdvojila“ pomenute medicin-ske oblasti, pa su tako oformljenje nove katedre: za psihijatriju i neu-rologiju.

Na čelu Katedre za psihijatriju je Prof. dr. Abdulah Kučukalić, dok je mjesto šefa Katedre za neurologiju pripalo Prof. dr. Enri Suljić. Nema sumnje da će na ovaj način ge-neracije koje dolaze imati mnogo kvalitetnija i preciznija saznanja o psihijatriji i neurologiji.

I dok je profesor Kučukalić bio na čelu Katedre za neurologiju, psi-hijatriju i medicinsku psihologiju, te mu ovakva zadaća nije strana, profesorica Suljić imat će težak zadatak da etablira ovu mladu katedru kao jednu od vodećih, ne samo u Sarajevu, nego i regionu. Obzirom na njen kvalitet, profesi-onalno iskustvo i dosadašnji an-gažman na Klinici za neurologiju, nema sumnje da će studenti imati

profesora koji će jasno postaviti ciljeve i čija će letvica „biti visoka“. No, oni koji je dosegnu „sutra“ će biti spremni da se uhvate u koštac sa teškim neurološkim deficitima, te da pacijentima pomognu na što bolji način.

Ova mlada katedra težit će struč-nom usavršavanju stručnog i na-učnog podmlatka u eminentnim centrima u inostranstvu, te će po-kušati organizirati i učestvovati u programima kontinuirane eduka-cije u neurologiji, u sklopu kojih će često biti domaćin inostranim pre-davačima velike stručne i naučne reputacije.

A.R.

U skLaDU sa evroPskim stanDarDima

oformLjene kateDre za psihijatriju i neurologiju

Prof. dr. Enra Suljić FOTO: Oslobođenje

Na čelu Katedre za psihijatriju je Prof. dr. Abdulah Kučukalić, dok je mjesto šefa Katedre za neurologiju pripalo Prof. dr. Enri Suljić

magazin DokTor - neurologija


U organizaciji Klinike za neurologiju i Instituta za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerzite-ta u Sarajevu održan je Simpozij na temu: „Novosti u neurologiji“. U sali Instituta za NIRR prisutnima je riječi dobrodošlice uputio Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, direktor NIRR-a, te jedan od organizatora skupa. Kli-nika za neurologiju KCUS-a djeluje u skladu sa svjetskim trendovima i dostignućima u razvoju neurološke nauke i struke.

Sarajevski neurolozi intenzivno su uključeni u procese kontinuirane edukacije, aktivno sudjelujući na svjetskim i evropskim kongresima, simpozijima, edukacijskim trenin-zima, razmjenjujući iskustva i nova

saznanja i znanja. Upravo, na ovoj Klinici osnovana je i prva Jedini-ca za liječenje moždanog udara u F BiH koja omogućuje moderno zbrinjavanje bolesnika s možda-nim udarom, kao i primjenu trom-boličke terapije kod ishemijskog moždanog udara, što je podržano visokosofisticiranom dijagnostič-kom tehnologijom i dobro educi-ranim kadrovima. Za primjer služi Laboratorij za neurovaskularnu di-jagnostiku koji je tehnički i stručno opremljen i obezbjeđuje potpunu dijagnostiku neurovaskularnih bo-lesti, a ujedno je i centar za obra-zovanje ljekara iz neurosonologije. I odjel za epilepsiju, također, je sa-vremeno opremljen i sistemski pro-vodi dijagnostiku epilepsija video-

monitoriranjem. Na ovoj Klinici su u toku šest naučnih projekata, koji se provode uz primjenu provjerenih metodoloških principa i tehnika, uz poštivanje bioetičkih načela“, ista-kao je prof.dr. Hadžiahmetović.

Na Simpoziju je održana promocija monografije „Transkranijalna Do-ppler sonografija - TCD - stetoskop za mozak“, autora Doc. dr. Jasmin-ke Đelilović- Vranić, šefa Klinike za neurologiju KCUS-a.

Monografija je izašla u izdanju In-stituta za naučnoistraživački rad i razvoj.

IZVOR:

www.kcus.ba

oDržan simPozijUm na temU

„novosti u neurologiji“Detalj s promocijeFOTO: www.kcus.ba

Klinika za neurologiju KCUS-a djeluje u skladu sa svjetskim trendovima i dostignućima u razvoju neurološke nauke i struke

raDionica


Da li obitelj u kojoj je problem ovisnost o alkoholu prisutan može da odgovori na ovako visoko postavljene zahtjeve?

