ijelu hrvatsku krase dvorci, palače, vile i kurije različite starosti i očuvanosti. Oni su materijalni dokaz burne povijesti koja je zahvatila našu zemlju. Dvoraca; bilo burgova, bilo kaštela, bili oni barokni ili klasicistički; ima u izobilju na sjeveru

Hrvatske. Zagorje, kao najprepoznatljiviji dio sjeverne Hrvatske, je savršen primjer za mjesto izgradnje dvoraca. Danas su dvorci većinom devastirani. Ipak neki su tijekom povijesti i više puta renovirani. Najviše turistički iskorišteni su Trakošćan i Veliki Tabor. Pod Zagorjem se najčešće podrazumijeva prostor između Ivanščice i Medvednice te rijeke Sutle i Kalničkog gorja. To je prostor triju reljefnih cjelina: Zagorskog gorja, pobrđa Varaždinske Podravine ta Marijagoričkog pobrđa i prigorja Medvednice. Da ne bi došlo do miješanja s gradom i općinom Zagorje ob Savi u Sloveniji, Zagorju se često pridodaje pridjev hrvatsko – Hrvatsko Zagorje. Ovaj prostor se danas više-manje nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Međutim, dijelovi Zagorja se nalaze i u Varaždinskoj (općine: Bednja, Breznica, Donja Voća, Breznički Hum, Ivanec, Klenovnik, Lepoglava, Ljubešćica, Maruševec, Novi Marof, Varaždinske Toplice i Visok) te u Zagrebačkoj županiji (općina Jakovlje) slika 1. Krapinsko-zagorska županija, kao ni Zagorje u cijelosti, nema svoj regionalni centar. Većina Zagorja gravitira Zagrebu dok njegovi sjeverni dijelovi, oni u Varaždinskoj županiji, gravitiraju Varaždinu. Što se subregionalnih centara tiče, Krapina i Zabok imaju podjednaku važnost. Turistički najznačajniji zagorski dvorac, Trakošćan, nalazi se u Varaždinskoj županiji. Prostor Zagorja je bio važan u prošlosti jer je Zagorje bilo najjužniji dio Monarhije siguran od Turaka. Zagorje je dugo vremena bilo središte Hrvatske. Iz tog razloga su tamo podizane razne utvrde. Plemenitašima se, također, sviđao ugođaj Zagorja [brojni termalni izvori i tekućice, ugodna klima (Cfb prema Köppenu)]. Uskoro je svaka plemenitaška obitelj htjela imati posjed u Zagorju, pa bilo da je riječ o malom „dvorcu“ i da je građevni materijal drvo (donekle sačuvani drveni dvorci u Zagroju su Gornje Škarićevo i Grančari).

C

- zagorski dvorci bi trebali biti hrvatski turistički pandan francuskim dvorcima uz

Loireu, umjesto toga je većina zapuštena i devastirana (ruševina u Klanjcu je

europska sramota)

propadanje počinje već ukidanjem kmetstva kada plemstvo

mora plaćati dotadašnje kmetove, čime se stvaraju novi

troškovi za plemstvo i smanjuju financijska sredstva za

održavanje dvoraca

u Drugom svjetskom ratu su dvorci pretrpili veliku štetu

nakon rata ruševine mnogih dvoraca, oštećenih tijekom rata,

korištene suza građevni materijal

veliko propadanje počinje kada dvorci prelaze u državno

vlasništvo 1945. (dvorci su tadašnjoj vlasti simbol

ugnjetavanje seljaka od strane vlastele)

propadanje se nastavlja osamostaljenjem Hrvatske

bezobzirnom privatizacijom privatizacija razrješava

državu brige o dvorcima (država ne mari za kulturnu baštinu

ako ona ne pripada državnoj ili lokalnoj vlasti, vjerskim

zajednicama ili nacionalnim manjinama)

- prednost bilo kakvog korištenja dvorca je ta da se takav dvorac donekle održava

(npr. Golubovec)

- iako su dvorci Zagorja skromniji od dvoraca uz Loireu, većina ih ima jednaku

kulturno-povijesnu vrijednost kao loarski dvorci

- oni dokazuju (srednje)europsku pripadnost Hrvatskog zagorja

- dvorci su dio hrvatske kulturne povijesti i njihovim propadanjem Hrvatska gubi

materijalni trag dijela svoje povijesti

- u dvorcima su se rodili branitelji hrvatskih prava i nacionalnog identiteta, banovi,

generali i biskupi, istraživači, prosvjetitelji i drugi

- dvorci bi trebali biti primarni turistički sadržaj Zagorja, a ostalo, poput kajkavske

popevke i licitarskih srca, samo popratni sadržaj (turist u Francusku ne ide zbog

bordoškog vina, ali je ono dodatni sadržaj koji Francuzima doprinosi zaradi od

turizma)

Slika 1: Zagorje (granica crvena crta) s pripadajućim i okolnim županijama

- veća naselja su nastala uz dvorce (slika 2)

