Robert Ladlam-ParsifalovMozaik II

7/29/2019 Robert Ladlam-ParsifalovMozaik II

1/143

DRUGI DIO


2/143

15

Te noi je kiilo u Washingtonu. Ljutite, dijagonalne pljuskove tjerali su hiro-viti vjetrovi, prisiljavajui i pjeake da ne vjeruju u ono to vide; automobilska svjetlasu se odbijala, rastapala, zaslijepljena u kutovima koji su se naglo mijenjali. ofer zavolanom limuzine koja je ila 14. ulicom prema Istonim vratima Bijele kue nije bioimun od tog problema. Pritiskao je konice i zaokrenuo da izbjegne sudar s kolima,to su dolazila, a ija su svjetla izazivala privid velikog insekta u napadu. Mala sukola bila dobrano lijevo na svojoj strani crte, pa je taj manevar bio nepotreban. oferse pitao nisu li njegovi veoma vani putnici zamijetili greku.

Oprostite, gospodo rekao je, govorei preko intercoma, gledajui u ogle-dalo koje je pokazivalo situaciju iza kola, i u staklenu ogradu koja ga je dijelila odnjih.

Nitko mu nije odgovorio. Kao da ga nisu ni uli; plavo svjetlo intercoma jebilo upaljeno to znai da mu je glas bio prenesen. Crveno svjetlo, dakako, bilo jemrano; nije mogao uti ni rijei onoga to je bilo reeno na stranjem sjeditu.Crveno je svjetlo bilo uvijek iskljueno, osim kad su vozaa napuivali, a svakog dana

je sistem bio dvaput provjeravan u garai prije nego je vozai napuste. Bilo segovorilo da su instalirani mali prekidai kruga koji su se stavljali u funkciju kad binetko i najmanje zapetljao s mehanizmom intercoma.

Ljudi koji su se vozili u tim limuzinama dobili su ih na raspolaganje od pred-sjednika Sjedinjenih Drava, a oferi koji su ih vozili bili su neprekidno podloni naj-stroijim sigurnosnim provjerama. Svaki je bio neoenjen i bez djece, i svaki je bioveteran iz borbe dokazan pod vatrom s velikim iskustvom u gerilskom ratova-nju i tehnikama snalaenja u najrazliitijim situacijama. Kola koja su vozili bila suizgraena maksimalno sigurno. Prozori su mogli izdrati udarac zrna kalibra .451;ureaji za samonavoenje bili su ugraeni ispod karoserije, a male mlaznice koje suotputale dva razliita tipa plina pritiskom dugmeta nalazile su se na svim tokama a-sije jedan je plin samo omamljivao i upotrebljavao se za nemire i neobuzdane

protestase, dok je drugi bio smrtonosni sastav dioksida, namijenjen teroristima.oferima je reeno: uvajte putnike svojim ivotom. Ti su ljudi drali dravne

tajne; to bijahu najblii Predsjednikovi savjetnici u vrijeme krize.Voza je bacio pogled na plou s instrumentima. Bilo je devet i dvadeset, go-

tovo etiri sata poto je ista kola odvezao natrag u garau nakon izvrenja ranijeg za-datka, priekao elektronsku provjeru i otiao s posla u no. Trideset pet minuta poslijetoga ispijao je pie u restaurantu u Ulici K i ba se spremao naruiti veeru kad se

jednotonski krijetavi signal zauo s njegovog beepera2 zataknutog za pojasom. Tele-fonirao je broju neuvedenom u imeniku traei Sigurnosnu otpremu, pa mu je naree-no da odmah doe u garau: Hitnost vodenjak jedan, korpion u sputanju. Izvankonteksta i izvan putanje, ali je poruka jasna. U Ovalnom uredu su pritisnuli dugme;oferi vieg ranga su sada bili na dunosti, sva prethodna utanaenja pometnuta.

1 Priblini prenik cijevi od 11,43 mm (op. prev.)2 Elektronski aparat koji emitira kratke visoke tonove to vlasnika upozoravaju da se javi odreenoj

osobi ili odreenoj centrali emitenta (op. prev.)


3/143

Vrativi se u garau bio je blago iznenaen vidjevi da su samo dva vozila bilapripremljena za transport. Oekivao je da e nai est ili sedam crnih abrahama1

izvuenih iz svojih spremita spremnih za kotrljanje; umjesto toga, bila su samo dva za jednoga je glasila naredba za jednu adresu u Berwyn Heightsu, Maryland, a dru-gi njegov imao je otii na aerodrom Andrews da prieka dolazak dvojice ljudi u

vojnim mlanjacima, koji dolaze s dva otoka na Karibima. Vremena su koordinirana;priblino vrijeme dolaska, ETA, bilo je petnaest minuta razmaka jedan od drugoga.

Mlai od dvojice mukaraca doletio je prvi, a voza ga je odmah prepoznao; tosvatko ne bi bio kadar. Ime mu je Halyard,2 poput ueta na jedrilici, ali je ugled stekaona zemlji: WW II,3 Koreja, Vijetnam. elavi je mukarac poeo kao komandir vodovai eta u Francuskoj i preko Rajne, zatim bataljona u Kesongu i Inonu, i, konano,armija u jugoistonoj Aziji, gdje ga je voza vidio vie nego jednom u Danangu. On je

bio drugaiji na svoj nain u gornjim rangovima vojske; nije zabiljeeno da je ikadodrao konferenciju za tampu vojnu ili civilnu, jednako ma gdje se nalazio.Nategnuto Ue Halyard bio je vojnik kojeg su smatrali sjajnim taktiarem, jedan od

prvih koji su ubiljeeni u Congressional Record

4

kao autori tvrdnje da je Vijetnamidiotizam bez mogunosti pobjede. Publicitet je izbjegavao s istom ilavou koju jepokazivao na bojnom polju, a njegov niski profil, govorilo se, sviao se Predsjedniku.

Generala su ispratili do limuzine i, poto je pozdravio vozaa, ekao je nastranjem sjeditu ne izgovorivi vie ni rijei.

Drugi je mukarac stigao dvanaest minuta poslije. On je bio tako daleko odNategnutog Ueta Hallyarda kao to je orao od lava, ali su obojica bili sjajni

primjeri svojih vrsta. Addison Brooks je bio pravnik, meunarodni bankar, savjetnikdravnika, ambasador, i konano i sam stariji dravnik i savjetnik predsjednika. Bio jeutjelovljenje aristokracije Istonog establimenta,5 posljednji od gomile stara-kolska-

kravata6

, pravi WASP7

koji je razblaavao image brzim dosjetkama i primjedbamakoje bi mogle biti jednako blage i suuvstvene kao i razarajue. Politike je ratovepreivio ispoljavajui istu spretnost koju je Halyard pokazao na bojnom polju. U biti,obojica su bili spremni na kompromis s realnou, ali ne s principom. Dakako, to nije

bio osobni oferov sud; o tome je itao u Washington Postu, kad mu je panjuprivukla politika kolumna koja je analizirala dvojicu savjetnika, jer je ambasadoraznao a generala je vidio u Danangu. Vozio je ambasadora u nizu prilika, polaskan tose stari Brooks sjeao njegova imena i uvijek je nalazio neto osobno da mu kae:Imam unuka koji se kune da vas je vidio kako igrate jednu svoju dvominutnu igru zaSteelerse, Jack.8 Ili: Prokletstvo, Jack, zar vi nikad ne dobijete na teini? Moja meena tjera da pijem svoj gin s nekim bogustranim dijetnim vonim sokom. To pos-

ljednje mora da je bilo pretjerivanje; ambasador je bio visok, vitak mukarac, a srebr-..............1 Amerika limuzina marke lincoln (op. prev.)2 Diza ue za dizanje ili sputanje jedra ili kria (op. prev.)3 Kratica od World War II, drugi svjetski rat (op. prev.).4 Slubena edicija koju izdaje Kongres, a u kojoj je iscrpno zabiljeen rad kongresnih tijela (op. prev.)5 Ameriki aristokrat, osoba iji su se preci doselili u SAD prije mnogo generacija, i koja raspolae

starim novcem, batinom koja joj osigurava ugled (op. prev.)6 I u SAD gotovo sve visoke kole imaju kravate sa svojim simbolima, a njihovi u enici dovijeka gaje

lojalnost prema svojoj koli, drue se na toj osnovi i pomau jedni drugima (op. prev.)7 Ameriki izraz, esto pogrdan: osoba koja potjee iz sjeverne Evrope, uglavnom protestantske vjere,

koja esto pripada grupi koja se u SAD smatra najutjecajnijom, najprivilegiranijom i najdominantnijom. Akr. odW(hite) A(nglo) S(axon) P(rotestant), bijeli anglo-saksonski protestant (op. prev.)

8 Momad amerikog nogometa (op. prev.)


4/143

na kosa, orlovske crte i savreno njegovani brk inili su mu pojavu vie engleskomnego amerikom.

Veeras, meutim, nije bilo osobnih pozdrava na Andrews Fieldu, nije biloviceva. Umjesto toga, Brooks je odsutno kimnuo kad mu je voza otvorio stranjavrata; onda je zastao kad su mu oi uspostavile dodir s generalom koji je ve sjediounutra. U tom je trenutku bila izgovorena samo jedna rije. Parsifal rekao jeambasador, niskim glasom, ozbiljan; to je bio jedini pozdrav.

Onda su zautjeli, ili se barem tako inilo vozau kad bi mu god pogled naasodlutao do retrovizora. Nekoliko puta kad bi ih pogledao, kao to ih je sada gledao, idiplomat i vojnik su gledali ravno naprijed; nijedan nije govorio. Koja je god bilakriza koja ih je dovela u Bijelu kuu, svakog s jednog otoka na Karibima, njen jeintenzitet bio izvan diskusije.

Vozaeve su se uspomene uskomeale kad je skrenuo kratkim prilaznimputem koji vodi do straarske kuice na Istonom ulazu. Poput mnogih srednjokol-skih atleta ije su sposobnosti dolazile donekle vie do izraaja na igralitu negoli u

uionici ili u kolskom laboratoriju, on je pohaao kurs za razumijevanje muzike, kojisu mu predloili njegovi treneri; to nije bilo ba lako. Pa ipak, sjeao se. ParsifaljeWagnerova opera.

Voza abrahama sedam skrenuo je s Kenilworth Roada u rezidencijalni dioBerwyn Heightsa, Maryland. Do kue je vozio dvaput prije, to je bio razlog zato suga veeras odabrali za tu rutu, usprkos njegovom ranijem zahtjevu da ga vie ne do-djeljuju na zadatak dravnom podsekretaru Emory Bradfordu. Kad su ga u Sigurnos-noj otpremi upitali zato, jedino je mogao odgovoriti da mu se taj ovjek ne svia.

To se vas zapravo ne t ie, Yahoo bio je odgovor. Ono to ti voli iline voli jo eka da postane politikom ovdje. Samo obavljaj svoj posao.

Dakako, o tome se radilo posao. Ako je dio posla da Bradfordov ivotzatiuje na rizik, svoga, nije ba siguran da bi se toga drao. Prije dvadeset godina jehladni, analitiki Emory Bradford bio jedan od najboljih i najumnijih; novi soj mladih

pragmatista koji je u traenju nabadao na raanj protivnike i slijeva i zdesna. Atragedija u Dallasu1 nije nita uinila da uspori njegovu potjeru za vlau; alovanje jeubrzo bilo zamijenjeno prilagoavanjem izmijenjenom stanju. Drava je bila uopasnosti a oni koji su bili obdareni sposobnou da razumiju agresivnu naravfakcionaliziranog komunizma trebalo je da stoje vrsto i okupljaju snage. Bradford,ovjek stisnutih usana, neemotivan, postao je bestrasni jastreb. Igra nazvana dominoodjednom je postala teorijom na kojoj se zasnivalo preivljenje slobode.2

A u Idahou, jedri djeak s farme bio je zahvaen groznicom. Odgovorio je napoziv; to je bila njegova osobna izjava o tome to misli o dugokosim udljivcima kojisu spaljivali zastave i regrutacijske iskaznice, pljujui na ono to je poteno i ame-riko. Osam mjeseci poslije toga, djeak s farme bio je u dungli i gledao razmrskaneglave svojih prijatelja, i lica i ruke i noge. Vidio je vojnike ARVN 3 kako bjee s pop-rita borbe i njihove komandire kako prodaju puke, jeepove i cijele isporuke spakira-nih bataljonskih obroka. Stao je shvaati to je bilo svakome jasno osim Washingto-nu i Komandi Sajgon. Takozvane rtve takozvanih ateistikih hordi ne daju ni koliko

1 God. 1963. u Dallasu je ubijen 35. predsjednik SAD, John Fitzgerald Kennedy (op. prev.)2 Aludira se na igru domina koji, kad stoje uzdignuti, svi padaju ako se jedan gurne; zapadna politi ka

teorija (skovana za jugoistonu Aziju) prema kojoj e komunistiko preuzimanje vlasti u jednoj ranjivoj draviizazvati slinu promjenu i u susjednim zemljama (Henry Kissinger, bivi amer. dr. sekretar) (op. prev.)

