Rols Rawls – želi reformulirati teoriju pravednosti i ispraviti njene osnovn razrađuje koncepciju pravednost kao pravičnost; osnovni problem teorije pravednosti je nerealna ideja dobro uređenog društva Cilj prikazati teorijsku pravednost i njeno razlikovanje od obu!vatni! iskazivanje načina na oji treba razumjeti dobro uređeno društvo koje sa razložni pluralizam obu!vatni! doktrina #lasična teorija pravednosti – pogrešna jer se temelji na apstraktnoj k osobe i koristi se individualističkom idejom ljudske naravi i neupotreb distinkcijom između javnog i privatnog $olitički liberalizam – nema cilj da bude razložna sekularna doktrina v ima razotkrivanje uvjeta mogu%nosti na kojima su osnovana fundamentalna politička pitanja & ne kritizira razložna gledišta" ne odbacije teorije istinitosti & njegova politička koncepcija nije istinita nego razložna Razraditi političku koncepciju političke pravednosti za ustavni de režim – koju može pri!vatiti mnoštvo obu!vatni! doktrina 'ri dijela političkog liberalizma () $ravednost kao pravičnost kao samostalno gledište" ideja preklapaj konsenzusa *) +istinkcija između jednsotavnog i razložnog pluralizma ,) -bjašnjenje razložnog i racionalnog razrađeno u koncepciju politič -snovno pitanje političkog liberalizma #ako je mogu%e stabilno društvo podijeljeno razložnim obu!vatnim vjerskim i moralnim dokrtinama. -/0-102 /'R3#'3R2 +R34'12 – glavne političke" ustavne" društvene i ekonomske institucije društva i način na koji su međusobno usklađene $-56'67#2 23'-0-8692 – pravna neovisnost" ravnopravno sudjelovanje građ u izvršavanju političke mo%i 8-R2502 23'-0-8692 – način života i razmišljanja koji kritički ispituje najdublje svr!e i ideale R2:5- 06 $53R256:28 – postojanje različiti! nespojivi! i obu!vatni! dok #R6'<R69 R<C6$R-70-/'6 =liberalno načelo legitimnosti> – izvršavanje po mo%i od strane građana je ispravno samo ako oni vjeruju da nji!ove razl djelovajne mogu kao opravdajne razložno pri!vatiti i drugi građani) 6+<92 9210-? 382 – da građanski odnos unutar demokratskog režima de@nir kao odnos građanskog prijateljstva
RolsRawls eli reformulirati teoriju pravednosti i ispraviti
njene osnovne pogreke razrauje koncepciju pravednost kao pravinost;
osnovni problem teorije pravednosti je nerealna ideja dobro ureenog
drutvaCilj: prikazati teorijsku pravednost i njeno razlikovanje od
obuhvatnih doktrina, iskazivanje naina na oji treba razumjeti dobro
ureeno drutvo koje sadri razloni pluralizam obuhvatnih
doktrinaKlasina teorija pravednosti pogrena jer se temelji na
apstraktnoj koncepciji osobe i koristi se individualistikom idejom
ljudske naravi i neupotrebljivom distinkcijom izmeu javnog i
privatnog Politiki liberalizam nema cilj da bude razlona sekularna
doktrina ve za cilj ima razotkrivanje uvjeta mogunosti na kojima su
osnovana fundamentalna politika pitanja- ne kritizira razlona
gledita, ne odbacije teorije istinitosti- njegova politika
koncepcija nije istinita nego razlona Razraditi politiku koncepciju
politike pravednosti za ustavni demokratski reim koju moe
prihvatiti mnotvo obuhvatnih doktrinaTri dijela politikog
liberalizma:1. Pravednost kao pravinost kao samostalno gledite,
ideja preklapajueg konsenzusa2. Distinkcija izmeu jednsotavnog i
razlonog pluralizma3. Objanjenje razlonog i racionalnog razraeno u
koncepciju politikogOsnovno pitanje politikog liberalizma: Kako je
mogue stabilno drutvo podijeljeno razlonim obuhvatnim vjerskim i
moralnim dokrtinama?
OSNOVNA STRUKTURA DRUTVA glavne politike, ustavne, drutvene i
ekonomske institucije drutva i nain na koji su meusobno
usklaenePOLITIKA AUTONOMIJA pravna neovisnost, ravnopravno
sudjelovanje graana u izvravanju politike moiMORALNA AUTONOMIJA
nain ivota i razmiljanja koji kritiki ispituje nae najdublje svrhe
i idealeRAZLONI PLURALIZAM postojanje razliitih nespojivih i
obuhvatnih doktrina KRITERIJ RECIPRONOSTI (liberalno naelo
legitimnosti) izvravanje politike moi od strane graana je ispravno
samo ako oni vjeruju da njihove razloge za djelovajne mogu kao
opravdajne razlono prihvatiti i drugi graani. IDEJA JAVNOG UMA da
graanski odnos unutar demokratskog reima definira kao odnos
graanskog prijateljstva
Dva kljuna pitanja liberalizma:1. Pitanje politike pravednosti2.
Pitanje tolerancije sinteza: kako je mogue da tijekom vremena
postoji stabilno i pravedno drutvo slobodnih i jednakih graana koji
ostaju duboko podijeljeni razlonim vjerskim, filozofskim i moralnim
doktrinama odgovor je politiki liberalizamPitanje politike
pravednosti je pitanje najprikladnijih institucija za ostvarenje
demokratske jednakosti i slobode Liberalna koncepcija pravednosti:
1. Specifikacija odreenih osnovnih prava, sloboda i mogunosti2.
Dodjeljivanje posebnog prvenstva tim pravima slobodama i
mogunostima
