voditeljistraivanja: Rodna dimenzija uzroka odustajanja RAE djece od obaveznog kolovanja u zemljama regijeK-faktor d.o.o. - MladenMajetiterenski rad: Bolja budunost iz BiH, Centar za romske inicijative iz Crne Gore, Romsko srce iz Hrvatske, Bibija - Romski enski centariz Srbije sa svojim suradnim partnerskim organizacijama unos podataka: Bolja budunost iz BiH, Centar za romske inicijative iz Crne Gore, Romsko srce iz Hrvatske, Bibija - Romski enski centar iz Srbije sa svojim suradnim partnerskim organizacijama autori izvjetaja: K-faktor d.o.o. - SuzanaKunac, Mladen MajetiZagreb, listopad, 2011.tampa: Cober d.o.o. Lektor: prof. Zilha Hadi Naruitelj: CARE NWBPrevod: kola stranih jezika I am SarajevoTira: 300 primjerakaIstraivanje je nastalo uz podrku i suradnju Sadraj ne odraava stajalita CARE NWB, nego je za njega odgovaran K-faktor d.o.o.

K-faktor d.o.o. Nova cesta 190 10000 Zagreb Croatia3Rodna dimenzija uzroka odustajanja RAE djece od obaveznog kolovanja u zemljama regijeOsnaivanje ena Romkinja je trogodinji regionalni projekt koji se provodi uetirizemljezapadnogBalkana(BosnaiHercegovina,Hrvatska,Srbijai CrnaGora).ProjektjeusmjerennajaanjepoloajaenaRomkinja,kroz romskeenskeorganizacijeaktivneuregiji.CARENWBjeimaoulogu voditeljaprojektaimentorakljunimpartnerskimorganizacijamau provedbi projektnih zadaa.Ciljprojektaje:OjaatipoloajRomkinjaudrutvimazapadnogBalkana kroz potporu naporima organizacija, institucija i ministarstava ukljuenih u protu-diskriminaciju, osnaivanje i promidbene kampanje za armiranje manjinskih prava u ciljnim zemljama.ProjektdjelujekrozpartnerstvosetirikljuneenskeromskeNVO- partnera, po jedna iz svake od etiri ciljne zemlje. To su: Bolja budunost iz BiH, Romsko srce iz Hrvatske, Bibija - Romski enski centar iz Srbije, Centar za romske inicijative iz Crne Gore. Projekt nastoji napraviti pozitivne promjene sljedeim potciljevima:1.Unaprijeen zagovaraki poloaj enskih romskih organizacija; 2.Kapaciteti partnerskih organizacija za provedbu projekata usmjerenih na osnaivanje Romkinja u regiji Zapadnog Balkana, izgraeni; 3.Uinkovitaregionalnamreakojaebitiinstrumentzarazmjenu najboljih praksi i modela politike i podizanje svijesti o statusu Romkinja u regiji, uspostavljena i funkcionalna; 4.Svijest specinih ciljnih skupina i ire javnosti o statusu Romkinja, kao i o rizicima za romske djevojice da postanu rtve trgovine ljudima su unaprijeeni.4Istraivanjasanaglaskomnarodnukomponentudiosuregionalnog projekta CARE NWB i to potcilja 1. Unaprijeen zagovaraki poloaj enskih romskihorganizacija,tejedeniranodaeistraivanjekoordiniratii nadzirati Mladen Majeti iz K-faktora, a provoditi svaki od kljunih partnera u RWE regionalnom projektu, zajedno sa svojim suradnim organizacijama. Modalitetitihsuradnjisuopisaniprojektnimprijedlozima,auskladus srednjoronomevaluacijom1(2010),terazvojnimioperativnimplanom provedbeistraivanjauetirizemljekojejeparticipativnimmetodama proveoivodioMladenMajetiizK-faktord.o.o,Zagreb. 2Temeljem ujednaenihprojektnihaktivnostisuseetiripartnerskeorganizacijeu RWE regionalnom projektu obratile CARE NWB za mali grant, predvien u budetu regionalnog projekta, kako bi se uspjeno dovrila i ta komponenta regionalnog projekta.Premavoenimprocesimaiusaglaenimdogovorimameusvim dionicima regionalnog projekta, tijekom evaluacije i drugih radionica- oba istraivanjabitrebalaposluitizapotrebejavnogdjelovanjauokvirima RWEregionalnogprogramakojegpodravaCARENWB,teukazivanjana postojanje,ioblikepojavnostiistraenihtemanaokruglimastolovimai tribinama koje e organizirati RWE partneri. 3 Nadalje, rezultati istraivanja e se koristiti za potrebe regionalne konferencije koja e se organizirati kao jedna od zagovarakih aktivnosti RWE regionalnog projekta. 1SrednjorocnuevaluacijujeproveoMladenMajeric/K-Faktord.o.o.izZagreba (Aug.,2010) 2 Zadaci koji su obavljeni: voditi proces pripreme za istrazivanje i poticati sudjelovanje svihkljucnihpartneraorganizacije,razvijanjeupitnika;osiguratisinergijumedu istrazivackim segmenata, imajuci u vidu razinu vjestine i sposobnosti kljucnih partnera; voditipripremneistrazivackeradnje;pruzatipravovremenesavjeteprekointerneta partnerskim organizacijama u smislu prikupljanja, analiziranja i prezentiranja podataka istrazivanja;osiguratiredovitoon-linesavjetovanjenapartnerskimorganizacijamaza sacinjavanje izvjestaja nalazima istrazivanja; osigurati da istrazivanje sluzi kao koristan alat i da je u skladu s ciljevima RWE-Regionalnim projektom.3 Radionice planiranja su okupljale vodstvo cetiri partnerske organizacije i predstavnike/icenjihovihsuradnihorganizacija.Radionice:1]planiranje3.projektnegodine(Novi Sad,dec.,2010);2]planiranjeparticipativnogregionalnogistrazivanja(Kovacica, feb.,2011); 3] planiranje javno-zagovarackih kampanja kojim ce se kapitalizirati rezultati ovog istrazivanja i koordiniranje radnji oko participativnog regionalnog istrazivanja (Ilok, jul., 2011) je pripremio i vodio Mladen Majeric/ K-Faktor d.o.o. iz Zagreba.5Pravni okvir i javne politikeJavnepolitikezaosnovnoobrazovanjeRAEdjeceu4drave(Crna Gora, Bosna i Hrecegovina, Srbija i HrvatskaIdejaoprovoenjuovogregionalnogistraivanjaisinteziregionalnih podatakapoteklajeupravoizslinostipolicyokvirazasveetiridrave obuhvaene istraivanjem. Naime, pregled relevantnih zakona u sve etiri zemljejeukazivaodanadleneinstitucijeimajuslineovlastiiobaveze, tebitrebalenasliannaindjelovatiusmjeruprevencijeodustajanja RAEdjeceodobaveznogobrazovanja,kaoinanjihovomponovnom ukljuivanjuuobrazovniproces.Uovomdijeluemoprezentiratipolicy okvirezasveetiridrave,kakobismouzakljunomdijelu,nakon prezentacije rezultata istraivanja, formalno zacrtane uloge onih institucija koje bi se trebale baviti upravo osiguravanjem da sva djeca dobiju nuno obaveznoobrazovanjesuoilisnjihovimstvarnimdjelovanjem,tena osnovu dobivenih podataka predloili konkretne mjere s ciljem efkasnijeg ikoordiniranogdjelovanjainstitucijanasmanjenjubrojuRAEdjecekoja odustaju od obaveznog obrazovanja. Bosna i HercegovinaZAKONSKO-PRAVNI OKVIR PROBLEMATIKE ISTRAIVANJA4Bosna i Hercegovina, jedna drava, 2 entiteta, 3 predsjednika, 10 kantona, 14 vlada, 183 ministarstva, 85 politikih partija, 50 borakih udruenja, 13 sindikata,2policije,3akademijenauka,2penzionafonda,3obrazovna sistema,3telekoma,3elektroprivrede,550000nezaposlenih,630000 penzionera, 450 000 raseljenih, 75% na granici siromatva, 65 000 dravnih uposlenika...konstatacijajekojaodnedavnokruiinternetportalima. Uvaavajui injenicu da navedena konstatacija nije ba daleko od istine, moemozakljuitidajetekopredoitisvezakonskeaktekojitretiraju temuobrazovanja.Meutim,smatrajuidasuoninanajviimnivoimai najznaajniji, istima emo se dalje pozabaviti u tekstu.4 zvadak iz nacionalnog izvjestaja o provedenom istrazivanju za Bosnu i Hercegovinu, Bolja buducnost, 20116Obrazovanje je denisano kao temeljno ljudsko pravo: jo od 1952. godine, po lanu2prvogProtokolaEvropskekonvencijeoljudskimpravimaa kojiobavezujesvezemljepotpisnicekonvencijedagarantujupravona obrazovanje.Naglobalnomnivou,UN-ovaMeunarodnakonvencijao ekonomskim,socijalnimikulturnimpravimaiz1966.godinegarantuje ova prava unutar svog lana 13. Sve zemlje lanice moraju imati zakonski, upravni i nansijski okvir kao i neophodne kapacitete za realizaciju kako bi seosiguralokvalitetnoupravljanjesvimdecentralizovanimprogramima, ukljuujuiinansijskoupravljanjekompletnimdecentralizovanim obrazovanjem, programe zajednice za obuku i mlade (trenutno programi LeonardodaVinci,SocratesiYouth,aubudunostiIntegrisaniprogram trajnog sticanja znanja i Mladi u akciji).5Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju koja je raticirala Konvenciju o ljudskim pravimaiKonvencijuopravimadjeteta,oneobavezujunaprimjenu,sa snagom ustavne odredbe. Osim ovih meunarodnih konvencija, obavezno je potivanje i ostalih meunarodnih dokumenata, patime i onih koji se odnosenaobrazovanjedeklaracije,povelje,rezolucije,protokoli,akcioni planovi, i slino. S obzirom na ustavne nadlenosti u oblasti obrazovanja, zakonski propisi u BiH donose se i primjenjuju na razliitim nivoima.6Na nivou BiH postoje samo okvirni zakoni:- Zakonopredkolskomodgojuiobrazovanju, donesenunovembru 2007.godine;- Zakon o osnovnomi srednjem obrazovanju, donesen u julu 2003. godine;- Zakon o visokom obrazovanju, donesen u augustu 2007.godine.Okvirnizakonidonesenisuradistvaranjajednakihuvjetazaostvarenje prava na obrazovanje, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, i usklaivanja sameunarodnimkonvencijama.Svizakonikojeusvojojustavnoj nadlenostidonoseRepublikaSrpska,kantoniuFederacijiBiH,iDistrikt Brko, moraju biti usklaeni sa odredbama navedenih okvirnih zakona.

