ARTERIAE MEMBRI SUPERIORIS, ARTERIJE GORNJIH UDOVA

Na ulasku u pazušnu jamu, a. subclavia prelazi u pazušnu arteriju, a. axillaris (sl. S394). Na nadlaktici a.

axillaris prelazi u nadlaktičnu arteriju, a brachialis, koja se u lakatnoj regiji dijeli u dva završna ogranka,

a. radialis et ulnaris.

1. A. axillaris, pazušna arterija

A. axillaris je nastavak potključne arterije (sl. S399-S401). Proteže se od stražnjeg ruba ključne kosti, do

donjeg ruba velikog prsnog mišića, m. pectoralis major, gdje prelazi u a. brachialis. U aksili arterija leži

iza malog pektoralnog mišića, m pectoralis minor, koji je dijeli na tri dijela.

Prvi se dio proteže od lateralnog ruba prvog rebra i gornjeg ruba malog pektoralnog mišića. Taj je dio

arterije obavijen aksilarnom ovojnicom, zajedno s aksilarnom venom i brahijalnim živčanim spletom.

Daje samo jednu granu, a. thoracica superior koja pomaže opskrbi 1. i 2. međurebrenog prostora i gornjeg

dijela prednjeg m. seratusa.

Drugi se dio pazušne arterije nalazi iza malog prsnog mišića. Lateralno, medijalno i straga nalaze se

odgovarajući snopići brahijalnog spleta. Ovaj dio arterije daje dvije grane, a. thoracoacromialis i a.

thoracica lateralis.

Treći se dio pazušne arterije proteže od donjeg ruba malog prsnog mišića do donjeg ruba m. teresa majora.

Ima tri grane: a. subscapularis, a. circumlexa humeri anterior i a. circumflexa humeri posterior.

Ogranci pazušne arterije su:

• rr. subscapulares

• a. thoracica superior

• a. thoracoacromialis

• a. thoracica lateralis

• a. subscapularis

• a. circumflexa humeri anterior

• a. circumflexa humeri posterior.

Velike su razlike u grananju aksilarne arterije u različitih ljudi. Zbog toga je važno zapamtiti da grane

aksilarne arterije dobivaju ime prema svojoj raspodjeli, a ne mjestu polaska od arterije.

a. A. thoracica superior, gornja prsna arterija

A. thoracica superior (sl. S401) odvaja se ispod razine mišića, m. subclavius, probija fasciju, prolazi

između oba prsna mišića i na njima se grana. Opskrbljuje prsne i gornje međurebrene mišiće, te gornji dio

mišića m. serratus anterior.

b. A. thoracoacromialis, torakoakromijalna arterija

A. thoracoacromialis (sl. S398 i S400) odvaja se u razini gornjeg ruba malog prsnog mišića, probija

fasciju i dijeli se na ogranke: r. acromialis, r. clavicularis, r. deltoideus i rr. pectorales. R. acromialis

usmjeren je lateralno prema akromionu, anastomozira s ostalim akromijalim žilama i tvori mrežu, rete

acromiale. R. deltoideus usmjeren je prema lateralno između mišića, m. deltoideus i m. pectoralis maior i

grana se po deltoidnom mišiću. Rr. pectorales usmjereni su prema dolje između oba prsna mišića.

Opskrbljuju prsne mišiće, m. subclavius, m. serratus anterior, pripadajuće dijelove kože i dojke.

Anastomoziraju s ograncima arterije, a. thoracica interna. R. clavicularis je mali ogranak za potključni

mišić.

c. A. thoracica lateralis, lateralna torakalna arterija

A. thoracica lateralis (sl. S401) odvaja se iznad gornjeg ruba malog prsnog mišića, usmjerena je prema

dolje po mišiću, m. serratus anterior, do 5.-7. međurebrenog prostora. Opskrbljuje m. subscapularis, m.

serratus anterior i prsne mišiće. Daje ogranke, rr. mammarii laterales, za dojku.

d. A. subscapularis, podlopatična arterija

A. subscapularis (sl. S405- S) najveći je ogranak pazušne arterije. Odvaja se u razini donjeg ruba mišića,

m. subscapularis, usmjerena je prema dolje i malo prema straga duž lateralne prsne stijenke. Daje manje

postranične ogranke za okolne mišiće i m. subscapularis. Dijeli se na dva završna ogranka: a.

thoracodorsalis i a. circumflexa scapulae. A. thoracodorsalis usmjerena je prema dolje po lateralnoj

prsnoj stijenci, paralelno s lateralnom torakalnom arterijom i završava u mišiću m. latissimus dorsi. A.

circumflexa scapulae usmjerena je prema straga i u dubinu, te kroz otvor, foramen triangulare, dolazi u

udubinu, fossa infraspinata.

e. A. circumflexa humeri anterior, prednja kružna nadlaktična arterija

A. circumflexa humeri anterior (sl. S407) odvaja se u razini gornjeg ruba mišića m. teres major, prolazi

ispod zajedničke glave dvoglavog i korakobrahijalnog mišića, potom ispod deltoidnog mišića. Leži u

kirurškom vratu nadlaktične kosti i proteže se do brazde, sulcus intertubercularis. Tu se dijeli u dva

ogranka. Jedan ogranak usmjeren je uzduž duge glave bicepsa i ulazi u zglobnu ovojnicu ramenog zgloba,

a drugi nastavlja tijek glavnog stabla i anastomozira s a. circumflexa humeri posterior.

e. A. circumflexa humeri posterior, stražnja kružna nadlaktična arterija

A. circumflexa humeri posterior (sl. S406) veća je od prednje istoimene arterije, a odvaja se također u

razini gornjeg ruba mišića m. teres major. Zzajedno s aksilarnim živcem, n. axillaris, prolazi kroz otvor,

foramen quadrangulare, zavija oko stražnje strane kirurškog vrata nadlaktične kosti, prolazi između njega i

deltoidnog mišića i anastomozira sa stražnjom istoimenom arterijom.

A. axillaris se može napipati na lateralnoj stijenci donjeg dijela pazušne jame. Na tome mjestu se arterije

može i pritisnuti uz humerus i tako zaustaviti krvarenje, primjerice pri ozdljedama pazuha.

Na obje strane lopatice postoji mnogo anastomoza između arterija, primjerice između a. thoracodorsalis,

grane subscapularne arterije, i a. suprascapularis, grane tirocervikalnog stabla potključne arterije (sl.

S406). Klinička važnost anastomoza vidi se u kolateralnoj cirkulaciji koja se uspostavlja pri podvezivanju

ozlijeđene pazušne ili potključne arterije. Primjerice, pazušna se arterija mora podvezati iznad polazišta

subskapularne arterije, jer se onda u njoj obrne tijek krvi i preko anastomoza s ograncima potključne

arterije na lopatici krv može doći u distalni dio aksilarne arterije i dalje u ruku. Podvezivanje aksilarne

arterije ispod polazišta subskapularne arterije prekida krvnu opskrbu ruke.

2. A. brachialis, nadlaktična arterija

A. brachialis, nadlaktična arterija, izravni je nastavak pazušne arterije (sl. S394 i S407-S410). Proteže se

od donjeg ruba malog prsnog mišića do lakatne regije. Tijek arterije odgovara crti povučenoj između

medijalne plohe mišića, m. coracobrachialis i sredine lakta. Prvo leži u žlijebu, sulcus m. bicipitis brachii

medialis, potom prolazi ispod izdanka lacertus fibrosus i dolazi u prednje područje lakta. Na nadlaktici

leži na medijalnoj međumišićnoj pregradi, a u donjem dijelu na brahijalnom mišiću. Sprijeda i lateralno je

pokrivena prvo medijalnim rubom korakobrahijalnog mišića a potom medijalnim rubom dvoglavog

nadlaktičnog mišića. Medijalno je pokriva nadlaktična fascija i koža. Prate je dvije vv. brachialies i n.

medianus. N medianus je u proksimalnom dijelu nadlaktice smješten s lateralne strane, a potom sprijeda

križa arteriju i dolazi joj medijalno.

