S Bosna 947

SPECIJALNI PRILOG SB: JEDITE DOMA]E

www.slobodna-bosna.ba

JESMO LI SAMI?

BiH u 2015.

Mogu}nosti i perspektive

ISPRAVNA-oglasi sedmica-944:ISPRAVNA-oglasi.qxd 9.12.2014 13:31 Page 1

UKINUTO DVOVLA[]E IZETBEGOVI] PREUZEO PUNUKONTROLU NAD SDANa strana~koj konvenciji 2013. godine,biv{i strana~ki {ef Sulejman Tihi} i njegovzamjenik Bakir Izetbegovi} dogovorili sufifti-fifti podjelu unutarstrana~ke vlasti;Slobodna Bosna istraùje {ta je danasostalo od dogovora Tihi}a i Izetbegovi}a

DR@AVNI GRANTOVI ZA KULTURU I SPORTPODJELA NOVCA PREMAZAVIÂJNIM KRITERIJIMANakon {to je prethodno pet puta skidan s

dnevnog reda sjednica Vije}a ministaraBiH, prijedlog odluke o raspodjeli prekodva milijuna KM iz dràvnog prora~una zasufinanciranje kulturnih i sportskihprojekata kona~no se, prije desetak dana,na{ao pred dràvnim ministrima; odluka je,me|utim, usvojena tek na pro{lotjednojtelefonskoj sjednici, poslije burne raspraveme|u ministarima, jer su prijedlozi resorneKomisije naknadno korigirani u koristhrvatskih kulturnih i sportskih udruènja

KOLIKO SU TE[KIDODIKOVI MINISTRIMANDAT PO MANDAT, IMPERIJAMinistri koji su bili u vladi DodikovogSNSD-a uglavnom su se obogatili ve}nakon jednog mandata, a oni koji su naministarskim mjestima proveli vi{e manda-ta stekli su pravo malo bogatstvo; na{anovinarka pi{e o ministrima povratnici-ma u aktuelnom sazivu Vlade RS-a irazlozima zbog kojih su postali ponovniDodikov izbor

TOP 102014. U ZRCALUVe} tradicionalna TRASH LISTA ne}ezaobi}i ni novogodi{nji broj SlobodneBosne; ovu godinu obiljeìli su brojnidoga|aji, naj~e{}e tragi~ni, ali nije da se usvemu od ponu|enog nije prona{lo i dostatoga na {ta se moè staviti pe~at smarkicom Trash, pa krenimo, ovaj put odprvog mjesta, da ne zamaramo realityshow thrillerima...

NOVA GODINATOTALNA POZITIVANovinar Slobodne Bosne tokom cijelegodine je prate}i UNICEF-ove projekte naterenu obilazio sela i gradove i donio velikibroj pozitivnih pri~a ~iji su glavni akteri -djeca, a ~ak ni poplave nisu zaustavile dje~ijuvedrinu i razigranost pa su koristili sve prilikeda u~e, igraju se, crtaju, pi{u, pjevaju iliple{u; pro~itajte pri~e o djeci iz Doboja,Bo~inje, Bijeljine, Livna, Prijedora, Vi{}e...

PRIZNANJE ZA BORBUBOSANKA, @ENA GODINE U SVIJETUNakon Hillary Clinton, ChristianeAmanpour, Aloisea Inyumba i HonoreKiyende, direktorica nevladine organizacijeMedica Zenica SABIHA HUSI] odlikovanaje presti`nom me|unarodnom nagradom@ena godine. Tako je me|unarodno pre-poznata borba èna u Bosni i Hercegoviniza ljudska prava i protiv nasilja. U razgov-oru za Slobodnu Bosnu, Husi} govori oproblemima sa kojima se ène u na{emdru{tvu i dalje bore, o (ne)sposobnostivlasti da za{titi svoje gra|ane, o feminiz-mu, emancipaciji

1.1.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

37

Slobodna Bosna 949.u prodaji 15.1.2015

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 29.12.2014 22:42 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 1.1.2015.4

I GORE - I DOLjE

SudacTodorovi} koji jeodobrio upad uKlix iza sebeima nekolikospornih presudaSarajevski sudac Igor Todorovi},koji je potpisao skandalozni nalog iodobrio policajcima MUP-a KantonaSarajevo i njihovim banjalu~kimkolegama brutalan upad u redakcijuportala Klix.ba, u pravosudnim jekrugovima odranije poznat po kon-troverznim odlukama. Nakon {to jeljetos oslobodio krivnje voza~aHitne pomo}i, koji je u sarajevskomnaselju Vogo{}a pro{ao krozcrveno i udario dje~aka HarisaTvrtkovi}a, roditelji te{ko nastrada-log djeteta bili su ogor~eni presu-dom suca Todorovi}a. IgorTodorovi} je, kao sudac za prethod-ni postupak, tako|er potvrdiooptu`nicu Kantonalnog tu`iteljstva uSarajevu protiv osumnji~enih uslu~aju dokapitalizacijeEnergopetrola. Komentir aju}i sud-sku odluku ugledni sarajevski

Da se visoko obrazovanje u BiHgodinama sistematski devastira, to jeodavno jasno svim gra|anima ove zemlje.U okviru tog nezaustavljivog procesadegradacije, koji }e imati pogubne inesagledive generacijske posljedice,nevjerovatno zvu~i podatak da je ve}i brojprijeratnih lo{ih i osrednjih studenata,nakon {to su se preko stranaka i raznihinteresnih grupa dograbili uticajnih pozicijau dru{tvu, (ne)zaslu`eno zadovoljili i svojeobrazovne apetite.

Od brojnih primjera izdvojit }emo trinajupe~atljivija. Prvi je primjer MMidhataArifovi}a, direktora Porezne uprave FBiH,koji se na toj poziciji nalazi jo{ od vremenaAlijanse. Nije tajna da je Arifovi}a namjesto direktora doveo tada{nji Alijansinkadrovik VVinko Jaki}, a da se putevi ovogdvojca i danas interesno ukr{taju, jasnodokazuje Arifovi}eva ekstra brza odbranamagistarskog i doktorskog rada naEkonomskom fakultetu u Travniku BBimeJusufrani}a, na kojem je Vinko Jaki}

prorektor za nastavu. Navodno, i samArifovi} bi vrlo brzo trebao dobitiprofesorsko mjesto na Jusufrani}evojEkonomiji.

Drugi primjer je nekada (ne)uspje{nigra|evinac, trgovac bijelom tehnikom irazvojnim projektima u okviru SERD-e[evkija Okeri}, koji je nedavno doktoriraopod mentorstvom profesora iz Pri{tine.Kako to obi~no biva, nakon doktorataOkeri} je izabran za profesora na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Sarajevu napredmetu geografija.

Tre}i primjer je BBakir Alispahi}, koji jekrajem pro{le godine povukao kandidaturuza ~lana Upravnog odbora Univerziteta uSarajevu. Ovaj prijeratni student Op{te -narod ne odbrane i dru{tvene samo za{tite(ONO i DSZ) doktorirao je na Fakultetupoliti~kih nauka u Sarajevu, a svojuakademsku karijeru nastavit }e kao profesorna Fakultetu za kriminalistiku, krimino -logiju i sigurnosne studije

(M. Fazli})

UJEMO SE, PROFESORE

MINI MARKET

ZANIMANJE DIREKTORMithat Arifovi}, direktor Porezne uprave F BiH i budu}i profesor

Svijetli primjeri degradacijevisokog kolstva

Igor Todorovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 29.12.2014 23:08 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


odvje tnik Ekrem Galijatovi} tada jekazao da bi optu`nicu, koja ne poz-naje razliku izme|u privatizacije idokapitalizacije, odbio i studentdruge godine pravnog fakulteta, ned-vojbeno aludiraju}i na znanje i stru~ -nost suca Igora Todoro vi}a. (S.M.)

ME[A S MANJE KE[A

NemaEvropskogprvenstva, nema naknadeNovi selektor nogometnereprezentacije BiH MehmedBa`darevi} zara|ivat }e mjese~no30.000 KM, znatno manje od svogprethodnika Safeta Su{i}a. Premaugovoru koji je Ba`darevi} potpisaos ~elnicima Nogometnog savezaBiH, novi }e selektor imati pravo ina nov~anu naknadu ukolikoreprezentacija BiH izbori plasmanna Europsko prvenstvo. Safet Su{i}je, podsjetimo, primao mjese~nupla}u od 50.000 KM, dok je biv{iselektor Miroslav ]iro Bla`evi}zara|ivao 20.000 maraka, ali je sNogometnim savezom BiH dijelio iprihode od marketinga. (S.M.)

MINI MARKET

Boini prijem kod kardinala Puljia

Mehmed Ba`darevi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 29.12.2014 23:08 Page 5

ETVRTAK. 25. DECEMBAR

[irom svijeta proslavlja se Boì},najve}i katoli~ki blagdan, i na svimtelevizijama koje gledam ozareni novinarizasre}u prosvijetljene, usplahireneprolaznike sa istim pitanjem: Za{to seradujete Boì}u?, ili [ta za Vaspredstavlja Boì}? i milijarde ljudiodgovara do u dlaku, u zarez isto. Dosadno,predvidivo - radost, ljubav, obitelj, mir...

Da je mene danas re{etalo/anketiraloistim pitanjem, spremno bih i hitroodgovorio: Radujem se Boì}u, jer je tonajve}i praznik ko{arke. Prije nekolikogodina komesar ameri~ke ko{arka{ke ligeDAVID STERN naredio je da senajva`nije, najuzbudljivije utakmice NBAlige imaju igrati za Boì} - ChristmasDay: to danas izgleda ovako, ako ste ludakod basketa, a taj sam, od po(l)no}i do ranogsabaha, 12 sati gledate sve {to vrijedi usvjetskom basketu - povratak LLeBronaJamesa s Clevland Cavaliersima u Miami,èstoki odgovor njegovog prijateljaDwyanea Wadea koji je ostao na svojojvjeri i na svojoj zemlji.

Po~etkom sedamdesetih godina naBroadwayu je izveden mjuzikl JesusChrist Superstar, koji je sa zanemarivimzaka{njenjem adaptiran i uprizoren i naex jugoslovenskim pozori{nim daskama,Isusa je tuma~io mla|ahni pjeva~

ZLATKO PEJAKOVI].Dopu{tam pravo da grije{im, ali mislim

da je Isus bio ko{arka{, ne bilo kakav, negoopasan i efikasan, da tu manje poznatustranu njegovog ìvota treba adekvatnodramatur{ki i scenski uprizoriti: budu}i dasu moji glavni favorit za glavnu ulogu u tojbiblijskoj fantazmagoriji, MIRZADELIBA[I] I DRA@EN PETROVI]mrtvi (Draèn - Blaèn me|u obru~ima)ostaje samo jedan kandidat - njema~kiPlavi an|eo DDyrk Nowitzki...

Je li ovo bogohuljenje? Kanonskigledano jeste, ali kona~ni sud ipak }edonijeti neki revnosni sljedbenik SvetogPavla: za{titnika novinara, pisaca,glasnogovornika.

PETAK, 26. DECEMBAR

Profesor IVAN [ARÊVI] uprigodnom, dostojanstvenom i otmjenomintervjuu u Oslobo|enju razboritoodgovara Nini Raspudi}u koji ironizirastatus bosanskih franjevaca koji su logikommajoziraju}eg vladaju}eg `rvnja, turskog,naravno, pristali da se se ne zovu Ujaci,nego da se zovu Daidè. Umrla je mojamater poodavno, a nikada nije preàlilabrata IIbrahima koji je pogubljen naBleiburgu kao pripadnik terenskih snagaNDH. Taj mi je nesretnik bio daidà, iliujak, svejedno...


Profesor IVAN AREVIu prigodnom, dostojan -stve nom i otmjenomintervjuu u Osloboenjurazborito odgovara NiniRaspudiu koji ironizirastatus bosanskih franjeva-ca koji su logikom majozi-rajueg vladajueg rvnja,turskog, naravno, pristalida se se ne zovu Ujaci,nego da se zovu Daide.Umrla je moja materpooda vno, a nikada nijeprealila brata Ibrahimakoji je pogubljen naBleiburgu kao pripadnikterenskih snaga NDH.Taj mi je nesretnik biodaida, ili ujak, svejedno...

PREDBRA^NI UGOVORUzelo se

dvoje-troje mladih

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 30.12.2014 6:34 Page 6

SUBOTA, 27. DECEMBAR

Ne moè niko normalan, niko ko imabogdu ljudske empatije i gram socijalneosjetljivosti biti ravnodu{an premakri`nom putu, ili dugom mar{unesretnih radnika propalih tuzlanskih firmiprema granici sa Hrvatskoj, odnosnoEvropskoj uniji. Mediji taj o~ajni~ki ~intuzlanskih proletera prate sa uàrenompristrasno{}u i nikakvom kriti~no{}u.Obespravljeni radnici Dite, Aide, Konjuhausiljenim korakom napreduju premahrvatskoj granici. Odbijaju jednokratnupomo}-sadaku koju im je ponudila VladaTuzlanskog kantona, 200-300 maraka.

NEDJELJA, 28. DECEMBAR

Nakon prili~no mlake i dosadnepredsjedni~ke kampanje u Hrvatskoj, kojase odvijala na potezu aktuelnogpredsjednika IVE JOSIPOVI]A, kandidataSDP-a i KOLINDE GRABARKITAREVI], kanditatkinje HDZ-a, nadana{njim izborima, predvidivo, tijesanrezultat izme|u ova dva kandidata.Hrvatska }e tek u drugom krugu izboradobiti predsjednika, a ko }e to biti izovda{nje perspektive ne ~ini se preva`nim.