Osimzakonima,pravonaobrazovanjeuBiHostvarujeseiostalim propisima:5 http://www.europa.ba6 Osnovno pravo na obrazovanje, prirucnik za nastavnike, pedagoge i direktore, Sarajevo, 2009. dostupno na: http://www.scn-see.ba7-DeklaracijaoreformiparalelnihobrazovnihsistemauBiH, ravnopravnom koritenjujezikai pisma, i uklanjanju uvredljivih sadraja, koju su donijeli ministri obrazovanja 2002. godine;-Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, donesen2002.godine;-Sporazumozajednikojstrategijizamodernizacijuosnovnogi opeg srednjeg obrazovanja, iz 2003. godine;-Akcioniplanoupisuu koleipohaanjunastaveuBiH,iz2006. godine;-Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u BiH;-Standardnapravilazaizjednaavanjemogunostiosobasa invaliditetom;-PorukagraanimaBiH-reformazaobrazovanjeuBiH,2002. godina;-Planakcijezadjecuod2002,do2010.godine,predstavljenUN, 2002.; i-Zakon o ravnopravnosti spolova.7Iako je ope poznato da je pravo na obrazovanje zagarantovano Ustavom svake drave, pa tako i Bosne i Hercegovine, svjesni smo injenice da se to pravonanaempodrujuuvelikokri,adazatonikonikonitipreuzima odgovornost,nitibivakanjen.Zakonomsutakoerpredvieneikazne za nepotivanje zakonskih odredbi, ali i za to takoer niko ne odgovara. U narednom tekstu osvrnut emo se na neke od zakonskih akata koji tretiraju pitanje obrazovanja, i obaveze koje iz toga proizilaze. Federacijaeosiguratiprimjenunajviegnivoameunarodnopriznatih prava i sloboda utvrenih u aktima navedenim u Aneksu. Posebno:...l)osnovneslobode:slobodugovorai tampe;slobodu miljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, ukljuujui privatno i javno vjeroispovjedanje;sloboduokupljanja;sloboduudruivanja,ukljuujui sloboduosnivanjaipripadanjasindikatimaisloboduneudruivanja; slobodu na rad; m)obrazovanje;n)socijalnuzatitu;o)zdravstvenuzatitu;p) prehranu; r) utoite; i7 Osnovno pravo na obrazovanje, prirucnik za nastavnike, pedagoge i direktore, Sarajevo, 2009. dostupno na: http://www.scn-see.ba8s) zatitu manjina i potencijalno ugroenih grupa;8Ulanu136.PorodinogzakonaFederacijesekaedaroditeljiimaju dunostipravostaratiseoobrazovanjusvojedjece.Obrazovanjetreba dabudeusmjerenonarazvojosobnostidjetetainjegovihpsihozikih sposobnosti,napotovanjepravaiosnovnihslobodaovjeka,na pripremanje djeteta za odgovoran ivot u drutvu, te potovanje prirodnog okolia.Roditeljisudunistaratiseoredovnomosnovnomisrednjem kolovanju djeteta. Roditelji su duni, prema svojim mogunostima i prema sposobnostima djeteta, starati se i o njegovom visokom obrazovanju.9Nadalje, u lanu 10. Zakona o zatiti pripadnika nacionalnih manjina Federacijenavodisedapripadnicinacionalnemanjinemoguuiti jezik,knjievnost,historijuikulturuinajezikumanjinekojojpripadaju. ObrazovnevlastiuFederacijiuokvirusvogobrazovnogprograma (predkolskog,osnovnogisrednjeg)obaveznesuu kolamaukojima uenici - pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu treinu osiguratiobrazovanjenajezikutemanjine,aako inejednupetinu, osigurati dodatnu nastavu o jeziku, knjievnosti, historiji i kulturi manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva veina njihovih roditelja.Radiostvarivanjapravaizstava2.ovog lananadleneobrazovnevlasti u Federaciji obavezne su osigurati nansijska sredstva za osposobljavanje nastavnika koji e izvoditi nastavu na jeziku nacionalne manjine, osigurati prostoridrugeuvjetezaizvoenjedopunskenastave,kaoi tampanje udbenika na jezicima nacionalnih manjina.10Zakonineospornotretirajupravasvihgraanabezobziranaspol,boju koe, rasnu ili nacionalnu pripadnost. Takoer, zakon formalno-pravno titi sva ta prava, kao i sva prava i slobode ovjeka i graanina. Tako se u zakonu navode koja su to krivina djela protiv prava i slobode ovjeka i graanina, i na koji nain se ista sankcioniraju, odnosno kanjavaju. Patako,lan177.KrivinizakonFederacije(Povredaravnopravnosti 8 http://www.parlamentfbih.gov.ba 9 Krunic Zita, LJ. i sar, 2009, Analiza uskladenosti zakona BiH sa konvencijom o pravima djeteta, Sarajevo10 Biro za ljudska prava, Sve o nacionalnim manjinama, prirucnik, Tuzla 9ovjeka i graanina) kae sljedee: Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, narodnosnoj ili etnikoj pripadnosti, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, spolu,spolnojsklonosti,jeziku,obrazovanju,drutvenompoloaju ilisocijalnomporijeklu,uskratiiliograniigraanskapravautvrena meunarodnim ugovorom, ustavom, zakonom, drugim propisom ili opim aktomuFederaciji,ilikonaosnovutakverazlikeilipripadnostiilikojeg drugog poloaja daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, - kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.lan 219. Krivini zakon Federacije (Zaputanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetnika)Roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje funkcije zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika, - kaznit e kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.Kaznomizstava1.ovog lanakazniteseroditelj,usvojitelj,starateljili drugaosobakojazlostavidijeteilimaloljetnika,prisiliganaradkojine odgovara njegovoj ivotnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili na prosjaenje, ili gaizkoristoljubljanavodinaponaanjekojeje tetnozanjegovrazvoj. Akojekrivinimdjelomizstava1.i2.ovog lanadijeteilimaloljetnik teko tjelesno ozlijeen, ili mu je teko narueno zdravlje, ili se maloljetnik odao prosjaenju, prostituciji, ili drugim oblicima asocijalnog ponaanja ili delikvenciji, - uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.11Zakonoosnovnomisrednjemobrazovanjutretiraproblematikuovog istraivanja gdje se, izmeu ostalog, kae:lan4.OkvirnogzakonoosnovnomisrednjemobrazovanjuuBiH, Svakodijeteimajednakopravopristupaijednakemogunostiuea uodgovarajuemobrazovanju,bezdiskriminacijenabilokojojosnovi. Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajueobrazovanjepodrazumijevaobrazovanjekojeuskladu sutvrenimstandardimaosiguravadjetetudananajboljinainrazvije 11 Krivicni zakon Federacije Bosne i Hercegovine10svoje uroene i potencijalne umne, zike i moralne sposobnosti, na svim nivoima obrazovanja.12lan 6. stav II, gore navedenog Zakona: kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranjutakvekulturekojapotujeljudskapravaiosnovneslobode svihgraana,kakojetoutemeljenoUstavomiostalimmeunarodnim dokumentimaizoblastiljudskihpravakojejepotpisalaBosnai Hercegovina.lan 8. stav II, isti Zakon:Jezikikulturasvakeznaajnijemanjinekoja iviuBosniiHercegovini potivateseiuklapatiu koluunajveojmjeriukojojjetoizvodivo,u skladu s Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina.lan 27. Okvirnog zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Roditeljisuobaveznisvojojdjeciosiguratiredovnopohaanje kole tokom perioda obaveznog kolovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosapremaovojobavezi,roditeljipodlijeusankcijamauskladusa zakonom.Roditelji,takoer,imajupravoiobavezu,premaprilikamai svojim mogunostima, podsticati dalje obrazovanje svoje djece.13lan 28. Okvirnog zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Pravo i obaveza roditelja je redovno informiranje, konsultiranje i praenje obrazovnognapretkasvojedjece,kaoipravodaprateivrednujurad direktora,nastavnikaidrugog kolskogosoblja,tekvalitetrada koleu cjelini. Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnikau kolskimorganimaitijelimaiputemsvojihasocijacija, nasvimnivoimaodluivanja,uestvovatiuodluivanjuopitanjimaod znaaja za rad kole i funkcioniranje obrazovnog sistema uope.14Organi vlasti nadleni za organiziranje sistema obrazovanja u Brko distriktu BosneiHercegovine,RepubliciSrpskoj,FederacijiBosneiHercegovine ikantonima,uskladusUstavom,ustanovekojesepremavaeim zakonimauBosniiHercegoviniregistrirajuzapruanjeuslugau oblasti predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i obrazovanja 12 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini13 bidem14 bidem11odraslih,idrugestruneinstitucijeuoblastiobrazovanja,obavezni suprimjenjivatiipotivatiprincipeinorme,utvreneZakonom (Okvirni zakon o osnovom i srednjem obrazovanju) i osigurati obrazovanje pod jednakim uvjetima za sve uenike. Principi i standardi, utvreni ovim Zakonom i na osnovu ovoga Zakona, ne mogu se mijenjati.15Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj osnovnoj koli.Privatne kole,upogleduuslovaiprocedura,osiguravajujednake mogunostizaupissvimuenicima.Uostvarivanjusvojihprava,roditelji nemoguograniitipravasvojedjecedaimajupristupiuivajukoristod obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima.Svoje pravo naizborosnovne kole,roditeljinemoguostvarivatinanainkojimse promoviupredrasudenarasnoj,spolnoj,nacionalnoj,jezikoj,vjerskoj isvakojdrugojosnovi,kaoinanainprotivanovomzakonu.Takoer, roditeljisuobavezniupisatisvojedijeteu koluiosiguratidadijete redovnopohaaosnovnu kolutokomperiodatrajanjaobaveznog obrazovanja.Usluajunemaraineodgovornogodnosapremaovoj obavezi,roditeljipodlijeusankcijamauskladusazakonom.Pravo iobavezaroditeljajeredovnoinformisanje,konsultovanjeipraenje obrazovnognapretkasvojedjece.Roditeljiimajupravoiobavezu,u interesusvojedjeceiputemsvojihpredstavnikau kolskimorganimai tijelima ili putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje obrazovnog sistema uopte. 16 lan 112. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju predvia novanu kaznu od 200 do 1.000 KM za prekraj roditelj ako ne obezbijedi da dijete budeupisanouosnovnu kolu,odnosnoakodijetenepohaanastavu (lan 25. stav 1.). Ukoliko ni poslije izvrene kazne roditelj ne upie dijete u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu, kazna se ponavlja. 