S ~kimemorandumitari đakova

Borislav Bijeli}

\akovo, 2007.

NakladnikMuzej \akov{tineDru{tvo ljubitelja starina \akovo

Za NakladnikaBorislav Bijeli}Valentin Markov~i}

Autor izlo`beBorislav Bijeli}

Tekst kataloga

@eljko Lek{i}

LektorHrvoje Mileti}

Dizajn naslovniceBorislav Bijeli}Marinko Hardi

Grafi~ko oblikovanjeHardy, \akovo

TisakTiskara Budrovci

Naklada 00 primjeraka

Borislav Bijeli}

ISBN 978-953-7128-30-2

3

CIP

Postoji puno tema kroz koje se mo`eproniknuti u duh jednog vremena, napose unjegove dominantne politi~ke, gospodarske,estetske i druge preferencije. Za spoznaju tihvrijednosti nije se uvijek nu`no baviti velikimtemama, nije potrebno uvijek prou~avatipovijesne procese dugog i kratkog trajanja,djelovanje istaknutih povijesnih li~nosti,ratove… Ponekada je dovoljno imati samodobar uvid u npr. memorandume pojedinihdruštvenih i gospodarskih subjekata pa da seve} iz njih mogu iš~itati, na osnovu otisnutihsimbola i informacija, neke od vrednotapojedinaca i društava unutar kojih su timemorandumi rabljeni.

Kako su memorandumi ovoga putapredmet našeg primarnog istra`iva~koginteresa pokušat }emo, zbog terminološkejasno}e, ukazati na neke od njegovih osnovnihkarakteristika. Drugim rije~ima, pokušat}emo, barem kolokvijalno, odgovoriti napitanje što su to memorandumi?

Memorandum je papir, naj~eš}e formata A-4, ali i manji, a sastoji se od zaglavlja i pisaneporuke. Poruke su u pravilu razli~iti poslovnidopisi, ponajprije obavijesti i ra~uni. Iako isame poruke mogu biti vrlo interesantne, inadasve instruktivne, posebice s aspektaposlovne komunikacije, ono što daje glavnoobilje`je memorandumu ipak je njegovozaglavlje. Na osnovu slike, teksta, boje, veli~inei oblika slova zaglavlje bi trebalo proizvestipozitivan utisak o vlasniku memoranduma,njegovom proizvodu i tvrtki kao takvoj. Ili pak,kazano u duhu vremena u kojem `ivimo,zaglavlja memoranduma predstavljaju na~invizualne prezentacije poslovnog identitetanjihova vlasnika.

Ako iz bilo kojeg razloga taj identitet nedo`ivimo baš kao grafi~ki naro~ito uspješan,ve} i sama ~injenica postojanja memorandumaponekad je dovoljna da pripomogne u nakani

da se proizvo|a~ i njegov proizvod baremuo~e. A ni to nije malo. Na taj na~in dobivenavizualna impresija pohranjuje se u neku odmo`danih vijuga primaoca poruke, a to ondamo`e biti presudno u nekom budu}emodabiru proizvoda kojeg se `eli kupiti, ili paktvrtke s kojom se `eli sura|ivati. Vo|eni takvimambicijama poduzetnici prve poloviceprošlog stolje}a u osnovi su ve} bili anticipiralineke bitne momente modernog marketinga,momente koji su danas op}a mjesta u svijetuumjetno stvorenih potreba i imperativanjihove materijalne konzumacije.

Izlo`ba «Stari |akova~ki memorandumi»sadr`i stotinjak memoranduma nastalih uprvoj polovici 20 stolje}a, uglavnom izme|udva sv j e t ska ra t a . Samo neko l i komemoranduma nastalo je od krajem 19.stolje}a do završetka Prvoga svjetskog rata,odnosno za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Ponjegovom završetku, zbog ekstremnematerijalne oskudice, ali i odsustva tr`išnogposlovanja zapadnog tipa, memorandumi suneko vrijeme bili gotovo potpuno izvanuporabe. Njihova ponovna inauguracija udruštveni i gospodarski `ivot šire društvenezajednice tijekom šestog desetlje}a prošlogstolje}a zasigurno zaslu`uje jednu cjelovitu istudioznu elaboraciju.