3 Akr. odA(rmy) of theR(epublic) V(iet)N(am), vojska Republike Vijetnam (op. prev.)


5/143

je govni za bilo to drugo osim za svoju kou i profite. To su bili oni koji su pljuvalii spaljivali sve to se nije moglo zamijeniti ili prodati, oni koji su se smijali. Isuse, tosu se smijali! Na raun svojih takozvanih spasilaca, sisanadi ruiastog lica i okrug-lih oiju, koji su primali vatru i nagazne mine, koji su gubili glave, lica, ruke, noge.

A onda se to dogodilo. Mahniti jastreb u Washingtonu, Emory Bradford, ugle-dao je svjetlo, drugaije svjetlo. U izvanrednom javnom pokazivanju mea culpe, poja-vio se pred senatskim odborom i objavio naciji da je neto polo krivo, da su sjajni

planeri ukljuujui njega alosno pogrijeili. Zastupao je neposredno povlaenjebestrasni jastreb pretvorio se u strastvenog goluba.1

Ustali su i priredili mu ovacije. Dok su glave i lica i ruke bili razasuti podungli, a djeak s farme iz Idahoa inio sve to je mogao da ne umre kao ratnizarobljenik. Ustajanje, ovacije,prokletstvo!

Ne, gospodine Emory Bradford, ja neu svoj ivot riskirati za va. Ja neuumrijeti za vas opet.

Velika trokatnica u kolonijalnom stilu2

bila je povuena iza njegovana travnja-ka. Najbolji i najumniji takoer lakrdijae, to im je dio ivotnog stila, to je priro enonjihovoj vrijednosti i imageu. Djeak s farme u Idahou se pitao kako bi se dravni

podsekretar Emory Bradford ponaao u kavezu punom vodenih takora u deltiMekonga.3

Voza isprui ruku ispod ploe s instrumentima i izvue izvlani mikrofon.Pritisnuo je dugme i progovorio.

Abraham sedam. Otpremi.

Govori, abraham sedam.

Stigao na lokaciju. Molim da teret izvijestite telefonom.

Uinit emo, sedmico. Dobra pravovremenost. Vi i abraham etiri treba-lo bi da stignete do Vodenjaka otprilike u isto vrijeme.

Drago mi je zbog pohvale. Pokuavamo zadovoljiti.

Trojica su zajedniki sili liftom, dvojica starijih iznenaeni to e se konfe-rencija odrati u jednoj od podzemnih prostorija za strategiju, a ne u Ovalnom uredu.Dravni podsekretar, s takom u ruci, inilo se da razumije zato je tako. Prednosti se,dakako, nalaze u opremi. Tu su bili kompjuteri i projektori koji su bacali slike iinformacije na veliki zidni ekran, komunikacijski ureaji koji su Bijelu kuu povezi-vali gotovo sa svakim u svijetu, strojevi za obradu podataka koji su izolirali injenice

od gomile nekorisnih visokoumotvorina. Pa ipak, sva ta superrazvijena oprema u Wa-shingtonu bila je sama po sebi bez koristi, ako nema prodora. Je li se to dogodilo?pitali su se stariji savjetnici dok su upitno gledali jedan u drugoga. Je li dolo do pro-dora, do proboja? Ako je bilo tako, Predsjednikovi pozivi nisu to spominjali ni ukazi-vali na to. Umjesto toga, preneseno je ili se stvarao dojam o obratnom. korpion usilazu bilo je ravno katastrofi, pa je svaki osjeao kako mu se steu trbuni miiiim su stigli do donjeg kata, kad su se otvorila vrata lifta otkrivi hodnik nekadanjih

bijelih zidova. Izali su i hodali kao jedan prema sobi za sastanak s predsjednikomSjedinjenih Drava.

1 Jastreb je osoba koja zastupa ili podupire rat ili ratobornu politiku, obratno od goluba (op. prev.)2 Neoklasicistika arhitektura karakteristina za brit. kolonije u Americi u 17. i 18. stoljeu (op. prev.)3 Vijetnamski nain muenja kad se u rijeku spusti kavez s vodenim takorima koji ne mogu umai, i

ljudskom rtvom (op. prev.)


6/143

Predsjednik Charles Berquist je svakog pridolicu utivo pozdravio, a svaki jerazumio. Nije u prirodi zdepastog Minnesotanca da bude hladan tvrd, da, vrlo tvrd,ali ne hladan; bio je uplaen. Nestrpljivom kretnjom je pokazao na podignuti konfe-rencijski stol u obliku slova U na kraju sobe; stol je bio nasuprot zidnom ekranu uda-ljenom deset metara, na kojemu projiciraju razni videomaterijal. Trojica su se uspela

dvjema stepenicama s Predsjednikom i zauzela mjesta za stolom; kod svakog jemjesta bila mala svjetiljka tensor1 iskoena na blok za zabiljeke. Addison Brooksje sjedio Berquistu zdesna, general Halyard slijeva, a mladi Emory Bradford dalje oddravnika; jedna je stolica bila uklonjena tako da se mogao obraati trojici. Taj je redkljucanja2 imao korijen u logici; veina e pitanja biti postavljena Bradfordu, a on esa svoje strane postavljati i veinu pitanja usmjeravati na bilo koga, koga su pozvalina ispitivanje. Ispod U-stola, a suoen s njim na sredini do ekrana, bio je drugi stol,manji, etverokutan, s dvije zavrtne stolice koje su omoguavale onima to sjede nanjima da se okreu i promatraju slike projicirane na platno.

Izgledate umorno, gospodine Predsjednie rekao je Brooks kad su svi

sjeli i kad su svjetiljke bile prilagoene potrebi.

Jajesam umoran suglasio se Berquist. Osim toga, ao mi je to samVas i Hala vratio u ovo loe vrijeme.

S obzirom na injenicu da ste smatrali potrebnim da nas pozovete iskreno je komentirao Halyard rekao bih da je vrijeme najmanji od naih problema.

U pravu ste. Predsjednik je pritisnuo dugme uloeno u stol s njegove li-jeve strane. Prva slika, molim vas. Gornja su se svjetla ugasila, pa samo tenso-ri ostadoe upaljeni; na ekranu koji se nije sputao ve slagao pojavile su se fotogra-fije etvorice mukaraca. Poznajete li bilo kojeg od tih ljudi? upita Berquist, pa

brzo nadoda: Pitanje nije za Emorya. On ih poznaje.

Ambasador i general bacie pogled na Bradforda, a onda se okrenue fotogra-fijama. Progovorio je Addison Brooks. Prijan s gornje desne strane zove se Stern.David ili Daniel Stern, vjerujem. On je u Stateu, zar ne? Jedan od evropskih specija-lista, pametan, analitian, dobarovjek.

Da tiho je potvrdio Berquist. to je s tobom, Hal? Prepoznaje li iko-ga?

Nisam siguran rekao je umirovljeni general, mirkajui na ekran. Onaj ispod tog Sterna, dolje desno. Mislim da sam ga vidio.

Jeste rekao je Bradford. Proveo je neko vrijeme u Pentagonu.

Ne mogu ga zamisliti u uniformi, s inom. Nije nosio uniformu, niti ju je imao. On je doktor; svjedoio je pred nizom

panelki1 o traumama POW.2 I vi ste sjedili na dvije ili tri, mislim.

Da, svakako, sada se sjeam. On je psihijatar.

Jedan od vodeih autoriteta za ponaanje u stresu rekao je Bradford,promatrajui dvojicu starih ljudi.

1 Trg. naziv za stolnu svjetiljku s fleksibilnim vratom (op. prev.)2 Bilo koji hijerarhijski red medu ljudima odreene skupine; drutveni red ili linija u kojem je mjesto

svake osobe oznaeno stupnjem moi ljudi iznad nje ili njene moi da vlada onima ispod sebe (na temeljuhijerarhije u prehrani koja vlada meu stanovitim pticama); (op. prev.)

3 Okrugli stol; obino manji skup strunjaka koji raspravljaju o odreenoj temi (op. prev.)4 Akr. odP(risoner) O(f) W(ar), ratni zarobljenik(op. prev.)


7/143

to je to bilo? ambasador brzo upita. Stresno ponaanje? Rijei suiznenadile savjetnike. Stari vojnik se nagnuo naprijed.

Postoji li veza? upitao je ambasador.

S Parsifalom?

Na to bih dovraga drugo mislio. Ima li veze?

Postoji, ali to nije to.

to nije? Brooks e sa zebnjom u glasu.

Millerova specijalizacija. To mu je prezime. Dr Paul Miller. Mi ne mislimoda je njegova veza s Parsifalom u bilo kakvoj vezi s njegovim prouavanjem stresa.

HvalaBogu promrmlja general.

Onda tojestto? nestrpljivo e stariji diplomat.

Mogu li ja, gospodine Predsjednie? upita Bradford, s pogledom na

vrhovnog komandanta. Berquist je tiho odobrio; podsekretar se okrenuo ekranu ifotografijama. Dvojica s lijeve strane, gore i dolje, su John Philip Ogilvie i VictorAlan Dawson.

Dawson je pravnik upadne Addison Brooks. Nikad ga nisam susreoali sam itao vie njegovih saetaka. On je sjajan na podruju pregovora o meuna-rodnim ugovorima. On ima dubinski osjeaj za strane pravne sisteme i njihove nijanse

Sjajan tiho se suglasio Predsjednik.

Posljednji ovjek brzo nastavi Bradford nije bio manji strunjak nasvom terenu. Gotovo dvadeset godina je bio tajni agent, jedan od taktiara koji je

najvie znao na polju prikrivenih operacija.Podsekretarova upotreba prolog vremena nije prola nezapaeno dvojici sa-

vjetnika. Pogledae jedan u drugoga, a onda u predsjednika Berquista. Minnesotanacje kimnuo.

Oni su mrtvi rekao je Predsjednik, podignuvi desnu ruku do ela, da bizatim prstima nervozno masirao obrve. Svi. Ogilvie je umro prije etiri dana uRimu; posljedica metka koji mu nije bio namijenjen, okolnosti prihvatljive. Drugi nisunesretni sluajevi; ovdje su ubijeni. Dawson i Stern istodobno, a Miller dvadeset miljadalje u isto vrijeme.

Ambasador se nagnuo, s pogledom na ekranu. etiri ovjeka rekao je

tjeskobno. Jedan je strunjak za evropska pitanja i politiku, drugi je pravnikije jestruno podruje bilo gotovo iskljuivo u meunarodnom pravu, trei je veteran, tajniagent s irokim taktikim iskustvom, a etvrti psihijatar koji je priznat kao vodeispecijalist u stresnom ponaanju.

udna zbirka ciljeva zakljui stari vojnik.

Oni su povezani, Hal ree Brooks. Jedan s drugim prije Parsifala.Jesam li u pravu, gospodine Predsjednie?

Neka Emory objasni odgovori mu Berquist. Na njega e se sruitiono najvrelije, pa neka objasni.

Bradfordov je pogled prenio injenicu kako je on vidi: da bi objanjenje moglobiti njegovo ali da bi odgovornost trebalo da bude podijeljena. Pa ipak, nain kako je


8/143

polako udahnuo i kako je tiho govorio takoer je upuivao na zakljuak da se bojinajgorega.

Ti su ljudi bili stratezi Konzularnih operacija.

Costa Brava! Ime je eksplodiralo apatom s ambasadorovih usana.

Oni su to ogulili i nali nas rekao je Halyard, ije su oi bile ispunjenevojnikovim ljutitim prihvaanjem. I platili su za to.

Da suglasio se Bradford ali mi ne znamo kako se to dogodilo.

Kako su oni bili ubijeni! ree general s nevjericom.

Mi to znamo odgovori mu podsekretar. Vrlo profesionalno, odluka jebrzo donesena.

Onda to vi ne razumijete? Brooks nije mogao sakriti blagu iznervira-nost.

Veza do Parsifala.

Ali vi ste rekli da je bilo veze ustrajao je stariji dravnik. Ima je ili jenema?

Mora je biti. Mi to jednostavno ne moemo slijediti.

Ja ne mogu vas slijediti rekao je vojnik.

Ponite od poetka, Emory prekinu Predsjednik. Kako vi razumijetepoetak. Od Rima.

Bradford je kimnuo. Prije pet dana su stratezi dobili prioritetni telegram odspoja u Rimu, potpukovnika Baylora. On nadgleda mreu tajnih aktivnosti.

Larry Baylor?

Da, generale.

Vraki dobar oficir. Dajte mi dvadeset Negroa poput njega i moete bacitiRatni koled.

Pukovnik Baylor je crnac, gospodine ambasadore.

Oito, gospodine podsekretaru.

Za ime Krista, Emory sada e Berquist.

Da, gospodine Predsjednie. Da nastavim, telegram pukovnika Baylora seodnosio na sastanak s... Bradford je zastao. Ime je izrekao oklijevajui: Michae-lom Havelockom.

