Rimsko olovo

Apstrakt: Sa lokaliteta Gomolava, potesa Vraw, i drugih nalazi{ta u ataru sela

Hrtkovci u Sremu, poti~e ve}i broj olovnih predmeta, od kojih su neki – figurine,

plo~ice podunavskih kowanika i okviri ogledala – votivnog karaktera. Ra|eni su

shematski i rusti~no, i prete`no se mogu datovati u III–IV v. Me|u olovne nalaze

iz Srema spada i jedan broj plombi, koje ukazuju na razvijene privredne i trgova~ke

veze i transport robe. Ukupno su katalo{ki prezentovana 43 predmeta, od ~ega 10

figurina, 21 okvir ogledala, 3 plo~ice i 9 plombi.

Kqu~ne re~i: Srem, Gomolava, Hrtkovci, olovo, figurine, okviri ogledala, podunav-

ski kowanik, plombe.

Sa dugogodi{wih iskopavawa na vi{eslojnom lokalitetu Gomo-

lava, sa potesa Vraw, kao i drugih nalazi{ta (prete`no greda, nakon

orawa) u ataru sela Hrtkovci, pored ostalog pokretnog materijala,

poti~u i nalazi ve}eg broja olovnih predmeta, tj. figurina, okvira

ogledala, votivnih plo~ica i plombi (cf. Brukner 1971; [aranovi}-

-Svetek 1987; Dautova Ru{evljan i Brukner 1992).

Figurine

Zajedni~ka karakteristika ovih figurina jeste da predstavqaju

stoje}u bogiwu, naj~e{}e nagu, shematizovano prikazanog tela i detaqa

glave. Glava je predimenzionirana i kru`na, a telo i noge izduèni.

Desna ruka je savijena u laktu i poloèna na glavu ili grudi, a leva

oslowena na bokove sa ra{irenim prstima {ake. Nazna~eni su detaqi

kose i dijademe sa perlama, detaqi o~iju, nosa i usta, dok su grudi u

obliku bobica. Na vratu je ogrlica od dva ili tri reda perli, ozna~ena

granulama (sl. 1/2–4, 9),1 a na podlaktici i nadlakticama su narukvice

RIMSKI OLOVNI PREDMETI IZ SREMA

Velika Dautova Ru{evqan

Muzej Vojvodine, Novi Sad

Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva Journal of the Serbian Archaeological Society

22 (2006) 333–353.

1 Ilustracije na crteìma nisu u me|usobnoj proporciji. Dimenzije predmeta na-

vedene su u katalogu.

GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki

334

Sl. 1. Olovne figurine stoje}e bogiwe (1–10) (dimenzije navedene u tekstu).

Fig. 1. Standing figurines of goddess, lead (1–10).

kru`nog preseka (sl. 1/3, 6). Zadwa strana figurine je naj~e{}e ne-

obra|ena ili delimi~no obra|ena, sa spojenim butinama (sl. 1/7), {to

ukazuje na postojawe dva kalupa za livewe.

Na do sada poznatim figurinama iz Srema tako|e je, naj~e{}e,

predstavqena ènska stoje}a figura bogiwe. Primerak statuete na|ene

u kulturnom sloju Sirmijuma predstavqa, kako se misli, Afroditu sa

Prijapom (Parovi}-Pe{ikan 1971: sl. 64/a, b). Na osnovu nalaza novca

Klaudija II u sloju vile urbane, statueta je datovana u sredinu III v. kao

i identi~an primerak iz Muzeja Srema, sa nepoznatog lokaliteta (ibid.:

pl. XVII, 64/b). U ostalom delu provincije Panonije, nalazi ove vrste

predmeta predstavqaju statuete boànstva sa svojim atributima, i da-

tovani su u II–III v. (Thomas 1952; idem 1980: 187, pl. CXXIX).2 U Arheo-

lo{kom muzeju u Zagrebu nalazi se vi{e primeraka figurina od olova,

stilski potpuno razli~itih, sa obra|enom predwom ili obe strane,

ra|enih u kalupu. Predstavqena su razli~ita boànstva, postavqena na

odgovaraju}e ozna~enom postamentu, odevena ili polunaga, naj~e{}e

Atina sa {lemom i kopqem, Hermes, Venera (samostalno ili sa Ero-

som) i Fortuna (Bauer 1936: 10, T. 1-10).3 Na isti na~in su prikazane i

figurine Venere iz Siska, sa ogrta~em ispod kukova skupqenim u ~vor

i desnom rukom podignutom ka glavi. Na osnovu na~ina prikazivawa

detaqa ruku sa nakitom, ima analogija i sa terakotama iz Vindobone, te

figurinama Venere sa Erosom iz Francuske i Klagenfurta (Neumann

1972: 35, Abb. 25, 26; Bauer 1936: 8, T. III, 16).

Do sada poznate shematski ra|ene olovne figurine iz provincije

Panonije naj~e{}e predstavqaju neko boànstvo. Tomas (Thomas 1952)

iznosi mi{qewe4 da su ove figurine blisko povezane sa idejom o

bogatstvu, plodnosti i blagostawu stanovni{tva u tom periodu. One su

sakralnog karaktera i ra|ene u karakteristi~nom stilu i tehnici. U

umetni~kom pogledu nemaju veliku vrednost jer ne odgovaraju stilu

figurina tog vremena ra|enih u drugim materijalima. Verovatno su

sluìle kao zamena za skupe bronzane ili ko{tane figurine pojedinih

boànstava (Picard 1935: 172). U literaturi postoje razli~ita tuma~ewa

335

V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema

2 Nalaz Fortune sa atributima Izide datovan je u doba dinastije Severa, kada je i kult

Izide prenet u Panoniju sa istoka i bio veoma omiqen i {iroko rasprostrawen kod

lokalnog stanovni{tva. Figurina ovog tipa sa nekropole iz Intercise datovana je u III–IV

v. (Vágó 1971: Taf. L/1a, 1b). Istom periodu pripadaju i statuete boànstva na|ene u

kulturnom sloju Corsium-a (Bánki 1986: 154, Taf. XLV/107, 108).

3 Na olovnim figurinama iz Vindobone prikazane su ènske figure u pro~equ hrama

kako se drè za ruke (Neumann 1972: 31, Abb. 19 a, b). Na isti na~in su prikazane i figurine

iz Brigetia, u pro~equ hrama, sa obra|enom predwom stranom. Druge dve figurine Venere

su odevene u dowem delu, sa desnom rukom ka glavi, kao i figurine iz Siska (Bauer 1936: 6, 7).