Uloga obitelji kao izvorne ljudske zajednice, danas je bitno drugači-ja, teže funkcionira i češće zakazu-je u svojim zadaćama. Problem se usložnjava kada je u obitelji jedan član ovisnik o alkoholu. Klinička iskustva u tretmanu ovisnika o al-koholu, kao i posthospitalno pra-ćenje kroz klub liječenih alkoholi-čara, ukazuju na značajne proble-me odrastanja te djece, koja često i vrlo rano počinju eksperimentirati s alkoholom i/ili drugim psihoak-tivnim supstancama uz primjetno značajan poremećaj ponašanja. U skladu s tim su i podaci istraživa-nja (Leavitt 1995.; Oetting.Donner-

meyer 1998.) koji govore o uticaju negativnog roditeljskog modela na ovisničko ponašanje djece . Naime roditelji koji konzumiraju alkohol, iako najčešće deklarativno djeci zabranjuju slično ponašanje, predstavljaju loš odgojni model. Jedan od značajnih zaštitnih fakto-ra koji smanjuje mogućnost ekspe-rimentiranja i zloupotrebe alkoho-la i/ili psihoaktivnih supstanci su roditelji. Odgovorno roditeljstvo se stalno uči, mijenja, dopunjava i prilagođava periodima odrastanja djece. Da li obitelj u kojoj je pro-blem ovisnost o alkoholu prisutan može da odgovori na ovako visoko postavljene zahtjeve? Imati oca i/ili majku ovisnika veliki je izazov po dječiji razvoj, bezbrižnost i uspjeh u životu. Još od malena djeca se često moraju susresti s nizom ne-ugodnih, zbunjujućih i vrlo trau-matičnih situacija.Nedostaje im potreban mir i adekvatna objaš-

njenja odraslih koja im pomažu da razumiju ovaj svijet i zato im dugo treba da odrastu, steknu povjere-nje u ljude, nauče sređeno rješava-ti probleme i toplo se odnositi pre-ma vlastitoj djeci i partneru. Često se zbog mnogobrojnih problema ovisnika o alkoholu zaboravlja na djecu da su i ona itekako svjesna alkoholizma roditelja i da to ostav-lja teške posljedice po njihov rast i razvoj.

Pogledajmo iz perspektive dje-teta kako i šta ono doživljava:

Dijete zbunjuju promjene u lič-nosti i ponašanju roditelja. Dije-te gubi samopouzdanje i ne zna šta treba činiti i kako se ponašati. Izostaje stalna redovitost i sta-bilnost u obiteljskim navikama (objed,spavanje, kućni red i sl.) koji su sastavni dio dječije sigurnosti. Ono tek razvija navike i treba im

ULoga obiteLji Danas je značajno DrUgačija

aLkohoLizam roDiteLja kao riziko-faktor za psihosocijalni razvoj djece

Lejla Ramić prof. specijalista medicinske

psihologijePredsjednica Udruženja

Klubova liječenih alkoholičara FBiH

Odgovorno roditeljstvo se stalno uči, mijenja, dopunjava i prilagođava periodima odrastanja djece

magazin DokTor - raDionica


stabilna svakodnevnica, stabilan roditelj i slika svijeta.

Morat će naglo sazreti i uozbiljiti se. Morat će braniti majku kada je otac tuče,brinuti za mlađu braću i sestre,snaći se za hranu, slušati o novčanim teškoćama. Svijet koji će mu prezentirati njegovi roditelji bit će „pokvaren, zao i bezosjećajan“, a s takvim stavom je teško sarađivati, postavljati ciljeve, uočavati šanse i postizati uspjehe.

Zaboravit će potrebu za zabavom i radošću, da bude maženo i volje-no. „Zamrznut“ će emocije. Naučit će se brinuti za druge i njihove po-trebe. Kćeri će preuzeti taj model brige, pa će se možda i same udati za alkoholičara.Njima ljubav pred-stavlja brigu, a ne i uzajamnost i uživanje.

Dugo će imati osjećaj krivnje. Što je dijete mlađe, to više misli egocen-

trično i događaje spaja s sobom, kao da ih je ono uslovilo. Tako će se bezrazložno osjećati krivim što se roditelji svađaju, što je roditelj al-koholičar loše volje, ako ga ne slu-ša kada satima priča jedno te isto i sl. A kada odraste, zbog jakog osje-ćaja krivnje dozvolit će da ga drugi maltretiraju i tiraniziraju.

Identifikacija s polnom ulogom bitno je narušena. Djevočice će, zbog identifikacije s majkom, če-šće reagirati depresijom i pretjera-nom odgovornošću.Osim oca neće imati ni dobar model majke, jer su one obično preopterečene, stro-ge, nastoje djecu podčiniti ocu da bi održale prividan mir u kući i sl. Ako je majka alkoholičarka, djevoj-čica će dobiti malo prilika da nauči bogastvo i ljepotu ženskih uloga u obitelji i društvu.Dječaci će če-sto u školi biti agresivni, jer će od pijanog oca vidjeti da je to model rješavanja problema.Iza agresivno-

sti često se kriju noćna proganja-nja, prijetnje, batine.Odbacivanje od oca negativno će se odraziti na učenje muške uloge (biće to ogo-ljena slika muškarca, koji potčinja-va druge radi svojih potreba).

