POJAM I PREDMET RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko pravo (zajedno sa bracnim i starateljskim pravom) sacinjava porodicno pravo.Porodicno pravo je grana prava,odnosno skup pravnih normi koje uredjuju porodicu i odnose izmedju clanova porodice-bracnih i vanbracnih partnera,roditelja i djece i ostalih srodnika (krvnih,po usvojenju i tazbini). Kao dio porodicnog prava,roditeljsko pravo se moze odrediti kao skup pravnih normi koje uredjuju odnose izmedju roditelja i djece te odnose izmedju drugih bliskih srodnika. Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece te odnosi drugih bliskih srodnika. Subjekti ovih odnosa su samo fizike osobe. Nekada je za nastanak ovih odnosa dovoljno samo rodjenje (odnosno pravna sposobnost), a nekada se zahtijeva poslovna sposobnost subjekta(npr.ako se roditeljsko pravni odnos utvrdjuje putem priznanja, u sluaju usvojenja). Dijete postaje subjektom roditeljskog odnosa samim rodjenjem. IZVORI RODITELJSKOG PRAVA Formalni izvori roditeljskog prava su pisana pravila koja uredjuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika. U naem pravu su sadrana u ustavima BiH, FBiH, u medjunarodnim ugovorima zakonima i podzakonskim aktima. (Direktni izvori roditeljskog prava). Karakter supsidijarnog izvora ima sudska praksa , a odredjeni znaaj u stvaranju i primjeni direktnih izvora ima pravna nauka. *USTAVI* Ustavi BiH i FbiH nemaju posebne odredbe koje se tiu roditelja i djece odnosa roditelja i djece i drugih srodnika, ve medju pravima i slobodama normiraju i ona koja se tiu djeteta.Ustav FBiH u katalogu prava i sloboda normira pravo na zatitu djece. Ovo pravo se direktno tie djeteta, dok se pravo na privatnost, na obrazovanje i zabranu svake diskriminacije odnosi i na ostale lanove porodice. Od prava poznatih u katalogu prava i sloboda u Ustavu BiH na dijete ali i na ostale lanove porodice, odnosi se pravo na privatni i porodini ivot i pravo na obrazovanje. Ustav RS normira da dijete uiva posebnu zatitu, da roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece, da su djeca duna starati se o roditeljima kojima je potrebna pomo, te da djeca rodjena van braka imaju jednaka prava i dunosti kao i djeca rodjena u braku. *MEDJUNARODNI UGOVORI* Znaajni su: Medjunarodni pakt o gradjanskim i politikim pravima Medjunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima Evropska socijalna povelja Protokol br.7 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene

Ovi ugovori sadre odredbe koje garanitiraju prava djece ili njihovu zatitu i pomo. Poseban znaaj ima konvencija o pravima djeteta koja je djetetu priznala status subjekta prava. Izvor roditeljskog prava je i evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

1

*ZAKONI* Pojavljuju se kao osnovni i kao dopunski izvori roditeljskog prava. Osnovni izvor je PZ FBiH (iz 2005 god.) Dopunski izvori se mogu podijeliti u dvije grupe. U jednoj su oni koji uredjuju statusna i neka imovinska pitanja (Zakon o matinim knjigama, Zakon o linom imenu, Zakon o dravljanstvu BiH, Zakon o nasledjivanju), a u drugoj oni koji reguliu drutvenu zatitu i brigu o djeci (Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom, Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica, Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i lanova njihovih porodica). Zakoni koji uredjuju postupke u kojima se odluuje o pitanjima koja se odnose na djecu( tj. Odnose na odnos roditelja i djece), su takodjer dopunski izvori roditeljskog prava: Zakon o parninom postupku, Zakon o vanparninom postupku, Zakon o izvrnom postupku i Zakon o upravnom postupku. NAELA RODITELJSKOG PRAVA Moe se izvesti nekoliko naela na kojima se zasniva uredjenje odnosa roditelja i djece: zatita djece, ravnopravnost roditelja, pravo na potovanja porodinog i privatnog ivota.

A) ZATITA DJECE - Ustav FBiH i vie medjunarodnih ugovora o ljudskim pravimaizriito normiraju zatitu djeteta. U Ustavu FBiH je pravo na zatitu djeteta normirano u katalgu prava i sloboda. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje drave lanice na preduzimanje posebnih mjera zatite i pomoi svojoj djeci i omladini. Pravo djece i maloljetnika na zatitu u oblasti radnog prava normira Evropska socijalna povelja. Zatita djeteta i njegovih interesa je naroito osigurana Konvencijom o pravima djeteta. Ova Konvencija dijete tretira kao autonomnu osobu sa posebnim pravima.Zatitu djece u prvom redu osiguravaju roditelji.Izvravanjem svih obaveza i odgovornosti, oni obezbjedjuju pravilan razvoj linosti djeteta. Onda kada roditelji to zanemare, ugroze ili povrijede intgerese djeteta nadleni organ je duan intervenisati poduzimanjem odredjenih mjera.U okviru ovih nacela treba ukazati na ravnopravnost vanbracne i bracne djece.Zakonodavac to izricito ne normira,posao je od stava da nema potrebe za time jer su ona vec i u ranijem porodicnom zakonu bila potpuno izjednacena.Upravu RS je izricito normirana ova ravnopravnost. B) RAVNOPRAVNOST RODITELJA- Iz odredbe Ustava FbiH koja normira zabranu svake diskriminacije zasnovane na spolu,pa iz nje proizilazi i zabrana diskriminacije roditelja.Iz nje se moze izvesti nacelo ravnopravnosti roditelja,njihovih jednakih obaveza i odgovornosti prema djeci i dr.U PZ je normirano da majka i otac roditeljsko staranje ostvaruju zajednicki,sporazumno i ravnopravno.To znaci da su roditelji u potpunosti izjednaceni. C) POSTOVANJE PORODICNOG I PRIVATNOG ZIVOTA- Ovo nacelo proizilazi iz oba nasa Ustava i Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.U ovim Ustavima i Konvenciji tj. u odredbama dijete se izricito ne spominje kao subjekt ovog prava,ali je njima obuhvacen bas kao i njegovi roditelji.Mogucnost mijesanja drzave u vrsenje ovog prava je dozvoljena samo iz odredjenih razloga (zastita zdravlja ili morala i zastita prava i sloboda djece). ODNOSI RODITELJA I DJECE Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje radjanjem tj.prirodnim putem sto ga cini bioloskim odnosom,ali on je u isto vrijeme i drustveni i pravni odnos.Drustveni zbog toga sto se dijete radja i odrasta u okviru odredjene drustvene zajednice,a pravni zbog toga sto se odnos roditelja i djece uredjuje pravnim normama.Najvaznije promjene u uredjenju odnosa roditelja i djece se ticu polozaja djeteta (posebno vanbracnog) u porodici i drustvu,polozaju i uloge majke i dr.Savremeni pravni sistem uglavnom izjednacava bracnu i vanbracnu djecu (u nasem pravu su potpuno izjednaceni).Takodjer normirana je ravnopravnost roditelja (prije koga je majka bila iskljucena iz staranja o djetetu a ocu se

2

priznavala apsolutna vlast nad djetetom).U danasnjoj praksi majci se uglavnom daje prednost nad ocem.Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na sljedece nacine: 1.Automatski po zakonu,primjenom pretpostavke o materinstvu,odnosno o ocinstvu muza djetetove majke 2.Dobrovoljno-priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljem 3.Sudskim putem-bilo radi utvrdjivanja,bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.

PORODICNI STATUS DJETETA Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem tj.rodjenjem djeteta ili usvojenjem.Radjenjem se roditeljski odnos moze zasnovati u braku ili van braka,zavisno da li su roditelji djeteta u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bili u braku ili ne.Bracno dijete zasniva odnos s roditeljima samim rodjenjem,tj.upisom u maticnu knjigu rodjenih.Porodicni status koje je dijete dobilo radjanjem moze se izmijeniti.Dijete koje je rodjeno kao bracno (ukoliko mu uspjesno bude osporeno materinstvo ili ocinstvo) moze postati vanbracno.Nije normirana obratna mogucnost. BRACNI STATUS DJETETA Bracni status ima: a)dijete koje je rodjeno u braku b)dijete rodjeno u periodu do 300 dand po prestanku braka Da bi dijete steklo bracni status,potrebno je da kumulativno postoje 3 elementa: 1.da je dijete rodjeno ili da je zaceto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka) 2.da je dijete rodila zena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku (bracno materinstvo) 3.da mu je otac muskarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bio u braku sa njegovom majkom (bracno ocinstvo) Isto rjesenje je prihvaceno u i PZ RS. PORIJEKLO DJETETA IZ BRAKA Iz PZ proizilazi dadijete potjece iz braka ako je rodjeno za vrijeme trajanja braka ili u periodu do 300 dana od prestanka braka.Znaci da su za sticanje bracnog statusa bitni: 1)postojanje braka 2)vrijeme rodjenja,odnosno zaceca djeteta. Ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka,ono ce se smatrati bracnim bez obzira na to kad je zaceto.Stoga status bracnog djeteta dobija i dijete zaceto prije sklapanja braka i rodjeno neposredno nakon njegovog sklapanja. Ukoliko dijete nije zaceto u spolnom odnosu majke djeteta i muskarca s kojim je ona kasnije sklopila brak (u kojem je dijete rodjeno) postoje mogucnosti osporavanja ocinstva muza majke (pa ukoliko se ospori,dijete gubi bracni status). Moment zaceca nije bez znacenja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka praka.U tom slucaju dijete stice bracni status samo ukoliko se rodi u perodu do 300 dana od prestanka braka.U slucaju prestanka braka smrcu muza,rok se racuna od dana njegove

3

smrti,a ako je brak prestao proglasenjem nestalog muza umrlim zacetak roka se veze za dan koji je sud pravosnaznom rjesenju utvrdio kao dan smrti.Da bi se na dijete primijenila pretpostavka o ocinstvu i da bi se smatralo bracnim potrebno je i da brak iz kojeg dijete potice bude postojeci (inace ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ni za bracne partnere ni za dijete).Ponistenje braka u nasem pravu ne utice na status djeteta tako da dijete ima bracni status bez obzira na to da li je brak punovazan ili nistav. Nistav brak do ponistenja proizvodi sva dejstva braka pa i dijete koje potice iz tog braka ima status bracnog djeteta. BRACNO MATERINSTVO Drugi element bracnog statusa je bracno materinstvo.Da bi dijete dobilo bracni status treba da potice od zene koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku.Materinstvo se zasniva rodjenjem djeteta.Sve do donosenja PZ FBiH pitanje materinstva nije bilo uredjeno,vec se utvrdjivalo primjenom pravila:MAJKA JE UVIJEK POZNATA (iz rimskog prava) Porijeklo djeteta od majke se ne moze uvijek odrediti primjenom ovog pravila. (Npr.oplodnja in vitro jajne celije jedne zene i transfer embrija u maternicu druge zene koja nosi i radja dijete.) PZ izricito odredjue porijeklo djeteta od majke uvodjenjem pretpostavke da je djetetova majka zena koja ga je rodila. Urjesavanju pitanja materinstva djece zaceta medicinski pomognutom oplodnjom,ova odredba daje prednost zeni koja je rodila dijete.Isto normira i PZ RS. Rodjenje djeteta se prijavljuje u roku od 15 dana od dana rodjenja,maticaru maticnog podrucja na kojem je mjesto u kojem se dijete rodilo.Moguce da je zena koja je u MK rodjenih upisana kao majka djeteta rodjenog u braku nije njegova prirodna majka. Osporavanje materinstva ima za posljedicu i osporavanje ocinstva muza ove zene.Dijete uspjesno usporenim materinstvom gubi status bracnog,pa se na njega ne moze primijeniti pretpostavka o muzu majke kao ocu. BRACNO OCINSTVO Treci element bracnog statusa je bracno ocinstvo:dijete ima bracno status ako mu je otac muskarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme rodjenja ili njegovog zaceca.Materinstvo se lako razlikuje (u pravilu),a ocinstvo nije moguce dokazati neposredno,posto se zasniva samo na spolnom odnosu i zacecu,koji nisu prepoznatljivi i uocljivi kao trudnoca i radjanje djeteta. Bracno ocinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci:otac je onaj na koga brak ukazuje,dakle ocem djeteta se smatra muz majke.Ovako odredjeno ocinstvo ne odgovara uvijek stvarnom stanju zbog je ova pretpostavka oboriva.To znaci da zakonom ovlastene osobe mogu osporiti bracno ocinstvo ali muz majke se smatra ocem dok se ne dokaze suprotno.Ovo pravilo ne moze ukazati na oca djeteta u 2 slucaja: 1)Kada zena neposredno po prestanku braka zakljuci novi brak prije isteka 300 dana od prethodnog braka rodi dijete.U ovom slucaju vazi i pretpostavka o muzu majke iz ranijeg braka (jer dijete je rodjeno unutar roka od 300 dana od prestanka tog braka) i pretpostavka o muzu majke iz kasnijeg braka kao ocu djeteta (jer je dijete rodjeno u kasnijem braku). PZ propisuje da ce se ocem djeteta rodjenog u kasnijem braku majke,a prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka smatrati muz iz kasnije braka. PZ RS ima suprotno rjesenje (ocem djeteta se smatra muz iz prethodnog braka ako je dijete rodjeno u kasnijem braku prije isteka roka od 270 dana od prestanka ranijeg