17 Uloga koleinastavnikaupromoviranjuizatitidjeijihprava,posebno pravanaobrazovanje,jeneprocjenjiva.Zbogtogajeneophodnoda svaki nastavnik bude upotpunostiupoznatsodredbamaKonvencije 15 Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, Sarajevo, 2010.16 Clanovi 24 i 25 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Sluzbene novine Tuzlanskog kantona) broj: 06/04, 07/05 17 http://www.kuiptk.ba12opravimadjetetaidaihsvakodnevnoprimjenjujeupraksi.Svoju uloguiobavezudapoduava, kolaostvarujeuokruenjukojepotie sticanjeznanja,kojepotujeipodravaindividualnostsvakoguenika, njegovkulturniinacionalniidentitet,jezikivjeroispovijest,uokruenju kojejesigurno,bezbilokakvogoblikazastraivanja,zlostavljanja, tjelesnogkanjavanja,vrijeanja,poniavanja,degradiranjaili tetepo zdravlje,ukljuujui tetuizazvanupuenjem,upotrebomopojnihdroga idrugihzakonomzabranjenihsredstava.kolanesmijevritinikakvu diskriminacijudjece,pobilokomosnovu:rase,boje,spola,jezika, politikogilidrugogmiljena,nacionalnogilidrutvenogporijekla, ilijerpripadajudjecisaposebnimpotrebama,ibilokojemdrugom temelju. kolajedunapromoviratijednake ansezasvesvojeuenike, nastavnike i ostalo osoblje, uvaavajui razliitosti meu njima, te razvijati partnerstvo kole,roditeljaisredineukojoj ive. Takoer, kolajeduna da ukoliko dijete dui vremenski period, bez validnog razloga ne dolazi na nastavu, istraiti sluaj, kontaktirati roditelje, te obaviti razgovor sa njima. Ukolikoseistineoglaavaju, kolajedunaodatomsluajuobavijestiti nadleniCentarzasocijalnirad,kojitakoeristraujesluajipopotrebi odlazinateren.Usluajudajerijeotekomzanemarivanju,odgojnom zaputanju,izrabljivanjuilinasiljuCentarzasocijalniradimapravoda pokrene sluaj pri Opinskom ili drugom nadlenom sudu, meutim to se upraksirijetkodeava,akojeupitanjuiskljuivonaputanje kole,bez prisustva ranije navedenih elemenata krivinog djela. Jedanodvrloznaajnihdokumenatakojitakoertretirajutemu obrazovanja su svakako Akcioni planovi za rjeavanje problema Roma. Tako, DekadominkluzijeRomazagovarasepoveanadostupnostkvalitetnog obrazovanjazaRome.Ostvarenjeovogciljazahtijevaintervencije,kako upotranji(roditeljiiuenicizahtijevajukvalitetnijeobrazovanje),tako iuponudi(drava/opinenude kolstvovisokogkvalitetazasvu,pa takoidjecuromskenacionalnosti).Javno nansiranje,inainnakojise ovasredstvaraspodjeljuju,jesunajznaajnijeoruekojevlastikoriste upostizanjuboljihobrazovnihrezultatakodromskedjece,upogledu njihovih veih postignua i boljeg uenja.18Akcioni plan je dosljedan odredbama Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 06/03), koji utvruje da, neovisno o broju pripadnika nacionalne manjine, entiteti 18 Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, Sarajevo, 2010.13ikantonisuobavezniosiguratidapripadnicinacionalnemanjine,akoto zahtijevaju, mogu imati uenje svog jezika, knjievnosti, historije i kulture na jeziku manjine kojoj pripadaju, kao dodatnu nastavu. Akcionim planom deniran je sveobuhvatni cilj, ija je svrha unaprijediti pristup sistemu redovnogobrazovanjaRomauBosniiHercegoviniputemrjeavanja brojnihpreprekasakojimasetrenutnosuoavajuito:praktinapitanja, sistemskapitanja,pitanja ireprirode,istovremenouvrujuiuee romskihzajednicaizalaganjezapotpunoukljuivanjenjihovedjeceu redovnoobrazovanje.UizradiAkcionogplanaoobrazovnimpotrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u BiH bila su ukljuena i dva ministarstva Bosne i Hercegovine (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice iMinistarstvocivilnihposlova),sodreenomulogomukoordiniranju imonitoringuaktivnostiunjegovojimplementaciji.Vijeeministara BosneiHercegovinejeAkcioniplanprihvatiloipredloilosvim ostalimnivoimaizvrnevlastiuBiHdatakoerprihvatesvesadrajei normesadraneunjemuismatragasastavnimdijelomStrategijeBiHza rjeavanje problema Roma, u segmentu koji se odnosi na sferu obrazovanja romske nacionalne manjine u BiH.Osimnavedenih,postojejonekidokumentikojimsedravaBosna iHercegovinaobavezalazaprovedbuobrazovnihreformi,kao toje Reformaobrazovanja,usvojenje2002.godineuBruxellesu.Ovim dokumentom BiH se obavezala da e, izmeu ostalog, : -osiguratidasvadjeca,pripadnicinacionalnihmanjina,(posebnodjeca Romi)budunaodgovarajuinainukljuenausistemobrazovanjana prostorucijeleBiH;-osiguratidanacionalnemanjine,aposebnoRomi, buduumogunostidenirativlastitepotrebe,ipruitiimnaupodrku uprocjenionog tojeneophodnozauspjenoobrazovanje(mart2003. godine);-izraditi eksibilanplanprovedbezaukljuivanjesvedjece kojapripadajunacionalnimmanjinama(aposebnodjeceRoma),u sistem obrazovanja koji se bavi problemima mogunosti obrazovanja, nansiranjazaudbenikei/iliprijevoza,zapodrujecijeleBosnei Hercegovine (august 2003. godine); - osigurat emo da svoj djeci bude omogueno da zavre osnovno obrazovanje; - prikupiti podatke o upisu uosnovne koleiprocentuzavravanja kola,kakobiseutvrdilirazlozi zatosedjeca,uzrastazaosnovne kole,neukljuujui/ilinezavravaju osnovnu kolu u Bosni i Hercegovini (august, 2003. godine); -izraditieksibilanplanprovedbe,kakobiseosiguralodasvadjeca zavre osnovnu kolu i kako bi se ispravili propusti u pogledu obrazovanja 14mladih, kao to su: lokacije kola i prijevoz, nansiranje, potrebe zajednice i alternativno obrazovanje (naprimjer, neformalno obrazovanje), (decembar, 2003.godine).Meutim,razmotrimolisituacijudanas,uvidjetemoda nismo mnogo makli od 2002. godine i stanja kakvo je bilo tada, naalost. Nesumnjivojedapostojeodreenipomaci,dasenastojiarmisati ak ivisoko kolovanjeromskepopulacije,meutim,znatnozapaenijih rezultata u ovom smislu nema. 15Crna GoraFORMALNOPRAVNIOKVIRZAOSNOVNOOBRAZOVANJEDJECEU CRNOJ GORI19UstavCrneGore, lan9Pravniporedakpropisuje potvreniiobjavljeni meunarodniugovoriiopteprihvaenapravilameunarodnog pravasastavnisudiounutranjegpravnogporetka,imajuprimatnad domaimzakonodavstvomineposrednoseprimjenjujukadaodnose ureuju drukije od unutranjeg zakonodavstva.CrnaGoraje,nakonproglaenjanezavisnostiumaju2006.godine potpisala niz konvencija i drugih meunarodno obavezujuih dokumenata i obavezala se na njihovo potovanje. Drava je, izmeu ostalog potpisnica KonvencijeopravimadjetetakaoiKonvencijezaeliminacijurasne diskriminacije.Konvencijaopravimadjetetau lanu28.propisuje Dravepotpisnice priznaju svakome djetetu pravo na obrazovanje, te e u svrhu ostvarivanja togpravapostupnoinatemeljujednakihmogunostizasvudjecu posebno: svima osigurati obavezno i besplatno osnovno obrazovanje; preduzeti mjere za podsticanje redovnog dolaska na nastavu i smanjenje stopeispisadjeceiz kole.Dravepotpisnicepreduzetepotrebne mjere kako bi osigurale da se kolska nastava sprovodi na nain kojim se potvruje djetetovo ljudsko dostojanstvo. Komitetzaeliminacijurasnediskriminacijejenasvojemsedamdeset etvrtomzasjedanju,uperiodu16.02.-06.03.2009.konstatovaodau Crnoj Gori veliki broj romske djece nije upisan u kole, visok je stepen pojaveodustajanjainezavravanjaviihstepenaobrazovanja. Komitetjezabrinut injenicomdasevelikibrojRomasaKosovasuoava saproblemimaupristupuobrazovanju tojeposljedicanjihovog nepoznavanjacrnogorskogjezika,kaoinedostatkadokumenata(l.5 (e) (v)). Komitet izraava zabrinutost zbog injenice da socio-ekonomski statusiuslovi ivotaRomanastavljajudabuduneizvjesnii diskriminatorniusferamaobrazovanja,zapoljavanja,zdrastvene isocijalnezatite.(l.5(e)).Dravabitrebalodaimplementirasnanije 19 zvadak iz nacionalnog izvjestaja o provedenom istrazivanju za Crnu Goru, Centar za romske inicijative, 201116specijalne mjere koje bi imale za cilj da se romskoj zajednici omogui pristupupraksiobrazovanja,zapoljavanjuujavnojupravi,zdravstvu isocijalnojzatitinanediskriminatorskinain,vodeiposebnoraunao optoj preporuci 27 (2000) o diskriminaciji Roma. 20Navedenadvadokumentaujavnom ivotuCrneGoresepovremeno eksploatiu,aliizostajesutinskaprimjenaodredbikojepropisuju,tj. institucije sistema ih ne koriste kao zakonski alat za unapreenje poloaja romske/egipanske/akalijskedjeceuCrnojGoriiosiguravanjanjihovog prava na obrazovanje.Crna Gora je potpisnica Okvirne Konvencije za zatitu nacionalnih manjina kojau lanu12propisujeUgovornicee,gdjejepogodno,preduzeti mjereuoblastiobrazovanjaiistraivanjazanjegovanjekulture, istorije,jezikaivjeresvojihnacionalnihmanjinaiveine.Stimuvezi ugovornicee,izmeuostalog,obezbijeditiodgovarajuemogunosti zaosposobljavanjenastavnikaipristupudbenicimaiolakatedodir izmeuuenikainastavnikaraznihzajednica.Ugovorniceseobavezuju daunapreujujednakemogunostipristupaobrazovanjunasvim stupnjevima za pripadnike nacionalnih manjina.21 lan 14 iste Konvencije propisuje: Ugovornice se obavezuju da priznaju pravo svakog pripadnika nacionalnemanjinedauisvojmanjinskijezik.Uoblastimakojesu tradicionalnoiliuznatnombrojunaseljenepripadnicimanacionalnih manjina, ako ima dovoljno zahtjeva, ugovornice e nastojati da obezbijede, kolikogodjemogueiuokvirusvojihobrazovnihsistema,dapripadnici tihmanjinaimajuodgovarajuemogunostizaizvoenjenastavena maternjem jeziku ili da dobijaju asove iz tih jezika.22Protokol iz Pariza od 20.03.1952. uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih pravaiosnovnihslobodaizmijenjenuskladusProtokolombr.11Rim, 04.11.1950.u lanu2.PravonaobrazovanjepropisujeNikonemoe bitilienpravanaobrazovanje.Uvrenjusvihsvojihfunkcijauoblasti obrazovanjainastavedravapotujepravoroditeljadaobezbijede 20zvor,Razmatranjezvjestajakojidrzaveclanicepodnoseuskladusaclanom9 Konvencije,ZavrsnarazmatranjaKomitetazaeliminacijurasnediskriminacije-Crna Gora, 6 mart 2009, preuzeto sa sajta Vlade Crne Gore21zvor,OkvirnaKonvencijazazastitunacionalnihmanjinausvojenauStrazburu 01.02.1995godine. 22zvor,OkvirnaKonvencijazazastitunacionalnihmanjinausvojenauStrazburu 01.02.1995.godine 17obrazovanjeinastavukojisuuskladusanjihovimvjerskimi lozofskim uvjerenjima. 