Costa Brava tiho promrmlja vojnik.

Parsifal doda Brooks, zastavi nakratko, a onda nastavivi; rijei su mubile protest. Ali je Havelock iskljuen. Nakon klinike i njegova odvajanja, bio jepod prismotrom, iskuavan je, njegov je svaki pokret bio postavljen pod, mislim da sezove, mikroskop. Bili smo uvjereni da nema nita, apsolutno nita.

Manje od nita suglasio se ovjek iz Statea. Pod kontroliranim okol-nostima prihvatio je mjesto nastavnika pomona profesura na Concord Univer-

sity u New Hampshireu. U svemu je bio potpuno izvan i mi smo natrag s prvotnimscenarijem.


9/143

to ga je izmijenilo? upita vojnik. to je promijenilo Havelockovstatus?

Bradford je opet zastao, pa nastavio oklijevajui. Ta Karasova najzad etiho. Pojavila se na povrini; vidio ju je, u Rimu.

Tiina za stolom odavala je ok. Lica dvojice starijih ljudi su otvrdla, oba paraoiju piljila su u podsekretara, koji je njihove poglede prihvaao s granitnompomirenou. Najzad je ambasador progovorio. Kad se to dogodilo?

Prije deset dana.

Zato nismo bili obavijeteni, gospodine Predsjednie? nastavi Brooks, soima i nadalje na Bradfordu.

Sasvim jednostavno odgovori podsekretar prije nego je Predsjednikprogovorio; pogled mu se spleo s dravnikovim. Zato jerja nisam bio informiran.

Ja to nalazim neprihvatljivim.

Nesnosnim otro doda stari vojnik ime vi, dovraga tamo upravljate? Izuzetno efikasnom organizacijom koja odgovara inputu.1 U ovom sluaju,

moda suvie efikasnom, suvie prijemljivom.

Objasnite to naredi mu Halyard.

Ta su etiri ovjeka rekao je Bradford, pokazujui kretnjom na projicira-ne fotografije mrtvih stratega bila uvjerena izvan svake sumnje da je Karasova ubi-

jena kod Costa Brave. Kako su mogli misliti drugaije? Sve smo odigrali sve smoizveli sve do najsitnije pojedinosti. Nita nije ostavljeno spekulaciji; Havelock je

bio svjedokom njene smrti, koja je kasnije potvrena krvavom odjeom. Htjeli smo da

to bude jasno a nitko nije postavljao pitanja oko toga, najmanje od sviju Havelock. Ali je ona isplivala inzistirao je Halyard. Kaete da ju je vidio. Drim

da je ta informacija bila u telegramu pukovnika Baylora.

Da.

Onda zato nije odmah izvijeteno o njoj? zahtijevao je Brooks.

Zato jer oni nisu vjerovali u nju odgovori mu Bradford. Mislili su daje Havelock lud halucinirajue lud, ba tako. Uputili su Ogilviea u Rim, to jesamo po sebi bilo izuzetno, a ukazuje na to da su stanje smatrali ozbiljnim. Baylor jeto potvrdio. Kazao je da mu je Ogilvie rekao da je Havelock preao preko ruba, da

vidi ono ega nema, a halucinacije su izazvane dubokim, latentnim neprijateljstvom igodinama pod pritiskom. Jednostavno je eksplodirao; to je barem ono to je Ogilviepreutno podrazumijevao.

To bi bio Millerov sud prekinu ga Predsjednik. Kad razmislim otome, to je jedini zakljuak do kojeg bi on doao.

Havelockovo se ponaanje brzo pogoravalo nastavi podsekretar. Zaprijetio je da e izloiti prole i sadanje pokrivene operacije, ako mu ne damoodgovore, objanjenje. ak je poslao brzojave koji izazivaju nered da bi pokazao tomoe. Stratezi su ga uzeli vrlo ozbiljno. Ogilvie je bio u Rimu ili zato da vrati Have-locka ili da ga ubije.

Umjesto toga, njega su ubili rekao je vojnik. Tvrdnja.1 Podaci kojima se hrani kompjuter iz periferne jedinice; ulaz informacija u kompjuter(op. prev.)


10/143

Tragino. Pukovnik Baylor je pokrivao Ogilvieov sastanak s Havelockomna brdu Palatine; to je bilo izolirano mjesto. Iznikla je raspra, prerana erupcijaivanog plina koju je izazvao Ogilvie, a kad to nije uspjelo, Havelock je htio na nj sorujem. Kako to Baylor pria, ekao je sve dotle dok je mogao ekati. Ispalio jetono u trenutku kad je vjerovao da e Havelock ubiti Ogilviea, i oito je bio u pravu.

Ogilvie mora da je i sam tako osjeao, jer se u istom trenutku bacio i uhvatio metak.Sve je to u Baylorovu izvjetaju, koji vam je obojici na raspolaganju, dakako.

To su bile prihvatljive okolnosti, gospodine Predsjednie? upita Brooks.

Jedino u smislu objanjenja, Addisone.

Prirodno rekao je Halyard, kimnuvi, gledajui u Bradforda.

Ako su to rijei Larrya Baylora, nije mi potreban njegov izvjetaj. Kako onto uzima? Ta crnuga ne voli gubiti ili glupariti.

Teko je ranjen u desnu ruku. Razmrskana mu je i moda se nee povratiti.Naravno, to e ograniiti njegovu aktivnost.

Nemojte ga odbaciti s prljavom vodom; to bi bila pogreka. Stavite ga zadesk gdje e raditi s terenom.

To u preporuiti Pentagonu, generale.

Vratimo se stratezima Cons Opa rekao je dravnik. Meni jo nijejasno zato nisu izvijestili o informaciji pukovnika Baylora, osobito o razlozima izaHavelockovih postupaka o tim telegramima koji unose nered, tako ste se nekakoizrazili. Usput, koliko su nemira unosili?

Uzbunjujui je bolja rije; jo je bolje lana uzbuna. Jedna je porukadola ovamo u nedavnoj prioritetnoj ifri esnaest stotina a u njoj stoji da je uBijeloj kui duboko pokriveni sovjetski agent. Drugi je upuen kongresnom odboru zanadzor; u njemu stoji da je CIA u Amsterdamu korumpirana. U oba sluaja upotrebaifre i navoenje imena u Amsterdamu oito su dali autoritet podacima.

Nita tvarno? upita vojnik.

Nita tvarno. Ali su reagiranja bila promjenljiva. Stratezi su znali da bimogla postati gora.

Sve je to razlog vie zbog ega su morali izvijestiti o Havelockovim moti-vima ustrajao je Brooks.

Moda i jesu tiho mu odgovori Bradford Nekoga. Doi emo do toga

Zato su ubijeni? Kakva je njihova veza s Parsifalom? General je spustioglas. S Costa Bravom.

Nije bilo Costa Brave dok je nismo pozvali, Hal rekao je Predsjednik. Ali i to mora biti ispriano u slijedu. To je jedini nain kako moemo nai nekismisao u tome... ako ima ikakvog smisla.

To se nije smjelo dogoditi upleo se dravnik srebrne kose. Nismoimali pravo.

Nismo imali izbora, gospodine ambasadore rekao je Bradford, nagnuvise naprijed. Dravni sekretar Matthias je izgradio sluaj protiv Karasov, mi to

znamo. Bio mu je cilj, koliko smo mogli zakljuiti, da Havelocka udalji od slube, aliu to ne moemo biti sigurni. Njihovo je prijateljstvo bilo vrsto, vraalo se godinama


11/143

unatrag, a njihove su obiteljske veze bile jo vre, vraale su se do Praga. Je liHavelock bio dio Matthiasovih planova ili nije? Je li bio voljni igra koji slijedinareenja, gradei se da ini ono to bi drugi okrstili savreno razumljivim, ili je biosvjesnom rtvom strane manipulacije? Mi to moramo iznai.

Mi tojesmo iznali tiho je protestirao Addison Brooks, uvrijeeno. Uklinici u Virginiji. Sondirali su ga svaim ime doktori i laboratorije mogu isprobava-ti; nije znao apsolutno nita. Kao to ste rekli, vratili smo se do prvotnog scenarija,ostajui potpuno u mraku. Zato ga je Matthias htio vani? Na to pitanje nije odgovo-reno, a moda je sada i nemogue odgovoriti na nj. Kad smo to shvatili, trebalo je daHavelocku kaemo istinu.

Nismo mogli. Podsekretar se opet naslonio na stolicu. Jenna Karas jeiezla; mi nemamo pojma je li ona iva ili mrtva. U tim okolnostima, Havelock bi

postavio pitanja koja se ne mogu postaviti izvan Ovalnog ureda ili sobe poput ove.

Pitanja doda Predsjednik Sjedinjenih Drava koja, ako budu otkrive-na, mogu baciti svijet u globalni nuklearni rat ve za nekoliko sati, ako Sovjeti ili Na-rodna Republika Kina saznaju da ova vlada nema uzde u svojim rukama. ICBM-ovi1

bi bili lansirani iz obaju polutki, a tisue podmornica postavljeno u oba oceana radisekundarnih taktikih udara unitenje svega. A mi nemamo uzde.

utnja.

Ima netko s kim bih htio da se sastanete konano e Bradford. Urediosam da doleti s alpskog prolaza nazvanog Col des Moulinets. On je iz Rima.

Nuklearni rat proaptao je Predsjednik, pritisnuvi dugme na velikomzavojitom stolu. Ekran se zamraio.

1 Akr. odI(nter) C(ontinental)B(allistic)M(issile), meukontinentalna balistika raketa (op. prev.)


12/143

16

Havelock je povukao dvije crte preko sedamnaestog i osamnaestog imena napopisu, spustio slualicu zidnog telefona pa iziao iz derutnog cafa na Montmartru.Dva poziva jednim telefonom, to je bilo sve to si je dopustio. Najsuvremenijielektronski tragai pronali bi lokaciju za nekoliko minuta, a ako netko od onih kojezove budu uhvaeni u elektronske ureaje u amerikoj ambasadi, to bi bilo isto kaoda pozove pariki kanal Cons Opa i odredi vrijeme za svoje smaknue. Dva poziva s

jednog telefona, a svaki telefon mora biti najmanje est blokova udaljen odprethodnog; nijedan razgovor ne smije trajati due od devedeset sekundi. Proao jekroz polovinu popisa, a sada e ostatak imena morati priekati. Bilo je gotovo devet

sati; arolika svjetla Montmartrea bombardirala su ulicu mahnitim erupcijama bojekoja je bila u skladu s grozniavom kakofonijom nonih zabava i zabavljaa te etvrti.A on se ima susresti s Gravetom u uliici nedaleko Rue Norvins. Umjetniki kritiar

je proveo poslije podne traei bilo koga u svom posebnom svijetu, koji bi mogaoznati za Jennu Karas.

Na neki nain, tako je i Michael proveo vrijeme, ali je njegov poetni posaobio cerebralan. Uzeo je svoju odjeu iz ormaria u Mtrou, kupio je osnovne toaletnepotreptine, notes, kemijsku olovku, a sobu je uzeo u jeftinom hotelu iza ugla LaCouronne Nouvelle. Raunao je na to da ranjeni oficir VKR-a, kad zatrai pomo,nee pomisliti na to da svoje ubojice poalje niz ulicu da potrae metu. Havelock se

obrijao i okupao, pa je sada leao na kripavu krevetu. Tijelo mu se odmaralo, ali ne iduh. Vratio se natrag u vremenu, disciplinirao je pamenje, sjeajui se svakogtrenutka koji su Jenna i on podijelili u Parizu. Tome je priao akademski, kao to bistudent mogao vjerno slijediti kronoloki razvoj nekog dogaanja u kaotinomrazdoblju povijesti. On i Jenna, Jenna i on; gdje su bili, to su vidjeli, s kim surazgovarali, sve po slijedu. Svako mjesto i prizor imali su lokaciju i razlog zato sutamo bili; naposljetku, svako lice koje je imalo znaenja imalo je i ime, ili ako neodreeno ime, a ono identitet nekoga tko ga je poznavao.

Nakon dva sata i etrdeset minuta sondiranja, sjeo je na krevet, uzeo notes ipero koje je ostavio na stoliu pored kreveta, pa zapoeo popis. Pola sata kasnije,popis je bio gotov gotov koliko mu je sjeanje doputalo. Opustio se, legao,znajui da e mu doi toliko potreban san. Isto je tako znao da e ga sat u svijesti

probuditi kad okona svjetlo dana. Tako je i bilo. Ve za nekoliko minuta bio je naulici, odlazio od jednog telefona do drugog, od jednog cafa koji je u izlogu imaoznak TLPHONE do drugog, a svaki je bio est blokova dalje od prethodnog.

Razgovore je poinjao brzo ali neusiljeno, pripremivi ui da uhvate bilokakav znak uzbune u odgovorima. Pristup mu je uvijek bio isti: u podne se imao na is Jennom u baru Meurice, ona i on su doletjeli u Pariz iz razliitih gradova, ali mu jeavion kasnio satima; a budui da je Jenna esto spominjala ime te osobe osjeajuii simpatiju spram nje Michael se pita nije li ju nazvala, nju ili njega, traei

poslijepodnevno drutvo u gradu koji je jedva poznavala.