- dvorci su stvarali tržište koje je rezultiralo većom naseljenošću vlasteli su trebali

poljoprivredna proizvodnja, posluga i razni zanati

- zato je naseljenost gušća uz dvorce iako nijednom dijelu Zagorja neki dvorac nije daleko

- kasnije, izgradnjom željeznice, mnoge pruge su izgrađene uz dvorce (pruge prate naseljenost) slika 3

- danas se četiri dvorca nalaze na udaljenosti unutar 1 km od autocesta [koje su dijelovi Europske mreže međunarodnih puteva (E)]

- tri dvorca – Mirkovec, Sveti križ Začretje i Popovec – leže uz autocestu A2 (Zagorska autocesta: Zagreb – Macelj) dok jedan – Bisag – leži uz autocestu A4

(Varaždinska autocesta: Zagreb – Goričan) slika 4

- Mirkovec je socijalna ustanova za nezbrinute osobe

- u Popovcu je sabirni centar Državnog arhiva u Varaždinu

- Bisag je ruševina koja „krasi“ pogled putnicima na autocesti A4

- dvorac Sveti križ Začretje je jedinstveni dvokrilni dvorac Zagorja u obliku slova V, međutim čini se da je ljudima privlačniji obližnji outlet trgovački centar Roses dok

dvorac baš i ne provlači turiste, osim pokojeg pogleda s autoceste i malo

podrobnijih pogleda iz samog naselja Sveti Križ Začretje

posjet dvorcu je moguć uz prethodnu najavu

Slika 2: Dvorci Zagorja, veća naselja i gustoća stanovnika na razini općina (važniji dvorci i gradovi su označeni tekstom)Izvori: Obad Šćitaroci (2005.): Dvorci i perivoji hrvatsko Zagorja; popis stanovništva 2011., DZS

Slika 4: Dvorci Zagorja koji se nalaze na udaljenosti do 1 km od autoceste

Slika 6: Viteški turnir u OršićuIzvor: http://www.hrt.hr/uploads/pics/viteski_turnir_DS.jpg (2.1.2014.)

Slika 14: Srednjovjekovne svečanosti u Velikom Taboru 2013. godineIzvor: http://www.uzagorju.com/obj-manifestacije/152/galerija/srednjovjekovne_svecanosti_veliki_tabor%20%283%29.JPG (2.1.2014.)

Slika 5: Dvorac Trakošćan i Trakošćansko jezeroIzvor http://www.omega-grupa.hr/wp-content/uploads/Trakoscan-1.jpg (4.1.2014.)

Slika 6: Veliki TaborIzvor: http://www.destinacije.com/Slike/Wallpapers/2006/Veliki_Tabor.JPG (4.1.2014.)

Literatura i izovri:Vladimir Marković (1971.): Barokni dvorci Hrvatskog Zagorja, II. izdanje, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1995.Mladen Obad Šćitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, III. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Mirna Flögel-Mršić (2007.): Dvorci Hrvatskog zagorja – uzor domoljublja i rasadište

kulture, u: Hrvatsko zagorje (časopis za kulturu), broj 1-2, godina XXIII., Kajkaviana, Donja Stubica (tiskano u Krapini), 156.-174. Ivančica Pavičić (2009.): Srednjovjekovni kaštel i dvorac Mali Tabor u Prišlinu, u Annales Instituti Archaeologici, Vol.V No.1, Institut za arheologiju, Zagreb, 105.-107. Terensko istraživanjeMrežne stranice Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije (www.tzkzz.hr) i razni drugi mrežni izvori

Slika 3: Dvorci i željezničke pruge

- Trakošćan (slika 5) je turistički najiskorišteniji i najposjećeniji dvorac osim obilaska dvorca; održavaju se koncerti, predstave, vjenčanja u parku oko dvorca i sl.

- brojem posjetitelja i turističkom atraktivnošću, Trakošćan slijedi Veliki Tabor (slika 6) održavaju se turnir u mačevanju, srednjevjekovne manifestacije, razne radionice; također, tu je blizina Malog Tabora i arheološkog nalazišta Veliki Gradiš te Grešne Gorice s razvijenim seoskim turizmom i zoološkim vrtom

- turistički je još vrlo važan dvorac Oršić u kojem se nalazi Muzej seljačkih buna u dvorcu se još održavaju izložbe, seminari, promocije i sl., uključujući i viteški turnir (koji nije povijesno utemeljen) slika 6

- blizu Pregrade (prostor Pregrade krasi više dvoraca) se nalazi dvorac Bežanec (slika 7) koji je danas luksuzni hotel

- iza Drugog svjetskog rata, Bežanec je pokraden; potom pretvoren dom za nezbrinutu djecu da bi nakon nekoliko godina postao legalno odlagalište smeća tek je 1964. preuređen

- zapadno od Bežanca, blizu slovenske granice, nalaze se Gredice (slika 8), poznatije kao Dvorac Đalski (Gredice su rodno mjesto Ksavera Šandora Đalskog i poznati pisac je u njemu proveo djetinjstvo)

- samo kilometar i pol južno od Gredica nalaze se ruševine Novih dvora kod Klanjca (slika 9) renesansni dvorac u kojem je umro drugi hrvatski velikan, Antun Mihanović

Slika 7: BežanecIzvor: http://business.croatia.hr/Images/t900x600-8357/central_croatia_pregrada_hotel_bezanec_castle_001.jpg (12.1.2014.)