Naučit će da je roditelju piće važ-nije od njega. Sramotit će se pred prijateljima jer neće imati novac

Dijete zbunjuju promjene u ličnosti i ponašanju roditelja. Dijete gubi samopouzdanje i ne zna šta treba činiti i kako se ponašati

Psihoedukacija članova kluba liječenih alkoholičara i njihovih porodica

raDionica


koji je njegov roditelj potrošio za piće. To jako utiče na dječije sa-mopoštovanje. Zbog problema u obitelji neka djeca će nastojati da ih niko ne primjećuje, iako će istro-vremeno jako čeznuti za nečijom pažnjom.Drugi će nastojati preži-vjeti potiskivanjem svojih osjećaja, pasivno-agresivnim ponašanjem. Imat će poteškoća u davanju i pri-manju ljubavi i rješavanju konflika-ta.

Osjećat će se odbačeno i nevolje-no. Alkoholizam roditelja dijete će odvraćati od njegovih razvojnih aktivnosti, potrebnih da se razviju u cjelovitu ličnost. Puno će nje-govih misli biti posvećeno tome, teško će razumjeti postupke, mu-čit će ga neugodne emocije i sve će mu to oduzimati energiju koju bi normalno trošilo na vedru igru, druženje, rad i sl. Nedostajat će mu i puno obiteljskih trenutaka ispu-njenih radošću, dugih razgovora, zajedničkih aktivnosti i zabave, kroz koje djeca uče o svijetu, stiču povjerenje u svoje sposobnosti i ljude, uče kako rješavati probleme i konflikte, snaći se u životu. Sve je to neizmjerno bogastvo koje će im trebati u budućnosti. Ako odu bez toga u svijet odraslih, osjećat će se ranjeni, nezavršeni, teško će moći sabrati i oblikovati ono što im se događa, da bi mogli pravilnije po-stupati.

Suočavajući se sa navedenim pro-blemima i uvažavajući naše dugo-godišnje iskustvo da djeca liječe-nih alkoholičara uz adekvatnu po-dršku mogu biti uspješna, osmislili smo Projekat, kako bi intenzivirali rad sa obiteljima u Klubu liječenih alkoholičara. Zapaženo je da djeca i pored toga što žive u atmosferi koja nije podržavajuća i stimulira-juća u onoj mjeri kakva bi trebala biti, postižu uspjeh u školskom učenju, muzici , sportu, i sl., ulažu-

ći mnogo veći trud i napor. Njihov razvojni put može biti uspješan, ali je nešto duži i teži.

Projekat pod naslovom „Prevencija rizičnog ponašanja u obiteljima li-ječenih alkoholičara“ koji je finan-sijski podržalo Ministarstvo zdrav-stva Kantona Sarajevo, omogućio je organiziranje psihoedukacije i treninga po tipu radionica za čla-nove obitelji liječenih alkoholičara. Ove aktivnosti usmjerene su na podršku oporavku obitelji nakon uspostavljanja apstinencije od alkohola(obrasce obiteljskih od-nosa, uloge, pravila, granice, te na-čine nošenja sa problemima kako unutar nje same tako i izvan). Radi-onice su omogućile partnerima da

procjene kako i koliko učestvuju u kućnim poslovima, brizi o djeci, obiteljskim finansijama, međusob-noj komunikaciji, naklonostima, uvažavanju i emotivnoj podršci, uz opšti osjećaj sreće i zadovoljstva u braku. Stečena iskustva ohrabrila su nas da nastavimo rad na osavre-menjavanju programa i projeka-ta, kako bi osigurali kontinuiranu finansijsku podršku aktivnostima klubova liječenih alkoholičara, a obiteljima pomogli da uz apsti-nenciju pruže djeci sigurnije okru-ženje za nesmetan rast i razvoj.

PRIPREMILA: Lejla Ramić prof.

Specijalista medicinske psihologije

Zapaženo je da djeca i pored toga što žive u atmosferi koja nije podržavajuća i stimulirajuća u onoj mjeri kakva bi trebala biti, postižu uspjeh u

školskom učenju, muzici , sportu...

raDionica

magazin DokTor - raDionica


magazin DokTor - Forum

Udruženje za rane u Bosni i Herce-govini , u saradnji sa Ljekarskom/Liječničkom komorom Kantona Sarajevo i komorom Magistara Farmacije KS je organizator „3. Eu-roAzijskog Foruma 2014“ koji će se održati pod pokroviteljstvom „European Wound management Association (EWMA)“.

Organizacijom Foruma daje se podrška projektu „Sarajevo 2014“, kojim se obilježava 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, 30 godina od XIV Zimskih olimpijskih igara, 20 godina Sarajevo film fe-stivala, kao i otvaranje sarajevske vjećnice uz koncert bečke filhar-monije.

Forum je jedinstven naučni skup sa temom tradicionale i zapadne medicine u prevenciji i tretma-nu hroničnih rana i komorbidi-

tetnih oboljenja sa atraktivnim temama, aktivnim učešćem do-maćih i stranih predavača, okru-glim stolovima, radionicama. Forum će biti prilika za sve uče-snike da uspostave saradnju, raz-mjene iskustava o savremenim naučnim i kliničkim iskustvima, da preveniraju riziko-faktore (stres, duhan, gojaznost, ‘sjedeći način zi-vota’), prepoznaju prve simptome vaskularnih bolesti i nauče o savre-menim metodama liječenja pacije-nata sa hroničnim ranama.

