38
»Umjetnost rije~i« LI (2007) 3–4 Zagreb srpanj – prosinac 183 IZVORNI ZNANSTVENI RAD LEO R A F O L T (Zagreb – Filozofski fakultet) S ONU STRANU @ANRA KRATKA POVIJEST TRAGEDIJE U SVJETLU RANONOVOVJEKOVNIH NORMATIVNIH POETIKA UDK 82–21.0 U radu se kriti~ki razla`u neki problemi vezani uz percepciju `anra tragedije u ranonovovjekovnim normativnim poetikama. Najvi{e se pozornosti poklanja mnogobrojnim nedostatnim, po~esto i pogre{nim, (re)interpretacijama Aristotelovih poeti~kih koncepcija tra- ge- di- je kao `anra i tra- gi~nog kao modusa, odnosno oblika diskurza, kao i nekim srodnostima izme|u aristotelovsko-horacijevske poetike tragedije i nekih najnovijih strukturalisti~kih ili poststrukturalisti~kih koncepcija toga `anra. I. Negdje od sredine 20. stolje}a sve rasprave o tragediji najvi{e se koncentri- raju na problem njezina mogu}eg podrijetla. Prema francuskim klasi~nim filolozima Jean-Pierreu Vernantu i Pierreu Vidalu Naquetu, koji su, ina~e, predstavnici kulturolo{koga ili antropolo{koga tuma~enja tragedije, od porijekla je tragedije mnogo va`nije pitanje kulturnih funkcija toga dram- sko-kazali{nog spektakla ili njegova povijesnog razvoja. Pravo podru~je tragedije, upozoravaju autori, »nalazi se upravo u toj grani~noj zoni, gdje se ljudske radnje ispreple}u s bo`anskim mo}ima, i gdje – bez znanja sudionika – svoje pravo zna~enje dobivaju postaju}i integralnim dijelovima poretka, koji je izvan ~ovjeka i koji ga izbjegava«. 1 Nas ovdje ne}e zanimati proble- mi povijesnog razvitka i kulturnog ustoli~enja tragedije u anti~koj kulturi nego, ponajprije, njezina recepcija u razdoblju renesanse – u epohi koja 1 Jean-Pierre Vernant, Pierre Vidal–Naquet: Myth and Tragedy in Ancient Greece, Zone Books, New York 1990, str. 47.

S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

183

IzvornI znanstvenI rad

Leo R a f o L t (Zag reb – fi lo zof ski fa kul tet)

S onu StRa nu @an Ra

KRat Ka po vi je St tRa ge di je u Svjet Lu Ra no no vov je Kov nih noR ma tiv nih poe ti Ka

udK 82–21.0

U ra du se kri ti~ki raz la`u ne ki prob le mi ve za ni uz per cep ci ju `an ra tra ge di je u ra no no vov je kov nim nor ma tiv nim poe ti ka ma. Naj vi{e se po zor nos ti pok la nja mno gob roj nim ne dos tat nim, po~es to i pog re{nim, (re)in ter pre ta ci ja ma Aris to te lo vih poe ti~kih kon cep ci ja tra­ge­di­je kao `an ra i tra­gi~nog kao mo du sa, od nos no ob li ka dis kur za, kao i ne kim srod nos ti ma iz me|u aris to te lov sko-ho ra ci jev ske poe ti ke tra ge di je i ne kih najnovi jih struk tu ra lis ti~kih ili poststruk tu ra lis ti~kih kon cep ci ja to ga `an ra.

i.

neg dje od sre di ne 20. sto lje}a sve ras pra ve o tra ge di ji naj vi{e se kon cen tri­ra ju na prob lem nje zi na mo gu}eg pod ri jet la. pre ma fran cus kim kla si~nim fi lo lo zi ma jean­pier reu ver nan tu i pier reu vi da lu naque tu, ko ji su, ina~e, pred stav ni ci kul tu ro lo{ko ga ili an tro po lo{ko ga tu ma~enja tra ge di je, od po ri jek la je tra ge di je mno go va`ni je pi ta nje kul tur nih fun kci ja to ga dram­sko­ka za li{nog spek tak la ili nje go va po vi jes nog raz vo ja. pra vo pod ru~je tra ge di je, upo zo ra va ju au to ri, »na la zi se up ra vo u toj gra ni~noj zo ni, gdje se ljud ske rad nje is prep le}u s bo`an skim mo}ima, i gdje – bez zna nja su dio ni ka – svo je pra vo zna~enje do bi va ju pos ta ju}i in teg ral nim di je lo vi ma po ret ka, ko ji je iz van ~ov je ka i ko ji ga iz bje ga va«.1 nas ov dje ne}e za ni ma ti prob le­mi po vi jes nog raz vit ka i kul tur nog us to li~enja tra ge di je u an ti~koj kul tu ri ne go, po naj pri je, nje zi na re cep ci ja u raz dob lju re ne san se – u epo hi ko ja

1 jea n­pier re ver na nt, pier re vi dal–naquet: Myth and Tra ge dy in An cie nt Gree ce, Zo ne Boo ks, new Yo rk 1990, str. 47.

Page 2: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

184

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

se up ra vo smat ra rod nim mjes tom poe ti~ke svi jes ti eu rop ske knji`ev nos ti ra nog no vov je kov lja.

na ovo me mjes tu nas to jat }emo, uk rat ko, po nu di ti pri kaz po vi jes no poe­ti~ko ga raz vo ja tra ge di je kao i tra di ci ju nje zi na tu ma~enja, po naj pri je u kon­tek stu ta li jan sko ga 16. sto lje}a, pri ~emu }e nas ma nje za ni ma ti {to tra ge di ja uis ti nu je st. nai me, po ku{at }emo is tra`iti {to je po je di na knji`ev na kul tu ra mis li la da tra ge di ja pred stav lja ili {to je za od re|enu knji`ev nu i in ter pre ta tiv­nu za jed ni cu spo me nu ti `anr zna~io. ali na{ je in te res za »`anr tra ge di je« na ovom mjes tu pri je po vi jes no poe ti~ki ne go li suv re me no­teo rij ski. de nis po ni` upo zo ra va ka ko je ter min tra ge di je zap ra vo sta ro gr~ki ob lik ko ji ula zi po naj pri je u la tin ski je zik te, na pos ljet ku, u sve mo der ni je ili pak na rod ne je zi ke: prim je ri ce u ta li jan ski je zik s dan teom neg dje oko 1307. go di ne, u fran cus ki je zik oko 1351. go di ne, u {pa njol ski je zik, vr lo vje ro jat no, oko 1438. go di ne, u en gles ki je zik s geof freyem Chauc he rom, dak le iz me|u 1385. i 1400. ili, ko na~no, u nje ma~ki je zik s han som Sac hsom neg dje oko 1530.2 S dru ge pak stra ne, u po vi jes no­poe ti~koj per spek ti vi si tua ci ja ni je ta ko jed nos tav na. tra ge di ja u kon tek stu poe ti~kih i au to poe ti~kih in ter pre­ta ci ja dra ma ti~ara ta li jan sko ga quattro cen ta pred na{im se o~ima pret va ra u kraj nje flui dan po jam, od nos no u anrov sku od red ni cu bez io le pre ciz ni jeg, da ne ka`emo ka non skog, od re|enja. na rav no, u knji`ev noj kul tu ri ba ro ka, s po ja vom no vih glaz be no­dram skih ob li ka, si tua ci ja se do dat no kom pli ci­ra. fran cus ki knji`ev ni pov jes ni~ar i kom pa ra ti st Chris tian Biet tvr di da se tra ge di ja, na kon (re)ka no ni za ci je u ta li jan skom hu ma niz mu i re ne sansi, u raz dob lju ba ro ka jav lja »pod dru gim for ma ma«, tj. kao (a) ko le gij ska isu so­va~ka tra ge di ja (les tra gédies de col lèges), kao (b) dram ska pas to ra la (la pas to ra le dra ma tique), kao (c) tra gi ko me di ja (la tra gi-co médie) i kao (d) vi so ko raz vi je­na »tra ge di ja s (ka za li{nim) nap ra va ma« (la tra gédie à mac hi nes).3 na ta kav na~in raz mi{lja i ta li jan ski teat ro log i pov jes ni~ar ka za li{ta Sil vio d’a mi co ko ji go vo ri o ta li jan skoj ali i eu rop skoj tra ge di ji kao o svo jev r snom `an ru u us pos tav lja nju, ili o ~eti ri fa ze nje zi na knji`ev no po vi jes no ga raz vo ja: od (a) hu ma nis ti~ke tra ge di je po uzo ru na Se ne ku, pa pre ko (b) re ne san sne kla si~no­aris to te lov ske tra ge di je, sve do (c) pr vog po ku{aja ob no ve tra ge di­je ko ja do vo di do us pos ta ve me lod ra me ili (d) po ku{aja us pos ta ve tra ge di je pre ma {panjol skom ili fran cus kom ti pu, tek pot kraj 17. sto lje}a.4 dak le, tra­

2 usp. de nis po ni`: Tra ge di ja, dr av na za lo` ba Slo ve ni je, Ljub lja na 1994.3 usp. Chris tian Biet: La tra gédie, ar ma nd Co lin, pa ris 1997.4 usp. Sil vio d’a mi co: Po vi je st dram skog teat ra, nZmh, Zag reb 1972. Ri je~ je o

kla si cis ti~ kom ti pu tra gi~ ke dra ma tur gi je.

Page 3: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

185

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ge di ja ni po{to ni je dram ski anr ko ji bis mo mog li jed noz na~no i bez os tat ka obuh va ti ti. nor throp frye, prim je ri ce, spo mi nje dva kraj nje nep rih vat lji va, op re~na ili re duk tiv na sta va ko ja se uz tra ge di ju ve zu ju. pr vi stav au tor na zi­va fa ta lis ti~kim, po ko jem tra ge di ja re do vi to uka zu je na sve mo} »iz vanj ske sud bi ne«. ta sud bi na, zap ra vo, pos ta je glav nom li ku, ju na ku, iz vanj skom tek na kon {to je tra gi~ni pro ces pok re nut; tu je tra ge di ja iz jed na~ena s iro ni jom (sud bi ne). ^in ko ji stav lja tra gi~ni pro ces u pok ret, s dru ge pak stra ne, mo ra pr ven stve no bi ti pre kr{aj ne ko ga mo ral nog za ko na, ljud skog i bo`anskog. na taj na~in, tra gi~na kriv nja ~esto se neop rav da no po ve zu je s gri je hom i eti~kim pri jes tu pom.5 tak va ~es to ne dos tat na tu ma~enja pra ti la su `anr tra ge di je sve ta mo od po~eta ka nje zi na tu ma~enja u sred nje mu vi­je ku, pre ko in ten ziv ni jih po ku{aja ka no ni za ci je u raz dob lju re ne san se, sve do ne kih mo der nih teo ri ja, u ko ji ma se in te res za tra ge di ju ~esto uk la pa u {iro ko an tro po lo{ko ili fi lo zof sko is tra`iva nje tra gi~nog.6

ii.

u poe ti~kim trak ta ti ma ta li jan ske re ne san se nai la zi mo na dvi je sre di{nje to~ke ili dva os nov na na~ina pri je no sa tra ge diog raf skog nas lje|a iz raz dob­

5 usp. nor throp frye: Ana to mi ja kri ti ke, nap ri jed, Zag reb 1979. Kla si ~an je prim jer Edip u ko jem pro ta go ni st pre kas no saz na je da je prek r {io ne ke os nov ne mo ral ne za ko ne na ko ji ma za jed ni ca po ~i va. dak le, edip ne mo`e ut je ca ti na vlas ti tu sud bi nu, na nes re }u ko ja je pos lje di ca iz vanj skih fak to ra. ono {to pot vr |u je frye vo tu ma ~e nje tra ge di je kao iro ni je sud bi ne o~ig led no je. nai me, edip je od sâmog po ~et ka obi lje en nes ret nom sud bi nom na ko ju ne mo e ut je ca ti i ~i je pos lje di ce mo e je di no i{ ~e ki va ti. Za to je ona, is ti ~e frye, li ku iz vanj ska i dje lat na a pos te rio ri – ka da je ve} pre kas no da bi se ne{ to u~i ni lo, ka da je ne mo gu }e ne{ to u~i ni ti.