U području lakatne jame a. brachialis je sprijeda pokrivena izdankom, lacertus fibrosus, lateralno je tetiva

dvoglavog nadlaktičnog mišića, medijalno n. medianus, a dorzalno m. brachialis.

Postranični ogranci a. brachialis su:

• profunda brachii

• collateralis ulnaris superior

collateralis ulnaris inferior.

A. brachialis završava dvjema aterijama:

• radialis

• ulnaris.

A. profunda brachii (sl. S410) odlazi sa stražnje strane a. brachialis u visini donjeg ruba m. teresa major.

Usmjerena je prema dolje i lateralno iza nadlaktične kosti. Tamo se nalazi, zajedno s radijalnim živcem, u

žlijebu, sulcus nervi radialis, između medijalne i lateralne glave mišića, m. triceps brachii. Na lateralnoj

strani nadlaktične kosti nastavlja tijek kao a. collateralis media. Ogranci su: aa. nutriciae humeri, r.

deltoideus, a. collateralis media i a. collateralis radialis. R. deltoideus opskrbljuje distalni dio deltoidnog

mišića. A. collateralis media odvaja se na stražnjoj strani nadlaktične kosti i provlači se kroz niti

medijalne glave mišića, m. triceps brachii. Anastomozira s dvije arterije, a. collateralis ulnaris inferior

(ogranak brahijalne arterije) i a. interossea recurrens (ogranak ulnaerne arterije) i sudjeluje u tvorbi

arterijske mreže oko lakta, rete articulare cubiti (sl. S394). A. collateralis radialis je ujedno i završni

ogranak duboke nadlaktične arterije. Izlazi iz žlijeba, sulcus n. radialis, prolazi između brahijalnog i

korakobrahijalnog mišića s ogrankom radijalne arterije, a. recurrens radialis, i u sudjeluje u stvaranju

mreže, rete articulare cubiti.

A. collateralis ulnaris superior (sl. S407) odvaja se malo iznad sredine nadlaktice, probija medijalnu

međumišićnu pregradu, te zajedno s ulnarnim živcem, leži na medijalnoj glavi troglavog mišića,

anastomozira s a. recurrens ulnaris posterior i daje ogranke za arterijsku lakatnu mrežu.

A.colateralis ulnaris inferior (sl. S408) odlazi od brahijalne arterije neposredno iznad lakta, usmjerena je

prema dolje i straga i dijeli se na dva ogranka. Prednji ogranak prolazi ispred ulnarnog epikondila i

anastomozira s prednjim ogrankom a. recurrentis ulnaris. Stražnji ogranak prolazi iza medijalnog

epikondila i anastomozira s medijalnom kolateralnom arterijom i sudjeluje u izgradnji arterijske lakatne

mreže.

U oko 20% ljudi brahijalna arterija je podvostručena cijelim ili dijelom svoga tijeka. U tih ljudi jedna

arterija leži površnije od n. medijansa i naziva se a. brachialis superficialis.

Arterijske anastomoze oko lakta daju važnu funkcionalnu i kirurški važnu kolateralnu cirkulaciju.

Brahijalna arterija se može podvezati distalno od donje ulnarne kolateralne arterije bez posljedica jer

ulnarna i radijalna arterija u tom slučaju dobivaju dovoljno krvi kroz anastomoze oko lakta.

Kad se želi zaustivati krvarenje, brahijalna arterija može se pritisnuti duž gotovo cijelog tijeka. Najbolje

mjesto za kompresiju brahijalne arterije je blizu sredine nadlaktice, gdje arterija leži na tetivi

korakobrahijalnog mišića, medijalno od humerusa (sl. S413). U starih je ljudi brahijalna arterija često

zavijena i leži površno, pa se u mršavih ljudi mogu vidjeti njezine pulzacije. U donjem dijelu nadlaktice

pritisak na brahijalnu arteriju mora biti prema straga jer arterija u tom području leži ispred humerusa.

Začepljenje ili razderotina brahijalne arterije zahtijeva hitnu kiruršku operaciju jer klijenut mišića koja

nastupa zbog ishemije dubokih fleksora ruke (m. flexor pollicis longus i m. flexor digitorum longus) može

za nekoliko sati postati nepovratna. Nekrotično (odumrlo) mišićje zamjenjuje vezivni ožiljak koji trajno

skraćuje mišić. Tako nastaje fleksijski deformitet ruke koga kliničari nazivaju Vokkmann-ovom

ishemičnom kontrakturom. Kontrahirani su prsti, a katkad i pešće, te je snaga šake oslabljena. Dugotrajna

ili nepravilna uporaba podveske za zaustavljanje krvarenja može isto izazvati ovu ozljedu, ali je ona češća

kod mehaničkih ozljeda arterije, primjerice prilikom prijeloma kostiju u laktu.

3. A. radialis, palčana arterija

A. radialis (sl. S414-416) je lateralni završni ogranak nadlaktične arterije. Polazi u razini lakatnog zgloba

i dopire do šake, gdje tvori arcus plamaris profundus (sl. S426). Smjer tijeka arterije odgovara crti

povučenoj od sredine lakta do stiloidnog nastavka radijusa, processus styloideus radii. A. radialis leži u

žlijebu, sulcus antebrachii lateralis. Ispod arterije su mišići, m. pronator teres, m. flexor digitorum

superficialis, m. flexor pollicis longus i m. pronator quadratus. Dio arterije prekriva m. brachioradialis.

Ispod nastavka stiloidnog nastavka radijusa arterija zavija na dorzalnu stranu šake (sl. S429) ispod tetiva

mišića, m. abductor pollicis longus i m. extensor pollicis brevis, a leži na trapeznoj i skafoidnoj kosti. To

se područje naziva anatomskom jamicom. Potom palčana arterija nastavlja ispod tetive mišića, m.

extensor pollicis longus, probija prvi međukoštani prostor i dijeli se na dva završna ogranka.

Postranični ogranci palčane arterije su:

• a. recurrens radialis

• a. nutricia radii

• r. calparis palmaris

• r. palmaris superficialis

• r. carpalis dorsalis.

Završni ogranci palčane arterije su:

• a. princeps pollicis

• arcus palmaris profundus.

A. recurrens radialis (sl. S414-S416) odvaja se odmah na početku radijalne arterije, leži između

brahijalnog i brahioradijalnog mišića. Anastomozira s a. collateralis radialis brahijalne arterije i sudjeluje i

u tvorbi lakatne arterijske mreže, rete articulare cubiti.

R. carpalis palmaris (sl. S426) odvaja se u razini donjeg ruba mišića m. pronator quadratus. Anastomozira

s r. carpalis palmaris arteriae ulnaris, te s ograncima dubokog arterijskog luka, arcus palmaris profundus, i

ograncima arterije a. interossea anterior.

R. palmaris superficialis (sl. S424) odlazi u razini nastavka, processus styloideus radii, i spaja se s

završnim ogrankom a. ulnaris, arcus palmaris superficialis.

R. carpalis dorsalis (sl. S427 i S429) odlazi također iz područja anatomske jamice, usmjeren je poprečno

prema ulnarnoj strani i anastomozira sa r. carpalis dorsalis arteriae ulnaris i s ograncima dvije arterije, a.

interossea anterior et posterior. Sve arterije zajedno tvore rete carpale dorsale. Od mreže se odvajaju aa.

metacarpales dorsales (sl. S429) za 2.-4. međukoštani prostor, i aa. digitales dorsales.

A. princeps pollicis (sl. S429) odgovara ograncima aa. digitales plamares communes na drugim prstima.

Opskrbljuje ulnarnu stranu prvog prsta i radijalnu stranu drugog prsta, te daje i ogranak za radijalnu stranu

prvog prsta.

