Rudolf Steiner - Četiri žrtve Krista

7/22/2019 Rudolf Steiner - etiri rtve Krista

1/7

etiri rtve Krista

PredavanjeRudolf Steiner

Basel, 1 lipnja 1914GA 152

U naoj sadanjoj civilizaciji trebamo, iznad svega, novo znanje o Kristu. To novoznanje o Kristu e se sve vie stjecati kroz djelovanje koje na nas ima znanost o duhu.Mnogo toga, meutim, to danas nosi slubeni e!at Kranstva antagonisti!ko jerema tom novom znanju. Morati e se shvatiti da je naoj sadanjoj kulturi otrebnakola nesebi!nosti. "o obnove odgovornosti, rodubljivanja !ovjekova moralnogivota, moe doi jedino reko u!enja nesebi!nosti, i u uvjetima sadanjeg doba krozovu kolu mogu ii samo oni koji su za sebe izvojevali razumijevanje rave,sveroimajue nesebi!nosti.

Moemo traiti kroz cijelu evoluciju svijeta bez da naemo dublje razumijevanjenesebi!nosti od one onuene Kristovom ojavom na #emlji. Uoznati Krista je iikroz kolu nesebi!nosti, i uoznati sve one oticaje za ljudski razvoj koji njenoadaju u nae due, grijui i animirajui svaku sklonost nesebi!nosti unutar nas,izazivajui od asivnog aktivan duevni ivot.

$od utjecajem materijalizma rirodna nesebi!nost !ovje!anstva je izgubljena utolikoj mjeri da e to biti shvaeno tek u dalekoj budunosti. %li kontemlirajuiMisterij na &olgoti, roimajui nae znanje o njemu sa svim naim osjeajima, oetmoemo stei, s naim cijelim duevnim biem, obrazovanje u nesebi!nosti. Moemo

rei da je ono to je Krist naravio za zemaljsku evoluciju bilo uklju!eno u temeljniimuls nesebi!nosti, i ono to bi on mogao ostati za svjesni razvoj ljudske due jekola nesebi!nosti. To emo najbolje shvatiti ako smatramo otajstvo &olgote najvie uto uklju!eno.

Taj misterij, kakvog oznajemo, odigrao se jednom u evoluciji #emlje. 'ie kojeriznajemo kao Krista odjenulo je (ebe jednom u ljudsko tijelo, u tijelo )susa od*azareta. %li tom !inu su rethodila tri riremna stunja. Tri uta ranije dogodilose neto sli!ne rirode, jo ne na #emlji ve u duhovnom svijetu, i imamo u nekomsmislu, tri Misterija na &olgoti koja jo nisu izvrena na +izi!kom lanu. edino se!etvrti odigrao u +izi!koj oblasti, u odnosu na -vanelja i avlove oslanice. vajnajvei od zemaljskih dogaaja bio je riremljen od tri nadzemaljska !ina, jedan seodvio u starom lemurijskom eriodu a dva u atlantskom. $remda su se ova tririremna dogaaja dogodila u nadzemaljskoj s+eri, njihova mo se sustila na#emlju/ okuat emo razumjeti osljedice tih snaga na ljudsku evoluciju.

U odnosu na na moralni ivot, nae razumijevanje svijeta, i u odnosu na sveaktivnosti nae due svijesti, najrije moramo ostati nesebi!ni. To je dunost naesadanje kulture rema budunosti. 0ovje!anstvo mora ostati sve vie nesebi!no/ utome lei budunost isravnog ivljenja, i svih djela ljubavi moguih zemaljskomstanovnitvu. *a svjesni ivot je i mora biti na utu za nesebi!nost. U izvjesnomsmislu, esencijalna nesebi!nost ve ostoji u nama, i bila bi najvea nesrea zazemaljskog !ovjeka ako bi odreeni dijelovi njegova bia bili koristoljubivi kakav je

jo u njegovu moralnom, intelektualnom i emocionalnom ivotu. ako bi isti stuanj

1


2/7

sebi!nosti revladao naim osjeajima, to bi bila velika nesrea jer nai osjeaji sada unaim tijelima rade na stvarno nesebi!an na!in.