23 Najviimcrnogorskimpravnimaktom,UstavomCrneGoreje,u lanu 13.jezikipismopropisano:SlubenijezikuCrnojGorijecrnogorski jezik.irilinoilatininopismosuravnopravni.Uslubenojupotrebisu isrpski,bosanski,albanskiihrvatskijezik. irokdijapazonjezikakojisu poimeninospomenutikaoslubeniuCrnojGorirezultatjepolitikog kompromisakojijebiopotrebandaseobezbijedidvotreinskaveinau Skuptini Crne Gore za usvajanje Ustava. Rezultat toga je da u Ustavu Crne Gore nije posebno naveden romski jezik, a uzrok je najvjerovatnije injenica daromskamanjinanijepolitikiaktivnainemasvojepredstavnike/ceu javnomipolitikom ivotu.Politikaneaktivnostromske,egipanske iakalijskemanjineuCrnojGorijejedanoduzroka tosuiuPreambuli najveegnacionalnogpravnogdokumentazaboravljenijertekstglasi: Polazeiod:...odlunostidasmokaoslobodniiravnopravnigraani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji ive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bonjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privreni demokratskoj i graanskoj Crnoj Gori. Ustav CG u lanu 75. kolovanje, stav 1 i 2 propisuje: Jemi se pravo na kolovanjepodjednakimuslovima.Osnovno kolovanjejeobaveznoi besplatno. U poglavlju 5 Posebna manjinska prava, Zatita identita, lan 79. je pored ostalog, propisano: Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskihnacionalnihzajednicajemesepravaislobodekojamogu koristitipojedinanoiuzajednicisadrugima:na kolovanjenasvom jeziku i pismu u dravnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju iistorijuikulturupripadnikamanjinskihnarodaidrugihmanjinskih nacionalnihzajednica;naautentinuzastupljenostuSkuptiniCrne Gore i skuptinama jedinica lokalne samouprave u kojima ine znaajan dio stanovnitva, shodno principu armativne akcije. Zakonoosnovnomobrazovanjuivaspitanju24, lan4.Osnovnokolska obaveza propisuje: Osnovno obrazovanje i vaspitanje po javno vaeem obrazovnomprogramujeobaveznozasvudjecuuzrastaod estdo 15godina ivota.Roditeljilistarateljmoraobezbijeditidanjegovo 23 Preuzeto iz: Medunarodni standardi ljudskih prava i ustavne garancije u Crnoj Gori, Akcija za ljudska prava, 2008.24 zvor, Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Arhiva CR 18dijeteispuniosnovnokolskuobavezuizstava1ovog lana.25Pravne procedurepropisujudajeusluajevimakadaroditeljineupiusvoju djecu u osnovnu kolu, lokalna samouprava duna da dostavi pojedinano kolamaspisakdjece kolskoguzrastaizokruenjakoje kolapokrivado kraja februara svake godine. Ukoliko roditelji ne ispunjavaju svoje obaveze kolajedunadapodneseprijavunadlenojinspekcijiprotiv roditeljadjetetakojenijeupisanou kolu,odnosnoneispunjava osnovnokolsku obavezu (lan 36.).Prijavu je kola duna da podnese urokuod15danaodistekarokazaupis,odnosnooddanaprestanka ispunjenjaosnovnokolskeobaveze.Propisanekaznezaroditelje ija djeca ne pohaaju kolu su novane od polovine do desetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici.Ukoliko ni poslije izreene kazne roditelj neupiedijeteu kolu,odnosnoakodijetenepohaanastavu,kaznese mogu ponavljati. U zakonu je denisano da ne postoje nastavni ili vaspitni razlozi zbog kojih bi uenik/ca mogao biti iskljuen iz kole za vrijeme obaveznog pohaanja nastave, a u toku nastavne godine uenik/ca moe, u toku nastavne godine, po najavi, da odsustvuje iz kole do pet radnih dana. Porodini zakon, lan 4. propisuje: Odnosi roditelja i djece zasnivaju se na obostranim pravima i dunostima, posebno roditelja da se staraju o zatiti interesa i dobrobiti djece i njihovoj odgovornosti za podizanje, vaspitanje iosposobljavanjezasamostalan ivot.U lanu72istogazakonaje propisano roditelji imaju dunost da obezbijede osnovno kolovanje djetetu.Porodinimzakonomjedenisanaiobavezadravedamjerama socijalne,zdravstveneipravnezatite,sistemomvaspitanja, obrazovanjaiinformisanja,politikomzapoljavanja,stambenom iporeskompolitikom,kaoirazvijanjemsvihdrugihdjelatnostiu koristporodiceinjenih lanovaobezbjeujeuslovezaslobodnoi odgovornoroditeljstvo.Organipravosua,drugiorgani,medicinska, obrazovna i druga ustanova, nevladina organizacija i graani duni su da obavijesteorganstarateljstva imsaznajudaroditeljnijeumogunosti davriroditeljskopravo.Organstarateljstvaduanjeodmahpoprijemu obavjeenjadaispitasluajipreduzmemjerezazatitupravadjeteta (lanovi 7. i 80.) 25 zvor, Ukaz o proglasenju Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Sluzbeni list Crne Gore br. 64/02 od 28.11-2002.,49/07 od 10.08.2007., Arhiva CR 19Organ starateljstva, tj. Centar za socijalni rad,je obavezan kada opravdani interesidjetetatozahtijevajudaupozoriroditeljenagrekeipropusteu vaspitanjuipodizanjudjetetaipomogneimdadijetepravilnoodgajaju. Smatra se da roditelj u veoj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta naroito ako ne brine dovoljno o ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoi, redovnom pohaanju kole, ne spreava dijete u tetnom druenju, skitnji, prosjaenju ili krai. (lanovi 81. i 85.). CrnaGorajeusvojilaiodreenestratekedokumentekojise,pored ostalog,bavezatitommanjinskihpravauoblastiobrazovanja,kaoi specinoobrazovanjaromske,egipanskeiakalijskemanjineuCrnoj Gori.UStrategijimanjinskepolitikekojajeodstraneVladeCrneGore usvojena2008.godineipredstavljapolitikuVladeuoblastipotovanjai zatite prava manjina u Crnoj Gori u narednih deset godina je u poglavlju 2.4 Obrazovanje denisano: -kontinuiranoobezbjeenje kolovanjakadrova,koji predajujezike, kulturu, istoriju i tradiciju manjina-omoguitizakonskeidrugemjere,kojeeomoguitipunu participacijuroditeljauodabiruprogramskihnastavno-vaspitnih sadraja, u skladu sa tradicijom;-obezbjeenjekvalitetnijegobrazovanjamanjinaupogledu uenja slubenog jezika u Crnoj Gori.Prepoznajuipotrebuzaspeciniomplanskimdjelovanjemnapolju zatiteromske,egipanskeiakalijskemanjineuCrnojGorijersu bilii ostali marginalizovani i nezatieni, kao pojedinci i kao kolektivitet26 Crna Goraje2008.godineusvojilaStrategijuzapoboljanjepoloajaRAE27 populacijeuCrnojGori2008-2012.Strategijomjedenisanosedam prioritetnihoblastidjelovanjazaunapreenjepoloajaRoma,Egipana iAkalijauCrnojGori.Uprioritetneoblastijeuvrtenoi obrazovanje, ouvanjekultureitradicijeromskemanjine,akaojedanodproblemaje markirano osnovnokolsko obrazovanje. U Strategiji je decidno navedeno: Najveidioromske ecenijenaalostukljuenuobaveznisistem osnovnog obrazovanja, jedan broj pone ali brzo naputa osnovnu kolu. Veliki broj ece zbog nepoznavanja slubenog jezika i neadekvatnih socio-26 zvor, Strategija za poboljsanje polozaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008. - 2012.27 RAE - U Crnoj Gori je opsteprihvacen termin RAE koji oznacava Rome, Egipcane iAskalijeuCrnojGori.Poslednjihpargodina,nainicijativupredstavnika/caRAEse pokusavaovajterminizbacitiizupotrebejerjeopstemisljenjedasetimecinimanje vidljivim identitet Roma, Egipcana i Askalija u Crnoj Gori 20ekonomskih uslova za pripremu osnovne kole sutinski nije osposobljen zapolazakuredovnoosnovnoobrazovanje.Razlozizaovosubrojnii razliiti,ameunjimasusvakakonedovoljnabrigadraveza kolovanje romske ece,neadekvatnasvijestunutarromskezajedniceoznaaju obrazovanja, veliko siromatvo, nunost da eca ponu da rade od malih nogu radi obezbjeenja proste egzistencije, itd. Osnovni cilj Strategije u ovom domenu je stvaranje sutinskih uslova da se romskoj populaciji, eciiomladiniprijesvega,obezbijediuivanjejednogodosnovnih ljudskih prava, prava na obrazovanje. SanamjeromdadostigneosnovniciljStrategije Vladaseobavezaladau etvorogodinjem periodu: 1.Obezbijediupisromske eceuredovneosnovne koleu najveemmoguembroju,standardizujeinstrumenteza testiranje ecezapolazaku kole,uzimajuiuobzirposeban socio-kulturoloki kontekst u kome odrastaju ova eca.2.Obezbijedibesplatneudbenikei kolskipriborsvoj romskoj ecikojaredovnopohaajuosnovne kole;obezbijedi stipendije i stalno zapoljenje za odreen broj nastavnika romske nacionalnosti, u skladu sa zakonom.3.Sprovodiredovannadzorievaluacijuprocesaobrazovanja romske eceuosnovnim kolama,posebnovodeiraunada se tojemogueviesmanjibroj ecekojanaputajuosnovnu kolu nakon 3-4 razreda; u kolama u kojima je veliki procenat romskihuenika,obezbjedieizvoenjenastaveromskog jezika i kulture, najmanje jedan as neeljno; kolski programi e se dopuniti adekvatnim sadrajima koji e kroz razne stimulanse pospjeitiredovnoiaktivnopraenjenastaveodstraneromske ece.4.Ministarstvuprosvjeteinaukejepreporuenoda,na administrativnimistrunimposlovimau kolamasaznaajnim procentomRoma-RAE,zaposliodreenibrojpripadnika romskenacionalnostikojiimajupotrebnukvalikacijuromski asistenti,kakobi ecalakeprihvatalaisavladavalanastavne planove i programe; u takvim kolama zaposlie se i odreen broj administrativnih radnika romske nacionalnosti.5.Preduzeeseposebneaktivnostispreavanjasegregacijei diskriminacije,krozdopunuirazvijanjeplanovaiprograma namjenjenihvaspitanjunaosnovamakonceptaljudskihi 21manjinskihprava,protivpredrasuda,njegovanjutolerancije, multikulturalnostiiotvorenostizarazlike;izradiesei implementirati kriterijumi upisne politike na principima zabrane segregacijeidiskriminacije,posebnoesevoditiraunadase ne formiraju predkolske i kolske ustanove samo ili preteno za romsku ecu;preduzeesvemjere,ukljuujuiisankcionisanje odgovornihpojedinacadasesprijeesluajeviorganizovanja posebne-odvojenenastavezaromsku ecu,nakonzavretka nastave u redovnom radnom vremenu.Stratekim dokumentima u kojima se Crna Gora obavezala na unapreenje poloajamanjinskihnarodaispecinopoloajaromske,egipanskei akalijskepopulacijenijesuprepoznatispeciniproblemienaizove populacije i samim tim nijesu denisane mjere za njihovo rjeavanje.Najznaajniji nacionalni dokument koji se bavi rodnom jednakou, Plan za postizanje rodne jednakosti u Crnoj Gori 2008. 