4 Npr. u vezi sa ostavom olovnih predmeta sa lokaliteta Pógánytelek, gde su na|ene

Fortuna-Izis, Silvana i Matrona.

o wihovoj nameni i upotrebi. Naj~e{}e se povezuju sa malim, ku}nim

svetili{tima, kao votivni predmeti (Thomas 1952: 38, pl. IV; Swoboda-

-Milenovi} 1958: 55, Taf. XVIII, 24, – olovna plo~ica sa tri stoje}e figu-

re predstavqene u naosu hrama). Analogne statuete iz Viminacijuma,

nage ili delimi~no odevene, mogu se povezati sa kultom podunavskih

kowanika, sa bogiwom Kibelom ili Eponom predstavqenom u centru,

izme|u dva kowanika (Popovi} 1992). Od do sada poznatih statueta iz

Srema, osim dve iz Sirmijuma, ostale su bez atributa boànstva, nage,

sa dijademom na glavi i nakitom na vratu i rukama. Najbliè su

figurinama Venere sa Erosom iz Siska i Klagenfurta. Verovatno su

ra|ene u lokalnim radionicama Sirmijuma ili livnicama ve}ih poqo-

privrednih imawa na ovom prostoru sredinom III v.

Okviri ogledala

Na vi{e lokacija u ataru Hrtkovaca, posledwih godina, dubokim

orawem na|en je i 21 okvir ogledala od olova (Brukner 1971; Dautova

Ru{evljan i Brukner 1992: 60, T. 2–3).5 Karakteristika ovih predmeta je

prstenasti deo rama ukra{en raznim geometrijskim, floralnim i ì-

votiwskim ornamentima, kru`ni deo za umetawe stakla u sredini, duga

pravougaona dr{ka, koja se ra~va u dva i vi{e krakova, tako|e orna-

mentisana, i alke izvan okvira. Novoprona|eni primerci okvira ogle-

dala pripadaju tipovima I, II, V, VII (sl. 2–3).6 Osim navedenih tipova,

jedan primerak je kvadratnog oblika (sl. 2/3), a tri kru`nog i ve}eg su

formata (sl. 2/1, 2, 4). Okviri ogledala tipa I (sl. 2/5–8) ukra{eni su

shematizovanim, naizmeni~no postavqenim, predstavama ptica i {kor-

piona, a dr{ka kosim linijama. Ramovi ogledala tipa II (sl. 2/9–11)

ukra{eni su sa dva ili tri niza perli, sa viticama vinove loze izme|u.

Dr{ka je sa kosim linijama, a pro{ireni deo dr{ke, sa ornamentom na

proboj i spiralama. U gorwem i dowem delu dr{ke je niz od tri perle.

Sa pet primeraka zastupqen je tip V (sl. 3/1–5), ukra{en unakrsnim ili

koso urezanim linijama u dve zone, a dr{ka kosim linijama. Tri okvira

tipa VII (sl. 3/6–8) imaju unakrsne ili kose linije, kao i dr{ka. Po rubu

okvira ogledala, kod jednog primerka ovog tipa (sl. 3/6), postoji niz

mawih, kru`nih ispup~ewa. U ovu grupu predmeta spada i primerak


336

5 U rimskom sloju na Gomolavi na|eno je ukupno 49 primeraka celih i fragmentovanih

okvira olovnih ogledala.

6

Brukner (1971: 103) je okvire ogledala sa Gomolave podelila u XI tipova na osnovu

ornamentalnih ukrasa. Na isti na~in su izvr{ili tipologiju i ostali autori koji se bave

ovom problematikom (Tudor 1959; Veli~kovi} 1959; Fitz 1957: 389; Spasi} 1995–1996, tip XVI;

ibid..: 38, analogno tipu XIV iz Viminacijuma datovanom po~etkom III v.; Milo{evi} 1995: T.

VII, I, – kvadratno ogledalo na|eno u grobu 36 i datovano u III v.; Kloiber 1962: 71, XXV/5a, – u

grobu 70 okvir ogledala datovan je novcem u drugu polovinu III v.).

337


Sl. 2. Olovni okviri ogledala (1–11).

Fig. 2. Mirror frames, lead (1–11).

kvadratnog okvira, deformisan od gorewa (sl. 2/3). Ovakav oblik okvi-

ra je poznat u Intercisi i datovan novcem u III v. (Fitz 1957: 389, Taf.

LXXV, 1, 5, – tipovi XV i XVI; Milo{evi} 1995: T. VII/1, – vretenasto

ogledalo na|eno u grobu 36 i datovano u III v.). Ostala dva okvira su

kru`nog oblika i ne{to ve}a (sl. 2/1–2). Ukra{eni su u nekoliko

kru`nih zona, urezanim i unakrsnim linijama i polukrugovima u nizu,

sa perlama na krajevima i u sredini, a jedan primerak, na tri mesta, ima

grupu perli grozdolikog oblika (sl. 2/2). Analogni ornamenti se sre}u

i na minijaturnim ogledalima tipa III sa Gomolave, a sli~ni primerci

iz Intercise i Viminacijuma se datuju novcem u III i IV v. (Fitz 1957:

388, Taf. LXXVI/ 1, 2, 5, – tipovi XI, XII, primerak tipa XI je na|en sa

novcem Galerija Avgusta; Brukner 1971: 107, T. I/4, T. VII/11, 16). Pri-

merci ogledala ve}ih dimenzija nisu ~e{}i u Panoniji, ali pojedina-

~ni komadi se sre}u na lokalitetima Carnuntum i Lugio. Primerak

okvira ogledala iz Hrtkovaca (sl. 2/1) nema direktnih analogija, ali je

sli~an poznatim komadima po tehnici ukra{avawa u vi{e zona i istim

ornamentima. Ogledalo kru`nog oblika (sl. 2/4) je tip poznat i ko-

ri{}en u mobilijaru stanovni{tva sredweg Podunavqa, koji ukazuje na

nove etni~ke elemente u ovom regionu. Ogledalo je orijentalnog po-

rekla i poznato kod nomadskih plemena (Kovrig 1959: 222). êsto se

sre}e u rimskim i sarmatskim ènskim grobovima ovog podru~ja, tokom

IV v. i kasnije (Kovrig 1959: pl. III, 3, 4; Sekere{ 1998: 107, T. VI, 9, grob 49,

T. XVII, 5, grob 90, – datovan novcem u IV v.).

Okviri ogledala se naj~e{}e javqaju u provincijama sredweg Podu-

navqa, a re|e u zapadnim. Nalaze se u grobovima i svetili{tima. Po

dekoraciji i stilskim odlikama primerci sa Gomolave i Hrtkovaca su

analogni okvirima ogledala iz Dakije, Mezije i ostalog dela provin-

cije Panonije, datovani novcem u III v. (Fitz 1957: 383–393, Taf. LXXIV, 5,

6 tip XI; Tudor 1959: 426, tip VII fig. 2/12, tip XI fig. 13/17, tip XII fig. 3/18;

Veli~kovi} 1959: 66, sl. 5 tip V, sl. 7 tip VII). Pojedini vegetabilni i

zoomorfni motivi nastali su istovremeno na prostoru Balkana. Po-

stoji mogu}nost da se radi o proizvodima nastalim u lokalnim radio-

nicama. Ornamenti na okvirima ogledala sa Gomolave i Sucidave uka-

zuju na elemente zodija~kog sistema, ~iji prototipovi vode poreklo sa

Orijenta. Na~in ukra{avawa je identi~an i na primercima iz Inter-

cise i Gorwe Mezije (Spasi} 1995-1996: 45, sl. 1–31). Ogledala koja se

koriste kao nakit na|ena u ènskim grobovima nekropola provincije

Panonije datovana su novcem u IV v., a ogledala predstavqena na nad-

grobnim spomenicima istog prostora datovana su u II i III v. (Radnoti

1957: 227, Taf. XLVIII, 3, 7, 8; Nagy 1944-45: 135, Taf. L, 1–6.). Ve}i broj

okvira olovnih ogledala sa Gomolave i Hrtkovaca (71 primerak) su

delom grobni prilozi, na|eni na prostoru gde je locirana nekropola.