4

braka)-osim ako je muz majke kasnijeg braka sa njenim pristankom priznao dijete za svoje. 2)U slucaju kad je majka u vrijeme rodjenja djeteta u dva braka:jedan,ranije zakljucen,punovazan,a drugi u kojem se ostvaruje zajednica zivota ali je nepunovazan zbog bracnosti.PZ ne rjesava ko ce se smatrati ocem djeteta.Najcesce se drugi muz upisuje u MK rodjenih kao otac,jer je on u vecini slucajeva i bioloski otac djeteta.Bracnom ocinstvu treba da prethode utvrdjeno porijeklo iz braka i bracno materinstvo.Uspjesno osporeno bracno materinstvo ujedno znaci i uspjesno osporeno bracno ocinstvo i gubitak bracnog statusa djeteta. VANBRACNI STATUS DJETETA 1)dijete koji rodi zena koja nije u braku (neudata zena) 2)dijete rodjeno nakon isteka roka od 300 dana nakon prestanka braka 3)dijete koje rodi zena u nepostojecem braku 4)dijete koje je rodjenjem steklo bracni status ali mu je bracnost uspjesno osporena. U nasem pravu sva vanbracna djeca imaju isti polozaj.Za dijete koje ima vanbracni status,nas zakon nema poseban termin jer se ne pravi nikakva razlika izmedju ovog i bracnog djeteta.Djeca rodjena van braka imaju ista prava i duznosti kao i djeca rodjena u braku.Pretpostavka o muzu majke djeteta kao njegovom ocu ne vazi za vanbracno dijete vec se njegov otac utvrdjuje u svakom pojednom slucaju na nacin opisan zakonom (priznanjem ili sudskom odlukom). Materinstvo i ocinstvo djeteta rodjenog van braka dokazuje se na dva nacina: 1)priznanjem (vansudski nacin) 2)sudskom odlukom (sudski nacin) Materinstvo i ocinstvo utvrdjeni sudskom odlukom se ne mogu usporiti,dok oni utvrdjeni priznanjem mogu. VANSUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA Porijeklo djeteta moe se utvrditi sudskim i vansudskim putem. U sudskom postupku se utvrdjuje u 2 sluaja: prvi je utvrdjivanje materinstva i oinstva protiv volje majke odnosno oca. (kada oni ne ele priznati dijete ili su u tome sprijeeni), a drugi je osporavanje oinstva i materinstva utvrdjenim primjenom pravnih pretpostavki ili priznanjem. Vansudskim putem se utvrdjuje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i oinstvu , te dobrovoljno tj. Priznanjem majke i oca vanbranog djeteta. PRIZNANJE VANBRANOG OINSTVA I MATERINSTVA Priznanje materinstva i oinstva je jednostrana izjava volje ene koja sebe smatra majkom djeteta, odnosno mukarca koji sebe smatra ocem djeteta, data u propisanoj formi, uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu. Veina ovih uslova je normirana zajednikim odredbama. PRIZNANJE VANBRANOG OINSTVA Oinstvo se moe priznati samo djetetu koje ima status vanbranog djeteta (bilo da je taj status imalo od rodjenja ili mu je brani status uspjeno osporen). -USLOVI ZA PRIZNANJE OCINSTVA-

5

1)Prvi uslov tice se osobe koja daje izjavu o priznanju.Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome i posto je data dobrovoljno smatra se istinitom.Znaci ova osoba ne mora nista dokazivati (niti da je imala spolni odnos s majkom djeteta ili dr.stvari). Zbog toga se moze desiti da dijete bude priznato od muskarca koji nije njegov prirodni otac.Muskarac koji daje izjavu mora biti poslovno sposoban (izricito normirano zakonom).Izjavu moze dati punoljetno sposobna osoba,ali i maloljetna osoba starija od 16 godina koja je stekla poslovnu sposobnost.Ocinstvo moze priznati i osoba kojoj je ogranicena poslovna sposobnost ako je sposobna shvatiti znacenje izjave o priznanju ocinstva ne moraju imati odobrenje zakonskog zastupnika. PZ ne normira mogucnost priznanja preko punomocenika. 2)Drugi uslov se tice djeteta koje se priznaje.Dijete se u pravilu priznaje tek nakon sto se rodi,ali moguce je i priznanje djeteta kako prije rodjenja tako i poslije smrti djeteta. PZ normira da se ocinstvo moze priznati i prije rodjenja djeteta.To priznavanje ima uslovno dejstvo jer ce proizvesti posljedice samo u slucaju da se dijete rodi zivo.Priznanje nerodjenog djeteta vrsi najcesce osoba koja nije sigurna da ce izjavu o priznanju moci dati nakon rodjenja djeteta (npr.ako je tesko bolesna).PZ normira i mogucnost priznanja ocinstva nakon smrti djeteta,ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo. 3)Treci uslov tice se razlike u godinama.Izmedju osobe koja priznaje dijete i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobicajena i potrebna da za zasnivanje roditeljskog odnosa.Ovo nije normirano ali proizilazi iz prirode stvari i cijeni se u svakom pojedinom slucaju. 4)Cetvrti uslov se tice forme izjave o priznavanju.Izjava se mora dati u posebnoj formi na nacin predvidjen u zakonu.PZ normira da se ocinstvo moze priznati pred maticarom,organom starateljstva,sudom ili notarom,testamentom. a)Zakon normira mogucnost priznanja pred maticarem.Izjavu o priznanju priznavalac daje licno pred maticarem,koji ovu izjavu unosi u zapisnik. b)Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje licno.Organ starateljstva sastavlja zapisnik o izjavi,ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigu rodjenih. c)Pred sudom se ova izjava moze dati na 2 nacina.Prvi je onda kada priznavalac na vlastitu inicijativu pred sudom da izjavu o priznanju,o cemu sud sastavi zapisnik,ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u MK rodjenih.Druga mogucnost priznanja pred sudom jeste davanje izjave o priznanju ocinstva u toku parnice radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva (muskarac protiv kojeg je podnesena tuzba radi utvrdjivanja ocinstva,koji nije htio priznati dijete,izmijeni stav i izjavi da je dijete njegovo).U ovom slucaju nema potrebe nastaviti s parnicom. d)Izjava o priznanju se moze dati pred notarom.Ovu izjavu priznavalac potpisuje,a notar o njoj sacinjava ispravu. e)Priznanje ocinstva ucinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodi dejstvo.Izuzetak,testament,posto to nekada moze biti jedini nacin da se ocinstvo prizna.Punovaznost ovako ucinjenog priznanja se cijeni po odredbama zakona o nasljedjivanju iz PZ.Osim punovaznosti testamenta zahtijeva se i da testament ispunjava uslove propisane u PZ. Zakonom je normirano ukljucivanje maticara i organa starateljstva upriznavanje ocinstva.Tako je normirana obaveza maticara da u slucaju upisa djeteta u MK rodjenih bez podataka o ocu,pozove majku djeteta i upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac i da ona ima obavezu da oznaci osobu koju smatra ocem djeteta.

6

Ukoliko je majka pred maticarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta,maticar ce organom starateljstva dostaviti zapisnik s tom izjavom.Nakon sto dobije podatke o potencijalnom ocu,organ starateljstva obavezan ga je pozvati u roku od 15 dana od prijema zapisnika i upoznati ga (ukoliko se odazove) sa izjavom majke.Ishod zavisi od stava pozvanog muskraca:on se moze odazvati ili ostati pasivan. Ukoliko pozvani muskarac u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi ad nije otac djeteta ili ne dadne nikakvu izjavu,organ starateljstva ce o tome obavijestiti majki i upoznati je sa zakonskim odredbama i utvrdjivanju ocinstva sudskom odlukom,majka onda ima pravo podnijeti tuzbu radi utvrdjivanja ocinstva. Datu izjavu o priznavanju ocinstva muskarac ne moze opozvati ali moze ga osporavati tuzbom,koju ima pravo podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. f)Pristanak majke,odnosno djeteta na priznanje.Izjavu o pristanku majka moze dati pred maticarem,organom starateljstva,sudom i notarom.Saglasnost na priznanje daje organ starateljstva onda kada je majka mladja od 14 godina ili nije ziva ili je proglasena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost.U zakonu je normirano da je,ako je dijete navrsilo 14 godina i sposobno shvatiti znacenje priznanja,potreban i njegov pristanak na priznanje.Izjavu o priznanju majka mora dati u roku od 15 dana od poziva maticara da to ucini. PRIZNANJE VANBRACNOG MATERINSTVA U principu vrijedi sve kao i kod priznanja vanbracnog ocinstva.Majcina izjava uziva povjerenje u smatra se istinitom,majka mora biti poslovno sposobna da bi njena izjava bila punovazna.Vrijedi i uslov koji se tice razlike u godinama. Razlika:zakon ne normira mogucnost priznanja materinstva prije rodjenja djeteta,nema potrebe da zena koja nosi dijete priznaje materinstvo,jer ce ona samim radjanjem postati njegova majka. Zena koja je priznala materinstvo ne moze da opozvati,ali ga moze osporavati (tuzbu podize u roku od 6 mjeseci do navrsene 10 god.zivota djeteta.) Sto se tice saglasnosti na priznanje,ukoliko je dijete navrsilo 14 god zivotai sposobno je shvatiti znacenje priznanja,potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva.Izjavu o pristanku daje pred organom starateljstva. SUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA -UTVRDJIVANJE VANBRACNOG OCINSTVA SUDSKOM PRESUDOM Zakon zabranjuje samo u 2 slucaja: 1) kada je dijete zaceto vjestackim putem 2) kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja Pravo na tuzbu radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva prema PZ imaju: 1)DIJETE-PZ ne ogranicava njegovo pravo na tuzbu rokovima.Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost u njegovo ime tubu moe podnijeti njegova majka ili njegov staralac uz saglasnost organa starateljstva. U RS dijete moe podnijeti tubu do 25-te godine ivota. 2) MAJKA- moe podnijeti tubu za utvrdjivanje oinstva do navrene 18.god. ivota. Gubi pravo na tubu kada dijete postane punoljetno. Majka moe podnijeti tubu ili u svoje ime ili ime djeteta ili oboje istovremeno. 3) PRIRODNI OTAC, tj. Mukarac koji se smatra ocem vanbranog djeteta. Ovom mujkarcu se priznaje pravoo na tubu samo onda kada mu je onemogueno da prizna

7

vanbarno oinstvo a on eli da se u sudskom postupku utvrdi da li je on zaista otac djeteta. Drugi sluaj jeste kada mjukarac koji se smatra ocem djeteta osporava oinstvo prriznato od drugog mukarca i istovremeno trai utvrdjivanje svog oinstva. 4) ORGAN STARATELJSTVA- Ima pravo na tubu onda kada interes djeteta za utvrdjivanje vanbranog odsustva ostane nezatien zato to majke proputaju podici ovu tubu. Organ starateljstva moe podii tubu do navrenih 18 god. ivota djeteta. Majka djeteta se nemoe protiviti podnoenju ove tube od strane organa starateljstva. - OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUBA U poloaju tuenog se pojavljuju: 1. Dijete(kada tubu podnosi majka ili mukarac koji sebe smatra ocem djeteta. 2. Majka djeteta(kada je tuilac dijete organ starateljstva ili mukarac koji sebe smatra ocem. 3. Mukarac ije se oinstvo utvrdjuje(kada tubu podnose majka, dijete ili organ starateljstva. 4. Nasljednici mukarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta(poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta, tuba radi utvrdjivanja oinstva se podnosi protiv njenih nasljednika i to u roku od 1 godine od smrti ove osobe, odnosno 6 mjeseci od pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju.