Mi u naem tijelu imamo o!i/ reko tih o!iju mi vidimo, ali jedino zato to sunesebi!ne i mi ih ne osjeamo. Kroz njih vidimo stvari, ali same o!i su odvojene od

nae ercecije/ isto je i sa drugim osjetilima. $retostavimo da su nae o!i bilesebi!ne. 1to bi se !ovjeku dogodilo2 $ristuimo lavoj boji, na rimjer, i oto bi naeo!i odmah koristile boje unutar sebe umjesto da je uste da roe, mi bi osjeali neku

vrstu usisavanja u o!ima. "a su nae o!i bile sebi!ne kao to smo mi u naemmoralnom, intelektualnom i emocionalnom ivotu, i da su eljele same doivjetiutjecaj crvenog, mi bi osjetili otar ubod. %ko bi nae o!i bile sebi!ne, sve naeimresije bi nam dale usisne i ubodne boli. 'ili bi bolno svjesni da imamo o!i. "anas

je, meutim, !ovje!anstvo svjesno boje i svjetla bez da mora misliti o rocesugledanja. ko je nesebi!no ugaeno tijekom ercecije. )sto je i s drugim osjetilima.

Kod naih osjetila vlada nesebi!nost, ali nikada ne bi dosegnuli tu nesebi!nost da

je 3uci+er, !ak i u starom lemurijskom dobu, bio reuten vlastitim ureajima. "uhkoji je rekao, rema 'ibliji, 45ae o!i trebaju biti otvorene 6, naravio neohodnimrenijeti !ovjeka u s+eru zemaljskog ivota u kojem bi njegove o!i, da su se razvileonako kako bi se bile razvile od utjecajem 3uci+era, ostale sebi!ne. (a svakimutiskom 7 a isto bi bilo i s ostalim osjetilima 7 !ovjek bi urlao, 4h, bode me ovdje68*e bi oaao crveno u svom okruenju. )li bi rekao, 4h, neto sie u mojim o!ima68*e bi bio svjestan lave boje, jednostavno bi osjeao sisanje. Ta oasnost za!ovje!anstvo je srije!ena u lemurijskom dobu od 'ia koje se kasnije, rekoMisterija na &olgoti, inkarniralo u tijelu )susa od *azareta. U tom ranijem dobu,meutim, n se uduhovio 7 ne mogu rei utjelovio 7 u jednom od arhanela.

"ok je #emlja rolazila kroz doba 3emurije, 'ie koje ivi u duhovnim visinamaostaje isoljava se 7 moe se rei, kao vrsta roro!anstva )vanova krtenja 7 uarhanelu koji je onudio svoje duevne snage, i tako bio roet Kristom. $reko toga

je osloboena snaga koja je djelovala unutar ljudske evolucije na #emlju. *jen e+ekt jeumirenje i harmoniziranje naih osjetila tako da ih danas moemo koristiti i nainesebi!ne. %ko smo mi, razumjevi to, ostali zahvalni svjetskom oretku, trebali birei, gledajui natrag u ta drevna vremena, da je ono to nam omoguava kaoosjetilnim biima da bez bola uivamo svu veli!anstvenost okolne rirode Kristovarva rtva. Uduhovljenjem (ebe u arhanelu donio je snagu za srije!iti oasnostsebi!nosti osjetila u !ovjeku. To je bio rvi korak koji vodi do Misterija na &olgoti.