Okviri ogledala prona|eni pribli`no na istoj lokaciji na Gomolavi


338

339


Sl. 3. Olovni okviri ogledala (1–10).

Fig. 3. Mirror frames, lead (1–10).

ukazuju na lokalnu proizvodwu, koja je potvr|ena i nalazom radionice

za livewe metala u ranorimskom periodu (Dautova Ru{evljan i Brukner

1992: 167; Brukner 1971: 108).7 O nameni ovih predmeta, kao i figurina i

plo~ica, postoje razli~ita mi{qewa u literaturi (Popovi} 1992: 45;

Spasi} 1995-1996: 46 ff).8 Mo`da se radi o nekoj vrsti za{titnih amu-

leta, u po~etku kori{}enih od vojske iz isto~nih provincija, a kasnije

prihva}enih i od lokalnog stanovni{tva, posebno tokom III i IV v.

Plo~ice podunavskih kowanika

Na gredama u ataru Hrtkovaca, potesu Vraw i Gomolavi do sada je

prona|eno desetak primeraka plo~ica sa predstavom tzv. podunavskih

kowanika, od kojih je jedan deo u privatnom vlasni{tvu. Ovaj tip

predmeta naj~e{}e se sre}e u provincijama Panonije, Gorwe Mezije i

Dakije, odnosno na prostoru sredweg Podunavqa (Tudor 1969; Popovi}

1983; idem 1986). Razlikuju se dva osnovna tipa, pravougaonog i kru`nog

oblika, sa vi{e varijanti, izra|eni od olova, pe~ene zemqe ili kamena.

U ovom slu~aju obuhva}ene su samo novoprona|ene plo~ice od olova.

Na potesu Vraw, u ataru sela Hrtkovci krajem 1998, tokom dubokog

orawa, slu~ajno je na|ena dowa polovina plo~ice tipa I, pravougaonog

oblika, oivi~ena kanelovanim stubom sa kapitelom (sl. 4/2). O~uvan je

dowi friz sa predstavom trono{ca u levom uglu i tri predmeta. U

istom nizu su i kandelabar sa pticom na vrhu, figura mu{karca,

kantaros i stilizovana ìvotiwa. Od sredweg friza vidqivi su samo

ostaci kowanika i dowi deo ènske figure u sredini. Tipolo{ki, na

osnovu ikonografskog prikaza pripada tipu I (Iskra-Jano{i} 1966: tip I,

varijanta C).9 U kulturnom sloju na lokalitetu Gomolava na|en je analo-

gan primerak plo~ice, na osnovu uslova nalaza datovan u III v. (Dautova

Ru{evljan i Brukner 1992: 62, T. 8/39) (sl. 4/1). Na ovoj plo~ici o~uvan je

dowi deo kanelovanog stuba sa leve strane, kao i tre}i i ~etvrti niz

friza. Od kowanika su o~uvani samo tragovi i riba ispod levog kowa-

nika. Od tre}eg friza, sa leve na desnu stranu, sledi figura mu{karca

sa maskom na glavi koji posmatra scenu `rtvovawa, te mu{karac okre-

nut nadesno kako vadi utrobu ìvotiwe koja visi na drvetu. Na sredini

je tronoàc sa resama oko koga sede tri osobe i jedu ribu sa stola. Sa

desne strane prilaze dve nage osobe koje se drè za ruke. U dowem frizu


340

7 Primerci sa iskopavawa lokaliteta Gomolava na|eni su u blokovima I–IV na pri-

bli`no jedinstvenoj lokaciji.

8 Pomenuti autori detaqno obra|uju razli~ita tuma~ewa o dekorativnim motivima na

okvirima ogledala iz Viminacijuma i wihovom solarnom i htonskom zna~ewu.

9 Kod obrade ove vrste spomenika, opredelili smo se za tipologiju navedenog autora,

koja tretira plo~ice sa teritorije Panonije.

341


Sl. 4. Plo~ice podunavskih kowanika (1–3), plombe (4–12).

Fig. 4. Danube horseman lead cult tablets (1–3), lead seals (4–12).

je tronoàc u levom uglu, kantaros u sredini, sa zmijom i lavom sa

strane. Analogni raspored scena na frizovima nalazi se na primer-

cima plo~ica iz [uqma, [a{inaca i Ma~vanske Mitrovice (Ochsensc-

hlager 1971: 55, pl. II/3 Type I Variant C). Krajem 1999. na gredi sa desne

strane ulice L. Ribara, nakon dubokog orawa, na|ena je plo~ica kru-

`nog oblika, o{te}ena na dva mesta.10 Plo~ica je oivi~ena jajastom

kimom i krugom od niza perli (sl. 4/3). Delimi~no su vidqivi ostaci

bogiwe sa ra{irenim rukama. Levo i desno su glave Sola i Lune sa

zmijama iza (o{te}eno). Sa leve i desne strane bogiwe su dva kowanika

sa frigijskim kapama na glavama. Ispred bogiwe je trono`ni sto sa

ribom na sredini i zvezde izme|u. Ispod nogu kowa su dve leè}e figu-

re u dugom, potpasanom hitonu, sa rukama ispruènim ka kantarosu

ispred trono{ca. Levo od kantarosa je petao, a desno lav i tri okrugla

hleba ispod toga. Plo~ica rusti~ne izrade pripada tipu VII. Analogni

primerak na|en u ataru Hrtkovaca, na osnovu stilske analize, datovan

je u IV v., kao i plo~ica ovog tipa iz Viminacijuma ([aranovi}-Svetek

1987: 113, sl. 1; Hoffiller 1905: 125).11

Ikonografski prikazi kulta podunavskih kowanika na plo~icama

raspore|eni su u horizontalnim nizovima, naj~e{}e ~etiri, a re|e tri

ili dva. Kod plo~ica kru`nog oblika, predstave se, zbog skra}ewa

prostora ili izostavqawa pojedinih detaqa, prepli}u u zonama. O~uva-

na dowa zona plo~ice iz Hrtkovaca omogu}ava da se okvirno opredeli u

tip I, varijanta C (cf. Iskra-Jano{i} 1966: tip I, varijanta C).