UTVRDJIVANJE OCINSTVA U SLUCAJU VISE SALOZNIKA Sud je duzan utvrditi da li je osoba cije se ocinstvo utvrdjuje bioloski otac djeteta ili ne,pa onda kada je tuzba za utvrdjivanje ocinstva podnesena,motiv vise muskaraca s kojima je majka u kriticno vrijeme zacrca imala spolne odnose.U tom slucaju sud mora utvrditi koji od njih,odnosno da li je I jedan od njih otac djeteta. Tuzeni muskarac moze u toku postupka istaci prigovor da je majka u vrijeme zaceca imala spolne odnose s vise muskaraca.Sud ne moze ex officio prosiriti postupak na ove muskarce,vec to moze uraditi samo majka djeteta.

UTVRDJIVANJE VANBRACNOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM PRAVO NA TUZBU I ROKOVI ZA PODNOSENJE TUZBE *DIJETE-Maloljetno dijete moze podnijeti ovu tuzbu ukoliko je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva.Dijete ima pravo na utvrdjivanje vanbracnog materinstva tokom cijelog zivota( kao I vanbracnog ocinstva) *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ima pravo na ovu tuzbu onda kad nije uspjela priznati dijete za svoje ( bilo zato sto su organu starateljstva ili dijetetu uskratili sag;asnost,ili je druga zena vec izvrsila priznanje) a.) kada nije dobila saglasnost tuzbu moze podici u roku od 1 godine,od primjene obavjestenja o nesaglasnosti,a najkasnije do navrsene 18 godine zivota djeteta.

8

b.)kada zena koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo zeni upisanoj kao majka u maticnu knjgu rodjenih,onda tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka,a najkasnije do navrsenih 10 godina zivota djeteta. *MUSKARAC KOJI SEBE SMARTA OCEM DJETETA-subjektivni rok je 6 mjeseci od dana saznanja za radanje djetea, a objektivni do navrsenih 18 godina djeteta. * ORGAN STARATELJSTVA-do navrsene 18 godine zivota djetea. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE,ZENA CIJE SE MATERINSTVO UTVRDJUJE,ZENA CIJE SE MATERINSTVO OSPORAVA,NASLJEDNICI,ZENA ZA KOJU SE TVRDI DA JE MAJKA DJETETAVanbracno materinstvo se moze utvrditi I nakon smrti djetea,u slucaju da je dijete ostavilo potomstvo. OSPORAVANJE OCINSTVA I MATERINSTVA Osporiti se moze ocinstvo I materinstvo primjenom pravne pretpostavke I priznanjem.Osporavati se ne moze ocinstvao I materinstvo utvrdjeno sudskom presudom. OSPORAVANJE OCINSTVA OSPORAVANJE BRACNOG OCINSTVA Predstavlja pobijanje pravne pretpostavke o muzu majke djeteta kao ocu djeteta.Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE ( do navrsene 25.godine zivota,dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu podnosi posebni staralac koji mu se postavlja za ovu parnicu) * MUZ MAJKE DJETEA-pravo na tuzbu ima u roku od 1 godine od saznanja za cinjenicu koja dovodi u sumnju ocinstvo.Objektivni rok neopravdano izostavljen iz naseg novog zakona,trebalo je da bude 10.god od rodjenja djeteta *MAJKA DJETETA-Ovu tuzbu majka moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od rodjenja djeteta.Rok je objektivan,dok za subjektivnim rokom nema potrebe.Ukoliko joj je oduzeta poslovna sposonost,u njeno ime tuzbu ce podnijeti njen staralac,uz odobrenje organa starateljstva. *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA OCEM-on moze podnijeti ovu tuzbu samo ako je s majkom djeteta zivio u zajednici u vrijeme zaceca djeteta,ili je ovu zajednicu s njom zasnovao prije rodjenja djeteta,te ako istom tuzbom trazi da se utvrdi njeno ocinstvo.Tuzbu moze podnijeti u roku od 1 godine od rodjenja djeteta. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DJETE,MAJKA DJETETA,MUZ MAJKE Sve osobe moraju biti obuhvacene tuzbom,bilo da su u polozaju tuzioca ili tuzenog,dok se muskarac koji sebe smatra bioloskim ocem pojavljuje samo u polozaju tuzbioca. PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.Nema svrhe,posto dijete kao subjekt prava vise ne postoji ( isto je I u PZRS) OSPORAVANJE VANBRACNOG OCINSTVA

9

Vanbracno ocinstvo moze se osporavati samo onda kad se utvrdjeno priznanje.Ono utvrdjeno sudskom presudom ne moze se osporavati. PRAVO NA TUZBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA *DIJETE-dijete moze podnijeti tuzbu do navrsenih 25.godina zivota.Dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu moze podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu.Majka ne moze u ime djeteta podnijeti ovu tuzbu,jer je ona uslracivanjem pristanka imala priliku sprijeciti prihvatanje izjave o priznavanju muskarca koji nije bioloski otac. *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO-a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.( on osporava svoje priznato ocinstvo).Moze se desiti da on naknadno sazna da je nesposoban za oplodnju ili drugu okolnost koja iskljucuje njegovo ocinstvo. Tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.I ovdje je neopravdano I pogresno izostavljen objektivni rok iz zakonske odredbe ( koji bi trebao biti najkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta) *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA PRIRODNIM OCEM DJETETA rodjenog van braka ima pravo osporiti ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje,ukoliko istovremeno trazi da se utvrdi njegovo ocinstvo.(znaci istovremeno radi I osporavanje I utvrdjivanje ocinstva) Na ovaj nacin ce se utvrditi bioloski otac djeteta,a I djete nece ostati bez bez upisanog oca,jer muskarac koji osporava ocinstvo mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje njegovog ocinstva.Ukoliko se utvrdi da tuzilac nije otac,sud ce odbiti oba zahtjeva.Tuzba se moze podnijeti u roku od 1.godine,od upisa priznatog ( a sada osporavanog ocinstva u maticnu knjigu) Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja ocinstva,osobe koje imaju pravni interes,imaju mogucnost da nastave ovaj postupak.Sve u vezi ove mogucnosti sto vrijedi pri osporavanju bracnog,vrijedi I za osporavanje priznatog vanbracnog ocinstva. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE (kada tuzbu podnosi muskarac koji osporava svoje priznato ocinstvo ili muskarac koji je osporavao priznato ocinstvo drugog muskarca I istovremeno trazi utvrdjivanje svog ocinstva) *MAJKA DJETETA (kada tuzbu podigne dijete,ili jedan od prethodno navedenih muskaraca) *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO( kada tuzbu podnese dijete,ili muskarac koji sebe smatra ocem djeteta,osporava tudje I trazi utvrdjivanje svog ocinstva) PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta,jer nema svrhe (dijete nakon smrti vise ne postoji kao subjekt prava) *DEJSTVO USPJESNOG OBORENOG BRACNOG I VANBRACNOG OCINSTVA *BRACNO-pretpostavljeni otac se vise ne smatra ocem djeteta.Porijeklo djeteta oca je nepoznato jos od rodjenja ( ex tunc).Dijete nece vise imati racni vec vanbracni status.djete ostaje u srodstvu sa majkom I njenim srodnicima,dok u odnosu na oca I njegove srodnike raskida srodnicki odnos.S njima dijete zasniva tazbinsko srodstvo,postaje mu pastorak a ovaj njegov ocuh.

10

*VANBRACNOG-vrijedi sve isto.Razlika je samo sto se ovdje ne mjenja status djeteta(dijete je imalo vanbracni status I zadrzalo ga I nakon uspjesnog osporavanja ocinstva) OSPORAVANJE MATRINSTVA *OSPORAVANJE BRACNOG MATERINSTVA Ima za svrhu dokazivanje da zena koja je upisana u maticnu knjigu rodjenih kao majka djeteta nije njegova bioloska majka.U praksi se ova mogucnost koristi nakon zamjene djece u porodilistu ili pogresnog upisa u maticnu knjigu rodjenih. *PRAVO NA TUZBU I ROKOVI *DIJETE-ima pravo na tuzbu do navrsene 25 godine zivota.Dok je maloljetno tuzbu podnosi poseban staralac kojeg postavlja organ starateljstva.Zakonski zastupnik djeteta je i njegov otac,ali on nece moci zastupati dijete u ovoj parnici jer je on zajedno s majkom u polozaju tuzenog (Dijete tuzi I njega I majku jer se pravosnaznom presudom o osporavanju materinstva osporenim smatra I ocinstvo muza majke) *ZENA KOJA JE U MATICNOJ KNJIZI RODJENIH UPISANA KAO MAJKA-Tuzbu radi osporavanja svog materinstva moze podnijeti u roku od 6.mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo,a najkansije do navrsene 10.godine zivota djeteta (njeno pravo na tuzbu ograniceno I objektivnim I subjektuvnim rokom).Subjektivni rok pocinje teci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ukoliko istovremeno trazi utvrdjenje njenog materinstva,u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta,a najkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta. MOGUCNOST NASTAVLJANJA POSTUPKA NAKON SMRTI OVLASTENIKA-isto kao I kod bracnog ocinstva. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE ( u slucaju da zena koja je upisana kao majka osporava svoje materinstvo I zena koja se smatra prirodnom majkom osporava materinstvo upisanoj zeni) *ZENA KOJA JE UPISANA KAO MAJKA (kada tuzbu podnosi dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom djeteta) *OTAC DJETETA ( on se moze pojabiti samo kao tuzeni,jer ako se uspjesno ospori materinstvo,to ima za posljedicu osporavanje njegovog ocinstva) Materinstvo se ne moze osporavati nakom smrti djeteta (dijete ne postoji vise kao subjekt prava,pa je nepotrebno)-kako bracno,tako I vanbracno.

OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRACNOG MATERINSTVA Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE-do navrsene 25. godine zivota.Dok je maloljetno,u njegovo ime podnosi tuzbu posebni staralac,kojeg mu postavlja organ starateljstva.