Veina je bila blago iznenaena uvi Havelockov glas, tako neusiljen, ali jovie iznenaena to im se Jenna Karas sjeala imena, a da i ne spominjemo to to ih se


13/143

sjea s privrenou, simpatijom; to su uglavnom bili samo kratki susreti i upoznava-nja. Meutim, ni u jednom sluaju nije naiao ni na najmanje oklijevanje, osimnormalnog opreza koji je potreban kad se suoimo s neoekivanim. Osamnaest imena.

Nita. Kamo je otila? U Parizu ne moe otii u podzemlje, ne moe a da je on nepronae; ona to mora znati.

Stigao je do Rue Ravignan i poeo strmim uspinjanjem breuljkomMontmartrea, prolazei pored tamnih starih kua koje su svojedobno bili domovilegendi, pa je izbio na malom trgu, Place Clment, te nastavio niz Rue Norvins.Uliica koju je Gravet opisao bila je ba prije uske Rue des Saules; ugledao je prekidu nizu starih zgrada ispred sebe, pa pourio.

Prolaz poploan starim ciglama bio je mraan i prazan. Havelock je stupio uprolaz i ruku instinktivno pomaknuo prema otvoru jakne gdje se magnum nezgrapnonalazio na svom mjestu. Gravet je kasnio, to je neutivost koju bi sam kritiarocijenio groznom. to se dogodilo?

Michael je naao zasjenjeni ulaz u slabo osvijetljenoj uliici; naslonio se naokvir od cigli, izvukao cigaretu i zapalio je. Skrivajui dlanom cigaretu, misao mu jeskoila natrag do Palatina, do kutije sa ibicama i do ovjeka koji mu je nastojaospasiti ivot, a ne uzeti ga. Umirui ovjek koji je umro nekoliko minuta kasnije,znajui da postoji izdaja u najviim razinama vlade.

U Rue Norvins nasta naglo komeanje; kratko iskrenje temperamenata prili-kom sudara dvojice mukaraca. Onda je visoki vitki mukarac na trenutak stao us-

pravno i pustio iz sebe potok psovki na francuskom. Njegov mnogo mlai, krupnijiprotivnik, mrzovoljno je komentirao protivnikove pretke, pa krenuo dalje. Povrijeenastranka je poravnala suvratke, okrenula se nalijevo i ula u prolaz. Gravet je stigao, no

bez svog uobiajenog elana.

Merde! ispljunu kritiar, ugledavi Havelocka koji je iziao iz sjene naslabo svjetlo. To su te prljave, izrovane terenske jakne koje nose! Jedan od njih!Odmah znam da mu kapa iz usta dok jede, i da su mu zubi uti. Samo Bog zna kad suse posljednji put okupali ili govorili civilizirano. ao mi je to kasnim.

To je samo nekoliko minuta. Netom sam stigao.

Kasnim. Namjeravao sam biti u Rue Norvins jo prije pola sata da bih seuvjerio da vas ne prate.

Ne prate me.

Da, vi biste to znali, zar ne?

Znao bih. to vas je zadralo?

Mladi ovjek kojeg sam kultivirao a radi u katakombama Quai d'Orsaya.1

Iskreni ste.

A vi krivo tumaite Gravet se pomakao prema zidu, okreui glavu, gle-dajui u oba ulaza u prolaz; bio je zadovoljan. Otkad ste nazvali nakon vaeg poslau Couronne Nouvelle poziva, usput, za koji nisam bio siguran da ete ga ikad ost-variti bio sam u dodiru sa svim zamislivim kontaktima koji bi mogli neto znati ousamljenoj eni u Parizu koja trai utoite, papire ili tajni prijevoz, ali mi nitko nijemogao pomoi. Zapravo je to sasvim nelogino; na koncu, postoji samo odreeni broj

izvora ilegalnih makinacija, a jedva ih je za koje ja ne znam. ak sam proverio talijan-1 Francusko ministarstvo za vanjske poslove (op. prev.)


14/143

ske etvrti mislei da bi joj pratioci iz Col des Moulinetsa mogli dati jedno ili dvaimena. Nita... Onda mi je sinulo. Ilegalni pokuaji? Moda traim na krivom

podruju. Umjesto toga, moda ta zena trai legitimniju pomo, a da ne mora podrob-no nabrajati svoje nelegitimne razloge. Na kraju, ona je bila iskusan terenski operati-vac. Trebalo bi da zna ili zna za stanovite ljude u saveznikim vladama, mada

samo preko vas. Quai d'Orsay.

Naturellement. Ali donje strane, katakombe, gdje za vas moraju postojatiposebne, nepublicirane pogodnosti.

Ako ih je, ja ne znam za njih. Sastajao sam se s nizom ljudi u ministarstvi-ma, ali nikad nisam uo za katakombe.

Londonski Foreign Office1 ih naziva obraunskim centrima. A va StateDepartment se odnosi spram njih manje tankoutno. Odjel diplomatskih transfera.

Imunitet rekao je Havelock. Jeste li neto nali?

Moj je mladi prijatelj proveo proteklih nekoliko sati tragajui. Rekao sammu da je vremensko razdoblje povoljno sueno. Drugim rijeima, ako se neto dogo-dilo, trebalo je da se danas dogodi. Tako se on nakon veere vratio u svoju malu spilju

pod jednim ili drugim izgovorom, pa je prorifljao kroz dananje sigurnosne duplikate.Misli da je to naao, ali ne moe biti siguran, a ne mogu ni ja. Meutim, moda bistevi bili kadri povezati.

to je to?

Jutros u deset i etrdeset pet stigao je dopis iz Ministre des Affairs Etran-gres2 kojim se naruuje otvaranje identiteta. Subjekt: ena, bijele puti, rane tridesete

godine ivota, jezici: slavenski3

, ruski, hrvatskosrpski, pokrivno ime i statistika zahti-jevaju se odmah. A sada, ja znam da postoje tuceti...

Koji odjel ministarstva? prekinu ga Havelock.

etiri. etvrti odjel.

Rgine Broussac rekao je Havelock. Madame Rgine Broussac. Prvipomonik zamjenika. Odjel-IV.

To je veza. To je ime i potpis na zahtjevu.

Ona mi je dvadeset deveta na popisu, dvadeset deveta od trideset jedan. Vi-djeli smo je ja sam je vidio na krae od minute, na ulici, prije gotovo godinu

dana. Jedva da sam Jennu i predstavio. To jedva ima smisla; ona je jedva poznaje, nepoznaje je.

Jesu li okolnosti vaeg susreta prije godinu dana bile znaajne?

Drim da je bilo tako. Jedan je od naih ljudi bio dvostruki agent u francus-koj ambasadi u Bonnu; periodino bi letio na Istok putem Luckenwaldea. Nali smoga na krivoj strani Berlina. Na sastanku Geheimdiensta4

1 Britansko ministarstvo za vanjske poslove (op. prev.)2 Ministarstvo za vanjske poslove (tran.); (op. prev.)3

Tako je u originalu (op. prev.)4 Tajna sluba, nacistika tajna policija (njem.); (op. prev.)


15/143

Izdanak SS1-a na moskovskoj lutki. Rekao bih vrlo znaajno. Gravet jezautio pa pustio ruke. Ta Broussac. Ona je starija ena, zar ne? Prije dosta godinaheroina Rsistancea?2.

Ona i njen mu, da. Njega je ubio Gestapo; to su nali od njega nije bilougodno.

Ali je ona nastavila. Da.

Jeste li, moda, bilo to od toga ispriali svojoj prijateljici? Havelock sevratio u mislima, povukavi dim, a zatim je bacio cigaretu i zgazio je. Vjerojatno.S Rgineom nije uvijek lako, moe biti nagla, kaustina, neki je zovu kujom, ali onato nije. Ona mora biti otra.

Onda mi dopustite da vas upitam neto drugo: s odgovorom sam maglovitoupoznat, ali se zasniva samo na govorkanju; ono to sam proitao nisu se gradili da

je to slubeni materijal. Kritiar je opet prekriio ruke. to je vau prijateljicunavelo da uini to je uinila, da ivi tom vrstom ivota kojim je ivjela s vama, a

oito i prije vas? 1968. glatko odgovori Havelock.

Invazija varavskog bloka?

Taj augustovski ern den. Crni dani. Roditelji su joj umrli, a ona je ivjelau Ostravi s dvoje starije brae, jednim oenjenim. Obojica su bili Dubekovi3

aktivisti, mlai student, stariji inenjer kojemu su za vrijeme reima Novotnogzabranili svaki smisleni rad. Kad su uli tenkovi, mlai je brat bio ubijen na ulici, astarijeg su pokupile sovjetske izvidnice radi sasluanja. Obogaljen je za cijeli ivot ruke i noge potpuno bespomoan. Prostrijelio si je mozak, a ena mu je nestala.Jenna je otputovala u Prag gdje je nitko nije poznavao, i prela u podzemlje. Znala je s

kim mora uspostaviti vezu, znala je to hoe.Gravet je kimnuo; njegovo je lice izgledalo nategnuto ak na slabom svjetlu.

Ljudi koji rade ono to vi radite, mirno, tako efikasno, svi vi imate razliite prie,ali kroz njih prolazi zajednika tema. Nasilje, bol... gubitak. I nepatvorena osveta.

to ste oekivali? Samo si ideolozi mogu priutiti da viu; mi uglavnomimamo druge misli na pameti. Zbog toga smo i upueni. Ne treba nam mnogo pa da

postanemo efikasni.

Ili da prepoznate jedan drugoga, zamiljam.

Pod odreenim okolnostima, da. Mi iz toga nita ne izvlaimo. to elite

rei? Broussacova. Vaa prijateljica s Costa Brave bi se sjeala nje. Mu, braa,

bol, gubitak... sama ena. Takva bi se ena sjeala druge ene koja je izdrala.

Oito da je tako, samo na to nisam mislio. Havelock odsutno kimnu. U pravu ste tiho e. Hvala vam to ste to stavili u perspektivu. Dakako da bi jese sjeala.

Budite oprezni, Michael.1 Akr. od njem. Schutzstaffel, zatitni odred; paravojna organizacija unutar nacistike stranke, koja je

davala Hitlerovu tjelesnu strau, snage sigurnosti, uvare koncentracionih logora, itd. (op. prev.)2 Francuski pokret otpora protiv njemakih okupatora (op. prev.)3 Aleksandar Dubek (1921-), ehoslovaki dravnikije su reforme, dok je bio prvi sekretar KP SSR

(1968-69), izazvale sovjetsku okupaciju zemlje i intervenciju trupa zemalja Varavskog ugovora (op. prev.)


16/143

Zbog ega?

Iskrena, nepatvorena osveta. Meu njima mora da postoji sympathie. Onabi vas mogla izruiti vaima, uhvatiti vas u stupicu.

Bit u oprezan; ali i ona. to mi jo moete rei o tom dopisu? Je li

spomenuto odredite? Ne, ona moe kamo hoe. To e biti sreeno u Affaires Etrangres i o tome

e se utjeti.

to je s njenim pokrivaem? Ime?

To je obraeno ali izvan oiju mog mladog prijatelja, barem veeras. Mo-da e sutra moi zaviriti u arhiv koji je veeras zakljuan.

Prekasno. Rekli ste da je dopisom zatraen neposredan odgovor. Taj jepaso lano ispunjen i izdan. Ona je na putu da napusti Francusku. Moram se brzokretati.

to je jedan dan? Dvanaest sati od sada moda emo nai i ime. Nazovi-te zrakoplovne linije na bazi specijalne hitnosti, a oni e provjeriti u svojim manifesti-ma. Znat ete kamo je otila.

Ali ne sada.

Je ne comprends pas.1

Broussac. Ako je toliko uinila za Jennu, uinit e i vie. Ne bi je ostavilasamu na nekom aerodromu. Sve bi se dogovorilo na drugi nain, tajna utanaenja. Jamoram znati koja su.

I mislite da e vam to ona rei?

Mora. Havelock je zakopao svoju jaknu koja je nezgrapno stajala nanjemu i povukao suvratke oko vrata. Prolaz je bio tunel za vlane povjetarce odozdo-la, a osjeala se hladnoa. Na jedan ili na drugi nain, mora mi rei. Hvala, Gravet,dugujem vam.

Da, dugujete.

Veeras u vidjeti Broussacovu a ujutru otii... ovako ili onako. Ali prijenego odem, elim vam rei da je u Parizu banka u kojoj imam depozit; ja u to sreditii kod trezora ostaviti omotnicu za vas. Nazovite to djelominom isplatom. To jeBanque Germaine na Aveniji George Cinq.

Veoma ste smotreni, ali je li to mudro? U svoj skromnosti, ja sam netopoput javne figure i moram biti paljiv sa svojim poznanstvima. Netko bi vas tamomogao znati.