Plo~ica ovog tipa pravougaonog oblika, oivi~ena je kanelovanim

stubovima sa kapitelima i lu~nim, gorwim delom. Izvan luka se naj-

~e{}e prikazuje zmija u uglovima ili zabat sa akroterijama, ukra{en

ribama. Unutar zabata se nalazi predstava Sola u kvadrigi, kao gospo-

dara sveta, koji simbolizuje nebeski svod sa krunom na glavi. Umesto

toga mogu biti biste Lune i Sola u uglovima, koji se naj~e{}e javqaju

kod tipa I. U glavnoj zoni, u sredini je predstava bogiwe sa dva kowa-

nika sa strane, koji je pozdravqaju podignutim rukama. Iza kowanika su

figure mu{karca i ène ili kombinacija sa ìvotiwama. Ispod kowa-

nika su leè}e mu{ke figure pobe|enih i riba sa druge strane. Bogiwa

se prikazuje sa ra{irenim rukama kako drì uzde kowa ili rukama

pridràva ode}u. Ispred we je trono`ni sto sa resama i ribom, koji joj

pokriva dowi deo tela. U tre}oj zoni su prikazane (oba fragmenta iz

Hrtkovaca) dve ili tri nage osobe koje se drè rukama i prilaze stolu


342

10 Plo~ica je otkupqena krajem 1999. od @. Rajakovi}a iz Hrtkovaca, ul. L. Ribara 56.

11 Plo~ica kru`nog oblika tipa IV iz Hrtkovaca nalazi se u Muzeju Srema (Ochsen-

schlager 1971: 54, pl. V/9). Drugi primerak istog tipa, na|en u ataru Jarka, na osnovu stilskih

karakteristika datovan je u III v. ([aranovi}-Svetek 1987: 113, 2). Za analogni, rusti~no

ra|eni primerak iz Viminacijuma videti: Popovi} (1992: 48, kat. br. 19).

sa desne strane, i tri osobe koje sede za stolom i jedu ribu. Levo od

stola je drvo na kome visi ìvotiwa, kojoj druga mu{ka figura vadi

utrobu (scena `rtvovawa). Iza we je figura sa ovnujskom maskom na

glavi. U ~etvrtoj zoni, o~uvanoj kod oba fragmenta, nalaze se glavni

simboli kulta: trijada od kantarosa, lava i zmije, koji su karakte-

risti~ni i za kult Mitre i simboli~no predstavqaju zemqu, vatru i

vodu. êtvrti element, vazduh, javqa se u obliku orla. U levom uglu je

trono`ni sto, koji se ponekad javqa i u drugom uglu ili ispod nogu

bogiwe. Na wemu je postavqena riba, tri hleba ili ~a{e. Ovde je i

prikaz petla, koji ima htonski karakter, kao i kandelabar u levom uglu

iza lava.

Osnovna predstava kulta podunavskih kowanika je ènska figura,

bogiwa koja zauzima centralno mesto na plo~icama sa dva kowanika sa

strane, koji su woj podre|eni (Popovi} 1983: 54). Uloga bogiwe i wena

funkcija do danas nisu obja{weni, a pojedini autori je upore|uju sa

Kibelom, Eponom (Tudor 1969: 99–109). U kultu podunavskih kowanika

ima elemenata koji su zajedni~ki ili su preuzeti od ostalih kultova

(Mitra, Dioskuri, Tra~ki kowanik, Kabiri). Pored sli~nosti, postoji

i vi{e specifi~nih elemenata koji su karakteristi~ni samo za kult

podunavskih kowanika. Predmeti ovog kulta se naj~e{}e sre}u u pro-

vincijama na podru~ju sredweg Podunavqa, gde on ima dominantnu ulogu

od prve polovine III v. O nameni i upotrebi ovih plo~ica postoji vi{e

razli~itih mi{qewa i tuma~ewa, a osnovno je da su imali profi-

lakti~ki karakter i sluìli kao amuleti. Primerci ve}ih dimenzija i

od drugog materijala stajali su u svetili{tima kao votivni spomenici

(Tudor 1969: 75; Cumont 1938: 69; Popovi} 1992).

Plo~ice podunavskih kowanika sli~ne primercima iz Hrtkovaca,

me|u kojima su zastupqeni tipovi I, IV, VII, sre}u se i na ostalim

lokalitetima u Sremu. Ve}i broj poti~e sa arheolo{kih iskopavawa

ili su slu~ajni nalazi nakon dubokog orawa na parcelama gde su loci-

rane vile rustike (Dumbovo kod Beo~ina, Zlatara kod Rume, [uqam,

[a{inci, Prhovo, âlma, Sremska i Ma~vanska Mitrovica, Hrtkovci)

(Brukner 1976: T. XV, 21; idem 1995: T. VI, 63; Iskra-Jano{i} 1966: 53, N° 5,

17; Ochsenschlager 1971: 55, pl. III/6, Pl. IV/7; Hoffiller 1905: 123, sl. 6;

Thomas 1955: 100, Taf. XXIX, 2). Na osnovu analize, na~ina izrade, kao i

stilskih karakteristika moè se zakqu~iti da su se proizvodili u

lokalnim radionicama Sirmijuma i drugih gradskih centara provin-

cije Panonije tokom III i IV v. Putuju}i majstori sa kalupima su

verovatno levali i u ve}im radionicama poqoprivrednih imawa, gde su

postojali uslovi, tradicija i sirovine u neposrednoj okolini (Du{ani}

1980: 20).12 Sli~na je situacija i u provinciji Dakiji gde su radionice

za livewe locirane u Romuli, Sucidavi i Eskusu zbog blizine rudnika

metala u tim oblastima (Tudor 1960: 361).

343


Plombe

U ataru Hrtkovaca tokom dubokog orawa posledwih godina na|eno

je vi{e od trideset primeraka plombi od olova, razli~itog oblika.

Naj~e{}e su kru`nog ili pravougaonog oblika sa gorwe strane, perfo-

risane po sredini i zaobqene sa dowe, neobra|ene strane. Pojedini ko-

madi kupastog oblika su nedovr{eni. Primerci pravougaonog oblika u

gorwem, udubqenom delu imaju naj~e{}e urezan tekst: IMP V, VICT,

CCE, MN (sl. 4/4–6, 8) ili poprsja i razne floralne ornamente (sl. 4/9–12).

Zadwa strana je neobra|ena, kupastog oblika. Ovaj drugi tip plombi

ima kru`no udubqewe u sredini umesto pravougaonog. Ova vrsta pred-

meta, veoma zna~ajna za promet robe, u ovom slu~aju – pored kopnenih

komunikacija – trgovinu dolinom Save i Drine, do sada je malo obra|i-

vana i tretirana u stru~noj literaturi.