PONEDJELJAK,29. DECEMBAR

Gdje god sam mogao, raspitivao sam seko je frajer, prof. dr. SUAD KURT ]EHA -JI], ro|en u Bijelom polju (1962), zavr{iofakultet i magistirao u razumnom roku uSarajevu. Doktorirao na presti`nomfakultetu u Biha}u; Takav munjevitakademski uspjeh i promocija nisuzapam}eni u Biijelom Polju jo{ od vremenaSenada Pe}anina, veli mi poznanik,zavi~ajni hroni~ar.

UTORAK, 30. DECEMBAR

Jedan u nepreglednom nizu propalihkandidata za bo{nja~kog ~lana Pred sjed -ni{tva BiH EMIR SULJAGI] na svomfacebook profilu okomio se na federalnogministra kulture i sporta SALMIRAKAPLANA, koji je godinama izbudètske hazne uzimao 600 maraka naime nepostoje}eg odvojenog ìvota.Nedavno je Centar za istraìva~konovinarstvo (CIN), pi{e Suljagi},objavio spisak imena ministara u VladiFederacije koji, iako ìve u Sarajevu,uzimaju mjese~nu naknadu za odvojeniìvot u iznosu od 600 KM.

Osvetoljubivi Suljagi} je (bio) novinar, ito nelo{, pa poznaje stanoviteprofesionalne finese, da ne kaèmdetalj~i}e - kako se moè govoriti istina,usput preska~u}i poneku neugodnu~injenicu, koja se ne uklapa - u prvimsemestrima ùrnalisti~ke edukacije u~ilase razlika izme|u istinitog i objektivnognovinarstva. Naime, CIN nije objavio,nego je istraìo, a istraìvanje je objavilaSlobodna Bosna. Ako bi se, me|utim,referirao na SB, posredno bi Suljagi}dao kredibilitet i vjerodostojnost i drugimtekstovima objavljenim u na{em listu, pa ionima koji su se na nimalo njeàn na~inbavili njime.

Dnevni avaz, pak, pod alarmantnoekskluzivnom ure|iva~kom opremom(Bakir Izetbegovi} je vo|a islamskihradikala u BiH) prenosi izvje{taj koji susro~ili istraìva~i sedam organizacija izSjedinjenih Ameri~kih Dràva okupljenioko Instituta za strate{ke studije (SSI).Autori tog izvje{taja se, uz ostale izvore,pozivaju i na pisanje The Sarajevo weeklySlobodna Bosna, {to autor prire|iva~, SS.Numanovi}, valjda korektno, prevodi kaomagazin Slobodna Bosna. Ina~e, ako ne~itate Avaz (a zbog ~ega bi ga uop}e~itali) Slobodna Bosna je glasiloradikalnog, islamisti~kog, mladomu -slimans kog krila Stranke demokratskeakcije predvo|enog Bakirom Izetbeg -ovi}em.


ZA POÊTAK DOVOLJNOOp}inski sud u Sarajevu, nakon {to se dokazao u predmetuSlobodna Bosna i ostali, uveo je policajce MUP-a RS-a u Klix

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 30.12.2014 6:35 Page 7

ISPRAVNA-oglasi sedmica-947-948:ISPRAVNA-oglasi.qxd 28.12.2014 14:06 Page 1


TRANSFER LISTANADREALISTA

Kako su Meki} iAljovi} pomrsilira~une Sefer o v omBPS-uKoalicija SDA i DF-a u Skup{tiniSarajevskog kantona uspjela jeokupiti ve}inu potrebnu za izborizvr{ne vlasti. Kako smo i najavili upro{lom broju SB, u novoj skup{tin-skoj ve}ini ne}e sudjelovati BPSSefera Halilovi}a, budu}i da je ovastranka preskupo zacijenila ulazaku koaliciju: za podr{ku svoja dvaposlanika traìli su nekoliko atrak-tivnih pozicija na razli~itim razinamavlasti.No, BPS ne}e dobiti ni jednu odtraènih pozicija, a ra~un su impomrsila dva poslanika iz SDP-a,Amel Meki} i Hamed Aljovi}, kojisu pristupili koaliciji SDA i DF-a.Meki} je zapravo napustio SDP ipotpisao za SDA, dok je Aljovi} jo{uvijek ~lan SDP-a, ali }e podràtikoaliciju SDA i DF-a.

(M.A.)

MINI MARKET

Ste~ajni upravnik JKP Gradskagroblja Visoko MMehmed Vranac po~et -kom oktobra otpustio je dugogodi{njegdirektora ovog javnog preduze}a AAsmiraHodì}a. Jedan od razloga za uru~ivanjeotkaza Hodì}u navodno je netranspa -rentno poslovanje Gradskih grobaljaVisoko u periodu od 2010. do kraja 2012.godine. Naime, u tom periodu trans -akcijski ra~un ovog javnog preduze}a bio

je blokiran, a Gradska groblja svojeposlovanje nastavila su obavljati prekora~una Udruènja gra|ana Gradskopokopno dru{tvo Visoko i Sindikata.Sada ve} biv{i direktor JKP Gradskagroblja Visoko Asmir Hodì} bio je ipredsjednik Udruènja gra|ana Gradskopokopno dru{tvo Visoko, a veliki uticajimao je i na rad i poslovanje Sindikalneorganizacije. (M.F.)

GROBARI SAHRANJUJU IVE

Zbog ega je otputen direktorJKP Gradska groblja Visoko Asmir Hodi

Ministar prosvjete i kulture RS-a dr.Dane Male{evi} po svemu sude}i ima}evelikih problema u nastupaju}oj godini, ito zbog izuzetno niskog budèta koji muje stavljen na raspolaganje. Prije dvijegodine, kada se na ~elu Ministarstvaprosvjete i kulture RS-a nalazio AAntonKasipovi}, budèt ovog ministarstva izno-sio je 403 miliona maraka ili oko 22 postoukupnog budèta Republike Srpske. U2015. godini ovo ministarstvo }e naraspolaganju imati tek 7,2 miliona mara-ka.

Ova cifra dovoljno govori u kakvojdubiozi se nalazi Vlada RS-a. Filmovi seove godine ne}e snimati u RS-u jer je grantza film u budètu ravan nuli. U budètunisu planirane ni naknade za nastavnikeosnovnih i srednjih {kola predvi|ene kolek-tivnim ugovorom. To za posljedicu moèimati proteste prosvjetara tokom 2015.godine. Budètom od 7,2 milona nisu plani-rana ni sredstva za otplatu kreditaUniverziteta u Isto~nom Sarajevu, koji jeuzet za izgradnju studentskog doma naPalama. Univerzitet u Isto~nom Sarajevu jepro{le godine za izgradnju tog studentskogdoma podigao kredit od 12 miliona marakai sada je pitanje na koji na~in }e gaotpla}ivati.

(M.D.)

U VRIJEME OTKAZANIH FILMOVA

Prosvjeta i kultura u RS-u sa 403pali na tek 7,2 miliona maraka

dr. Dane Male{evi}

AmelMeki}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 29.12.2014 22:58 Page 10

PRO ET CONTRA


ZAUSTAVITE @ELJKU,SILAZIM

Borenovi}:Dodik je vrh piramidepoliti~ke korupcije u RS-uMe|u brojnim osudama policijskogpretresa redakcija internetskog por-tala Klix.ba, izdvaja se po pre-ciznosti i dijagnozi izjavaBranislava Borenovi}a. Potpredsjednik Partijedemokratskog progresa BranislavBorenovi} rekao je da pretresredakcije portala Klix.ba predstavljastrah vlasti u Republici Srpskoj odistinite informacije.Umjesto da policija ispitujenovina re, trebala bi da ispitasamo @eljku Cvijanovi}. Nasnimku je njen glas, ona govori okupovini narodnih poslanika i tucijela pri~a prestaje. @eljkaCvijanovi} pripada piramidi poli-ti~ke korupcije u RS-u, a MiloradDodik je vrh te piramide. Nanjemu je politi~ka odgovornostda zaustavi ovakvo pona{anjeprema medijima, rekao jeBorenovi}. (M.A.)

MINI MARKET

IVANA MARI]Politi~ka analiti~arka

DABudu}nost je neizvjesna takoda sami biramo da li }emo nanju gledati pozitivno ili nega-tivno. Ja stoga uvijek biramoptimizam. Godina 2014. nasje po~astila protestima,poplavama, izbornomkampanj om, tako da 2015.moè samo biti bolja godina zaBiH. Sigurna sam da BiHmoè bolje, ali je za to potreb-no da prestanemo kukati iodgovornost za lo{e stanjeprebacivati na druge, i umjestotoga se prihvatiti posla i doprini-jeti boljitku dru{tva u skladu sasvojim mogu}nostima.

JASNADURAKOVI]

Zastupnica u ParlamentuFBiH

NEAko se uskoro ne formiravlast, ova dràva }e nas-taviti da tone u zaduènja

prije svega, te }e se stanjepogor{ati u svim segmenti-ma. Kriza je sve ve}a i nerje{avaju se goru}a pitanja.Stoga smatram da nezado-voljstvo gra|ana moèsamo eskalirati i dovesti dojo{ ve}ih socijalnih nemirazbog katastrofalne situacijeu kojoj se nalazimo.

SR\AN VULETI]Reìser

NEMi{ljenja sam da nikoozbilj an ne moè sa sig-urno{}u re}i {ta nas ~eka u2015. godini, {to sasvimplasti~no govori o haoti~nojsituaciji u na{oj zemlji.

SA[A MAGAZINOVI][ef kluba SDP-a u

Parlamentu BiH

DA/NEOsim volje prirode, ve}inadrugih stvari je do ljudi.Iskreno èlim da 2015. godi-

na bude puno bolja, kako zadràvu tako i za sve gra|a -ne. Iako kraj 2014. godine toba{ i ne nagovje {ta va. Na -dam se da }e ipak biti bolje.

ADIS ARAPOVI]Politi~ki analiti~ar

DA/NEBiH treba hrabre, daleko-vide i nu`ne ekonomsko-politi~ke reforme. Bez njih}e politi~koj klasi biti bolje,a ve}ini ostalih lo{ije. Sareformama, kratkoro~nomoè biti socijalno-klasnetenzije, {to }e biti dokazispravnosti mjera i boljebudu}nosti.

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

NENe vjerujem da }e nova2015. godina biti bolja odove koju smo ispratili. Bitnapoliti~ka pitanja koja nisurije{ena, sloène gospo-darske prilike i neodlu~nostme|unarodne zajednice iove godine sputavat }enapredak na{e zemlje.

Smatrate li da e 2015. godina biti bolja za BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

BranislavBorenovi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 29.12.2014 22:59 Page 11

Nekoliko krupnih kadrovskih odlu -ka koje je u posljednje vrijemeusvojio strana~ki vrh svjedo~e daje u Predsjedni{tvu SDAdefinitivno likvidirano dvovla{}e

uspostavljeno 2013. godine, izme|utada{njeg strana~kog {efa SSulejmana Tihi}ai njegovog zamjenika BBakira Izetbegovi}a.Podjela strana~ke vlasti fifti-fifti bila jeTihi}ev ustupak Izetbegovi}u: te{kooboljeli strana~ki {ef protivio se odràvanjuredovnog partijskog kongresa na kojem bise oprostio od partijskog trona, pa je rivaluIzetbegovi}u kao kompenzaciju za odgodukongresa prepustio polovinu strana~kevlasti.

POÊTAK KRAJA STRANA^KOGDVOVLA[]A

Sistem dvovla{}a u vrhu SDA po~eo sekruniti samo nekoliko mjeseci kasnije, kadaje Izetbegovi}eva struja iz strana~kihorgana vlasti potpuno eliminirala kompro -mitiranog tajkuna BBakira Alispahi}a,nekada{njeg ministra policije i {efa tajnepolicije, koji je nekoliko posljednjih godinavaìo za najblièg suradnika i li~nogsavjetnika Sulejmana Tihi}a. Operacija

Alispahi}eve eliminacije popra}ena jegun|anjem Tihi}evih pristalica u vrhuSDA, no sve se uskoro smirilo kada jeIzetbegovi} priznao gre{ku i obe}ao da sekrupne odluke ubudu}e ne}e usvajatipreglasavanjem nego konsenzusom.

Izetbegovi} nije pogazio svojeobe}anje: krupne odluke u vrhu u SDAzbilja se u posljednje vrijeme usvajajukonsenzusom, ali konsenzusom Izetbego -vi}e ve partijske struje kojoj je ume|uvremenu pristupila golema ve}inaTihi}evih pristalica! Nekada{nja partijskastruja Bakira Izetbegovi}a uspjela senametnuti kao strana~ka matica, {to sepored ostalog, jasno vidjelo i kod izboraDenisa Zvizdi}a za mandatara Vije}aministara BiH. Za ovu poziciju bio jeiznimno zainteresiran AAdil Osmanovi},samozvani nasljednik Tihi}eve struje uSDA, no Izetbegovi}ev favorit DenisZvizdi} glatko je dobio nadmo}nu ve}inuglasova ~lanova strana~kog kolegija,Kadrovske komisije i Predsjedni{tva SDA.Zvizdi} je izabran bez i jednog glasa protiv,{to je bila jasna potvrda da je Tihi}evapartijska struja pretvorena u marginalnirukavac, li{en bilo kakvog izvora realnepartijske mo}i.