3judsko bie e osteeno u!iti razviti dubok, zna!ajan i religijski osjeaj kada sesuo!i s ljeotom rirode, kada ogleda zvjezdana nebesa i na sve to (unce obasjava uivotinjskom, mineralnom, i biljnom carstvu. U!iti e rei, 4To da sam tako smjetenu svijetu da ga mogu gledati oko sebe, da su moja osjetila instrumenti ercecijenjegove veli!anstvenosti a ne izvor bola, dugujem Kristovoj rvoj rtvi u riremi zaMisterij na &olgoti6. U ersektivi isred nas vidimo vrijeme kada e sve naeoservacije i radosti rirode biti roete Kristom/ kada e ljudi, osvjeavajui se uosnaujue roljee, u tolini ljeta, ili u bilo kojem uivanju u rirodi, sebi rei,4$rimajui svu tu ljeotu u nas, moramo shvatiti da to nismo mi, ve Krist u naimosjetilima koji nam omoguuje da to doivljavamo6.

U rvom eriodu atlantske evolucije sebi!nost je okuala 7 ovaj uta reko3uci+era i %hrimana 7 zaosjesti drugi dio ljudskog organizma/ odnosno, vitalne

2


3/7

organe. ( time na umu, razmotrimo to je unutranje u naem ivotnom organizmu.1to je njegova esencijalna riroda2 Trebate samo romisliti kako to izgleda kada jeozlijeen boleu organa. Tada !ovjek o!inje atiti od sebi!nosti srca, lua,stomaka ili drugih organa, i doe vrijeme kada !ovjek zna da ima srce ili stomak, znato direktnim doivljajem, jer ostoji bol. $ostati bolestan zna!i da je organ ostao

sebi!an i unutar nas vodi vlastiti nezavisan ivot. U obi!nom normalnom stanju tonije slu!aj. Tada ojedini organi ive sebi!no unutar nas. *aa svakodnevnakonstitucija dri nas sigurnim u +izi!kom svijetu jedino kada ne osjeamo da imamostomak, lua, itd., ve ih imamo bez da ih osjeamo, kada ne zahtijevaju nau anju

ve ostaju nesebi!ni sluge tijela.

U nekoj drugoj rilici u neko drugo vrijeme razmotrit emo razloge zato je bolestrezultat sebi!nosti naih organa. "anas emo nau rasravu ograni!iti na normalnastanja. "a je zavisilo o 3uci+eru i %hrimanu, sasvim razli!ito stanje bi ostojalo ve uatlantskom eriodu. (vaki ojedini ljudski organi bi bio sebi!an, a osljediceizvanredne. 9ecimo, na rimjer, da je ljudsko bie gledalo lod ili neto drugo to se

moe ojesti, ili to je u nekoj vrsti odnosa s njegovim vitalnim organima. ednogdana e ti odnosi vanjskog svijeta s naim organima biti redmet originalnogznanstvenog rou!avanja. %ko druge znanosti sebi douste da se usklade sduhovnom znanou, biti e oznato da kada ljudsko bie sa stabla ubere trenje i

jede ih, s trenjama ulazi neto to je ovezano s odreenim organom/ drugo voe jeovezano s drugim organima.

(ve to ulazi u ljudski organizam je na neki na!in s njime ovezano. "a su 3uci+eri %hriman mogli rovesti njihove lanove tijekom atlantskog erioda, tada bi, kadasmo ubrali trenju, na rimjer, odreeni organ osjeao rekomjernu ohleu.3judsko bie bi osjealo, ne samo sebi!ni organ, ve takoer i sve druge organe, kako

streme rotiv njega s jednakom sebi!nou8 Uzmimo druga!iji slu!aj. 9ecimo da jebilo risutno neto tetno, jer dok su neke stvari u svijetu ovezane s !ovje!anstvomna blagotvoran na!in, druge djeluju tetno. 9ecimo da je netko riao otrovnoj biljci,ili ne!em drugom tetnom za ovaj ili onaj organ/ tada e reoznati da je suo!en sne!im to daje osjeaj izgaranja jednom od njegovih organa.