Obra|eni predmeti sa podru~ja Srema imaju vi{e me|usobnih za-

jedni~kih elemenata. Izra|eni su od olova u kalupu, veoma rusti~no sa

shematski izvedenim detaqima. Poznata je ~iwenica da se olovo kao

metal retko u antici koristi za izradu umetni~kih predmeta zbog boje

i lo{eg kvaliteta, za razliku od legure sa srebrom koja je bila vi{e u

upotrebi.

Prve tri vrste predmeta (ogledala, figurine i plo~ice) su vo-

tivnog karaktera, veoma popularne i omiqene kod lokalnog stanov-

ni{tva provincije Panonije, posebno od prve polovine III do prve

polovine IV v. S obzirom na to da imaju i pojedinih identi~nih

elemenata, postoji mogu}nost da su tri pomenute vrste predmeta po-

vezane sa kultom podunavskih kowanika, odnosno kulta Mitre, koji je

orijentalnog porekla, veoma omiqen i rasprostrawen u podunavskim

provincijama u navedenom periodu. Nedovr{eni primerci ovih pred-

meta iz ostave kod Pógánytelek-a su istovetni primercima plo~ica i

ogledala iz radionice u Dakiji (Sucidava). Sa ovog lokaliteta poti~u

identi~ni nedovr{eni primerci datovani u II–III v. (Thomas 1952: 37, pl.

IV, fig. 7; Tudor 1960: 361). Ostali nalazi, kameni kalup Silvana iz

okoline Topolica, nedovr{eni kip Venere iz Srebrnice i figurina iz

Novih Banovaca, ukazuju na postojawe radionica za livewe metala, u

ovom slu~aju olova, pored samih rudnika (Bach 1936; Bauer 1936: 6;

Thomas 1952: 37, pl. IV, fig. 7).

U grupu olovnih predmeta iz Srema ukqu~en je i jedan broj plombi

od olova, na|enih na potesu Vraw i gredama u ataru sela Hrtkovci,


344

12 Votivna plo~ica koja se nalazi u Nacionalnom muzeju u Budimpe{ti, na|ena u ataru

âlme, izra|ena je od istog kalupa kao i primerak prona|en u vili na lokalitetu Zlatara

kod Rume (Hoffiller 1905: 123, sl. 6; Brukner 1995: T. VI, 63).

dubokim orawem. Nalazi plombi u neposrednoj blizini glavne vodene

transverzale dolinom Save, koja povezuje gradske trgova~ke centre

provincije Panonije i Gorwe Mezije, te Dakije na istoku, ukazuju na

razvijene privredne i trgova~ke veze i transport robe sa zapada ka

istoku, i obrnuto, posebno tokom III i IV v. Ve}a koli~ina ovih

predmeta na|ena je i na lokalitetima, posebno poqoprivrednim pose-

dima, na desnoj obali reke Save.

KATALOG

1. Figurina bogiwe (sl. 1/1) sa levom rukom postavqenom na kuku, a

desna je o{te}ena kao i dowi deo nogu. Detaqi lica i dijadema oko lica

su nazna~eni shematski, a umesto grudi su dve bobice. U dowem delu leve

noge ima dva ispup~ewa, verovatno ostaci ode}e. Zadwa strana je neo-

bra|ena. O~uvana visina 11,5 cm, {irina 2 cm. Inventarski broj H.

(latini~na oznaka za: Hrtkovci) 1312. Na|ena u ataru sela 1999.

2. Figurina bogiwe (sl. 1/2) kojoj nedostaju ruke i dowi deo nogu. Glava

je okrugla, a telo izduèno, sa shematski prikazanim detaqima kose,

dijademe, lica i grudi. Na levom boku je ostatak leve {ake sa ra{i-

renim prstima. Na vratu ima ogrlicu sa perlama. Zadwa strana je ravna.

O~uvana visina 10,3 cm. Inventarski broj H. 1154. Povr{inski nalaz u

ataru sela Hrtkovci.

3. Figurina bogiwe (sl. 1/3) kojoj nedostaju dowi delovi nogu. Desna

ruka je savijena u laktu i prislowena uz glavu, a leva sa poloènom

{akom na boku. Glava je okrugla sa nazna~enim detaqima kose, dijademe,

crte lica i grudi. Na nadlakticama i podlakticama obeju ruku ima

narukvice, kru`nog preseka, a oko vrata ogrlicu sa tri reda perli,

sli~no prethodnoj figurini. Zadwa strana je neobra|ena. O~uvana vi-

sina 10 cm. Inventarski broj AA 600. Gomolava.

4. Figurina bogiwe (sl. 1/4) kojoj nedostaju ruke i dowi deo tela sa

nogama. Predwa strana je shematski obra|ena, sa kru`nom glavom i

detaqima kose, dijademe, crta lica i grudi. Na vratu je ogrlica sa tri

reda perli. Zadwa strana je ravna. O~uvana visina 5 cm. Inventarski

broj N. 1168. Na|ena u ataru sela Hrtkovci.

5. Figurina bogiwe (sl. 1/5) kojoj nedostaje glava, leva ruka i dowi deo

tela. Zadwa strana je obra|ena, sa nazna~enim oblinama. Uz ovu fi-

345


gurinu na|en je i deo, verovatno, postoqa. O~uvana visina 4 cm. In-

ventarski broj N. 1155. Na|ena u ataru sela Hrtkovci.

6. Figurina (sl. 1/6) kojoj nedostaje glava i dowi deo nogu. Desna ruka je

savijena u laktu i poloèna na grudi sa ra{irenim prstima, a leva je na

kuku. Preko levog ramena je preba~en ogrta~ zaka~en tankim {tapom.

Grudi i pupak su ozna~eni bradavi~astim ispup~ewima. Na desnoj pod-

laktici ima narukvicu, a oko vrata torkves. Zadwa strana nije obra-

|ena. O~uvana visina 6,5 cm, {irina 3,5 cm. Inventarski broj N. 1284.

Na|ena u ataru sela Hrtkovci 2001.

7. Figurina boànstva (sl. 1/7) kojoj nedostaje glava i dowi deo nogu.

Desna ruka je ispruèna, a leva savijena u laktu i podignuta ka glavi.

Obe strane su obra|ene, sa spojenim butinama. O~uvana visina 4 cm.

Inventarski broj N. 1169. Na|ena nakon orawa u ataru sela Hrtkovci.

8. Minijaturna figurina (sl. 1/8) sa rukama poloènim na kukovima, a

nedostaju dowi delovi nogu. Detaqi lica su nejasni, a na desnoj ruci

ima tri ureza, mo`da deo ode}e. Zadwa strana nije obra|ena. O~uvana

visina 3,5 cm, {irina 1,5 cm. Inventarski broj N. 1313. Na|ena u ataru

sela Hrtkovci 1999.