Izvan Izetbegovi}eve strana~ke maticeostalo je jo{ samo nekoliko pristalicaSulejmana Tihi}a - Adil Osmanovi}, SSadik


UKINUTO DVOVLA[]E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Na stranakoj konvenciji 2013. godine, bivi stranaki ef Sulejman Tihi i njegovzamjenik Bakir Izetbegovi dogovorili su fifti-fifti podjelu unutarstranake

vlasti; Slobodna Bosna istrauje ta je danas ostalo od dogovora Tihia i Izetbegovia

Ve}ina najbliìh suradnikaSulejmana Tihi}a preplivala je u

tabor Bakira Izetbegovi}a

TIHI]EVA FRAKCIJA U SDABROJI JO[ SAMO DVA

^LANA: ADILA OSMANOVI]AI SADIKA AHMETOVI]A!

PREVLADANO DVOVLA[]EZamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegovi} preuzeopunu kontrolu nad unutarstrana~kim polugama vlasti

asim:TEKST osnova.qxd 29.12.2014 23:26 Page 12


IZETBEGOVI] PREUZEO PUNU KONTROLU NAD SDA

uzeo jelasti

ISPAO IZ IGRESadik Ahmetovi}

ne}e dobiti `eljenu ministarsku poziciju


Ahmetovi}, SSejad Deli}, Zijo Hadì omero -vi} - koji istrajavanjem na prevazi|enom iprevladanom dvovla{}u poku{avajuosigurati vlastiti karijerni probitak. No,trenutni odnos snaga nikako im ne ide naruku, jer je glavnina Tihi}evih kadrova -Asim Sarajli}, Amir Zuki}, Salmir Kaplan,Mirsad Kuki}, Ramiz Salki}, HuseinSmajlovi}... zaigrala u rivalskom timuBakira Izetbegovi}a.

U^VR[]IVANJE VLASTI Sve malobrojniji ba{tinici lika i djela

Sulejmana Tihi}a jedva su progutalikandidaturu Denisa Zvizdi}a za mandataraVije}a ministara BiH, nadaju}i se da }ekod izbora mandatara za federalnogpremijera dobiti prednost i poravnatirezultat. No, uslijedio je pravi {ok:Izetbegovi} je za mandatara predloìoFadila Novali}a, privrednika iz Grada~ca,u kojeg je pokojni Tihi} imao punopovjerenje, nude}i mu ovu funkciju jo{

2008. godine kada je tada{nji premijerNedàd Brankovi} podnio ostavku.Novali} je odbio Tihi}evu ponudu, najvi{e

zbog ~injenica da u dvije godine manadatane bi mogao ni{ta uraditi, no zadrào jeodli~ne relacije sa strana~kim ~elnicimaSDA. Izetbegovi} ga je u me|uvremenupromovirao za predsjednika Ekonomskogsavjeta SDA, {to je bio prvi znak da gapriprema za funkciju federalnogpremijera. Adil Osmanovi}, s nekolicinomstrana~kih kolega, na{ao se u bezizlaznojpoziciji: morao je podràti izbor Novali}a,u kojeg je Tihi} imao bezgrani~nopovjerenje, mada zna da }e izboromNovali}a jo{ vi{e osnaìti partijskudominaciju Bakira Izetbegovi}a.

Nekolicina pobunjenika u vrhuSDA, koje okuplja i predvodi AdilOsmanovi}, nema nikakvog izgleda nauspjeh i pitanje je dana kada }e sepriklju~iti strana~koj matici BakiraIzetbegovi}a. To }e se najvjerovatnijedesiti uskoro, kada se budu dijelileministarske fotelje. Gotovo je izvjesno da}e Adil Osmanovi} dobiti ministarkufunkciju u Vije}u ministara BiH, kao {to jejednako izvjesno da niko drugi iz njegovegrupe ne moè ra~unati ni na mrviceizvr{ne vlasti. Tada }e napokon shvatiti daih je Osmanovi} zarad vlastite karijerekoristio kao puki instrument pritiska.

Prema informacijama SlobodneBosne, centralne figure budu}e izvr{nevlasti, i na razini dràve i na raziniFederacije BiH, ~init }e najodanijepristalice Bakira Izetbegovi}a. Prvisuradnici Denisa Zvizdi}a i FadilaNovali}a bit }e trenutno najbliì inajodaniji suradnici Bakira Izetbegovi}a:[efik Dàferovi}, Asim Sa ra jli}, HHalidGenjac, Salko Selman, Safet Softi},Aljo{a âmpara, Mirsad Zaimovi}, EdinMu{i}...

Na koncu, iz tabora biv{eg strana~kog{efa Sulejmana Tihi}a vjerovatno }epoliti~ki preìvjeti samo - Adil Osma -novi}!


UKINUTO DVOVLA[]E

Redovni kongres SDA, koji voljomTihi}a nije odràn 2013. godine, odràt }ese u najvjerovatnije u maju 2015. godine,i ve} je sada izvjesno da }e se za funkcijustrana~kog {efa natjecati Bakir Izetbe -govi} i Adil Osmanovi}. Kako se u praviluunutarstrana~ki izbori okon~avaju tako dapobjednik nosi a gubitnik gubi sve,isklju~ena je mogu}nost da }e se ubudu}em strana~kom rukovodstvu na}i

zajedno Izetbegovi} i Osmanovi}.Tako|er je isklju~ena mogu}nost da }eporaèni, ma ko to bio, krenuti u avanturuosnovanja vlastitog politi~kog projekta.Izetbegovi} to ne}e uraditi iz principijelnihrazloga a Omanovi} za takvu vrstupoduhvata neprosto nema snage.

Predstoje}i kongres SDA dokraj~it }e iposljednje ostatke unutarstana~kogdvovla{}a instaliranog 2013. godine.

FINALNI OBRAÛN NA KONGRESU

U maju 2015. definitivni razlazIzetbegovia i Osmanovia

Mada jo{ nije dogovorena raspodjelaresora me|u koalicionim partnerima narazini dràve i Federacije BiH, ve} je sadaizvjesno da }e SDA dobiti najmanje dvaministarska mjesta u Vije}u ministara BIH(kandidati: Adil Osmanovi} i Halid Genjac)

te najmanje osam ministarskih mjesta uVladi Federacije BiH, te funkciju bo{nja~kogdopredsjednika Federacije BiH. Kako smonezvani~no doznali, aktuelnog dopreds jed -nika FBiH Mirsada Kebu najvjerovatnije }ezamijeniti Aljo{a âmpara.

KADROVKSKA DOMINACIJA BAKIRA IZETBEGOVI]A

Samo jedan ministar iz redatihievaca

SMJENA U VRHU FEDERACIJEBo{nja~kog dopredsjednika FBiH Mirsada Kebu nakon osam godina najvjerovatnije }e zamijeniti Aljo{a âmpara


Dok su se kantonalni ministarunutarnjih poslova NNerminPe}anac i policijski komesarVahid ]osi} osvrtali na postig n -u}a MUP-a KS realizi ra na tokom

godine na izmaku, pripadnici Slu`be zasuzbijanje organizovanog kriminaliteta ikorupcije Uprave kriminalisti~ke policijeMUP-a RS-a su uz asistenciiju policajacaMUP-a KS pretresali redakciju sarajevskogportala Klix.ba. Povod za upad bio je sni-mak koji je objavio ovaj portal a na kojempremijerka RS-a @@eljka Cvijanovi} govori okupovini zastupnika u Narodnoj skup{tiniRS-a radi formiranja parlamentarne ve}ineu tom zakonodavnom tijelu.

Pretres je predvodio SSini{a Kostre{evi},na~elnik Slu`be za suzbijanje organizo-vanog kriminala i korupcije, a uz sudskinalog koji potpisuje sudija za prethodnipostupak IIgor Todorovi}, sudija Op}inskogsuda u Sarajevu. Kostre{evi}, nekada{njikomandir policije u Lakta{ima, prema broj -nim novinskim tekstovima slovi za jednogod Dodiku bliskih ljudi. U tekstu [email protected] iz 2011. o formiranju odjela zaprislu{kivanje i ~istki u MUP-u RS-aKostre{evi} je ozna~en kao glavni SNSD-ov ~ista~.

Glavni ~ista~ je Sini{a Kostre{evi},,koji odlu~uje ko je nepodoban i ko }e bitismijenjen, a ko su lojalni kadrovi. Njegovakarijera krenula je uzlaznom putanjomposlije dolaska SNSD-a na vlast. Ranije jebio komandir policije u Lakta{ima, a na{iizvori tvrde da je u odli~nim odnosima saDodikovim {efom obezbje|enja Milo{emûbrilovi}em, pisao je @urnal.

Predstavnici portala Klix.ba ranije su seodazvali na telefonski poziv Sini{eKostre{evi}a iz MUP-a RS-a kako bi uBanjoj Luci dali izjave u vezi sa objavlji-vanjem razgovora premijerke RS-a @eljkeCvijanovi} o navodnoj kupovini poslani-ka izabranih u Narodnu skup{tinu ovogentiteta, da bi poslije toga u ponedjeljak,29. decembra, ne{to iza 8 sati uslijedioupad tokom kojih je novinarima nare|enoda se odmaknu od radnih stolova. Pretres je

trajao sedam sati nakon ~ega su pripadniciMUP-a RS-a iz redakcije iznijeli torbe saoduzetom imovinom portala.

BH novinari i Linija za pomo} novina -rima ocjenjuju nedopustivim demonstriran-je sile i policijske nadmo}i od strane MUP-a RS-a nad ~elnim ljudima portala Klix.ba.Bez ikakvog pisanog naloga i putem tele-fona Sini{a Kostre{evi} je naredio pred-stavnicima portala da iz Sarajeva do|u nasaslu{anje u Banju Luku, ad hoc ocijeniv{ikako su urednik i vlasnik portala Klix.bapo~inili krivi~no djelo zbog ~ega im pri-jeti zatvorska kazna u trajanju od godinudana, navedeno je u reakciji iz UdruènjaBH novinari. Reagirao je i Upravni odborUdruènja novinara Republike Srpske kojismatra da je krajnje drsko i neprofesionalnopona{anje pripadnika policije MUP-a KS iMUP-a RS-a, koji su onemogu}ili rad nov-inarima i urednicima rad u redakciji. Upadsu osudile politi~ke partije iz FBiH, aèstoko je reagirala i opozicija iz RS-a:

Umjesto da policija ispituje novinare,trebala bi da ispita samo @eljku Cvijanovi}.Na snimku je njen glas, ona govori okupovini narodnih poslanika i tu cijela pri~aprestaje. @eljka Cvijanovi} pripada piramidipoliti~ke korupcije u RS-a, a Milorad

Dodik je vrh te piramide. Na njemu je poli-ti~ka odgovornost da zaustavi ovakvopona{anje prema medijima, istakao je pot-predsjednik Partije demokratskog progresaBranislav Borenovi}.

Bitno je ista}i da upad u Klix nijepo~etak, ve} nastavak i kulminacija pritisakapoliti~ara i centara mo}i na medije. Prijetnje,zastra{ivanja, ali i ekonomski pritisci namedije poput brojnih tu`bi protiv medija kojesudovi kao produèna ruka spomenutih cen-tara mo}i skoro po pravilu donose u koristtuìtelja, bez obzira na dokaze koje tuèninovinari podnesu, dio su svakodnevnice radamedija u BiH. Samo Slobodnoj Bosni triputa u posljednjih pola godine je blokiranra~un i onemogu}en rad zbog takvih presudakoje su u najmanju ruku upitne.

Kada su nam traìli nov~anu nadok-nadu, dolazili su sa nalazima gospodinaAbdulaha Ku~ukali}a, doktora psihijatrije.Kasnije smo sa kolegama iz Oslobo|enja iStarta uvidjeli da i njima dolaze nalazi istogvje{taka. Radi se o copy-paste nalazima, naosnovu kojih nas tuè za klevetu, kazala jenovinarka na{eg lista SSuzana Mijatovi} nanedavno odrànom okruglom stolu Vije}aza {tampu.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ALMIR PANJETA

Policajci MUP-a RS-a predvoeni SNSD-ovim istaem pretresali redakciju Klixa dokse MUP Kantona Sarajevo na sveanoj novogodinjoj pressici hvalio postignuima

HAPSITE MI ZA ELJANU, MOJULJUBAV, MOJU RANU...

MILICIJA TRENIRA STROGO]UPripadnici MUP-a RS-a iznijeli su zaplijenjeni materijal iz redakcije Klixa

Skandal:Skandal.qxd 29.12.2014 20:44 Page 15


DR@AVNI GRANTOVI ZA KULTURU I SPORT

Nakon to je prethodno pet puta skidan s dnevnog reda sjednica Vijea ministaraBiH, prijedlog odluke o raspodjeli preko dva milijuna KM iz dravnog proraunaza sufinanciranje kulturnih i sportskih projekata konano se, prije desetak dana,

naao pred dravnim ministrima; odluka je, meutim, usvojena tek na prolotjednoj telefonskoj sjednici, poslije burne rasprave meu ministrima,

jer su prijedlozi resorne Komisije naknadno korigirani u korist hrvatskih kulturnih i sportskih udruenja

K U L T U R S H O C K

PRVO NACIONALNI, PA ONDAKULTURNI I SPORTSKI INTERESI

[PIRI], SAM PROTIV SVIHIako se o~ekivalo da }e prijedlog Komisije podr`ati resorniministar Sredoje Novi}, jedino je Nikola [piri} tra`io da se

po{tuju ranije utvr|eni kriteriji za podjelu sredstava

vijece ministara:TEKST osnova.qxd 29.12.2014 20:47 Page 16

Nakon vi{emjese~nog odga|anja,me|ustrana~kih pregovora, ucje -na i pritisaka, ~lanovi Vije}aministara BiH uspjeli su, desetakdana prije kraja godine, usuglasiti

odluku o raspodjeli preko dva milijuna KMiz dràvnog prora~una za sufinanciranjekulturnih institucija i projekata, odnosnosportskih dru{tava. Prijedlog Ministarstvacivilnih poslova BiH, koji je prethodno ~akpet puta skidan sa dnevnog reda sjednicaVije}a ministara, kona~no se pred dràvnimministrima na{ao 18. decembra, ali ni tadanije usvojen. Na posljednjoj je redovnojsjednici Vije}a ministara BiH, naime, do{lodo burne rasprave, jer je ve}ina ministaraosporila odluke Komisije, koja je ranije, aposlije objave javnog poziva, utvrdilaspisak korisnika sredstava u 2014. godini.Kriterije za odabir kulturnih institucija isportskih udruènja, podsjetimo, utvrdilo jeresorno Ministarstvo civilnih poslova, aprihvatilo Vije}e ministara BiH. Problemje, me|utim, nastao nakon {to pojedinifavorizirani kandidati, kojima je financijskapomo}, o~evidno, ranije obe}ana, nisuzadovoljili traène uvjete, pa ih ~lanoviKomisije nisu stavili na popis za dodjelusredstava teku}eg granta ili su im odobrilimanje nov~ane svote.