Također, svim učesnicima i posjeti-teljima nudi se mogućnost da pre-zentiraju tradicionalne metode u prevenciji i liječenju hroničnih bo-lesti kao i da upoznaju terapeute iz različitih dijelova svijeta koji treti-raju pacijente na različite načine, sa jednim ciljem: Prevenirati bolest i pomoći oboljelom.

U sarajevU oD 18. Do 22. avgUsta „3. eUro-azijski forUm 2014“ Organizacijom Foruma daje se podrška projektu „Sarajevo 2014“, kojim se obilježava 100 godina od

početka Prvog svjetskog rata, 30 godina od XIV Zimskih olimpijskih igara, 20 godina Sarajevo film festivala...

traDicionaLna i zaPaDna

meDicina U sLUžbi čovječanstva

PlENARNE SESIJE

- Konvencija o ljudskim pravima - Olimpijski tim: život sa ranom - Korporativna filantropija - Tradicionalna kineska medicina - Stop Pressure Ulcers Dan - Cijeloživotno učenje (LLL): Akademija

za zdravstvena i socijalna zanimanja - Coast Benefit: Sve mogućnosti

ambulantnog tretmana - E- učenje - Ratne rane - TCM Medicinsko bilje

hRONIČNE RANE

- Liječenje hroničnih rana kroz vijekove - TCM i WM (Tradicionalna kineska

medicina i zapadna medicina - Dijagnostika rana - Dođite i otkrijte kako to može biti

jednostavno - Ulcus cruris - Dijabetično stopalo - Dekubitusi - Limfedema - Opekotine - Atipične rane - Treća životna dob - Bol - Antibiotska terapija - Komunikacija - Nove terapijske mogucnosti - Hronicne rane u dermatologiji - Kompresivna terapija - Prehrana - Uticaj razlicitih kultura na bolesti

krvozilnog sistema - Zdravi stilovi života - Energija svuda oko nas

Učesnici Foruma 20123. godine

Dom zDravlja


Udruženje ljekara/liječnika poro-dične/obiteljske medicine F BiH (podružnica Kanton Sarajevo) za-jedno sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je 20. novembra 2013. godine organizirala obilježavanje svjetskog dana HOPB-a.

Tom prilkom su organizirani be-splatni spirometrijski pregledi za građane Kantona Sarajevo sa po-djelom informativnog materijala o HOPB, te edukacija za pacijente: otkrivanje i liječenje HOPB.

Tokom spirometrije je pregledano 24, a na predavanju je bilo prisut-no 14 građana. Svim prisutnim je podjeljen pisani materijal o znača-ju HOPB.

U ime Udruženja i JU DZ Kantona Sarajevo ove aktivnosti su na vo-lenterskoj osnovi obavili: Mr. sci. prim. dr. Zaim Jatić, Dr. Nataša Tri-funović i dipl. med. sestra Advija Čustović.

Zahvaljujući Armanu Šarkiću, port-parolu JU DZ KS, mediji su bili in-formirani i prisutni na ovim aktiv-nostima.

Kako je kazao Zaim Jatić, ljekar po-rodične medicine, cilj je da se ova-kvim akcijama podigne svijest gra-đana o ovom oboljenju. Simptomi su otežano disanje i nedostatak daha, a najčešće obolijevaju osobe koje konzumiraju cigarete duže od 20 godina.

„Riječ je o teškom, progresivnom oboljenju koje često izaziva inva-liditet, a ukoliko se ne liječi, može biti smrtonosno. Bolest se u ranom stadiju može otkriti spirometrijom, a danas imamo više od 50 posto pušača koji se ne liječe. Po otkriva-nju bolesti pacijent treba prestati pušiti i što je moguće više izbjega-vati lokacije gdje je zrak zagađen“, kazao je Jatić u izjavi za medije.

IZVOR:

www.judzks.ba

UDrUženje Ljekara/Liječnika PoroDične/obiteLjske meDicine f bih

obilježen svjetski dan hopb

Organizirani su besplatni spirometrijski pregledi za građane Kantona Sarajevo sa podjelom informativnog materijala o HOPB,

te edukacija za pacijente: otkrivanje i liječenje HOPB

Detalj sa pregleda FOTOSI NA STRANICI:www.judzks.ba

magazin DokTor - Dom zDravlja


Predstavnici Udruženja roditelja djece i osoba u autističnom spek-tru (URDAS) posjetili su u utorak, 10. decembra 2013. godine pro-storije menadžmenta JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, gdje su se sastali sa generalnom direktori-com, Prim. dr. Dženanom Tanović.