9. Figurina (sl. 1/9) kojoj nedostaju ruke i dowi deo tela sa nogama.

Glava je okrugla sa nazna~enom kosom iznad ~ela i dijademom sa per-

lama. Detaqi lica, kose i grudi su shematski izvedeni. Oko vrata ima

ogrlicu od dva reda perli. Zadwa strana figurine je ravna. O~uvana

visina 5 cm, {irina 1,5 cm. Inventarski broj N. 1232. Povr{inski

nalaz nakon orawa u ataru Kukujevaca.

10. Figurina (sl. 1/10), fragmentovana, o~uvan dowi deo nogu i tela, bez

detaqa, shematski prikazani. O~uvana visina 6,8 cm. Terenski inven-

tarski broj 127/77. Gomolava. Publikovano: Dautova Ru{evljan i Brukner

(1992: 65, kat. br. 34).

11. Prstenasti okvir ve}eg ogledala (sl. 2/1) sa kru`nim otvorom u

sredini za umetawe stakla, bez dr{ke. Ukra{en je u nekoliko zona: po

ivici su urezane linije, u sredini polukrugovi koji se presecaju, sa

perlama u sredini i na krajevima i nekoliko zona sa kosim urezima ka

sredini ogledala. Dimenzije: 8 x 9 cm. Inventarski broj N. 1110. Na|en

u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.

12. Prstenasti okvir ve}eg ogledala (sl. 2/2) bez dr{ke sa kru`nim

otvorom u sredini za staklo. Ukra{en je sa sedam kru`nih zona sa


346

urezanim kosim linijama ka sredini i unakrsnim po ivici, spoqa. Na

sredini zona se nalazi se grupa perli u obliku grozda na tri mesta.

Zadwa strana okvira je ravna. Pre~nik 7,5 cm. Inventarski broj N.

1109. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.

13. Okvir ogledala kvadratnog oblika (sl. 2/3) sa kru`nim otvorom u

sredini za umetawe stakla, neznatno o{te}en. U sredini je ukra{en sa

dve zone sa urezanim ravnim i kosim linijama. U uglovima okvira su

predstave ptica, a na sredini okvira, ukr{tene linije. Dimenzije 5,5 x

5,5 cm. Inventarski broj N. 1071. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon

orawa.

14. Ogledalo kru`nog oblika (sl. 2/4) o{te}eno sa jedne strane. Predwa

strana je glatka, a zadwa ukra{ena sa dva reqefno izvedena kruga i

malom dr{kom u sredini. Po ivici je ukra{eno kosim linijama. Pre-

~nik 5 cm. Inventarski broj N. 1170. Na|eno u ataru sela Hrtkovci

nakon orawa.

15–18. Okviri ogledala tipa I sa prstenastim gorwim delom (sl. 2/5–8) i

pravougaonom dr{kom koja se ra~va u dva kraka. U sredini je kru`ni

deo za sme{taj tankog stakla, naj~e{}e o{te}enog. Prstenasti deo je

ukra{en naizmeni~no postavqenim pticama i {korpionima, shematski

izvedenim, a dr{ka, kosim linijama. U gorwem delu, izvan okvira su vo-

lute, koje tako|e naj~e{}e nedostaju. Pre~nik 3,5 cm, duìna 4,5–7,5 cm.

Inventarski brojevi N. 1156 (3 komada), N. 1175. Na|eni u ataru sela

Hrtkovci.

19–21. Okviri ogledala tipa II, prstenastog oblika (sl. 2/9–11) sa ili

bez voluta u gorwem delu. Prstenasti deo je ukra{en sa dva ili tri niza

perli, izdvojeni stilizovanom vinovom lozom. Pravougaona dr{ka je

ukra{ena kosim linijama i ornamentom na proboj u delu koji se ra~va sa

volutama. U gorwem i dowem delu dr{ke je horizontalan niz perli.

Pre~nik 3,3 cm, duìna 7 cm. Inventarski brojevi N. 1157, N. 1296,

N. 1310. Na|eni u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.

22–26. Okviri ogledala tipa V sa prstenastim gorwim delom (sl. 3/1–5)

i pravougaonom dr{kom, koja se ra~va u dva kraka. Kod jednog primerka

su, u gorwem delu izvan prstena, volute. Zone prstenastog dela su

ukra{ene urezanim kosim ili unakrsnim linijama, i granama loze sa

gro`|em. Dr{ka je ukra{ena urezanim, kosim linijama. Pre~nik 3–3,5

cm. Inventarski brojevi N. 1158 (2 komada), N. 1176, N. 1298, N. 1299.

Na|eno u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.

347


27–29. Okviri ogledala tipa VII sa prstenastim gorwim delom (sl. 3/6–8) i

pravougaonom dr{kom koja se ra~va u dva dela. Zona prstenastog dela je

ukra{ena nizom unakrsno izvedenih, urezanih linija, kao i dr{ka. Je-

dan primerak (sl. 3/6) na spoqwoj ivici prstena ima niz kru`nih ispup-

~ewa. Pre~nik 3–3,5 cm, duìna 7–7,5 cm. Inventarski brojevi N. 1177

(2 komada), N. 1311. Na|eni u ataru sela Hrtkovci nakon dubokog orawa.

30. Okvir (sl. 3/9) kome nedostaje dr{ka, sa kru`nim delom u sredini za

umetawe ogledala. Prstenasti deo je ukra{en zonom kosih ureza spoqa

i polukru`no izvedenih i spojenih linija u dva niza. Pre~nik 3,7 cm.

Inventarski broj N. 1300. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 2001.

31. Prstenasti deo okvira (sl. 3/10) kome nedostaje dr{ka. U sredini je

mawi, kru`ni deo za staklo. Prstenasti deo je ukra{en u tri zone,

nizom perlica po ivici, krugom u kome je upisan {estougaonik sa

perlama u uglovima i zona urezanih linija u sredini. Pre~nik 4 cm.

Inventarski broj N. 1297. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 2001.

32. Plo~ica podunavskih kowanika (sl. 4/1) pravougaonog oblika tipa I,

oivi~ena kanelovanim stubovima, o~uvana dowa polovina sa tri zone. U

sredini tre}e zone prikazan je sto ukra{en dugim resama i klupa na

kojoj sede tri osobe i jedu ribu iz zdele (sredwa figurina je o{te}ena).

Desno su dve nage osobe koje se drè za ruke i prilaze stolu, a levo je

stablo sa ìvotiwom, kojoj druga osoba vadi utrobu. Levo od we je osoba

koja posmatra ~in `rtvovawa sa maskom na glavi. Iznad drveta su

pojedini detaqi pobe|enog i kowanika. U ~etvrtoj zoni je kantaros sa

zmijom, lavom sa strane, zatim petao i tronoàc sa ribom. Dimenzije:

3,2 x 6,2 cm. Inventarski broj G 3455. Gomolava, kulturni sloj.