Za našu izlo`bu prikupljeni memorandumipotje~u iz zbirki Muzeja \akovštine,kolekcionara Valentina Markov~i}a i Dr`avnogarhiva iz Osijeka, a prema izvornim vlasnicimapodijelili smo ih u ~etiri skupine, namemorandume obrtnika, trgovaca, pojedinih|akova~kih društava i ostale. S obzirom naveli~inu \akova prve polovice 20. stolje}a - ali istanja u gospodarstvu te zastupljenostilokalnih tvrtki u primarnom i tercijalnom

●

sektoru – kvantitativni pokazatelji neodstupaju zna~ajnije od naših o~ekivanja, asli~no je i s kvalitetom memorandumskihzaglavlja. Naime, kako je \akovo bilo prijesvega mjesto sitnih obrtnika i trgovaca, nijebilo realno o~ekivati kako }e isti u izradu svojihmemoranduma ulagati velika materijalnasredstva. Ulagalo se onoliko koliko se imalo,odnosno onoliko koliko su pojedinciprocijenili da }e od ove vrste promocije imatikoristi. U pravilu, grafi~ki bolje oblikovanimemorandumi bili su oni ve}ih i materijalnobolje stoje}ih tvrtki, ali bilo je i slu~aja koji senisu mogli uklopiti u nazna~ene okvire.

Kao grafi~ki uspjelije memorandume|akova~kih obrtnika treba izdvoj i t imemorandume Maksa Brucka, Adama Brajera,Matije Kraljevi}a, Franje Miškovskog, FranjePfeffera, te naro~ito Viktora Pejaka, jednog izplejade starijih |akova~kih fotografa. Pejak sefotografijom po~eo aktivno baviti na izmakuprvog desetrlje}a prošlog stolje}a. Atelje jeimao u ku}i koja se nalazila u Ulici banaJela~i}a, na mjestu gdje se danas nalazi ProlazMilka Cepeli}a. Kao fotograf sa nevelikimprihodima Pejak, dakako, nije mogaoinvestirati velika sredstva u izradu svogamemoranduma. Nedostatak sredstavakompenzirao je pove}anom kreacijom koja jebila na razini naziva njegovog ateljea(«Umjetni~ki fotografski zavod»).

Makso Bruck, koji je od 1896. godine biovlasnik tiskare, a potom i knji`are, djelovao jeu gospodarstvu grada sve do 1937. godine. Zasve to vrijeme koristio je nekolikomemoranduma. Samo iz 20-ih godina prošlogstolje}a nama su poznata tri, a vjerojatno ih jebilo i više. Zaglavlja njegovih memorandumabila su na razini visokog poslovnog renomeatvrtke koju je osnovao i uspješno vodionekoliko desetlje}a.

Memorandumi tiskara Matije Kraljevi}a bilisu nešto skromnijeg dizajna. Vjerojatno ih jekoristio ve} oko 1909. godine, neposrednonakon osnivanja tvrtke, no sve do danas oninam nisu poznati. Prvi nama poznati

memorandum tiskan je 1923. godine, a izistoga desetlje}a sa~uvana su još dva. Svakonovije zaglavlje njegovih memoranduma biloje grafi~ki kvalitetnije od prethodnog.

Memorandum Biskupijske tiskare iztridesetih godina nije bio na razini gorespomenutih tiskarskih memoranduma. Kakoje njihova izrada bila najizravnije vezana zatiskarski obrt, to tim više ~udi što Biskupijskatiskara nije imala zaglavlje koje bi odgovaralomaterijalnoj mo}i Biskupije, ali i ~injenici da seradilo o najstarijoj |akova~koj tiskari.