Tom prilikom predstavnici spome-

nutog udruženja upoznali su me-nadžment JU Dom zdravlja KS sa svim poteškoćama na koje nailaze djeca i odrasli iz autističnog spek-tra. Rezultat sastanka je dogovor u sklopu kojeg će spomenute osobe imati prednost pri naručivanju kod ljekara, naročito kod doktora sto-matologije.

Kako bi saradnja na tom nivou bila još više unaprijeđena, dogovoreno je i održavanje stručne radionice u JU Dom zdravlja KS, a sve u cilju kvalitetnijeg pristupa zdravstvenih profesionalaca osobama iz auti-stičnog spektra.

IZVOR: www.judzks.ba

Menadžment JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo predvođen ge-neralnom direktoricom Prim. dr. Dženanom Tanović 9. decembra 2013. godine ugostio Prof. dr. Eju-pa Ganića i Lejlu Abdurahmanović, pravnog savjetnika i koordinatora za osoblje pri Sarajevo School of Science and Technology.

Razlog posjete je, između osta-log, bilo potpisivanje sporazu-ma o saradnji između JU Dom zdravlja KS i Sarajevo Scho-ol of Science and Technology. U sklopu saradnje predviđeno je da u budućnosti studenti Sarajevo School of Science and Technology mogu obavljati praktičnu nastavu u JU Dom zdravlja KS.

Saradnja će se odvijati i u obrnu-tom smjeru, a to znači da će viso-koobrazovani kadar JU DZ Saraje-vo, tačnije magistri i doktori nauka, imati priliku da se nađu u ulozi pre-davača u ovoj prestižnoj obrazov-noj ustanovi.

IZVOR: www.judzks.ba

Posjeta PreDstavnika UrDas-a

boLji UsLovi za osobe iz aUtističnog sPektra

PotPisan sPorazUm Dogovorena saraDnja

izmeđU ju dom

zdravlja ksi ssst

kanTon sarajevo


zaključak federalnog ministarstva okoliša i turizma

ništa od gradnje medicinske spalionice na stupu!

magazin DokTor - kanTon sarajevo


Investitor nije priložio dokumentaciju koja bi svjedočila o tome da je prostornim planom tog dijela grada predviđeno građenje spalionice

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo zaprimilo je zaključak federalnog Ministarstva okoliša i turizma o odbacivanju zahtjeva za izdava-nje okolinske dozvole za izgradnju postrojenja za eko-termički otpad (spalionica) u općini Ilidža, investi-tora Grizelj iz Sarajeva.

Ovo je u razgovoru za Agenciju Fena kazala pomoćnica ministra za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo Zijada Krvavac, dodajući da je za-htjev za izgradnju odbačen kao ne-potpun jer investitor nije priložio dokumentaciju koja bi svjedočila o tome da je prostornim planom tog dijela grada predviđeno građenje spalionice.

Krvavac je naglasila da se ovakvim zaključkom Federalnog ministar-stva pokazalo tačnim da su se slije-dili zahtjevi Kantonalnog ministar-stva vezani za rješavanje tog pred-meta. Da se to ranije učinilo ne bi se ni došlo do situacije u kojoj je javnost bila uznemirena.

Zahtjev za izgradnju spalionice u samom početku nije bio komple-tan i samim tim odmah je mogao biti odbačen kao nepotpun, zbog čega je nepotrebno utrošeno, kako kaže Krvavac, mnogo energije.

„U ovom slučaju vrlo neracional-

no je vođen upravni postupak i određene radnje su provedene, a za njima uopće nije bilo potrebe“, naglasila je.

Dodaje da je bilo nepotrebno i raz-matrati izgradnju ovakvog objekta u poslovno-stambenoj zoni gu-sto naseljenoj uz bezbroj drugih objekata jer bi ta djelatnost štetno uticala na zdravlje ljudi i okoliš u cjelini.

Izrazila je zadovoljstvo što je Fe-deralno ministarstvo okoliša, iako sa zakašnjenjem, shvatilo da su napravljene određene greške u postupku i da je u konačnici ovaj zahtjev i odbačen.

Podsjećanja radi, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite oko-liša Kantona Sarajevo u septem-bru je uputilo poziv Federalnom ministarstvu okoliša i turizma da obustavi vođenje postupka na iz-davanju okolinske dozvole za iz-gradnju spalionice animalnog, me-dicinskog i kompozitnog otpada u Sarajevu u naselju Stup, budući da ne postoje nikakve zakonske

pretpostavke da se na toj lokaci-ji realizira namjeravana gradnja. Naime, zahtjev za izdavanje oko-linske dozvole prema Zakonu o za-štiti okoliša Federacije BiH smatra se kompletnim ukoliko potencijal-ni investitor priloži izvod iz plan-skog akta područja, kojim se može dokazati da je planirana gradnja u skladu s namjenom utvrđenom važećom prostorno-planskom do-kumentacijom.

Budući da je, na snazi Regulacioni plan Stari Stup, odnosno izmjene i dopune plana, Federalno mini-starstvo okoliša i turizma moglo je nedvosmisleno utvrditi, da se na predmetnoj lokaciji ne može obav-ljati tražena djelatnost.