6 nas }e ov dje, po naj pri je, za ni ma ti re cep ci ja aris to te lo va poe ti~ kog trak ta ta u kon­tekstu eu rop ske ili, oso bi to, ta li jan ske knji ev ne kul tu re re ne san se. to zna ~i da se ne }e mo ba vi ti pi ta nji ma struk tu re ili pak pos tan ka (iz vo ri{ ta) gr ~ke tra ge di je i sli~ nim kla si~ no fi lo lo{ kim prob le mi ma. Za tu prob le ma ti ku, kao i za iz ved be na obi lje` ja sta rog r ~kih tra ge di ja, usp. Zo ran Sto ja no vi}: Pi ta nje tra ge di je. u: Zo ran Sto ja no vi} (ur.): Teo ri ja tra ge di je, no lit, Beog rad 1984, jea n­pier re ver na nt, pier re vi da l­naquet: Myth and Tra ge dy in An cie nt Gree ce, Chris tian Biet: La tra gédie, jo van hris ti}: O tra ge di ji. De set ese ja, fi lip vi{ nji}, Beog rad 1998, Kla ra gönc moa ~a nin: Gr ~ka tra ge di ja. u: Iz ved be na obi lje` ja kla si~ nih ka za li{ nih ob li ka: gr ~ka tra ge-di ja – in dij ska nät ya – ja pan ski nö, hr vat sko fi lo lo{ ko dru{ tvo – Bib lio te ka knji ev na smot ra, Zag reb 2002; günther pat zig: An ti ke Tra gödien phi lo sop hie: Pla ton und Aris to te les. u: Wer ner fri ck, ge sa von es sen, fa bian Lam pa rt (hg.): Die Tra gödie. Ei ne Leit gat tu ng der eu ro päis chen Li te ra tur, Wal lstein, göttin gen 2003.

Page 4: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

186

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

lja sta rog vi je ka u ra no eu rop sko no vov je kov lje. to su aris to te lov poe ti~ki trak tat O pjes ni~kom umi je}u (Pe rì poiëtikës) i ho ra ci je va iii. epis to la pi zo ni ma (Epis tu la ad Pi so nes), jed nos tav no nas lov lje na jo{ u an ti ci – O pjes ni{tvu (Ars poe ti ca). u raz dob lju eu rop sko ga sred njeg vi je ka aris to te lov poe ti~ki spis ni je pos ve ne poz nat, no je di ni poe ti~ki tek st ko ji ula zi u hu ma nis ti~ko knji`ev no nas lje|e ho ra ci je va je pos la ni ca. taj kra}i spis u ta li jan skoj je knji`ev noj kul tu ri izaz vao niz ko men ta ra te je »hora ci jev sko« tu ma~enje do mi ni ra lo sve do po lo vi ce 16. sto lje}a.7 naj zna~ajni jim tre nut kom za dalj nji raz voj ta li jan ske (ali i eu rop ske) knji`ev nos ti mo ra li bis mo, ipak, smat ra ti ot kri}e aris to te lo va spi sa. u tre nut ku kad je nje go va Poe ti ka ot kri ve na, pre ko ara pa u 12. sto lje}u, ona ni je od mah nai{la na po zi tiv nu re cep ci ju. nje go vi su se poe ti~ki pro pi si, isti~e Wein be rg, smat ra li su vi{e »o{trim« i sko las ti~kim, sto ga preus ko ve za nim uz sred njov je kov nu tra di ci ju.8 na da lje, struk tu ra aris to te lo va trak ta ta bi la je pre zah tjev na za re ne san sno ~ita telj stvo, oso bi to zbog ve li kih la ku na u tek stu, a ana li zi ra ni kor pus dra ma is to me je ~ita te lju bio ug lav nom i ne poz nat. mno go prik lad ni jim ~inio se pla to nov poe ti~ki nauk. pla ton pak o pjes ni~ko me umi je}u ras prav lja u Re pub li ci, Io nu i Za ko ni ma, pri ~emu s pre zi rom i bez ok li je va nja od ba cu je imi ta tiv no pjes ni{tvo, ko je je sa mo od blje sak, pres li ka ide ja i ~is tih for mi. imi ta ci ja ide ja u pjes ni{tvo za nje ga je zbog to ga »sa mo ne ka vr st za ba ve, a tra gi~ni pjes ni ci su tek imi ta to­ri naj vi{e vr sti«.9 Sva ka ko ne po pu lar ni ji, aris to te lov spis u sred njem vi je ku bio je poz nat je di no pre ko aver roëso va arap skog ko men ta ra iz 12. sto lje}a

7 od va` ni jih ko men ta to ra ho ra ci ja tre ba spo me nu ti h. ac ro na, por phyrio na, C. Lan di na te, oso bi to, io do cu sa Ba diu sa as cen siu sa. Ber na rd Wein be rg, iz me |u os ta log, tvr di ka ko je po pu lar no st ho ra ci je ve pos la ni ce vid lji va i po ma te ri jal nom po ras tu ko men ta ra i glo sa ko je nas ta ju uz ho ra ci jev trak tat, po tom po sve ve }oj kva li te ti tih ko men ta ra, eg ze ge za i, na kra ju, po mno{ tvu ut je ca ja i asi mi la ci ja ho ra ci je vih poe ti~ kih na ~e la u raz dob lju ci nque cen ta i sei cen ta. usp. Ber na rd Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce, i–ii, Chi ca go uni ver si ty pre ss, Chi ca go 1961.

8 u sred nje mu vi je ku poe ti~ ki su pro pi si ug lav nom i{~i ta va ni iz rim skih re to ri~ kih spi sa. Zbog to ga se ne mo e go vo ri ti o raz vi je ni jem sred njov je kov nom poe ti~ kom nau ku. ipak, sred njov je kov ne su poe ti ke po ku {a va le na met nu ti ne ke nor me, pro pi se po ko ji ma bi se tre ba lo pi sa ti i, {to vi {e, ti su pro pi si zap ra vo sti lis ti~ ke pri ro de. u nji ma se go vo ri o stro gim pod je la ma na sti lo ve i og ra ni ~e nom in ven ta ru re to ri~ kih sred sta va ko ja su sva kom sti lu prik lad na. usp. jo dy en de rs: The Me die val Theat re of Cruel ty. Rhe to ric, Me mo ry, Vio len ce, Cor ne ll uni ver si ty pre ss, it ha ca – Lon don 1999. i hen ry an sgar Kel ly: Tra ge dy and Co me dy from Dan te to Pseu do – Dan te, Ca li for nia uni ver si ty pre ss, Ber ke ley – Los an ge les – Lon don 1999. te u slje de }im pog lav lji ma ove ras pra ve.

9 mi ros lav Be ker: Po vi je st knji ev nih teo ri ja, Sveu ~i li{ na nak la da Li ber, Zag reb 1979, str. 18.

Page 5: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

187

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ili nje go va kas ni jeg la tin skog pri je vo da u 13. sto lje}u iz pe ra her man nu sa ale ma nu sa. taj la tin ski pri je vod pr vi je put otis nut u ve ne ci ji 1481. go di­ne, pu na dva de set lje}a pri je pr vo ga la tin sko ga pri je vo da ta li ja na gior gia val le iz 1498. go di ne.10 tek u pr vo me de set lje}u 16. sto lje}a, to~ni je 1508. go di ne, ve ne ci jan ski je tis kar al do ma nu zio tis kao i gr~ko iz da nje aris to te­la. pri je vod Poe ti ke iz pe ra ales san dra paz zi ja iz 1536. pos ta je stan dar dnim iz da njem za sve va`ni je poe ti~ke ko men ta re 16. sto lje}a. Kao pos lje di ca ubr­za ne di fu zi je i sve ve}ega bro ja ko men ta tor skih re fe ren ci, aris to tel us ko ro pos ta je poe ti~ki au to ri tet jed nak ho ra ci ju.

pri je opi sa re cep ci je na ko ju je aris to te lov poe ti~ki trak tat nai{ao u ta­li jan skim knji`ev nim kru go vi ma tre ba lo bi upo zo ri ti na kri te ri je po ko ji ma aris to tel vred nu je ili opi su je i in ter pre ti ra tra ge di ju u od no su na dru ge `an ro ve ko je tu ma~i u svo jem nau ku u pjes ni~kom umi je}u. Zna~aj no je, prim je ri ce, na po me nu ti ka ko je po lo`aj tra ge di je i ko me di je u ta li jan skim re ne san snim poe ti ka ma bio do nek le raz li~it pre te`ito zbog dva raz lo ga. pr vo, u sred njem vi je ku pos to ji pu no trak ta ta o ko me di ji, no o tra ge di ji se kao o dram skom/kazali{nom `an ru ne go vo ri. dru go, sred njov je kov ni su tuma~i tra gi~kog umi je}a ug lav nom go vo ri li o tra gi~nom sti lu, tra gi~noj re to ri ci i ob li ku go vo ra (mo dus di cen di), pri ~emu se »tra gi~no« ni kad ni je ve zi va lo uz an rov ske ti po lo gi je. Wein be rg sto ga ut vr|uje ka ko su ne ki sred­njov je kov ni ko men ta to ri aris to te lo va trak ta ta zap ra vo nad re di li re to ri~ku oz na ku sti lus tra gi cus ~ita vom »`an ru« tra ge di je, o ~emu svje do~i i upot re ba oz na ke ge ne ra tra gi ca za stil sko­re to ri~ka obi lje`ja naj raz li~iti jih `an ro va.11 S tim mo ra mo ra~una ti, tvr di Wein be rg, ka da us po re|uje mo na~in na ko ji su ta li jan ski poe ti~ari pris tu pa li `an ro vi ma tra ge di je ili ko me di je. dak le, tra ge di ju ta li jan ski au to ri­poe ti~ari ni su shva}ali sa mo kao an ti~ki `anr

10 o aver roëso vu ko men ta ru go vo ri se tek us put no i pri tom se pr ven stve no is ti ~e nje go va pos red ni~ ka, ko men ta tor sko­pri re di telj ska ulo ga. no to ga bis mo au to ra, zapravo, tre ba li smat ra ti zas lu` nim za kas ni ju eu rop sku re cep ci ju aris to te lo va trak ta ta. uz to, ko men ta ri i pri je vo di ko ji sli je de na kon {to se pri je vo d­ko men tar her man nu sa ale ma nu sa udo ma }io u eu rop skim kul tur nim sre di{ ti ma, oso bi to ta li jan skim, po mno go ~e mu sli je de aver roësov ko­men ti ra ni pri je vod. usp. Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce.

11 pos ve smo svjes ni to ga da se ter min `an ra te{ ko mo e ra bi ti za opis knji ev nih os tva ra ja sred njov je kov ne knji ev nos ti, zbog ~e ga smo ga re do vi to stav lja li u na vod ni ke. ipak, a ko se go vo ri iz per spek ti ve ta li jan skih poe ti ~a ra ci nque cen ta i sei cen ta, ta da se mo e ko ris ti ti ter mi nom an ra bez stra ha od nep re ciz nos ti. jer ta li jan ski su au to ri­poe ti ~a ri iz tog raz dob lja, uis ti nu, sred njov je kov ne ref lek si je o sti lus tra gi cus od nos no gene ra tra gi ca ~es to tu ma ~i li kao (poe ti~ ke) ref lek si je o pri ro di `an ra tra ge di je, o ~e mu iscr pno go vo ri Wein ber go va mo no­g ra fi ja. Za sred njov je kov na poi ma nja ro da i `an ra usp. ha ns Ro be rt jau ss: Teo ri ja ro do va i knji ev no st sred nje ga vi je ka, »um jet no st ri je ~i«, 3/1970, str. 327–352

Page 6: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

188

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ne go, po naj vi{e, kao aris to te lov ski `anr, od nos no `anr ko ji je na kon an ti ke bio rein ter pre ti ran kao mo dus di cen di, za raz li ku od ko me di je ko ja za dr`ava oz na ku dram sko ga an ra. jer tra ge di ja je poe ti~ki nor mi ra na aris to te lo vim trak ta tom, za raz li ku od ko me di je, o ko joj aris to tel go vo ri vi{e us put no, ba­rem onaj dio nje go va trak ta ta o pjes ni{tvu ko ji je sa~uvan. to nas na vo di na slje de}i zak lju~ak: aris to tel do mi ni ra u svim ras pra va ma o tra ge di ji od 16. sto lje}a, ali ne i unu tar po le mi ka o ko me diog raf skom umi je}u; tra ge di ju je ta ko mnogo te`e poe ti~ki de fi ni ra ti, jer su sred njov je kov ni au to ri »pro{iri li« nje zi no zna~enje na »tra gi~ki stil«.12

aris to tel u svo joj Poe ti ci po la zi od onog {to je »os nov no i naj va`ni je«, tj. opi sa ep skog pjes ni{tva, tra ge di je, ko me di je, sas tav ljanja di ti ram ba i ve li­kog di je la »svi ra nja na fru li i cit ri«.13 Sve to fi lo zof de fi ni ra kao opo na{anje, od nos no mi mesis. Spo me nu ti se ob li ci raz li ku ju tro ja ko: ti me {to opo na{aju raz li~itim sred stvi ma, raz li~ite pred me te i na raz li~ite na~ine. tra ge di ja se po naj pri je od re|uje ti me {to opo na{a lju de ko ji ra de, lju de u ak ci ji, ali po­naj pri je – »bo lje od nas«.14 u {es toj gla vi trak ta ta au tor na slje de}i na~in, vr lo sa`eto, jez gro vi to, de fi ni ra tra ge di ju:

tra ge di ja je [...] opo na{anje oz bilj ne i cje lo vi te rad nje prim je re ne ve li~ine uk­ra{enim go vo rom, i to sva kom od vr sta uk ra{ava nja na po se u od go va ra ju}im di je lo vi ma tra ge di je; opo na{anje se vr{i ljud skim dje la njem a ne na ra ci jom i ono sa`alje njem i stra hom pos ti`e o~i{}enje tak vih os je}aja.15