Od memoranduma ostalih obrtnika trebaukazati, posebno s obzirom da je rije~ o«malim» obrtnicima, na zaglavlja sobo-pismoslikara i li~ilaca Franje Miškovskog,stolara Adama Brajera i zaglavlja FranjePfeffera, vlasnika mehani~ke radionice ,skladišta svih elektri~nih potrebština, tetrgovine šiva~ih strojeva, kota~a i radioaparata. Za Pfeffera mo`da je interesantnonapomenuti da su mu zaglavlja iz 20-ih godinaznatno kvalitetnija od onih nastalih desetlje}ekasnije. Barem onih koje smo imali prilikevidjeti. Ve}ina njegovih memorandumaizra|eni su u tiskarama Makse Bruka i MatijeKraljevi}a.

Druga skupinu memoranduma ~inetrgova~ki memorandumi. Memorandumtrgovca Josipa Dolen~i}a iz 1878. godinenajstariji je ne samo trgova~ki, ve} uop}eizlo`eni memorandum. Decentnog je zaglavljai nadasve uzorite trgova~ke pedantnosti.Sl i~ne atribucije mogu stajati i uzmemorandum Filipa Brodta, trgovca koji sebavio uvozom i izvozom tehni~kih proizvoda.

Za o~ekivati je bilo da }e memorandumiJosipa Šipsa, dugogodišnjeg uspješnog| a k o v a ~ k o g t r g o v c a k o j i j e i m a oprepoznatljivu trgovinu u samom centrugrada, biti nešto kvalitetniji od memorandumaostalih, posebice «malih» trgovaca. No, to nijebio slu~aj. Dva od tri zaglavlja na njegovimposlovnim ra~unima simpflicirani su gotovodo banalnosti. Tre}i se doduše isti~e, ali netoliko kvalitetnim grafi~kim dizajnom koliko

●

●

~injenicom da je tekst zaglavlje na engleskomjeziku. Naime, Josip Šips bio je jedno vrijemezastupnik kompanije Standard Oil Compani izNey Yorka te je, kao njezin legitimni zastupnik,koristio i odgovaraju}i memorandumspomenute tvrtke.

Od memoranduma ostalih |akova~kihtrgovaca treba istaknuti memorandume tvrtkeD. Reichsmana i sina, Ladislava Hagera,Ladislava Kerschnera i Rudolfa Bode.

Od ~etiri Reicshmanova memoranduma nitijedan ne ukazuje na uspješnost ove tvrtkeutemeljene još 1867. godine. Izdvojiti mo`datreba samo onaj ~ije je zaglavlje pisano, kao ikod Šipsa, stranim, ovoga puta njema~kimjezikom.

Ne toliko dobrom, koliko smionom,karikaturalnom izvedbom, ist i~e sememorandum trgovca staklom LadislavaHagera, odnosno njegova sina Bogoslava.Trgovina Hagerovih bila je smještena na korzu,na ku}nom broju 6 današnje Ulice Ivana PavlaII. Spomenuti memorandum mo`da nijeriješen na najsretniji na~in, ali je osebujan, ikao takav izrazito uo~ljiv.

Kerschnerovi i Bodini memorandumi, asvaki od ovih trgovaca imao ih je po nekoliko,napravljeni su korektno i kao takve treba ihpozicionirati me|u uspješnije memorandumeunutar svoje grupe. Iz zaglavlja Bodinogmemoranduma iz 1924. godine saznajemo daje tvrtka utemeljena 1897. godine, da jeposjedovala telefon, da je `iro-ra~un imala kodpodru`nice Hrvatske eskomptne i mjenja~kebanke u \akovu. Bodina radnja nalazila se uvlastitoj ku}i u glavnoj gradskoj ulici, namjestu gdje se danas nalazi trgovina «Borovo».

Iz kategorije društvenih memorandumaposebice treba izdvojiti one u vlasništvu\akova~kog mlina na valjke d.d.. Ovodioni~arsko društvo osnovali su krajem 19.stolje}a Osje~ani Fischer i Büchner. Od 20-ihgodina prošlog stolje}a mlin je promijenionaziv u «Creale» d.d., a nalazio se na putu zaOsijek. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata naprostoru mlina bio je smješten sabirni logor.