Ne po imenu za koje ste ikad uli.

Onda, koje u ime upotrijebiti?

Nijedno. Samo kaite gospodin iz Texasa; on je ostavio omotnicu za vas.Ako to ini da se bolje osjeate, kaite da me nikad niste vidjeli. Ja pregovaram okupnji slike za anonimnog kupca u Houstonu.

A ako bude komplikacija?

Nee ih biti. Vi znate kamo idem veeras, pa, u produetku, sutra.1 Ja ne razumijem (franc); (op. prev.)


17/143

Na koncu, mi smo profesionalci, zar ne, Michael?

Ne bih htio da bude drugaije. ie je. Havelock je ispruio ruku. Opet vam hvala. Vi znadete koliko ste mi pomogli. Ne elim ii u detalje.

Moete zaboraviti na omotnicu, ako hoete rekao je Gravet, rukujui se,

gledajui u Michaelovo lice u sjeni. Moda e vam trebati novac, a moji sutrokovi bili minimalni. Ja to mogu dobiti prilikom vaeg idueg dolaska u Pariz.

Ne mijenjajte pravila, predugo smo ivjeli s njima. Ali cijenim glas povje-renja.

Uvijek ste bili civilizirani, a ja nita ne razumijem u vezi s ovim poslom.Zato nju? Zato vas?

Kunem se Bogom da bih to htio znati.

To je klju, zar ne? Neto to znate.

Ako je tako, ja nemam ni najmutniju predstavu o tome to bi moglo biti.

Dovienja, Gravet.Non, au revoir. Ja doista ne elim omotnicu, Mihail. Vratite se u Pariz. To

mi dugujete. Ugledni kritiar se okrenuo i nestao u prolazu.

Biti nejasan s Rginom Broussac ne bi imalo nikakva smisla; ona bi odmahosjetila okolianje, a podudarnost vremena bila bi vie nego nevjerojatna. S drugestrane, dati joj prednost naznaivi rendezvous bilo bi jednako glupo; ona bi to

podruje osigurala ljudima za koje Quai d'Orsay nema pojma da su mu na platnomspisku. Broussacova je bila vrsta, znala je kad njenu vladu treba a kada ne treba

upetljavati, a u zavisnosti od onoga to joj je Jenna rekla, mogla bi smatrati da bilokakvi kontakti s neuravnoteenim amerikim terenskim obavjetajcem vie pozivajuna postupanje neslubenim metodima. U tim metodima nema suzdravanja; opasni su

jer nema linije odgovornosti, samo je skrenut neki novac koji nitko ne eli priznati.Leziguzi, trutovi, i kako ih jo nazvati po imenu ili po isplati, bili su prvi roaci

praktiarima nasilja bez obzira da li ih je zaposlio Rim ili oficir VKR-a u jeftinomhotelu na Rue Etienne. U sutini svi nose smrt, a njihova je smrtonosnost samo pitanjestupnja, a sve ih treba izbjegavati ukoliko nemaju poslodavca. Havelock je shvatio; onmora Broussacovu nai sam, mora je uvjeriti da nije opasan i mogao bi dobitiinformaciju koja je izuzetno vrijedna.

Dok je silazio beskrajnim stepenicama Montmartrea, na pamet mu je palaudna pomisao, kratko razmiljanje o istini. On e rei dio istine, ali ne svu. Laljivciiskrivljavaju istinu, a ona bi mogla sluati njihovu verziju istine, ne njegovu.

Ime joj je bilo navedeno u parikom telefonskom imeniku.

... Nikad vam nisam dao krivu informaciju, a neu poeti ni veeras. Ali toje izvan sankcija. Izvan staze, izuzetno nekonvencionalno. Da biste mogli prosuditikoliko je to daleko, upotrijebite neije drugo ime u Quai d'Orsayu i nazovite mojuambasadu. Upitajte za moj status, a pitanja uputite starijem ataeu Konzularnihoperacija. Recite da sam vas nazvao odnekud s juga i da sam htio ugovoriti sastanak.Kao funkcioner prijateljske vlade, zahtijevajte instrukcije. Telefonirat u vam za desetminuta, ne s ovog telefona, dakako.

Dakako. Deset minuta.


18/143

Rgine?

Da?

Sjetite se Bonna.

Deset minuta.

Havelock je otiao u smjeru juga, do Trga Berlioz, stalno gledajui na sat,znajui da e dodati pet do sedam minuta ugovorenim deset minuta. Razvlaenjevremena novog poziva pod pritiskom esto otkriva vie nego je primalac voljanotkriti. Na uglu je bila cabine, u kojoj je mlada ena vikala u slualicu, uz istodobnegrozniave kretnje. U nastupu vrelog temperamenta zalupila je slualicom i izila izkabine.

Vache!1 uzviknula je mlada djevojka prolazei pored Havelocka, bijesnonamjetajui na ramenu remenje svoje velike torbe.

Otvorio je vrata i uao; produeno vrijeme je sada iznosilo devet minuta.

Nazvao je i sluao. Da? Glas Broussacove zau se nakon prvog zvonjenja. Bila je zabrinuta;

razgovarala je s ambasadom.

Jeste li razgovarali s ataeom?

Kasnite. Rekli ste deset minuta.

Jeste li govorili s njim?

Jesam. Sastat u se s vama. Doite u moj stan to prije moete.

ao mi je. Nazvat u vas malo kasnije.

Havelock!Spustio je slualicu i iziao iz kabine. Pogledom je pretraivao ulicu trae i

slobodni taksi.

Poslije dvadeset dvije minute bio je u drugoj kabini, a u polumraku je jedvarazaznavao brojke. Zapalio je ibicu i nazvao.

Da!

Uzmite metro do stanice Bercy, pa iziite na ulicu. Nekoliko blokova nie,zdesna, nalazi se niz skladita. Ja u biti na tom podruju. Doite sami, jer u znati

bude li drugaije. A ako ne doete sami, ja se neu pojaviti.

To jesmijeno! Sama ena po noi u Bercyu!

A ako u ovaj sat bude ikoga tamo, upozorit u ga na vas.

Protivno zdravu razumu! Na to vi mislite?

Godinu dana ranije u drugoj ulici rekao je Michael. Na Bonn. Slualicu je spustio u vilicu.

Podruje je bilo naputeno, niz skladita mraan, ulina svjetla polusvijetla, jerje takva jaina svjetla odreena opinskom odlukom. Bio je to pogodan sat i lokacijaza susret koji obuhvaa vie nego sastanak s nekim ili razmjenu neke robe. Moglo serazgovarati bez galame uline vreve ili gurkanja s nestrpljivim pjeacima, a za razliku

od cafa ili gradskog parka, bilo je malo takvih mjesta gdje bi se nepoznati promatra1 Krava (fran.); (op. prev.)


19/143

mogao sakriti. Nekoliko osoba koje tu stanuju, a izniknu iz rasvijetljenih kaverni met-roa gore uz ulicu mogu se uz malo panje drati na oku oklijevanje ili naglinestanak bili bi primijeeni; zalutali automobil se moglo vidjeti i nekoliko blokovadalje. Potpuna je prednost u tome, dakako, ako se na mjesto sastanka do e prije dogo-vorenog vremena. I bio je; iziao je iz kabine i uputio se preko Boulevarda de Bercy.

Bila su parkirana dva kamiona, jedan iza drugog, na ploniku ispred platformeza ukrcaj. Njihove su otvorene karoserije bile prazne; stacionarni simboli ranojutarnjedunosti vozaa. ekat e izmeu dva vozila, pa e imati istu vidnu liniju u svakomsmjeru. Rgine Broussac e doi; uzbuena lovkinja, podstaknuta i izazvana, nee semoi suprotstaviti neobjanjenom.

Jedanaest odijeljenih puta uo je priguenu tutnjavu podzemnih vlakova iosjetio treperenje u betonu i zemlji ispod sebe. Zapoinjui sa estim, usredotoio sena ulaz u metro; nije mogla doi prije. Meutim, radioveze su uobiajene i brze;nekoliko minuta poslije drugog poziva stao je prouavati ulice, neeste automobile,

jo rjee bicikle. Nije vidio nita to bi ga uzbunilo, a to bi izazvao i nejbezna ajniji

upad neke neoekivane okolnosti.Dvanaesta tutnjava je prestala. Pod nogama je jo odjekivalo slabo titranje, a

kad je podzemna tutnjava opet zapoela ugledao je njenu nisku, iroku figuru kako seiz jakog svjetla pomalja na slabo osvijetljenoj ulici. Prije nje su izili mukarac i ena;Michael ih je paljivo promatrao. Bili su stariji par, stariji od Broussacove; hodali su

polako i paljivo; oni joj ne bi mogli biti od koristi. Oni su skrenuli lijevo, izaetvrtaste eljezne ograde ulaza, pa krenuli dalje od kamiona i skladita; nisu pripadalinekoj nonoj jedinici. Rgine je nastavila naprijed oklijevajui kod svakog udnoguma, zbiljskog ili zamiljenog. Prola je ispod ulinog svjetla i Havelock se sjetio:koa joj je bila siva kao i kratko iana kosa, to je svjedoilo o godinama muenja

koje kao da nije priznavala, ali su joj iroke plave oi smekavale lice svojomizraajnou, mada su bile zasjenjene. Kad je prolazila ispod svjetla u sjenu, Havelo-cku navrijee Gravetove rijei: Nasilje, bol, gubitak. Rgine Broussac je ivjela usvemu tome i preivjela mirna, oprezna, tiha vrsta i ni na koji nain pobijeena.Uivala je u tajnoj, nevidljivoj moi koju joj je dala njena vlada; to joj je pomoglo u

poravnanju. Michael je razumio; nakon svega, ona je jedna od njih. Preivjelih.

Plonikom je dola do njegove visine ulice. Tiho ju je pozvao izmeukamiona. Rgine!

Zaustavila se, stajala nepokretno, s pogledom ravno ispred sebe, ne gledajui unjega. Rekla je: Je li potrebno drati oruje upereno u mene?

Ja nemam oruje upereno u vas. Ja imam pitolj, ali mi nije u ruci.

Bien! Broussacova se okrenula i podigla torbicu. Prasak je nainio rupuu materijalu; ispod Havelockovih nogu se razmrskae beton i kamen, a rasprsnutikomadii mu probie hlae, okrznuvi mu noge. Za ono to se uinili Jenni Karas! viknula je ena, iskrivljena lica. Ne miite se! Jedan korak, jedna kretnja inainit u vam rupu u vratu.

to to radite?

to ste vi uinili! Za koga sada radite?

Za sebe, prokletstvo! Za sebe i za Jennu! Havelock je podigao ruku,

instinktivan pokret, ali i molba. Nije bila prihvaena.


20/143

Iz razmrskane torbe zau se druga eksplozija; metak mu je okrznuo vanjskustranu dlana, pa rikoetirao s metala kamiona, zazvidivi u noi.

Arrtez!1 Uskoro bih mogla izruiti i le, kao i tijelo koje jo die. Modaono prvo radije u vaem sluaju, cochon.2

Izruiti kome? Rekli ste mi da ete me nazvati ubrzo nisu li nekako tako glasile vae

rijei. Dakle, uskoro e ovdje biti nekoliko mojih kolega, nakon isteka vremena kadsam htjela riskirati. Za manje od trideset minuta osjeali biste se sigurnim; pokazali

biste se. Kad oni stignu, odvest emo se do kue u pokrajini gdje emo imati sjedeljkus vama. Onda emo vas predati Gabrielu. Oni vas ludo trebaju. Nazvali su vasopasnim, to je bilo sve to je trebalo da znam... s onim to ve znam.

Ne vama! Ja sam opasan za njih, ne za vas!

Za koga me uzimate?Nas uzimate?

Vidjeli ste Jennu. Pomogli ste joj...

Vidjela sam je. Sluala sam je. ula sam istinu.

Kako ona u nju vjeruje, a ne kako je uistinu! Sluajte me! Posluajte mene!

Govorit ete pod prikladnim okolnostima. Vi ih znadete kao to ih ja znam.

Meni nisu potrebne kemikalije, vi gruba ensko! Neete uti nita druga-ije!

Slijedit emo proceduru odgovori mu Broussacova, izvukavi ruku i pi-tolj iz izrupiane trobe. Maknite se od tamo nastavi, gestikulirajui s orujem. Stojite u sjeni. To mi se ne svia.

Svakako da joj se ne svia, pomisli Havelock, gledajui staru enu kako trepeoima. A kao to je est sluaj sa starijim ljudima, no nije bila saveznica njenomvidu. Zbog toga je stalno micala glavom odlazei od osvijetljena ulaza u metro;neoekivane su je sjene brinule kao i zvukovi. Morao je odravati razgovor, da skrenedio njene koncentracije.

Vi mislite da e amerika ambasada trpjeti to to radite? upita jeMichael, iziavi iz sjene koju su stvorile rebrenice otvorena kamiona i prosipanjeulinog svjetla.