12 usp. Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce. Za ne{ to iscr­pni ji pri kaz po lo a ja i tu ma ~e nja an ra tra ge di je u sred njov je kov nim trak ta ti ma o um jet nos ti, je zi ku ili pjes ni{ tvu usp. hen ry an sgar Kel ly, nav. dj. i Ideas and For ms of Tra ge dy from Aris tot le to Mid dle Ages, Cam brid ge uni ver si ty pre ss, Cam brid ge, od nos no u slje de }im pog lav lji ma ove stu di je. o tim po pi si ma knji ev nih ro do va u knji ev nos ti eu rop skog sred njov je kov lja iscr pno go vo ri er nst Ro be rt Cur tius: Eu rop ska knji ev no st i la tin sko sred njov je kov lje, nap ri jed, Zag reb 1998. u pog lav lji ma nas lov lje nim Sis tem sred njov je kov nih sti lo va ili Ro do vi i po pi si au to ra. Spo­me nu ti au tor, prim je ri ce, upo zo ra va i na za nim lji vu po ja vu ka no ni za ci je od re |e nih au to ra u knji ev nos ti ma, od nos no knji ev nim kul tu ra ma eu rop skog sred njov je kov lja. dru gim ri je ~i ma, pa ra lel no sa sma nje njem bro ja pi sa ca ko ji ula ze u ka non eu rop ske knji ev nos ti, sma nju je se i broj `an ro va ko ji u taj ka non ula ze. prim je ri ce: »Broj tra gi~ kih pjes ni ka svo di se od pet na tri (es hil, So fok lo, eu ri pi d)«, is to, str. 266. dak le, na re ne san sne poe ti ke uve li ke su ut je ca li sred njov je kov ni ka ta lo zi ka non skih pi sa ca ili onih au to ra ko je er nst Ro be rt Cur tius svr sta va u ka te go ri ju kla si ka eu rop ske knji ev nos ti (clas si cus).

13 aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, pre veo i pri re dio Zdes lav du kat, au gu st Ce sa rec, Zag reb 1983, str. 11.

14 is to, str. 13.15 is to, str. 18. Za iscr pnu »lo gi~ ku« ana li zu aris to te lo ve de fi ni ci je usp. pab st m.

Bat tin: Aris to te lo va de fi ni ci ja tra ge di je u Poe ti ci, »Knji ev na smot ra«, 31–32/1978.

Page 7: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

189

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

a kao ele men te tra ge di je au tor na vo di – fa bu lu, ka rak te re, dik ci ju, mis li, vi zual ni dio i skla da nje nap je va – i is ti~e ka ko tra ge di ja ni po{to ni je opo na{anje lju di ne go ljud skih dje la. Za aris to te la su u an ru tra ge di je ipak naj va`ni ji do ga|aji ili fa bu la – rad nja je uvi jek pri mar na. u dram skoj rad nji ko ja, po aris to te lu, mo ra nu`no bi ti cje lo vi ta ili pot pu na, pos to je dva bit na struk tur na ele men ta, ob rat i pre poz na va nje. na te me lju te for mal no­struk­tur ne na po me ne au tor raz li ku je jed nos tav ni je fabule od slo`enih tra gi~nih fa bu la kao i ~eti ri vr ste tra ge di ja: is prep le te nu, jed nos tav nu, tra ge di ju pat nji i tra ge di ju ka rak te ra. ta kav krat ki preg led aris to te lo va tu ma~enja va lja nam do pu ni ti po ne kim ko men ta rom. paul a. Can tor is ti~e ka ko je aris to tel, iz da na{nje per spek ti ve, `rtva »esen ci jal nog hu ma niz ma«, od nos no ilu zi je da stva ri ima ju vje~nu bit ili vje~nu na rav, {to je, u kraj njem slu~aju, ne po vi jes­ni na~in mi{lje nja. nai me, ter min, pojam ili ri je~ ko ja da nas zna~i »`anr« (gen re) aris to tel ne ri jet ko ra bi u dva ob li ka, kao ei dos ili kao sche ma ta. Raz li ka iz me|u ta dva poj ma, pre ma Can to ru, zapravo je raz li ka iz me|u unut ra{nje i iz vanj ske for me ili iz me|u sa dr`aja i ob li ka – pri ~emu »pro ci jep« iz me|u ei dos i sche ma ta im pli ci ra raz li ku iz me|u his to rij skog i tran shis to rij skog mi{lje nja.16 po jed nos tavnje no re~eno, aris to te lov ei dos je za Can to ra ideal na i unut ra{nja struk tu ra an ra ko ja je nep rom jenlji va i ni je ve za na uz od re|eni kul tur no po vi jes ni kon tek st ili uz au tor sku poe ti ku; s dru ge stra ne, sche ma ta pred stav lja iz vanj sku for mu an ra, sku pi nu for mal nih ka rak te ris ti ka ko je od­re|eni anr obi lje`ava ju. ia ko Can tor ne ob ja{nja va tu di ho to mi ju, os ta je nam nas lu ti ti ka ko pod eidos tra ge di je on svr sta va ide ju tra gi~nog, o ko joj se ma lo go vo ri u aris to te la, dok pod oz na kom sche ma ta ra zu mi je va na~in for mal ne, te mat sko­sa dr`ajne i iz ved be ne or ga ni za ci je tra ge di je kao kla si~no­an ti~kog dram skog `anra ko ji je re ci pi ran u eu rop skom ra nom no vov je kov lju.

osim kri ti~kog pri je vo da mar ti na Kuz mi}a iz 1912. go di ne, je di ni je pos to je}i pri je vod aris to te lo ve Poe ti ke onaj Zdes la va du ka ta iz 1983. go di ne, za nim ljiv po tom {to je pop ra}en iscr pnim ko men ta ri ma, zapravo preu ze tim iz pos to je}ih an gloa me ri~kih pri je vo da aris to te la.17 Zdes lav du kat is ti~e dva te melj na raz lo ga zbog ko jih aris to tel tra ge di ju prog la{ava mno go sa­

16 usp. paul a. Can tor: Aris tot le and the his to ry of tra ge dy. u: da vid per ki ns (ed.): Theo re ti cal Is sues in Li te ra ry His to ry, har va rd uni ver si ty pre ss, Cam brid ge/mass. – Lon don 1991. autor pret pos tav lja ka ko bi aris to tel, da je ko jim slu ~a jem mo gao poz na va ti raz voj ro ma na u 19. sto lje }u, vje ro jat no tra io sche ma tu ro ma na za ut je lov lje nje svo jev r snog ei do sa tra ge di je. nje go va raz mat ra nja uva a va ju i naj no vi ji pris tu pi tra ge di ji, oso bi to ter ry eag le ton u mo nog ra fi ji Sweet Vio len ce: the Idea of the Tra gic, Blac kwe ll, Lon don 2003, ko ji aris to te lov sku dis tin kci ju iz me |u ei do sa i sche ma te shva }a kao dis tin kci ju tra ge di je i tra gi~ nog.

17 du ka to vim }e mo se ko men ta ri ma slu i ti svjes ni nji ho va kom pi la cij skog ka rak te ra.

Page 8: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

190

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

vr{eni jim knji`ev nim, od nos no um jet ni~kim, ob li kom od ep skog pjes ni{tva. pr vi raz log on na zi va teo rij skim, jer tra ge di ja se doi ma sa vr{eni jim ob li kom mi me ze – po naj vi{e sto ga {to opo na{a »ko ris te}i se ve}im bro jem sred sta va, prim je ri ce gla som, mi mi kom«, scen skim rek vi zi ti ma, nap je vi ma ili sli~nim iz ved be nim ele men ti ma ko ji ma se ep ne ko ri sti. Zbog to ga je tra ge di ja sin­kre ti~ki ob lik mi me ze, tj. `anr u ko je mu se gle da te lji po ku{ava ju za di vi ti raz no li ko{}u, iz ved be nim i knji`ev nim ele men ti ma is to dob no. dru gi raz log na zi va po vi jes nim zbog to ga {to se tra ge di ja ~es to prog la{ava za vr{nom to~kom u po vi jes nom raz vo ju pjes ni~ko ga umi je}a ili sa vr{enim ob li kom ne sa mo dram skog pjes ni{tva ne go i um jet ni~ke knji`ev nos ti uop}e. jer ci je li je raz voj pjes ni~kog umi je}a zap ra vo us mje ren pre ma tra ge di ji kao te lo su i zak lju~noj to~ki du got raj nog pro ce sa nas ta ja nja i usa vr{ava nja knji`ev nih ob li ka.18 Ra{~la nu ju}i aris to te lo vu de fi ni ci ju, du kat do la zi do zak lju~ka da je rad nja, tj. ~in ko ji ot po~inje mo sa svo jev r snim ci ljem ili svr hom u vi du, zap ra vo os nov ni mo me nt tra ge di je. tra ge di ja je za aris to te la dram ski `anr ko ji re do vi to mo ra ima ti po~etak, sre di nu i za vr{etak kao tri bit na struk tur­na ele men ta – tri eta pe po mo}u ko jih se raz vi ja dram ska rad nja. ^esto se go vo ri ka ko je klju~na nor ma tiv no poe ti~ka za ko ni to st aris to te lo va trak ta ta up ra vo fa bu lar na cje lo vi to st. nje zi no pr ven stvo ne is ti~u sa mo re ne san sne poe ti ke; suv re me ni su teo re ti~ari ta ko|er ~es to is ti ca li fa bu lar nu cje lo vi to st kao iz nim no va`nu oso bi to st u iz grad nji dram ske rad nje.19 dru gim ri je~ima re~eno, za vr{eno st i cje lo vi to st dram ske rad nje zap ra vo pod ra zu mi je va os tva­re nje ci lja (te los) i svjes nu nam je ru da se pos tig ne od re|ena svr ha.20 Bit no je obi lje`je tra gi~kog umi je}a nje go va te leo lo gi~no st ili jas no us mje re na ak tiv­no st ko ja pos je du je do vr{eno st i cilj kao nor me u iz grad nji fa bu le.21

dru gi va`an mo me nt u poe ti~ko me opi su tra ge di je proiz la zi naj pri je iz nje zi ne us po red be s epom i ko me di jom. tra ge di ja se od epa raz li ku je dram skim, »di ja lo{kim« na~inom pred stav lja nja, dok se od ko me di je raz li­ku je uz vi{enim ob jek tom/predmetom pri ka zi va nja, od nos no opo na{anja. She mat ski to mo`emo pri ka za ti ovako:

18 usp. aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 102–103.19 usp. man fred pfis ter: Dra ma: teo ri ja i ana li za, hC iti, Zag reb 1998.20 usp. aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 104–135.21 ti me se ni po{ to ne uma nju je fa bu lar na cje lo vi to st os ta lih dram skih an ro va, oso bi to

ko me di je, ne go se tra ge di ja pred stav lja kao naj sav r {e ni ji ob lik ar hi tek ton ske iz grad nje fa bu le dram skih tek sto va.

Page 9: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

191

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

`anr / opo na{anjeob je kt opo na{anja na~in opo na{anja

vi so ko nis ko dram sko na ra tiv no

ep + – – +

ko me di ja – + + –

tra ge di ja + – + –

na rav no, tre ba ima ti na umu da aris to tel, us po re|uju}i ep i tra ge di ju, su pos tav lja dva raz li~ita knji`ev na (ne sa mo dram ska) `an ra. u tom smis lu, ob lik tra ge di je us po re|uje se s ob li kom ko ji pri pa da raz li~itoj `an rov skoj ka te go ri ji ili, lo gi~ki re~eno, ep sko pak pjes ni{tvo pri pa da sas vim raz li~itom vi{em rod nom poj mu od tra ge di je. ako tra ge di ju pro mat ra mo kao dram ski `anr, dak le ona ko ka ko ju je pro mat rao aris to tel, ta da bis mo ep sko pjes­ni{tvo mo ra li svr sta ti u ka te go ri ju na ra tiv nih `an ro va.22 aris to tel je up ra vo sto ga i uveo raz li ko va nje ob jek ta i na~ina opo na{anja, vr lo vje ro jat no ka ko bi nag la sio lo gi~nu po ve za no st sa dr`aj nih (ob je kt ili {to opo na{a tra ge di ja) te for mal nih (na~in ili ka ko opo na{a tra ge di ja) kri te ri ja u od re|enju `an ra. pri do da mo li aris to te lo voj she mi, zap ra vo ti po lo gi ji `an ro va ko ji se mo gu od re di ti ob jek tom i na~inom opo na{anja, `anr pa ro di je ko ji aris to tel spo­mi nje tek us put no, do bi va mo slje de}u tab li cu:

ob je kt / na~in dram sko na ra tiv no

vi so ko tra ge di ja epo pe ja

nis ko ko me di ja paro di ja

fran cus ki knji`ev ni teo re ti~ar géra rd ge net te, na te me lju spo me nu tih raz gra ni~enja, uvo di dvi je va`ne dis tin kci je u poi ma nje knji`ev nih ka te go­ri ja tra ge di je ili tra gi~no ga. pr vu dis tin kci ju au tor na zi va mo del skom te pri tom raz li ku je: (a) ple me ni tu ili oz bilj nu dra mu, tra ge di ju (le dra me nob le ou sérieux), od (b) ple me ni tih ili oz bilj nih pri~a, epa (le récit nob le), i (c) nis ke dra me, ko me di je. dru gu dis tin kci ju na zi va an tro po lo{kom i tu po naj pri je raz mat ra aris to te lo vo poi ma nje tra gi~noga u pog lav lji ma od 6. pa sve do 19. nas ov dje za ni ma pr ven stve no pr va spo me nu ta dis tin kci ja jer se po njoj tra ge di ja i uk la pa u ({iri) anrov ski kon tek st tzv. oz bilj ne dra me. She mat ski

22 aris to tel ka te go ri jom dram skog obuh va }a tra ge di ju za to {to ona opo na {a rad njom, od nos no opo na {a lju de u ak ci ji ili lju de ko ji ra de. aris to tel spo me nu tu ka te go ri ju tu ma ~i eti mo lo{ ki – ustvr |u je ka ko se u ko ri je nu ri je ~i dra ma na la zi gr ~ka ri je~ dráo ko ja zna ~i ra di ti. usp. aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 14.