11

*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO-ona je priznala materinstvo,ali je kasnije saznala za cinjenicu koja ga iskljucuje.Tuzbu moze podici u roku od 6 mjeseci od saznanja za tu cinjenicu,najkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ona osporava materinstvo zene koja ga je priznala,ali mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje svog materinstva.Tuzbu moze podici u subjektivnom roku od 6 mjeseci,a objektivnom oku od 10.godina.Subjektivni tece od saznanja da je ona majka djeteta. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE(kad tuzbu podnosi zena koja je priznala materinstvo ili ze na koja osporava priznato materinstvo I trazi utvrdjivanje njenog materinstva) *ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO(kada postupak pokrene dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom) *OTAC DJETETA(moze se pojaviti samo kao tuzeni,jer pravosnazna odluka o osporavanju vanbracnog materinstva znaci istovremeno I da je njegovo vanbracno ocinstvo osporeno) *DEJSTVA USPJESNO OSPORENOG MATERINSTVA Ima za posljedicu prestanak roditeljskog odnosa izmedju djeteta I zene koja se smatra njegovom majkom.Ova zena se od rodjenja ne smarta njegovom majkom(sto vrijedi I za oca tj.muza majke koji je priznao dijete)Ne dolazi do smejen statusa djeteta-oni zadrzava vanbracni status koje je imalo prije toga. UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA ZACETO MEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM Ukoliko genetski material (jajna ili sjemena)elija ne potjece od zene ili muskarca iz para,ovakvo zaee ima za posljedicu da dijete roenjem zasnuje roditeljsko-pravni odnos sa osobama koje nisu njegovi pravi roditelji.Zakonska rjeenja prihvaena u oblasti medicinski pomognute oplodnje u europskim I vaneuropskim zemljama su meusobno razliita.Najpoznatije tehnike medicinski pomognute oplodnje su:IN VITRO ZAEE,ZAMRZAVANJE SJEMENIH ELIJA I EMBRIJADONACIJA SJEMENIH ELIJA,JAJNE ELIJE I EMBRIJE,VJESTAKA OPLODNJA,SUROGAT MATERINSTVO. *IN VITRO ZAEE-In vitro zaee i transfer embrija je spajanje jajne i sjemene elije izvan tijela ene i unoenje oplodjene jajne elije u uterus(metericu)ene.Oplodnja moe biti homologna,kada oba gameta potjeu od branog ili vanbranog para I heterologna ( kada jedan ili oba gameta potiu od drugih osoba,u sluaju sterilnosti jednog ili oba brana ili vanbrana partnera) *SUROGAT MATERINSTVO-kada ena nosi i raja dijete da bi na nakon roenja predala branom ili vanbranom paru.Razlog za zakljuivanje ovog ugovora moe biti nesposobnost zene iz para za noenje i raanje djeteta ili njena nespremnost na ovo.U jednom sluaju se surogat majka oplodjuje sjemenim elijama branom ili vanbranog partnera ene koja ne moe ili ne eli nositi i roditi dijete,te po rojenju predaje dijete ovom paru.U drugom sluaju rije je o iznajmljivanju materice.U interusu surogat majke unosi se oploena jajna elija iz para-primaoca,tako da surogat majka nema nikakve genetske veze s djetetom i predaje ga nakon roenja ovom paru. *VJETAKA OPLODNJA-primjenjuje se kada do zaea djeteta nije moglo doi prirodnim putem zbog svoje spolne nemoi ili sterilnosti branog ili vanbranog

12

partnera.U prvom sluaju ena se oplouje sjemenima elija svog partnera,pa je on genetski otac,a u sluaju njegove sterilnosti njena oplodnja se vri sjemenim elijama drugog mukarca.U odredbi lana.29 zabranjuje se utvrivanje ili osporavanje materinstva i oinstva djeteta zaetog u postupku medicinski pomognute oplodnje,ali postoje iznimci: a.) pravo na osporavanje je priznato eni koja je rodila dijete koje je bez njene pismene saglasnosti zaeto iz jajne elije druge ene u postupku medicinski pomognute oplodnje.Znai samo gestaciona a be i genetska majka moe osporiti materinstvo. b.) muzu majke priznaje se pravo na osporavanje oinstva djeteta roenog u braku ili u periodu 300 dana od prestanka braka,ukoliko je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete zaeto sjemenom elije drugog muskarca,bez pismene saglasnosti mua.Ako je dao ovu saglasnot,ne moe oporavati svoje oinstvo Tube ( za oba sluaja) mogu se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je dijete zaeto na ovaj nain,a najkasnije do navrene 10.godine ivota djeteta.Za podizanje tube ovlateni su,u ovom sluaju,samo ena odnosno mukarac koji se po zakonu smatraju roditeljima djece. POSTUPAK RADI UTVRIVANJA I OSPORAVANJA MATERINSTVA ILI OINSTVA NADLENOST,POKRETANJE,ZASTUPANJE I SPECIFINOSTI POSTUPKA Ovi sporovi se rjeavaju u posebnom parnicnom postupku koji je normiran u 7 dijelu PZ (Postupak pred sudom) primjenjuju se odredbe zakona o parnicnom postupku ako PZ ne odreuje drugaije.Stvarno nadlean za ove sporove je opinski sud.to se tie mjesne nadlenosti normirana je izaberiva nadlenost u sluaju kada dijete podnosi tubu.Ukoliko dijete nije tueni,tuba se podnosi sudu na ijem podruju tueni ima prebivalite ili boravite.Postupak se pokree tubom ovlatenog lica.U tubi kao tuilac i tueni moraju biti obuhvaene sve stranke u sporu,inae e sud vratiti tubu tuiocu radi dopune.Ukoliko jke tuilac ne dopuni u roku od 8 dana,sud odbacuje tuzbu. SPECIFINOST OVOG POSTUPKA :

a.) HITNOST-radnje se poduzimaju hitno,u kraim rokovima normiranih od onih uZakonu o parnicnom postupku

b.) SPECIJALIZACIJA SUDIJE-u prvostepenom postupku zastupa sudija specijalizovan c.) d.) e.) f.) g.) h.)za ove sporove,ali u drugostepenom sudi vijee od trojice sudija od kjih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova MOGUNOST ODREIVANJA PRIVREMENE MJERE RADI DAVANJA IZDRAVANJA MALOLJETNOJ DJECI I RADI NJIHOVOG SMJETAJA ISKLJUENJE JAVNOSTI OGRANIENJE NAELA DISPOZITIVNOSTI SUD MOZE UTVRIVATI CINJENICE KOJE STRANKE NISU IZNIJELE I DOKAZIVATI INJENICE KOJE SU STRANKE PRIZNALE U SPORU U ALBI NE MOGU IZNOSITI NOVE INJENICE I DOKAZE,OSIM AKO ALILAC DOKAE DA IH BEZ SVOJE KRIVICE NIJE MOGAO IZNIJETI ODLUIVANJE O TROKOVIMA POSTUPKA-sud o njima odluuje slobodno,vodei rauna o okolnostima sluaja i ishodu postupka.

DOKAZNI POSTUPAK ( MEDICINSKO VJETACENJE)

13

Prvo to u dokaznom postupku treba utvrditi je da li je majka u kritino vrijeme zaea imala odnose s muem odnosno s mukarcem ije se oinstvo utvrjuje ili osporava.Ono se utvruje uz pomo vjetaka na osnovu duine,teine i ope zrelosti djeteta u vrijeme roenja.Nakon toga sud ispituje da li je u to vrijeme mu majke ( ili mukarac ije se oinstvo utvrjuje ili osporava) odravao spolne odnose s majkom djeteta i da li je u to vrijeme bio sposoban za oplodnju.Ukoliko se dokae da nije,to je dovoljan osnov za donoenje odluke o osporavanju oinstva.Ako se utvrdi da jest,injenica da je on otac djeteta utvrjuje se metodama zasnovanim na medicini,genetici,biologiji,antroplogiji.Koritenje ovih metoda nije mogue neposrdno nakon rojenja djeteta,potreban je odreen uzrast.Sudsko medicinsko vjestaenje se moe provesti tek kad dijete navri 3 godine ivota. Analiza krvi-ispitivanje krvnih grupa,podgrupa i faktora moe se sprovesti nakon to dijete navrsi 6 mjeseci ivota.Utvruje se da li su osobine krvi koje su utvrene kod djeteta nasljejene od pretpostavljenih roditelja ili ne. Antropoloski metod-sastoji se u mjerenju,fotografisanju i poreenju osobina djeteta koje se nasljeuju od roditelja sa osobinama njegovih pretpostavljenih roditelja. Analiza nasljednih tkivnih gena sastava HLA (tipizacija tkiva) se koristi kod dokazivanja oinstva. Analiza DNK-metoda analize hromozoma.Dovoljna je sasvim mala kolicina materijala ( uzorak tjelesne tenosti,koe,kose,zuba)Uzorak se ne mora uzeti direktno od osobe,moe se uzeti i stavr koju je osoba koristila (etkica za zube).Dobijaju se i meusobno se porede genetski otisci.Otisak se sastoji od fragmenata,koji kod djeteta moraju biti nasljeeni od roditelja,tako da se sa sigurnou moe utvrditi bioloki roditelj. PZ BIH normira obavezu stranaka da se odazovu na poziv i podvrgnu medicinskom vjestaenju.Zakonodavac pravi razliku izmeu vjestaenja analizom DNK i vjestaenja drugim metodama.Analizom DNK ukoliko se pozvana osoba nije odazvala pozivu ili podvrgnula vjesaenju sudska policija e je privesti po nalogu.Kod drugih metoda sud nije ovlaten primoranim putem obaviti ili izvesti vjestaenje. USVOJENJE Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajueg roditeljskog staranja,kojima se zasniva roditeljski odnosno srodniki odnosi.Nae porodino zakonodavstvo,predlae 2 oblika usvojenja-nepotpuno i potpuno. Pretpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su : 1.ZAJEDNIKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA 2.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA 3.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJE ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA PZ normira ko ne moe biti usvojilac: lice koje je oduzeto roditeljsko staranje,lice kome je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,lice koje ne prua dovoljno jamstva da e pravilno da ostvari roditeljsko staranje.Usvojiti ne moe ni lice kod ijeg branog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti.Ne moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji,ni brat,ni sestra.

14

Staratelj ne moe usvojiti svog stienika,dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti staratelja. Usvojilac moe biti dravljanin BIH,a zakon predvia da i strain dravljanin moe biti usvojilac ( ali samo ako je to u najboljem interesu djeteta i ako nije mogue usvojenje djeteta u BIH).U RS-u se moe usvojiti samo njen dravljanin ( strain dravljani ako postoje opravdani razlozi) PZ normira i razliku u godinama koja mora postojati izmeu usvojioca i usvojenika.T o moe biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.Ako postoje naroito opravdani razlozi,usvojilac moe biti i lice straije od 45 godina. Zakonodavac normira jos dva odstupanja :

1. ako usvojioci zajenodo usvajaju djete,mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njihispunjava ove uvjete 2. ako usvojioci usvajaju vie djece koja su meusobno braa i sestre,usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u ivotnoj dobi izmedju 25-45 godina i samo ako je od jednog djeteta stariji 18 godina. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojenje se moe zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja,to utvruje organ starateljstva.U naem pravu,usvojiti se moe maloljetno djete ( bez ozira je li rije o potpunom ili nepotpunom usvojenju).Zakon je predvidio protok vremena od roenja djeteta do njegovog usvajanja : ne moe se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca.Ne moe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja.Ovo djete se moze usvojiti po proteku 1 godine od njegovog roenja,ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici roditelja.( u PZ RS nema ovog vremenskog ogranienja,dijete se moe usvojiti odmah po roenju).Normirana je i privremena nemogunost usvojenja djeteta iji su roditelji nepoznati.Ovo dijete se ne moe usvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog napustanja. PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA Za usvojenje je potreban pristanak jednog ili oba roditelja,ako zakonom nije drugaije odreeno.Zakon predvia i sluajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja.Nije potreban pristanak roditelja : *kome je oduzeto roditeljsko staranje *koji ne ivi s djetetom,a 3 mjeseca je u veoj mjeri zapustio staranje o djeci *koji je maloljetan,a nije u stanju shvatiti znaenje usvojenja *kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost *kome je boraviste nepoznato najmanje 6 mjeseci,a u tom periodu se ne brine za djete PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA Potpunim usvojenjem zasnivaju se odnosi kao i kada se radi o krvnom srodstvu.Zasniva se neraskidiv odnos. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA

15

Potpunim usvojenjem dijete mogu brani partneri zajedniki,te maeha ili ouh djeteta koje se usvaja,ali i vanbrani partneri,koji u vanbranoj zajednici ive najmanje 5 godina. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Po novom PZ potpuno se moe usvojiti dijete do 10 godine ivota (u PZ RS do 5 godine ivota) PZ predvia mogunost usvojenja djeteta koje ima ive roditelje ( ukoliko su oni nesavjensi i nesposobni niti se ele brinuti o djetetu) PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STANI USVOJIOCA Nepotpuno mogu usvojiti samo brani partner zajedniki,jedan brani partner uz pristanak drugog,maeha i ouh.Lice koje nije u braku i vanbrani partneri takoe mogu nepotpuno usvojiti,ali zakon za njih predvia dodatne uslove (ako postoje naroito opravdani razlozi ili da je vanbrana zajednica trajala najmanje 5 godina) PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Nepotpuno se moe usvojiti samo maloljetno djete.Ako je dijete navrilo 10 godina ivota i ako je sposobno da shvati znaenje usvojenja,potreban je njegov pristanak. ZASNIVANJE USVOJENJA U PZ je predvien poseban postupak za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja. NADLENOST Europska konvencija o usvojenju-sudska ili upravna vlast moe biti jedino tijelo u cijoj se nadlenosti nalazi zansivanje usvojenja.Prema PZ stvarno je nadlean organ starateljstva( znai centra za socijalni rad) a u opinama i kantonima gdje on ne postoji,opinska sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova.Mjesno nadlean je organ starateljstva mjesta prebivalita,odnosno boravita djeteta,ako se njegovo prebivalite ne moe utvrditi. POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Kada je rije o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza:

a.) pokretanje postupka pokree se na zahtjev osobe koja eli usvojiti.U postupkuzasnivanja usvojenja iskljuenja je javnost. b.) Pripremne radnje-zakon navodi koje radnje organ starateljstva obavlja po slubenoj dunosti.pribavlja struna misljenja o podobnosti osobe koja eli usvojiti dijete od organa starateljstva,njenog prebivalita,kao i od porodicnog savjetovalita i drugih odgovarajuih organizacija iI strunjaka ( socijalni radnik,psiholog,pedagog,ljekar).Samo tako je mogue doi do stvarnog saznanja o usvojiocu i njegovoh podobnosti za usvojenje.Narav,karakter,odnosi u braku,motive za usvojenje i druge relevantne injenice koje se odnose na dijete organ starateljstva mora utvrditi.Brani partner osobe koja eli usvojiti dijete,dijete i roditelji djeteta daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva.Dijete straije od 10 godina sposobno da shvati znaenje usvojenja daje svoj pristanak bez prisustva roditelja. Osoba koja ga eli usojiti daje vlastito miljenje bez pristanka.

16

RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA-roditelji djeteta,brani partner osobe koja eli usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje preko organa starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivalita ,odnosno boravita.Dijete daje svoj pristanak na usvojenje bez prisustva roditelja i lica koja ga ele usvojiti.Roditelj moe svoj pristanak dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja ,ali tek kad dijete navri 3 mjeseca ivota.Prije davanja pristanka organ starateljstva e ga upoznati s pravnim posljedicama njegovog pristanka.Pristanak se daje na zapisnik,a ovjeren prepis zapisnika uruuje se roditeljima. PROBNI SMJETAJ-institut probnog smjetaja je prema PZ obligatoran (raniji PZ ga uope nije predvidio).Trajanje probnog smjetaja je ogranieno na 6 mjeseci.Za vrijeme njegovog trajanja dijete se nalazi pod nadzorom organa starateljsta. DONOSENJE RJEENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA-kada organ starateljstva utvrdi da su ispunjeni uvjeti predvieni zakonom i da e usvojenje biti korisno za usvojenika,donijet ce rjeenje kojim se usvojenje zasniva.U izreci rjeenja o zasnivanju usvojenja,organ starateljstva navodi : ime i prezime,datum i mjesto rodjenja i dravljanstvo usvojenika,ime i prezime jednog roditelja,matini broj i dravljanstvo usvojioca,vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika. Protiv rjeenja o zasnivanju usvojenja stranka moe podnijeti albe u roku od 8 dana od prijema rjeenja.Organ starateljstva duan je pravomono rjeenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u maticnu knjigu roenih.Podaci o usvojenju su slubena tajna.Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit e se punoljetnom usvojeniku,usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak na usvojenje.Zakon predvia mogunost uvida u spise maloljetnom usvojeniku ( ali samo ako je to u njegovom interesu) TAJNOST USVOJENJA PZ obavezuje organ starateljstva da upozori i usvojioce da dijete upoznaju sa injenicom usvajanja.To su duni uiniti najkasnije do 7 godine ivota odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno dijete starije dobi.Pitanje upoznavanja djeteta sa injenicom usvojenja je pitanje o kojem postoje razliita shvatanja.Jedni smatraju da je tajnost usvojenja garant njegovog uspjeha,dijete je zatieno od saznanja da su ga bioloki roditelji ostavili.Bioloki roditelji u tajnosti usvojenja nalaze zatitu svojih interesa ( oni uglavnom ne ele da se sazna njihov identitet niti njihovi motive za davanje djeteta na usvajanje).Protivnici ove solucije tvrde da je neprihvatljivo graenje ovako dubokog humanog odnosa na zabludi o vlasti tom porijeklu. POSLJEDICE USVOJENJA POSLJEDICA POTPUNOG USVOJENJA U ovom sluaju,usvojenik prekida sve veze sa prirodnom porodicom,roditeljsko staranje potpuno prelazi na usvojioce,bez mogunosti da se roditeljsko staranje biolokih roditelja aktivira u bilo kom segmentu.U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.Usvojioci sporazumno odreuju ime usvojenika,dok dobiva zajedniko prezime usvojioca.Potpuno usvojenje je neraskidivo.U sluaju da odnos izmeu usvojioca i usvojenika ne bude uspjean,usvajanje se nee raskinuti ve e se na roditeljsko staranje primjeniti mjere ogranienja,te oduzimanje staranja. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA Nepotpuno usvojenje ne utie na prava i dunosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima,odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje

17

zasnivanjem usvojenja.Vrenje roditeljskog prava prirodnih roditelja de facto umiruje,s mogunou da se ponovo aktivira.Usvojenik dobiva prezime usvojioca osim ako usvojilac odlui drugaije.U sluaju promjene imena i prezimena usvojenika,potreban je njegov pristanak(ukoliko je usvojenik stariji od 10 godina) RASKID USVOJENJA Usvojenje se moe raskinuti:

1.) odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti2.) odlukom organa starateljstva na prijedlog usvojioca 3.) odlukom organa starateljstva na pojedinani ili zajedniki prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUBENOJ DUNOSTI-normirano u PZ,mogue je ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika( ukoliko je usvojenje nepotpuno) ali u pitanju moe biti i itav niz situacija u kojima se usvojilac prema usvojeniku skrivljeno ponasa. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO PRIJEDLOGU USVOJIOCA-ako organ starateljstva,na prijedlog usvojioca,ako utvrdi da to zahtjevaju opravdni interesi maloljetnog usvojenika ( kod nepotpunog usvojenja).To e biti razliiti razlozi : stalni sukobi,nedolino ponaanje usvojenika to dovodi u pitanje kvalitet ovog odnosa.Opravdanost ovih razloga mora utvrditi organ starateljstva. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA NA POJEDINANI ILI ZAJEDNIKI PRIJEDLOG PUNOLJETOG USVOJENIKA-zahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti ili zajedno usvojilac i punoljeni usvojenik.Poto usvojenik nije maloljetan,zakonodavan ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa. PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA Uglavnom prestaju meusona prava i obaveze.Usvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomona.PZ normira 2 posljedice raskida usvojenja : prezime usvojenika i izdravanje usvojioca i usvojenika.Kada usvojenje prestaje raskidom,usvojenik moe zadrzati prezime svog oca. OBAVEZA MEUSOBNOG IZDRAVANJA,U SLUAJU RASKIDA USVOJENJA regulisana je clanom 122. :

1.) ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu duniizdravati ili oni nisu u stanju ga izdravati,organ starateljstva moe rjeenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdravaju usvojenika. 2.) Ako usvojilac nije sposovan za rad i nema dovoljno sredstava za ivot,organ starateljstva moe rjeenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca. U navedenim sluajevima moe se odrediti samo privremeno izdravanje ( najdue na period od 1 godine)

18

Drugi kolkvij: (Zavrni ispit)Prava i dunosti djeteta Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta Za dijete je posebno vano to to ga Konvencija tretira kao posebnog subjekta.Pored ove konvencije prava djeteta su normirana i u Konvenciji o ostvarivanju djeijih prava i Konvenciji o kontaktima u vezi sa djecom,ali i u opim dokumentima o ljudskim pravima. Za svrhe konvencije dijete se u njoj odreuje kao ''svako ljudsko bie mlae od 18 godina,osim ako se po pravu koje se primjenjuje na dijete ,punoljetsvo ne stie ranije.'' U grupi linih prava su: prava na ivot,na saznjanje vlastitog porujekla i brigu roditelja, na prijavu roenja, na prijavu roenja,lino ime i stjecanje dravljanstva, na privatnost, na ivot s roditeljima ... U grupi prava djeteta kao lana drutvene zajednice su: pravo na slobodno izraavanje djetetovog miljenja, pravo na slobodno izraavanje miljenja u stvarima koje ga se tiu, na slobodu izraavanja, koja ukljuuje traenje,primanje i davanje informacija i ideja svih vrsta u raznim oblicima, i pravo na udruivanje i mirno okupljanje. Ova prava mogu se ograniiti ali samo iz razloga koji su izriito normirani. Obrazovna prava: pravo na pristup informacijama i materijalima sredstava javnog informisanja, pravo na obrazovanje, pravo na obrazovanje (psmpvmpg,srednjeg i vieg) Zdravstvena prava: djece sa duevnim ili tjelesnim nedostatcima su priznata zajedno sa njihovim pravom na posebno staranje i osiguranjem dostojanstva. Odvojeno od ovih normirana su zdravstvena prava zdrave djece. Socijalna prava: tiu se povlastica socijalne sigurnosti ,socijalno osiguranje, te obaveze drave radi osiguranja ovih prava. Ekonomska prava: pravo djeteta na standard primjenjen njegovom fizikom ,duevnom i drutvenom razvoju ,zatita od ekonomskog iskoritavanja i obavljanje posla koji bi bio opasan ili ometao djetetovo obrazovanje,zdravlje ili razvoj. Kulturna prava: prava djeteta kao pripadnika etnike, vjerske ili jezike manjine (ima pravo njegovati vlastitu kulturu ,ispovjedati vlastitu religiju i upotrebljavati vlastiti jezik) Pravosudna zatita prava: su ona koja se tiu pravnog poloaja djeteta kako onda kada je uesnik u krivinom postupku ,kada je pogoeno ratnim dogaajem i rtva rata ,obaveze drave da zatite odvoenje,prodaju ili trgovinu djecom. Prava djeteta u porodinom zakonu FBIH