33. Plo~ica podunavskih kowanika (sl. 4/2) pravougaonog oblika tipa I,

o~uvana dowa polovina, oivi~ena trakom sa kosim linijama. U dowem

frizu nalazi se predstava trono{ca u levom uglu sa tri okrugla

predmeta, verovatno hleba. Iza je postoqe sa pticom na vrhu, levo

okrenutom. Desno je drvo, figura mu{karca u pokretu nalevo, amfora i

stilizovana ìvotiwa. Od sredweg friza uo~qivi su samo detaqi tro-

no{ca, kowanika levo i desno i leè}e figure pobednika ispod kowa.

O~uvana visina 4,5 cm, {irina 7,5 cm. Inventarski broj N. 302. Na|ena

na potesu Vraw, u ataru sela Hrtkovci, nakon dubokog orawa 1998.

34. Plo~ica podunavskih kowanika kru`nog oblika (sl. 4/3) tipa VII,

o{te}ena na dva mesta, oivi~ena ornamentom jajaste kime i zonom sa

perlama okolo. U sredini su ostaci predstave u tri zone. U prvoj, koja je

o{te}ena, predstavqena je bogiwa u dugom, potpasanom hitonu sa ra{i-


348

renim rukama, kako drì uzde kowa. Levo i desno su poprsja Lune i Sola

sa zmijama iznad wihovih glava. Sa leve i desne strane bogiwe su dva ko-

wanika sa frigijskim kapama na glavi, okrenuti ka woj. Ispred bogiwe

je trono`ni sto sa ribom i dve zvezde izme|u. Ispod nogu kowanika su

dve leè}e figure pobe|enih, u potpasanom hitonu, sa ispruènim

rukama ka kantarosu ispred trono{ca. Levo od kantarosa stoji petao,

desno lav, a ispod su tri okrugla hleba. Pre~nik 7 cm. Inventarski broj

N. 1153. Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon dubokog orawa 1999.

35. Plomba pravougaonog oblika (sl. 4/4) neobra|ena sa gorwe strane i

perforisana sa dowe. U pravougaonom poqu sa gorwe strane nalazi se

pe~at: IMPVAL. Dimenzije: 2,5 x 1 cm. Pre~nik 20,3 mm, teìna 6,78 g.

Inventarski broj N. 1219. Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 1999.

36. Plomba spoqa zadebqana (sl. 4/5) i perforisana u sredini. U

pravougaonom poqu sa gorwe strane nalazi se pe~at (I)MP. Dimenzije:

1,5 x 1 cm. Pre~nik 15 mm, teìna 3,01 g. Inventarski broj N. 1221.

Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 1999.

37. Plomba sa trougaonom dowom stranom (sl. 4/6) i perforacijom po

sredini. Gorwa obra|ena povr{ina pravougaonog oblika ima pe~at MN.

Dimenzije: 1,5 x 0,8 cm. Pre~nik 16,3 mm, teìna 5,5 g. Inventarski broj

N. 1220. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1999.

38. Plomba sa zaobqenom dowom stranom (sl. 4/7) i perforacijom po

sredini. Gorwa povr{ina je obra|ena i ukra{ena shematizovanim pred-

stavama rozete, {korpiona i drugim nejasnim figurama (o{te}ena).

Dimenzije: 1,5 x 1,5 cm. Pre~nik 18,6 mm, teìna 7,75 g. Inventarski

broj N. 1222. Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.

39. Plomba sa zaobqenim dowim delom (sl. 4/8) i perforacijom po

sredini. Gorwa povr{ina je kru`no obra|ena sa natpisom: CCE u

sredini. Pre~nik 19,1 mm, teìna 16,53 g. Inventarski broj N. 1125.

Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 1996.

40. Plomba sa perforacijom po sredini (sl. 4/9). Gorwa povr{ina je

obra|ena kru`no sa predstavom ~etiri poprsja, verovatno imperatora,

sa nejasnim detaqima lica. Pre~nik 16,3 mm, teìna 5,58 g. Inven-

tarski broj N. 1127. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1996.

41. Plomba, spoqa zaobqena (sl. 4/10), a sa gorwe strane kru`no obra-

|ena sa dve urezane, horizontalne linije i nekoliko predstava koje su

nejasne. Pre~nik 19,4 mm, teìna 3,96 g. Inventarski broj N. 1126.

Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1996.

349


42. Plomba spoqa zaobqena (sl. 4/11) sa perforacijom po sredini.

Gorwa povr{ina je kru`no obra|ena sa ~etiri reqefno izvedena po-

prsja, nejasni detaqi. Pre~nik 17,4 mm, teìna 4,49 g. Inventarski broj

N. 1223. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1999.

43. Plomba sa dowom zaobqenom stranom (sl. 4/12) i perforacijom po

sredini. Gorwa povr{ina je kru`no obra|ena sa reqefnom predstavom

stoje}e figure u dugoj odori. Pre~nik 20,2 mm, teìna 11,58 g. Inven-

tarski broj N. 1128. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1996.

BIBLIOGRAFIJA

Bach, I.

1936 Antikni figuralni bron~ani predmeti, Arheolo{ko-historijskog muzeja u

Zagrebu. Vjesnik Hrvatskoga arheolo{koga dru{tva 17: 207–268.

Bánki, Zs.

1986 Forschungen in Gorsium in den Jahren 1981/82. Alba Regia 22: 109–160.

Bauer, A.

1936 Rimska olovna plastika sa osobitim obzirom na materijal pohranjen u

Hrvatskom narodnom muzeju. Vjesnik Hrvatskoga arheolo{koga dru{tva 17:

1–35.

Brukner, O.

1971 Rimski sloj na Gomolavi. Rad vojvo|anskih muzeja 20: 103–121.

1976 Vicus i villa rustica u pograni~noj zoni panonskog limesa izme|u Cusum-a i

Bononia-e. Gra|a za prou~avanje spomenika kulture Vojvodine 6-7: 19–44.

1995 Rimska naseqa i vile rustike. Str. 137–174 u Arheolo{ka istra-

ìvawa du` autoputa kroz Srem, ur. Z. Vapa. Novi Sad: Pokrajin-

ski zavod za za{titu spomenika kulture.

Cumont, F.

1938 Les Cavaliers danubiens. Revue archeologique 6/12: 67–70.

Dautova Ru{evljan, V., i Brukner, O.

1992 Gomolava: rimski period. Gomolava 3. Novi Sad: Vojvo|anski muzej.

Du{ani}, S.

1980 Organizacija rimskog rudarstva u Noriku, Panoniji, Dalmaciji i

Gorwoj Meziji. Istorijski glasnik 1-2: 7–57.

Fitz J.

1957 Bleigegenstände. Pp. 384–397 in Intercisa II: (Dunapentele) Geschichte der

Stadt in der Römerzeit, eds. M. R. Alföldi et al. Budapest: Akadémiai Kiadó.