Arcus palmaris profundus (sl. S426) je završna grana a. radialis, koju dopunjuje r. palmaris profundus

arteriae ulnaris. Leži u dubini dlana, na metakarpalnim kostima i na palmarnim međukoštanim mišićima, a

pokrivaju ga tetive mišića m. flexor digitorum profundus. S konveksne strane luka odlaze aa.

metacarpales palmares (sl. S426) za 2.-4. međukoštani prostor, koje malim ograncima opskrbljuju

međukoštane i lumbrikalne mišiće i metakarpalne kosti, te završavaju na korijenu prstiju ili

anastomoziraju s aa. digitales palmares communes. Sa stražnje strane luka odlaze rr. perforantes, koji

probijaju 2.-4. međukoštani prostor i anastomoziraju s dorzalnim metakarpalnim arterijama.

Arterijski puls se najčešće opipava na mjestu gdje palčana arterija leži na prednjoj strani distalnog kraja

palčane kosi, lateralno od tetive mišića m. flexor carpi radialis. Na tom jestu je arterija pokrivena samo

vezivnim fascijama i kožom. Opipavanja pulsa ne smije se raditi palcem jer on ima svoj vlastiti puls pa se

može zamijeniti s pacijentovim pulsom. Ako se puls ne može opipati, mora se provjeriri uls na suprotnoj

šaci jer se možda radi o aberantnoj radijalnoj arterji. Radijalni puls se može osjetiti i u anatomskoj jamici.

4. A. ulnaris , lakatna arterija

A. ulnaris (sl. S413-S416) je medijalni završni ogranak nadlaktične arterije. Proteže se od lakatnog zgloba

do dlana, gdje zajedno s r. palmaris superficialis arteriae radialis tvori arcus palmaris superficialis. Veća je

od palčane arterije. U blagom zavoju se spušta iz lakatne jame na medijalnu stranu podlaktice. Ide ispod,

medijlano i dubinski od mišića m. pronator teres. Zajedno s n. medijanusom prolazi između ularne i

radijalne glave mišića m. flexor digitorum superficialis. Oko polovice udaljenosti između lakta i pešća,

lakatna arterija dolazi iza n. medijanusa na medijalnu stranu podlaktice, gdje leži na m. m. flexor

digitorum profundus.

U distalne dvije trećine podlaktice arterija leži lateralno od ulnarnog živca. Podlakticu napušta prolazeći

ispred fleksornog retinakula, s lateralne strane graškaste kosti; tu se nalazi u kanalu, canalis n. ulnaris. Na

pešću a. i n. ulnaris leže lateralno od tetive m. flexoris carpi ulnaris, pokriveni samo kožom i potkožnim

tkivom.

Postranični ogranci lakatne arterije su:

• recurrens ulnaris

• nutricia ulnae

• interossea communis

• r. carpalis dorsalis

• r. carpalis palmaris

• r. palmaris profundus.

Završni ogranak lakatne arterije je:

• arcus palmaris superficialis.

A. recurrens ulnaris (sl. S417) ima dva ogranka. R. anterior odvaja se usmjeren je između dva mišića, m.

brachialis i m. pronator teres, a potom na prednjoj strani ulnarnog epikondila anastomozira s prednjim

ogrankom arteriae collateralis ulnaris inferior. R. posterior prolazi ispod zajedničke glave fleksora i

dolazi na stražnju stranu ulnarnog epikondila, gdje anastomozira s a. collateralis ulnaris superior. Tvori

lakatnu arterijsku mrežu, rete articulare cubiti.

A. interossea communis (sl. S415) odmah se dijeli u dva ogranka: a. interossea anterior et posterior. A.

interossea anterior (sl. S416) usmjerena je s palmarne strane međukoštane opne, membrana interossea

antebrachii, između mišića m. flexor digitorum profundus i m. flexor pollicis longus. Potom prolazi ispod

mišića m. pronator quadratus, probija međukoštanu opnu i završava u arterijskoj mreži, rete carpi dorsale.

Ogranak prednje međukoštane arterije je a. comitans nervi mediani, koja prati n. medianus. A. interossea

posterior (sl. S419-S420) prolazi na dorzalnu stranu međukoštane opne te ide između dubinskog i

površinskog sloja mišića ekstenzora i završava u arterijskoj mreži, rete carpi dorsale. Ogranci stražnje

međukoštane arterije su rr. perforantes, koji probijaju međukoštanu opnu i anastomoziraju s ograncima

prednje međukoštane arterije, i a. interossea recurrens, koja prolazi između mišića m. triceps i m.

supinator i anastomozira s medijanom kolateralnom arterijom brahijalne arterije, sudjelujući u tvorbi

lakatne arterijske mreže.

R. carpalis dorsalis (sl. S429) odvaja se od a. ulnaris malo iznad razine ručnog zgloba, zavija ispod tetive

mišića m. flexor carpi ulnaris i dolazi na dorzalnu stranu radiokarpalnog zgloba. Tamo anastomozira s r.

carpalis dorsalis arteriae radialis tvoreći rete carpi dorsale.

R. carpalis palmaris (sl. S426) odlazi u razini donjeg ruba mišića m. pronator quadratus i anastomozira s

ogrankom r. carpalis palmaris arteriae radialis.

R. palmaris profundus (sl. S426) odlazi ispod razine os pisiforme, uvlači se među mišiće hipotenara i spaja

se sa završnim ogrankom a. radialis, arcus palmaris profundus.

Arcus palmaris superficialis (sl. S424) završni je ogranak a. ulnaris. Usmjeren je prema radijalno i spaja se

s ogrankom, r. palmaris superficialis arteriae radialis, koji upotpunjava luk. Luk leži na tetivama mišića

fleksora, a pokriva ga palmarna aponeuroza. Živci prolaze ispod luka. Ogranci luka su aa. digitales

palmares communes, koje se nalaze u međukoštanim prostorima. Na distalnom kraju aa. digitales

palmares communes primaju rr. perforantes, a potom se svaka od njih dijeli na dvije aa. digitales palmares

propriae za dodirne strane odgovarajućih prstiju.

VENAE MEMBRI SUPERIORIS, VENE GORNJEG UDA

Vene gornjeg uda slijevaju se preko aksilarne vene, v. axillaris, u potključnu venu, v. subclavia. U njih se

ulijevaju površinske i dubinske vene gornjeg uda, vv. superficiales et profundae membri superioris.

a) V. subclavia, potključna vena

V. subclavia (sl. S273, S400-S401) odgovara istoimenoj arteriji. Smještena je ispred arterije i proteže se

od ključne kosti do sternoklavikularnoga zgloba, gdje s unutarnjom jugularnom venom tvori venski kut,

angulus venosus. Leži iznad prvog rebra u žlijebu sulcus venae subclaviae. Žlijeb je ispred prednjega

skalenskog mišića.

U potključnu se venu neposredno ulijevaju vv. pectorales i v. scapularis dorsalis, te površinska vena

gornjeg uda, v. cephalica (sl. S397).

b) V. axillaris, pazušna vena

V. axillaris (sl. SS273, S399-S401) neposredno se nastavlja u potključnu venu. Odgovara pazušnoj arteriji

i s njom se nalazi u pazušnoj udubini, fossa axillaris. Glavni su joj pritoci: v. subscapularis, v.

circumflexa scapulae (koja prima tri vene, v. thoracodorsalis i v. circumflexa humeri anterior et

posterior), v. thoracica lateralis , vv. thoracoepigastricae i plexus venosus areolaris (venski splet oko

bradavice dojke).

c) Vv. superficiales membri superioris, površinske (kožne) vene gornjeg uda

Površinske vene ruke započinju u venskim mrežama prstiju. S palmarne strane prstiju vv. digitales

palmares većinu krvi preko vv. intercapitulares (sl. S428) šalju na dorzalnu stranu, a mali se dio na

palmarnoj strani ulijeva u arcus venosus palmaris profundus. Na dorzalnoj se strani prstiju vene spajaju

u vv. metacarpales dorsales (sl. S428), koje anastomoziraju međusobno i s vv. intercapitulares tvore

vensku mrežu, rete venosum dorsale manus (sl. S428). Iz toga venskog spleta polazi cefalična vena, v.

cephalica (sl. S402, S407, S411-S412 i S428). S dorzalne strane dlana ide prema gore lateralnim rubom

podlaktice. Na nadlaktici leži u žlijebu, sulcus m. bicipitis brachii lateralis, a potom u žlijebu sulcus

deltoideopectoralis. Probija fasciju i kroz trokut, trigonum deltoideopectorale ulazi u dubinu i ulijeva se u

potključnu venu. U laktu daje anastomotsku granu za baziličnu venu, v. mediana cubiti (sl. S411). U

cefaličnu se venu ulijeva i v. thoracoacromialis, koja odgovara istoimenoj arteriji.