Na osnovu uvida u ve}i dio |akova~kihmemoranduma koji su bili u opticaju izme|udva svjetska rata ~ini se da je memorandum\akova~kog mlina na valjke d.d. bionajkvalitetniji. U njegovom zaglavlju prikazanje cijeli mlinski kompleks, posebno je istaknutnjegov zaštitni znak, primjerenim slovnimfondom ispisano je puno ime tvrtke, a uzaglavlju svoje mjesto našlo je i klasje `ita. Svie lementi koj i ~ ine zaglavl je ovogamemoranduma skladno su ukomponirani ujedinstvenu cjelinu ~iju koherentnost nijenarušilo ni mnoštvo informacija zna~ajnih zaposlovanje tvrtke.

Kako je \akova~ki mlin na valjke d.d. imaoposlovne kontakte i sa tvrtkama izvanhrvatskog govornog podru~ja memorandumisu mu bili otisnuti, osim na hrvatskom, i nanjema~kom jeziku. Po svemu sude}i tiskani sunegdje izvan \akovo, i to najvjerojatnije jošprije raspada Austro-Ugarske dr`ave.

U neposrednoj blizini gore spomenutogmlina nalazio se i \akova~ki paromlin «Sloga».Bio je to prvi |akova~ki paromlin, a nalazio sena uglu današnje Mihanovi}eve i UliceVladimira Nazora. Mlin je radio bez prestankaod 60-ih godina 19. stolje}a pa sve do 1945.godine kada je bio zapaljen. Za sve to vrijemepromijenio je nekoliko vlasnika, amemorandum koji izla`emo bio je u vlasništvuWeissa i drugova. Svojim izgledom on se nijezna~ajnije razlikovao od uglavnom bezli~nihmemoranduma koji su bili u uporabi zavrijeme Drugoga svjetskog rata.

Od ostalih društvenih memorandumamo`da treba skrenuti pozornost na nekolikomemoranduma DVD-a \akovo, jedaninvent ivno osmiš l jen memorandumHrvatskog pjeva~kog društva «Preradovi}» sal i rom kao zaš t i tn im znakom, tememorandume nekoliko sportskih društava:Hrvatskog sokola, Sokolskog društva, SK«Certisse» i ŠK «Gra|anskog».

Zaglavlja memoranduma «Certisse» i«Gra|anskog», za razliku od mnogih drugihmemorandumskih zaglavlja iz toga vremena,ra|ena su u bojama, i to, naravno, klupskim.«Certissin» u plavo-bijeloj, a onaj od«Gra|anskog» u crveno-bijeloj. Na zaglavlju

●

memoranduma ŠK «Gra|anskog» dominiraklupski grb, a na «Certissinom» eksplicitnaiskazana politi~ka poruka o potrebi o~uvanjaJugoslavije.

U zadnju grupu memoranduma uvrstilismo sve one koje nismo mogli uklopiti niti ujednu od tri prethodne. Odmah treba re}ikako je ta grupa memoranduma najmanja, teda se ni~im, pogotovo ne ambicioznimgrafi~kim rješenjima, ne razlikuje od ve}vi|enih rješenja. To donekle iznena|uje jer uovoj grupi dominiraju memorandumiprominentnih |akova~kih odvjetnika koji suimali mogu}nosti, ali o~ito ne i potrebu dasvoje odvjetni~ke urede stigmatizirajukvalitetnim memorandumima. Izrazitoskromno bila su ri ješena zaglavl jamemoranduma Ivana Ribara, AntunaŠvarcmajera i Marka Vu~eti}a, dok je zaglavljeIve Kenfelja bilo tek za nijansu kvalitetnije. Ododvjetni~kih memoranduma, gledaju}i saspekta grafi~kog dizajna, vrijedan pozornostisamo je memorandum Vladimira Prebega,dugogodišnjeg uspješnog predstavnika\akova u `upanijskoj skupštini Viroviti~ke`upanije. Njegov memorandum iz 1902.godine upadljivo je koloriran, a samo zaglavljeizra|eno u suptilnoj secesijskoj maniri.