Krvavac zaključuje na kraju da nije moguće minimizirati uticaj spali-onica na okoliš, a posebno ako se koristi tehnologija koja ne zadovo-ljava zahtjeve naboljih raspoloži-vih tehnika.

IZVOR: Radiosarajevo.ba

Zahtjev za izgradnju spalionice u samom početku nije bio kompletan i samim tim odmah je mogao biti odbačen kao nepotpun, zbog čega je

nepotrebno utrošeno, kako kaže Krvavac, mnogo energije

šta spada u medicinski otpad?

U medicinski infektivni otpad spadaju i plastične šprice i drugi polimeri, a Federalni plan predviđa da se spaljivanje može vršiti u samo ovlaštenim

postrojenjima koja provode kontinuirano mjerenje štetnih plinova dioksina i furana. Nigdje u studiji nije predviđeno da će ovo postrojenje imati kontinuirani

monitoring emisije dioksina i furana.

region


Medu njima bilo je i nekoliko časopisa iz bivše Jugoslavije, iz Hrvatske, BIH, Srbije i Makedonije. Uz jednu časnu iznimku iz BIH, svi su časopisi naše regije prihvatili objaviti tako manjkav rad

Posljednjih nekoliko sedmica svijet nauke i izdavaštva trese skandal ot-kriven zahvaljujući istraživačkom no-vinarstvu. Novinar časopisa Science poslao je na adrese više od 300 časo-pisa s otvorenim pristupom lažiran znanstveni rad s očitim greškama koje je, kako kaže, morao otkriti svaki rece-zent s osnovnim znanjem kemije i pre-zentacije rezultata.

Mnogi takvi časopisi objavljuju tek-stove vrlo brzo: pritom znanstvenici-ma naplaćuju obradu tih tekstova, ali obećavaju i recenzije - glavni način kontrole kvalitete u znanosti. Časopis riječke tvrtke InTech naplaćivao je 400 eura, a Journal of Plant Biology Rese-arch iz BIH 150 eura za objavu rada.

U radu, koji je novinar Sciencea slao na osnovi manjkavih i izmišljenih la-boratorijskih rezutata, zaključak je bio da određene molekule iz nekih vrsta lišaja mogu liječiti rak. “Eksperimenti su bili toliko beznadno manjkavi da su rezulati bez značenja,” kaže se u tekstu u Scienceu.

Iako je rad bio beznadno i očito loš, većina časopisa prihvatila je objaviti ga bez većih promjena ili popravaka loše znanosti. Komentari urednika i recezenata, kada su i postojali, bili su uglavnom o stilu prezentacije i grama-tici, a ne o kvaliteti znanstvenog rada i progreškama u istraživanju, metoda-ma i rezultatima.

Medu njima bilo je i nekoliko časopisa iz bivše Jugoslavije, iz Hrvatske, BIH, Srbije i Makedonije. Uz jednu časnu iznimku iz BIH, svi su časopisi naše regije prihvatili objaviti tako manjkav rad.

Zašto su dobre recenzije, snažna ured-ništva i odbacivanje loših radova važ-ni?

Znanost bi trebala biti samokorektiv-na - i jedan od glavnih mehanizama pomoću kojega se održava kvaliteta znanstvenog rada jest recenzija. Tek-stovi u recenziranim znanstvenim i stručnim časopisima još uvijek su glavni način komunikacije novih re-zultata unutar znanstvene zajednice, ali i javnosti. I u većini slučajeva znan-stveni rad, a i njegovo objavljivanje, se kod nas financira javnim novcem.

Nažalost, uredništva Journal of Plant Biology Research izdavača Internatio-nal Network for Applied Sciences and Technology iz BIH, te Acta Facultatis Medicae Naisensis kojega izdaje me-dicinski fakutet Sveučilista u Nišu u Srbiji, nisu mi odgovorili na upite, što možda govori i o nivou njihove tran-sparentnosti i snalaženju u ovoj situa-ciji.

InTech-ov International Journal of Integrative MedicineUprava InTech d.o.o. je ukinula je časo-pis International Journal of Integrative Medicine 4. listopada ove godine, dan nakon što je novinarski tekst objavljen u Scienceu.

skanDaL U hrvatskoj

Ugašen časoPis science koji je lažirao radove!U radu, koji je novinar Sciencea slao na osnovi manjkavih i izmišljenih laboratorijskih rezutata, zaključak je bio da određene molekule iz nekih vrsta lišaja mogu liječiti rak

magazin DokTor - region


“The International Journal of Integra-tive Medicine je projekt začet s idejom da se pruže visoko kvalitetni znanstve-ni članci otvorenog pristupa rastućoj publici aktivnih ljudi u tom specifičnom području,” kažu mi iz njihove uprave.

Ali, kažu, “kao kod svih naših znan-stvenih časopisa, glavni znanstveni urednici i urednički odbor djelovali su izvan tvrtke InTech d.o.o. “

“Časopis je posjedovao ‘double blind peer-review’ sustav što se tiče samog recenziranja te u ovom slučaju, naža-lost, taj sustav i rad recenzenata, oda-branih od strane glavnih znanstvenih urednika, pokazao se manjkav, nedo-statan i površan.”