V. basilica (sl. S402, S411-S412 i S428) odlazi također s dorzalne strane dlana, usmjerena je prema gore

medijalnim rubom podlaktice i u laktu prima v. mediana cubiti. Na nadlaktici ulazi u žlijeb sulcus m.

bicipitis brachii medialis. Na polovici nadlaktice ili u pazušnoj udubini probija fasciju i ulijeva se u v.

brachialis ili u v. axillaris.

V. mediana antebrachii (sl. S411) polazi s površinskoga venskog luka, arcus venosus palmaris

superficialis, i usmjerena je prema gore po volarnoj strani podlaktice. Može se ulijevati u baziličnu venu,

ili sudjelovati u oblikovanju v. medianae cubiti (sl. S403c).

d) Vv. profundae membri superioris, dubinske vene gornjeg uda

Dubinske vene odgovaraju arterijama koje prate, pa se zovu i vene pratilice, vv. comitantes. Svaku

arteriju prate po dvije vene koje međusobno bogato anastomoziraju oko arterije. Vene počinju iz

dubinskoga venskog luka na dlanu, arcus venosus palmaris profundus, koji prima vv. metacarpales

palmares. S luka počinju vv. ulnares, vv. radiales i vv. interosseae anteriores et posteriores, koje se

nalaze na podlaktici. Sve se ulijevaju u parne vv. brachiales, koje se na kraju spoje u jednu venu i

nastavljaju kao v. axillaris, koja se ulijeva u potključnu venu.

Dubinske vene anastomoziraju s površinskim venama, što je važno za protok venske krvi pri mišićnim

kontrakcijama. Zbog obilnih anastomoza, vene na udovima mogu se slobodno podvezati pri kirurškim

operacijama.

NODI LYMPHOIDEI MEMBRI SUPERIORIS, LIMFNI ČVOROVI GORNJEG UDA

Na gornjem udu nalazimo površinsku i dubinsku mrežu limfnih žila, a obje se ulijevaju u limfne čvorove

smještene u pazušnoj udubini, nodi axillares (sl. S395 i S401). Pazušne limfne čvorove možemo ih

podijeliti u nekoliko skupina: nodi apicales, nodi humerales (laterales), nodi subscapulares

(posteriores), nodi pectorales (anteriores) i nodi centrales. Svi su međusobno povezani.

Na nadlaktici se u medijalnom žlijebu, sulcus m. bicipitis brachii medialis, uz krvne žile nalaze nodi

brachiales (sl. S 814).

U području lakta također se nalazi nekoliko manjih limfnih čvorova, nodi cubitales superficiales et

profundi i nodi supratrochleares. Površinski lakatni čvorovi leže na fasciji, a duboki ispod nje.

Nodi deltopectorales (infraclaviculares), (sl.S814) nastavak su aksilarnih limfnih čvorova prema

deltoideopektoralnom trokutu, trigonum deltoideopectorale, a smješteni su između ključne kosti, i dva

mišića, m. pectoralis major i m. deltoideus.

Limfne žile iz infraklavikularnih i aksilarnih limfnih čvorova tvore truncus subclavius, koji na lijevoj

strani ulazi u ductus thoracicus, a na desnoj se samostalno ulijeva u venski kut ili zajedno s truncus

jugularis tvori ductus lymphaticus dexter.

SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

Periferni živčani sustav je nastavak središnjeg živčanog sustava, te se morfološki i funkcionalno nastavlja

na mozak i kralježničnu moždinu. Iz mozga polaze moždani (kranijalni) živci, nn. craniales (sl. S48), a iz

kralježnične moždine polaze moždinski (spinalni) živci, nn. spinales (sl. S49 i S584). Novo anatomsko

nazivlje u periferni živčani sustav ubraja i tzv. autonomni ili vegetativni živčani sustav, pars autonomica

systematis nervosi peripherici (sl. S50-S51). Autonomni dio perifernog živčanog sustava ima isto dva

dijela: 1) simpatički i parasimpatički, pars sympathica et parasymphatica.

Periferni živčani sustav prenosi živčane impulse iz mozga do mišića, žila, žlijezda i organa, te u mozak

dovodi impulse iz osjetnih organa (primjerice oka i uha) i osjetnih receptora iz različitih dijelova tijela

(primjerice mišića, kože i organa). Osnovna jedinica prijenosa impulsa je živčano vlakno, neurofibra.

Neurofibra se u perifernom živčanom sustavu sastoji od aksona, mijelinske ovojnice (u nekim

slučajevima) i neurileme. Mijelinska ovojnica nastaje omatanjem membrane posebnih stanica oko

živčanog vlakna – na taj način predstavlja”izolaciju” živčane niti pa kroz mijelinizirana vlakna električni

impuls brže putuje. Mijelinska ovojnica živcu daje i boju – živac s takvom ovojnicom je bjelkast; ako

mijelinske ovojnice nema, živac izgleda siv. Primjer “bijelih” i “sivih” živaca su komunikantne grane

spinalnih živaca sa simpatičkim lancem – vlakna koja iz spinalnog živca idu na simpatički ganglij su

mijelinizirana i zovu se bijelom granom, ramus communicans albus, dok su vlakna postganglijskih

neurona koja se s ganglija vraćaju na živac nemijelinizirana i zovu se sivom granom, ramus

communicans griseus. Neurilema je tanka ali čvrsta ovojnica koja obavija živac i mijelinsku ovojnicu.

Živčana vlakna koja vode impuls u središnji živčani sustav nazivaju se neurofibrae afferentes, a ona koja

dovode impuls iz središnjeg sustava na periferiju neurofibrae efferentes. Živčana vlakna koja prenose

impuls za voljno mišićje ili osjet iz periferije nazivaju se somatskim vlaknima, neurofibrae somaticae.

Ona vlakna koja provode osjet iz visceralnih organa ili dovode impulse za kontrolu nevoljnih mišićnih

pokreta nazivaju se visceralnim vlaknima, neurofibrae viscerales. Nakupina živčanih vlakana u

perifernom živčanom sustavu zove se živac, nervus. Živac može imati samo eferentna živčana vlakna, pa

ga tada nazivamo motornim živcem, n. motorius, ili može imati samo aferentna vlakna ako je osjetni

živac, n. sensorius. Često živac ima i osjetna i motorna vlakna, pa ga onda nazivamo miješanim živcem,

n. mixtus. Živci su skupljeni u snop, fasciculus, koje ovija vezivna ovojnica. Skup živčanih snopova

naziva se živčani splet, plexus. Nakupina živčanih stanica, neurona, naziva se ganglijem, ganglion. U

njemu se prekapčaju neki neuroni iz moždinskog živca. Vlakna koja dolaze u ganglij nazivamo

preganglijska vlaknima, neurofibrae preganglionicae, a iz ganglija izlaze postganglijska vlakna,

neurofibrae postganglionicae.

NN. SPINALES, MOŽDINSKI (SPINALNI) ŽIVCI

Tipični moždinski živac počinje dvama korjenovima iz kralježnične moždine – prednjim i stražnjim,

radix anterior et posterior (sl. S49).