Page 10: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

192

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

to au tor pri ka zu je na slje de}i na~in, svo jev r snim prek la pa njem poj mo va ili `an rov skih od red ni ca:

te, na pos ljet ku, tvr di da je, ka da je ri je~ o sus ta vu `an ro va, tra ge di ja tzv. »te mat ska spe ci fi ka ci ja oz bilj ne dra me, kao {to je za nas vod vilj te mat ska spe ci fi ka ci ja ko me di je ili pak kri mi na lis ti~ki ro man te mat ska spe ci fi ka ci ja ro ma na«.23

S dru ge pak stra ne, pri~a kao klju~an ele me nt tra gi~ke struk tu re u aris­to te lo vu spi su po~es to bi va zami je nje na poj mo vi ma kao {to su rad nja, sas tav do ga|aja ili sklop do ga|aja. mir ja na mio~ino vi} na po mi nje da to ni su ni po{to is toz na~ni poj mo vi, ne go pri pa da ju bit no raz li~itim zna~enj skim po re ci ma. pri~a je opo na{anje rad nje, od nos no knji`ev na ~inje ni ca, za raz li ku od rad nje ko ja je eg zis ten ci jal na ~inje ni ca ili ne{to {to se opo na{a. Sas tav do ga|aja, na­da lje, pod ra zu mi je va sve ele men te ko ji ula ze u pri~u – prim je ri ce preok ret, pre poz na va nje i pat hos. me|utim, u au to ri~inoj ti po lo gi ji pri~a je shva}ena kao ma te ri jal ili, re to ri~ki sag le da no, in ven tio. Sklop do ga|aja, na pos ljet ku, au to ri ca de fi ni ra kao ras po red sas tav nih ele me na ta u pri~i ko ji, ug lav nom, go vo ri ka da ili u ko je mu tre nut ku mo`e do}i do preok re ta ili sli~no. pri~a je tu shva}ena po naj pri je kao re to ri~ki dis po si tio. poj mo vi ma pri~e, rad nje ili do ga|aja i mi }emo se ko ris ti ti na is ti na~in. is to ta ko, tre ba li bis mo ima ti na umu jo{ jed nu au to ri~inu dis tin kci ju ve za nu za aris to te lo ve poe ti~ke ter mi­ne. nai me, aris to tel ~es to go vo ri o dram skoj rad nji ko ja se mo ra raz ri je{iti uz po mo} dva ju ti po va ras ple ta, tj. po nu`nos ti i/ili po vje ro jat nos ti. mir ja na mio~ino vi} smat ra da bis mo aris to te lo vu nu`no st i vje ro jat no st pri tom mog li pro mat ra ti iz as pek ta fowle ro ve dis tin kci je iz me|u fa bu le i zap le ta. Zap let bi ta ko bio sklop do ga|aja ko ji je mo ti vi ran po nu`nos ti, kao spoj vre men skih i lo gi~ko­kau zal nih fak to ra, a fa bu la pred stav lja sklop do ga|aja ko ji je mo ti vi ran

23 géra rd ge net te: In tro duc tion à l’ar chi texte. u: géra rd ge net te, tzve tan to do rov (e ds.): Théo rie des gen res, Édi tio ns du Seuil, pa ris 1986, str. 105–106. Ri je~ je o po ku {a ju na ju ih ili pak us ko te mat skih od re |e nja knji ev nih `an ro va.

ozbiljna drama

tragedija

tragi~no

Page 11: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

193

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

po vje ro jat nos ti, kao tzv. tem po ral no st bez kau zal nos ti.24 fa bu la i zap le ti su vr lo va`ni ele men ti tra ge di je, ka ko je de fi ni ra aris to tel. oni su zna~aj ni pr­ven stve no sto ga (to mno gi re ne san sni poe ti~ari za bo rav lja ju) {to u se bi sa dr`e kli cu tra gi~kog ras ple ta, sa mim tim i nes ret nog is ho da. dru gim ri je~ima, na vr hun cu dram ske rad nje an ti~ki su au to ri tre ba li iza b(i)ra ti iz me|u dvi ju mo­gu}nos ti: pr vo, ho}e li ob rat ili pre poz na va nje nas tu pi ti i u ko je mu }e smje ru od ves ti sâmu rad nju (u ve}ini tra ge di ja mo`emo go vo ri ti o za ka{nje lom ob ra tu i pre poz na va nju; prim je ri ce Edip se svr{ava nes ret no sto ga {to pro ta go ni st ne us pi je va na vri je me pre poz na ti vlas ti tu pog re{ku); dru go, ho}e li se do ga|aji u dra mi raz ri je{iti, ras ples ti po vje ro jat nos ti i po nu`nos ti, od nos no ho}e li ta kav ob rat nas tu pi ti u skla du s is tim kri te ri ji ma (u He ku bi do ob ra ta do la zi po nu`nos ti, spret no je prip rem ljen i mo`e se nas lu ti ti ne{to pri je vr hun ca dra me, ka da he ku ba od lu~i is ko ris ti ti vlas ti tu pred no st u zna nju – ona zna da je kralj ubo ji ca nje zi na si na, ali se pra vi da ne zna okol nos ti u ko ji ma joj je sin ubi jen; ta ko, uos ta lom, na mam lju je po li nes ta u {ator tro jan skih `ena).

u ra ni jem ti je ku iz la ga nja spo me nuli smo ka ko su os nov ni struk tur ni ele men ti tra ge di je, ba rem pre ma aris to te lu, slje de}i: fa bu la/pri~a, ka rak te ri, mis li, iz raz/dikcija, vi zual ni dio ili »spek ta kl« i pje va nje, od nos no skla da nje nap je va. Kao vr ste tra ge di je, s dru ge pak stra ne, au tor na vo di: is prep le te nu ili slo`enu (u is tu ka te go ri ju spa da ju i tzv. jed nos tav ne tra ge di je), tra ge di ju pat nji i tra ge di ju ka rak te ra. fran cus ki ured ni ci aris to te lo va poe ti~ko ga spi sa, Ro se lyn du po nt­Roc i jean Lal lot, spret no su raz ri je{ili nes klad iz­me|u bro ja di je lo va (me rè) tra ge di je i vr sta (ei dè) tra ge di je ko je bi tak vo me bro ju tre ba le od go va ra ti.25 ali na pr vi pog led je di na ve za iz me|u tih dvi ju

24 au to ri ca to ob ja{ nja va poz na tim fowle ro vim prim je rom po ko je mu re ~e ni ca »Kralj je um ro, a za tim je um r la kra lji ca« pred stav lja fa bu lar ni tip po ve zi va nja do ga |a ja, a re ~e ni ca »Kralj je um ro, a za tim je kra lji ca um r la od tu ge« zap let ni tip po ve zi va nja do ga |a ja. os nov nom bis mo ka rak te ris ti kom ba{ sva ke lo gi ke zap le ta u dram skom tek stu sto ga tre ba li smat ra ti kau zal no st ili uz ro~ no­pos lje di~ no po ve zi va nje, ulan ~a va nje, do ga |a ja iz dram ske rad nje (te leo lo gi~ ni na ~in iz grad nje dram skog zap le ta od re dit }e mo u slje de }im pog lav lji ma, ko ris te }i se pri tom naj vi {e teo ri jom zap le ta u na ra tiv nim `an ro vi ma, ko ju nam pred la e suv­re me ni knji ev ni teo re ti ~ar Len na rd j. da vis). Za prim je nu fowle ro vih ka te go ri ja fa bu le ili zap le ta na prou ~a va nje dram skih an ro va usp. mir ja na mio ~i no vi}: Dra ma kao knji ev ni rod u svet los ti Aris to te lo ve Poe ti ke. u: Po zo ri{ te i gi ljo ti na (Ras pra ve o dra mi), Svjet lo st, Sa ra je vo 1990. i man fred pfis ter: Dra ma: teo ri ja i ana li za. Za te leo lo gi ju zap le ta u na ra tiv nim tek sto vi ma no vov je kov lja usp. Len na rd da vis: Zgus nu ti zap le ti: po vi je st i fik ci ja. u: vla di mir Bi ti (ur.): Suv re me na teo ri ja pri po vi je da nja, glo bus, Zag reb 1992.

25 usp. aris to te: La Poétique. Texte, tra duc tion, no tes par Ro se lyne Du po nt-Roc et Jean Lal lot, Édi tio ns du Seuil, pa ris 1980. go re na ve de nu she mu do no si mo potpuno pre ma ko men ta ri ma ili, druk ~i je re ~e no, pre ma teo rij skoj raz ra di dvo ji ce fran cus kih au to ra na str.

Page 12: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

194

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ka te go ri ja ko ja nam se na da je kao lo gi~na i sas vim op rav da na ona je iz me|u ka rak te ra i tra ge di je ka rak te ra. tak vu ko res pon den ci ju she mat ski mo`emo pri ka za ti ovako:

DIJELOVI TRAGEDIJE VRSTE TRAGEDIJE

1. pri~a 1. slo`ena tra ge di ja 2. ka rak ter 2. tra ge di ja pat nje 3. mis li 3. tra ge di ja ka rak te ra 4. iz raz 4. ??? 5. pje va nje 6. spek ta kl

na da lje, prih va ti mo li aris to te lov ske di je lo ve pri~e ili, to~ni je – ob rat, pre poz na va nje i pat nju (pat hos), kao sas tav ne di je lo ve struk tu re tra ge di je, do bi va mo she mu u ko joj su di je lo vi tra ge di je, di je lo vi pri~e i vr ste tra ge di je pri ka za ne potpuno si met ri~no. tu je aris to te lo va slo`ena tra ge di ja po naj vi{e od re|ena bit nim struk tur nim obi lje`ji ma, tj. pri~om i nje zi nim sas tav nim di je lo vi ma – ob ra tom, pre poz na va njem i pat njom.26

DIJELOVI TRAGEDIJE DIJELOVI PRI^EVRSTE TRAGEDIJE

1. ob rat 1. pri~a 2. pre poz na va nje 1. slo`ena tra ge di ja 3. pat nja 2. tra ge di ja pat nje2. ka rak ter 3. tra ge di ja ka rak te ra

293–296 spo me nu to ga iz da nja. She ma fran cus kih teo re ti ~a ra je tros tu panj ska i upot reb lja va sa mo poe ti~ ke ka te go ri je iz aris to te lo va trak ta ta o pjes ni~ kom umi je }u. u de talj ni ju ana li zu kom po zi ci je ideal nih tra ge di ja, ka ko to tu ma ~i aris to tel, ipak, ne }e mo se na ovom mjes tu upu{ ta ti. o to me }e mo ne{ to vi {e ka za ti u pog lav lju o aris to te lov sko me ti pu tra gi~ ke dra ma tur­gi je od nos no o rea li za ci ja ma tog ti pa u dub ro va~ kih dra ma ti ~a ra. u in ter pre ta ci ji aris to te lo va nau ka ko ju pred la u fran cus ki teo re ti ~a ri prev la da va ten den ci ja da se iz vor no aris to te lo ve ti po lo gi je, ili sas tav ni ce tih ti po lo gi ja ko je is ka ~u iz ina ~e jas ne ili ~vr ste struk tu re aris to te lo va trak ta ta, u~i ne {to preg led ni ji ma i sus tav ni ji ma, od nos no da se us kla de s teo rij skim na ziv ljem (poj mov ljem) ko je na la zi mo u suv re me ni jim dva de se tos to ljet nim knji ev nim teo ri ja ma, oso bi to poststruk tu ra lis ti~ kim.

