Ruralni 2.kolokvij

Činitelji razvoja ruralnog turizma

Promet• Omogućiti prijevoz turista do destinacije• Svi oblici prometa : kopneni, vodeni, zračni• Cestovni- sudjeluje s najvećim udjelom• Pomorski – usluge prijevoza na kraćim udaljenostima, povezuje kopno s otocima( trajekti,

hidrogliseri…)• Jahte, jedrilice, gliseri• Riječno – jezerski – izletnička putovanja ( Rajna, Sena, Dunav, Volga, Nil)• Krstarenja• Zračni- dostupnost na veće udaljenosti, redovni i čarter letovi• U turističkoj destinaciji – promet između mjesta, naselja, objekata• Oblici prometa koji imaju rekreativno – zabavni karakter ( planinarske staze, putovi, pješački,

biciklistički, zeleni putovi, vinske ceste, putovi kulture)• Planinarske staze – označeni i uređeni putovi u planinama• Hodočasnički putovi – za procesi do svetišta• Pješačke – mreže pješačkih putova međunarodnog značenja – europski put E6 ( Austrija –

Slovenija – Hrvatska)• Biciklistički putovi • Zeleni putovi – iz grada u prirodu• Konjičke staze – namjena jahanje u domeni jednog danaVinske ceste – kušaonice na obiteljskim gospodarstvima• Kulturni putovi i putovi baštine- rute koje povezuju kulturne baštine na međunarodnoj,

nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj razini ( dvorci, utvrde, samostani, muzeji, gradovi)• Cestovne veze – autobusne ture, vlak, brod

Školske staze• Odgojno – obrazovne turističke trase• Objašnjenja – u pisanim vodičima• Tip A – kratke i zahtjevne trase od nekoliko stotina metara do 5 km• Tip B – staze s 10 i više km• Tip C – duge ture s više od 30 km

Ponude u ruralnom turizmu• Ponude smještaja i prehrane• Tipične kuće kraja• Kategorizacija objekata• Hotel – veći ugostiteljski objekat, 5 kategorija• Usluge smještaja, hrane i pića• Najmanje 15 soba, kuhinja, blagavaonica, skladište, hladnjak, praonicu• Poznavanje svjetskih jezika• Ulazni hol, pult, TV, 100 l vode / gost• Parkiralište, portir, sobarice

• Hotelsko naselje –najmanje 100 smještajnih jedinica, objekti za prijem, plan vila, paviljona, sportsko – rekreacijska zona, trgovine

• aparthotel – smještajne jedinice su apartmani• Apartmansko naselje – smještajne jedinice – vile, bungalovi

1

• Moteli – tri kategorije• Usluge smještaja, hrane, pića• 10 i više soba, uz javnu cestu• Uređen okoliš, prilaz, 150 litara vode dnevno/ gost, kuhinju, centralno grijanje • Pansioni – tri kategorije, ugostiteljski objekat za dulji boravak, smještaj, hrana, piće• Kamp - usluge smještaja na otvorenom• Apartman – usluge smještaja, gost sam priprema hranu• Kuća za odmor – usluge smještaja, iznajmljivanje okućnice• Soba za iznajmljivanje – dio obiteljske kuće ili zgrade• Prenoćišta – izdavanje kreveta, posluživanje doručka• Odmarališta – objekat zatvorenog tipa• Restoran – ugostiteljski objekat – priprema hrane, pića • Gostionice – hrana i piće, smještaj • Zdravljak – topla mliječna i hladna jela,napitci, slastice• Zalogajnica – pred gostima se priprema hrane• Pečenjarnica – pečena jela, pića • Pizzeria – pizze, pića• Bistro – jednostavna jela, pića i napitci• Slastičarnica – slastice i napitci• Fast food – jela za brzu okrepu• Kavana – kava, čaj, slastice • Pizzeria – pizze, pića• Bistro – jednostavna jela, pića i napitci• Slastičarnica – slastice i napitci• Fast food – jela za brzu okrepu• Kavana – kava, čaj, slastice • Pivnica – piva, jednostavna jela, točionik, krigle• Buffet – pića, jela• Krčma – pića, jela• Konoba – vina, rakije, karakteristična jela• Kantina – zatvoreni tip • Catering – priprema jela za dostavu