IGRA GLUHIH TELEFONAI mada se o~ekivalo da }e prijedlog

Komisije obrazloìti, a kasnije i branitidràvni ministar civilnih poslova SSredojeNovi}, na ranije utvr|enoj raspodjeli novcaiz prora~una jedini je inzistirao ministarfinancija NNikola [piri}. [piri} je traìo dase glasa isklju~ivo o prijedlozima koje jedostavila Komisija i da se ne uzimaju uobzir odluke koje su naknadno dostavljenena sjednicu Vije}a ministara, ali je ostaousamljen. Kasnije, kada je na red do{loglasanje o prijedlozima, u jednoj je odlucidobio potporu ministra komunikacija iprometa DDamira Hadì}a, a u drugojSredoja Novi}a. Potom je uslijedio prekidzasjedanja, pa pritisak predstavnikakulturnih institucija iz Republike Srpske,koji je rezultirao ùrnim sazivanjemtelefonske sjednice Vije}a ministara 22.decembra. Znakovito je, me|utim, da se tojsjednici nije odazvao Nikola [piri},

navodno iz opravdanih razloga, alinjegovo odsustvo nije predstavljalosmetnju da se, brè-bolje, usuglasi novapreraspodjela para - prema nacionalnim,entitetskim i zavi~ajnim kriterijima. Poslije}e se ispostaviti da su profitiraleuglavnom hrvatske kulturne institucije isportska udruènja sa sjedi{tem u Mostaru izapadnoj Hercegovini, kojima jedodijeljeno dvostruko vi{e sredstava, za

koliko su, opet, zakinuti korisnici koje jeranije odabrala Komisija.

Prema informacijama do kojih je do{laSlobodna Bosna, odlukom Vije}a ministaraBiH, uz ve} odobrena sredstva u iznosu od12.000 KM, Savez gluhih i nagluhih osobaiz Mostara dobio je dodatnih 18.000maraka. Za istu je svotu pove}ana pomo} iSavezu slijepih Herceg-Bosne, ~ije jesjedi{te tako|er u Mostaru, kojem je uz


PODJELA NOVCA PREMA ZAVIÂJNIM KRITERIJIMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ministar financija Nikola [piri} jedini u Vije}u ministaraBiH inzistirao na odlukama Komisije o sufinanciranju

kulturnih i sportskih projekata

Na sjednici Vije}a ministara BiH, koja jeodràna 18. decembra, ministar ZlatkoLagumdìja zadrào se jedva satvremena, jer je ùrio na novogodi{njedruènje s novinarima, koje je uMinistarstvu vanjskih poslova zakazao istogdana. Lagumdìja je sjednicu napustionakon {to nije postignut konsenzus okoraspodjele sredstava za sufinanciranjekulturnih i sportskih projekata, prepustiv{istrana~kom kolegi, dràvnom ministruobrane Zekerijahu Osmi}u da kao jediniBo{njak u Vije}u ministara BiH glasa opreostalim odlukama. U nastavku je

zasjedanja do{lo do èstokog okr{ajaizme|u Osmi}a i [piri}a, jer je o~itoneupu}eni i nepripremljeni ministar obraneodbio glasati za Odluku o privremenojsuspenziji i privremenom smanjenjucarinskih stopa kod uvoza odre|enih robado 31. decembra 2015.

Ministar Zekerijah Osmi} je, me|utim,~etiri dana kasnije, poslije èstokereakcije proizvo|a~a iz tekstilne,koàrske, obu}arske i elektro-industrijepromijenio mi{ljenje i podrào Odlukukoja se odnosi na uvoz repromaterijalaneophodnih u proizvodnji.

KO SE S NAMA DRU@I...

Zlatko Lagumdija napustio sjednicu Vijea ministara, jer jeurio na druenje s novinarima

D@ENTLMENSKI DOGOVORVjekoslav Bevanda je predloìo, a Zlatko Lagumdìja podràoodluke kojima su hrvatske udruge dobile vi{e novca


12.000 KM dodijeljeno jo{ 18 tisu}amaraka. U istoj su skupini jo{ pove}anaizdvajanja za Intelektualni forum NikolaTesla iz Banje Luke - umjesto tri tisu}e,dobili su 8.000 KM.

HERCEGOVA^KO SPORTSKO ÛDOOdlukom o dodjeli sredstava za

sufinanciranje projekata iz oblasti me|u -narod ne kulturne suradnje pove}ana jefinancijska podr{ka za vi{e lokalnihudruènja (?), u iznosu od dvije do ~etiritisu}e maraka. Tako su se na ovom popisuna{li ùpanijska Udruga gluhih i nagluhihosoba Sluh iz Mostara, kulturno-umjetni~ka dru{tva Stari hrast iz NovogTravnika, Selja~ka sloga iz Trebiàta kodâpljine, Udruga za regionalni i ruralnirazvoj Hercegova~ki stup iz Ljubu{kog,Matica hrvatska - ogranak Grude, Hrvatskiteatar Soli - Husino Tuzla, Regionalni

razvojni servis iz Drvara.Nisu, me|utim, samo kulturne institucije

i projekti koje su odabrali ~lanovi Komisijeu me|uvremenu ostali bez dijela nov~anepotpore iz dràvnog prora~una. Dràvni suministri, naknadnim dogovorom, korigirali iprijedlog odluke o rasporedu sredstavateku}eg granta za sufinanciranje sportskihmanifestacija u 2014. godini, kojom seukupno 560.000 KM dodjeljuje za 66sportskih saveza i klubova. Tako su ranijeodobreni iznosi za desetak sportskihudruènja poslije umanjeni, kako bi senamaklo {to vi{e novca hercegova~kimklubovima. Konkretno je uz odobrenufinancijsku podr{ku od 12.000 KMStonoteniskom klubu Mostar dodijeljenododatnih 6.000 KM, {to je za tisu}u marakavi{e od nego {to je dobio Stonoteniski savezBiH. Izdvajanja za Karate klub [irokiBrijeg su sa 10.000 maraka pove}ana za jo{1.500 KM, dok je Hrvatski plesni klub

[iroki, tako|er iz [irokog Brijega, uzplaniranih deset tisu}a, dobio i dodatnih3.000 KM. Na listi sportskih prioritetana{ao se i Taekkwando klub Poskok izPosu{ja, kojem je uz 5.000 KM odobrenafinancijska podr{ka u iznosu od dvije tisu}emaraka, a Akademskom pliva~kom klubuZrinjski iz Mostara je stavka pove}ana sa trina ~etiri tisu}e maraka.

Kada je posrijedi sufinanciranje proje -ka ta institucija kulture u BiH, ove je godinenajvi{e novca, ukupno 180.000 KM,izdvojeno za pomo} Zemaljskom muzeju uSarajevu. No, premda je u obrazloènjuodluke navedeno da se sredstva daju zagra|evinsko-sanacione radove, i dalje nijejasno tko }e biti odgovaran za realizacijuprojekta, budu}i da pravni i financijskistatus Zemaljskog muzeja BiH nije rije{en,i da je Muzej jo{ uvijek zaklju~an.


DR@AVNI GRANTOVI ZA KULTURU I SPORT

Iako je Vije}e ministara BiH do krajagodine trebalo usvojiti i Odluku opove}anju kvota za uvoz ìve stoke zapriplod, ni taj prijedlog nije dobio podr{kuministara iz SDP-a, zbog ~ega }e o njemuodlu~ivati njihovi nasljednici, nakon {tovlast na dràvnoj razini bude formirana.Odluka je, naime, predloèna kako bi sepomoglo farmerima koji su te{ko stradali

u proljetnim poplavama i dobila jepodr{ku svih poljoprivrednih udruènja uBiH. I mada su odlukom bili preciznoutvr|eni uvjeti za bescarinski uvoz ìvestoke za priplod, prema kojima suuvoznici morali priloìti ~vrste dokaze daim je u poplavama nastradao sto~ni fond,prijedlog je odbijen bez ijednog validnogobrazloènja.

TEHNI^KE GRE[KE U TEHNI^KOM MANDATU

SDP-ovi ministri protiv bescarinskog uvoza stoke zafarmere stradale u poplavama

SRAMNA ODLUKAMinistar obrane ZekerijahOsmi} protiv poljoprivrednika


ISPRAVNA-oglasi sedmica-947-948n:ISPRAVNA-oglasi.qxd 29.12.2014 18:25 Page 2

Me|u 16 ministara koji ~inenovu postavu Vlade RS-analaze se i dva mini s t -ra povratnika - AAnton Ka si -po vi} i PPredrag Gluhakovi}.

Kasipo vi}, koji je bio ministar prosvjete ikulture RS-a u dva saziva, postavljen je zaministra pravde. Njegovo postavljanje na tupoziciju zateklo je i one upu}enije u prilikeunutar SNSD-a. Naime, mnogi DDodikovisaradnici zapitali su se ~ime je toKasipovi} zasluìo. Prije godinu i po dana,prilikom rekonstrukcije Vlade RS-a,Kasipovi} je smijenjen sa mjesta ministrajer je navodno bio previ{e blizak smijenj e -n om premijeru AAleksandru Dòmbi}u.

U me|uvremenu je Kasipovi} u{ao upoduzetni~ke vode. Podigao je kredit,kupio zemlji{te, osnovao privatnu firmuVina i rakije, zasadio vinograd i po~eoproizvoditi vino. Kasipovi} je zahvaljuju}iSNSD-u stekao pravo bogatstvo. Uzpodr{ku partijskih prijatelja u biznisu jenadma{io mnoge Srbe u RS-u. Nisu mu utome ~ak ni smetale pri~e o pripadnostiusta{kom pokretu njegovih starijih srodni-ka, ni to {to je u vrijeme dok je bio ministarza obrazovanje iz svih {kola u RS-u uklonioikone SSvetog Save.

U julu pro{le godine postavljen je zapredsjednika Upravnog odbora RTRS-a,umjesto tada{njeg ministra za ekonomskeodnose i regionalnu saradnju IIgora Vidovi}a.

Iako Kasipovi} u svoju odbranu govorida je nestrana~ki ~ovjek, ne moè pore}i~injenicu da je ministar ~ak u tre}ojSNSD-ovoj vladi i da je svojevremeno biojedan od najvi|enijih ljudi na predizbornimskupovima ove stranke. Sama ta ~injenicabila je dovoljna da ga diskvalifikuje kaoosobu koja moè da obavlja upravnufunkciju u javnom servisu. Me|utim, na tose niko nije obazirao.

Kasipovi} se nametnuo Dodikuobe}avaju}i da }e kao stari medijski znalacu~initi sve da RTRS apsolutno favorizujeSNSD tokom predizborne kampanje i timebira~ima ovu stranku nametne kao pobjed-nika. Ta Kasipovi}eva uloga, bez obzira naglavne i odgovorne urednika RTRS-a kojisu se mijenjali, bila je presudna da ponovodobije ministarsku poziciju. Naime,Kasipovi} je nakon izbora znao Dodiku daobjasni zna~aj svoje uloge tokom predi-zborne kampanje.

Iako se za njega ne veù velike afere,niti sumnjivi poslovi, Kasipovi} je sa pozi-cije ministra kulture i prosvjete skupioprili~nu u{te|evinu. Dio nje poku{ao je,navodno, u autu da iznese preko ma|arskegranice, ali ga je u tome osujetila grani~napolicija.

Kasipovi} spada me|u malobrojnegra|ane RS-a koji su u stanju pokrenutivlastiti biznis bez podizanja kredita odkomercijalnih banaka. Upu}ene uKasipovi}ev imetak to i ne ~udi. Apartmanii vile u Istri dio su imovine koje je stekao uvrijeme ministrovanja u Vladi RS-a. Velikoimanje u Motikama sa vikendicom, gdje jeosnovao firmu, Kasipovi} je tako|e kupio

tokom svog sedmogodi{njeg gazdovanjaMinistarstvom prosvjete RS-a. Otvaranjenajve}e vinarije u BiH sa najsavremenijomopremom za proizvodnju vina i rakijegovo ri da Kasipovi}u nije nedostajalonovca za investiranje u pokretanje kom-panije. Kako saznajemo, Kasipovi} jeangaòvao najbolje stru~njake iz Hrvatskekako bi njegov biznis procvjetao i u vrlokratkom roku svoju proizvode plasirao nainostrano trì{te.

Upu}eni tvrde da je Kasipovi} dobroznao iskoristi zlatno doba Telekoma, te jesebi u to vrijeme priskrbio nekoliko apart-mana na opatijskoj rivijeri, i jo{ pone{to odnekretnina u Hrvatskoj, gdje mu ina~e ìvibrat, tako|e uspje{an poduzetnik.