(ada razmotrimo ne to jedemo, ve zrak koji nas okruuje. (vaki elementatmos+ere je ovezan s naim organima. "a smo ostali ono to su 3uci+er i %hrimanlanirali i reuteni vlastitim resursima, bili bi o svijetu gonjeni animalnimeljama koje zadovoljavaju ovaj ili onaj organ, ili stranim gaenjem za sve to je bilotetno. (amo romislite kako bi se uoe razvili u ovom svijetu da smo imali takve

+izi!ke organe da smo bacani amo tamo kao gumena lota, igra!ka za svakiodgovarajui miris koji moemo slijediti, ili risiljeni od mu!nine da bjeimo. "a seto nije dogodilo, da su nai vitalni organi bili ublaeni i harmonizirani rezultiralo jeod velikog dogaaja u rvoj atlantskoj eohi kada je, u nadzemaljskim s+erama,naravljen drugi korak rema Misteriju na &olgoti. Krist bie se onovno uduhovilo uarhanelu, i ono to je time izvreno sijalo je dolje u zemaljsku atmos+eru. Tada sedogodilo to harmoniziranje i uravnoteenje vitalnih organa koje ih je u!inionesebi!nim.

U naoj ovezanosti s vanjskim svijetom bili bi stalno izloeni raznim bolestima iuoe ne bi mogli biti zdravi bez ovog drugog Krist dogaaja. U ersektivi za

budunost vidimo da e ljudsko bie stei, kada se bude moglo roeti s ravimrazumijevanjem duhovnog svijeta, osjeaj zahvalnosti rema duhovnim biima o

3


4/7

kojima !ovje!anstvo zavisi. 9ei e u ravoj obonosti, 4(hvaam da mogu ostojatikao +izi!ki !ovjek s nesebi!nim organima jer nisam ja sam razvio sebe u svijetu, veKrist u meni, Koji je tako uvjetovao moje organe da mogu biti !ovjek68 Tako smonau!ili da s obzirom za sve to nas !ini ljudima, +undamentalno i u najobimnijemsmislu, kaemo, 4*e ja, ve Krist u meni6. ( *jegova tri riremna koraka, oduzeta

rije stvarnog Misterija na &olgoti, Krist je osigurao otunu evoluciju !ovje!anstva.

U zadnjem dijelu atlantskog erioda !ovje!anstvo se suo!ilo s treom oasnou.Miljenju, osjeanju i volji je rijetio oremeaj reko ulaska sebi!nosti. 1to bi biorezultat toga2 "akle, ljudsko bie bi namjeravalo ovo ili ono, i slijedilo ovaj ili onajimuls volje, dok bi ga njegovo miljenje okretalo u sasvim drugom smjeru, anjegovo osjeanje oet u drugom. 'ilo je neohodno za ljudsku evoluciju damiljenje, osjeanje i volja ostanu nesebi!ni !lanovi ujedinjene due. $od utjecajem3uci+era i %hrimana to nije moglo biti naravljeno. Misao, osjeaj i volja, ostajuinezavisno sebi!ni, slomili bi nadvoje harmoni!an rad Krista. Konzekventno, remakraju atlantske evolucije, dogodio se trei Krist dogaaj. o jednom je Krist uduhovio

sebe u arhanelu, i tako generirana snaga u duhovnom svijetu je u!inila moguimharmonizaciju miljenja, osjeanja i volje. #aista, kao to zrake +izi!kog (unca morajudjelovati na #emlju da srije!e uvenue biljnog ivota, tako se i sun!ev "uh morare+lektirati na #emlju od nadzemaljskih s+era kao to sam uravo objasnio.

1to bi bilo od ljudskog bia bez ovog treeg Krist dogaaja2 Kao sa razjarenou,do!eale bi ga se njegove nestane elje, aktivnou njegove volje. Mogao bi oludjeti!ak iako bi njegov sebi!an razum moda mislio s rezrivom orugom o svemu do !ega

bi razjarena volja dovodila. To je srije!eno s treim Krist dogaajem kada je Krist otrei uta uzeo duu arhanela kao svoje vanjsko vozilo.

