Rodstvo izvan kue

Rodom se zovu svi oni lanovi koji su povezani po mukoj krvi. Osim roaka u kui i zadruzi, navode se pojedine vrste roaka izvan kue. Svaku udatu enu, koja je jo mlada, nazivaju nevjesta. Umjesto tasta i taste koriste se nazivi punac i punica. Tazbina je samo ona kua odakle je neija ena, a prijatelji su ona kua gdje je udata neija sestra. Duhovno rodstvo moe biti samo kumstvo.Rodom se zovu oni koji proizilaze od jednog rodonaelnika, bilo mukog ili enskog, ali se gleda da budu po mukoj krvi, te nose isto prezime. Svi dalji roaci koji nose isto prezime sainjavaju bratstvo, te se zovu bratstvenici.One ene koje su roene u jednom rodu, tom rodu pripadaju i kada se udaju. Meutim, njihova djeca ne pripadaju majinom, nego oevom rodu.Pleme se zove i fis, a fis moe znaiti i soj. U Crnoj Gori ima oko 40 plemena koja su meusobno veoma razliita.Pojedinac se najprije naziva linim imenom, zatim oevim imenom, kunim prezimenom, prezimenima svih bratstava, te imenom plemena( primjer:Dragi Radonjin Bokovi Pileti Vujovi urkovi Piper). Bilo je sluajeva da se umjesto oevog imena koristilo djedovo ime, ukoliko je djed bio poznatiji ili ako je otac rano umro.U ranijim vremenima, glavar bratstva bi se nametnuo sam svojim junatvom, mudrou i bogatstvom.Sin bi obino naslijeivao oca. Ukoliko se ne bi pokazao kao sposoban glavar, neko drugi bi se nametnuo. Posebne nazive nisu imali nego su ih zvali glavarima ili starjeinama. Kasnije se glavari nazivaju praviteljstvom. Glavari su imali svoje pomonike. Glavar jaeg bratstva ili sela je uzimao za pomonike glavare manjih bratstava i manjih sela, ali iz istog sela odakle je glavar. Pomonici su izvravali presude koje je donosio glavar, naroito ako treba oglobiti koga.Postojale su bratske( bracke) skuptine. Na njima su se rjeavali bratski problemi. Skuptina se zvala zbor, a mjesta gdje su se odravale zvala su se zborne glavice ili zborni dolovi.Poslije bratstava, iri krvni savez je pleme. Neka plemena su istovjetna u zemljitu sa nahijom. Granice plemena su postojane i ne pomiu se. Naznaene su meu bratstvima i meu batinama pojedinih ljudi. esto je dolazilo do suenja i sukoba zbog granica.Imetak plemena su saborne crkve, planine( ako ih ima), vode, jezera(prirodna), u novije vrijeme kole. To je samo za plemenike, a plemenski putevi su svaiji.Plemena su imala svog glavara. U nekim plemenima oni su nazivani serdari, u nekim vojvode, a u nekim kneevi(Katunska nahija). U veim plemenima su bili i vojvoda i serdar, te knez i vojvoda. Glavar ne smije otuiti nita bez dogovora sa ostalim glavarima bratstva i bez zbora, niti moe raspolagati ivotom ili au pojedinca.Glavari bratstva su savjetnici glavaru plemena, ali nisu njemu potinjeni. On ne moe smijeniti nijednog glavara, nego to ini postepeno i taktiki tako to okree bratstvo i selo protiv svog glavara.Postojale su plemenske skuptine koje su se zvale plemenski zbor. O tome kada e se sazvati zbor i gdje e se sazvati, odluivali su vojvoda ili serdar plemenski u dogovoru sa drugim glavarima. Obino su se plemenski zborovi odravali na sveani dan, a mjesta na kojima skuptine odravale bila su ve za to odreena obiajem.Plemenski glavar i njegovi pomonici su odreivali ko ima pravo da prisutvuje tim skuptinama. To je ovisilo od posla koji se rjeavao na skuptinama. U sluaju da je u pitanju neki vaan zbor, a da se neko od pozvanih ne odazove, svoj nedolazak ne moe opravdati, niti se izviniti.Svaki pojedinac koji je prisustvovao skupu imao je pravo glasa, ali najstariji lan plemstva je prvi govorio i predlagao. Poslije govora predsjednika govorili su ostali glavari. U ranijem periodu je postojalo neprijateljstvo meu pojedinim rodovima, ali u kasnijem periodu toga nema. U sluaju plemenskog mirenja saziva se plemenski zbor, te glavari piu glavarima drugog plemena pismo, istiui da ele da se pomire. U sluaju da druga strana pristane, dogovaraju mjesto i dan kada e se sastati. Iz svakog plemena treba da doe po 10 glavara. Ako su obje strane za mir, onda dolazi do pomirenja.ene imaju znaenje u familiji i bratstvu, a u plemenu nemaju.Kumstvo meu osobama razliitih bratstava i plemena imalo je znaenje samo za te dvije familije, ali nije imalo znaenje za blie bratstvo. U crnogorskom drutvu postojalo je nekoliko vrsta kumstva, a to su krteno, vjenano i iano. iano nije bilo meu Srbima, ve samo kad bi Turci iali srpsku djecu. To kumstvo je najvjerovatnije bilo samo izmiljotina. Pobratimstvo je postojalo, dok je posestrinstvo bilo vrlo rijetko. Pobratimstvo izmeu mukarca i ene nije postojalo. Pobratatimstvo se vrilo pred popom, a kasnije i u crkvi.