Memorandumi biskupijskog ordinarijata\akovo i Dobra biskupije |akova~ke iz 1937. i1942. godine primjeri su permanentnovisokog standarda poslovne komunikacijekoju, doduše, nije pratio i isti takav standardpri izradi memoranduma. Zaglavlja tihmemoranduma odišu jednostavnoš}u i tekdiskretnim grafi~kim intervencijama.

Svi ostali memorandumi iz ove grupeuklapaju se u dominantne standarde koji suvrijedili za izradu memoranduma onoga doba.Za pretpostaviti je da su gotovo svimemorandumi koje smo prikupili i predstavilina ovoj izlo`bi tiskani u |akova~

~eš}e nisu sezaleizvan spomenutih okvira daje nam za pravopretpostaviti kako je upravo to bio jedan odtemeljnih razloga suzdr`anog ulaganja\akov~ana u vizualnu profilaciju svojih tvrtki.

Borislav Bijeli}@eljko Lekši}

●

kimtiskarama, a da su, u pravilu, cirkulirali unutargospodarskih i društvenih subjekata lokalnezajednice. Činjenica da poslovne i drugeambicije tih subjekata naj

obrtnici

Makso Bruck,Knjigotiskara, knji`ara,knjigove`nica i tvornicastampiglija, \akovo,1927.

M. Kraljevi},Knjigotiskara, \akovo,1925.

Franjo Miškovsky, Sobo-pismoslikar i li~ilac,\akovo, 1924.

Viktor A. Pejak,Umjetni~kifotografski zavod,\akovo, 1927.

Mijo Halasz,Urar i draguljar.\akovo, ?

Franjo Pfeffer, Mehani~karadiona i skladište svihelektri~nih potrepština –Trgovina šiva}ih strojeva ikota~a, \akovo, 1927.

Makso Bruck, Nakladnaknji`ara, knjigotiskara iknjigove`nica, \akovo,1927.

Makso Bruck, Knjigotiskarai nakladna tiskara, \akovo,1929.

Adam Brajer, Stolarijaza gradnju i poku~stvo,\akovo, 1927.

Mato Lay,Sedlar i tapetar,\akovo, 1927.

Franjo Kindl,kroja~, \akovo, 1925.

Franjo Miškovsky,sobo-pismo slikar i li~ilac,\akovo, 1925.

Antun Müller i sin,Strojarsko-mehani~karadiona, \akovo, ?.

Ferdo Pletz,Bravarska radionica,\akovo, 1925.

Franjo Pfeffer, Skladištešiva~ih strojeva,dvokolica, gramofona imehani~kaRadiona, \akovo,1925.

Stjepan Poljak,Gradjevni i poku}nistolar, \akovo, 1924.

Sredoto~na pecara`este, \akovo, 1924.

Stjepan Vohalsky,Strojo i gradjevnibravar, \akovo, 1924.

Obrtna komora –Povjereništvo `upskeizpostave Velike `upeBaranja za kotar\akovo, \akovo,1945.

Biskupijska tiskara\akovo. \akovo,1933.

trgovci

Rudolfo Boda, Trgovina`eljezom i mirodijom «Kslonu», \akovo, 1924

Josip Dollen~i},Spezerei, porcellan ipapier handlung,\akovo, 1878.

Franjo Böhm, Gvo`djara,\akovo, 1926.

Josip Šips,Zastupnik Standard oilkompanije iz New Yorka,\akovo, 1922.

Jakob Silberberg,Trgovina na veliko imalo, \akovo, 1933.

D. Reichsman Sohn,\akovo, 1923.

Filip Brodt,Uvoz i izvoz tehni~kihproizvoda, \akovo, 1918.

Ladislav Kerschner,Industrija kre~a, prodajacementa, pijeska,šljunka, ljepenke zaizradu zida i pokrivanjekrovova na veliko imalo, \akovo, 1926.