0ovje!anstvo je sa!uvalo neko sjeanje kako su ljudske strasti i ljudsko miljenje utom eriodu harmonizirani od sila koje su sile s nadzemaljskih svjetova, ali simbolovog sjeanja se isravno ne razumije. (v. ure koji objeuje zmaja, ili Mihael kojiobjeuje zmaja, simboli su treeg Kristova dogaaja, kada je Krist uduhovio sebe uarhanelu. #maj, ugaen od nogom, je onaj koji dovodi miljenje, osjeanje i volju uoremeaj. (vi koji usmjere zurenje na (v. uru ili Mihaela sa zmajem, ili neku sli!nueizodu, oaaju, u stvari, trei Krist dogaaj. &rci koji su u svojoj redivnojmitologiji radili koije onog to se dogodilo u duhovnom svijetu na kraju atlantskogdoba, cijenili su sun!ev "uh kao usklaiva!a !ovjekova miljenja, osjeanja i volje. 4Tisun!ev "uhu 6, govorili su oni koji su o tome neto znali, 4Ti si i sam uduhovljen ueteri!kom duhovnom obliku 6, jer to je +orma onih koje danas zovemo arhaneli/ 4Ti

si doveo miljenje, osjeanje i volju, koji bi ina!e bjesnjeli u nama u kon+uziji, uoredak s Tvojom lirom, skladno odjekujui tonove ljudske due 68

Tako je sun!ev "uh ostao !uvar divljih, burnih strasti kada one, kako se nekadadogaalo, bjesne u lamenovima koji se uzdiu iz unutranjosti #emlje i robijaju nanjenu ovrinu. %ko bi im se ljudsko bie izloilo i doustilo da samo ta isaravanjadjeluju na njega, tada bi misao, osjeaj i volja ludo bjesnjeli u njemu. &rci su nad timisaravanjima smjestili $:thia;u, koja, izlazei iz #emlje, dovodi strasti u oremeajreko 3uci+era i %hrimana. %li %ollo je zasjao na $:thia;u, obijedio bijesne strasti iona je ostala roro!ica. #a &rke, %ollo, (un!ev "uh, redstavljao je Krista nastunju njegove tree rtve, i rezultati Kristova djela su se rimjeivali u dovoenju usklad !ovjekovih strasti od moi $:thie, koje joj je dodijelio bog %ollo. U vezi toga

%ollo je bio &rcima ono to je izraeno u objedi Mihaela ili sv. urja nad zmajem.

4


5/7

Takoer vidimo zna!enje iznimne izjave od ustina Mart:ra, izreke koju, oto jeemanirala od njega, moramo gledati kao kransku, remda bi je danas mnogiredstavnici kranstva smatrali hereti!kom. ustin je rekao, 4


6/7

samog ega. #atim, stojei u ovom rostoru, je Krist, utjelovljen u ljudskom tijelu, Kojimora dovesti u red i harmoniju ego koji e doi u svijet.

"a, znanost o duhu e nam sve dublje utisnuti da ovaj ljudski ego, reko !etvrtogKrist dogaaja, Misterija na &olgoti, moe doi do rave nesebi!nosti. sjetila su

rekla, 4*e ja, ve Krist u nama6. 5italni organi su rekli, 4*e ja, ve Krist u nama6. Usvom moralnom i intelektualnom ivotu !ovjek mora nau!iti rei, 4*e ja, ve Krist umeni6. (vaki korak u duhovnom svijetu nam to okazuje.

vo sam danas elio objasniti da bi u drugoj rigodi u bliskoj budunosti moglionuditi odreene okultne dokaze ovih !injenica da bi okazali da e se ono tozovemo duhovna znanost uliti u nae moralne i intelektualne ivote na takav na!in daljudska bia mogu ostati u!enici nesebi!nosti, da Krist moe ivjeti unutar nas takoda ga ivo osjeamo u svakoj rije!i koja je izre!ena u rasravama duhovne znanosti.