Prednji korijen, radix anterior, sadrži motorna, eferentna vlakna. Tijela neurona čiji aksoni tvore ta

vlakna nalaze se u prednjem rogu kralježnične moždine, a njihovi aksoni mogu: 1) inervirati voljno

poprečnoprugasto mišićje (opća somatska eferentna vlakna), 2) prekapčati se u perifernim ganglijima, koji

onda inerviraju glatko mišićje i žlijezde (opća visceralna eferentna vlakna) i 3) inervirati poprečnoprugaste

mišiće koji su nastali iz škržnih lukova (specijalna visceralna eferentna vlakna). Živčana vlakna u jednom

korijenu spinalnog živca inerviraju skupinu poprečnoprugastih mišića koja je nastala iz istog segmenta

kao i odgovarajući dio kralježnične moždine. Takva se skupina mišića naziva miotom. Obično više

miotoma djeluje na isti zglob, tako da se kretnje u njemu skladne.

Ozljeda segmenta kralježnične moždine izazvat će poremećaj svih mišića jednog miotoma, dok ozljeda

perifernog živca dovesti do poremećaja samo nekih dijelova miotoma.

Stražnji korijen, radix posterior, sadrži aferentna živčana vlakna koja donose impulse iz osjetnih

receptora u tijelu. Tijela neurona čiji aksoni tvore ta vlakna nalaze se u gangliju stražnjeg korijena,

ganglion sensorium nervi spinalis. Jedan dio vlakana u stražnjem korijenu prenosi osjet iz kože dijela

tijela koji se razvio iz iste osnove kao i odgovarajući segment kralježnične moždine. Takav segment kože

nazivamo dermatom. Prvi i drugi spinalni živac (C1 i C2) obično nemaju odgovarajućeg dermatoma.

Druga vlakna u stražnjem korijenu prenose osjet iz dubokih tvorbi.

Susjedni se dermatomi, odnosno područja kože koja inervira pojedini stražnji korijen spinalnog živca,

preklapaju, tako da ozljeda stražnjeg korijena uzrokuje samo djelomični gubitak osjeta u to području.

Anestezija (gubitak osjeta) ili parestezija (poremećen osjet) cijelog dermatoma ukazuje na ozljedu

segmenta kralježnične moždine ili njegova stražnjeg korijena. Djelomični gubitak ili poremećaj osjeta u

dermatomu ukazuje na ozljedu perifernog živca.

Prednji i stražnji korijen spinalnog živca spajaju se u blizini intervertebralnog otvora u zajednički živac,

truncus nervi spinalis, koji inervira određeni segment tijela (miotom i dermatom). Živci se označuju

prema odgovarajućim skupinama kralježaka. Ima osam vratnih, nervi cervicales (C1-C8); dvanaest

prsnih, nervi thoracici (Th1-Th12); pet slabinskih, nervi lumbales (L1-L5); pet križnih, nervi sacrales

(S1-S5) i obično samo jedan trtični moždinski živac, nervus coccygeus (Co1). Živci u prsnom,

slabinskom i križnom odjeljku dobivaju broj prema kralješku ispod kojeg prolaze (primjerice, živac Th5

izlazi ispod petog grudnog kralješka). Vratni spinalni živci dobivaju broj prema kralješku iznad kojeg

prolaze (primjerice živac C7 izlazi iz intervertebralnog otvora iznad sedmog vratnog kralješka). Izuzetak

je jedino C8, koji izlazi ispod sedmog vratnog a iznad prvog grudnog kralješka.

Svaki spinalni živac sadrži i motorne i osjetne aksone. Jedino C1 i Co1 imaju samo prednje korjenove, što

znači da imaju odgovarajuće miotome ali ne i dermatome.

Nakon izlaska iz intervertebralnog otvora, moždinski se živac odmah dijeli na dvije glavne grane, prednju

i stražnju, rami posteriores (dorsales) et anteriores (sl. S49, S593 i S598). Još prije podjele na te dvije

grane, od spinalnog živca ide natrag u kralježnični kanal ogranak za moždane ovojnice, r. meningeus (sl.

S593).

Stražnja (glavna) grana spinalnog živca, zavija prema straga i inervira mišiće i kožu (stražnji dio

dermatoma) leđa.

Prednja (glavna) grana ide prema naprijed i inervira mišiće i kožu lateralne i prednje strane tijela. U

torakalnom se dijelu prednje grane nazivaju međurebrenim živcima, nn. intercostales; jedino se dvanaesti

međurebreni živac naziva subkostalnim, n. subcostalis. U slabinskom području prednje grane spinalnih

živaca dobivaju naziv prema području koje inerviraju (n. iliohypogastricus, n. ilioinguinalis). Kad

prednja grana, odnosno međurebreni živac, dođe otprilike u srednju aksilarnu crtu, daje lateralni kožni

ogranak, r. cutaneus lateralis, koji probija mišić i inervira odgovarajući dio kože ( sl. 7-2 i sl. S49). U

području ruke i noge lateralnoj kutanoj grani odgovaraju stražnji dijelovi brahijalnog i lumbosakralnog

spleta, divisiones posteriores (sl. S52-S53). Lateralna se grana prednje glavne grane spinalnog živca

dijeli na prednju i stražnju granu, koje inerviraju mišiće i lateralnu stranu dermatoma.

Nakon odvajanja lateralne kožne grane, prednja glavna grana spinalnog živca ide prema središnjoj crti. Na

ruci i nozi ta grana odgovara prednjim dijelovima brahijalnog i lumbosakralnog spleta, divisiones

anteriores. Neposredno prije središnje crte, prednja glavna grana spinalnog živca završava kao prednja

kožna grana, ramus cutaneus anterior, koja inervira prednje dijelove dermatoma.

Od spinalnog živca odvajaju se i dvije spajajuće grane, rr. communicantes (sl. S598), koji spajaju

spinalni živac sa simpatičkim ganglijima uz kralježnicu. Razlikujemo bijele i sive spajajuće grane. Bijela

grana, r. communicans albus, spaja spinalni živac i simpatički lanac, truncus sympathicus, između Th1 i

L2, a prenosi simpatička preganglijska mijelinizirana (zato bijela) vlakna u paravertebralni i prevertebralni

ganglij. Ta grana prenosi i visceralna aferentna vlakna u kralježničnu moždinu. Siva grana, r.

communicans griseus, spaja simpatički lanac i spinalni živac na svim razinama kralježnice. Prenosi

simpatička postganglijska nemijelinizirana (zato siva) vlakna iz paravertebralnih ganglija u spinalni živac,

kako bi ta vlakna došla do kože.

PLEXUS BRACHIALIS, RUČNI ŽIVČANI SPLET

Ručni živčani splet, plexus brachialis, nastaje od korjenova, pet spinalnih živaca, radices plexus

brachialis – četiri vratna (C5-C8) i jednog prsnog (Th1). Tih se pet korjenova složeno udružuje i ponovno

dijeli (tabl. SI-26, sl. 7-3 i S277). Prvo se korjenovi udruže u tri debla: korjenovi C5 i C6 u gornje deblo,

truncus superior, C7 se nastavlja u srednje deblo, truncus medius, a C8 i Th1 u donje deblo, truncus

inferior. Svako deblo se podijeli na dva dijela, prednji i stražnji, divisiones anteriores et posteriores.

Stražnji dio odgovara lateralnoj kutanoj grani spinalnih živaca i inervira mišiće ekstenzore. Prednji dio

odgovara nastavku prednje glavne grane spinalnog živca i inervira mišiće fleksore. Šest dijelova spleta

potom se udružuje u tri snopa: sva tri stražnja dijela spoje se u stražnji snop, fasciculus posterior. gornja

dva prednja dijela (C5-C7) udruže se u lateralni snop, fasciculus lateralis, a donji prednji dio (C8-Th1)

nastavlja se kao medijalni snop, fasciculus medialis. Svaki snop daje dvije završne grane, tako da ih

ukupno ima šest: lateralni snop daje n. musculocutaneus i radix lateralis n. mediani; medijalni snop

daje radix medialis n. mediani i n. ulnaris, a stražnji snop daje n. radialis i n. axillaris. Budući da se po

jedna grana lateralnog i medijalnog snopa odmah udruže u n. medianus, možemo reći da brahijalni splet

počinje s pet korjenova i završava s pet živaca. Brahijalni se splet spaja i sa simpatičkim lancem preko

spojnih grana, rami communicantes albi et grisei (sl. S277).