10 MILIONA ZA 90 DODIKOVIH TELADII Predrag Gluhakovi}, novoimenovani

ministar trgovine i turizma, ina~e vlasnikinstant diplome sa Fakultata za uslu`ni biz-nis iz Sremske Kamenice (FABUS), stekaoje kredit kod Dodika da ponovo sjedne uministarsku fotelju. Iako dolazi izSocijalisti~ke partije RS-a, Dodikova rije~bila je klju~na da Gluhakovi} ponovo dobi-je ovaj resor.

Naime, Gluhakovi} je prije ~etiri godinekao ministar trgovine predloìo da Robnereserve RS-a sklope ugovor vrijedan 10miliona maraka se firmom Farmalend izGradi{ke u vlasni{tvu Dodikovog brataGorana Dodika.

Ugovorom je precizirano da Vlada RS-aobezbijedi pet miliona KM za nabavku hil-jadu junica, koje }e udomiti na Farm -alandu. Zauzvrat, Dodikovi gove dari tre-


KOLIKO SU TE[KI DODIKOVI MINISTRI

Pi{e: MIRHA DEDI]

Ministri koji su bili u vladi Dodikovog SNSD-a uglavnom su se obogatili venakon jednog mandata, a oni koji su na ministarskim mjestima proveli vie mandata stekli su pravo malo bogatstvo; naa novinarka pie o ministrima povratnicima u aktuelnom sazivu Vlade RS-a i razlozima zbog kojih su

postali ponovni Dodikov izbor

DODIKOVI MINISTRI POVRATNICI U DJELU

Milorad Dodik postavio ministre koji su u prethodnimsazivima njegovim firmama odobravali

vi{emilionske kredite

dodikovi ministri:TEKST osnova.qxd 29.12.2014 22:50 Page 20

bali bi svake godine Robnim rezervamaRS-a isporu~iti 90 teladi. Jo{ pet milionaKM Vlada RS-a trebala je dati za kupovinui ishranu junica. Bolje je da RS dr`i stokunego konzervirano meso, pojasnio je ovajposao Gluhakovi}.

Sama ~injenica da se deset miliona

maraka izdvojeno za proizvodnju 90 tela-di godi{nje bila je skandalozna, me|utim nato niko iz Vlade RS-a nije reagovao.Gluhakovi}a je ovaj aran`man preporu~iokao pouzdanog i kooperativnog ~lana noveVlade RS-a.

Gluhakovi} je prije pet godina stavio

svoj paraf na ugovor o prodaji robne ku}eBoska konzorcijumu Delta-Zekstra, izakojeg su stajali MMiroslav Mi{kovi} i DDragan\uri}. Ovim ugovorom ve}inski paketBoske je gotovo poklonjen dvojici beograd-skih tajkuna. Stavljao je Gluhakovi} svojpotpis gdje god se od njega to tra`ilo. To


MANDAT PO MANDAT, IMPERIJA

DOKAZANI BORCI U ODBRANIDODIKOVOG LIKA I IMOVINE

Anton Kasipovi}, Predrag Gluhakovi}, Zoran Tegeltija


mu je zapravo i bila najve}a preporuka daponovo sjedne u fotelju ministra trgovine.

Gluhakovi}, koji je rodom iz Br ~ -kog, bio je i potpredsjednik Narodneskup{tine RS-a iz reda hrvatskog naroda.

Tre}i Dodikov ministar Hrvat je DDavorôrda{, koji je ponovo izabran za ministraza izbjeglice i raseljena lica. Ovo min-istarsko mjesto je poklonjeno HDZ-u BiHjer HDZ nije parlamentarna stranka u RS-u.Imenovanje ôrda{a upu}uje na politi~kidil. Naime, Dodik je prilikom podjele vlastinajavio Draganu ôvi}u, predsjednikuHDZ-a BiH, da }e jedno ministarsko mjestoprepustiti HDZ-u kako bi od ôvi}a do -bio ministarsku poziciju u Federaciji BiH.

Prije nego {to je postao ministar ôrda{je bio potpredsjednik RS-a, odakle je stigaosa funkcije savjetnika hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH IIve Mire Jovi}a.Upu}eni izvori tvrde da se ôrda{ nije

puno mije{ao u svoj posao. Rijetko je idolazio na posao, ali je redovno uzimaonadoknadu za odvojen ìvot, obzirom damu je porodi~na ku}a u Mostaru.

TEGELTIJINA BANKA ZA DODIKOVU RODBINU

Upu}eni izvori tvrde da se bez minis-tra finansija Zorana Tegetlije nije moglasastaviti nova Vlada RS-a. Tegeltija ina~evaì za jednog od najodanijih Dodikovihministara. Svoju poziciju ministra finansi-ja osigurao je prikrivanjem organizo-vanog me|unarodnog kriminala saLitvancima kao investitorima. Sam je uholu Narodne skup{tine RS-a priznao da

su gubici Bir~a i Balkan investmentbanke daleko ve}i nego {to se u javnosti

prezentiraju. Preko BIB banke su izvu~ene i oprane

desetine miliona iz Bira~a. Vlada RS-a

direktno je intervenisala desetinama mil-iona kako bi tu banku spasili propasti.Odnosno, kako bi sprije~ili da istina ootvorenoj plja~ki iza|e na vidjelo. Tegeltijaje idejni tvorac prve banke RS-a - BankeSrpske, koja je nastala od Balkan invest-ment banke. Preko ove banke odobravanisu povoljni krediti IRB-a ~lanovimaDodikove najuè familije. Tako je prekoBanke Srpske kredit od tri miliona marakadodjeljen firmi Fruit eco iz Gradi{ke ~iji jevlasnik Dodikov sin Igor. Kredit je vi{eputa reprogramiran.

Ministra finansija Zorana Tegeltiju uBanjoj Luci tretiraju kao multimilionera.Vrlo je blizak tajkunskom klanu iz Mrkonji}Grada, ~iji ~lanovi posjeduju desetine mil-iona maraka. Upu}eni izvori tvrde da sutajkuni iz Mrkonji} Grada naro~ito oja~ali uvrijeme dok je aktuelni ministar finansijabio na~elnik tog mjesta.


KOLIKO SU TE[KI DODIKOVI MINISTRI

Dodikov saradnik koji jenajvi{e finansijski profitiraonesumnjivo je Vojin Mitrovi} izBijeljine. Zahvalju}i njegovomprelasku iz âvi}evog NDP-avladaju}a koalicija je obezbi-jedila skup{tinsku ve}inu.Mitrovi} je u vrijeme dok je biopredsjednik bijeljinskog SNSD-astekao pravo bogatstvo.

Kada je prije nekoliko godi-na bijeljinskoj bolnici Svetivra~evi nestalo nafte, direktorbolnice Miroslav Mitrovi}uredno je proveo procedurenabavke u vrijednosti od milionmaraka i taman kada se spre-mao da potpi{e ugovor saOktan prometom,kompanija Bobar autosemberi-ja podnijela je àlbu. Imali sujednu, ali zna~ajnu primjedbu.Vlasnik firme Oktan prometBijeljina, ~ija je ponudaizabrana kao najpovoljnija, ukrvnom srodstvu je sa direk-

torom Mitrovi}em i samim tim usukobu interesa. înjenica dasu ro|ena bra}a ne moè sezanemariti, naveli su izKompanije Bobar.

Direktor Miroslav u davanjumilion maraka iz javnogbudèta vlastitom bratu nijevidio ni{ta sporno. @albu je

prvo ocijenio kao neblagovre-menu, a ne{to kasnije i kaoneosnovanu.

Zbog toga i ne ~udi {to jeMitrovi} za prelazak uDodikovo jato traìo za svogbrata mjesto direktorabijeljinske bolnice, a za sebemjesto predsjednika Gradskogodbora Bijeljine.

Benzinske pumpe Oktanprometa Mitrovi} je prije dvijegodine prodao ruskomGazpromnjeftu. Prije toga jepotpuno nezakonito kupio fab-riku savitljivih cijevi i vratilaPanaflex, koja je predste~ajem. U me|uvremenu jedogurao do profesora naUniverzitetu u Novom Sadu.

Od po~etka privatizacije uFabrici savitljivih cijevi i vratilaPanaflex Bijeljina ni{ta nijebilo regularno i zakonito. Dave}inski vlasnik fabrike VojinMitrovi} nema namjeru dasa~uva proizvodnju u ovojfabrici, govori i ~injenica da jenedavno otpustio 39 radnikaove firme. Iako su radnici traìlipokretanje ste~aja, Mitrovi}izbjegava da to u~ini, jer zapokretanje ste~aja trebaobezbijediti sredstva.

Radni~ka potraìvanja, po

vi{e sudskih tu`bi, zaneispla}ene plate i doprinoseiznose oko 700.000 maraka.Na ime neizmirenih obavezaPanaflex Poreskoj upravi RSduguje oko 415.000 maraka.Mitrovi} do sada nije osporavaodugovanja prema radnicima,dobavlja~ima i bankama, kojasu ve}a od milion maraka. Onje svojevremeno izjavio daproizvodnje u Panaflexunema zbog nedostatka trì{ta idugova koji su opteretili poslo-vanje preduze}a. Za dva kredi-ta koja su podignuta za

Panaflex, Mitrovi} je izjavlji-vao da je garant bilo njegovopreduze}e Oktan promet, kojese obavezalo i da }e vratiti tekredite. Zapravo, Mitrovi} jePanaflex kupio isklju~ivo zbogatraktivnog zemlji{ta na neko-liko lokacija u Bijeljini, a zbognezakonite privatizacije nikomenije odgovarao.

Za svoju podr{ku vladaju}ojkoaliciji od Dodika je traìoMinistarstvo poljoprivrede RS-a,Dodik ga nije htio oduzeti SteviMirjani}u. Ipak, Mitrovi}u jeobe}ao unosnije poslove.

VOJIN MITROVI] NAJBOGATIJI DODIKOV SEMBERAC

Zahvaljui bliskosti sa Dodikom Mitrovi u Bijeljinipostao multimilioner

ZBOG NJE SU ME ZVALI PAPAK Vojin Mitrovi}, kojeg je SNSD prema tvrdnji premijerke RS-akupila nakon izbora, bogatstvo je stekao zahvaljuju}i funkciji uSNSD-u


ISPRAVNA-oglasi sedmica-946:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.12.2014 14:11 Page 1


TOP 10

Ve tradicionalna TRASH LISTA nee zaobii ni novogodinji broj Slobodne Bosne; ovu godinu obiljeili su brojni dogaaji, najee tragini,

ali nije da se u svemu od ponuenog nije pronalo i dosta toga na ta se moe staviti peat s markicom Trash, pa krenimo, ovaj put od prvog mjesta,

da ne zamaramo reality show thrillerima...

TRASH LISTA 2014.

MIRSAD PLAVI: DO]I ]U TI U SNOVIMA...

panjeta trash:TEKST osnova.qxd 29.12.2014 21:46 Page 24

Kad smo mislili da se ne moèdesiti ve}a katastrofa od paljenjazgrade Predsjedni{tva BiH ihitova grupe Seven up uslijedioje krajem februara èstok

demanti u vidu potpredsjednika FederacijeBiH MMirsada Kebe. A Kebo ko Kebo, {tada se pri~a? U stilu Le Clerca iz serije Alo,alo, Kebo se sve sa brkovima i perikomPamele Anderson pojavio u zgradi Avazana sastanku sa uredni{tvom najtira`nijihdnevnih novina u BiH. Fotografija se na{lana internetu a sve dalje bila je muzika.Jedna mala pjegava plava ne da mi mira...

D O @ I V J E T I S T O T U : Prvi svjetski [aban

Spoj istoka i zapada, sjevera i juga, fazei nule, dèneta i dèhenema, [[abana iBe~ke filharmonije! Poga|ate, rije~ je omultimedijalnom projektu HHarisa Pa{ovi}a(Haris ko Haris, {ta da se pri~a?, op.a.)Stolje}e mira nakon stolje}a ratova kojimje u Sarajevu proslavljeno 100 godinaotkako je mladi GGavrilo Princip pucao ustarog FFranca Ferdinanda ~ime je otpo~eoPrvi svjetski rat u kojem je poginulonekoliko desetina miliona ljudi. A kakobolje proslaviti jedan takav pokolj nego uzkoncert [abana [auli}a ta~no u pono}kojem je kao predgrupa nastupila Be~kafilharmonija?! Gospode pomiluj...

^ U D N A D @ U M A J E T OObrene, treba mi Srba

A kad smo mislili da smo se kutarisalipredizbornog i izbornog trasha, uslijedio je(ne)o~ekivano postizborni trash u vidu nesta{ice Srba u Federaciji BiH. A Federacijako Federacija, {ta da se pri~a? Odranije seznalo da }e nedostajati Srba kako bi sepopunila nesta{ica istih u Domu narodaFBiH, a koliko je stanje alarmantno govori i~injenica da su se u Kantonu Sarajevo kaoSrbi izjasnili HHaris Pleho (BOSS), RRasimSmaji} (BOSS) i NNermin Bjelak (BPS)`rtvuju}i se kako bi spasili stvar, a ne kako bizaradili koju marku vi{e kao delegati Domanaroda FBiH. U svemu ih je sprije~ilaCentralna izborna komisija pa smo ostaliuskra}eni vijesti da je sjednica skra}ena jer jeKlub srpskih poslanika oti{ao - na dùmu!

I M A M J E D N U @ E L J K U :Zbog nje su me zvali papak...