2012.godine, prepoznaje da su ene iz manjinskih grupa dodatno suoene sa diskriminacijom, to je naroito uoljivo u sluaju Romkinja.28 Dokument prepoznaje potrebu zapoboljanjepoloajaenaromske,egipanskeiakalijskepripadnosti u oblasti zdravstvene zatite, javnog angamana, upotrebe ICT29, ali ne i u oblast obrazovanja.28 zvor, Plan za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori 2008. - 2012., str. 12. Arhiva CR 29 CT - informaciono - komunikacione tehnologije22HrvatskaZAKONSKO-PRAVNI OKVIR PROBLEMATIKE ISTRAIVANJA30NakonburnihdrutvenihiekonomskihpromjenakojejeHrvatskaprola u90-tima,21.stoljeejeoznailosnaanzaokretpremaeuroatlantskim integracijama.Obrazovnisektorproivljavasnanutransformacijui prilagodbu u skladu s preporukama Europske unije. Po obrazovnoj strukturi stanovnitva Hrvatska znaajno zaostaje za razvijenim zemljama Europske unije.DokjeuHrvatskojudiovisokoobrazovanogstanovnitva11,9% prema zadnjem cenzusu iz 2001. godine, u mnogim europskim zemljama on premauje 20%, pa ak i 30% . S obzirom da se obrazovana radna snaga upolitikomdiskursusveviedoivljavakaobitanresursdrutvenogi ekonomskograzvoja,ne udi toiHrvatskaposljednjihgodinaznaajno ulae nancijska, materijalna i ljudska sredstva za njegovo poboljanje.PosebansluajpredstavljaobrazovanjeRoma.Nakon tojeusvojila NacionalniprogramzaRome(2003),Hrvatskajepristupilaprojektu DesetljeezaukljuivanjeRoma2005.-2015.teizradilaAkcijskiplan njegoveprovedbe.Meupredloenimmjeramazarazdoblje2008.-2009.susunanciranjeprogramapredkole,osiguravanjebesplatnih udbenikaiprijevozazaosnovnokolskoisrednjokolskoobrazovanje, osiguravanje smjetaja u uenike domove za srednjokolce, te stipendije za srednjokolce i studente na visokim uilitima. Nadalje, neki od ciljeva su toboljeintegriranjemalihRomauredovneprograme,tenjihovo ukljuivanjeucjelodnevniboravakiumjetnike kolskeprograme.Za realizacijutihciljevaMinistarstvojeodobrilozapoljavanjesuradnika pomagaa u nastavi romske nacionalnosti, i to krajem 2008. za ukupno 23 osobe.Potivanje, zatita i promicanje ljudskih prava zadatak je koji proizlazi kako iz hrvatskoga Ustava tako i iz meunarodnih ugovora kojih je RH stranka. RepublikaHrvatskauodnosunazatitupravadjeceulaziunapredne zemlje koje osiguravaju i tite ljudska prava i temeljne slobode te je stranka nizameunarodnihugovora,kakoVijeaEuropetakoiUN-a,kojimase tite prava i poloaj djeteta.Svojim Ustavom te zakonskim i podzakonskim aktima, RH osigurava zatitu graanskih,politikih,ekonomskih,kulturnihisocijalnihpravadjece,te 30 zvadak iz nacionalnog izvjestaja o provedenom istrazivanju za Hrvatsku, Romsko srce Jagodnjak, 2011.23kontinuirano provodi cijeli niz nacionalnih planova i strategija, sve u cilju konkretne zatite i potivanja djejih prava.InstitucionalniokvirzatitepravadjeceuRepubliciHrvatskojsainjava itavnizinstitucijakao tosutijeladravneuprave:Ministarstvoobitelji, braniteljaimeugeneracijskesolidarnosti,Ministarstvounutarnjih poslova,pravosudnatijela(Sudovizamlade),pravneosobesjavnim ovlastima(Centrizasocijalnuskrb),nizinstitucijakojedjelujuunutar podrujaodgojaiobrazovanja,zdravstva,socijalneskrbi,tedjelovanja udruga civilnog drutva i aktivnosti vjerskih zajednica.Ured pravobraniteljice za djecu kao neovisno i samostalno tijelo odgovorno Hrvatskomsaboru,osnovanjesaciljemzatite,praenjaipromicanja prava i interese djece.UHrvatskojjeobrazovanjepripadnikanacionalnihmanjinazakonski reguliranotemeljemUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina (2002),teZakonaoodgojuiobrazovanjunajezikuipismunacionalnih manjina(2000).PremaUstavnomzakonu(l.11)pripadnicinacionalnih manjinaimajupravonaodgojiobrazovanjenasvomjezikuipismu. Sukladnotome,moguseosnivati kolskeustanovesnastavomnajeziku i pismu nacionalne manjine, pri emu se obrazovni proces moe provoditi zamanjibrojuenikaodonogkojijepropisanza kolskeustanoves nastavomnahrvatskomjezikuipismu.Nastavniplaniprogramodgoja iobrazovanjanajezikuipismunacionalnemanjineuzopidioobvezno sadridio ijijesadrajuvezisposebnounacionalnemanjine.Utom smislu,nacionalnemanjineuHrvatskoj,poredopcije kolovanjaprema modelu odgoja i obrazovanja za veinsko stanovnitvo, imaju pravoi na specine modele organizacije i provoenja nastave.Sukladno Zakonu o predkolskom odgoju i naobrazbi, predkolski odgoj, kojinijeobavezan,moezapoetiudobiod estmjeseci,tetrajatido poetkaosnovnokolskogobrazovanjadjeteta(udobiod estilisedam godina). U skladu s lankom 65 Ustava Republike Hrvatske, osnovna kola jejedinarazina kolskogsustavakojajeobaveznaibesplatna.Prema UstavuRepublikeHrvatske,nastavaseprovodinahrvatskomjezikui latininom pismu. Osnovno kolovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od est do petnaest godina ivota.Obvezapohaanjaosnovne koleproirujesedorazreda koji je uenik zapoeo prije nego to je napunio 15 godina starosti, premda ueniku nije oduzeto pravo nastavka osnovne kole i poslije ove dobi. Srednjokolskoobrazovanje,nakonzavretkaosnovne kole,ukljuuje formalnoobrazovanjeuenikaudobiod15do19godinastarosti,kao 24iprogramezaobrazovanjeodraslih.Srednjokolskoobrazovanjenije obaveznoipremaUstavujedostupnosvimapodjednakimuvjetima. Fakultetsko ili visokokolsko obrazovanje dio je cjeloivotnog obrazovanja; postoji 85 javnih visokokolskih ustanova. Na osnovu zakonskih akata, konvencija i drugih relevatnih dokumenata koji tretiraju temu djeijih prava, smatra se da roditelj u veoj mjeri zanemaruje podizanje,odgojiobrazovanjedjetetaprimjericeako,izmeuostalog neskrbidovoljnooprehrani,higijeni,odijevanju,medicinskojpomoi, redovitompohaanju kole,nesprjeavadijeteu tetnomdruenju, zabranjenim nonim izlascima, skitnji, prosjaenju ili krai. PremaProtokoluopostupanju koleukriznimsituacijamakojisetemelji nazakonskimodredbama,navedenaustanova,odnosnodjelatnikiste, ukoliko uvidi elemente zanemarivanja djeteta od strane roditelja/staratelja, obavezan/aje odmahotomeobavijestitirazrednika,ravnateljaistrune suradnike kole. Ravnateljistrunisuradnicisuduni:obavitirazgovors djetetom, ako je dostupno, i tijekom razgovora upoznati dijete s daljnjim postupanjem;pozvati djetetove roditelje odmah na razgovor i upoznati ih saznaajnimsaznanjimaiinformacijamakojedjelatnici koleposjeduju, upozoritiroditeljenaneprihvatljivosti tetnosttakvogponaanjai informiratiihoobvezi koledasluajprijavinadlenomCZSS,policijii upanijskom uredu za obrazovanje, kulturu i port; ako su roditelji spremni zasuradnju,ukljuitiihusavjetovanjeunutar koleiliimpreporuiti odgovarajue ustanove; ako roditelji odbijaju suradnju, o tome informirati CZSS,upanijskiuredzaobrazovanje,kulturu i port;tijekomrazgovora sdjetetomstrunisuradnikmoravoditislubenuzabiljekukojuuz ravnatelja potpisuje i struni suradnik koji je obavio razgovor i razrednik ili druga povjerljiva osoba; suraivati s nadlenim CZSS i djelovati usklaeno u cilju dobrobiti djeteta.Ukolikosezanemarujenekopravodjeteta,svatkojeduanobavijestiti centarzasocijalnuskrbokrenjudjetetovihprava,aposebiceosvim oblicimatjelesnogiliduevnognasilja,spolnezloporabe,zanemarivanja ilinehajnogpostupanja,zlostavljanjailiizrabljivanjadjeteta,acentarza socijalnu skrb je duan poduzeti mjere za zatitu djeteta. Usluajudaseutvrdigrubozanemarivanjedjeteta,Centarzasocijalnu skrbupozoriteroditeljenapogrekeipropusteuskrbiiodgoju djetetaipomoiimdatepogrekeipropusteuklone,amoeihuputiti 25usavjetovaliteili koluzaroditelje.Centarzasocijalnuskrbodredite nadzornadizvravanjemroditeljskeskrbikadsupogrekeipropustiu skrbi o djetetu vievrsni ili uestali, ili kad je roditeljima potrebna posebna pomo u odgoju djeteta.Sud e u izvanparninom postupku roditelju koji u veoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta, oduzeti pravo da ivi sa svojim djetetom i odgaja ga, te e dijete povjeriti na uvanjeiodgojdrugojosobi,ustanoviilidrugojpravnojosobikoja obavlja djelatnost socijalne skrbi. Takoer,roditeljukojinijepoduzeonitazazatitudjetetaod tetnih postupakadrugihosobairoditeljukojinijepravodobnoobavijestio nadlenicentarzasocijalnuskrb,ilinijesampoduzeonitazazatitu djetetaodnavedenihpostupakakojepoinidrugiroditelj,ili lanovi obiteljske zajednice, oduzeti e se pravo da ivi sa svojim djetetom i odgaja ga. Nizjezakonakojipredviajuobavezuobrazovanjadjece,kaoisankcije kojeslijedeusljednepotivanjanavedenogzakona,odnosnokrenje osnovnog prava djeteta. Tako, Zakon o obrazovanju RH izmeu ostalog nalae: (lanak 135) Roditelj uenika duan je upisati dijete u osnovnu kolu sukladno lanku 19.ovogZakonatesebrinutioredovitompohaanjuobveznogdijela programakaoiostalihoblikaodgojno-obrazovnogradaukojejeuenik ukljuen.Roditelj uenika je duan brinuti se da uenik redovito izvrava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka uenikaAkoroditeljzanemarujesvojeobvezeizstavka1.ovog lanka, kola mujedunauputitipisanipozivzarazgovorsrazrednikomistrunim suradnicima kole.Ako roditelj uestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog lanka, kola je dunaotomeobavijestitiureddravneuprave,odnosnoGradskiuredi nadlenu ustanovu socijalne skrbi koji su duni izvijestiti kolu o poduzetim mjerama.U kolskimseustanovamavodipedagokadokumentacijaievidencija o uenicima, praenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu uenika. (l.138)Nadalje,kadajeupitanjuObiteljskizakon,istiobvezujenaureenje 26obiteljskihodnosakojisetemelje,izmeuostalog,nanaeluzatite dobrobitiipravadjeteta,teodgovornostiobajuroditeljazapodizanje iodgojdjeteta(l.2);azatimu lanku96.obvezujeroditeljenabriguo redovitom obveznom kolovanju djeteta; pema svojim mogunostima i o daljnjem obrazovanju djeteta; odazivati se sastancima u svezi s odgojem i obrazovanjem djeteta, tebrinuti o svestranom obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetnike, tehnike, portske i druge interese.(lanak 108)(1) Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava,aposebiceosvimoblicimatjelesnogiliduevnognasilja,spolne zloporabe,zanemarivanjailinehajnogpostupanja,zlostavljanjaili izrabljivanja djeteta.(2) Centar za socijalnu skrb duan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava.(3) Ako je centar za socijalnu skrb obavijest iz stavka 1. ovoga lanka primio oddrugogtijelailiustanove,duanjeopoduzetomizvijestititotijeloili ustanovu.(4) Sud pred kojim se vodi prekrajni ili kazneni postupak u vezi s povredom nekog djetetovog prava duan je o pokretanju postupka obavijestiti centar za socijalnu skrb i sud koji je nadlean za izricanje mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta.(5)Pravomonuodlukudonesenuupostupkuizstavka4.ovoga lanka sud e dostaviti centru i sudu koji je nadlean za izricanje mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta.Centar za socijalnu skrb upozorit e roditelje na pogreke i propuste u skrbi i odgoju djeteta i pomoi im da te pogreke i propuste uklone, a moe ih uputiti u savjetovalite ili kolu za roditelje(l.109).Centarzasocijalnuskrbodreditenadzornadizvravanjemroditeljske skrbikadsupogrekeipropustiuskrbiodjetetuvievrsniiliuestali,ili kadjeroditeljimapotrebnaposebnapomouodgojudjeteta.Odlukom onadzoruodrediteseprogramnadzoranadroditeljimaidjetetomte imenovati osoba koja e program provoditi (l.110).(lanak 111)(1)Sudeuizvanparninompostupkuroditeljukojiuveojmjeri zanemarujepodizanjeiodgojdjetetailipostojiopasnostzapravilno podizanjedjeteta,oduzetipravoda ivisasvojimdjetetomiodgajaga, 27teedijetepovjeritina uvanjeiodgojdrugojosobi,ustanoviilidrugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.(2)Smatrasedaroditeljuveojmjerizanemarujepodizanje,odgoji obrazovanje djeteta primjerice ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoi, redovitom pohaanju kole, ne sprjeava dijeteu tetnomdruenju,zabranjenimnonimizlascima,skitnji, prosjaenju ili krai.(3) Roditelju koji nije pravodobno obavijestio nadleni centar za socijalnu skrb ili nije sam poduzeo nita za zatitu djeteta od postupaka iz stavka 1. ovoga lanka koje poini drugi roditelj ili lanovi obiteljske zajednice, izrei e se mjera iz stavka 1. ovoga lanka.(4) Roditelju koji nije poduzeo nita za zatitu djeteta od tetnih postupaka drugih osoba izrei e se mjera iz stavka 1. ovoga lanka.Sudeoprijedlozimakojimasupokrenutipostupciiz lanka111.ovoga Zakonaodluitibezodgode,anajkasnijeurokuod60danaoddana podnoenja prijedloga.Postupak za izricanje mjera iz lanka 111.pokree sud po slubenoj dunosti, na prijedlog centra za socijalnu skrb ili djeteta. albaprotivodlukadonesenihnatemelju lanka110.do112.ovoga Zakona ne odgaa njihovu ovrhu(l.113.)Ministrinadlenizaposlovepravosuaisocijalneskrbipropisatenain voenjaoevidnikaidokumentacijeusvezisposlovimasudaisocijalne skrbiupodrujuprimjeneodredabaovogaZakonaoroditeljimaidjeci (l.122).Zakonosocijalnojskrbiobvezujepredkolske, kolskeizdravstvene ustanove, policiju, pravosudna i druga dravna tijela, pravne i zike osobe kojesupoposebnimzakonimaodreenizabriguoobitelji,djeciradi zatite njihovih interesa na suradnju s ustanovama socijalne skrbi.Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti: rjeava u prvom stupnju opravimaizsocijalneskrbi,obiteljskopravneikaznenopravnezatitei drugimpravimauskladusposebnimzakonom,.provodiovrhusvojih rjeenja,.vodipropisaneoevidnike,.izdajeuvjerenjaidrugepotvrde, dajepodatkeoobiteljskimprilikamatemiljenjaiprijedlogeusudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zatitu,te. sudjelujekaostrankailiumjeapredsudomidrugimdravnimtijelima kada se radi o zatiti osobnih interesa djece (l.82).Zakonomodoplatkuzadjecuureenisuuvjetizastjecanjepravana doplatak,ameubrojnomdokumentacijomzadjecuzakojusetrai doplatak pored dokaza o roenju djeteta obvezna je i potvrda o redovitom 28kolovanju za svu kolsku djecu koja su navrila 15 godina, osim za djecu s utvrenim teim oteenjem zdravlja. Ovajzakonuvelikojeutjecaonarezultatenaegistraivanja,jerzbog uvjetovanostiprimanjadjejegdoplatkapotvrdomoredovitom kolovanjuveinaromskedjeceformalnopohaaosnovnu koludo navrenih 15 godina, odnosno oteava vidljivost odustajanja romske djece od obrazovanja.29SrbijaFormalnopravniokvirzaosnovnoobrazovanjeromskedeceu Republici Srbiji 31Pravonaobrazovanjeutvrenojeunizumeunarodnihdokumenata: Univerzalnadeklaracijaoljudskimpravima(lan26),Meunarodni paktoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima(lan13), Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (lan5),KonvencijaOrganizacijeUNzaobrazovanje,naukuikulturu (UNESCO)protivdiskriminacijeuobrazovanju,Meunarodni sporazum o civilnim i politikim pravima, Milenijumski ciljevi razvoja, CEDAW i dr.Jedan od najznaajnijih dokumenata je Konvencija o pravima deteta: l. 27. da e drava pomoi u obezbeivanjumaterijalne pomoi i programima upogleduishrane,odevanjaistanovanja,kojisuosnovnipredusloviza kolovanjedece; l.28.i29.i30.kojadravepotpisniceobavezujeda obezbedebesplatnoosnovnoobrazovanjeiodgovarajueusloveza redovno kolovanje,slobodnoispovedanjesvojevereikorienjesvog jezika i kulture, kao i l. 17. i 19. kojim se spreava informativna, obrazovna izolacija dece i da su drave obavezne da preduzimaju sve odgovarajue zakonodavne,administrativne,socijalneiobrazovnemereradizatite detetaodsvihoblika zi kogimentalnognasilja(zabrana kolovanja devojica,kaozanemarivanjerazvojnihpotrebadece).Rezolucija Komisije UN za ljudska prava 2003/4 posveena eliminisanju nasilja nad enamaistiedavladeimaju armativnuobavezudaunapreujui tite ljudska prava ena i devojica i da moraju s dunom priljenou spreavati, istraivati i kanjavati sve akte nasilja nad enama i devojicama.NekidokumentiSavetaEvrope,EvropskeunijeiOEBS-aizriitogovore opravunaobrazovanjenajezicimamanjina,npr.Okvirnakonvencijao zatiti nacionalnih manjina.UzakonodavstvuRepublikeSrbijeobrazovanjejepriznatokao drutveno,ekonomskoikulturnopravo. Pravonaobrazovanjeje garantovano Ustavom. PremaUstavuRepublikeSrbije,svakoimapravonaosnovnoisrednje 31 zvadak iz Nacionalnog izvjestaja o provedenom istrazivanju za Srbiju, Bibija,201130obrazovanje,priemusuobaobrazovanjabesplatna,aosnovno obrazovanjejeiobavezno(lan71.)iureeno:Zakonomoosnovama sistemaobrazovanjaivaspitanja,Zakonomoosnovnoj koli, Zakonomosrednjoj koli,Zakonomovisokomobrazovanju, Zakonomodrutvenojbriziodeci,Porodinimzakonom,Krivinim zakonikom,Zakonom o rodnoj ravnopravnosti , Zakonom o zabrani diskriminacije,Zakonomozatitipravaislobodanacionalnih manjina i Zakonom o ratikaciji, Evropskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima , Zakonom o utvrivanju odreenih nadlenosti autonomne pokrajine,Zakonomoudbenicimaidrugimnastavnimsredstvimai podzakonskim aktima.PravonaobrazovanjejeureenoZakonomoosnovamasistema obrazovanja i vaspitanja.Ovaj Zakonsadri niz odredbi koje podravaju inkluzivnoobrazovanje,akojetrebadasesprovedu.Strategijekojesu usvojeneuoblastiobrazovanjapromoviuravnopravnostipravednost uobrazovanju,kaoikvalitetiekasnostuokvirusistemaobrazovanjai vaspitanja. iripravniokvirpodstiedrutvenuinkluziju,nepostojanje diskriminacije i zatitu ljudskih pravalan3.ovogZakonaistiedasistemobrazovanjaivaspitanjamorada obezbedi za svu decu, uenike i odrasle:1) jednako pravo i dostupnost obrazovanja i vaspitanja bez diskriminacije iizdvajanjapoosnovupola,socijalne,kulturne,etnike,religijskeili drugepripadnosti,mestuboravka,odnosnoprebivalita,materijalnog ilizdravstvenogstanja,tekoaismetnjiurazvojuiinvaliditeta,kaoipo drugim osnovama;2)kvalitetnoiuravnoteenoobrazovanjeivaspitanje,zasnovanona tekovinamaidostignuimasavremenenaukeiprilagoenouzrasnimi linim obrazovnim potrebama deteta, uenika i odraslog;3)obrazovanje i vaspitanje u demokratski ureenoj i socijalno odgovornoj ustanoviukojojsenegujeotvorenost,saradnja,tolerancija,svesto kulturnojicivilizacijskojpovezanostiusvetu,posveenostosnovnim moralnimvrednostima,vrednostimapravde,istine,solidarnosti,slobode, potenjaiodgovornostiiukojojjeosiguranopunopotovanjeprava deteta, uenika i odrasloglan 5 . istog Zakona omoguava da se za pripadnike narodnosti nastavni planiprogramostvarujeinamaternjemjeziku,ilidvojezino,akoseza upis u prvi razred prijavi najmanje 15 uenika.31kolamoedaostvarujenastavniplaniprograminajezikunarodnosti, odnosnodvojezinoizamanjeod15uenikaupisanihuprvirazred,uz saglasnost ministra prosvete.Kada se nastavni plan i program ostvaruje i na jezicima narodnosti, uenik savlauje nastavni plan i program srpskog jezika.lan25.-Zadecupredkolskoguzrastapripadnikeetnikihgrupa kola moe da organizuje pripremnu nastavu za sticanje elementarnih znanja iz srpskog jezika.lan40.-Roditelj,usvojilac,staratelj,odnosnoorganstarateljstva(u daljem tekstu: roditelj) odgovoran je za upis deteta u I razred i za redovno pohaanje nastave i obavljanje drugih kolskih obaveza uenika.kola je duna da obavetava roditelja i optinu o deci koja se nisu upisala uIrazred,kojaredovnonepohaajuilikojasuprestaladapohaaju kolu, najkasnije 15 dana od dana proteka roka za upis, odnosno od dana prestanka redovnog pohaanja nastave u koli.Protivroditelja ijedetenijeblagovremenoupisanouIrazred,odnosno ijedetenepohaaredovnonastavu,nadlenioptinskiorganpodnee prijavunajkasnijeurokuod15danaoddanakadajeotomeobaveten. Uovomrokuduanjedaobavirazgovorsaroditeljimaiutvrdirazloge nepohaanja.Naziv administrativnog postupka:Prijava skole ucenika koji ne pohada nastavuDelatnost: Drutvene delatnostiDokumentacija koja se predaje:Potvrda skole o nepohadanju nastave za ucenike (Broj neopravdanih izostanaka, Od kada pojedini prijavljeni ucenik ne pohada nastavu, Prezima i ime roditelja ucenika, Razred koji pohada ucenik, Mesto sa adresom stanovanja prijavljenih ucenika, dr...),Izvod iz maticne knjige rodenih za decu rodenu van optine Institucija koja izdaje dokumenta:kolaForma dostave: kopijaOrganizaciona jedinica:Grupa za obrazovanje, kulturu, fzicku kulturu i usavrsavanje nastavnika [374031]Rok za resavanje predmeta: 7 danaMesto podnosenja:Kontakt osoba:|Saradnik na strucno-operativnim poslovima|Kontakt telefon:32Ovojeprimerjednogadministrativnogpostupkakojiobavezuje2 institucije: koluiodsekzadrutvenedelatnosti.Usluajuodbijanja nastavka kolovanja , prosvetni inspector/ka upuuje prijavu Prekrajnom sudu.lan44.