Česte su varijacije u nastanku i grananju brahijalnog spleta. Osim pet prednjih grana cervikalnih živaca

(C5-Th1) u tvorbi spleta može sudjelovati i dio vlakana iz C4 ili Th2. Ako u tvorbi spleta sudjeluje Th2,

prvo rebro može pritisnuti donje deblo spleta, a često i potključnu arteriju, i izazivati neurološke i

vaskularne smetnje na ruci. U nekih osoba može nedostajati neka od podjela na dijelove ili snope, ali su

terminalne grane spleta stalne.

Brahijalni splet nalazi se u inferolateralnom dijelu vrata (sl. S277). Splet se nalazi između prednjeg i

srednjeg skalenskog mišića a iznad i iza potključne arterije. Potom prolazi iza klavikule i dolazi u aksilu.

Dio spleta iznad klavikule naziva se supraklavikularnim, pars supraclavicularis plexus brachialis. Iz tog

dijela polaze ogranci prije nego što nastanu snopovi brahijalnog spleta; inerviraju mišiće vrata, ramena i

prsnog koša. Iza klavikule se dijelovi spleta udružuju u snopove i tako dolaze u aksilu, gdje se nalaze oko

aksilarne arterije. Taj dio spleta naziva se infraklavikularnim dijelom, pars infraclavicularis. Snopovi su

i dobili naziv prema svom odnosu s aksilarnom arterijom – stražnji snop je iza, lateralni lateralno, a

medijalni medijalno od arterije.

Ozljede brahijalnog spleta i njegovih grana klinički su jako važne jer poremećuju pokrete i osjet ruke.

Splet može oštetiti ozljeda, istezanje ili kakvo patološko zbivanje na vratu ili u aksili. Oštećenje spleta

očituje se kao gubitak mišićnog pokreta – klijenut (paraliza) i često kao gubitak osjeta (anestezija).

Stupanj klijenuti može se procijeniti opsegom pokreta koji se mogu izvesti: u potpunoj klijenuti pokret se

ne može uopće izvesti, a kod djelomične klijenuti pokret se može izvesti ali je slabiji nego na zdravoj ruci.

Djelomična klijenut nastaje kad je poremećena inervacija samo nekih od mišića koji izvode određeni

pokret. Stupanj anestezije može se provjeriti pacijentovom osjetljivošću na bol, primjerice ubod iglom.

Ozljede gornjeg dijela brahijalnog spleta obično nastaju kad se prekomjerno lateroflektira glava u odnosu

na rame, primjerice prilikom pada s motora na rame ili kod povlačenja glave novorođenčeta tijekom

poroda dok je rame još na izlasku iz rodnice. Prilikom takvih ozljeda, natežu se prednji i stražnji korjenovi

spinalnih živaca C5 i C6. U slučajevima njihove ozljede, uz paralizu mišića ruke i gubitka osjeta na ruci,

nastaje paraliza skapularnih mišića i gubitka osjeta na dijelu leđa (klinički naziv: Erb-Duchenneova

klijenut).

Kod ubodne rane vrata ili ozljede metkom, gornji dio spleta može biti oštećen na mjestu gdje splet izlazi

između prednjeg i srednjeg skalenskog mišića. Takva ozljeda dovodi do nemogućnosti fleksije, abdukcije

i lateralne rotacije ramenog zgloba, te nemogućnosti fleksije lakatnog zgloba. Ruka je u osobitom

položaju, po kome je ova vrsta paralize prepoznatljiva: ruka visi, rotirana je prema medijalno, a šaka je

flektirana i okrenuta prema natrag. Mišići koje inerviraju živci C5 i C6 i koji su paralizirani ili oslabljeni

nakon ozljede gornjeg dijela brahijalnog spleta su: m. deltoideus, m. biceps brachii, m. brachialis, m.

brachioradialis, m. supraspinatus, m. infraspinatus i m. teres minor.

Ozljede donjeg dijela brahijalnog spleta nisu česte, a nastaju zbog nagle i prekomjerne abdukcije ruke u

ramenu, primjerice kad se osoba uhvati za neko uporište prilikom pada ili kod povlačenje djetetove ručice

tijekom poroda. Takvi pokreti istežu donji dio brahijalnog spleta i oštećuju ili prekidaju prednje i stražnje

korjenove spinalnih živaca C8 i Th1. Oštećenje tih živaca može izazvati i apikalni tumor pluća, vratno

rebro ili skalenski sindrom (spazam, tj. grčevita kontrakcija prednjeg i srednjeg skalenskog mišića).

Posljedica oštećenja ili ozljede je klijenut mišića koje inerviraju ti živci (klinički naziv: Klumpkeova

klijenut), posebice onih koje inervira n. ulnaris. Obično se klijenut očituje kao nemogućnost ulnarne

fleksije šake i poremećaj finih pokreta prstiju. Kako preteže aktivnost ekstenzora šake i prstiju, šaka s

ekstendiranim prstima poprima oblik kandže. Obično je smanjen i osjet na medijalnoj strani nadlaktice,

podlaktice i šake.

Kod uporabe predugih štaka, primjerice kod prijelom kosti na nozi, kad je noga u gipsu i osoba može

hodati samo uz pomoć štaka, može biti ozlijeđen stražnji snop brahijalnog spleta, najčešće n. radialis.

Preduge štake stalno pritišću na stražnji snop a posljedica je paraliza mišića na stražnjoj strani ruke: m.

triceps brachii, m. anconeus i ekstenzorni mišići šake. Osoba ne može ispružiti lakat, pešće i prste. Zbog

toga šaka visi.

Učinci ozljeda živaca koji polaze iz brahijalnog spleta ovise o mjestu ozljede. Tipične ozljede bit će

opisane s pojedinim živcima.

a. Pars supraclavicularis plexus brachialis

Živci iz supraklavikularnog dijela brahijalnog spleta inerviraju mišiće vrata, ramenog obruča i prsnog koša

(tabl. 7-1). Najbolje ih se prikazuje seciranjem stražnjeg vratnog trokuta.

Tablica 7-1. Živci supraklavikularnog dijela brahijalnog spleta

Podrijetlo Živac Mišići koje inervira

živac

Segmentna

inervacija*

rr. anteriores nn.

cervicalium

• n. dorsalis scapulae

• n. thoracicus longus

• mm. rhomboidei

m. levator scapulae

• m. serratus anterior

C4, C5

C5

C5, C6, C7

trunci plexus brachialis • n. subclavius

• m. subclavius

C5, C6

C4, C5, C6

• n. suprascapularis • m. supraspinatus

m. infraspinatus

C5, C6

* Glavna spinalna segmentna inervacija otisnuta je debljim slovima.

• Rr. musculares neposredno inerviraju skalenske mišiće (tabl. SI-143).

• N. dorsalis scapulae polazi od stražnje strane prednjih grana C4 i C5. Probija srednji skalenski mišić,

ide duboko ispod levatora skapule, ulazi u romboidne mišiće, m. rhomboideus major et minor, i

inervira sva tri mišića (tabl. SI-257 i SII-28, sl. S52).

• N. thoracicus longus polazi sa stražnje strane prednjih grana C5-C7, ide kroz vrh aksile iza svih

dijelova brahijalnog spleta i inervira m. serratus anterior (tabl. SI-257, sl. S399-S400).

N. thoracicus longus leži na medijalnoj stijeni aksilarne jame, a može se ozlijediti ubodom u prsni koš,

tijekom dizanja teških tereta, kirurškim zahvatima u prsnoj šupljini ili odstranjivanju aksilarnih limfnih

čvorova tijekom mastektomije (v. pogl. 5, str. 209). Klijenut m. serrati anterioris očituje se tzv. krilnim

lopaticama – kad se pacijent nasloni dlanovima na zid i gura ih prema zidu, lopatica na strani oštećenja

živca odstoji od leđa jer paralizirani mišić ne može priljubiti lopaticu uz leđa.