Poput ~etiri ~e{nja ~e{njaka i `liceVegete pred kraj godine razbuktala se afera


2014. U ZRCALU

Pi{e: ALMIR PANJETA


Dva papka a temelji se na snimku nakojem navodno navodna @@eljka Cvijanovi}(a {ta da se navodno pri~a, op.a.)nenavodna premijerka Republike Srpskenavodno sa nepoznatom osobom navodnogovori o kupovini dvojice zastupnika kakobi se navodno formirala ve}ina u ovomentitetu. Navodno je navodna premijerka nasnimku navodno navodnoj osobi kazala dase ne sekira, a ova joj uzvra}a da su tosigurno ona dva papka:

Pa jeste, iz [ukalove stranke, ali zatosmo mi kupili drugu dvojicu, pa }u vidjetijesmo li ih kvalitetno kupili, ako oni izdajuda imamo drugu dvojicu. Eto, hajd sad,navodno se ~uje navodna Cvijanovi} kakonavodno govori na snimku. Iako se radi onavodno sumnjivim poslovima, na kraju jenenavodno sve kulminiralo pozivomuredni{tva i novinara portala Klix koji jesnimak objavio da bi im Novu godinu~estitali pripadnici MUP-a KS i uz podr{kupripadnika Slu`be za suzbijanje organizo -vanog kriminaliteta i korupcije Upravekriminalisti~ke policije MUP-a RS-a kojisu pretresli redakciju.

^ U D OB O [ N J A ^ K O G

O D M O R A :Na dùmu kada po|em ja

A kad smo ve} kod dùme, ima jo{jedan gaf vezan uz istu a glavni protagonistje novi-stari ~lan Predsjedni{tva BiH BBakirIzetbegovi}. U jeku nove evropskeinicijative za spas BiH, na sastanku svisokom predstavnicom EU FFedericomMogherini i komesarom EU za pro{irenjeJohannesom Hanom i ostalim liderima, kadje bilo najzanimljivije Izetbegovi} sezahvalio gostima na mahsuziji, do|ite-do}emo-do|ite vi, sada znate gdje smo i-stan da vam zamotam za ponijet... ioti{ao na dùmu. Uslijedile reakcije Avaza,uklju~io se i Saff, uletio BBoris Deùlovi}, aBoris ko Boris {ta da se pri~a...

O D A K L E S I , C E L E : Lukavica, nisam znala da si takva

Lukavica...

Koncert ko koncert, {ta da se pri~a,ni{ta neo~ekivano. Pompa prije kocerta trash. Uznemirila se javnost federalnogSarajeva {to CCeca koncert u Lukavicinajavljuje kao koncert u Sarajevu, javnostnefederalnog Sarajeva ovima iz federalnogsre|ivala karte za loè i prve safove, akomentatori i analiti~ari ispisali redove iredove komentara i analiza. Ceca do{laMiletovim helikopterom, pozdravilaSarajevo, mahnula koji put zastavom Srbijekoju joj je dobacio neko od patriota iz prvihredova, i oti{la.

K A M P A N J A : @estoka baru{tina

I u ovoj predizbornoj kampanjiobe}avali su nam brda i doline i brda idoline smo na kraju i dobili eno nam ih,niko nam ih ne brani. Za sve ostalo tu jeMastercard, a Mastercarda nema!Kampanja ko Ceca, {ta da se pri~a? Iza{minke i silikonskih grudi kriju se stare idobro poznate politike i manje vi{e istiljudi. Na ovim stranicama smo sekampanjom bavili i kroz satiri~ni odgovorna strana~ke postere, tako da vas u ovonovogodi{nje vrijeme ne}emo vi{ezamarati kampanjom, znate ve}...

H A M D OL I P O V A ^ A :

Lipova~e cvatu, dok ih ne uhvatu

Nekoliko mjeseci poslije pred specijal -nom jedinicom Federalne uprave policijepremijer USK HHamdija Lipova~a sjeti}e semomenta kad je svojim fanovima i drugimzainteresiranima na sed`di ~estitao Bajram,

u odijelu i ~arapama i s korpicom vo}apride duboko naklonjen Bogu&narodu.Pred hap{enje }e na twitter napisati Nediraj lava dok spava {to su policajci iispo{tovali te ga nisu uhapsili u zoru kakoje bilo planirano ve} oko 10 sati. Hamdoko Hamdo, {ta da se pri~a?

V I C I V A N AI V A N O V I ] A :

Poku{aj {ege, {ale, po{alice

Ne znamo je l ve}i trash emisija IvanaIvanovi}a, Ivan sam, to {to ljudi uop{tegledaju tu emisiju ili reakcije zgroènihgledalaca kad ih je s omiljenog programao{amario vicem o silovanim ènamatokom rata u BiH. Ivanovi} se nakono{trih reakcija, ali i prijetnji najprijeizvinio na svom twitter profilu, a potom iu emisiji, pa su uznemireni gledaocimogli nastaviti da prate svoju omiljenuemisiju u kojoj isti voditelj tu i tamobocne i neke druge, ali tada je to OK, isve se nekako izgladi. Ukratko: Traìliste, gladite!

B I ] E VATA K A @ U S V I :

Povvatak Vojvode s vevovvevom

[e{elj ko [e{elj, {ta da se pri~a.Pu{tanje VVojislava [e{elja iz Haaga naslobodu nakon {to ga Haag ni nakon 12godina nije uspio osuditi, reakcije i njegoveo~ekivane izvale po izlasku jednostavnonadilaze granice Holandije i Srbije pa sekomotno moè na}i i na na{oj trash listi. Danas ni jedno ludilo, pa tako ni [e{eljevo, nezaobi|e potrudio se javni servis pa smoimali priliku gledati ga i u emisiji Po{teno,gdje nam je pojasnio neke stvari.

Pustili su me iz Haga jer sam imdosadio, kazao je izme|u ostalog u emisijiFTV-a [e{elj. Po{teno...


TOP 10

OBREN JE REKO DO D@UMEBjelak, Pleho i Smaji}


Dobojski vrti} bio je me|u najteèstradalim gra|evinama u ovomgradu tokom majskih poplava, alii me|u objektima koji suzahvaljuju}i podr{ci EU-a uz

asistenciju UNICEF-a, UNDP-a i IOM-ame|u prvima i obnovljeni i otvoreni useptembru. A nekome ko je prethodnopratio uàse vodene stihije misle}i da seku}e pod vodom nikada ne}e obnovitidoga|aj kakav je bio otvaranje vrti}a bio jepotpuni pozitivni {ok! Djeca su otvaranjeproslavila pjesmom i plesom obu~ena ukostime zeka, bubamara, zvjezdica...Mali{ani su ujutro u obdani{te do{li sa{irokim osmijesima i sjajnim okicama, ineizmjerni su bila i njihova i na{a sre}azbog ponovnog polaska u obdani{te. Bili suse zaèljeli svojih drugara i teta, a i mi smose zaèljeli njih, i dok je trajala obnovajedva smo ~ekali da njihova graja ponovoispuni ovaj prostor, kazala je v.d.direktorice SSlavica @ivkovi} na otvaranju.Me|u zekama je bio i troipogodi{njidje~ak DDavid, ~ija mama RRadenka Jankovi}nije krila zadovoljstvo zbog ponovnogotvaranja vrti}a: Puno nam ovo zna~i,ìvot se vra}a. Do otvaranja smo se nekakosnalazili, bio je ku}i, i{ao kod bake, ali sumu nedostajali drugari iz obdani{ta.Zadovoljstvo nije krio ni HHilmija ôbo, ~ijedvoje unu~adi je ponovo krenulo uobnovljeno obdani{te.

[EMSA, ODLIKA[ICA IZ IZBJEGLI^KOG NASELJA

Nakon {to je posljednjih godinapje{a~ila u ~etiri kilometra udaljenu {kolu,od ove godine roditelji 11-godi{nje [[emseMuji}, u~enice {estog razreda izizbjegli~kog naselja Vi{}a kod @ivinica,uspjeli su joj obezbijediti mjese~nu kartu zaautobus. [emsa je ro|ena dok su njeniroditelji boravili u kolektivnom centrunedaleko od izbjegli~kog naselja Vi{}a kod@ivinica, u koje je do{la sa samo {est

mjeseci. Njeni roditelji, HHida i SSadet, ukolektivni centar su stigli nakon {to suizbjegli iz Bratunca a potom i iz Srebrenice1995. godine. Kad su izbjegli imali sujedanaest godina, koliko [emsa ima danas.Njen brat IIrfan ima pet godina i sljede}egodine treba da krene u {kolu. @elim dabudem u~iteljica, da u~im malu djecu.Voljela bih i}i u srednju {kolu u Tuzlu, aline znam ho}e li mi roditelji to mo}ipriu{titi, zabrinuta je [emsa. Otac Sadetkaè da }e dati sve od sebe da joj tu èljuispune, jer im je njeno obrazovanjenajbitnije. U @ivinicama imaju gimnazija ielektrotehni~ka {kola, ali tu joj se ne ide.Nisu daleko ni Banovi}i, ali je kod njih sveokrenuto na rudarstvo, tako da se i namakao najbolja opcija ~ini Tuzla. Vidje}emo,kaè Sadet. On i mama Hida sunezaposleni, tu i tamo na|u nakratko nekiposao, i sve iz po~etka. Uz puno truda iodricanja [emsi su ipak nabavili laptop ipriklju~ili internet, kako bi mogla u~iti.[emsa kaè da rado posje}uje WikiPediu idruge edukativne siteove, pa i neizbje`niFacebook. Jednog dana u {kolu su imdolazili iz rukometnog kluba Konjuh iz@ivinica, èljela se upisati da trenira, alitreninzi su u @ivinicama a sredstava zaodlazak u grad nema. Kupujemo knjige,snalazimo se kako znamo da joj za {koluni{ta ne fali. Voljeli bismo joj ispuniti i èljeza bavljenje sportom, ali za sada nemoèmo, kaè mama Hida. Nakon {to jena portalu ZaSvakoDijete.ba pri~a objav -ljena i prenesena u vi{e medija {irom BiH,javili su se ljudi koji su èljeli podràti njenput ka uspjehu: donator iz Sarajeva dao jetrajni nalog za uplatu mjese~ne karte za[emsin prijevoz dok god bude radio i budepotrebe, a donatorka iz [vicarske uplatilaje ve} prvu stipendiju i kaè da }e nastavitiupla}ivati.

[KOLA U BOÎNJI: NIKOLA @ELI DABUDE SLIKAR, OMER BI I MATEMATIKU

RADIO PLASTELINOMUz mjesto Bo~inja kod Maglaja

naj~e{}e su vezivane negativne konotacije,ali je mjesto u posljednje vrijeme primjer

suìvota u kojem prednja~e - djeca. [kolasa desetak u~ionica koja je nekada bilaosmogodi{nja danas funkcioni{e u samodvije u~ionice u kojima su smje{tenakombinovana odjeljenja. Kod u~iteljiceAmire u vrijeme na{e posjete je trojeu~enika ~etvrtog, dvoje tre}eg i jednau~enica drugog razreda. U MMeldininomodjeljenju je jedan prva~i}, koji je u vrijemena{e posjete bio odsutan, te devet u~enikapetog razreda. U Amirinom odjeljenju sudjeca iz tri razreda. Mala FFatima pro{legodine je bila jedini prva~i}, a sada jejedina drugi razred u odjeljenju.Prisustvujemo ~asu likovnog, a Fatima crtatepih kakav kaè da ima i ku}i, ali spokojim dodatkom iz ma{te. Volimmatematiku, bosanski jezik i muzi~ko.Voljela bih svirati klavir!, kaè namFatima. U klupi iza nje sjede NNikola i VVaso.Oni su tre}i razred, i tako|er crtaju tepih.Nikola kaè kako uz matematiku i bosanskinajvi{e voli likovno te kako bi volio bitislikar. Kaè i da voli i fudbal ~asovetjelesnog, ali da bi bilo bolje da {kola imafiskulturnu salu, jer se pred {kolom moguigrati samo kad je lijepo vrijeme i kad nijeblatnjavo. Vaso kaè da voli i ~asoveengleskog jezika, a od sportova ko{arku ifudbal. I on bi èlio da {kola ima salu, asli~nu èlju imaju i dje~aci u petom razreduu Meldininom odjeljenju. U Amirinomodjeljenju ~etvrti razred su dvije UUmejme,Mladen i OOmer. Oni su na likovnom crtalizimnicu, a Omer je izrazio èlju da zimnicuprikaè plastelinom. On voli plastelin, pabi i matematiku radio s plastelinom,govori nam u~iteljica Amira, dok namOmer pokazuje radove. Osim plastelinaOmer kaè da voli p~elarstvo, a volio bisvirati gitaru. Jednom sam vidio gitaru uZavidovi}ima, u izlogu, pri~a. Umejma izprve klupe kaè da voli crtati ptice, posebnogolubove, a Umejma iz druge klupe doprozora kaè da je njena omiljena temajesen. Mladen sjedi ispred nje i kaè da uzcrtanje i muziku voli tenis. Nakonobjavljene reportaè, pojavila se vrlo realnaopcija da {kola od donatora dobijesintisajzer, ~ime bi se èlja male Fatime da


NOVA GODINA

Tekst i foto: ALMIR PANJETA

Novinar Slobodne Bosne tokom cijele godine je pratei UNICEF-ove projekte naterenu obilazio sela i gradove i donio veliki broj pozitivnih pria iji su glavni

akteri - djeca, a ak ni poplave nisu zaustavile djeiju vedrinu i razigranost pa sukoristili sve prilike da ue, igraju se, crtaju, piu, pjevaju ili pleu; proitajte prie

o djeci iz Doboja, Boinje, Bijeljine, Livna, Prijedora, Vie...