Ostale ponude• Aktivnosti – rad u polju, pješaćenje,planinarenje, splavarenje, ribolov, lov• Pravila ponašanja na terenu – zabrana vikanja, pušenja, loženja, ne smije se ostavljati otpad• Ne naslanjati se na spomenike, ne pisati po njima• Odabrati odjeću i obuću

Pretpostavke razvoja ruralnog turizma

1. Atraktivnost lokacije •Čisti zrak, voda, klima, očuvana okolina, slobodno kretanje u prirodi •Interes za lokaciju dodatno daju – prirodni elementi – rijeke, jezera ili društveni – dvorci, crkve, muzeji, manifestacije, festivali

Atraktivnost lokacije u kojem je locirano seljačko gospodarstvo provjera se ocjenom raspoloživosti: •Zdrava klima

2

•Nezagađen zrak i voda •Odsutnost buke •Odsutnost opasnosti od opasnosti ( poplave, eksplozije) •Očuvana priroda •Očuvano graditeljsko nasljeđe •Očuvane socio-kulturne osobine •Slikoviti krajolik •Slobodno kretanje po prirodi •Uvjeti za rekreaciju •Ugostiteljski objekti •Cestovna povezanost •Telekomunikacije •Udaljenost OPG od ambulante i pošte < 5 km •Udaljenost od prve trgovine < 5 km •Interes gospodarstava da se bave turizmom

Kada je seljačko gospodarstvo privlačno ? A. Ima odgovarajuće poljoprivredno zemljište B. Uz stambene ima i gospodarske zgrade C. Ima stoku D. omogućuje uvid u poljoprivrednu proizvodnju E. Kuća je na atraktivnom mjestu F. Osiguran je pristup automobilu, ima el. Energiju, vodu, telefon G. odgovarajuću dobno – spolnu strukturu članova domaćinstva

Atraktivnost ponude ruralnog turizma •Usluge spavanja, prehrane – pića, kupovanje poljoprivrednih proizvoda, suvenira •Kontakt s prirodom, seoski ugođaj

Standardizacijadefiniranje pojedinačnih uvjeta - standarada koje domaćistvo posjeduje. standaradi su usmjereni prema vlasniku domaćinstva u cilju isticanja tipičnosti domaćinstva i motivaciji ka povećavanju razine kvalitete usluga. standardi su usmjereni prema gostu u cilju lakše usporedbe očekivanja gostiju i konkretne ponude usluga i aktivnosti na osnovu propisanih parametara. sistem bodovne gradacije boduju se samo dodatni standardi - svaki standard donosi određen broj bodova na- domaćinstva se određuju definiranim znakom kvalitete domaćinstva.

Standardi su podjeljeni u tri osnovne grupe: •1. Opći (generalni) standardi - ne boduju se •2. Obvezni (obligatorni) standardi - ne boduju se •3. Dodatni standardi - boduju se i na osnovu bodova određuje označavanje •Opće standarde su je propisala Europska federacija ruralnog turizma i jednaki su za cijeli Europski teritorij. Odnose na definicju uvjeta ruralnog prostora i okruženja, odnosno, teritorija na kojem se seosko domaćinstvo nalazi.