Ladislav Hager,Veliko skladište raznestaklarske robe, \akovo,1925.

društva

\akova~ki mlin na valjke,Tvornica keksa i hranivihproizvoda, \akovo,1923.

Djakova~ki paromlin«Sloga» - Weiss i drugovi,\akovo, 1943.

S.K. Certissa, \akovo,1936.

Hrvatski sokol, \akovo,?.

Sokolsko društvo u\akovu, \akovo, 1934.

Sport klub Gradjanski,\akovo, 1936.

Zadru`na gospodarskabanka d.d., Podru`nicaDjakovo, \akovo, 1923.

Hrvat. Pjeva~ko društvo«Preradovi}» u Djakovu,\akovo, 1934.

Vinogradarska udruga,\akovo, 1914.

Hrvatska `ena, \akovo,1940.

\akova~ki mlin navaljke, Dioni~kodruštvo, \akovo, 1923.

Sportski klub«Certissa» u Djakovu,\akovo, 1931.

Katoli~ko dobrotvornogospojinsko dru{tvo,\akovo, 1926.

Dobrovoljno vatrogasnodru{tvo, \akovo 1927.

Vatrogasni kino, \akovo1927.

Dobrovoljno vatrogasnodru{tvo, \akovo ?

ostali

Prva hrvatska štedionica –Podru`nica Djakovo,\akovo, 1917.

Žitni fond – Poduze}e zauskladištavanje idistribuiranje `itarica injihovih preradjevina,\akovo, 1930.

Centralna eskomptna imjenja~na banka –Podru`nica Djakovo,\akovo, 1923.

Biskupski ordinarijat\akovo, \akovo, 1937.

Gospodarska vo}arska,povrtljarska ivinogradarska zadruga uDjakovu, \akovo, 1924.

~ke, \akovo,1942.

Dobro biskupijeđakova

Dr. Ivan Ribar, Odvjetniku Djakovu, \akovo,1918.

Dr. Vladimir Prebeg, Kr.javni bilje`nik u Djakovu,\akovo, 1902.

Dr. Ivo Kenfelj, Advokat ikr. javni bilje`nik,\akovo, 1931.

Gospodarska, vo}arska,povrtljarska i vinogradarskazadruga Djakovo, \akovo,1925.

Gospodarska zadruga«Vesna», \akovo, 1925.

Suljo Smailbegovi},Mjerni~ka poslovnica,\akovo, 1939.

Zvonko Dra`enovi},Autotax, \akovo,1936.

Felix Fuchs,Otpremnik –Spediteur, \akovo,1927.

Obrtnici

1. Makso Bruck, Knjigotiskara, knji`ara, knjigove`nica i tvornica stampiglija,\akovo, 1927.

2. Makso Bruck, Nakladna knji`ara, knjigotiskara i knjigove`nica, \akovo,1925.

3. Makso Bruck, Knjigotiskara i nakladna tiskara, \akovo, 1929.4. Adam Brajer, Stolarija za gradnju i poku~stvo, \akovo, 1927.5. M. Kraljevi}, Knjigotiskara, \akovo, 1925.6. M. Kraljevi}, Knjigotiskara, \akovo, 1926.7. M. Kraljevi}, Knjigotiskara, \akovo, 1925.8. Ferdo Pletz, Bravarska radionica, \akovo, 1925.9. Mato Lay, Sedlar i tapetar, \akovo, 1927.10. Franjo Miškovsky, Sobo-pismoslikar i li~ilac, \akovo, 1924.11. Franjo Miškovsky, sobo-pismo slikar i li~ilac, \akovo, 1925.12. Viktor A. Pejak, Umjetni~ki fotografski zavod, \akovo, 1927.13. Franjo Pfeffer, Mehani~ka radiona i skladište svih elektri~nih potrepština –

Trgovina šiva~ih strojeva i kota~a, \akovo, 1930.14. Franjo Pfeffer, Skladište šiva~ih strojeva, dvokolica, gramofona i

mehani~kaRadiona, \akovo, 1925.