26 na po mi nje mo da na ve de ni au to ri jed nos tav nu tra ge di ju (kao vr stu) u svo joj she mi ne spo mi nju jer ona pred stav lja podvr stu slo e ne tra ge di je u ko joj, prim je ri ce, ne dos ta ju ob rat ili pre poz na va nje. usp. aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 26. [to vi {e, to je sasvim lo gi~ no a ko ima mo na umu aris to te lo vu tvr dnju po ko joj je up ra vo tra ge di ja kom po zi cij ski i zna ~enj ski »naj slo e ni ji« ob lik pjes ni~ kog umi je }a. dak le, sva ki an ti~ ki au tor, ba rem pre ma aris to te lov skim poe ti~ kim za ko ni tos ti ma, tre ba po ku {a ti pi sa ti slo e ne tra ge di je, a pri tom zad r a ti fa bu lar nu cje lo vi to st (dov r {e no st) kao os nov ni poe ti~ ki uzus.

Page 13: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

195

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

na pos ljet ku, au to ri iz no se i she mat ski pri kaz ko ji jas no raz li ku je ~eti ri vr ste tra ge di je. po vi jes no poe ti~ki gle da no, aris to te lov skim rje~ni kom re~eno, mo gu}e je raz li ko va ti – slo`enu tra ge di ju, tra ge di ju pat nje, tra ge di ju ka rak­te ra i tra ge di ju spek tak la – pri ~emu sva ka od spo me nu tih aris to te lov skih vr sta tra ge di je u pr vi plan pos tav lja je dan aspe kt dram skog umi je}a (sa mim ti me i jed no obi lje`je aris to te lov ske tra gi~ke dra ma tur gi je).

DIJELOVI TRAGEDIJE DIJELOVI PRI^E VRSTE TRAGEDIJE

1. ob rat 1. pri~a 2. pre poz na va nje 1. slo`ena tra ge di ja 3. pat nja 2. tra ge di ja pat nje2. ka rak ter 3. tra ge di ja ka rak te ra(3. mis li; 4. iz raz; 5. pje va nje)6. spek ta kl 4. tra ge di ja spek tak la

fran cus ki ko men ta to ri, na rav no, nas to je od no se iz me|u spo me nu tih ka te go ri ja u~ini ti {to vi{e ko res pon den tnim, tj. mo del ko ji se sas to ji od ~eti ri vr ste tra ge di je po ku{ava ju od~ita ti na po za di ni {est ele me na ta tra ge di je iz aris to te lo va trak ta ta. mog li bis mo za to pret pos ta vi ti da sva ka od na ve de­nih vr sta no si ne ka pos ve izo li ra na i vlas ti ta obi lje`ja. u toj vi{e ili ma nje si met ri~noj she mi to je uis ti nu ta ko. Slo`ena tra ge di ja, prim je ri ce, ko ris ti se ne­sce ni~nim ele men ti ma u pri~i, ob ra ti ma i pre poz na va nji ma; tra ge di ja ko ja je us re do to~ena na efe kt na si lja (ef fet vio le nt) ra bi na si lje i kao dra ma tur{ki pos tu pak, ali bez hi per tro fi je iz ved be nog; tra ge di ja ka rak te ra na jos kud ni je je opi sa na, a mo gu}e je pret pos ta vi ti ka ko su ka rak te ri bi li pod re|eni rad­nji ili su iz nje proiz la zi li; tra ge di ja spek tak la og ra ni~ena je in sce na cij skim uv je ti ma no mak si mal no is ko ri{ta va iz ved be ne sas tav ni ce tra gi~kog umi je}a (scen ske nap ra ve, de ko ra ci ju, pro pa da li{ta itd.).27

iii.

pri je ne goli se upus ti mo u krat ki preg led poe ti ka tra ge di je unu tar re ne san­sne nor ma tiv no poe ti~ke prak se, tre ba li bis mo upo zo ri ti na ne ko li ko zab lu da ili pog re{aka u ~ita nju aris to te lo ve Poe ti ke. na taj }emo na~in de fi ni ra ti i

27 mo gu }e je da se aris to tel ne zaus tav lja na opi su tra ge di je ka rak te ra jer je ona us ko po ve za na s iz bo rom fa bu le, rad nje ili je, naj ~e{ }e, ti me i pre dod re |e na: jed no od bit nih obi lje` ja tra ge di je u aris to te lo voj de fi ni ci ji jest ple me ni to st ka rak te ra (spou daias) ko ji u nju ula ze.

Page 14: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

196

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

os nov ne ka te go ri je opi sa `an ra tra ge di je, tj. upu ti ti na ne ke prob le me ko ji se ot va ra ju pri li kom ana li ze eu rop ske ra no no vov je kov ne tra ge di je, oso bi to na (a) tra gi~ku kriv nju, (b) dram ska je din stva, (c) tra gi~ki, odnos no, tra­gi~ni za vr{etak, (d) sta le{ku klau zu lu ili klas no od re|enje li ko va od nos no ka rak te ra, (e) prob lem ka tar ze i (f) prob lem scen sko ga na si lja.28 tra gi~ka je kriv nja (ha mar tia) po jam ko ji aris to tel pr vi put ra bi u Ni ko ma ho voj eti ci te oz na~ava ne ku vr stu gre{ke u pro sud bi ili gre{ke iz nez na nja zbog ko je tra gi~ki ju nak do`ivlja va tra gi~nu od nos no po nje ga ne po volj nu sud bi nu. Sa zna~enjem poj ma ha mar tia us ko je po ve za no i zna~enje i smi sao tra gi~nog. taj je po jam u hu ma nis ti~kim dis cip li na ma kas no ga no vov je kov lja pres tao bi ti pred me tom is klju~ivo fi lo lo{kog raz mi{lja nja te se pri li kom po ku{aja nje go va od re|enja nu`no sus re}emo i sa slje de}im prob le mi ma: (a) tra gi~no se od vo ji lo od tra ge di je kao dram sko­ka za li{nog `an ra ili (b) an tropo lo{ki i me ta fi zi~ki kon ce pt tra gi~nos ti (ko ja se ne na la zi sa mo u um jet nos ti) na­met nuo se u 19. sto lje}u, po naj pri je s nje ma~kom ro man ti~kom fi lo zo fi jom (he gel, Scho pen hauer, Sche ler, kas ni je nietzsche, una mu no, Lu kács), pa ta ko pos tao »svep ro`ima ju}im« ili »krov nim poj mom« za raz ne po ja ve u um jet nos ti, dru{tvu, po li ti ci i sva kod ne vi ci.29 u sva kom slu~aju, tra gi~na je kriv nja us ko po ve za na s raz li~itim stup nje vi ma zna nja ili, jed nos tav ni je re~eno, ona se na la zi iz van ju na ka, re do vi to je neiz bje`na. du kat na vo di ka ko aris to tel po jam ha mar tia (ne ri jet ko i ha mar téma ta) ra bi u tri os nov na zna~enja: (a) za po je di na~nu pog re{nu rad nju ko ja i proiz la zi iz ne do volj no ga poz na va nja bit nih okol nos ti, ko je je, da ka ko, po~ini telj imao pri li ke upoz na­ti; (b) za svo jev r stan nes re tan slu~aj (atýhe ma), od nos no okol nos ti ko je su

28 prob lem mo gu }e glaz be ne sas tav ni ce u iz ved ba ma sta rog r ~kih tra ge di ja do tak nu li smo, do nek le, u pog lav lji ma o pr voj fa zi u po vi jes nom raz vo ju glaz be ne dra me i ka za li{ ta. usp. ondje ci ti ra nu li te ra tu ru.

29 u ovo me se ra du ne }e mo ba vi ti mo der ni jim ili suv re me ni jim fi lo zof skim kon cep­ci ja ma tra gi~ nog; o to me je da nas na pi sa no mnogo stu di ja i ~i ni nam se da se spo me nu ti fe no men potpuno nas ta nio u fi lo zo fi ji. o ne dos tat ku in te re sa za tu prob le ma ti ku na pod ru~ ju (knji ev ne) teo ri je svje do ~i i le ti mi ~an pog led na poj mov ni ke, lek si ko ne i raz ne pri ru~ ni ke suv re me ne knji ev ne i kul tur ne teo ri je, u ko ji ma ne na la zi mo na tuk ni ce o tra ge di ji/tragi~nom. iz nim ka je je di no ne dav no iz da na mo nog ra fi ja mar ksis ti~ kog teo re ti ~a ra ter ryja eag le to na Slat ko na si lje: ide ja tra gi~ nog (2003), ina ~e op se` na stu di ja u ko joj au tor to me prob le mu pri la zi s an tro po lo{ kih i fi lo zof skih po zi ci ja. Re cen tni met zle rov lek si kon ka za li{ ne teo ri je (Met zler Lexi kon Thea ter theo rie, j. B. met zler ver lag, Stut tga rt – Wei mar 2005) gru pe ured ni ka, eri ke fis cher­Lic hte, do ris Ko les ch i mat thia sa War sta ta, do no si na tuk ni cu Tra gik, ko ju po tom de fi ni ra je di no s idej no­fi lo zof skog mot ri{ ta, s mi ni mal nim is ti ca njem nje zi ne knji ev no po vi­jes ne ve za nos ti uz `a nr tra ge di je. Si tua ci ja je, uos ta lom, vr lo sli~ na i u mno gim lek si ko ni ma i pri ru~ ni ci ma no vi jeg da tu ma.

Page 15: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

197

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

neiz bje`ne; (c) za svjes nu ali ne nam jer nu pog re{ku po je din ca ili, ne ri jet ko, za dje la po~inje na u srd`bi, bi je su, afek tu.30 vi di mo da spo me nu ti aris to te­lov po jam uis ti nu proiz vo di raz mjer no {irok snop tu ma~enja, ali sre di{njom bis mo to~kom u nje go vu tu ma~enju mo ra li ipak prog la si ti zna nje, od nos no izos ta nak zna nja (ne-zna nje).

gdje on da le`i os nov na zab lu da ve}ine kas ni jih po vi jes no poe ti~kih i dram sko­prak ti~nih tu ma~enja tog poj ma? nai me, u sred njov je kov nim i ra no re ne san snim (~ak i kas ni jim) tu ma~enji ma poj ma ha mar tia ~es to je do­mi ni ra la kon cep ci ja gre{ke, gri je ha (er ror). Za aver roësa pra vi lna tra ge di ja mo ra pri ka z(i v)a ti »imi ta tio nem pro bo rum ex ad ver sa for tu na ad pros pe ram« (opo na{anje pri je la za ~es ti tih iz nes re}e u sre}u), ~ime je pak prob lem ha mar-tiae zao bi|en; Lo ren zo val la pre vo di je kao »fla gi tum et sce lus« (sra mo tan ~in i zlo~in); fran ces co puc ci fra zom »hu ma no quo dam er ro re« (zbog ne ke ljud ske zab lu de) od nos no »er ro re sa ne non le vi« (zbog ne ke ne ba{ nez nat ne zab lu de); fran ces co Robor tel lo ipak se dvou mi iz me|u »pec ca tum mag num et foe dum« (ve li ka i sra mot na pog re{ka) i »im pru den tia« (nes mot re no st).31 u ve}ini ko men ta ra aris to te la, pr ven stve no onih iz raz dob lja ta li jan sko ga ci nque cen ta i sei cen ta, re do vi to prev la da va kri vo poi ma nje po ko je mu se ha-mar tia iz jed na~uje s gri je hom ili (po)gre{kom. du kat, na da lje, na vo di da bis mo raz lo ge tak vom tu ma~enju ipak mo ra li tra`iti u oso bi tos ti ma au to ro ve nor ma tiv ne poe ti ke: u njoj pos to ji ma lo mjes ta gdje ha mar tia oz na~ava ne ku sla bo st, zab lu du i ma nu; ug lav nom se mo`e pro~ita ti kao pog re{ka. na da lje, pog lav lje u ko jem se tra gi~na kriv nja pr vi put spo mi nje go vo ri o ka rak te ri ma tra ge di je i u nje mu ne ma ri je~i o mo`ebit noj ka rak ter noj ma ni ili ne dos tat­ku. je di ni sa~uva ni prim jer za ilus tra ci ju aris to te lo vih sta ja li{ta zap ra vo je Kralj Edip. ali to je pos ve druk~ija vr sta tra ge di je, ute me lje na pri je na zab­lu di ne go na ka rak ter nom ne dos tat ku.32 dak le, vrlo je ma lo ar gu me na ta za tu ma~enje tra gi~ne kriv nje, aris to te lov ske tra gi~ne zab lu de kao pog re{ke,

30 usp. aris to tel (1983), str. 234 i d. tak vo je tu ma ~e nje vr lo blis ko tu ma ~e nju se ne ki jan skog ne fa sa, o ko jem }e mo iscr pno go vo ri ti u slje de }im pog lav lji ma. usp. flo ren ce du po nt: Les mon stres de Sénèque. Pour une dra ma tur gie de la tra gédie ro mai ne, Be lin, pa ris 1995. i dub rav ko [ki ljan: Lek si kon an ti~ kih ter mi na, La ti na & grae ca­an ti bar ba rus, Zag reb 2003.