3

Kriterij Objašnjenje Položaj domaćinstva u prirodnom okruženju, selu ili malom gradu Manje od 5000 stanovnika u selu/gradu ili u vrlo

tipičnim/tradicionalnim naseljima

Ruralno okruženje, s izraženim karakteristikama tradicionalnog poljodjelstva ili izuzetnim prirodnim vrijednostima

izuzetne prirodne vrijednosti = park prirode ili slično. "Tradicionalno poljodjelstvo" isključuje prevladavajuću industrijsku poljoprivredu (vizure kojima dominiraju staklenici, ogromni proizvodni objekti slično)

Turizam nije glavna aktivnost ili izvor prihoda u bližoj okolini Odnos broja turističkih kreveta I broja stanovnika u ruralnim područjima ne smije preći 1:1

Dobra zaštita životnog okoliša , miran i tih položaj, bez buke ili zagađenja Prihvatljivi su mirisi i buka karakteristični Za tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju

Autentičnost smještajnog objekta i ambijenta

Gostoljubivost - osobna briga domaćina o gostu

Mali kapacitet smještajne jedinice Gornji limit kapaciteta je 40 kreveta, ako nije zakonski određen ili propisan internom standardizacijom članice

Poštivanje propisanih kriterija u ocjenjivanju Poštivanje prilagođenih standarada Federacije u ocjeni kvalitete

Društvena i socijalna održivost u kontekstu multi-funkcionalnih aktivnosti na ruralnom području

Povezanost sa lokalnom zajednicom i tradicionalnom kulturom Minimum je integracija aktivnosti u okvire zajednice iz okruženja, gosti imaju mogućnost da ostvare kontakt sa lokalnom realnošću ukoliko to žele

Lokalni proizvodi i gastronomija Dostupni u okruženju

Kultura (folklor, zanatski proizvodi, običaji, nasljeđe...) Dostupni u okruženju

Isključujući kriteriji su: •• Gradski i industrijski lokaliteti I njihova okolina •• Područja masovnog ili izrazito razvijenog turizma •• Buka, rizici/opasnosti, vidljiva ili druga zagađenje

Činitelji razvoja ruralnih oblika turizma

•Činitelji potražnje •Činitelji ponude

Činitelji potražnje potiču turiste na putovanje: •A. objektivni – neovisni od ponašanja pojedinca •B. subjektivni – ovisni o individualnim mogućnostima •Radni i životni okoliš •Prirodni okoliš •Slobodno vrijeme

4

•Slobodna financijska sredstva •Činitelji ponude •Privlačni •Komunikativni •Receptivni

Privlačni – •Klima ( insolacija, temperatura zraka, padaline) •Vode : more (temperatura, slanost, prozirnost, gibanje) •Jezera, rijeke, termalna vrela, ledenjaci) •Reljef – razvedenost, •Biljni i životinjski svijet •Prirodne rijetkosti •Nacionalni parkovi – prostrani teritoriji – ograničenog kretanja osoba i vozila •Broj aktivnosti reguliran je zakonom •Zabrana kampiranja, paljenja vatre, organiziranih grupnih sportova, sakupljanja biljaka, let avionom

Poljoprivreda – u ruralnom području omogućuje razvoj svih oblika turizma •Ovisi o poljoprivrednom zemljištu, klimatskim, pedološkim uvjetima, tržištu, posjedovnoj strukturi •( poljoprivredna poduzeća – nosioci intenzivne poljoprivredne proizvodnje) •Poljoprivredne zadruge •OPG •Prerada : podrumarstvo, uljara, konzerviranje maslina, prerada žitarica, klaonice, mljekare, proizvodnja tjestenine, sireva, krumpira, ukiseljenog povrća, konzerviranog povrća, sušenje gljiva, povrća, voća, proizvodnja kobasica, pršuta, zdrave hrane, meda, ljekovitog bilja

Ekološka poljoprivreda

Povezana s turizmom Uključivanjem u turizam ostvaruju se brojni pozitivni učinci- ekonomski, sociološki, otvaraju se nova radna mjesta

tipovi Biološko dinamička poljoprivreda – najstariji je pravac koji se temelji na antropozofskim postavkama, začetnik Rudolf Steiner - DEMETER –udruženje utemeljeno 1924.g. uzgoj prema mjesečevim mijenama, položaju Sunca i Mjeseca , sazvježđa biodinamici polje je jedan zatvoreni sustav. Organsko – biološko ratarstvo i povrćarstvo – utemeljitelj agrarni političar i botaničar Mueller. Najpoznatije udruženje BIOLAND (1971.g.), koristi se na manjim površinama, uglavnom za osobne potrebe, bez upotrebe kemijskih sredstava

•Amiška poljoprivreda –najstariji je oblik -400 godina (Francuska, Švicarska). •Nakon toga i u SAD-u (Wisconsin i Pensilvanija). Ne upotrebljavaju nikakvu mehanizaciju već zemlju obrađuju isključivo ručno. •Održiva poljoprivreda –nema odvajanja stoke od uzgoja bilja - posjed je jedinstven organizam.