“InTech priznaje veliku grešku svojih vanjskih suradnika koji su imali (sada je to jasno) preveliku samostalnost u radu na bazi profesionalnog povje-renja ... Zbog toga, odlučili smo obu-staviti izdavanje časopisa i tim činom zaštititi međunarodnu znanstvenu za-jednicu i sve naše suradnike. Autorima će naplaćene naknade za objavljivanje članaka biti u potpunosti refundirane.”

Makedonija: Macedonian Journal of Medical SciencesUrednik ovoga časopisa, prof. dr. Mir-ko Spiroski s fakulteta medicine u Skoplju, kaže da su i sa ovim radom “postupili uobičajeno”. Ukupno su iza-brali čak deset recenzenata, ali nakon odsustva odgovora, nedostupnosti i odustajanja recenzenata, ali i pod pri-tiskom autora rada, odlučili su objaviti rad sa samo jednom recenzijom koja je bila pozitivna.

Možda valja istaknuti točno što je ta jedna recenzija rekla o radu: “Odličan rad! Jako zanimljiva ideja... Može biti proboj u liječenju...” (!)

To je, izgleda, kvaliteta kontrole radova u mnogim znanstvenim časopisima, pa i onih koji tvrde da su pronašli lijek za rak, kao što je to ovaj rad učinio.

“Meni je veoma neugodno što smo doneli pozitivnu odluku, ali nas časo-pis nije specijalizovan već tretira medi-cinu u širem smislu, a čitav redakcijski odbor, pa i recenzenti nisu specijalizi-rani za ovo područje,” kaže Spiroski.

“Naš časopis od ukupno 425 primlje-nih rukopisa za protekle 5 godine, odbacio je 151 rukopisa ili 35.5 po-sto. Utjecaj jednog rukopisa na cijeli postupak nije značajan za naš proces recenziranja. Mi ćemo i dalje pobolj-šavati proces recenziranja s nadom da postignemo još veći kvalitet.”

Spiroskom se ne sviđa način na koji je znanstveni novinar razoktrio nedo-statke recenzija.

“Što se tiče etičkog aspekta oko pri-preme i postupaka citiranog rada, po-stoje mnogi neetički aspekti ... kvalitet objavljenih radova zavisan je od više faktora, ne samo od procesa recenzi-ranja, već u najvećoj meri od etičkih postupka autora. U ovom slučaju au-tor je ne-etičkim postupkom testirao samo jedan dio kompleksnog procesa objavljivanja znanstvenih radova što klasificira taj rad u red neetičkih rado-va i prema uobičajenoj praksi mogao bi biti povučen iz štampe (retracted). “

Časna iznimka iz regije: bosnian Journal of basic Medical Sciences

Ovo je jedini od pet časopisa iz naše regije kojemu nije promaklo uočiti ne-dostatke rada, koji ukazuje na važnost uloge uredništava prije samih recenzija.

Procesuiranje pristiglih radova prolazi kroz više faza uredničkog procesa, kažu urednici toga časopisa prof. dr. Bakir Mehić i dr. sci. med. Amina Valjevac.

U prvoj fazi glavni urednik s svojim suradnicima pregleda radove u smislu provjere postojanja svih neophodnih dijelova manuskripta, evaluacije sa-žetka, metodologije te eventualnih etičkih primjedbi za navedenu me-todologiju, procjenjivanja valjanosti odabranih statističkih metoda, načina prezentiranja rezultata te starost citi-ranih referenci. Tek nakon te faze odre-đuju se recenzenti i slijedi anonimno slanje rada prema recenzentu.

“Da bi spriječili i umanjili mogućnosti pristrasnosti recenzenata, odabir re-cenzenta je uvijek isključivo van regi-onalnog prostora sa kojeg rad dolazi.”

“Nakon pozitivne recenzije rad prolazi fazu tehničkog uređivanja gdje se vrši provjera citiranih referenci.”

Ali pronalaženje recenzenta koji su voljni da recenziraju rad bez ikakve financijske nadoknade je “vrlo zahtje-van i mukotrpan posao”.

“Stoga je prva faza evaluacije radova najkritičnija, odnosno vrlo je bitno procijeniti koji radovi zadovoljavaju kriterije da bi uopće bili poslani recen-zentu na pregled. U ovoj fazi i najveći broj radova ne zadovolji kriterije i ni-kada ne bude poslan na recenziju.”

Novinarski tekst u Scienceu ukazao je i na to da čak i kada su znanstveni pro-blemi otkriveni u recenzijama - što se desilo samo u 36 slučajeva od ukupno 304 časopisa kojima je rad bio poslan- da ih neki urednici ipak odluče obja-viti. Tako je njih 16 ipak odlučilo rad objaviti unatoč suprotnim preporuka-ma recenzenata.

To se u BJBMS ne bi desilo, kaže urednik.