o jedna stvar, moji dragi rijatelji. #nate da od =>?> dajemo nae Misterijske

drame u Munichu. no to smo redstavili na ozornici moe se smatrati dobro ililoe/ to sada nije u itanju. no to je tamo u!injeno, meutim, trailo je odreenuduhovnu snagu, snagu koja ne ristua ljudskom biu jednostavno zbog njegovaostojanja na #emlji. $oto sada moemo raditi u "ornachu i rezati razne vrstetvrdog drva, trebamo snagu miia. *e moemo rei da tu snagu dajemo sebi svjesno.na dolazi iz naih tijela, od naih duevnih kaaciteta/ to nije od naom kontrolom.ednako, nemamo od naom kontrolom sve to izvravamo u duhu i za to trebamoduhovnu snagu. To nije otuno zavisno od nae rirodne sosobnosti, ba kao toono to radimo +izi!ki ne zavisi samo od naih talenata ve takoer i od miine snagenaih tijela. Trebamo duhovne snage koje su onoliko izvan nas koliko je i miinasnaga izvan naih dua. #nam da ovrni kriti!ari mogu rei, 4Ti si luda/ ti vjeruje da

ti duhovne snage dolaze izvana, dok se one jednostavno uzdiu iz tvog vlastitogunutarnjeg bia6. *eka misle da sam luda/ &ledam na njih kao na ametne koji nemogu razlikovati glad od komada kruha. #nam kako duhovne snage izvana utje!u uljudsko bie. )deja da glad stvara kruh koji je zadovoljava 7 to vjeruje samo lud!ovjek 7 je ogrena kao i to da snaga nae vlastite due moe kreirati sile otrebneza nae duhovne aktivnosti. Te snage moraju utjecati u nas. 'a kao to jasno znamoda je naa glad unutar nas, i da kruh dolazi izvana, tako i onaj tko ivi u duhovnomsvijetu zna to je unutar njega a to mu dolazi izvana. d =>?> osobno sam osjeao,sve vie, duhovnu snagu koja je dola izvana kada god je bila rilika da se razvije, umiru i tiini, to je bilo nuno za Misterijske drame. #nao sam da je duhovno okoo!ivalo nad onim to je ostignuto, i to sam ovezivao s direktnim doivljajem.

U ranim danima, kada smo radili na duhovnoj znanosti u *jema!koj, dola nam jeoznanica koja je s entuzijazmom rihvatila ono to smo u to vrijeme mogli dati.$rihvatila je ono to je bilo mogue dati u vezi ljudske evolucije, kozmi!kih misterija,reinkarnacije i karme, ne samo odanou i entuzijazmom ve im je dodala redivanestetski smisao. (vaki doivljaj s tom osobom, bilo odu!avanja ili razgovora, bio jenatoljen ljeotom. Tada nas je bilo malo. *ismo se trebali gomilati u sobi kao to jeova, i ono to sada govorimo brojnoj ublici tada je rasravljano izmeu troje ljudi 7dvoje drugih i ja. edno od njih, gore somenuta osoba, naustila nas je na +izi!komlanu =>?@, i ula u duhovni svijet. Takvi ljudi idu kroz razvoj nakon smrti. Kad smodavali (churA;ovu rekonstrukcijuEleusijski misterij na naem kongresu =>?B,nikakav duhovni utjecaj nije se mogao oaziti. $o!eo je =>?>, i otada je sve !eedolazio. )mam to!nu soznaju da je to bila individualnost nae rijateljice koju smo,