Slika 8: GrediceIzvor: http://www.dvorac-gjalski.hr/images/galerija/slika24_v.jpg (12.1.2014.)

Slika 9: Novi dvori klanječkiIzvor: http://img69.imageshack.us/img69/2305/dvorcinovidvori.jpg (12.1.2014.)

- nedaleko od Oršića, podno Medvednice, nalazi se trokrilni barokni dvorac Golubovec (slika 10)

- danas je dvorac sjedište kulturnog društva Kajkaviana društvo vrednuje kajkavsku književnost

- do 1995. godine, kada se NSK u Zagrebu preselila u veći prostor u Ulicu Hrvatske bratske zajednice gdje se i sada nalazi, Golubovec je bio dio knjižnice

- Golubovec je bio održavan dok se u njemu nalazila NSK otad dvorac nije bio znatnije uređen i danas je u ruševnom stanju

- Golubovec ima krovište od posebne vrijednosti

Slika 10: GolubovecIzvor: Fotografirao Marko Petran Baloković (29.11.2013.)

Posjetite sljedeće mrežne stranice:Službenu stranicu dvorca Trakošćan – http://www.trakoscan.hr/ (12.1.2014.);Službenu stranicu dvorca Veliki Tabor – http://www.veliki-tabor.hr/ (12.1.2014.);Službenu stranicu Muzeja seljačkih buna u Oršiću – http://www.mdc.hr/msb/index.htm (12.1.2014.);

Službenu stranicu hotela u Bežancu – http://www.hotel-dvorac-bezanec.hr/ (12.1.2014.);Službenu stranicu hotela u Gredicama – http://www.dvorac-gjalski.hr/ (12.1.2014).

Slika 11: MiljanaIzvor: http://www.24sata.hr/image/zivot-iza-zidova-palace-sos-za-hrvatske-dvorce-900x600-20080625-20101019005812-102675.jpg (12.1.2014.)

- nekoliko kilometara jugozapadno od Velikog Tabora, sjeverno od Gredica, također uz granicu sa Slovenijom, nalazi se Miljana

- izgradnja Miljane je započela još krajem 16. st., a trajala je gotovo tristo godina tijekom gradnje mijenjali su se umjetnički stilovi što je rezultiralo šarolikošću konačno izgrađenog dvorca (slika 11) ta šarolikost čini Miljanu nezaobilaznom turističkom točkom Zagorja

- vlasnik Miljane 1980. godine postaje Franjo Kajfež koji je dao obnoviti dvorac i omogućio posjetiteljima obilazak dvorca

- u kolovozu 2010. godine, Miljana je prodana Kamgradubudućnost dvorca je neizvjesna

- u Novom Marofu se nalaze ostaci srednjevjekovnog Greben-grada (slika 13), koji se već 1710. spominje kao ruševina

- iz Greben-grada, 2. po veličini srednjevjekovnog grada u Zagorju, nastao je grad Novi Marof

- nakon uništenja Greben-grada (požar), tadašnji vlasnici, obitelj Erdődy, sele se u nizinu i grade novi dvorac koji je poznat kao Dvorac Erdődy

- danas se u Dvorcu Erdődy nalazi Specijalna bolnica za

kronične bolesti Novi Marof

Slika 12: Arheološko nalazište Veliki Gradiš blizu Malog TaboraIzvor: http://www.humnasutli.hr/UserFiles/Image/Fotografije_sadrzaj/Turizam/Vrbovec.jpg (12.1.2014.)

Slika 13: Ostaci Greben-gradaIzvor: http://www.vtv.hr/slike/vijesti/grebengrad_2210.jpg (12.1.2014.)

- obitelj Rattkay je posjedovala mnogo dvoraca u Zagorju

- ističu se Veliki Tabor i Miljana- u njihovom vlasništvu je, također, bio i, već

spomenuti, dvorac Mali Tabor- iako je sam dvorac Mali Tabor zapušten, arheološko

nalazište (slika 12) u blizini dvorca se i danas vrednuje riječ je o ostacima srednjevjekovnog burga Vrbovca, a u nalazištu su pronađeni i ostaci Antike (rimski novac)

Neustrašivi NelBlog za istraživanje ruda i gubljenje vremena

bedakjen@hotmail.comveljača, 2014.

više na http://bedakjen.wordpress.com/2014/02/07/little-bavaria-in-croatia/ (engleski)