31 Ci ti ra no pre ma pri je vo di ma Zdes la va du ka ta u aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 235 i d. Za iscr pni ja tu ma ~e nja sred njov je kov nih i re ne san snih pri je vo da i ko men ta ra aris to te lo va spi sa usp. ra ni je spo mi nja ne mo nog ra fi je Wein ber ga i Kel lyja. pos ljed nji uk rat ko ras prav lja o ne pot pu nim tu ma ~e nji ma aris to te lo vih poe ti~ kih poj mo va.

32 usp. aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 238. Za nim lji vu in ter pre ta ci ju to ga poj ma iz no si R. d. dawe: Ne ka raz mi{ lja nja o ate i ha mar ti ji, »Knji ev na smot ra«, 31–32/1978. on do vo di taj po jam u ve zu s poj mom ate (nes re }om, ka tas tro fom, pro pa{ }u). au tor, na da lje,

Page 16: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

198

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ne dos tat ka, ka rak ter ne ma ne i (kr{}anskog) gri je ha. naj no vi ja, an tro po lo{ki us mje re na tu ma~enja tog poj ma smat ra ju ka ko se ha mar tia mo ra i{~ita va ti iz prav no­dru{tve ne sfe re sta ro gr~ke kul tu re. Spo me nu ti fran cus ki fi lo lo zi jean­pier re ver na nt i pier re vi dal­naquet go vo re o u~es ta loj upo ra bi prav nog lek si ka u gr~kim tra ge di ja ma, ko ji ko res pon di ra s te mat skom us re­do to~eno{}u an ti~kih tra gi~ara na prob le me na si lja i raz nih ob li ka uboj sta va i kr vop ro li}a. oni is ti~u da tre ba raz li ko va ti sta ri je, re li gij sko tu ma~enje tra gi~ke kriv nje kao pos lje di ce bo les ti uma, lu dos ti ko ju {alju bo go vi i ko ja do vo di do zlo~ina, od suv re me ni jih kon cep ci ja tra gi~ne kriv nje kao pos lje­di ce svjes no po~inje no ga zlo~ina. fran cus ka teo re ti~ar ka flo ren ce du po nt is ti~e ka ko u Se ne ki nim tra ge di ja ma tra gi~ka kriv nja nas ta je kao pos lje di ca zlo~in stva (ne fas) ko je se ne mo`e, ne us pi je va, ni ti op rav da ti ni ti san kcio ni ra ti rim skim pra vom, pr ven stve no sto ga {to se pro ta go nis ti tog zlo~ina, nje go vi po~ini te lji, re do vi to na la ze u sta nju ko je bis mo mog li opi sa ti psi hi jat rij skim ter mi nom gra ni~nog sta nja, od nos no sta nja bez svi jes ti.33 ta ko, na prim jer, an ti go nin su kob mo`emo smat ra ti pos lje di com prav nih prob le ma – ona se su kob lja va i s tra di ci jom na met nu tim vri jed nos ti ma, prim je ri ce za ko nom ko ji joj bra ni da po ko pa svo ga bra ta. ali, ne ki li ko vi ta li jan skih i dub ro va~kih re ne san snih tra ge di ja `rtve su ok rut nih vla da ra ko ji naj~e{}e prim je nju ju na si lje i kr vop ro li}e a da su pri tom opi sa ni kao ok rut ni ci ko ji ni su svjes ni svo jih dje la. dak le, na pod lo zi sve ga iz re~enog, naj ve}om bis mo zab lu dom kas ni jih tu ma~enja tra gi~ke kriv nje mog li smat ra ti nje go vo iz jed na~enje s gre{kom ili, mno go ra di kal ni je, gri je hom – ne ri jet ko s ne kim mo ral nim ne­dos tat kom. u jed nom od slje de}ih pog lav lja po ku{at }emo opi sa ti prav nu po za di nu i dru{tve nu fun kci ju ko ju su u an ti~kim knji`ev nos ti ma ima le te me na si lja, pr ven stve no one ko je pro na la zi mo u ra no no vov je kov nim se ne ki jan­skim tra ge di ja ma.34

na vo di mno{ tvo prim je ra gdje su poj mo vi ha mar tia i ate pove za ni ili pak je dan po jam zam je­nju je dru gi.

33 usp. ver na nt/vidal­naquet: Myth and Tra ge dy in An cie nt Gree ce, str. 31–46. Za prav nu pod lo gu u tu ma ~e nja sce na na si lja ili kr vop ro li }a na prim je ru Se ne ke i dru gih au to ra rim ske tra ge diog ra fi je usp. spo me nu tu mo nog ra fi ju fran cus ke fi lo lo gi nje flo ren ce du po nt.

34 no vi pog le di na a nr aris to te lov kon ce pt ha mar tia pro mat ra ju kao sas tav ni dio ju na­ko va kul tur nog ok ru` ja. dak le, svo jev r sna tra gic flaw ni je psi ho lo{ ka oso bi to st pro ta go nis ta, ne go dje lo va nje ili ne{ to {to lik ~i ni, a ne ne{ to in he ren tno nje go vu ka rak te ru. iz bor ko ji taj pro ta go ni st ~i ni mo ra bi ti svo jev r sna di le ma ili oda bir iz me |u dvi ju jed na ko is prav nih mo gu}­nos ti. Za suv re me ni ja tu ma ~e nja usp. zbor nik dvo ji ce au to ra, joh na dra ka ki sa i nao mi Co nn Lieb ler: Tra ge dy, Lon gman, Lon don – new Yo rk 1998. Knji ev na his to riog ra fi ja pre te i to od re |u je Se ne ki ne tra ge di je kao ima nen tno an tit ra gi~ ne, po naj vi {e zbog nji ho ve usid re nos ti u

Page 17: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

199

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

dru gu zab lu du ko ju }emo na ovo me mjes tu is tak nu ti naz vat }emo za­blu dom o dram skim je din stvi ma. aris to tel u 5. pog lav lju svo jeg trak ta ta, jo{ jed nom pov la~e}i po vez ni cu iz me|u epa i tra ge di je, upo zo ra va:

na da lje jo{ u pog le du du lji ne: tra ge di ja nas to ji da os ta ne u gra ni ca ma jed nog obi las ka sun ca ili da sa mo ma lo od stu pi od to ga, a ep je vre me nom neogra­ni~en pa se i ti me raz li ku je.35

ne{to kas ni je, pred sâm kraj 8. pog lav lja, au tor us tvr|uje slje de}e:

tre ba, dak le, kao {to se i u dru gim mi me ti~kim umi je}ima jed no opo na{anje od no si na je dan pred met, da i fa bu la – jer je opo na{anje rad nje – bu de opo­na{anje rad nje ko ja je je din stve na a ta ko|er i pot pu na. [ta vi{e, do ga|aji ko ji sa~inja va ju fa bu lu tre ba da bu du ta ko sas tav lje ni da se, ako se je dan od njih pre met ne ili oduz me, pro mi je ni i po re me ti cje li na. jer dio ko ji ne ma o~ig­led nog u~in ka bi lo da je st ili da ga ne ma, i ni je dio cje li ne.36

Spo me nu tim dva ma poe ti~kim pro pi si ma zac r ta no je i aris to te lo vo u~enje o dram skim je din stvi ma. pr va spo me nu ta kon sta ta ci ja od no si se na ono {to je poe ti~ki nauk 16. i 17. sto lje}a obi~avao na zi va ti je din stvom (dram skog) vre me na, dok se dru ga tvr dnja po naj pri je od no si na svo jev r sno je din stvo (dram ske) rad nje/fabule. je din stvo vre me na u eu rop skim poe ti~kim za pisima ra no ga no vov je kov lja nai{lo je na niz raz li~itih tu ma~enja. os nov ni spor vo dio se oko to ga tre ba li aris to te lo vu vre men sku na po me nu tu ma~iti u skla du s as tro nom skim ili u skla du s um jet nim na~ini ma mje re nja vre me­na, od nos no od no si li se ona na dva de set i ~eti ri sa ta ili na dva nae st sa ti.37 S dru ge stra ne, je din stvo rad nje pri rod no proiz la zi iz dru gih, dra ma tur{ki op rav da nih, aris to te lov skih pro pi sa o dram skoj cje lo vi tos ti, na ra tiv noj ko­he ren ci ji itd. tak ve poe ti~ke za ko ni tos ti ka za li{na se dje lat no st 16. sto lje}a

stoi~ ku fi lo zo fi ju i stoi~ ko tu ma ~e nje mo ra la, po ko jem je ka tas tro fa/pad pro ta go nis ta re zul tat nje go ve kriv nje. to je tu ma ~e nje os ta vi lo tra ga na raz voj kas ni je eu rop ske dra me i oso bi to na eli za be tin sko ka za li{ te. usp. gor don Bra den: Re nais san ce Tra ge dy and the Se ne can Tra di tion: An ger’s Pri vi le ge, Ya le uni ver si ty pre ss, new ha ven – Lon don 1985. Kao prim jer sup rot nog sta va u tu ma ~e nju se ne ki jan ske tra gi~ ke dra ma tur gi je usp. mo nog ra fi ju flo ren ce du po nt.

35 aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 18.36 is to, str. 23–24.37 prim je ri ce, Ro bor tel lo i Cas tel vet ro tu ma ~i li su spo me nu ti ak siom kao upu tu za

iz vo |e nje dra me u ok vi ru dva naes to sat no ga da na, dok su dra ma ti ci fran cus kog kla si ciz ma ne ri jet ko ras te za li tu vre men sku od red bu na 24 (~es to i vi {e) sa ta. o to me us put no go vo ri i an ne neus chäfer: Lo do vi co Dol ce als dra ma tis cher Au tor im Ve ne dig des 16. Jah r hun der ts, vit to rio Klos ter ma nn, fran kfu rt/main 2004, str. 143–188.

Page 18: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

200

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

(kao i au to ri fran cus kog kla si ciz ma) uve li ke pri dr`ava la iz jed noga prak ti~nog raz lo ga: nai me, u tri ili ~eti ri sa ta iz ved be vi{es tru ki zap le ti ni su bi li mo gu}i bez ve}eg na ru{ava nja za ko ni tos ti dram sko­fa bu lar ne lo gi ke. tre}e dram sko je din stvo, ko je se ~es to spo mi nje u po vi jes ti poe ti ka, je din stvo mjes ta, zap ra vo proiz la zi iz aris to te lo va dvo je din stva te je proiz vod kas ni jih in ter pre ta ci ja sta ro gr~ke Poe ti ke. u po~et ku se ono tu ma~ilo vi{e kao je din stvo unu tar ne­ko li ko pros to râ ne go kao je din stvo pros to ra. nai me, na ve de na je poe ti~ka od red ni ca na la ga la da se ur ba ni pros to r(i) u tra ge di ji ne mi je nja(ju) ru ral nim. tek je s vre me nom je din stvo mjes ta po~elo oz na~ava ti pro pis o pros tor nom kon ti nui te tu. dak le, pros tor u ko je mu je iz ved ba dra me ot po~ela mo rao je os ta ti nep ro mi je njen do za vr{et ka.38 paul Ri coeur u za nim lji vom ~ita nju aris to te la na po mi nje da je je din stvo vre me na (iz ko jeg zap ra vo proiz la ze sva os ta la dram ska je din stva) us ko po ve za no s oz na kom cje lo vi tos ti (ho los).39 Cje lo vi to st rad nje aris to tel pro mat ra po naj pri je struk tur no i us tvr|uje:

[to se ti~e pri pov jed nog opo na{anja u sti hu, jas no je da fa bu le tre ba, kao u tra ge di ja ma, sas tav lja ti dra mat ski, to je st oko jed ne rad nje, pot pu ne i cje lo­vi te, ko ja ima po~etak, sre di nu i kraj, da kao jed no pot pu no `ivo bi}e stva ra se bi svoj stven u`itak [...]40

to nas vra}a na ra ni je spo me nu to raz li ko va nje ka te go ri ja pri~e, sas ta va do ga|aja i sklo pa do ga|aja ko je na vo di teat ro lo gi nja mir ja na mio~ino vi}. Sva ka od spo me nu te tri ka te go ri je pod ra zu mi je va fa bu lar nu lo gi ku, ili ja san ras po red kom po zi cij skih je di ni ca dramske fa bu le. dva aris to te lo va »na~ina ras po re da« (od nos no re to ri~ko ga dis po si tio) dram ske gra|e beog rad ska teat­ro lo gi nja us kla|uje s for ste ro vim od re|enji ma fa bu le i zap le ta, pri ~emu aris to te lov ski dis po si tio »po vje ro jat nos ti« pos ta je for ste ro va fa bu la (sto ry),

38 Ko men ta to ri fran cus kog iz da nja aris to te lo ve Poe ti ke, jed nog od po naj bo ljih eu rop­skih iz da nja tog spi sa, na po mi nju da ~es to spo mi nja no aris to te lo vo je din stvo vre me na ni je ni po{ to pres krip tiv no, ne go se te me lji na ~i ta nju kor pu sa sta rog r ~kih tra gi ~a ra, po naj pri je So fok la i eu ri pi da, i nji me au tor ~i ta te lju nas to ji pod met nu ti jed nos tav no pra vi lo za real no i is ti no li ko pred stav lja nje tra ge di ja. prim je ri ce, rad nja dvi ju od se dam sa ~u va nih es hi lo vih tra ge di ja pro te e se na vi {e da na. usp. aris to te: La Poétique. Re ne san sni su poe ti ~a ri svoj nauk o pros tor nom je din stvu u tra ge di ji naj ~e{ }e op rav da va li, ina ~e zna ~enj ski veo ma os kud nom – ali aris to te lo vom na po me nom »na po zor ni ci« – iz 24. pog lav lja: »[...] jer u tra ge di ji ne ma mo gu} nos ti za opo na {a nje mno go di je lo va rad nje ko ji se vr {e is tov re me no ne go sa mo di je la ko ji iz vo de glum ci na po zor ni ci [...]« (aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 50).