Nee biti meunarodnog incidenta; mi nemamo alternative ve da vamdamo sedative. Po njihovim rijeima, vi ste opasni.

Oni to nee prihvatiti i vi to znate.

Imat e malo izbora. Gabrielu je reeno da postoji krajnje abnormalna situ-acija u kojoj e bivi ameriki obavjetajni oficir strunjak za tajne aktivnosti moda pokuati kompromitirati funkcionera Quai d'Orsaya. Predviena konfrontacija

bit e dvadeset milja od Pariza, blizu Argenteuila, a od Amerikanaca se trai da ublizini imaju kola s naoruanim ljudima. Uspostavljena je radiofrekvencija. Mi emoameriki problem predati Amerikancima im saznamo prirodu iznuivanja. Mi titimointerese nae vlade. Savreno prihvatljivo, ak velikoduno.

Kriste, vi ste temeljiti.

1 Stanite! (fran.); (op. prev.)2 Svinjo (fran.); (op. prev.)


21/143

Vrlo. Poznavala sam ljude poput vas, a nekada smo takvim enama ialiglave. Ja vas prezirem.

Zbog onoga to vam je rekla?

Poput vas, ja znam kad sam ula istinu. Ona nije lagala.

Slaem se. Jer ona vjeruje u sve to ba kao to sam i ja vjerovao. Anisam bio u pravu Boe, kako sam se varao ba kao to ona sada nije u pravu.Mi smo upotrijebljeni, oboje smo bili upotrijebljeni.

Od vaih ljudi? S kojom svrhom?

Ja to ne znam!

Sluala ga je, a koncentracija joj stade slabiti. Nije si mogla pomoi jer ju jeneistraeno suvie podbadalo.

Zato mislite da bih vas nazvao? upita je. Za ime Krista, imao samsnagu da vas potraim, a mogao sam vas i zaobii! Vi mi ne trebate, Rgine. Mogao

sam bez vas saznati ono to sam htio saznati. Telefonirao sam vam jer sam vamvjerovao!

Broussacova je mirnula, a sivo meso oko oiju joj se nabralo u mislima. Imat ete priliku da govorite pod pravim okolnostima.

Nemojte to initi! uzviknu Michael, zakoraivi kratki korak. Nije puca-la; nije micala pitolj. Stavili ste to u pokret, morat ete me predati! Znaju da samto ja i bit ete prisiljeni na to! Vai e prijatelji inzistirati. Oni nee voditi rauna ovaem miljenju, bez obzira na to to biste uli od mene pod pravim okolnostima!

Zato bismo izgubili?

Zato jer su lagali ambasadi. Lagali su im ljudi koji su vraki gore!Oi stare ene su mirnule dok se trzajem povukla. Nije pucala kad se on

pomaknuo prije nekoliko sekundi.

Sad!

Havelock se bacio naprijed, ispruene desne ruke, ravne i vrste poputeljezne ipke. Uspostavio je dodir s pitoljem i gurnuo ga ustranu kad je trei prasakrazbio tiinu naputene ulice. Lijevom je rukom zgrabio cijev i istrgnuo joj pitolj izruke, a onda ju snano odgurnuo na zid skladita.

Cochon! Tratre!1 vikala je Broussacova, izobliena lica. Ubijte me!

Od mene neete nita saznati!Podlakticu joj je drao na vratu osjeajui jake bolove od rane na ramenu

i pritiskao joj glavu u cigle, s orujem u svojoj ruci. Ono to ja elim ne moese iz vas izvui silom, Rgine rekao je, hvatajui dah. Zar to ne razumijete? Tomora biti dano.

Nita! Koji su vas terroristes kupili? Meinhofove kukavice? Arapskesvinje? Izraelski fanatici? Brigate rosse? Tko hoe ono to moete prodati?... Ona jeznala. Ustvrdila je to! A vi je morate ubiti! Ubijte najprije mene, izdajico!

Havelock je polako poputao pritisak svoje ruke i, jo sporije, stade se odmica-

ti od nje. Znao je rizik; nije ga uzeo lako. S druge strane, znao je Rgine Broussac.1 Svinjo! Izdajice! (fran.); (op. prev.)


22/143


23/143

Kako ga je mogla prihvatiti?

Doveo joj ga je ovjek identificiran kao stariji atae madridskih Konzular-nih operacija.

Konzularnih...Madrid? Gdje sam ja bio?

Madrid.Isuse, sve do tih trenutaka?

Kojih trenutaka?

Cijele te proklete stvari. Koje su joj instrukcije dali?

Da se te veeri sastane s jednim ovjekom i s njim napusti Barcelonu.

Je li to uinila?

Nije.

Zato nije?

Uhvatila ju je panika. Prema njenim rijeima, njoj se sve sruilo. Osjealaje da vie ne moe imati povjerenja ni u koga. Pobjegla je.

Hvala Bogu. Ja ne znam tko je ubijen na toj obali, ali je smrt bila Jeninamijenjena. Na neki nain, to cijeli dogaaj ini bestidnijim. Tko je bila ona? Netkotko nije imao pojma nioemu? Tamo su doveli neku enu da baca frisbee1 namjeseini znajui unaprijed da e umrijeti.Kriste, koja vrst ljudi su oni?

Ustvrdite preko Madrida. Atae iz Konzularnih operacija.

Ne mogu. Nahranili su je s jo jednom lai. U Madridu nema jedinice ConsOpa; klima je suvie loa. Djeluje iz Lisabona, jedan sat udaljenosti.

Rgine je utjela, gledajui u njega. to se dogaa, Michael?

Havelock je gledao fontanu, vodoskok na tamnoj vodi. Njene rasprene kapisu slabile u dometu, nestajale su, umirale; negdje je neija ruka okretala ruicu,zatvarajui vodu preko noi. U mojoj vladi djeluju laljivci na vrlo visokimmjestima. Oni su prodrli na podruja za koja sam mislio da je u njih nemogue

prodrijeti. Oni kontroliraju, ubijaju lau. A netko u Moskvi radi s njima.

Moskva? Jeste li sigurni.

Siguran sam. U rije ovjeka koji se nije bojao umrijeti, ali se bojao ivjetionako kako sam mu zaprijetio da e biti prisiljen ivjeti. Netko u Moskvi, netko okome kontrolori KGB-a nita ne znaju, on je u dodiru s laljivcima.

Radi koje svrhe? Vi? Da bi unitili vau vjerodostojnost, zatim vas ubili?Da bi obezvrijedili neki noviji pothvat ruei profesionalnu prolost mrtva ovjeka?

Nisam ja; ja sam samo dio toga. Prije to nije bilo vano, sada sam vaan. Havelock je okrenuo glavu i pogledao u staru Broussacovu, ije je lice sada bilo blagoi suosjeajno ali ipak pepeljasto na mutnom svjetlu. Zato jer sam vidio Jennu, zatoto sam naao da je iva. Sada moraju mene ubiti. I nju moraju ubiti.

Zato? Bili ste najbolji!

Ne znam, ja samo znam da je Costa Brava mjesto gdje moram potraitiodgovore. Tamo je poelo za Jennu i mene... gdje je trebalo i da zavri. Jedno od nasmrtvo, drugo umire iznutra, svreno. Van.

1 Trg. naziv za mali plastini disk, obino promjera 20 do 25 cm, koji se baca zaokretnom kretnjom radirekreacije ili na takmienju (op. prev.)


24/143

Ona sada umire iznutra. Zapanjilo me da moe funkcionirati kao to ini,kretati se kao to pokazuje. Ona je izuzetna. Rgine je zautjela. Fontana vie nijerasprivala kapi, pa su ostala samo prokapljavanja to su lijeno padala u bazen uobliku tanjura. Voljela vas je, znate.

Prolo vrijeme?

O, da. Svi se uimo prihvaati nove realnosti, zar ne? U tome smo bolji odveine ljudi jer je nagla promjena stari znanac a moe nam biti i neprijatelj. Mi stalnotraimo izdaju u drugima; mi je propovijedamo. A itavo to vrijeme nas iskuavajunai protivnici u vrstoj namjeri da nam zavedu duh i apetite. Ponekad uspijevamo,

ponekad oni. To je realnost.

Beskorisnost doda Havelock.

Vi ste previephilosophe u ovom poslu.

Zbog toga sam iziao. Michael odvrati pogled. Vidio sam joj lice uprozoru aviona u Col des Moulinetsu. Njene oi. Kriste, bilo je strano.

Uvjerena sam da je bilo tako. Dogaa se. Mrnja zamjenjuje ljubav, zar ne?To je jedina obrana u takvim sluajevima... Ubit e vas ako bude mogla.

O, Boe... Havelock se nagnu naprijed, s laktovima na koljenima, dok jebradu oslonio na dlanove, zurei u vodoskok. Toliko je volim. Volio sam je i onenoi kad sam je ubio, znajui da e dio mene uvijek ostati na toj obali do kraja mogivota. Neto unutar mene mi je pokuavalo rei da nam rade strane stvari, ali nisamhtio sluati... Bio sam previe pozlijeen da bih sebe sluao. Ja, ja, mene! Nisammogaosebe maknuti s puta i uti istinu koja vie!

Bili ste profesionalac u profesionalnoj krizi blago e Rgine, dodirnuvi

mu ruku. Prema svemu onome to ste nauili, s ime ste ivjeli godinama, uiniliste to ste morali uiniti. Profesionalac.

Michael okrenu glavu i pogleda je. Zato nisam bio svoj? upita jedno-stavno. Zato nisam sluao druge krike, one koje nisam mogao istjerati iz grla?

Vi to znate.

Znam da je volim... volio sam je i onda kad sam mislio da je mrzim, kad jetaj profesionalac u meni oekivao da e je vidjeti kako umire, jer bih tako zatvoriozamku neprijatelju. Nisam je mrzio. Volio sam je. Znadete li zato ja to znam?

Zato, mon cher1?

Zato jer nije bilo zadovoljstva u dobijanju, ni najmanjeg. Jedino preokret,jedino tuga... samo sam elio da bude kako nije moglo biti.

Zbog toga ste izili, zar ne? To je ono to smo uli, u to mi je bilo veomateko povjerovati. Sada razumijem. Veoma ste je voljeli.Menije ao, Michael.

Havelock je zatresao glavom, zatvorio oi; tama mu je godila na trenutak. U Barceloni rekao je opet otvorivi oi, gledajui u mirnu povrinu bazena ispredsebe. to joj se dogodilo? Kaite mi to vam je rekla.

Ne moe razumjeti to se dogodilo. Da li su vas Sovjeti uistinu kupili ili jeWashington naredio njeno smaknue? To joj je enigma silna enigma. Otputovala je

iz panjolske i otila u Italiju, ila je od grada do grada, traei onih nekoliko ljudi za1 Moj dragi (fran.); (op. prev.)


25/143

koje je mislila da u njih moe imati povjerenja, nadajui se da e joj tako pomoi,sakriti je. Ali su uvijek bila pitanja: gdje ste vi? Zato je sama, a ne s vama? Spoetka,nije se usudila rei, a kad bi rekla nitko joj nije htio povjerovati. Kada god bi isprialasvoju priu i bila odbijena, osjeala je da mora opet u bijeg, uvjerena da bi je neki odnjih mogli zgrabiti, a vi biste doli za njom. ivi s komarom da ste uvijek tamo,

slijedite je lovite je. A kad se nakratko smirila na sigurnom mjestu, pod pokriva-em, pojavio se jedan Rus, netko koga ste oboje poznavali u Pragu, kolja KGB-a.Podudarnost? Tko je mogao rei? Opet bi nagnula u trk, ali je tog puta ukrala velikusvotu novca od svog poslodavca.

Pitao sam se u vezi s tim. Kako je mogla kupiti svoj izlazak iz Italije, preipreko granice, otii u Pariz. U usporedbi s nekim drugim rutama, putovala je prvo-klasno.

Broussac se nasmijala. Plave oi su joj oivjele u sjeni, to mu je govorilo dae uslijediti kratki tren zabavnijeg tona. Smijala se u vezi toga tiho, dakako ali je smijeh bio dobar; to to se mogla smijati bilo je dobro, Michael. Znate na to

mislim? Na minutu-dvije bila je poput djevojice koja se sjea neke lakrdije. ujem joj smijeh u snu... kad je ne ujem da vriti. Njen je smijeh uvijek

bio tih, nikad glasan, ali nekako pun... odjek duboko u njoj. Voljela se smijati; to joj jebilo oputanje, neto to obino nije bilo doputeno, pa je u tome jo vie uivala kadbi se dogodilo. Zastao je, a pogled mu je opet obuhvatio fontanu. Kako je ukralanovac? Gdje?

Milano.

Sovjeti gmiu po cijelom Milanu. Koga god je vidjela to je bila migra-cijska podudarnost... Oprostite, to se dogodilo?

Radila je u onoj ogromnoj trgovini na Piazza del Duomo, u onoj gdje seprodaju knjige, asopisi i novine iz cijelog svijeta. Znadete li je?

Vidio sam je.