19

Na zakonodavac je pri regulisanju poloaja djeteta ispotovao obavezu postavljenu u Konvenciji : ovo je ureenje zasnovano na naelu ''najboljeg interesa djeteta'' i ''dobrobiti djeteta''. Tako je djetetu priznao pravo na staranje o ivotu ,zdravlju i razvoju linosti ,pravo od nezakonitog mjeanja u njegovu privatnost i porodicu ,na izraavanje i uvaavanje vlastitog miljenja u skladu sa uzrastom i zrelou... (i sve ostale kao u Konvenciji o pravima djeteta) Pz RS je preuzeo rjeenje ranijeg Porodinog zakona u ovoj oblasti tako da ne normira prava koja su djetetu priznata u Konvenciji o pravima djeteta. Pravo na staranje o ivotu,zdravlju i razvoju linosti Ovo pravo dijete ne moe ostvarivati bez pomoi odraslih. Ovo pravo djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadlenih organa na preduzimanje odreenih mjera.Upravo zbog toga je ovo pravo djeteta prema roditeljima normirano kao jedno od njegovih osnovnih prava .Ova prava djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadlenih organa na preduzimanje mjera radi zatite linih prava i interesa djeteta. Pravo djeteta da ivi s roditeljima ivei s oba roditelja dijete ima velike anse da sve njegove potrebe budu zadovoljenje da se roditelji uspjeno staraju o njegovom ivotu i zdravlju da omogue zdrav i stabilan psihosocijalni azvoj odnosno potpun i skladan razvoj njegove linosti.Roditelji e bolje i potpunije izvravati svoje dunosti ako dijete ivi zajedno s njima.Na je zakonodavac normira mogunost odvajanja djeteta od roditelja samo u zakonom predvienim sluajevima,uz obavezno odreivanje odnosa i kontakta djeteta s roditeljem s kojim ne ivi. Onda kada dijete ne ivi s oba roditelja,posebno je vano za dijete da s roditeljem s kojim ne ivi odrava redovne kontakte,jer e tako odrati kontinuitet u njihovom odnosu,omoguit e se ukljuivanje u staranje o djetetu i ovog roditelja. PZ RS takoe normira pravo djece da ive zajedno sa svojim roditeljima. Mogunost odvojenog ivota od roditelja je normirana samo za sluaj da to zahtjevaju opravdani interesi djece,odnosno roditelja. Pravo djeteta na zatitu od nezakonitog mjeanja u njegovu privatnost i porodicu U ovom pogledu titi ga Konvencija o pravima djeteta,kao i od nezakonitog napada na njegovu ast i ugled. Pravo djeteta na zatitu privatnog i porodinog ivot je priznato i u Konvenciji o zatiti ljudskih prava. Ovo posebno normira i na PZ. Priznanjem prava na zatitu privatnosti najbolje se izraava novi stav prema djetetu kao aktivnom subjektu ,kojim je zamjenjen dosadanji stav o djetetu kao objektu prava na zatitu. Dijete je subjekt koji isto kao i odrasle osobe imaju pravo na privatnost. Pravo djeteta na izraavanje i uvaavanje vlastitog miljenja U naem pravu nije priznato ka apsolutno (bezuslovno) ve u skladu s njegovim uzrastom i zrelou, kao i u K.O.P.D. Nadlenom organu je ostavljeno da u svakom konkretnom sluaju cijeni je li on dovoljan,kao to cijeni i stepen zrelosti djeteta.Pored ovog uvaavanje miljenja djeteta zavisi i od ocjene njegovog interesa: ukoliko nadleni organ ocijeni da je izraeni stav djeteta u suprotnosti s njegovim interesom,odnosno s njegovom dobrobiti,on moe odluiti drugaije od izraenog miljenja.Formiranju i izraavanju miljenja djeteta te njegovom uvaavanju doprinijet e i izvravanje obaveza propisanih zakonom za nadlene organe : oni su obavezni djetetu dati potreban savjet i informacije koje e mu omoguiti da shvati predmete povodom kojih se vodi postupak, upoznati ga s

20

injenicama vanim za donoenje odluke i sa posljedicama odluke,te mu omoguiti da izrazi svoje miljenje. PZ je djetetu priznao i pravo da trai zatitu svojih prava pred nadlenim organom i pravo na posebnog staraoca. Ova prava ine grupu procesnih prava djeteta. Zakon je priznao pravo djetetu da uestvuje u postupku u kojem se raspravlja o pitanjima koja ga se tiu,ve i pravo da pokrene takav postupak i da ako je navrilo 14 godina i ako je sposobno shvatiti znaenje i pravne posljedice svojih radnji,kao stranka ili uesnik u postupku samostalno preduzima parnine radnje ime mu je priznata parnina sposobnost. to se tie djetetovog prava i sposobnosti formiranja vlastitog miljenja odnosno njegove sposobnosti za zauzimanje stavova o relevantnim pitanjima, u praksi pod njom ne treba da se podrazumijeva postizanje potpunog razvoja djeteta i njegova sposobnost da u cjelosti shvati pitanja o kojima se radi,sve aspekte problema s kojima se susree.Dovoljno je utvrditi da je svjesno prirode i teiine problema,da je u stanju shvatiti situaciju u kojoj se nalazi,te kako ce se njeno rjesenje odraziti na njegovu budunost. Nadleni organ treba naroito da vodi rauna o tome da se stvore uslovi da s ovo miljenje formira slobodno bez pritiska i utjecaja drugih osoba najee jednog od roditelja. PZ RS nije djetetu priznao izriito ovo pravo ali je u posebnim odredbama normirao uvaavanje i izraavanje djetetovog miljenja. Tako se saglasnost djeteta zahtjava u 2 sluaja: za priznanje vanbranog oinstva (ako je dijete starije od 16 godina) i za usvojenje (ako je dijete starije od 10 godina). Pravo djeteta na obrazovanje PZ je djetetu priznao pravona obrazovanje,na izbor skole i zanimanja u skladu sa njegovim sposobnostima i sklonostima kao i pravo na zaposlenje koje nije stetno za njegov razvoj i zdravlje. Pravo na izbor skole pripada djetetu a roditelji mogu samo davanjem savjeta utjecati na ovaj izbor. Ali i okolnosti na sttrani roditelja se mogu odraziti na ostvarenje ovog prava jer dijete ne moe izabrati i pohadjati skolu cije troskove roditelji ne mogu finansirati. Sloboda izbora je veca dok je dijete maloljetno jer ga je roditelj duzan izdrzavati odnosno podmirivati i njegove potrebe vezane za skolovanje koristeci sve mogucnosti i sposobnosti. Pravo na izbor skole najcesce podrazumijeva i pravo na izbor zanimanja tako da se ova dva prava ostvaruju na isti nacin i sa istim ogranicenjima. Pravo na zaposlenje je normirano propisima radnog pravakoji normiraju uslove pod kojima se maloljetnici mogu zaposliti i raditi. Obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj licnosti djeteta i njegovih psihofizickih sposobnosti na postovanje prava i osnovnih sloboda covjeka na pripremanje djeteta za odgovoran zivot u drustvu tte na postovanje prirodne okoline. Pz RS nije normirao pravo djeteta na obrazovanje vec se ono izvodi iz duznosti i prava roditelja da se staraju o obraz.malo.djece. Pravo djeteta na zastitu od svih oblika nasilja ,zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja PZ zabranjuje u porodici nasilnicko ponasanje clanova porodice. Unutar porodice prema djetetu se nasilnicki najcesce ponasaju roditelji. U ovom slucaju dozvoljena je intervencija drzave u porodicu (tj.ogranicavanje autonomije koju roditelji inace uzivaju u vrsenju roditeljskog staranja). Moguca je i mjera oduzimanja roditeljskog staranja ako je neophodno.Ovakvo mjesanje nije u suprotnosti sa odredbnom clana 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se mjesanje preduzima radi zastite interesa djeteta. Duznosti djeteta Staranje,pomaganje i postovanje roditelja Dijete je duzno starati se o roditeljima kojima je otezano zbbog zdravstvenog stanja ili starosti. Dijete izvrsava i obavezu pomaganja roditelja. Pod ovim se podrazumijeva

21

nematerijalna pomoc (poslovi u domacinstvu koji odgovaraju fizickim sposobnostima i uzrastu djeteta). Izvrsavanjem ovih poslova dijete se postepeno priprema i osposobljava za vodjenje vlastitog buduceg domacinstva i za brigu o sebi,stvaraju se radne navike kod djeteta i pravilan odnos prema radu,sto je znacajno za formiranje licnosti djeteta. Duznost postovanja je prije preporuka nego pravna obaveza,jer ne postoji mogucnost da se dijete prinudnim putem obaveze na ovakvo ponasanje. Izdrzavanje roditelja Ukoliko dijete obavezu izdrzavanja ne izvrsava dobrovljno sud ga moze obavezati na to. Ova obaveza postoji i za punoljetno i maloljetno dijete. Punoljetno dijete je duzno izdrzavati roditelja koji je nesposoban za rad i ne moze se zaposliti a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine. Ako su ovi uslovi ispunjeni sud moze maloljetno dijete obavezat da izdrzava roditelje. Za maloljetno dijete pod istim uslovima na starni roditelja ova duznost postoji u 2 slucaja: 1) Kad maloljetnik ostvaruje prihode radom i od imovine 2)Ukoliko dijete ima imovinu koja daje prihode roditelji ove prihode mogu koristiti i za izdrzavanje clanova porodice u kojoj dijete zivi (ukoliko ispunjavanju uvjete iz cl.219 st.1). I ova mogucnost je izraz porodicne solidarnosti.Vazeci PZ normira mogucnost oslobodjenja djeteta duznosti izdrzavanja roditelja (za slucaj da roditelj iz neopravdanih razloga nije izdrzavao dijete u vrijeme kada je na to bio obavezan). Pored obaveze idrzavanja izmedju djeteta i roditelja ova obaveza postoji i izmedju jos nekih srodnika : izmedju pastorka i macehe (uz dodatni uslov pastorak je duzan izdrzavati macehu i ocuha samo ako su oni njega duze vrijeme izdrzavali i brinuli se o njemu ) ,prema babi i djedu (zakon normira da je unuk duzan izdrzavati babu i djeda pod istim uslovima kojim izdrzava roditelje) Na isti nacin je obaveza djeteta da izdrzava roditelje normirana u PZ RS,samo to je tu normiran donji uzrast od 15 godina,sa kojim nastaje ova obaveza djeteta. RODITELJSKO STARANJE POJAM -Skup odgovornosti , dunosti i prava roditelja koja imaju za cilj zatitu linih i imovinskih prava i interesa djeteta. S obzirom na ovakvu sadrinu i cilj ove ustanove u PZ je za nju uveden novi termin- ''roditeljsko staranje''. Kroz historiju su se koristili razliiti termini za ovu ustanovu kao oinska vlast,roditeljska vlast,roditeljska briga,odnosno roditeljska odgovornost. Konvencija o pravima djeteta ima i novi pristup u regulisanju odnosa roditelja i djece. U lanu 18. Konvencije je sadrano naelo ''da oba roditelja imaju zajedniku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta.Teite se stavlja na odgovornost roditelja i interes djeteta.Roditeljsko staranje otac i majka ostvaruju zajedniki,sporazumno i ravnopravno (osim ako je zakonom drugaije ureeno). Majka i otac su ravnopravni kao roditelji i oni su samostalni ( u odnose roditelja i djece niko nema pravo se mjeati osim drave kada oni povrijede ili ugoroze interes djeteta). Radi zatite interesa,odnosno dobrobiti djeteta u PZ je uneseno novo rjeenje koje se odnosi na specijalizaciju sudija koji rade u predmetima koji se tiu roditeljskog staranja. U postupcima u kojima se odluuje o roditeljskom staranju normirano je da postupa sudija specijalizovan za ovu vrstu sporova.Nosioci roditeljskog staranja su roditelji. Roditeljsko staranje se ne moe prenijeti na druga lica, ne moe se naslijediti niti otuiti niti ga se roditelji mogu odrei. Roditeljsko staranje prestaje punoljetstvom kada dijete navri 18 godina. Od ovog perioda postoji odstupanje u zakonom normiranim sluajevima : moe prestati prije 18.godine ivota djeteta odnosno moe se ostvarivati i nakon punoljetsva djeteta.