-Uenikukojijenavrio15godina ivotaprestajeobaveza pohaanja kole istekom te kolske godine.kola moe, po odluci direktora, da ueniku koji je navrio 15 godina ivota, anijestekaoosnovnoobrazovanjeivaspitanje,omogui kolovanjedo navrenih 17 godina ivota, ako to zahteva uenik ili njegov roditelj.Zakon o osnovnoj koli (1992.) - Cilj osnovnog obrazovanja i vaspitanja je sticanje opteg obrazovanja i vaspitanja, skladan razvoj linosti i priprema za ivot i za dalje opte i struno obrazovanje i vaspitanje. Osnovnimobrazovanjemivaspitanjemostvarujesenaroito: osposobljavanjeza ivot,radidaljeobrazovanjeisamoobrazovanje; ovladavanjeosnovnimelementimasavremenogoptegobrazovanja; osposobljavanjezaprimenusteenihznanjaiumenjaistvaralakog koritenjaslobodnogvremena;razvijanjeintelektualnihi zi kih sposobnosti,kritikogmiljenja,samostalnostiizainteresovanostiza novaznanja;upoznavanjeosnovnihzakonitostirazvojaprirode,drutva iljudskogmiljenja;sticanjeirazvijanjesvestiopotrebi uvanjazdravlja i zatite prirode i ovekove sredine; razvijanje humanosti, istinoljubivosti, patriotizmaidrugihetikihsvojstavalinosti;vaspitanjezahumanei kulturne odnose meu ljudima, bez obzira na pol, rasu, veru, nacionalnost ilinouverenje;negovanjeirazvijanjepotrebazakulturomiouvanjem kulturnog naslea; sticanje osnovnih saznanja o lepom ponaanju u svim prilikama. Zakonodrutvenojbriziodeci(usvojen1992.)-OvimZakonomse ureuje sistem drutvene brige o deci, koji se zasniva na pravu i dunosti roditeljadasestarajuopodizanjuivaspitanjusvojedece,pravudeteta nauslove ivotakojiomoguavajunjegovpravilanpsiho- zikirazvoji obavezi drave da im u tome prua pomo.Porodini zakon istie vanost staranja o detetu, kroz lan 68. -Roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o detetu ;staranje o detetu obuhvata: uvanje,podizanje,vaspitavanje,obrazovanje,zastupanje,izdravanje 33teupravljanjeiraspolaganjeimovinomdeteta;Roditeljiimajupravoda dobijusvaobavetenjaodetetuodobrazovnihizdravstvenihustanova. lan 71. istog zakonanaglaava obrazovanje deteta i navodi da : roditelji imajudunostdaobezbedeosnovno kolovanjedetetu,aodaljem obrazovanju deteta duni su da se staraju prema svojim mogunostima i imaju pravo da detetu obezbede obrazovanje koje je u skladu sa njihovim verskim i etikim uverenjima. KrivinizakonikRepublikeSrbijeopovredislobodeizraavanja nacionalneilietnikepripadnosti,krozlan130.govoridakospreava drugogdaizraavasvojunacionalnuilietnikupripadnostilikulturu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.Kaznomizstava1.ovog lanakaznieseikoprinuavadrugogdase izjanjava o svojojnacionalnojilietnikojpripadnosti.Akodeloizst.1.i2.ovog lanauinislubenoliceuvrenjuslube,kazniesezatvoromdotri godine.Po lanu 193. roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjemsvojedunostizbrinjavanjaivaspitavanjazapusti maloletnoliceokojemjedunodasestara,kazniesezatvoromdotri godine.Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloletno lice, ili ga prinuava napreteranrad,iliradkojineodgovarauzrastumaloletnoglica,ilina prosjaenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vrenje drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.Zakonoravnopravnostipolova-lanom30zabranjujediskriminaciju zasnovanu na polu u obrazovanju i obrazovnom procesu. U sferi obrazovanja Zakondotieipitanjeinkluzivnogobrazovanjaipredviapreduzimanje posebnihmerazapotpunijeukljuivanjeuprocesobrazovanjai profesionalnogusavravanja.Meresuusmerenepremauenicima, odnosnouenicama(pojedinanoiliugrupi)iztzv.marginalizovanih grupa, tj. onima koji zbog svoje kulture, tradicije i drutveno ekonomskih uslovaranonaputaju kolu(lan33stav1).Organijavnevlastinadleni za obrazovanje su duni da preduzimaju posebne mere i utvrde posebne programezavraanjeovihuenika,odnosnouenicau koleidruge obrazovne ustanove (lan 33 stav 1 i 3 ).34Zakonozabranidiskriminacijelanom19.istiedasvakoima pravonapredkolsko,osnovno,srednjeivisokoobrazovanjeistruno osposobljavanje pod jednakim uslovima, u skladu sa zakonom.Zabranjeno jelicuiligrupilicanaosnovunjihovoglinogsvojstva,oteatiili onemoguitiupisuvaspitno-obrazovnuustanovu,iliiskljuitiihizovih ustanova, oteati ili uskratiti mogunost praenja nastave i uea u drugim vaspitnim,odnosnoobrazovnimaktivnostima,razvrstavatiuenikepo linom svojstvu, zlostavljati ih i na drugi nain neopravdano praviti razliku i nejednako postupati prema njima.Zabranadiskriminacijenacionalnihmanjinaparcijalnojereenakroz Zakonozatitipravaislobodanacionalnihmanjina(2002),kojimse zabranjujesvakioblikdiskriminacije,nanacionalnoj,etnikoj,rasnoj, jezikojosnovi,premalicimakojapripadajunacionalnimmanjinama. lan1.ovogZakonaregulisenainostvarivanjaindividualnihi kolektivnih prava koja su garantovana pripadnicima nacionalnih manjina, kaoizatitanacionalnihmanjinaodsvakogoblikadiskriminacijeu ostvarivanjupravaisloboda..Polanu10.pripadnicinacionalnih manjinamoguslobodnoupotrebljavatisvojjezikipismo,privatnoijavno. lan 13.omoguavapripadnicimanacionalnihmanjinapravonavaspitanje iobrazovanjenasvomjezikuuinstitucijamapredkolskog,osnovnog isrednjegvaspitanjaiobrazovanja.Obrazovanjenajezikunacionalne manjine ne iskljuuje obavezno uenje srpskog jezika.NadlenizazatitupravazaobrazovanjeuSrbijisu:direktorvaspitno obrazovneustanove,gradska/optinskaprosvetnainspekcija,republika prosvetnainspekcijakaodrugostepeniorgan,pokrajinskisekretarijatza obrazovanje, republika prosvetna inspekcija,struno pedagoki nadzor, zatitnik graana. Pristupajui DekadiinkluzijeRoma2005-2015, VladaRepublikeSrbijeje 2005. godine usvojila: Jedinstveni akcioni plan za unapreivanje obrazovanja Roma u Srbiji.StratekielementiunapreenjaobrazovanjaRomaobuhvaenisui irim razvojnimstrategijamanadravnomiliresornomnivou:Strategijomza smanjenje siromatva, u kojoj poseban odeljak SmanjenjesiromatvakodRomadenieobrazovanjekao prioritet,NacionalnomstrategijomSrbijezapridruivanjeEvropskoj uniji,NacionalnimplanomakcijezadecuVladeRepublikeSrbije, 35NacionalnomstrategijomzaunapreivanjepoloajaRoma.Akcioniplan zaimplementacijuoveStrategijesadri13akcionihplanova,ukljuujui iAkcioniplanzaobrazovanjekojipredstavljadopunjeniJedinstveniakcioni plan za unapreivanje obrazovanja Roma u Republici Srbiji.Akcioni plan za obrazovanje opisuje mere u okviru etiri cilja:1.UkljuivanjeRomauobrazovnisistemiobezbeivanjekontinuiteta kolovanja;2. Obezbeivanje kvaliteta obrazovanja;3. Razvijanje tolerancije i uvaavanja razliitosti;4. Negovanje kulturnog identiteta.KadajereoobrazovanjuRoma,nacionalnemanjinesaizuzetnoniskim nivoomobrazovanja,Ministarstvoprosveteinaukejesprovelobrojne armativnemereuciljupromovisanjaukljuenostiRomausvenivoe obrazovanja:- U osnovnim kolama upis je dozvoljen bez linih dokumenata-Usrednjim kolamauvedenisuniikriterijumizaupisistipendijena osnovu socijalnog kriterijuma za uenike koji su se upisali u srednje kole. - Na viim kolama i fakultetima uvode se mehanizmi armativnih mera za upisistipendiranjepoosnovuoteanihuslova kolovanjazapripadnike romske nacionalne manjine.Nacionalnastrategijazapoboljanjepoloajaenaiunapreivanje rodneravnopravnosti(2009-2015.godine)uokvirupojedinanog ciljauklanjanjerodnihnejednakostiuobrazovanjuviestruko diskriminisanihgrupadenieujednomodzadataka:sprovoenje sistematskog i naunog istraivanja o ovome problemu, jer sada ne postoje sistematski i pouzdani podaci o osipanju dece iz kole, a taj fenomen ima brojnenegativneposledice.Takvoistraivanjebidalotaanuvidkoja deca iz kojih kategorija su ugroena, te bi se mogle preduzeti mere da se preventivnodelujenasmanjenjeosipanja, tojeznaajnozaobrazovni nivo i mogunost zapoljavanja enske dece.36Metodologija i ciljevi istraivanjaIstraivanje: Rodna dimenzija uzroka odustajanja RAE djece od obaveznog kolovanjauzemljamaregijesadodatnomistraivakomdimenzijom: Kako institucije drave djeluju na prevenciji odustajanja od kolovanja RAE djece i njihovom ponovnom ukljuivanju u obrazovni sustav provedeno je kao dio projekta Roma women empowerment regional project, iji je nositelj CARE North-West Balkans (NWB). CARE North-West Balkans (NWB) i partnerske organizacije: Bolja budunost iz BiH, Romsko srce iz Hrvatske, Bibija - Romski enski centar iz Srbije, Centar za romske inicijative iz Crne Gore. Tijekom rada na projektu, na radionicima gdjesekoristilaparticipativnametodologijasupostiglikonsenzusoko zajednikihistraivakihciljeva.Takosuciljeviistraivanjazasvezemlje bili sljedei: 1.utvrditirazlogeodustajanjaREAdjeceimladihodobaveznog kolovanja sa naglaskom na rodnu dimenziju, 2.utvrditipostojilivezaizmeuekonomsko-obrazovnogstatusa roditeljaidjecekojanaputaju kolovanjesanaglaskomnarodnu dimenziju, 3.utvrditi ta rade institucije drave (kole, centri za socijanu skrb, sudovi, policija) u vezi zakonom propisanim obavezama, 4.utvrditi ta rade NVO na ciljanim teritorijalnim podrujima vezano za odustajanje RAE djece od obaveznog kolovanja.Tematske cjeline koje je upitnik trebao obuhvatiti odnosile su se na:t brojromskedjeceod5do17godinakojanapustezakonski obavezne obliket obrazovanja-kolovanja,sanaglaskomnarodnudimenziju, percepciju roditelja djece koja su napustila kolovanjet percepciju djece koja su napustila kolovanje t nainnakojipredkolskei