Zbog svojih jezika je dobila posao, pa je obojala kosu, nosila naoari, sveuobiajene stvari. Ali je njena figura izazvala nepodijeljenu panju vlasnika, svinje skrupnom enom koje se strano bojao, i s osmero djece. Stalno bi je pozivao u svojured, surovo postupao s njom i za njene usluge obeavao joj Galeriju Vittorio.1 Jednogdana u podne u trgovinu je uao Rus; prepoznala ga je i znala da mora bjeati; bojalase da je povezan s vama, da vi pretraujete Evropu traei je... U vrijeme objeda, ona

je doslovce napala vlasnika u njegovu uredu, tvrdei da ona vie ne moe ekati na

njegove usluge, te da se samo mali zajam nalazi izmeu njih i apsolutne ekstaze. Sadaje ve imala skinutu bluzu, ali i novarku sirotog ovjeka ispod stolice. Gotovo ustanju apopleksije, idiot je otvorio kasu, gdje je bio pohranjen utroak od nekolikodana bio je petak, ako se sjeate.

Zato bih se sjeao? prekinu je Havelock.

Doi emo na to rekla je Rgine, s djelominim osmijehom na usnama. Bez obzira na sve, kad je omatorjeli, znojni Lothario otvorio kasu a naa Jennaskidala grudnjak, on joj je drhtavih ruku izbrojao nekoliko tisua lira a ona ga jeudarila u glavu stolnim satom. Zatim je nastavila prazniti sef, osupnuta koliinomnovca koji je prepunio odjeljke u kasi. Taj joj je novac bio paso i ona je to znala.

1 Poznata trgovaka galerija u centru Milana (op. prev.)


26/143

A ujedno i poziv policiji da zapone lov za njom.

Lov koji se mogao odgoditi, a odgoda joj je omoguila da napusti Milano.

Kako?

Strah, pometnja, zbunjenost odgovori mu Broussacova. Jenna je

zatvorila kasu, svukla vlasnika do gola i posvuda ga oznaila kratkim trakama od ruaza usne. Zatim je nazvala njegovu kuu i, razgovarajui s kunom pomonicom, reklada vlasnik hitno zahtijeva da njegova ena doe u trgovinu za jedan sat, ni prije nikasnije.

Strah, pometnja, zbunjenost suglasio se Michael, kimnuvi. Oborilaga je jo jednom, inei sve da ostane gdje jest, pretpostavljajui da mu nee pasti na

pamet da potri do sefa ispred svoje ene, dodajui rietu u kome je ve bio... A,dakako, ona je sa sobom ponijela i njegovu odjeu doda Havelock, nasmijeivi se,sjeajui se ene koja je bila Jenna Karas.

Dakako. Iduih nekoliko sati je provela sakupljajui svoje stvari, znajui da

e policija prije ili kasnije izdati potjernicu za njom. Skinula je boju s kose. Zatim sepridruila gomili na milanskoj eljeznikoj stanici.

eljeznica...? Michael se nagnuo na klupu i pogledao u Rginu. Vlak. Uzela je vlak za Rim! Eto tada sam je vidio!

To je trenutak koji nee nikad zaboraviti. I eto vas tamo, stojite, zurite unju. ovjek koji ju je prisilio da se skriva, da bjei, koji ju je natjerao da promijeniizgled i promijeni slijed svojih jezika. Jedina osoba na zemlji koje se boji mogla bi je

pronai, ubiti je a ona je tamo; sve njeno preruavanje je otilo, prepoznao ju jeonaj kojeg se najvie bojala.

Da ok nije bio tako paralizirajui, da sam samo bio bri... toliko toga bibilo drugaije. Michael je istegnuo vrat unazad i doveo ruke do lica, pokrivi oi. O,Kriste,bili smo tako blizu! Vikao sam joj, vritao i nastavljao vritati, ali je onaiezla. Izgubio sam je u vrevi; nije me ula nije me htjela uti i izgubio sam je. Havelock je spustio ruke i stegao rub kamene klupe. Uslijedila je Civitavecchia.Je li vam priala o tome?

Da. Tamo je vidjela podivljalu ivotinju koja ju je pokuavala ubiti namolu...

To nijebila ona! Kako je mogla pomisliti da sam tako mislio? Isuse, jebenakurva s dokova! Michael se savladao; nema smisla izgubiti vlast nad sobom.

Vidjela je to je vidjela

mirno

e Broussacova.

Nije mogla znati tovi mislite.

Kako je znala da u otii u Civitavecchiu? Tamo mi je ovjek rekao da jemislila kako u ispitivati taksiste. Nisam. Bio je trajk, iako ih je nekoliko vozilo,mislim.

Tako je, a vi ste najbolji meu lovcima. Sami ste je nauili da je najboljinain da se nevieno izae iz zemlje otii na zaposlenu obalu u ranim satima jutra. Uluci uvijek ima nekoga tko je voljan posredovati oko mjesta, mada jedino u prostoruza teret. Pitala je ljude u vlaku, gradei se da je supruga Poljaka u trgovakoj mornari-ci, a mu joj je na teretnjaku. Ljudi nisu glupi; shvatili su; jo jedan par naputa Med-vjedove ape. 'Civitavecchia', rekli su joj. 'Pokuajte u Civitavecchii.' Pretpostavila jeda biste i vi mogli doi do istog zakljuka bazirajui se na onome to ste je nauili pa se tako pripremila. Bila je u pravu; vi ste stigli.


27/143

Drugaijim putem rekao je Havelock. Zbog konduktera treeg vago-na vlaka koji se sjeao belle ragazze.1

Bez obzira na sve, ona je pretpostavila tu mogunost i postupila je u skladus njom, stavljajui se u poloaj promatraa. Kao to sam rekla, ona je izuzetna.

Napetost, pritisak. Uiniti to to je ona uinila bez panike, sama stvoriti strategiju... toje izuzetno. Mislim da ste bili sjajan uitelj, Michael.

Imala je deset godina obuke prije nego sam je upoznao. Bilo je mnogo togato je ona mene mogla poduiti, i tako je bilo. Vi ste joj dali pokriva i diplomatsku

potvrdu. Kamo je otila? Kakve ste aranmane uinili?

Kako ste to saznali?

Nemojte me initi da platim cijenu, dugujem mu. Umjesto toga, dopustitemi da vam ga poaljem. Nemojte ga izdati; sami ga upotrijebite. Neete poaliti, alimi je potrebna garancija.

Prilino pravedno. Talente bi trebalo dijeliti, a ja potujem poiljaoca.

Sjeam se Bonna. Kamo je otila?

U Sjedinjene Drave.

Havelock je zapanjeno gledao u staru enu. Kako ste tosmislili?

Pregledavala sam odgovarajue telegrame iz vaeg State Departmenta, tra-ei bilo kakvo spominjanje Jenne Karas. Zaista, bilo je tamo. Jedini umetak datirandesetog sijenja, u kojem se ukratko navode dogaaji kod Costa Brave. Opisana jekao infiltratorka uhvaena u obratnoj stupici, kojom je prilikom izgubila ivot, a smrtsu potvrdila dva odijeljena opaanja i sudskomedicinsko ispitivanje njene okrvavljene

odjee. Taj je fascikl zatvoren na zadovoljstvo Konzularnih operacija. Rote2 to imaju nato e Michael. Aye, aye, sir.3 Slijedei sluaj,

molim.

Neuvjerljivost je bola oi, dakako. Vienja svjedoka mogu biti kriva, aliforenziki laboratorij mora raditi s materijalima. Ali ih nisu mogli imati, ti materijalinisu mogli biti autentini. Ne samo da je Jenna Karas veoma iva i sjedila u momuredu, ve ona nije nikad ni bila na toj plai u Costa Bravi. Sudskomedicinska potvrda

je bila la, a netko je to morao znati, netko tko je htio da la bude prihvaena kaoistina. Broussacova je zastala. Pretpostavljala sam da ste to vi. Okonanjeizvrno, smaknue po planu. Ako su vas kupili Sovjeti, koji bi mogli imati bolji dokaz

nego onaj to je od State Departmenta? Ako ste izvravali vaingtonske instrukcije,niste im mogli dozvoliti da misle kako niste uspjeli.

U svjetlosti onoga to vam je ona rekla, mogu razumjeti.

Ali ja nisam bila zadovoljna; prihvaanje je bilo suvie jednostavno, pasam dalje gledala. Otila sam do kompjutera za obradu podataka i stavila njeno ime uscanner4 sigurnosti koji se tie protekla tri mjeseca... To je bilo izvanredno. Pojavila...................

1 Lijepe djevojke (tal.); (op. prev.)2 Uobiajena ili mehanika rutina ili postupak; serija sudovanja na brzaka (op. prev.)3 Osoba koja glasa afirmativno; da: arhaino ili dijalektalno osim kod vokalnog glasanja (engl.): (op.

prev.)4 Ureaj, obino elektronski, koji se upotrebljava za mjerenje ili ispitivanje neke koliine ili stanja u

odreenom sistemu, regiji ili podruju (op. prev.)


28/143

se ne manje od dvanaest puta, ali nikad u komunikejima State Departmenta. Sve samto nala na telegramima iz Centralne obavjetajne agencije, a ispisano na vrlo udnom

jeziku. Uvijek je bilo isto, telegram za telegramom: vlada SAD izdala je cirkular snjenim opisom i imenom Karas koje je bilo tree ili etvrto na popisu pola tucetalanih imena. To je bilo vrlo klasificirano istraivanje, ali oito vrlo intenzivno.

Traila se najira suradnja. To je bilo udno, gotovo amaterski. Kao da jedna granavae obavjetajne zajednice nije htjela da druga znade to radi.

To nije mene oteretilo?

Obratno. Pronali su vas, la je otkrivena.

Onda, zato nisu izdali cirkular zbog mene?

Jesu, postoji. Od prije pet dana.

Pet dana, pomisli Havelock. Palatine. Ali vi niste znali za to.

Oni u Quai d'Orsayu koji su vas uveli kao ameriku vezu, oni su znali, a to

bi rutinski stiglo na moj stol. Meutim, ni vi ni ja nismo spominjali jedno drugo usvojim izvjetajima. To je bilo razumijevanje meu nama.

Sluilo je svrsi. Je li cirkular ili poziv na oprez specifian. Jesam li dobiopriljepnicu?

Ne. Jedino da je imperativno da vas se locira kao mjera unutranjesigurnosti. Opet, pretpostavljala sam ovako: otkriveni ste, ili kao prebjeglica, ili kaoosoba koja je lagala svojim pretpostavljenima, pa iezla. Zaista nije bilo vano to jeod toga dvoga. Zbog Jenne Karas, vi ste bili neprijatelj u svakom sluaju. To mi je

potvreno kad sam nazvala ambasadu.

Zaboravio sam. Ja sam opasan.

Jeste. Nekome. Provjeravala sam u Londonu, Bruxellesu, Amsterdamu iBonnu. Oba su dopisa u cirkulaciji, oba imaju najvii prioritet, ali nisu povezani.

Jo mi niste odgovorili na pitanje. Zato ste je uputili u Drave?

Upravo sam vam odgovorila; vi niste sluali. Potraga za njom a sada i zavama centrirana je na Evropu. Rim, Sredozemlje, Pariz, London... Bonn. Zaokretskree na sjever, uzima se da je odredite istoni blok. To je linija napredovanja nakoju su se usredotoili, gdje su se njihovi agenti razvili u lepezu, povlaei izvore ikontakte. Nee im pasti na pamet da gledaju u svoje dvorite, kraj sue.

Stranje dvorite odsutno e Michael.

Qu'est-ce que c'est?1

C'est amricain. Peu importe.2 Kad je otila?

U tri i trideset danas poslije podne... sada ve juer poslije podne. AirFrance do New Yorka, diplomatski status, pokrivno ime izvueno iz mrtve arhive neumrljano, dakako.

I nepoznato.

Da, to nije vano. Bit e izmijenjeno.

Kakva su utanaenja?1

to je to? (fran.); (op. prev.)2 To je ameriki. Nije vano (fran.); (op. prev.)


29/143

Nai e se s jednim ovjekom; nema sumnje da se ve sastala s njim. On ese pobrinuti za utanaenja, a naa je politika da nikad ne pitamo kakva su. Istu vrstljudi imate ovdje u Parizu, Londonu, Amsterdamu, gdje god hoete. Oni ne razgo-varaju s vama izravno.

Posrednici na polovini puta rekao je Havelock koji ljude to im ihaljemo vode na sigurne teritorije, osiguravajui im identitet, papire, obitelji s kojimae ivjeti, paljivo odabrana naselja i gradove. Mi plaamo preko slijepih kanala, anakon kontakta nismo vie upregnuti. Nikad nismo uli za njih; neznanje je na dnev-nom redu. Ali, postoji i druga strana, zar ne? Mi doista ne znamo to se dogaa s timljudima, je li tako?