15. Franjo Pfeffer, Mehani~ka radiona i skladište svih elektri~nih potrepština –Trgovina šiva}ih strojeva i kota~a, \akovo, 1927.

16. Sredoto~na pecara `este, \akovo, 1924.17. Centralna pecara `este, \akovo, ?.18. Biskupijska tiskara \akovo. \akovo, 1933.19. Antun Müller i sin, Strojarsko-mehani~ka radiona, \akovo, 1927.20. Antun Müller i sin, Strojarsko-mehani~ka radiona, \akovo, ?.21. Stjepan Poljak, Gradjevni i poku}ni stolar, \akovo, 1924.22. Franjo Kindl, kroja~, \akovo, 1925.23. Mijo Halasz, Urar i draguljar. \akovo, 1926.24. Mijo Halasz, Urar, draguljar i zlatar, \akovo, 1925.25. Mijo Halasz, Urar, draguljar i zlatar, \akovo, ?.26. Franjo Cindri}, Pekarna, \akovo, 1925.27. Stjepan Vohalsky, Strojo i gradjevni bravar, \akovo, 1924.28. Pavao Stubbe, Prva hrv.-slav. Sred. Maslarina, \akovo, ?.29. Hinko Brand i drug, \akovo, 1924.30. Udru`enje zanatlija za srez \akovo, \akovo, 1938.31. Obrtna komora – Povjereništvo `upske izpostave Velike `upe Baranja za

kotar \akovo, \akovo, 1945.

Trgovina

32. Ladislav Hager, Veliko skladište razne staklarske robe, \akovo, 1925.33. Ladislav Kerschner, Trgovina mješovite robe, tvornica kre~a, prodaja

cementa, pieska i ljepenke, \akovo, 1914.

Popis izlo`enih memoranduma

34. Ladislav Kerschner, Industrija kre~a, prodaja cementa, pijeska,šljunka,Ljepenke za izradu zida i pokrivanje krovova na veliko i malo,\akovo, 1926.

35. Ladislav Kerschner, Trgovina mješovite robe, tvornica kre~a, prodajacementa, pieska i ljepenke, \akovo, 1923.

36. Josip Šips, \akovo, 1924.37. Josip Šips, \akovo, 1927.38. Josip Šips, Zastupnik Standard oil kompanije iz New Yorka, \akovo,

1922.39. Josip Dollen~i}, Spezerei, porcellan i papier handlung, \akovo, 1878.40. Rudolfo Boda, Trgovina `eljezom i mirodijom «K slonu», \akovo,

1924.41. Rudolfo Boda, Trgovina `eljezom i mirodijom «K slonu», \akovo,

1920.42. Franjo Böhm, Trgovina mješovite robe / Eisen und specerei-handlung,

\akovo, 1924.43. D. Böhm i drug, Veleprodaja `estokih pi}a – vina, rakije, šljivovice,

ruma, liqera itd., \akovo, 1925.44. Franjo Böhm, Gvo`djara, \akovo, 1926.45. Jakob Silberberg, Trgovina na veliko i malo, \akovo, 1933.46. Filip Brodt, Uvoz i izvoz tehni~kih proizvoda, \akovo, 1918.47. D. Reichsman Sohn, \akovo, 1923.48. D. Reichsmana sin, \akovo, 1923.49. D. Reichsmana sin, \akovo, ?.50. D. Reichsmana sin, \akovo, 1923.51. Isidor Loschitz, Trgovina manufakturne robe, \akovo, ?.52. Vatroslav Ratkaj, Trgovina manufakture, kratke, pletene robe i

marama, \akovo, 1924.53. Jakov Türkl, Trgovina ko`a, 1927.54. Atanasije Suboti}, Trgovina gradjevnog drva, \akovo, 1923.55. Mavro Wamoscher, Trgovina gradjevnog drva i tvornica cementne

robe, \akovo, 1927.56. Mavro Vamoscher, Trgovina gradjevnih drva, dasaka, letava i plo~a za

izoliranje, \akovo, 1912.57. Trgova~ki dom Florijana Stanetija, \akovo, 1922.58. Udru`enje trgovaca za srez \akovo, \akovo, 1941.