kolskeustanoveodgovarajunataj problem37t nainnakojiinstitucijepravosuaisocijalneskrbiodgovarajuna postojei problemt nain na koji NVO odgovaraju nataj problemFinalni upitnik za roditelje i djecu koja su odustala od obaveznog kolovanja imaoje58pitanja,25pitanjazainstitucije,22pitanjazanevladine organizacije i 25 pitanja za kole.Uzorak i nain odabira ispitanika/caKao tojenavedeno,uprojektusuaktivnosudjelovale4romske organizacije (Bolja budunost, Romsko srce, Bibija - Romski enski centar, Centarzaromskeinicijative)iz4zemlje(BosneiHecegovine,Hrvatske, Srbije i Crne Gore), te je uzorak ispitanika/ica deniran prema teritorijalnim jedinicamasvakezemljeitonanaindajeprovjerenaokvirnabrojana podudarnost u kljunim kriterijima: broj stanovnika, broj Roma, Egipana i Akali (RAE) populacije, broj romskih naselja, broj predkolskih ustanova i osnovnih kola. 38Primjer 1 participativnog mapiranja s ciljem deniranja uzorka391.Tablica:Brojstanovnika,brojRAE32populacije,brojromskih naselja, broj kola u koje idu RAE djeca, te procjena broja RAE djeceodustaleod kolovanjanatomteritorijuuSrbiji,Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i HrvatskojOpcina Broj stanovnika opciBroj Roma (RAE) Broj romskih (RAE) naseIjaBroj skoIa u koje idu Romi (RAE) Krusevac, Srbija 131,368 2,462 9 5ProkupIje, Srbija48,501 2,459 6 4Berane, Crna Gora30,000 800 4 2Niksic, Crna Gora80,000 1,001 5 3Podgorica, Crna Gora 136,473 6,300 9 3Visoko, BiH46,160 348 4 3TuzIa, BiH131,618 6,285 13 11Zenica, BiH 145,517 4,049 9 15SIavonija OBZ, RH 287,873 2,150 5 5Baranja OBZ, RH 42,633 2,980 5 62.Tablica: Uzorak 10 % od djece van kole - RWE Obrazovanje-1OpcinaBroj Roma (RAE) Procjena broja RAE djece odustaIe od skoIovanja na tom teritorijuProcjena % RAE djece odustaIe od skoIovanja na tom teritorijuBroj djece u uzorkuKrusevac2,462 300 12.19% 30ProkupIje2,459 250 10.17% 25Berane800 70 8.75% 35Niksic1,001 130 12.99% 65Podgorica6,300 500 7.94% 7532 RAE oznacava Romi, Askali, Egipcani40Visoko348 25 7.18% 25TuzIa6,285 50 0.80% 50Zenica 4,049 30 0.74% 30SIavonija OBZ2,150 10 0.47% 40Baranja OBZ2,980 19 0.64% 11Premadostupnimpodacima,uzorakjedenirantakodaseuodnosu naprocjenusudionicaistraivanjaoukupnombrojudjeceodustale od kolovanjaunavedenimromskimnaseljima,barem10%togbroja deniralokaouzorakistraivanja.U Tablici2sunavedeneprocjenebroja djeceodustaleod kolovanjazasvakoodabranoromskonaselje,usve etiri zemlje, te broj djece u uzorku.Iakosuzaizborteritorijalnihjedinicakojeebitiobuhvaeneterenskim istraivanjima uzeta u obzir ukupna populacija u odnosu prema broja RAE populacijeunavedenimgradovimaimjestimapozemljiobuhvaenoj ispitivanjem,uzoraknijedodatnostraticiranpremauobiajenim obiljejima:1)spolu2)dobi3)obrazovanju,jertakvihpodatakazaRAE populaciju nema. Tako za uzorak moemo rei da je sluajan i straticiran samopremajednomobiljeju,atojedaseradiodjecikojasuodustala od obaveznog kolovanja i njihovim roditeljima. Kako je uzorak deniran prema procjeni broja djece odustaloj od obaveznog kolovanja, a ne prema preciznoutvrenimpodacima(kao tosuprimjericepopisistanovnitva za pojedinu zemlju) za uzorak ne moemo rei i da je reprezentativan, ali smo uvjereni da je indikativan u odnosu na fenomen koji se istraivao. 413.Tablica:Brojcentarazasocijalnirad,jedinicalokalneupravei samouprave, procjena broja romskih i neromskih NVO-a koji se bave socijalnim ukljuivanjemOpcinaBroj centara za soc rad Broj opcinaBroj sudova Procjena broja romskih NVO Procjena broja neromskih NVO koje se bave soc. inkluzijomKruevac 1 1 1 4 4Prokuplje1 1 1 2 1Berane 1 1 1 3 1Niksic 1 1 1 5 3Podgorica 1 1 1 6 7Visoko 1 1 1 2 4Tuzla 1 1 1 7 3Zenica 1 1 1 2 1Slavonija OBZ 2 2 2 1 8Baranja OBZ 1 5 2 3 8Zadimenzijuistraivanjakojojjeciljbioutvrditi toinstitucijedravei nevladine organizacije (ne)rade u sluajevima kada RAE djeca odustaju od kolovanja, terensko istraivanje je provedeno u svim institucijama i svim nevladinim organizacijama koje djeluju na deniranim podrujima. Iako se radi o malim brojevima za statistike i druge obrade podataka, drimo da iz dobivenih rezultata istraivanja e biti mogue zakljuivati o postupanjima institucija na regionalnom nivou u odnosu na istraivani fenomen.4.Tablica: Planirani uzorak za sve dimenzije istraivanjaRoditelji i djeca nstitucije(sve zajedno) SkoleNVO-i(romski i neromski)BiH: 105 9 9 19CG: 177 20 9 20Hrv: 55 19 22 9Srb: 55 24 30 642Provedba anketnog istraivanjaTerenskidioistraivanja RodnadimenzijauzrokaodustajanjaRAEdjece odobaveznog kolovanjauzemljamaregijesadodatnomistraivakom dimenzijom:Kakoinstitucijedravedjelujunaprevencijiodustajanja od kolovanjaRAEdjeceinjihovomponovnomukljuivanjuuobrazovni sustav provedenjemetodomusmeneankete(facetoface)odsvibnja dokolovoza2011.godine.UBosniiHercegoviniterenskoistraivanjese odvijalo u Tuzli, Visokom i Zenici, u Srbiji anketarke su posjetile Kruevac i Prokuplje, u Hrvatskoj je istraivanjem bila obuhvaena Osjeko-baranjska upanija, te u Crnoj Gori jo tri grada: Berane, Niki i Podgorica435.Tablica: Realizirani uzorak za sve zemlje Roditelji i djecanstitucije (sve zajedno)SkoleNVO-i (romski i neromski)Ukupno4 zemlje-planirano: 392 72 70 54 5884 zemlje -prikupljeno: 433 85 72 33 623Istraivanjejeprovedenonauzorkuod433roditeljadjeceodustaleod kolovanja,konstruiranomuskladusprocjenombrojadjeceodustale od kolovanjaumjestima,opinamaigradovimagdjeseistraivanje provodilo.U4zemljeprikupljenisupodaciza85institucija,72 kolei 33romskeineromskenevladineorganizacijekojesebavesocijalnim ukljuivanjem. Kod istraivanja koje je obuhvaalo roditelje i djecu, procedura je predviala do tri posjeta odabranom kuanstvu u kojem je utvreno da ive djeca koja su odustala od obaveznog kolovanja i njihovi roditelji, ukoliko anketar/ka ispitanika/cunebizatekao/lakodkueilion/onatajtrennebibio/lau mogunosti pristupiti anketiranju. Unutar pojedinog kuanstva anketirani su roditelji, a zatim djeca odustala od obaveznog kolovanja, tako da je u jednom kuanstvu razgovor obavljen sa vie ispitanika/ica. Anketni upitnik jezbogboljepreglednostipripremljenuviecjelina,gdjejekljuanbio upravoredosljedpitanja,kakobinajprijemogliodgovaratiroditelji,a zatim djeca. Procedurazaistraivanjeinstitucija, kolainevladinihorganizacijajebila voenasciljemdobivanjapodataka,takodasuseanketarkeviekratno vraale u iste institucije, kole, nevladine organizacije. Anketiranjejeprovelo22osposobljenihanketaraianketarki,regionalno voenihinadziranih.33Ispitivanjeunutarjednogkuanstvaprosjenoje trajaoizmeu40i50minuta,arazgovorisuobavljaniradnimdanimau vremenu od 10 do 18 sati ili tijekom cijelog dana u vrijeme vikenda. 33 Crna Gora (CR-a 3, Zenska REA mreza "PRVA 4); Srbija (Biija i Romani Cikna 6); Hrvatska (Romsko srce 5,Oaza 4)44Ispitivanje unutar institucije, kole i nevladinih organizacija je trajalo neto krae, do 30 minuta i odvijalo se samo radnim danima od 9-15 sati.Radanketara/kikontroliranjetelefonskimkontaktimasispitanicima/ama,premalistamaadresakuanstavasastavljenimauvrijemetrajanja istraivanja.Svaki/aanketar/kakontroliran/ajeuopsegudo5posto obavljenih razgovora.6.Tablica Realizirani uzorak po zemljama Roditelji i djecaInstitucije (sve zajedno)koleNVO-i (romski i neromski)Ukupno BiH:Uzorak/Planirano105 9 9 19 142poc. teren. rada: 12. 05. kraj terensk. rada:10. 08Uzorak/Realizirano151 20 12 7 190CG:Uzorak/Planirano177 20 9 20 226poc. teren. rada: 12. 05. kraj terensk. rada:31. 07.Uzorak/Realizirano177 20 9 13 219Hrv:Uzorak/Planirano55 19 22 9 105poc. teren. rada: 01. 06. kraj terensk. rada:15. 08.Uzorak/Realizirano 48 21 21 7 97Srb:Uzorak/Planirano55 24 30 6 115poc. teren. rada: 11. 05. kraj terensk. rada:01. 08.Uzorak/Realizirano 57 24 30 6 11745REZULTATI ISTRAIVANJARoditelji ili skrbnici/e djece koja su napustila kolovanjeU prvom dijelu istraivakog izvjetaja vie emo panje posvetiti strukturi ispitanika/icaizRAE(Romi,Akali,Egipani)populacijepremasljedeim obiljejima: tko je razgovarao s anketarkama, dobna i obrazovna struktura ispitanika/ica,etnikastruktura,strukturaispitanika/icapremanainu dolaskausadanjemjestoboravita/prebivalita,strukturaispitanika/ica prema stanovanju i statusu zaposlenosti.Prema Tablici 7 razvidno je da je na regionalnoj razini najee na upitnik odgovarala majka (42%), anketarke su uspjele razgovarati sa 32,1% oeva, dok je u 8,5% sluajeva na upitnik odgovaralo oboje roditelja djece koja su odustala od obaveznog kolovanja. Zanimljivo je da se u uzorku ispitanika/ica detektiralo ak 12,9% samohranih majki i 4,5% samohranih oeva.7.Tablica: Struktura ispitanika/ica Frekvencija % postotak% postotak bez onih koji nisu odgovoriliValid Majka169 39,0 42,0Otac129 29,8 32,1Oboje istovremeno34 7,9 8,5Samohrani otac18 4,2 4,5Samohrana majka52 12,0 12,9Total402 92,8 100,0Missing31 7,2Total433 100,0KadapogledamodobnustrukturuoevaimajkiRAEpopulacije obuhvaeneistraivanjem(vidiTablica8iTablica9),najveibrojoeva imajkijeudobnomrazreduod36do45godinastarosti(49,2%oevai 44,3% majki). Meutim, majke su ipak mlae dobi to je vidljivo iz dobnog razredaod26do35godina,gdjeje19,1%oevaodgovaralonaupitnik, 46dokjemajkigotovodvostrukovieutomdobnomrazredu(36,4%).U uzorku je detektirano i 2% majki koje su mlae od 26 godina. 8.Tablica: Dobna struktura ispitanika/ica OtacFrekvencija % postotak % postotak bez onih koji nisu odgovoriliValid26-35 god 45 10,4 19,136-45 god 116 26,8 49,246-55 god 59 13,6 25,056-65 god 16 3,7 6,8Total 236 54,5 100,0Missing197 45,5Total433 100,09.Tablica: Dobna struktura ispitanika/ica MajkaFrekvencija % postotak % postotak bez onih koji nisu odgovoriliValid