22

SADRZAJ Sadrzaj roditeljskog staranja sastoji se od odgovornosti,duznosti i prava roditelja prema djeci. Dijele se na: ona koja se odnose na licnost i ona koja se ticu imovine djeteta. Odgovornosti duznosti i prava roditelja prema licnosti djeteta Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima i omogucavanje njihovog ostvarenja : Ovo je od posebnog znacaja za dijete ,jer ce dijete postati svjesno da je poseban subjekt i titular prava, te moze traziti ostvarenje i zastitu svojih prava kako od roditelja tako i od subjekata izvan porodice. Staranje o zivotu i zdravlju djeteta - Ovo je najznacajnija duznost roditelja. Roditelji su obavezni da stite dijeteod svih oblika poroka (droga,alkohol,razbojnistvo,kradja). Neizvrsavanje duznosti staranja o zivotu i zdravlju djeteta ugrozilo bi opstanak djeteta. Ovo je staranje posebno vazno dok je dijete malo,kada je neophodna svakodnevna briga o ishrani,smjestaju,odjeci ,obuci,lijecenju,i svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki i psihicki razvoj djeteta. Radi uspjesnog izvrsavanja obaveze staranja o zdravlju djeteta roditelji su obavezni kada to zahtjeva interes djeteta saradjivati s odgovarajucim medicinskim ustanovama. Odgoj djeteta - Podrazumijeva se staranje o djetetovom fizickom,moralnom i intelektualnom razvoju. Moguce je samo ako dijete zivi s roditeljima,pa zbog toga zakonodavac normira i pravo roditelja da zive s djetetom osim ako to nije u interesu djeteta. Onda kada roditelji ne zive zajedno duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi ukoliko sud nije odlucio o zajednickom staranju oba roditelja,u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o podizanje djeteta ucestvuje i roditelj s kojim dijete ne zivi.Medjutim i onda kada je odluceno pojedinacno staranje utjecaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom. Iz obaveze odgoja djeteta proizlazi i odgovornost roditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu (do navrsene 7.g. djeteta roditelji odgovaraju bez obzira na svoju krivicu,a za dijete starije od 7 godina odgovaraju za stetu osim ako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice) Staranje o obrazovanju - Kao duznost i pravo roditelja obrazovanje se sastoji u opcem i strucnom obrazovanju djeteta,kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot i rad i ukljucivanje u drustvo. Ustav BiH u katalogu prava navodi pravo na obrazovanje dok Ustav FbiH ovo pravo navodi medju pravima i slobodama ciju primjenu je obavezna osigurati Federacija.Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje pravo djeteta na obrazovanje i da radi potpunog ostvarenja ovog prava na osnovu jednakih mogucnosti preduzima odgovarajuce aktivnosti te odredjuje pravce obrazovanja djeteta.Osnovno obrazovanje je proglaseno besplatnim i obaveznim za sva lica . Zakonodavac normira duznost roditelja da se brinu o redovnom osnovnom i srednjem skolovanju djeteta. Visoko obrazovanje zavisi od mogucnosti roditelja i sposobnosti djeteta. Znaci obaveza obrazovanja ne prestaje punoljetstvom , vec se produzava i nakon toga ako je u skladu s mogucnostima roditelja i sposobnostima djeteta. ZASTUPANJE DJETETA Dijete ima pravnu ali nema poslovnu sposobnost.U njegovo ime pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji i ucestvuju u postupku pred drzavnim organom. Pri tome se radi o zastupanju djeteta po sili zakona. Obavezu zastupanja roditelji vrse zajedno sporazumno i

23

ravnopravno. Kada dijete zastupa samo jedan roditelj postoji presutna saglasnost drugog roditelja. Poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 14.godina je prosirena on moze sam sklapati pravne poslove kojima stice prava ,ako zakon ne odredi drugacije, a pravne poslove kojima raspolaze imovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja.Roditelji ne zastupaju svu maloljetnu djecu niti ih zastupaju pri sklapanju svih pravnih poslova (prva razlika se veze za uzrast djeteta a druga za vrstu pravnih poslova koje dijete sklapa). Dijete starije od 14 godina za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji,moze samostalno preduzimati parnicne radnje. Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji kod pravnih poslova koji se ticu same licnosti maloljetnika npr. zakljucenje braka ,davanje pristanka na ocinstvo i materinstvo , promjena prezimenausvojenika... Roditelji ne mogu zastupat dijete pri zakljucenju pravnih poslova izmedju roditelja i djeteta u sporu koji se vodi izmedju djeteta i roditelja. U tim slucajevima organ starateljstva imenuje posebnog staraoca. Onda kada imaju obavezu i pravo da zastupaju dijete roditelji su u pravilu samostalni : ostavlja im se da sami cijene interes djeteta i da odluce o (ne)zakljucivanju pravnog posla i (ne)preduzimanju pojedinih parnicnih radnji. Medjutim njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otuudjenja i opterecenja vrednijih stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenja djetetovih potreba : ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo s odobrenjem nadleznog organa starateljstva.U svim postupcima u kojima roditelji zastupaju dijete nadlezan organ mora osigurati realizaciju prava na izrazavanje i uvazavanje vlastitog misljenja djetetu ( u skladu sa njegovim uzrastom i zreloscu) PZ RS je preuzeo odredbe ranijeg zakona normiraju da roditelji imaju duznost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu. IZDRZAVANJE DJETETA Izvrsavanje duznosti i prava roditelja na izdrzavanje djeteta je pretpostavka za vrsenje svih ostalih duznosti i prava prema djetetu pa zbog toga ono za dijete ima veliki znacaj. Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotni standard primjenjen fizickom ,mentalnom,duhovnom ,moralnom i drustvenom razvoju djeteta. U dijelu zakona u kojem je normirano izdrzavanje na obavezu izdrzavanja maloljetnog djeteta se odnosi posebna odredba clana 215 u kojoj se normira da roditelji u izvrsavanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. Obaveza izdrzavanja djeteta ostaje i nakon punoljetstva ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju ,a najduze do navrsene 26.godine zivota.Produzava se i nakon punoljetstva ako je dijete zbog bolesti ,fizickih ili psihickih nedostataka nesposobno za rad ,a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz sovje imovine.Ovome mora prethoditi oduzimanje ili ogranicavanje djetetove poslovne sposobnosti. Maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radom ili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje.Za odredjivanje visine izdrzavanja relevantne su potrebe djeteta i mogucnosti roditelja. Za utvrdjivanje potreba djeteta sud uzima u obzir njegovo imovinsko stanje,sposobnost za rad,zdravstveno stanje,mogucnost zaposlenja (tj.vazi opca odredba koja normira potrebe osobe koja zahtjeva izdrzavanje). Dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir su uzrast djeteta i potrebe za njegovo skolovanje.Prilikom utvrdjivanja mogucnosti roditelja sud takodje primjenjuje opcu odredbu ali i posebne (primanja roditelja,vlastite potrebe)...Roditelj se ne moze osloboditi obaveze izdrzavanja maloljetnog djeteta u situaciji kada bi neko drugi bio oslobodjen ove obaveze.Interes djeteta je dodatno zasticen time sto je normirana intervencija suda i organa starateljstva u slucaju kada roditelji ili durge po zakonu obavezne osobe nisu u mogucnosti podmirivati obavezu izdrzavanja .Organ starateljstva ima jos neke obaveze . Zakonodavac je obavezao organa starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja. Ovaj sporazum

24

mogu zakljuciti pred notarom,u formi notarski obradjene isprave,koju je notar duzan dostaviti organu starateljstva. Onda kada roditelj s kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenje idrzavanja protiv drugog roditelja,a za to nema opravdane razloge,organ starateljstva je obavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak.Isto tako je obavezan pokrenuti izvrsni postupak. Organ starateljstva koji stiti prava i interese djeteta uvijek ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o izdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje su roditelji obavezni izdrzavati.Obaveza organa starateljstva je i pracenje ispunjavanja obaveze izdrzavanja djeteta pa ako se ne ispunjava organ starateljstva je duzan pokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja. Sud roditelja obavezuje na placanje buducih mjesecnih iznosa izdrzavanja u odredjenom novcanom iznosu.Osoba koja je izdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom traziti naknadu troskova izdrzavanja odroditelja ukoliko su ti troskovi opravdani.Dok traje postupak za izdrzavanje maloljetnog ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje sud moze odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja. Obaveza drugih djetetovih srodnika da izdrzavaju dijete nastaje tek onda kada roditelji nisu u mogucnosti podmirivati potrebe izdrzavnja djeteta. To su: maceha odnosno ocuh (duzni su izdrzavati maloljetne ali ne i punoljetne pastorke), baba i djed (maloljetnu i punoljetnu djecu), braca i sestre (bez razlike da li imaju ista oba roditelja ili zajednickog oca ili majku. Obaveza samo prema maloljetnoj djeci). Ukoliko obaveza izdrzavanja pada na vise osoba zajedno ona se dijeli izmedju njih,srazmjerno njihovim mogucnostima. Pz RS na slican nacin uredjuje obavezu izdrzavanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne izdrzavaju roditelji.Razlika se tice obaveze macehe i ocuha na izdrzavanje pastoraka.Ova obaveza ne dolazi odmah iza obaveze roditelja,vec iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duzni izdrzavati. DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA Odnose se samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom ,poklonom ili po drugom zakonskom osnovu,a ne i radom (njome dijete samostalno raspolaze). PZ RS na isti nacin uredjuje ove duznosti.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju sljedece duznosti i prava: upravljanja,koristenje prihoda i raspolaganje. Upravljanje imovinom djeteta Moguce je do punoljetstva djeteta. Upravljanje djecijom imovinom se sastoji u aktima koje roditelji zajedno i sporazumno preduzimaju radi ocuvanja unapredjenja i uvecanja imovine djeteta. U zakonu se u dijelu koji normira imovinske odnose roditelja i djece naglasava da roditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta,sto znaci da sve radnje koje budu preduzimali moraju biti usmjerene na zastitu i osiguranje imovine. Nacin i oblik upravljanja se odredjuje prema sastavu imovine. Roditelj imovinom djeteta mora upravljati kao dobar domacin,a u suprotnom organu starateljstva moze u svako doba zahtjevati od oba roditelja polaganje racuna o upravljanju i prihodima. Ova duznost sud mozedodjeliti i roditelju s kojim dijete ne zivi a inace roditelji zajednicki upravljaju i sporazumno. PZ RS isto kao i PZ FBIH normira da roditelji imovinom djeteta upravljaju u interesu djeteta. Koristenje prihoda Roditelji imaju duznost i pravo koristiti ih do punoljetstva djeteta. U tom koristenju nisu samostalni vec ograniceni. Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje,lijecenje,odgoj i obrazovanje djeteta. Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihode samo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja . Ova samo izuzetna