5

Eko poljoprivreda u BiH

•Broj hektara poljoprivrednih površina ( 2007.g. ) još je uvijek nizak, • svega 262 ha obradivog zemljišta • 440 ha šumskog zemljišta, • sa 66 organskih poljoprivrednika • ( certificiranih). organska poljoprivreda ograničena je na sakupljanje i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja na području Trebinja i Ljubuškog • ( kadulja, vrijesak, smilje,kantarion, čičak, kopriva, odoljen, timijan, glog) • oko 200 sakupljača

Moguća organska proizvodnja

•Ratarstvo , prvenstveno uzgoj žitarica ( raž, zob, ječam), kao i krumpira i krmnih kultura orijentira se na Herceg – bosansku županiju, odnosno na Livanjsko i Duvanjsko polje •Voćarsko- vinogradarska proizvodnja, te uzgoj sadnog materijala i rasadnika moguće je na prostorima izloženijim utjecaju mediteranske klime ( Popovo polje, Brotnjo,Posušje, Ljubuško polje) •Povrtlarske kulture i plantaže ljekovitog bilja – Ljubuško polje, Bekijsko, Vidovo polje, Bijelo polje, Gabelsko polje

•Hortikulturna i staklenička proizvodnja - u blizini većih urbanih središta ( Mostarsko polje) •Mješovita stočarska proizvodnja i autohtoni proizvodi, ( goveda , koze i ovce, sir iz mijeha ) – Kupreško polje, Nevesinjsko polje •Mini farme ovaca i koza, kao i prerada mlijeka – Posuško polje, Kočerinsko polje •Duhan kao nekad kultura koja je bila jedini izvor prihoda – Bekijsko polje, Ljubuško polje •Ribarstvo – Hutovo blato, primorski dio Hercegovine

Društvene privlačnosti ruralnih prostora

Društvene atrakcije : spomenici kulture, narodna baština, stanovanje i prehrana, običaji •Spomenici kulture •Nepokretni – građevine, kipovi, zidine •Pokretni – slike, namještaj, oružje, alati •Spomenici kulture – dvorci, zamak, utvrde, crkva, samostan, parkovi, spomenici rudarstva, poljoprivrede, vodozahvatni objekti •Pučka kultura – odijevanje, ples, pjesme, stari običaji, zanati, način stanovanja

Što je ekoselo ?

•Ekoselo prostorno i demografski mala urbana/ ruralne zajednica u funkcioniranju se koristi visoka tehnologija održivog razvoja. Članovi ekosela stalni su ili povremeni stanovnici sa zajedničkim ekološki, socijalni i kulturni interes.

6

Počeci stvaranja ekosela - sredina 1970-ih godina u Njemačkoj-antinuklearni aktivisti izgradili su ekološki osmišljeno selo (ökodorf). Koncept ekosela proširio se ubrzo na teritorije obiju njemačkih država, i u svijetu do 2007.g. otvoreno je više od 15 000 naselja koja djeluju na principu održivog razvoja.

Duh ekosela

Princip djelovanja ekosela : • minimizirati utjecaj na okoliš, • stvoriti vlastiti model održivosti. •Cilj stanovnika ekosela je obnova životnog prostora, •ekosela nastaje razviti održivost +, odnosno dati okolini više nego se iz nje uzima. •Osim fizički vidljivog utjecaja život u ekoselu djeluje i na društveni razvoj pojedinca - ideje nenasilja, toleracije i zajedništva u radu.