A SADA - DJECA!

panjeta djeca:TEKST osnova.qxd 29.12.2014 21:56 Page 28

svira klavir bar dijelom ispunila.

LJUBOVDAN NA ÂROSU: KAKO SU DJECA SA I BEZ POTE[KO]A

SNIMILA FILMNa inkluzivnoj radionici [irimo ljubav

koju je uz podr{ku UNICEF-a realiziraoMali Magacin Kabare, nastao je dokumen -tar no-igrani film Ljubovdan na ârosu, kojije publici uz mini-predstavu prikazan uprepunom Domu mladih. Djeca su nekolikomjeseci svake nedjelje marljivo vje`bala uzsvoje u~iteljice SSanelu Krsmanovi} iSabrinu Begovi}-]ori} te ZZanu Marja no -vi}, koja im se pridruìla na radionici oddruge faze, a u kojoj su nakon osnovnihvje`bi pre{li na glumu. Jednu od radionicaposjetio je i direktor Sarajevo FilmFestivala Miro Purivatra, koji je bio tolikoodu{evljen vi|enim da je djecu pozvao dasvoj film prikaù na velikom platnu SFF-au Metalcu!

TEORIJA BROJEVA MLADOGMATEMATIÂRA IZ PRIJEDORA

\or|e Mitrovi} iz Prijedora drugi jerazred gimnazije i otkako ide u {kolunikada nije imao zaklju~nu ~etvorku iz bilokojeg predmeta. O zaklju~nim trojkamakojih je u cijelom {kolovanju dobio dvije-tri nema ni govora, a dvice i jedinice osimkao rezultat nekog od zadataka izmatematike su mu nepoznate. \or|e jeregionalni i republi~ki prvak iz matematike,a na dràvnom takmi~enju osvojio je 17.mjesto. Iako ve}ina genijalaca kriju tajnuuspjeha, \or|e je bez imalo suzdràvanjaotkriva: Redovno i pomalo. U~im desetminuta, pa onda malo slu{am muziku, i toje to, kaè nam \or|e. Oni koji idu, ili sui{li u neku od {kola orijentiranihmatematici, znaju da su me|u teìmzbirkama one autora VVenea T. Bogo slav -ova. \or|e nam kroz smijeh kaè da on tezbirke ima, ali ih koristi za zagrijavanje.Koristio sam Matematiskop i zbirkezadataka sa raznih takmi~enja, poja{njava.Kaè da na internetu tako|er prati {ta jebilo na drugim takmi~enjima i {ta jetrend. Od svega me trenutno najvi{ezaokuplja i najvi{e mi se svi|a teorijabrojeva, ali se dobro snalazim i u drugimoblastima, pri~a nam \or|e, ali otkriva daima i polje gdje se ne snalazi i gdje mora jo{mnogo za uraditi: Kombinatorika, to miba{ ne ide najbolje jer se oslanja na formulei sisteme. [to se nastavka {kolovanja ti~e,kaè da mu je cilj sa najboljim ocjenamazavr{iti gimnaziju, pa se onda oku{ati namatemati~kom fakultetu u Beogradu, ili uNovom Sadu. Razmi{lja i {ta bi poslije


TOTALNA POZITIVA

RAZIGRANE ZEKE IZ VRTI]A U DOBOJU


fakulteta. Volio bih nastaviti sausavr{avanjem i baviti se nekim nau~nimradom. Ako bih predavao matematiku,volio bih da to bude iz neke ja~e oblasti,bez la`ne skromnosti govori \or|e, koji uzsvu matematiku na|e mjesta i za - fiziku!Ali, tu je samo tre}i na republi~komtakmi~enju... Pripremam se za narednotakmi~enje, vjerujem da }e biti bolje. Tu jeproblem kao i sa matematikom - nemamoorganizovane pripreme za ja~a takmi~enjakao {to bi trebalo, ve} se pripremam sam ipo nekom svom programu, i ono {to imamkroz {kolu. Ako bih imao ozbiljnijepripreme za matematiku, vjerujem da bihmogao ostvariti bolji rezultat i na dràvnomtakmi~enju ~emu svakako teìm, kaè\or|e.

NADA U BIJELJINI: KAKO JE EMIRPOBIJEDIO LEUKEMIJU

îm je do{ao na ve~ernju radionicu uUdruènje Nada u Bijeljini IIgor nam sepohvalio: Dobio sam ju~er ~etiri petice!Igor je u~enik devetog razreda osnovne{kole i redovan u~esnik radionica na kojimase svakog ponedjeljka i ~etvrtka veseladruìna Udruènja Nada sastaje uprostorijama uz Centar za socijalni rad u

Bijeljini gdje crtaju, izra|uju nakit, ~estitke idruge ukrasne predmete, druè se, igraju,pjevaju Prostorije koje koriste bile suuni{tene u poplavama, a nakon zavr{etkaobnove sastali su se nekoliko puta pa im jedio aktivnosti i selekcija spa{enih predmeta injihovo ~i{}enje te ukra{avanje prostora. Uvrijeme na{e posjete prvo su pisali lijeperije~i koje i kamena vrata otvaraju a ondasu zajedno birali i ka~ili slike na zid. Naradionicu je ne{to kasnije taj dan do{aosedamnaestogodi{nji EEmir s mamomEmirom. Mama mu pomaè do kolica, a onse dalje kre}e u ~u~e}em poloàju. Za njegasvi kaù da je veliki borac. Kad je bio manjipreìvio je leukemiju. Borba je bila te{ka itrajala je tri godine, ali nismo odustali ni mini Emir, i na kraju je uspio, i{ao je i natretmane poslije, sada je sve dobro, nije muse vratilo. Ovdje dolazimo dugo, i uvijekrado do|e, primijetan je veliki pomak,komunikativan je i igra se, pri~a nam mamaEmira, dok on sa AAlenom i IIgorom slaèveliku kulu od lego kockica. Poslije nas zoveda ga fotografi{emo s NNata{om, koja jedeveti razred osnovne {kole. Voljela bihposlije osnovne i}i u frizersku {kolu izaposliti se, otkriva nam Nata{a. Tu je iEmina, koja je u Banjoj Luci zavr{ila srednju

frizersku i sada ~eka posao. U me|uvremenuvoli dolaziti na radionice, dok ne na|e nekiposao. Ovdje dolaze djeca iz Bijeljine iokoline, danas je ru`no vrijeme i hladno jepa ih je manje, ali svaka radionica je puna,pa nam nekada ove tople i drage prostorijenisu dovoljne za sve {to bismo voljeliuraditi, pri~a RRanko, defektolog u penzijikoji volontira u Udruènju Nada. Kaè da garad s djecom ispunjava i da mu je svakitrenutak s njima dragocjen. Ovo su sjajnadjeca, i kad se s njima radi uz puno znanja iprije svega ljubavi, onda oni pokaù {ta svemogu, a samo pogledajte izloène radove,pogledajte kako su danas svi zajedno iodgovorno radili, i sve }e vam biti jasno,kaè nam na kraju radionice Ranko.

PRVI VRTI]KI KORACI MALI[ANA LIVNA

Ivana Perkovi} iz Livna svaki dandovodi svoje troipogodi{nje blizanceGabrijela i JJuliju, na radionicu i igraonicu ulivanjski vrti} P~elica, organiziranu u okviruprojekta besplatnog pred{kolskog odgoja.Kaè kako mali{ani ranije nisu imali prilikubiti u vrti}u, a da ve} nakon nekolikosedmica vidi da im se tu svi|a. Dokrazgovaramo, mala Julija se igra na vrtuljku,


NOVA GODINA

BOÎNJAUmejma i Mladen

LIVNOPrvi vrti}ki koraci

LJUBOVDANNA ÂROSUS male radionicena SFF

KOZARSKADJECAMali {ampionidemokratije


dok je Gabrijel na ljulja~ki. Ona je malobolje sve prihvatila, dok je Gabrijelu super sdjecom, ali mu te{ko pada odvajanje odmene pa sam prvih dana tu s njim kako bimu bilo lak{e. Koliko vidim, oboje su dobroprihvatili drugare i drugari njih, i vjerujemda vrlo brzo ne}e biti potrebe da ostajem sGabrijelom, pri~a nam Ivana dok se djecaigraju. Dan je topal pa su ih odgajateljiceizvele vani. Kaè da je za projekat koji seove godine drugi put provodi u Herceg -bosan skoj ùpaniji ~ula od prijatelja ~ija sudjeca pro{le godine poha|ala sli~anprogram. Kazali su mi sve najbolje, i nijebilo razloga da ih ne dovedem. Kolikovidim, nisam pogrije{ila, kaè Ivanadodaju}i kako je zadovoljna onim {to imapriliku vidjeti. Mogu primijetiti da tetepredano rade s djecom, posve}ene su im ipoklanjaju im pa`nju koliko mogu, stalnou~e ne{to novo, i vjerujem da }e Gabrijelu iJuliji nakon ovoga lak{e biti poslije i}i upred{kolsko i krenuti u {kolu nakon {tosteknu neke navike koje bi ku}i te{ko mogliste}i, kaè nam Ivana.

SLO@NA KOZARSKA DJECAZora Male{evi}, direktorica Osnovne

{kole Kozarska djeca iz Kru{kika kod

Gradi{ke i {kolska pedagogica SSuzana]eli}, kaù da je skoro tre}ina u~enika uovoj {koli iz povratni~kih ili porodicaraseljenih lica. Od 330 u~enika, 56 ih je izporodica povratnika, a 40 iz porodicaraseljenih lica, kaè Suzana ]eli}. U{koli su sva djeca zajedno i nemaizdvajanja ni po kojoj osnovi, a istakla bih ito da nismo imali zabiljeèn ni jedan pa ~akni najmanji incident me|u djecom. Naprvom mjestu nam je kvalitet nastave i natome radimo, uklju~ujemo se u brojneprojekte a sve kako bi djeca i u na{oj {koliu predgra|u malog grada dobili jednakeprilike kakve imaju i njihovi vr{njaci, kaèdirektorica Zora Male{evi}, dok poredbrojnih uspjeha pedagogica isti~e kolek tiv -no peto mjesto u izboru za naj demo -krati~niju {kolu u BiH. Posjetili smo ~asistorije kod nastavnice DDu{ice Kosovi}.

U toku je provjera znanja iz lekcija oPrvom svjetskom ratu i nastanku novihideologija za koje je DDragan imaospremljen referat. Prije njega je odgovaraoMilojko, a nakon njega nastavnica prozivaNedìba kojeg je za odgovaranjepripremao @@arko, dok mu HHasan ~itapitanja. Nastavnica ima pristup u kojem seu~enici me|usobno pripremaju za provjeru

znanja i kaù da su zadovoljni. Deveti surazred pa ih uz sve uobi~ajene stvarizaokuplja i razmi{ljanje o nastavku{kolovanja. S drugarima svaki dandolazim autobusom iz 24 kilometraudaljenog mjesta Orahova. Kad nisam u{koli u~im ili igram fudbal, navijam zaBarcelonu, a kad zavr{im osnovnu voliobih se upisati u Tehni~ku {kolu u Gradi{kii i}i za automehani~ara, kaè nam Hasan.Njegova drugarica SSla|ana iz Kru{kikakaè da u~i i bavi se sportom u {koli, aDajana iz prve klupe igra nogomet u{kolskom klubu. Dobre smo, bile smoprve na prvenstvu regije, i tre}e narepubli~kom prvenstvu. Volim trenirati i i}ina takmi~enje, kaè nam Dejana dodaju}ida nekad zaigraju i protiv dje~aka.

U produènom boravku, koji je zau~enice i u~enike Kozarske djecebesplatan, posebno je ìvo svaki dan gdjenastavnici razredne nastave GGorana Pavi} iDragan Kova~evi} provode vrijeme sadjecom od prvog do tre}eg razreda. Uproduènom boravku trenutno je 31 dijete.Ona tu pi{u zada}u, u~e, crtaju, imajutematske radionice u zavisnosti od onoga{ta rade na nastavi i igraju se. U stalnomsmo kontaktu s njihovim u~iteljicama iimamo dobru saradnju tako da se to {toradimo ovdje naslanja na to {ta rade nanastavi. Djeca su zadovoljna, a posebnonjihovi roditelji kojima je produèniboravak od velike pomo}i, kaù namGorana i Dragan. U produèni boravaksvaki dan prva do|e HHasnija iz tre}egrazreda. Kaè da voli biti tu, pisati zada}ui pripremati se za {kolu. Lijepo mi je,crtam, pi{em, do|u i ostala djeca pa seigramo do {kole, kaè nam Hasnija dokcrta Djeda Mraza. Nakon nje, po~injupristizati i ostala djeca i u produènomboravku vrlo brzo je sve ìvlje. MalogZlatana iz prvog razreda dovodi mamaElhamna. Dolaze iz mjesta Lipova~a i kaèda je produèni boravak dobro do{ao i njoji Zlatanu.

31

TOTALNA POZITIVA

1.1.2015. I SLOBODNA BOSNA

TEORIJA BROJEVA\o|e iz Prijedora

IMA NADE U BIJELJININata{a i Emir

[EMSINA PRIÂOdlika{ica iz izbjegli~kog naselja


Sredinom novembra u New Yorkuje SSabihi Husi} dodijeljena nagra-da za ènu godine koju dodjeljujeorganizacija Women for womenInternational. Nagrada se dod-

jeljuje, kako stoji u obrazloènju, kao priz-nanje hrabrim ènama koje govore u imenajmarginaliziranijih èna i djevojaka, onihkoje su socijalno, ekonomski i politi~kiisklju~ene, a kakvih je u BiH naàlost iprevi{e. Sabiha Husi}, psihoterapeutkinja iteologinja, ve} vi{e od dvije decenije,zajedno sa kolegicama u nevladinoj organi-zaciji Medica Zenica pomaè, pored osta-log, ènama i djevojkama koje su preìvjeleratna silovanja. Sabiha kaè da ni 20 godi-na rada nevladinih organizacija kao {to jeMedica nisu dovoljne da vlasti u ovojzemlji tretiraju preìvjele ratnih silovanjana dostojanstven na~in.