39 usp. paul Ri coeur: Gra |e nje zap le ta. Jed no ~i ta nje Aris to te lo ve Poe ti ke. u: Vre me i pri ~a, i, iz da va~ ka knji ar ni ca Zo ra na Sto ja no vi }a, Srem ski Kar lov ci–no vi Sad 1993, str. 52 i d.

40 aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 48.

Page 19: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

201

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

od nos no tem po ral no st bez kau zal nos ti, dok or ga ni za ci ja po »nu`nos ti« ili spoj vre men skog i lo gi~ko­kau zal nog pos ta je for ste rov zap let (plot).41 mog li bis mo sto ga zak lju~iti ka ko je pog re{no tu ma~enje na vod no aris to te lov skoga dram skog tro je din stva naj pri je uv je to va no: (a) nor ma tiv no­pres krip tiv nim tu ma~enjem ono ga {to je u Poe ti ci ima nen tno des krip tiv no (opis no) i (b) me­ha ni~kim od va ja njem tri ju je din sta va ko ja su za aris to te la zap ra vo uk lop lje na u kon cep ci ju o cje lo vi tos ti, ko ja je pre duv jet ve li~ine pjes ni~kog umi je}a. dru gim ri je~ima, aris to te lov ski pro pis o dram sko me tro je din stvu, pr ven stve­no o je din stvu rad nje, re zul tat je aris to te lo va prou~ava nja an ti~kih dram skih tek sto va. Sta ro gr~ke su dra me re do vi to sli je di le ta kav (ne for mu li ran) pro pis zbog to ga {to je to na la ga la in sce na cij ska praksa; sa mim ti me, aris to te lov je pro pis o je din stvu dram ske rad nje naj pri je opis ne pri ro de. me|utim, re ne san sni su poe ti~ari aris to te lo ve upu te o fa bu lar nom je di nstvu do nek le pro{iri li i go to vo me ha ni~ki od vo ji li je din stva mjes ta, rad nje i vre me na – tri upu te ko je proiz la ze iz fa bu lar ne cje lo vi tos ti (ho los).

tre}u pog re{ku ra no no vov je kov nih tu ma~enja aris to te lo va poe ti~kog trak ta ta do nek le smo naz na~ili u pog lav lju o tra gi ko me di ji. na ovo me bis­mo mjes tu tre ba li, uz ne ke og ra de, us pos ta vi ti i ok vir za nje zi no mo gu}e raz rje{enje. Ra di se o tu ma~enji ma aris to te lo va tra gi~nog is ho da. u aris­to te lo vu trak ta tu pos to ji ne ki unu tar nji pa ra do ks ili ba rem lo gi~ki su kob iz me|u 13. i 14. pog lav lja. aris to tel ta mo na po mi nje slje de}e:

um jet ni~ki naj sa vr{eni ja tra ge di ja te me lji se, dak le, na tak vu sklo pu. Sto ga u is to me gri je{e oni ko ji pre ko ra va ju eu ri pi da za to {to to ~ini u svo jim tra ge­di ja ma i {to ve}ina nje go vih tra ge di ja za vr{ava nes ret no. to je, nai me, kao {to je bi lo re~eno, is prav no. [...] dru gi je, pak, sklop [sre tan] onaj ko ji ne ki smat ra ju pr vim, onaj ko ji ima dvos truk sklop kao Odi se ja i ko ji za vr{ava pro­tiv no za bo lje i go re. a smat ra se pr vim zbog sla bos ti gle da la ca: jer pjes ni ci po di la ze gle dao ci ma sas tav lja ju}i dra me po nji ho voj `elji. ali to ni je u`itak ko ji proiz la zi iz tra ge di je ne go je ve}ma svoj stven ko me di ji: on dje, nai me, ako su i naj lju}i nep ri ja te lji u pri~i, kao ore st i egi st, na kra ju od la ze s po­zor ni ce kao pri ja te lji i nit ko ni ko ga ne ubi ja.42

41 usp. mio ~i no vi}: Dra ma kao knji ev ni rod u svet los ti Aris to te lo ve Poe ti ke. aris to te lo vo pog lav lje u pri je vo du Zdes la va du ka ta gla si: »iz ono ga {to je bi lo re ~e no jas no je i to da ni je pjes ni kov po sao da pri po vi je da o stvar nim do ga |a ji ma ne go o ono me {to bi se mog lo o~e ki va ti da }e se do go di ti, to je st o ono me {to je mo gu }e po vje ro jat nos ti ili nu` nos ti.« (aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 24)

42 is to, str. 30. pr vi sklop je za aris to te la onaj ko ji zav r {a va nes ret no, dru gi pak sret no.

Page 20: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

202

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ne ko li ko stra ni ca dalje, pri li kom raz mat ra nja ~eti ri ju ti po va slo`enih zap le ta, aris to tel da je pred no st sret nom is ho du, po naj pri je sto ga {to u nje­mu pos to je svi ele men ti raz vi je ne zap let ne struk tu re, pho bos, eleos, preok ret, pre poz na va nje ili sli~no.43 Spo me nu ti bis mo (lo gi~ki) pa ra do ks mog li pro tu­ma~iti na raz ne na~ine, a naj vje ro jat ni jim nam se ~ini to da je aris to te lo va va ri jan ta tra ge di je s nes ret nim is ho dom ideala n ob lik tra ge di je, dak le ob lik ko ji ni je je di ni mo gu}i, ve} sa mo je dan od mo gu}ih. tra ge di je s nes ret nim is ho dom si gur no nisu je di ni mo gu}i ob lik tra ge di je u kor pu su tek sto va ko je je aris to tel mo gao ima ti pred so bom. mno ge gr~ke tra ge di je zap ra vo su i mo ra le ima ti nes re tan za vr{etak jer su preu zi ma le sa dr`aj iz mi ta, dak le iz gra|e ko ja je ~es to za vr{ava la tra gi~no. S dru ge stra ne, na {to upo zo ra va i aris to tel, upot re ba sret nih za vr{eta ka bila je po di la`enje uku su pub li ke. no tak vo po di la`enje pub li ci, po uzo ru na an ti~ku prak su, po no vit }e se u dru goj, ve ne ci jan skoj fa zi raz vo ja glaz be nih dra ma. Step hen hal liwe ll na­po mi nje da je 14. pog lav lje Poe ti ke ~es to zbu nji va lo ~ita te lje zbog to ga {to »iz gle da da nu di re ce pt za me lod ra mu«, no is to dob no »pro tur je~i pre mi si iz 13. pog lav lja pre ma ko joj tra ge di ja tre ba za vr{iti nes ret no«.44 au tor, na­pos ljet ku, zak lju~uje

da je sas vim jas no da aris to tel vje ru je ka ko oba ti pa dra me [s (ne)sret nim is ho dom] pris ta ju uz velik broj zah tje va aris to te lo va slo`enog mo de la; na na ma je da u oba slu~aja pro pi tu je mo dos tat no st nje go vih kri ti~kih pre mi sa u tu ma~enju pu nog tra gi~kog zna~aja od re|enog dje la [wor ks' fu ll tra gic sig ni fi can ce].45

Zab lu da u tu ma~enju aris to te lo va tra gi~nog is ho da na la zi se zbog to ga u se lek tiv no me pris tu pu au to ro vim tvr dnja ma – ili u pos ve neop rav da noj

43 pos to je tu ma ~e nja pre ma ko ji ma je na dje lu raz li ko va nje naj bo lje ga (a) ka da se ra di o op }em ob li ku zap le ta (Kralj Edip) i (b) kad se ra di o emo ci ja ma (Ifi ge ni ja). pr vi oda bir je sto ga au to rov op }e ni t stav, dok je dru gi va an u ne kom »po seb ni jem ali i ma nje va` nom smis lu«. Wal ter Kauf ma nn: Tra ge di ja i fi lo zo fi ja, Knji ev na za jed ni ca no vog Sa da, no vi Sad 1989, str. 61–62.

44 Step hen hal liwe ll: Aris tot le’s poe ti cs. u: geor ge a. Ken ne dy (ed.): The Cam brid ge His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm, i, Cam brid ge uni ver si ty pre ss, Cam brid ge 1989, str. 174. au tor se poj mom me lod ra me ko ris ti u kon tek stu an gloa me ri~ ke tra di ci je; u na ve de nom bis mo ci ta tu taj po jam vr lo la ko mog li za mi je ni ti `an rov skom oz na kom tra gi ko me di je.

45 is to, str. 174. ne tre ba smet nu ti s uma da i poe ti~ ka prak sa ci nque cen ta pot vr |u je pos to ja nje tzv. tra ge di je sa sret nim zav r {et kom. usp. iscr pni je o trak ta tu Apo lo gia in tor no al le tra ge die di lie to fi ne (1590) gio van ni ja Bat tis te Li vie re u Wein be rg: A His to ry of Ita lian Li te ra ry Cri ti ci sm, str. 948.

Page 21: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

203

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

zam je ni te za. is hod tra ge di je u poe ti~kim za pi si ma ra nog no vov je kov lja ~es­to se pro mat rao: (a) kao is klju~ivo tra gi~an (sa mo one tra ge di je ko je ima ju nes re tan is hod su pra ve) i (b) nu`no tra gi~an (sva ka tra ge di ja mo ra ima ti ta kav is hod). u pr vom slu~aju tra gi~ku oz na ku gu bi li bi i svi oni dram ski tek sto vi ko ji ne za vr{ava ju nes ret no ili, aris to te lov ski re~eno, preob ra tom iz sre}e u nes re}u (struk tu ra za vr{et ka bi la je naj va`ni ji kri te rij za nor ma tiv­no poe ti~ko od re|enje `an ra); u dru gom se pak slu~aju aris to te lo va tvr dnja tu ma~ila pos ve pres krip tiv no pa se nes re tan svr{etak na me tao kao svo jev r­sna poe ti~ka nor ma.46 to mu u pri log ide i kvan ti ta tiv na prev la st tra ge di ja ko je za vr{ava ju nes ret no u eu rop skim knji`evnos ti ma ra no no vov je kov lja i, {to vi{e, nji ho vo mno go sus tav ni je od re|enje u nor ma tiv no poe ti~kim trak­ta ti ma to ga do ba.47

Kao va`no raz li kov no sred stvo tra ge di je ~es to se spo mi nje so ci jal no pod­ri jet lo li ko va­karak te ra ili, ka ko je knji`ev na po vi je st us ta li la to ime no va ti, sta le{ka klau zu la. no, za is prav no tu ma~enje na ve de ne aris to te lo ve poe ti~ke nor me tre ba se us re do to~iti na li ko ve­ka rak te re (et hos):

to je up ra vo ona gra ni~na cr ta ko jom se tra ge di ja od va ja od ko me di je: ova, nai me, tra`i da opo na{a lju de lo{ije od onih kak vi su da nas, a ona bo lje.48

na dru gom mjes tu aris to tel is ti~e da

fa bu la tra ge di je mo ra bi ti opo na{anje stra{nih i dir lji vih do ga|aja [...], po naj­pri je jas no je da ne smi ju ~es ti ti lju di o~ig led no pa da ti iz sre}e u nes re}u jer to ni ti je stra{no ni ti dir lji vo ne go iza zi va zgra`anje, ni ti smi ju veo ma opa ki pre la zi ti iz nes re}e u sre}u [...]; ni ti opet smi je pos ve opak ~ov jek pa da ti iz sre}e u nes re}u [...]49

au tor, pri tom go vo re}i op}eni to, raz li ku je dvi je vr ste ka rak te ra ko je na la zi mo u dra mi: (a) ple me ni te ili ~es ti te (spou daion) u tra ge di ji te (b) ne{to

46 Kel ly, prim je ri ce, na po mi nje da je ve} teof ras to va de fi ni ci ja tra ge di je sta vi la nag la sak na na vod no aris to te lo vo za go va ra nje nes ret nog is ho da. usp. Kel ly: Ideas and For ms of Tra ge dy from Aris tot le to Mid dle Ages.