Ekosela nisu prostori klasičnog ruralnog turizma, turisti koji dolaze su volonteri, aktivni sudionici u radionicama, na predavanjima ili u konkretnom praktičnom radu, ( Tepšić, 2008) ali i gosti koji se žele maknuti od klasičnog konfekcijskog turizma i iskusiti alternativni vid odmora.

Sólheimar( Island)- najstarije ekoselo u Europi, osnovano, 1930.godine, za napuštenu djecu, na principima antropozofije Rudolfa Steinera. Danas ima približno 100-tinjak stanovnika, a za turiste je otvoren tijekom cijele godine.

Torri Superiore ( Italija) selo na Ligurskom primorju, u blizini francuske granice. Postojeću srednjovjekovnu arhitekturu starih kamenih kuća njegovi su stanovnici oživjeli dajući novi sadržaj kroz radionice, tečajeve, gostinjske kuće. Torri Superiore je središte GEN organizacije za Europu.

Područja realiziranja ekosela

Glavnina aktivnosti ekosela odvija se u trokutu triju područja – ekološkom, socijalnom i duhovno – kulturološkom

ekološko socijalno kulturno bioraznolikost Međusobna pomoć Etničko i kulturno nasljeđe Postojeća infrastruktura Zajedničko korištenje prirodnih

resursa Kulturne manifestacije

Gospodarenje krutim otpadom Zajedničko odlučivanje Umjetničko izražavanje Izgradnja prometnica Zadovoljstvo u poslu Slobodno vrijeme i rekreacija Količina i kakvoća izvora vode Pozitivna ekonomija Vjeroisposvjest Otpadne vode i pročišćavanje Kvalitetno obrazovanje Poštivanje starijih Izrada komposta Zdravstvena zaštita Moralna načela Izvori energije Životni standard Osjećaj pripadnosti

Na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore,Hrvatske, Makedonije i Srbije uspostavljena je Mreža ekosela Balkana Glavni inicijatori formiranja ekosela su pripadnici mlađe generacije stanovništva, visoko obrazovani ljudi, najčešće uključeni u alternativne udruge koje su aktivne u zaštiti okoliša.

7

U Hrvatskoj radom NVO-a KNEJA, EkoSensa, ZMAG funkcionira pet ekosela, koja možemo smatrati alternativnim selima budućnosti. U gradnji se koriste lokalni ekomaterijali, poput slame, drva i gline, solarni kolektori, a obrada zemlje na principima organske odnosno biološko – dinamičke poljoprivrede. Primjeri •Reciklirano selo Vukomerić •Eko centar Latinovac •EIA- Bale •Blatuša •Projekt selo Furuli.

Eko selo Vukomerić

Reciklirano selo Vukomerić nalazi se 25 km južno od Zagreba i u njemu danas živi desetak stanovnika. Cilj je bio stvoriti ekološki održivo imanje koje bi bilo energetski neovisno o sustavu ( solarni paneli koriste se za rasvjetu, punjenje mobitela i PC-a). Selo je ujedno i edukacijski centar s predavanjima i radionicama koje se održavaju tokom cijele godine: • izrada prirodne kozmetike •stvaranje šumskog vrta •,graditeljstvo prirodnima materijalima - žbukanje zemljanom žbukom sjetva i sadnja na otvorenom •tečaj permakulture , •solarni vikend • ljekovito i začinsko bilje • genetska raznolikost rajčica bundeva i tikvica , •izrada boja za zidove od prirodnih materijala .