Ipak, kaè Sabiha, nada se da }e ovanagrada biti poticaj i nova snaga. Sve ovegodine nije bilo lahko raditi sa razli~itimproblemima i pote{ko}ama, ali kako godvjerujem da ovo priznanje jeste pokazateljda ima konkretnih rezultata i da treba nas-taviti. Iako je nagrada na moje ime, sma-tram je velikim priznanjem za sve ène kojesu progovorile o te{kim traumatskimiskustvima, koje su nam dale povjerenje i

vjerovale nama - i meni - da im moèmopomo}i da otvore svoju du{u. Uz to, sma-tram da i ova nagrada pokazuje snagu ènau BiH, èna koje su preìvjele silovanje alisu ne samo stekle snage da govore o tome,nego i da se pojave kao svjedokinje i uspi-ju u tome da ratno silovanje kona~no budeprepoznato kao ratni zlo~in.

VLAST BEZ SLUHA Nekada se ~ini da sve to {to su ène

BiH uradile se vi{e vidi iz daleka negoovdje. Iako svi govore o ènama koje supreìvjele silovanja, rijetko ko razgovara sa

njima i poku{ava im pomo}i. Za{to je to tako? Zato mi je ova nagrada nova snaga za

dalju borbu. Posustala sam zbog togakoliko se u BiH mora upirati, raditi i gov-oriti da bi se minimum prepoznao. Godineprolaze, a ène koje su preìvjele seksualnonasilje i silovanje nemaju dovoljnopodr{ke. [to se ti~e njihovih prava, moglibismo o tome danima govoriti. Ali ono {toèlim naglasiti je da vi{e od 20 godina odkada su progovorile, one jo{ uvijek nemajuistu mogu}nost osvarivanja prava u cijelojBiH. Ne mogu biti zadovoljna i sretna kadavidim da ène koje su preìvjele silovanje,koje su se vratile u svoja mjesta prebiva li -{ta, tamo gdje su preìvjele najteì obliktraume, ne mogu ostvariti prava poputzdravstvenog osiguranja ili ostvarivanjastatusa civilne `rtve rata Dakle, i daljeme boli {to oni koji su najmo}niji u ovojdràvi - na{a vlast - nemaju sluha. Nemapoliti~ke volje i èlje da se gleda ~ovjekkao ~ovjek, kao ljudsko bi}e, i da sepomogne u skladu sa potrebama.

Uradile smo istraìvanje - prvo takvevrste kod nas o tome kako ìve ène 20godina poslije silovanja i ratnih trauma.Istraìvanje smo naslovili porukom jednepreìvjele - Jo{ uvijek smo ìve. Taj naslovsve govori - one ìve, one su pored nas, alikao da ih ve}ina zanemaruje. Naravno, i nji-hova bol je s njima i na razli~ite na~ine se stim nose. Rezultati su pokazali i da 70 postosagovornica ima odre|ene probleme uporodici, posebno u odnosu sa mu{kim


PRIZNANJE ZA BORBU

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon Hillary Clinton, Christiane Amanpour, Aloisea Inyumba i HonoreKiyende, direktorica nevladine organizacije Medica Zenica SABIHA HUSI odliko-vana je prestinom meunarodnom nagradom ena godine. Tako je meunarodnoprepoznata borba ena u Bosni i Hercegovini za ljudska prava i protiv nasilja. Urazgovoru za Slobodnu Bosnu, Husi govori o problemima sa kojima se ene unaem drutvu i dalje bore, o (ne)sposobnosti vlasti da zatiti svoje graane, o

feminizmu, emancipaciji

INTERVIEW

Sabiha Husi

Nama treba odgovorna dràva, a ne ona koja manipuli{e `rtvama

ISTRAIVANJE: 70 posto sagovornica imaodreene probleme uporodici, posebno u odno-su sa mukim lanovimaporodice. Istraivanje jepokazalo i transgeneracij -ski prenos trauma, kao ida do danas 65 posto enauzima medikamente, a 56 posto ima neke od simptoma PTSTP-a

direktorica nevladine organizacije MedicaZenica, psihologinja i teologinja

INTERVJU-husic nidzara:INTERVJU - osnova.qxd 29.12.2014 19:22 Page 32


BOSANKA, @ENA GODINE U SVIJETU

SABIHA HUSI]Direktorica organizacije Medica Zenica

koja se ve} 22 godine bori za `enskaprava u Bosni i Hercegovini


~lanovima, ali i u odnosu sa djecom.Tako|er se pokazao transgeneracijski prenostraume. Saznali smo i da do danas 65 postotih èna uzima medikamente, da 56 postoima neke od simptoma posttraumatskog sin-droma... Zabrinjavaju}e je da su ène rekleda im je bilo bolje tokom rata i odmah posli-je nego danas, 20 godina kasnije.

Kako to obja{njavate?@ene su ta~no naglasile za{to je to tako -

u ratu i neposredno nakon, nastaju nevla-dine organizacije dolaze me|unarodneorganizacije i nekako je fokus u tommomentu, u ratu, da im se pomogne da pro-govore. Me|utim, u posljednjih 10 godinave}ina sagovornica, a i èna s kojima radi-mo, kaù da su ostavljene i da nemajunikakvu podr{ku lokalne zajednice, entitet-skih vlada Ono {to posebno nagla{avajujeste razo~arenje {to nemaju adekvatnupodr{ku dràve.

NEDOSTATAK SOLIDARNOSTITamo gdje postoje centri za psiholo{ku

pomo}, nema senzitivnog pristupa premaènama koje su preìvjele seksualnozlostavljanje i silovanje, a nema ni kapacite-ta. U BiH samo dvije organizacije imajukontinuitet u radu sa traumatiziranimènama - Medica Zenica i Vive ène.Posljednjih godina javljaju se organizacijekoje ja~aju svoje kapacitete za terapijskirad, {to je jako dobro, ali jo{ nedovoljno

U javnosti se sti~e utisak da se punogovori o ènama koje su preìvjele silovanjeu ratu, snimaju se filmovi, pi{u knjige, orga-nizuju konferencije a one istovremenonemaju osnovnu pomo}?

Nijedna od dvije organizacije koje sebave radom sa ovim ènama, MedicaVive @ene, nije dobila podr{ku od dràvei u stalnoj smo u borbi za sredstva putemprojekata. Pro{le godine je ura|en sve -obuhvat an program za podr{ku preìvjeli-ma, no naàlost samo na papiru jer prijed-lozi nisu pro{li proceduru usvajanja. A da nekaèm da nema nikakve naznake da }e seodre|ena sredstva odvojiti za provo|enje tihplanova, nego se i{~ekuje da se time baveoni koji su navikli, i to pod uslovom da netraè nikakvu potporu dràve. A vrijemeprolazi.

Na{e istraìvanje je tako|er pokazalo dapostoje pokazatelji o ranoj smrtnosti ènakoje su preìvjele seksualno zlostavljanje uratu. Puno ih je koje su umrle u ~etrdesetimi pedesetim, dok je u 11 posto smrti nastupi-la usljed nekog oblika karcinoma. Zabrinutasam za gra|anstvo, za preìvjele, za svojedijete Trebamo se pitati {ta moèmou~initi jer, kako god, mora nas boljeti patnjadrugih. Tokom na{e informativne kampanjeza preìvjele, sa ciljem da upoznaju svoja

prava, od gra|ana i gra|anki koje imaju rel-ativno dobre ìvote, slu{ali smo pitanja kaoza{to kvarimo porodi~ni ambijent takvimporukama, porukama za one koje supreìvjele, koje su progovorile i o onimakoji nikade ne}e jer su umrle

Kao psihologinja, kako vidite takvureakciju? Nebriga, nedostatak suosje}anja,trauma?

Jednostavno, sa moje ta~ke gledi{ta,gra|ani bjeè od stvarnosti. Suo~iti se sastvarno{}u zna~i preuzeti odgovornost. Zatoje lak{e re}i ne}emo vi{e da pri~amo opro{losti, gledajmo u budu}nost. Naravno,

budu}nost nam je bitna i moramo gledati utom pravcu, ali moramo i rije{iti rane izpro{losti. Pitam vas da li èna koja lijeè sasvojim mislima iz pro{losti i tako ustaje,moè gledati u budu}nost? Mo}i }e ako sviuradimo {to moèmo da se ona osje}a dos-tojanstveno, da dobije adekvatnupsiholo{ku podr{ku, logisti~ku, ono {to jojje potrebno. Znamo da je bilo djevoj~icakoje su silovane sa 12, 13 godina. To sudanas osobe koje teè da na|u posao, osobepred kojima su svakodnevna ìvotna pitanja,i one èle pomo} i podr{ku. Ako mi kaogra|ani kaèmo gotovo je sa pro{lo{}u,ne}emo da se vi{e time bavimo, onda ostaje

34

PRIZNANJE ZA BORBU

Medica Zenica postoji od 1993.godine kada ju je u Zenici osnovalanjema~ka feministica i ginekologinjaMonica Hauser. U vi{e od 20 godinarada, uglavnom su se oslanjali na pomo}stranih donatora, a bilo je perioda i kadanisu imali novca ali su nastavili raditivolonterski uvjereni u va`nost onog {torade. Husi} kaè da je velika obavezaraditi u Medici najprije zbog èna kojeo~ekuju pomo} i podr{ku. Ali ho}u davjerujem, ja naprosto zahtijevam od na{edràve, da adekvatnije odgovori napotrebe èna. Svjesna sam da nemajukapaciteta, ali moraju vi{e koristi posto-je}e u odre|enim nevladinim organizacija-ma, i obezbijediti odre|ena finansijska

sredstva. Medica Zenica ima svoje razvi-jene servise, sigurne ku}e za ène idjecu, psiholo{ka savjetovali{ta, dje~ijednevne centre, radimo na ekonomskomosnaìvanju èna i djevojaka, imamo SOStelefon, otvorili smo prvu telefonsku linijuza ène koje su preìvjele silovanje tokomrata, i pruàmo podr{ku za ~lanove nji-hovih porodica u cijeloj BiH... Uspostavilismo i prve institucionalne mreè zapodr{ku svjedokinjama u predmetima rat-nih zlo~ina, s tim procesom nastavljamo usaradnji sa drugim udruènjima. To jevaàn i bitan model koji omogu}ava dasvjedokinje imaju adekvatnu pomo}, odlogisti~ke, pravne, psiholo{ke Dràva tupomo} ne daje.

MEDICA ZENICA

Zahtijevam od drave da adekvat-nije odgovori na probleme ena!

SLOBODNA BOSNA I 1.1.2015.

PODR[KA Angelina Jolie i William Hague posjetili su Zenicuove godine i dali podr{ku radu Medice, te najavili

da }e pomo}i izgradnju novog centra za ène


ve}i dio populacije sa svojim bolom, u svo-joj patnji. Naprosto ne mogu druga~ije gle-dati sve to osim da oni koji ne}e da dajudoprinos, koji ne}e da poduzmu odre|enekorake, bjeè od stvarnosti i odgovornosti. Ina{a dràva bjeì od stvarnosti i odgovor -nosti jer je onda lak{e manipulisati ranjivimkategorijama.

[UTNJA O TRAUMI Medica pruà i pomo} ènama koje

preìve nasilje u porodici. Prema dostupnimpodacima, nasilje u porodici je u porastu.Koliko va{a praksa to pokazuje i kako sepostoje}e slu`be nose s tim problemom?

Prvi slu~ajevi nasilja u porodici su doMedice do{li jo{ u ratu kada taj problemnije bio zakonski rije{en, definisan kaokrivi~no djelo. I opet, zahvaljuju}i prijesvega ènskim nevladinim organizacijama,ovo pitanje je do{lo u javnost i traìli su sekonkretni odgovori. Do rata nismo imalistatistike o nasilju u porodici jer nije biloprepoznato kao nasilje ili krivi~no djelo,nego kao prekr{aj. Naàlost, ni danas

nemamo bazu podataka koja bi mogla re}irecimo koja je to starosna dob nasilnika,koje vrste nasilja postoje i sli~no. Ali ono{to je Medica uspjela od 2010., u saradnji sainstitucijama, jeste da smo napravili svojubazu podataka i pratimo {ta se de{ava. Testatistike pokazuju porast evidentiranihslu~ajeva nasilja u porodici.

Ja to gledam na dva na~ina; s jednestrane je do{lo do podizanja svijesti,uglavnom kod èna, i odlu~nosti daprogovo re o nasilju: s druge strane mo`da jeto samo mali pokazatelj da ène vi{e nemogu da trpe pa onda u ekstremnim slu~aje-vima progovaraju. Mo`da }emo mo}ikonkretnije pratiti ove rezultate za 10, 15godina kada budemo imali jasnije statistike.

Moè li se ta pojava vezati sa pred-vi|anjima nekih psihijatara i psihologaustva ri tek sada prijeti najteì val PTSP-a,poja~an krizom kakvu ìvimo?

Kada su odre|eni stru~njaci dolazili u

Medicu i govorili da }emo stvarne posljedicerata vidjeti nakon 20 godina, mi smo se ~udile iodbacivale to. Ali, zaista je to mogu}e p

Documents

S Bosna 947