25

mogucnost koristenja prihoda iz imovine djeteta u skladu je s obavezom maloljetnog djeteta,koje ostvaruje prihode od svoje imovine da doprinosi za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi. Koristenje prihoda s imovine djeteta je na isti nacin uredjeno i u PZ RS. Raspolaganje U raspolaganju su jos vise ograniceni nego u koristenju prihoda.Roditelji mogu samo odobrenjem organa starateljstva otudjiti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja lijecenja odgoja i obrazovanja ili ako to zahtjeva drugi vazan interes djeteta.Znaci roditelji su dvostruko ograniceni: 1. namjenom u koju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom, 2. ocjenom interesa djeteta od organa starateljstva. Samo s odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu preduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta. Roditelj je s ovakvim ogranicenjem u raspolaganju imovinom djeteta izjednacen sa staraocem,cija su ovlastenja u zastupanju sticenika inace uza od ovlastenja roditelja na zastupanje djeteta. OSTALE DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA Odredjivanje licnog imena Licno ime,kao licno pravo gradjana sastoji se od imena i prezimena.Roditelji sporazumno odredjuju licno ime djetetu ,a ako jedan roditelj nije u zivotu ili je u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ili j enepoznat,licno ime odredjuje drugi roditelj.Ukoliko oba roditelja nisu u zivotu,ili su u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ,licno ime djetetu odredjuje lice kome je povjereno staranje o djetetu u saglasnosti sa organom starateljstva a birajuci jednu od alternativa koju imaju i roditelji pri njegovom odredjivanju. Dijete dobija prezima prema prezimenu jednog ili oba roditelja ukoliko roditelji ne odrede da dijete nosi neko drugo prezime.Znaci dijete ne mora nositi prezime roditelja,vec moze imati i neko drugo prezime koje odrede roditelji. Ako odluce sa dijete nosi njihovo prezime moguce su razlicite situacije: a) ako roditelji imaju zajednicko prezime i dijete ce dobiti to prezime b) ako je svaki od roditelja pri sklapanju braka zadrzao svoje prezime dijete moze dobiti prezime jednog od njih ili prezime sastavljeno od prezimena oba roditelja. Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu od njegovog rodjenja pravo na ime,a drzave obavezuje da osiguraju njegovo ostvarenje u skladu s nacionalnim zakonima i svojim obavezama u skladu sa odgovarajucim medjunarodnim instrumentima iz ove oblasti.Zakon ne normira odredjivanje imena djettetu tako da su roditelji slobodni pri njegovom izboru ,iako nije propisano ne mogu odrediti ime kojim se vrijedja moral ili koje je u suprotnosti sa shvatanjima sredine i obicaja. Licno ime s emora prijaviti nadleznom maticaru u roku od 2 mjeseca od rodjenja djeteta, sto je dovoljno dug period za razmisljanje i izbor imena i prezimena.Ukoliko se roditelji ne sporazumiju o licnom imenu djeteta,odredit ce ga org.starat. Odredjivanje prebivalista djeteta Prebivaliste je mjesto gdje se lice nastani s namjerom da u njemu stalno zivi. Za njegovo odredjivanje su vazna 2 elementa: nastanjenje u 1 mjestu i namjera stalnog zadrzavanja u njemu. Kako dijete ne moze imati ni izraziti ovu namjeru ono ne moze ni imati samostalno prebivaliste,vec mu se ono odredjuje prema prebivalistu roditelja. Ako roditelji ne zive zajedno,prebivaliste djeteta ce se odrediti prema prebivalistu roditelja s kojim dijete zivi. Ovakvo odredjivanje djetetovog prebivalista proizlazi iz prava djeteta da zivi zajedno sa svojim roditeljima,odnosno iz njegove vezanosti za roditelje.

26

OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA ZAJEDNICKO ,SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE Roditelji zajednicki,sporazumno i ravnopravno se staraju o djetetu osim ako nije drugacije uredjeno PZ.Ukoliko izmedju roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljskog stranja odluku donosi sud u vanparnicnom postupku.Onda kada roditelji se ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvrsavanju nekih svoji obaveza i odgovornosti interes djeteta se stiti ovlascenjem suda da o tome odluci. Ovim se rjesenjem odstupilo od ranijeg zakonskog rjesenja, po kojem je rjesavanje ovog spora bilo u nadleznosti organa starateljstva . Sud odluku donosi u vanparnicnom postupku koji su ovlasteni prijedlogom pokrenuti roditelji ,dijete koje je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji i organ starateljstva na cijem podrucju dijete ima prebivaliste. Zbog znacaja zivljenja djeteta s roditeljima Konvencija o pravima djeteta zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja protivno njihovoj volji. Naime samo izuzetno onda kada je razdvajanje nuzno i u najboljem interesu djeteta ,dijete moze odvojiti od roditelja, i to samo odlukom nadleznog organa donesenoj u skladu sa odgovarajucim zakonom i procedurom.Onda kada je razdvajanje posljedica mjere koju je preuzela drzava,drzava je obavezna osigurati osnovne informacije o mjestu boravka odsutnog lica ukoliko to ne ide na stetu dobrobiti djeteta. STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU O djetetu ce se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1.umro 2.proglasen umrlim 3.sprijecen da se stara od djetetu 4. nepoznatog boravista 5. Kada mu je oduzeto roditeljsko staranje ili 6. Kada mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost . Razlozi zbog kojih se ne moze starati o djetetu su fakticke i pravne prirode. Fakticka sprijecenost roditelja postoji u slucaju njegove smrti ili proglasenja umrlim u slucaju kada mu je boraviste nepoznato,te u svim drugim slucajevima kada je sprijecen starati se o djetetu, npr.kada je duze odsutan zbog lijecenja ili izdrzavanja kazne zatvora ili kad aje bolestan od teske ili zarazne bolesti i sl. Pravna sprijecenost je oduzeto roditeljsko staranje te oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Roditelj kojem je oduzeta poslovna sposobnost nije u stanju starati se ni o svojim pravima i interesima tako da je u pravnoj nemogucnosti brinuti se i o djetetu.Uz oduzimanje smetnja je i ogranicenje poslovne sposobnosti o cemu sud donosi rjesenje onda kada roditelj svojim postupcima neposredno ugrozava svoja ili tudja prava i interese,cime se obezbjedjuje cjelovita zastita djeteta. Roditelj kojem je oduzeto roditeljsko staranje ,prestaje se starati o djetetu a ostaje mu samo obaveza izdrzavanja djeteta.Prestankom razloga zbog kojeg samo jedan roditelj stara o djetetu drugi roditelj ce preuzeti ovo staranje ako je dijete jos maloljetno. PZ RS normira da ce roditeljsko pravo vrsiti drugi roditelj u slauvajevima koji su navedeni u PZ FBIH ali ne u svim nije normirana smrt roditelja ,njegovo proglasenje umrlim,niti njegovo nepoznato prebivaliste. OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA U SLUCAJU ODVOJENOG ZIVOTA RODITELJA I DJECE Ako roditelji djeteta ne zive zajedno,roditeljsko staranje ne mogu ostvarivati na isti nacin kao i onda kada zive u zajednici.U slucaju razvoda,ponistenja ili utvrdjenja nepostojecim braka njegovih roditelja ili ako vanbracni roditelji nisu nikada zivjeli u vanbracnoj zajednici mora se donijeti odluka o tome koji ce roditelj ostvarivati roditeljsko staranje prema djetetu.Savremeno pravo umjesto pojedinacnog staranja jednog roditelja o djetetu uvodi

27

njihovo zajednicko staranje (cuvanje,koje se oznacava kao fizicko ostaje onom roditelju s kojim dijete zivi dok zajednicko ostaje samo zakonsko staranje o djetetu-odlucivanje o svim vaznim pitanjima koja se ticu djeteta) O ustanovi zajednicko staranja o djeci i u slucaju nepostajanja porodicne zajednice roditelja postoje podijeljena misljenja,argumenti se iznose kako u prilog tako i protiv nje. PZ normira da ako roditelji ne zive u porodicnoj zajednici roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete zivi. O tome s kim ce dijete zivjeti odlucuje sud. Sud ce odrediti POJEDINACNO staranje jednog roditelja ili ZAJEDNICKO staranje oba roditelja. Zakon ovlascuje roditelje na postizanje sporazuma o tome s kojim ce od njih zivjeti. Sporazum roditelja ima prednost pred odlukom suda samo ako je to u najboljem interesu djeteta. PZ samo u jednom slucaju povjerava organu starateljstva odlucivanje o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti inace je uvijek odluka kod suda. Ukoliko u toku postupka posredovanja bracni partneri ne postignu sporazum o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti organ starateljstva ce po sluzbenoj duznosti odluciti o ovome. Ova njegova odluka vazi samo do pravosnaznosti odluke o razvodu braka. Sud poziva organa starateljstva da ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje s kojim roditeljem ce dijete zivjeti. Organ starateljstva je ovlasten poduzimati i druge radnje radi zastite prava i interesa djeteta. On ce moci uspjesnije od suda ispitati interes djeteta i sve okolnosti na strani djeteta i roditelja od kojih zavisi donosenje prave odluke. ODRZAVANJE LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA Redovno odrzavanje odnosa i kontakata je u zakonu normirano kao pravo djeteta. Zakon je predvidio sankciju za roditelja koji ne stvara uslove za odrzavanje ovih odnosa djeteta s drugim roditeljom ili ih onemogucava ili sprecava oduzimanje roditeljskog staranja. O nacinu izdrzavanja licnih odnosa roditelja s djetetom roditelji se sporazumijevaju a ako se ovaj sporazum ne postigne odluku donosi sud. Odrzavanje odnosa i kontakata se sastoji od njihovih medjusobnih posjeta ,izlazaka,dopisivanja,zajednicko provodjenje praznika... Odrzavanje ovih odnosa i kontakata se moze ograniciti ili zabraniti samo radi interesa djeteta. Ogranicenje se sastoji u kontaktu uz prisustvo strucnih radnika organa starateljstva,u odredjenoj ustanovi ili trajanju i dr.Licni odnosi i neposredni kontakti se zabranjuju kada dovode u opasnost odgoj,zivot ili zdravlje djeteta. Po tuzbi roditelja ili organa starateljstva sud ce donijeti i odluku o prestanku ogranicenja ili zabrane odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem.Roditelju koji ne zivi s djetetom sud moze zabraniti ili neovlasteno priblizavanje djetetu i njegovo uznemiravanje (postupak se pokrece na prijedlog roditelja djeteta ili organa starateljstva). Interes djeteta je i razlog za unosenje u zakon mogucnosti odredjenja kontakata izmedju babe i djeda sa unucima ,izmedju sestara i brace medjusobno kao i djeteta i jos nekih osoba. Na ovaj nacin se osigurava pored interesa djeteta i postovanje porodicnog zivota srodnika koji se smatraju clanovima porodice. SMJESTAJ DJETETA I POVJERAVNJA NJEGOVOG CUVANJA I ODGOJA DRUGOJ OSOBI ILI USTANOVI O ovome mogu odluciti sami roditelji (odnosno roditelj) i organ starateljstva 1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti cuvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca. Uslov za povjeravanje je prethodna saglasnost sa organom starateljstva. Ukoliko osoba kojoj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta ne ispunjava uslove za staraoca organ starateljstva nece dati saglasnost vec ce sam odluciti o ovom povjeravanju. Roditelji ne mogu na drugo lice prenijeti roditeljsko staranje pa i osoba kojoj su

28

povjerili cuvanje i odgoj djeteta ne ostvaruje roditeljsko staranje vec ima i izvrsava obaveze staranja o zivotu zdravlju i odgoju djeteta. 2) Organ starateljstva o ovome odlucuje kada je to u interesu djeteta. Odluku donosi na zahtjev oba ili jednog roditelja ili po sluzbenoj duznosti. Ukoliko sami roditelji nisu zahtjevali donosenje ove odluke organ starateljstva je moze donijeti samo uz njihov pristanak. Cuvanje i odgoj djeteta odredjeni bez pristanka roditelja mogu trajati najduze 2 mjeseca. Ako i nakon isteka roka roditelji ne mogu preuzeti staranje o djetetu iz istih razloga zbog kojih je odredjen smjestaj djeteta kod drugog lica i njegovo staranje o djetetu organ starateljstva ce odmah donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo. Onda kada prestane potreba za starateljstvom donijet ce se odluka o njegovom prestanku (nju mogu traziti i sami roditelji)

ZASTITA RODITELJSKOG STARANJA PREMA TRECIM OSOBAMA U nasem s epravu normira pravo roditelja da trazi predaju djeteta od trece osobe: U slucaju smrti drugog roditelja i u slucaju da se dijete nalazi kod ove osobe bez pravnog osnova. 1. U slucaju smrti roditelja s kojim je dijete zivjelo kao i smrti roditelja koji se sam stara o djetetu ili je cuvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi, o daljem staranju djeteta ce odluciti sud. Tuzbu mogu podnijeti drugi roditelj ili organ starateljstva. U prve dvije situacije dijete ostaje bez roditeljskog staranja pa je neophodno odmah odluciti ko ce preuzeti brigu o njemu. U slucaju smrti roditelja koji je cuvanje i odgoj povjerio drugoj osobi sud po tuzbi treba da utvrdi interes djeteta na strani osobe kojoj je roditelj povjerio njegovo cuvanje i odgoj. Treba da ustanovi da li je za dijete bolje da stane zivjeti s tom osobom ili sa prezivjelim roditeljem ili kod druge osobe ili u drugoj ustanovi.

2. O daljem staranju o djetetu sud ce odluciti i u slucaju kada se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja sp