Ekoselo Blatuša

Nekada zapušteno selo na istočnom podgorju Petrove gore . Projekt ostvarivanja započeo je temeljitom obnovom sela, starih napuštenih kuća primjenjujući tradicionalne tehnike gradnje i arhitekturu koja je prilagođena okolini. Blatuša se prostire na približno 500 ha površine otkupljenih od bivših vlasnika koji nisu pokazali interes za povratkom. Dio povratnika živi u susjednim naseljima i zaposlili su se na imanju ili rade kao volonteri. Kontakt sela s vanjskim svijetom ostvaruje se kroz prihvat turista, prodaju proizvoda sela i djelovanjem centra za nezbrinutu djecu. Turistički dio realizira se kroz različite oblike edukacija, praktičnim radom ili unajmljivanjem nastambi za odmor.Svatko tko želi trajno se naselili u Blatuši ima na korištenju imanje od 10 ha s pripadajućim stambenim i gospodarskim objektima : drvenom kućom, dvije drvene staje, sjenikom, vlastitim bunarom, vodovodom, parcelom šume na sjevernoj strani brda i obradivim površinama na južnoj padini.

Etno sela u turizmu

•1. Revitalizacija in situ •2. Rekonstrukcija •3. Inscenacija

8

Revitalizacija in situ Očuvanje kulturne baštine; obnovu starih kuća, gospodarskih objekata, zadružnih domova, škola, crkava, kapela i ostalih objekata; obnovu postojećih infrastrukturnih objekata te izgradnju novih; zaustavljanje raseljavanja , povratak domicilnog stanovništva u navedena naselja; promociju lokalnog turizma u nas i u svijetu; komercijalizaciju obnovljenih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta (seoski turizam); oživljavanje tradicijske proizvodnje i starih obrta; proizvodnjuzdrave hrane; poticanje i zaštitu tradicijskih proizvoda

•a) izletnička etno-eko sela, •b) smještajna etno-eko sela, •c) agroturistička etno-eko sela, •d) umjetnička etno-eko sela, •e) razne kombinacije

Primjer es KOKORIĆI

•Etnografska zbirka •U Kokorićima postoji uređena etnografska zbirka. Ona je odraz života u selu i naočit spoj čovjeka s alatom i priborom s kojima se služio tijekom svoje povijesti. Raspolaže sa preko 250 različitih eksponata. Prostor etnografske zbirke ujedno je i restoran s mogućnošću konzumiranja domaćih jela i pića te prikazivanje videozapisa o Kokorićima. •Konoba •Tipičan je prostor ovdašnjega težaka. Nudi mogućnost degustacije čuvenog bijelog i crnog vina iz polja Bunina, rakije, prošeka, a draž s kojom zrcali jesu; izloženo drveno posuđe i pribor za proizvodnju vina i rakije.

•Glavica •To je sklop kuća u kamenu na vrhu brijega iznad današnjeg sela, gdje se nekada živjelo. Odatle puca pogled na sve četiri strane svijeta. Staje, pojate, gumno, stari bunari i u kamenu isklesani stolovi pružaju mogućnost doživljaja poput: •vršidbe pšenice konjima, •usitnjavanja žita udaranjem cipaca, •muže mlijeka, •pravljenja sira, •proizvodnje kiseloga mlijeka u stapu,

•odmora u hladovini. Lovni turizam Bogato lovno-gospodarsko područje oko Kokorića, a osobito područje brda Rilić i polja Bunina pružaju mogućnosti za lovni turizam prije svega u lovu na: divlje svinje, jarebice, prepelice, bene, zečeve, fazane... Društvene igre Širok izbor drevnih društvenih igara odražava bogatstvo i tog oblika života Kokorića. Osobito se izdvajaju i često upriličuju: šijavica, igre na karte, boćanje, bacanje kamena s ramena, skok u dalje potezanje konopa i mnoge dr.

Eko-etno seloStara Kapela. pretvaranje sela u zanimljivu turističku destinaciju tipa “selo-hotel“. Zasad su uređ su i osposobljene četiri kuće Prikupljena etno građa Pomoć struke – etnolog

9

Inscenacija •Sinergija poduzetništva i pogrešne prezentacije uporabom pojma “etno“ kao kulturnog branda.

Etno sela u BIH •Etno-selo Herceg u Međugorju -greenfield projekt privatnog investitora. •4 ha, odnosno s pedeset objekata •Cilj projekta nije bila rekonstrukcija autentičnih etnografskih čimbenika h sela tog podneblja,

10