• N. subclavius ide s prednje strane gornjeg debla brahijalnog spleta, najčešće iz C5. Spušta se iza

klavikule a ispred brahijalnog spleta i inervira potključni mišić (tabl. SI-257, sl. S26).

• N. suprascapularis polazi sa stražnje strane gornjeg debla brahijalnog spleta živaca C5 i C6. Ide kroz

urez na lopatici i inervira mišiće na stražnjoj strani lopatice, m. infraspinatus et supraspinatus, i rameni

zglob (tabl. SI-257, sl. S401 i S405-S406).

b. Pars infraclavicularis plexus brachialis

Od infraklavikularnog dijela polaze ogranci snopova brahijalnog spleta. Najbolje ih se prikazuje sekcijom

aksilarne jame. Razlikujemo ogranke lateralnog, medijalnog i stražnjeg snopa (tabl. 7-2), a inerviraju

mišiće ruke (tabl. SI-222).

Tablica 7-1. Živci infraklavikularnog dijela brahijalnog spleta

Podrijetlo Živac Mišići koje inervira živac Segmentna inervacija*

fasciculus lateralis

• n. pectoralis lateralis • n. musculocutaneus • radix lateralis n. mediani

• m. pectoralis major m. pectoralis minor

• m. coracobrachialis m. biceps brachii m. brachialis • fleksori podlaktice

(osim m. flexor carpi ulnaris i ulnarne glave m. flexoris digitorum profundus

C5, C6, C7 C5, C6, C7 C5, C6 C5, C6 C5-C7

fasciculus medialis

• n. pectoralis medialis • n. cutaneus brachii medialis • n. cutaneus antebrachii medialis • n. ulnaris • radix medialis n. mediani

• m. pectoralis major • m. pectoralis minor • m. flexor carpi ulnaris • caput ulnaris m. flexoris

digitorum profundi • kao i lateralni korijen

C8, Th1 C8, Th1 C8, Th1 C8, Th1 C8, Th1 C8, Th1

fasciculus posterior

• nn. suprascapulares • n. thoracodorsalis • n. axillaris • n. radialis

• m. subscapularis m. teres major

• m. latissimus dorsi • m. deltoideus

m. teres minor

• m. triceps brachii m. anconeus m. brachioradialis i sve ekstenzorne mišiće podlaktice

C5, C6 C6, C7, C8 C5, C6 C5, C6 C5, C6, C7 C8, Th1 C5, C6, C7

* Glavna spinalna segmentna inervacija otisnuta je debljim slovima.

Fasciculus lateralis plexus brachialis daje tri grane: jednu pobočnu, n. pectoralis lateralis, i dvije

završne, n. musculocutaneus i radix lateralis n. mediani.

• N. pectoralis lateralis probija klavipektoralnu fasciju i inervira veliki i mali prsni mišić (tabl. SII-60)

zajedno s medijalnim pektoralnim živcem iz medijalnog snopa.

• N. musculocutaneus inervira prednju skupinu mišića nadlaktice: m. biceps brachii, m. brachialis i m

coracobrachialis. Probija korakobrahijalni mišić, pa ide prvo između bicepsa i brahijalisa i potom

bicepsa i brachioradialisa. Između njih, malo poviše lakta, probija fasciju i dolazi pod kožu, te se

nastavlja kao n. cutaneus antebrachii lateralis, koji inervira kožu lateralne strane podlaktice (sl.

S391-S392).

• Radix lateralis nervi mediani ujedinjuje se s medijalnim korijenom u jedinstven živac, n. medianus

(sl. S405).

Fasciculus medialis plexus brachialis daje pet grana: dvije samo osjetne grane, n. cutaneus brachii et

antebrachii medialis, i tri mješovita živca, n. pectoralis medialis, n. ulnaris i radix medialis n.

mediani.

• N. pectoralis medialis inervira mali i veliki prsni mišić zajedno s odgovarajućom granom lateralnog

snopa. Važno je zapamtiti da su pektoralni živci dobili naziv prema snopu od kojega polaze, a ne po

svome topografskom smještaju – medijalni pektoralni živac nalazi se lateralno od lateralnog

pektoralnog živca.

• N. cutaneus brachii et antebrachii medialis inerviraju kožu medijalne strane nadlaktice i podlaktice

(sl. S391-S392). N. cutaneus brachii medialis obično komunicira s interkostobrahijalnim živcem, n.

intercostobrachialis – ogrankom 2. međurebrenog živca (sl. S399-S400).

• N. ulnaris je završna grana medijalnog snopa (sl. S407-S408). U aksili leži na tetivi subskapularnog

mišića, silazi s medijalne strane brahijalne arterije, ležeći na međumišićnoj pregradi, septum

intermusculare brachii mediale. Probija pregradu i dolazi među niti medijalne glave tricepsa. Prati ga

a. collateralis ulnaris superior. Prolazi kroz žlijeb ulnarnog živca, sulcus nervi ulnaris, na medijalnom

epikondilu humerusa, zatim između humeralne i ulnarne glave ulnarnog fleksora šake, te dolazi u

žlijeb ispod brahioradijalnog mišića na podlaktici. Na šaku dolazi kroz poseban kanal, canalis

ulnocarpalis. Tu se dijeli na dvije završne grane, r. superficialis et profundus.

N. ulnaris na nadlaktici nema ogranaka. Na podlaktici daje rr. musculares za dva mišića, m. flexor

carpi ulnaris i ulnarnu glavu m. flexoris digitorum profundi, te osjetne niti za lakatni zglob (sl. S416-

S417). Prije dolaska na šaku daje dva osjetna ogranka, r. palmaris et dorsalis (sl. S411, S415 i S428).

R. palmaris inervira kožu prednje strane pešća i dlana (sl. S391), te mali m. palmaris brevis (sl.

S423). R. dorsalis inervira kožu stražnje strane pešća, te svojim ograncima nn. digitales dorsales

stražnju stranu šake, te stražnju stranu petog, četvrtog i medijalne polovice trećeg prsta (sl. S392 i

S428).

Završna grana ulnarnog živca, r. superficialis, daje osjetne ogranke za palmarne strane petog i

medijalnu polovicu četvrtog prsta. R. superficialis se prvo dijeli na zajedničke palmarne živce prstiju,

nn. digitales palmares communes, a ti se potom podijele na dvije završne grane, nn. digitales

palmares proprii (sl. S424). Za medijalnu stranu petog prsta od površne grane ide neposredno n.

digitalis palmaris proprius (sl. S424). Od površne grane ide samo mali mišićni ogranak za m. palmaris

brevis.

Druga završna grana ulnarnog živca, r. profundus, prati r. profundus a. ulnaris (sl. S424). Inervira

mišiće hipotenara, mm. interossei palmares et dorsales, dva ulnarna lumbrikalna mišića (III i IV), m.

adductor pollicis i caput profundum m. flexoris pollicis brevis (tabl. SI-222 i sl. S426).

Posljedice ozljede ulnarnog živca ovise o razini ozljede. Ozljeda živca na nadlaktici dovodi do kljenuti

svih mišića koje živac inervira, te susljedne nemogućnosti izvođenja pokreta šake i prstiju – palmarne

fleksije šake, osobito ulnarna abdukcija; abdukcija i adukcija prstiju; adukcija palca i sve kretnje maloga

prsta. Zbog toga je oslabljeno stiskanje šake, primjerice pri obuhvatanju kakvog predmeta. Nestaje i osjeta

u području inervacije osjetnih grana ulnarnog živca. Gubitak osjeta ne poklapa se točno s područjem

inervacije jer postoje anastomoze s n. medijanusom i radijalisom.