Sa sigurnim transferom, nae su obaveze ispunjene. Oni vie ne pitaju a mivie ne nudimo, takvo je uvijek bilo razumijevanje izmeu nas. Ja, to se mene tie,nikad nisam bila znatieljna.

Ja jesamznatieljan, Rgine, ludim od toga! Ona je sada na vidiku, mogu jenai! Ja nju mogu nai! Za Kristovo ime, pomozite mi! Kome ste je uputili?

Vi mnogo traite, Michael. Traite od mene da prekrim povjerenje za kojesam se zaklela da ga neu prekriti. Mogla bih izgubiti vrijednog ovjeka.

Ja bih mogao nju izgubiti! Pogledajte me! Kaite mi da ne bih isto uinioza vas! Da je to va mu, a ja da sam tamo, i Gestapo je doao za njim, pogledajte mei recite mi da vam ne bihpomogao?

Broussacova je nakratko zatvorila oi, kao da je udarena. Taj spomen nijeljubazan, a nije bez istine. Vi ste umnogome slini njemu... Da, pomogli biste mi.

Izbavite me iz Pariza. Odmah.Molim vas!

Rgine je utjela na trenutak, dok su joj oi pretraivale njegovo lice. Bilobi bolje da to sami uinite. Ja znam da moete.

Moglo bi potrajati danima! Morao bih se rutirati kroz stranja vrata uMeksiku ili Montrealu. Ne mogu gubiti vrijeme. Ona je svakim satom sve dalje. Znateto se moe dogoditi. Mogla bi biti progutana, dok se kree iz jednog kruga u drugi, ada joj nitko nita ne kae. Mogla bi ieznuti i ja je vie nikad ne bih naao!

Vrlo dobro. Sutra. Podnevni let u concordeu1. Bit ete Francuz, landelegacije u Ujedinjenim narodima. Dokument bacite u klozet i pustite vodu isteminute kad stignete na terminal u Kennedyu.2

Hvala. A sada o ovjeku nap puta. Tko je on?

Dobacit u mu rije o vama, ali on moe odabrati da vam nita ne kae.

Dobaciti rije njemu. Tko je on?

Taj se ovjek zove Handelman. Jacob Handelman. Sveuilite Columbia.

1 Prvi komercijalni nadzvuni avion anglo-francuske konstrukcije, koji moe letjeti brzinom od preko2160 km/sat (op. prev.)

2Njujorki aerodrom za meunarodne letove (op. prev.)


30/143

17

ovjek s jednom trakom na svakom obrazu sjedio je za malim stolom ispodzavojitog podija u prostoriji za strategiju, u podzemlju Bijele kue. Meso na njegovuuglatu licu bilo je nategnuto; na mjestu su ga drali avovi ispod smee samoljepivetrake, tako da se doimao poput robota, jezovito. Odgovarao je priguenim mono-tonom, a odgovori koje je davao jaali su o njemu sliku ovjeka koji nije sasvim svoj,ali koji ipak govori supersuzdrano. Istini za volju, bojao se: agent potvrde s Col desMoulinetsa bio bi jo prestraeniji prije trideset pet minuta, kad je skup ljudi to su gaokruivali bio potpun. Sada su bila etvorica. Predsjednik se uklonio. On je razvojradnje promatrao iz jednog nevidljivog pregraenog prostora iza platforme, kroz

premazano staklo koje je bilo dijelom unutranjeg zida i nije se razlikovalo od njega.U sobi su izgovarane rijei koje ne mogu biti izgovorene u njegovoj nazonosti; nijesmio biti svjedokom nareenja za otpremu na alpskom prolazu, i ranijih komunikacijakoje su ukljuivale frazu izvan spasa.

Ispitivanje je prolo pola puta. Dravni podsekretar Emory Bradford sondiraoje ono to je najvie tralo, dok su ambasador Brooks i general Halyard biljeili usvoje blokove pod otrim svjetlom tensor svjetiljaka.

Neka ovo razjasnimo rekao je Bradford. Vi ste bili terenski oficir zapotvrdu i jedini u dodiru s Rimom. Je li to tono?

Da, sir. I sasvim ste sigurni da nijedan drugi lan jedinice nije bio u kontaktu s

ambasadom?

Da, sir. Nije, sir. Ja sam bio jedini kanal. To je standardno ne samo izrazloga sigurnosti ve da bi se izbjegla i svaka pometnja u nareenjima. Jedan ihovjek prenosi, drugi ih prima.

Pa ipak kaete da je Havelock dvojicu lanova jedinice spominjao kaostrunjake za eksploziv, to je injenica koje niste bih svjesni.

Nisam.

Ali kao terenski funkcioner potvrde...

Agent potvrde, sir.

Oprostite. Kao agentpotvrde, zar nije trebalo da znate?

Normalno. Trebalo je.

Ali niste znali, a jedino objanjenje koje ste nam dali jest u tome da je tajnovi regrut, Korzikanac po imenu Ricci, unajmio dvojicu o kojoj je rije.

To je jedini razlog koji mogu smisliti. Ali je Havelock bio u pravu; ako nijelagao.

Izvjetaji iz Col des Moulinetsa istiu da je u to vrijeme bilo mnogoeksplozija u blizini ulaza na most. Bradford je prelistavao papire ispred sebe.


31/143

Ukljuujui i jaku detonaciju na cesti koja se dogodila otprilike dvanaest minutanakon sueljenja, ubivi tri talijanska vojnika i etiri civila. Oito je da je Havelockznao o emu govori; nije vam lagao.

Nisam mogao znati, sir. Bio sam u nesvjestici... krvario sam. Kurvin...Havelock me izrezao.

Da li ste medicinski zbrinuti kako treba? prekinu ga ambasador Brooks,podigavi pogled sa utog bloka ispod svjetiljke.

Da odgovori mu agent; desna mu je ruka skliznula preko lijevog zglav-ka, pa je prstima gladio blistavo kuite svog kronometra. Jedino doktori nisu si-gurni hoe li rane zahtijevati plastinu kirurgiju, a ja mislim da bi to trebalo.

To je njihovo podruje, dakako rekao je dravnik.

Ja sam... koristan, sir. Bez operacije sam oznaen, sir.

Uvjeren sam da e podsekretar Bradford prenijeti to bolnici Walter Read

rekao je general, itajui notes. Kaete da nikad niste vidjeli tog ovjeka, Riccija nastavi Bradford da

ga niste vidjeli prije brifmga u Rimu, netom prije nego je jedinica odletjela do Col desMoulinetsa. Je li to tono?

Da, sir. Nisam, sir. Nikad ga nisam vidio. Bio je novi.

I niste ga vidjeli kad vam se povratila svijest poslije dogaaja na mostu.

Ne, nisam.

Ne znate kamo je otiao?

Ne, sir.

Ne zna ni Rim tiho je dodao podsekretar, naglaeno.

Saznao sam da je kamion udario jednog talijanskog vojnika i prilino gad-no ga udesio, tako da je vritao kao da e mu prsnuti glava. Netko je rekao da je imao

plavu kosu, pa sam pretpostavio da je to bio Ricci.

I?

Iz ume se pojavio neki ovjek netko s otvorenom ranom na glavi, i od-vezao ga.

Kako ste to saznali?

Pitao sam, mnogo sam pitao... poto sam primio prvu pomo. To mi jeposao, sir. Tamo je bila ludnica, Talijani i Francuzi su se posvuda derali. Ali ja nisamnapustio mjesto dogaaja sve dok nisam utvrdio sve to sam mogao ne doputajuinikome da menepita.

Trebalo bi vam odati priznanje rekao je ambasador.

Hvala vam, sir.

Recimo da ste u pravu. Bradford se nagnuo naprijed. Plavokosi mu-karac je bio Ricci, a netko s ranom na glavi ga je izvukao odanle. Imate li ikakvu

predstavu o tome tko je to mogao biti?

Mislim, da. Jedan od ljudi koje je doveo sa sobom. Drugi je ubijen.


32/143

I tako su Ricci i taj drugi ovjek otili. Ali Rim nije nita uo o Ricciju. Dali biste rekli da je to normalno?

Nikako, sir. Ni najmanje normalno. Kad se god neto dogodi nekome od tihljudi, oni nas stisnu zbog svega to bi mogli dobiti, i oko toga ne gube vrijeme. Naa

je politika u crnim operacijama ista. Ako ne moemo evakuirati ranjene...

Mislim da razumijemo prekinu ga Halyard; antene starog vojnika uhva-tile su signal skriven u vojnikovu rjeniku.

Onda, ako je vae miljenje da su Ricci i njegov strunjak za ruenja otilinedirnuti, oni bi uspostavili vezu s naom ambasadom u Rimu to je prije mogue.

Da, sir. S ispruenim rukama i viui cijelim putem. Oekivali bi prontopanju i prijetili nam na nain koji ne elimo ako ne bi osigurali traenu panju.

to mislite da se dogodilo?

Rekao bih da je to prilino oito. Nisu se probili.

Kako to mislite? upita ga Brooks. Nema nikakvog drugog objanjenja. Ja znam te ljude, sir. Oni su smee;

ubili bi svoju majku ako je prava cijena. Oni bi uspostavili vezu s Rimom, vjerujte mi.

'Nisu uspjeli?' ponovi Halyard, zurei u ovjeka s Col des Moulinetsa. to mislite rei?

Ceste, sir. One zavijaju gore i dolje po tim planinama poput vadiepa,ponekada miljama nema nikakva svjetla. Ranjeni ovjek vozi, a drugi je sav slupan idere se. To je vozilo kandidat za pad u lijepu provaliju.

Rane na glavi mogu zavaravati komentirao je Halyard. Krvavi nos

izgleda paklenski gore nego jest. Upada mi u oi rekao je Brooks da je taj isti ovjek djelovao uz

veliku prisutnost duha usred kaosa. Funkcionirao je...

Oprostite mi, gospodine ambasadore prekinu ga Bradford, koji je malopovisio glas ali ne naputajui stalno prisutnu notu potovanja. Taj upad nije znaiopovredu ponaanja ve je bio signal. Mislim da je terenski oficir dobro opazio.Temeljito istraivanje tih cesta e nesumnjivo otkriti vozilo negdje na dnu klanca.

Brooks je razmijenio pogled s ovjekom iz Statea; signal je bio potvren. Da, svakako. Realistiki gledano, nema drugog objanjenja.

Jo samo jedna ili dvije napomene i gotovi smo rekao je Bradford, po-novno sloivi svoje papire. Kao to vam je poznato, sve to je ovdje reeno je

povjerljivo. Nema skrivenih mikrofona, nema ureaja za biljeenje; rijei koje suovdje izgovorene pohranjene su samo u naem pamenju. To je radi zatite svih nas ne samo vas, prema tome osjeajte se sasvim slobodno i govorite iskreno. Ne

pokuavajte smekati istinu; mi smo u istom amcu.

Razumijem, sir.

Vaa su nareenja u pogledu Havelocka bila sasvim jasna i nedvosmislena.On je slubeno klasificiran kao 'izvan spasa' a rije iz Rima glasila je da ga seterminira s 'krajnjom netrpeljivou'. Je li to tono?

Da, sir.


33/143


34/143

Operativne rijei su glasile 'ako je mogue'. Nitko ne bi trebao nitariskirati zbog nje. Ona je bila samo igla.

Igla?

Za zabadanje u Sovjete. Neka Moskva zna da mi ne grizemo u mamac.

to bi trebalo znaiti da je ona rusko orue. ena slina pojavom modaosoba koja je bila podvrgnuta kozmetikoj kirurgiji koju su Sovjeti opetovanoizbacivali na povrinu na odabranim mjestima za Havelocka, putajui mu da se

priblii, ali nikad dovoljno blizu da je uzme. Je li to elite rei?

Da, sir.

Cilj je bio da se Havelocka okira do stanja duevne nestabilnosti, sve dotoke prebjeita?

Uiniti da ga to poremeti, da, sir. Drim da je to upalilo; 'izvan spasa' jestigao iz Washingtona.

Od Dvosmislenosti? Dvosmislenosti, sir.

ijem je identitetu mogue ui u trag kroz telefonske knjige ambasade.

Da, sir. Knjige.

I tako je izvan svake sumnje ustanovljeno da ena na mostu nijebila JennaKaras.

Izvan sumnje. Ona je ubijena kod Costa Brave, svi su to znali. Sam jeHavelock bio agent potvrde na toj obali. Poludio je.

Ambasador Brooks je lupnuo olovkom o stol i nagnuo se naprijed,

prouavajui ovjeka iz Col des Moulinetsa. Otri, odjekujui udarac olovke, kao isama kretnja, bili su vie od prekida; kombinirano pokazivali su protivljenje. Tacijela operacija, nije li vam se uinila... dakle, bizarnom, da se kae najmanje? Da

budemo sasvim iskreni, je li smaknue bilo jedino rjeenje? Znajui ono to svi viznate to se uzima da znate niste li mogli pokuati uhvatiti tog ovjeka,

potedjeti mu ivot, vratiti ga ovamo na lijeenje?

Documents

Robert Ladlam-ParsifalovMozaik II