6


7/7

objektivno i zbog njene originalnosti, svi voljeli. $remjetena u duhovni svijet,djelovala je kao aneo !uvar za sve to smo ostigli u kombiniranju estetskih iezoternih elemenata u naim misterijima. sjeali smo se dobro zatieni, i zahvalnogledali gore, shvaajui da je ono to je rodrlo u nas i utjecalo u nae zemaljskeaktivnosti bilo izraz budnosti duhovne osobnosti. %li kada je dolo do konverzacije s

tom osobnou 7 moemo to zvati konverzacijom oto je bila izvjesna reciro!naaktivnost 7 rekla je da je lake do nas nala ut to smo vie bili roeti s milju naKrista u evoluciji #emlje. %ko bi smjestio u zemaljske rije!i ono to je onavljala,trebao bih rei, izraavajui simboli!ki, naravno, ono to je sasvim razli!ito uduhovnom svijetu, 4Tako sam lako nala ut do vas jer sve vie nalazite ut daduhovna znanost bude izraz ive rije!i Krista 6.

Krist imuls e za nas ostati ivi most izmeu zemaljskog ivota i ivota unatrirodnim svjetovima. )z duhovnog svijeta Krist je tri uta za ljudsko bieodeavao ustroj koji je trebalo da bi ivjelo isravno. Krist je tri uta intervenirao,!inei ljudski osjeaj, ivot i +izi!ke organe nesebi!nima. (ada je !ovjekov zadatak da

nau!i nesebi!nost u njegovu moralnom i intelektualnom ivotu kroz razumijevanjeizreke, 4*e ja, ve Krist u meni6.

(vijet e reoznati da je oruka znanosti o duhu 9ije! Krista. n je rekao,4Uvijek sam s vama, sve do kraja svijeta6. Misija znanosti o duhu u naem dobu jeotvoriti vrata ivom Kristu. Umrli, koji znaju da je Krist naao rolaz od nebeskih dozemaljskih aktivnosti, ujedinjuju se razumijevanjem ivuih. %ko se umrli, kaonjihovi najblii zatitnici, nagnu nad zemaljski ivot, najbolje e nai one due u koje

je rodro i roduhovio ih Krist imuls. Krist, kao veliki (un!ev "uh, siao je iznadzemaljskih svjetova reko Misterija na &olgoti da bi naao boravite u duamaljudi. "uhovna znanost treba biti oruka, koja kae kako Krist treba nai to boravite

u ljudskim duama. %ko e Krist nai to rebivalite u ljudskim zemaljskim duama,onda e Krist snaga strujati natrag od zemljine aure u svjetove koje je n naustioradi sasa !ovje!anstva, i cijeli e Kozmos biti otuno roet *jime.

Moemo osteeno raditi na takvom dubokom razumijevanju Misterija na &olgotikao ovako otuno se roimajui s duhovnom znanou. %ko to tako gledamo i, jo ktome, mislimo na to kao na kolu nesebi!nosti za intelektualni i moralni ivot

budueg !ovje!anstva, shvatiti emo neohodnost duhovno znanstvene objaveMisterija na &olgoti8 Tada emo znati zna!enje duhovno znanstvenih imulsa kojestreme ui u na sadanji ivot. Tada e Krist imuls rodrijeti u !ovje!anstvo da gasvi ljudi mogu, zaista, rihvatiti, jer Krist se nije ojavio samo jednoj naciji ve, kao

veliki "uh (unca, riada cijeloj #emlji i moe ui u sve ljudske due, bez obzira nanaciju i religiju. *eka mnogi osteeno nau ut do ovakvog razumijevanja Kristimulsa i Misterija na &olgoti8 Tada e, moda, to izgledati vie kranski nego to jedanas igosano kao nekransko i hereti!ko.

%ko stremimo, ne za samim intelektualnim razumijevanjem Misterija na &olgoti,ve za mogunosti da ga dohvatimo s naom cijelom duom, tada trebamo znanost oduhu i, kao !lanovi nae duhovne struje, riadamo onim duama kojima je dano daznaju i razumiju nunosti !ovje!anstva sada i u neosrednoj budunosti.

7

Documents

Rudolf Steiner - Četiri žrtve Krista