Karakteristični klinički znak klijenuti ulnarisa jest nemogućnost abdukcije ili adukcije svih prstiju osim

palca. Šaka ima karakterističan izgled: zbog nemogućnosti fleksije u četvrtom i petom distalnom

interfalangealnom zglobu šaka ima izgled pandže: proksimalni su članci prstiju ispruženi, srednji i distalni

članci su skvrčeni, a mali je prst abduciran. Mišići hipotenara i međukoštani mišići su atrofični Najčešće mjesto ozljede ulnarnog živca na podlaktici je iza medijalnog epikondila humerusa, primjerice

kod prijeloma kondila. Na distalnom dijelu podlaktice ozljede ulnarnog živca su česte jer živac leži

površno. Uklještenje živca u ulnokarpalnom kanalu spada u tzv. tunelarne sindrome, a obično izaziva

slabost ili klijenut mišića, bez osjetnih ispada (v. pogl. 5, str. 230).

N. medianus pripada i lateralnom i medijalnom snopu brahijalnog spleta. U aksili leži na tetivi

subskapularnog mišića i lateralno od a. axillaris. Dalje ide sa žilama ruke, tvoreći žilno-živčani snop

nadlaktice (sl. S407). U laktu ispod lacertusa fibrosusa ide između dviju glava m. pronatoris teretis (sl.

S415). Ulazi ispod luka, arcus tendineus m. flexoris digitorum superficialis, te prolazi između drugog i

trećeg sloja fleksora, zatim između mišića m. flexor digitorum profundus i m. flexor pollicis longus (sl.

S416). Između tetive m. flexoris indicis i m. flexoris carpi radialis dolazi do canalisa carpi (sl. S424). Kroz

karpalni kanal ide između zajedničke vaginae mm. flexoris superficialis i profundi i vaginae m. flexoris

pollicis longi (sl. S441). Na dlanu daje završne ogranke.

N. medianus na podlaktici daje ogranke za mišiće, rr. musculares, i ogranke za lakatni zglob. Malo ispod

m pronatora teres, n. medijanus daje granu n. interosseus antebrachii anterior. N. interosseus

antebrachii anterior ide po međukoštanoj opni između dva mišića, m. flexor pollicis longus i m. flexor

digitorum profundus, a prati ga a. interossea anterior. Inervira te mišiće te završi na m. pronator quadratus.

Prije ulaska u karpalni kanal. n. medianus daje palmarnu granu, r. palmaris (sl. S423-S424). R. palmaris

probija fasciju između tetiva m. flexoris carpi radialis i m. palmaris longi, te inervira kožu radijalne strane

pešća i tenara.

Na dlanu n. medianus inervira mišiće tenara: m. adductor pollicis brevis, caput superficiale m. flexoris

pollicis brevis, m. opponens pollicis (zajedno s ulnarnim živcem) i dva lateralna lumbrikalna mišića (tabl.

SI-216 i SI-221). Završne su mu grane nn. digitales palmares communes, koji se na bazi prstiju granaju

u nn. digitales palmares proprii i osjetno inerviraju kožu prstiju na palmarnoj strani (sl. S391):

medijalnu stranu palca, drugi i treći prst, i lateralnu stranu četvrtog prsta.

Na dlanu n. medijanus obično komunicira s ulnarnim živcem preko grane r. communicans cum nervo

ulnari (sl. S424).

Klinička slika ozljede medijanusa odgovara razini i opsegu oštećenja (v. pogl. 5, str. 226 i 231). Klinički

je važna i komunikacija s ulnarnim živcem, jer zbog nje i kod potpunog prekida medijanusa ne mora

nastati klijenut nekih mišića. Zbog toga se nekad pogrešno zaključi da nema ozljede medijanusa.

Kad je živac prekinut iznad lakta oslabljena je pronacija podlaktice, fleksija šake, radijalna abdukcija šake,

potom fleksija palca i kažiprsta, te opozicija palca. Najčešće su ozljede medijanusa na podlaktici blizu

pešća, primjerice kod pokušaja samoubojstva rezanjem žila.

Fasciculus posterior plexus brachialis daje četiri grane: nn. subscapulares, n. thoracodorsalis, n. axillaris

i n. radialis (tabl. 7-3).

• Nn. subscapulares su kratki živci koji inerviraju subskapularni mišić (sl. S405) i m. teres major (tabl.

SI-257).

• N. thoracodorsalis inervira m latissimus dorsi, a nekad može inervirati i m. teres major (tabl. SI-257).

Ozljeda torakodorzalnog živca moguće je pri kirurškim zahvatima u pazušnoj jami, gdje se živac nalazi na

stražnjem zidu aksile prije no što uđe u medijalnu stranu latisimusa dorzi. Ozljeda živca dovodi do slabosti

ili potpune klijenuti toga mišića.

• N. axillaris je završni ogranak stražnjeg snopa. Ide lateralno od lateralnog ruba scapulae. Prolazi kroz

foramen quadrangulare (sl. S407) i dolazi na najdublji sloj stražnjeg dijela m. deltoidei i skupa s a.

circumflexom humeri posterior okružuje kirurški vrat nadlaktične kosti. Daje ogranke, rr.

musculares, za m. teres minor i m. deltoideus (sl. S406) a osim toga daje osjetni ogranak za kožu

posterolateralne strane ramena i nadlaktice, ramus cutaneus brachii lateralis superior.

Aksilarni živac se najčešće ozljeđuje pri prijelomu vrata nadlaktične kosti ili iščašenja ramenog zgloba.

Zbog klijenuti živca dolazi do atrofije deltoidnog mišića i gubitka oblika ramena. Nemoguća je abdukcija

ruke.

• N. radialis je drugi završni ogranak stražnjeg snopa. Iza a. axillaris ide u odgovarajući žlijeb na

nadlaktičnoj kosti, sulcus nervi radialis, koji se nalazi između lateralne i medijalne glave tricepsa (sl.

S407 i S409-S410). Na izlasku iz kanala probije međumišićnu pregradu i dolazi u žlijeb između

brahijalisa i brahioradijalisa. Tu se dijeli na dvije završne grane, r. profundus et superficialis.

Ogranci radijalnog živca su:

1. n. cutaneus brachii posterior i n. cutaneus brachii lateralis inferior, koji inerviraju kožu stražnje

i lateralne strane nadlaktice (sl. S392, S404 i S409);

2. n. cutaneus antebrachii posterior, koji inervira kožu stražnje strane podlaktice (sl. S392 i S412);

3. rr. musculares za sve ekstenzore stražnje strane ruke, uključujući i m. brachioradialis (tabl. SI-

222);

4. r. profundus je uglavnom motorna grana koja probija m. supinator i zavija oko palčane kosti (sl.

S419-S420). Ide zatim između površinskog i dubokog sloja stražnjih podlaktičnih mišića i inervira ih.

Daje n. interosseus posterior, koji se spušta između dugog ispružača palca s jedne strane i dugog

abduktora i kratkog ispružača s druge strane. Zatim leži na međukoštanoj opni i inervira duboki sloj

stražnjih podlaktičnih mišića.

5. r. superficialis je uglavnom osjetna grana koja ide ispred m. pronatora teresa, pokrivena medijalnim

rubom brahioradijalisa (sl. S416-S417). Na distalnom kraju podlaktice zaokreće lateralno, ide ispod

tetive brahioradijalisa na stražnju stranu podlaktice, probija fasciju i dolazi pod kožu (sl. S419). Iznad

stilodnog nastavka radijusa daje nn. digitales dorsales za dodirne strane prvog i drugog, te drugog i

trećeg prsta (sl. S427). Prema tome, n. radialis na dorzalnoj strani inervira kožu prvog, drugog i

polovice trećeg prsta. No, samo kod prvog prsta dolaze živci do kraja prsta, a kod drugog i trećeg

dolaze samo do baze distalne falange. Distalnije dijelove prstiju inervira n. medianus (sl. S392).

Pri ozljedi radijalnog živca paralizirani su svi ekstenzori šake i prstiju (v. pogl. 5, str. 225 i 228).

Karakterističan klinički znak klijenuti radijalnog živca je tzv. “viseća šaka”, tj. nemogućnost ekstenzije

pešća i prstiju. Šaka visi, prsti su malo flektirani, stisak je šake oslabljen, a držanje predmeta otežano.

Ispružanje interfalangealnih zglobova moguće je zbog djelovanja lumbrikalnih i međukoštanih mišića na

ekstenzornu aponeurozu.