Hoffiller, V.

1905 Olovna plo~ica sa zavjetnim reljefom iz Srpske Mitrovice. Vjesnik Hrvat-

skoga arheolo{koga dru{tva 8: 118–192.

Iskra-Jano{i}, I.

1966 Rimske votivne plo~ice od olova u Jugoslaviji: prilog tipologiji i raspro-

stiranju. Opuscula archaeologica 6: 49–68.


350

Kloiber, ¸.

1962 Die Gräberfelder von Lauriacum: Espelmayrfeld. Linz: Institut für Landes-

kunde von Oberösterreich.

Kovrig, I.

1959 Nouvelle trouvailles du V

e

siècle découvertes en Hongrie. Acta Archaeo-

logica Hungarica 10: 209–225.

Milo{evi}, P.

1995 Rimska nekropola na izlaznici mitrova~ke petqe. Str. 195–218 u

Arheolo{ka istraìvawa du` autoputa kroz Srem, ur. Z. Vapa.

Novi Sad: Pokrajinski zavod za za{titu spomenika kulture.

Nagy, L.

1944-

1945

Az obuda Laktanya-utcai Felhagyott Szido temetö Római sirkovei. Archaeo-

logia Ertesitö (1944-1945): 1–6.

Neumann, A.

1972 Vindobona. Die römische Vergangenheit Wiens. Wien: Hermann Bohlau.

Ochsenschlager, E. L.

1971

Lead Plaques of the Danubian Horsemen Type at Sirmium. Sirmium 2:

51–68.

Parovi}-Pe{ikan, M.

1971 Excavations of a Late Roman villa at Sirmium. Sirmium 2: 15–51.

Picard, C.

1935 Manuel dárchéologie grécque I. Paris: A. Picard.

Popovi}, I.

1983 Spomenici kulta podunavskih kowanika iz Narodnog muzeja u Beo-

gradu. Zbornik Narodnog muzeja (Beograd) 11-1: 53–68.

1986 Jedan dowopanonski centar za izradu olovnih ikona podunavskih

kowanika. Zbornik Narodnog muzeja (Beograd) 12-1: 113–122.

1992 Radionica olovnih predmeta ili svetili{ta kulta dunavskih ko-

wanika u Viminacijumu. Viminacivm 7: 29–56.

Radnoti, A.

1957 Gebrauchgeräte und Gegenstände aus Bronze. Pp. 225–240 in Intercisa II:

(Dunapentele) Geschichte der Stadt in der Römerzeit, eds. M. R. Alföldi et al.

Budapest: Akadémiai Kiadó.

Sekere{, A.

1998 Sarmatska nekropola Subotica-Veru{i}. Rad Muzeja Vojvodine 40: 107–147.

Spasi}, D.

1995-

1996

Anti~ka olovna ogledala iz Narodnog muzeja u Poàrevcu. Vimi-

nacivm 10: 29–68.

Swoboda-Milenovi}, R. M.

1958 Ausgrabungen in der Zivillstadt 1953/54 und 1958. Carnuntum Jahrbuch

4/1958: 30–58.

[aranovi}-Svetek, V.

1987 Prilog poznavawu rimskih olovnih plo~ica. Rad vojvo|anskih mu-

zeja 30: 113–117.

Thomas, E. B.

1952 Monuments votifs en plomb sur le territoire de la Pannonie: La fondrie de

plomb de Poganytelek. Archaeologia Ertesitö 79: 32–37.

351


1955 Die Römerzeitliche villa von Tác-Fövenypuszta. Acta Archaeologica Hun-

garica 6: 79–152.

1980 Religion. Pp. 177–206 in The Archaeology of Roman Pannonia, eds. A.

Lengyel and G. T. B. Radan. Budapest: Akadémiai Kiadó.

Tudor, A.

1969 Corpus monumentorum religionis equitum Danuvinorum I. Leiden: E. J.

Brill.

Tudor, D.

1959 Le dépot de miroirs de verre double de plomb trouve á Sucidava. Dacia

(n.s.) 3: 415–432.

1960 Nuovi monumenti sui cavalieri Danubiani. Dacia (n.s.) 4: 333–362.

Vágó, E. B.

1971 Ausgrabungen in Intercisa (1957–1969). Alba Regia 11: 109–119.

Veli~kovi}, M.

1959 Olovni okviri anti~kih staklenih ogledala iz Narodnog muzeja.

Zbornik radova Narodnog muzeja (Beograd) 2: 55–72.

VELIKA DAUTOVA RU[EVLJAN

ROMAN LEAD OBJECTS FROM SREM

Summary

Many years of excavation have yielded finds of lead statuettes, mirror frames,

Danube horseman cult tablets and lead seals from the multi-layer site of Gomolava

and chance finds from Vranj and other sites in the area of the village Hrtkovci in

Srem. Statuettes from the central part of the Danubian region most often repre-

sent a nude Goddess in a standing position, with schematically carved body and fa-

cial details. The Goddess’s head is out of proportion, with a diadem, and her body

is elongated. From an artistic point of view, these statuettes (fig. 1) do not have

great value, and were used as a replacement for expensive bronze or bone statu-

ettes of certain deities. Many types and versions of lead mirror frames (figs. 2–3),

also of a sacral nature, have become familiar from the indicated sites. Of the Dan-

ube horseman cult tablets, two specimens of a rectangular shape from the sites

Gomolava and Vranj are included, as is a specimen circular in shape, found within

the Hrtkovci area (fig. 4/1–3). The main representative of this cult is a female fig-

ure – the Goddess – who occupies the central position, flanked by two horsemen.

Apart from the common elements they share with other Oriental cults, these ob-

jects have their own peculiarities, characteristic only of the cult of the Danube

horsemen, which dominated this area from the beginning of the 3

rd

century. The

lead objects from Srem were cast and are very rustic, with schematically carved de-


352

tails. The statuettes in question, the mirrors and tablets were of a votive nature,

and were very popular with the local population of Pannonia, especially from the

beginning of the 3

rd

to the first half of the 4

th

century. The unfinished plaque and

mirror specimens from the Dakija (Sucidava) workshops, the find of the Silvana

stone mould from the Topolica area, the unfinished specimen of a statue of Venus

from Srebrenica and the statuette from Novi Banovci, indicate the existence of

casting workshops, in this case of lead, in addition to the mines. Seals also belong

to the lead finds (fig. 4/4–12). The discovery of seals in close proximity of the river

Sava which linked the city trade centres of the Pannonian region, Upper Moesia

and Dacia in the East, indicate extensive trade, economic connections and the

transport of goods from the West to the East and vice versa, especially during the

3

rd

and 4

th

century. A large number of these objects were also found at sites, espe-

cially on agricultural estates, on the right bank of the river Sava.

Primqeno: 8. februara 2006.

UDC 739.032.046(37)(497.113 Gomolava)

353


Documents

Rimsko olovo