Društva

59. Djakovarer Walzmühl, Aktiengesellschaft, \akovo, 1923.60. \akova~ki mlin na valjke, Tvornica keksa i hranivih proizvoda,

\akovo, 1923.61. \akova~ki mlin na valjke, Dioni~ko društvo, \akovo, 1923.62. Vinogradarska udruga, \akovo, 1914.63. Sport klub Gradjanski, \akovo, 1936.64. S.K. Certissa, \akovo, 1936.65. Sportski klub «Certissa» u Djakovu, \akovo, 1931.66. Hrvat. Pjeva~ko društvo «Preradovi}» u Djakovu, \akovo, 1934.67. Hrvatski sokol, \akovo, ?.68. Sokolsko društvo u \akovu, \akovo, 1934.

69. Dobrovoljno vatrogasno društvo u Djakovu, \akovo, 1930.70. Dobrovoljno vatrogasno društvo u Djakovu, \akovo, 1927.71. Dobrovoljno vatrogasno društvo u Djakovu, \akovo, ?.72. Vatrogasno kino u Djakovu, \akovo, 192873. Hrvatska `ena, \akovo, 1940.74. Zadru`na gospodarska banka d.d., Podru`nica Djakovo, \akovo, 1923.75. Djakova~ki paromlin «Sloga» - Weiss i drugovi, \akovo, 1943.76. Katoli~ko dobrotvorno gospojinsko društvo \akovo, \akovo, 1935.

Ostalo

77. Biskupski ordinarijat \akovo, \akovo, 1937.~ke, \akovo, 1942.

79. Gospodarska, vo}arska, povrtljarska i vinogradarska zadruga Djakovo,\akovo, 1925.

80. Gospodarska zadruga «Vesna», \akovo, 1925.81. Prva hrvatska štedionica – Podru`nica Djakovo, \akovo, 1917.82. Prva hrvatska štedionica – Podru`nica Djakovo, \akovo, 1937.83. Felix Fuchs, Otpremnik – Spediteur, \akovo, 1927.84. Dr. Švarcmajer Antun, Javni bele`nik u Djakovu, \akovo, ?.85. Dr. Marko Vu~eti}, Advokat, \akovo, 1935.86. Dr. Ivo Kenfelj, Advokat i kr. javni bilje`nik, \akovo, 1931.87. Dr. Ivan Kenfelj, Advokat i javni bilje`nik, \akovo, ?.88. Dr. Ivan Kenfelj, Kr. Javni bilje`nik za I. kotar u Djakovu, \akovo,

\akovo, 1931.89. Dr. Ivan Ribar, Odvjetnik u Djakovu, \akovo, 1918.90. Dr. Vladimir Prebeg, Kr. javni bilje`nik u Djakovu, \akovo, 1902.91. Dr. Žiga Neumann, Kr. `upanijski fizik, \akovo, 1929.92. Mr. Hugo Fuchs, Ljekarna «Sv. Duhu», \akovo, ?.93. Zvonko Dra`enovi}, Autotax, \akovo, 1936.94. Ivan Heiling, Autotax, \akovo, 1928.95. Antun Tomesi}, Autotax, \akovo, 1928.96. Žitni fond – Poduze}e za uskladištavanje i distribuiranje `itarica i

njihovih preradjevina, \akovo, 1930.97. Zajednica doma i škole na Dr` \akovu, \akovo,

1938.98. Suljo Smailbegovi}, Mjerni~ka poslovnica, \akovo, 1939.99. Centralna eskomptna i mjenja~na banka – Podru`nica Djakovo,

\akovo, 1923.100. Gospodarska vo}arska, povrtljarska i vinogradarska zadruga u

Djakovu, \akovo, 1924.

78. Dobro biskupije đakova

. gađanskoj školi i