“Smatramo da je odluka recenzenta finalna, te se nije dogodilo da smo pri-mili negativnu recenziju, a rad ipak bio objavljen. Imali smo slučajeva da je rad prošao recenziju, ali je uredništvo u nekoj od idućih faza uočilo greške i onda je takav rad bio odbijen.”

“U velikoj šumi novih časopisa koji se pojavljuju i registriraju skoro pa sva-kodnevno i čiji motivi prvenstveno nisu podizanje kvalitete znanstveno-istraživačkog rada već materijalne prirode smatramo da je nepristrasnost uređivačkog tima kao i odabir recen-zenata ključan moment u održanju kvalitete časopisa,” kaže Mehić.

Ali održavanje i podizanje kvalitete časopisa vrlo je zahtjevan posao koji traži veliki entuzijazam, posvećenost i nepristrasnost svih članova uređivač-kog odbora.

“Nepostojeća financijska podrška nadležnih institucija kao što su mini-starstva obrazovanja dodatno otežava posao jer povećanje vidljivosti časo-pisa, kvalitetno tehničko uređivanje i sprječavanje objavljivanja plagijata zahtijeva financijska sredstva i pret-platu na software koji služe u te svrhe.”

Tekst u cijelosti preuzet iz Jutarnjeg lista

akTuelnosTi iz BiH


Centar za hipertenziju i prevenci-ju infarkta i šloga (HISPA) otvoren je 16. decembra 2013. u Domu zdravlja u Bijeljini i prvi je ovakve vrste u Republici Srpskoj i BiH. Predsjednik Udruženja HISPA cen-tara u Srbiji Nebojša Tasić i Zlatko Maksimović, direktor bijeljinskog Doma zdravlja, ozvaničili su po-četak rada ovog centra u Bijeljini. „Centar će se baviti primarnom prevencijom maligne hipertenzi-je, šloga i infarkta, a cilj njegovog osnivanja je smanjenje morbidite-ta i mortaliteta od kardiovaskular-nih bolesti putem programa pre-vencije ovih oboljenja“, naglasio je Maksimović novinarima.

Dodao je da je program baziran na dugogodišnjem praćenju bolesni-ka i formiranju jedinstvenog kom-pjuterskog registra bolesnika sa povišenim kardiovaskularnim rizi-kom. Centar je otvoren zahvaljujući donatorskim sredstvima HISPA-e.

Nebojša Tasić, načelnik Centra za hipertenziju Instituta za kardiova-skularne bolesti na Dedinju, rekao je da su uslovi za rad ovakvog cen-tra u Domu zdravlja veoma dobri, te istakao da je značaj centra tim veći ako se zna da najveći broj ljudi u svijetu umire od ovih bolesti.

„Ideja HISPA centra je da se izdvoji i identifikuje svojevrsna trijaža onih

bolesnika koji imaju veliku vero-vatnoću da dobiju infarkt ili šlog, kao i onih koji imaju malignu, rezi-stentnu i neregulisanu hipertenzi-ju“, naglasio je Tasić, nastavivši:

„Neophodno je raditi na očuvanju zdravlja i liječenju ljudi dok još ne-maju teške posljedice i nisu doži-vjeli šlog ili infarkt, što postižemo specifičnim Hispa programom. Doktor Tasić je pred otvaranje Cen-tra u Bijeljini održao kratko preda-vanje ljekarima Doma zdravlja Bi-jeljina o programu HISPA liječenja.U Srbiji danas postoji 13 HISPA centara.

IZVOR: Nezavisne novine

Prvi na našim Prostorima

otvoren centar zA hIPERTENzIJU I

PREvENcIJU INfARKTA I MOŽDANOG UDARA

Dom zdravlja u Bijeljini

Predsjednik Udruženja HISPA centara u Srbiji Nebojša Tasić i Zlatko Maksimović, direktor bijeljinskog Doma zdravlja, ozvaničili su početak rada ovog centra u Bijeljini

magazin DokTor - akTuelnosTi iz BiH


Austrijska međunarodna nevladi-na organizacija „Hope ‘87“ (Hun-dreds of Original Project for Em-ployment) donirala je juče 17. de-cembra 2013. RMC-u „Dr. Safet Mu-jić“ u Mostaru medicinsku opremu za terapiju bola.

Kako prenosi „Studio88.ba“, doniran je neinvazivni monitor za mjerenje vitalnih funkcija pacijenta, terape-utski laser za terapiju bola i TENS - uređaj za transkutanu električnu nervnu stimulaciju. Projektna asi-stentica u organizaciji „Hope ‘87“ s predstavništvom u Sarajevu, Ivana Vujasin, naglasila je kako ta organi-zacija od 1993. godine implemen-tira zdravstvene

Documents

RIJEČ UREDNIKA - lkksa.ba€¦ · 20 24 30 16 Doktorica-dermatolog iz KCUS predstavila BiH u Evropskom Parlamentu Prezentacija dr. Helppikangas uvrštena u Top-5 Udruženje ljekara/liječnika