47 au tor ko ji dos ljed no za go va ra tra ge di ju sa sret nim zav r {et kom i, {to vi {e, za nju pro na la zi no vi na ziv (tra ge dia mis ta), giam bat tis ta gi ral di Cin thio, svoj pro tua ris to te lov ski pos tu pak po naj vi {e op rav da va tvr dnjom o po di la e nju uku su pub li ke. Ka za li{ na je pub li ka u ta li jan skom ci nque cen tu za si gur no tra i la ta kav tip svr {et ka, oso bi to a ko ima mo na umu da se gi ral di ob ra }a i ni im slo je vi ma dru{ tva.

48 aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 13.49 is to, str. 29.

Page 22: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

204

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

lo{ije (phau lon) u ko me di ji.50 tre ba ipak ima ti na umu da je tak vo raz li ko­va nje prim je nji vo i na dru ge `an ro ve; kao i ve}ina oz na ka u aris to te lo vu trak ta tu, oz na ke su phau lon i spou daion pr ven stve no su opis ne pri ro de, pa se uk la pa ju u {est os nov nih (ra ni je spo me nu tih) ele me na ta tra ge di je. Zna~i, od ko me di ja se tra ge di je raz li ku ju po ob jek tu opo na{anja ili, to~ni je, po svo jim ka rak te ri ma. [est di je lo va tra ge di je, o ko ji ma go vo ri aris to tel, u pra vi lu se razvr sta va ju kao ob jek ti, sred stva ili na~ini opo na{anja, mi me ze dram ske rad nje (o to me aris to tel pr vi put go vo ri u 6. pog lav lju Poe ti ke):

kri te ri ji pod je le ob je kt sred stvo na~in

di je lo vi tra ge di jepri~aka rak te rimis li

iz razskla da nje nap je va

iz ved ba(vi zual ni dio)

i dok se tra ge di ja bez ka rak te ra mo`e za mis li ti, bez rad nje je ona ne mo­gu}a. uvi|amo sto ga ka ko su ka rak te ri potpuno pod re|eni dram skoj rad nji, kao i ve}ina ele me na ta tra gi~kog umi je}a.51 Zab lu da u tu ma~enju op re ke phau lon – spou daion proiz la zi iz dva os nov na mo men ta: (a) li ko vi ili ka rak te ri an ti~kih gr~kih tra ge di ja, dak le onih ko je je i aris to tel imao u ru ka ma, ple me­ni ti su za to {to se gra|a preu zi ma iz mi ta, u ko je mu su li ko vi ug lav nom vi{eg so ci jal nog sta tu sa i (b) pre te`ito eti~ka di men zi ja aris to te lo vih ka rak te ra ne ri jet ko se tu ma~ila kao is klju~ivo so ci jal na i klas na, oso bi to na kon jas ni je us pos ta ve dru{tve nih ka te go ri ja (sta le`a) u ra no no vov je kov lju.52 no u ve}ini an ti~kih tra ge di ja aris to te lov ski su uz vi{eni ili ple me ni ti li ko vi (spou daion) pos lje di ca dram ske rad nje, a prio ri mi to lo{ke gra|e, dok su, s dru ge stra ne, u

50 du kat na po mi nje da is te oz na ke ~es to im pli ci ra ju i svo jev r stan so ci jal ni sta tus. prim je ri ce, ple me ni ti ka rak te ri, naj prik lad ni ji za tra gi~ ku rad nju, preu ze ti su, kao ob ra zac, iz Ni ko ma ho ve eti ke, kao oni »ko ji iz te` nje pre ma ~as ti sprem no r tvuj[u] svoj i vot za do mo vi nu ili pri ja te lje« (aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 222).

51 »osim to ga tra ge di ja ne mo e pos to ja ti bez rad nje, ali mo e bez ka rak te ra.« (is to, str. 20) o ve za nos ti ka rak te ra i rad nje svje do ~i nam i au to ro va ti po lo gi ja sud bi ne tra gi~ kih li ko va: (a) do bar lik mo e pas ti iz sre }e u nes re }u, (b) sud bi na dob ro ga li ka mo e kre nu ti iz nes re }e pre ma sre }i, (c) lo{ lik mo e pas ti iz sre }e u nes re }u ili (d) sud bi na lo {e ga li ka mo e kre nu ti i od nes re }e pre ma sre }i. is to, str. 28–29. na tak vu go to vo or gan sku po ve za no st upo zo ra va i mir ja na mio ~i no vi} u ra ni je spo mi nja nom ~lan ku Dra ma kao knji ev ni rod u svet los ti Aris to te lo ve Poe ti ke.

52 ta ko, prim je ri ce, ve} rim ski gra ma ti ~a ri i re to ri ~a ri ko ji pi {u o tra ge di ji, a oso bi to dio med, na po pis li ko va tra ge di je uk lju ~u ju vo |e, kra lje ve, vla da re, he ro je­rat ni ke, voj sko vo |e itd. usp. Kel ly: Ideas and For ms of Tra ge dy from Aris tot le to Mid dle Ages.

Page 23: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

205

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

poe ti~kim trak ta ti ma ra no ga no vov je kov lja, uos ta lom, oni (pre d)uv je ti sva ke mo gu}e dram ske rad nje. pog re{kom u tu ma~enju spo me nu te aris to te lo ve ka te go ri je sto ga bis mo tre ba li smat ra ti ne pot reb no, bez raz lo`no tu ma~enje poj ma spou daion u sta le{kom klju~u (ple me ni to st kao eti~ka ka te go ri ja u ra­no no vov je kov nih se ko men ta to ra aris to te lo va trak ta ta ~es to tu ma~i kao pri pad no st vi so kom, ple mi}kom sta le`u) ili, s dru ge stra ne, pret pos tav lja nje tog poj ma u aris to te lo vu trak ta tu do mi nan tnom poj mu dram ske rad nje (za to se pri pad no st li ko va ple mi}kom sta le`u smat ra la mno go va`ni jim ele men­tom u de fi ni ra nju tra ge di je od, na prim jer, fa bu lar ne cje lo vi tos ti, ho lo sa, ili jed nos tru kog zap le ta – {to je pos ve pro tiv no aris to te lo vim te za ma iz Poe ti ke ko je go vo re o pr ven stvu dram ske rad nje/fabule).

na ovom mjes tu tre ba lo bi pak upo zo ri ti na jo{ je dan prob lem kas ni jih tu ma~a aris to te lo va trak ta ta: ri je~ je o veo ma slo`enom fe no me nu (tra gi~ke) ka tar ze.53 taj je po jam, upo zo ra va mir ja na mio~ino vi}, naj ve}i aris to te lov pro tup la to nov ski ar gu me nt jer po ka zu je da pjes ni{tvo ni je {tet no ne go pri je sve ga ko ris no.54 tre ba ima ti na umu da taj po jam (pat he máton káthar sis) aris­to tel ra bi na ne ko li ko bit nih mjes ta u Poe ti ci; on se ne}e ra bi ti u do ba kas ne an ti ke i u raz dob lju sred njeg vi je ka, ali to ni je spri je~ilo re ne san sne poe ti~are da ga pro tu ma~e ne dos ljed no.55 Suv re me ni fi lo lo zi, ko men ta to ri aris to te la, na po mi nju ka ko te{ko}e pri tu ma~enju to ga ter mi na »stva ra ve} sin tak ti~ka fun kci ja ge ni ti va pat he máton, ’os je}aja’ (uz káthar sis)«,56 pa bi se i fun kci ja ka tar ze mog la shva ti ti na ne ko li ko na~ina od nos no u ne ko li ko smje ro va: (a) os je}aji li ko va na sce ni pro~i{}uju gle da te lje; (b) li ko vi na sce ni pro~i{}uju os je}aje gle da te lja; (c) bi lo gle da te lji bi lo li ko vi na sce ni pro~i{}uju se od

53 o aris to te lo vu poj mu kát har sis ov dje }e mo go vo ri ti sa mo us put no, u naz na ka ma, iz dva os nov na raz lo ga: pr vo, taj po jam ni je to li ko va}an za in ter pre ta ci ju na {eg kor pu sa i dru go, po jam ka tar ze vi {e se ti ~e psi ho lo gi je ka za li{ ne re cep ci je ne go li knji ev ne ge no lo gi je ili ti po lo gi je dram skih `an ro va.

54 usp. mio ~i no vi}: Dra ma kao knji ev ni rod u svet los ti Aris to te lo ve Poe ti ke. o raz li ~i tim pog le di ma na knji ev no st u pla to na i aris to te la ov dje, da ka ko, ne }e mo go vo ri ti. uos ta lom, to i ni je va` no za na {u ras pra vu o poe ti~ kim iz vo ri{ ti ma an ra tra ge di je i prob le mi ma/nedo­stacima nak nad nih tu ma ~e nja tra gi~ kog umi je }a, oso bi to za to {to je pla to nov poe ti~ ki nauk u eu rop skom ra no no vov je kov lju re ci pi ran u ma njem opsegu od aris to te lo ve i ho ra ci je ve poe ti ke.

55 po jam ka tar ze se u Poe ti ci jav lja, osim u op }e poz na tom 6. pog lav lju, jo{ je di no u 17. pog lav lju. o ka tar zi aris to tel go vo ri i u 8. knji zi Po li ti ke, ali po naj pri je na prim je ru glaz be ne um jet nos ti. o ge ne zi tog poj ma u raz dob lju pri je aris to te la usp. du ka tov ko men tar u aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 113 i d.

56 is to, str. 115.

Page 24: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

206

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

os je}aja sa`alje njem i stra hom ili (d) od os je}aja sa`alje nja i stra ha. du kat, na da lje, na vo di poz na te te ze da se unu tar mo der nih tu ma~enja aris to te lo ve Poe ti ke jas no raz li ku ju ~eti ri os nov na zna~enja poj ma ka tar ze, kao mo ral nog, me di cin skog i struk tur nog pro~i{}enja te in te lek tual nog raz ja{nje nja.57 jer spo me nu ti se po jam, po jed nos tav nje no re~eno, mo`e pro mat ra ti, s jed ne stra ne, kao efe kt mi me zi sa, kao iz ved be no i psi ho lo{ki uv je to va ni ~im be nik ili reak ci ja gle da te lja. S dru ge stra ne, ka tar zu mo`emo shva ti ti kao re zul tat do ga|ajnog u tek stu ili, naj~e{}e, kao pos lje di cu zap le ta i/ili do ga|aja ko ji su ne mi nov no ka tar zi~ni ili afek tual ni.58 [to god pos ta vi li u zna~enj sko sre di{te to ga poj ma, mo ra mo ima ti na umu da je on uve li ke uv je to van suos je}anjem (eleos) i stra hom (pho bos). fran cus ki teat ro log pat ri ce pa vis, prim je ri ce, is ti~e da je spo me nu ti po jam us ko ve zan uz nes tvar no i scen sku ilu zi ju (au tra vail de l’i ma gi nai re et à la pro duc tion de l’il lu sion scénique) – a ta ga po ve za no st s ilu ziv nim afir mi ra u raz dob lju eu rop skoga ka za li{nog ba ro ka ili, oso bi to, u fran cus kom kla si ciz mu.59 Ka za li{ni prak ti~ari 17. i 18. sto lje}a smat ra li su da se os je}aji u pub li ci mo gu po bu di ti sa mo raz vi je nim ka za li{no­sce no­g raf skim nap ra va ma, dak le raz li~itim scen skim ilu zi ja ma ko je, sa mim tim, naj bo lje pri ka zu ju nad na rav ne do ga|aje u dra mi. Ka tar za je sto ga pog re{no pro tu ma~ena kao pos lje di ca, re zul tat, ba rok ne me ra vi ljoz ne in sce na ci je. Za nim lji vo je ka ko }e ka tar za – ina~e va`an ter min aris to te lov ske poe ti ke, bez ob zi ra na nje go vo zna~enje u poe ti~kim spi si ma ci nque cen ta i sei cen ta – pre te`ito do mi ni ra ti u kas ni jim teo rij skim ras pra va ma o fe no me ni ma tra gi~nog, mno go ma nje u ras pra va ma o tra ge di ji kao an ti~kom i ra no no­vov je kov nom dram skom `an ru.

pos ljed nji prob lem ko ji nam se na me}e pri li kom opi sa aris to te lo va poe­ti~ko ga apa ra ta prob lem je in sce na ci je na si lja. ame ri~ka teo re ti~arka jo dy en de rs na po mi nje da Ci ce ro nov (p)o pis mu~enja (od nos no na si lja) na li ku je aris to te lo vu opi su tra ge di je. Ci ce ron na vo di raz nov r sne per tur ba tio ni ani mi, ne mi re uma. Ci ce ro nov opis mu~enja je »~inje ni~ni, iz vanj ski ili neum jet­

57 is to, str. 116–122.58 Kao do bar prim jer tak vih zap le ta na me }u nam se sui ci di, pat ri ci di i os ta le sce ne

na si lja, ina ~e vr lo po pu lar ne u po vi jes ti eu rop ske ra no no vov je kov ne tra ge di je. usp. Sal va to re di ma ria: The Ita lian Tra ge dy in the Re nais san ce: Cul tu ral Rea li ties and Theat ri cal In no va tio ns, Buc kne ll uni ver si ty pre ss – as so cia ted uni ver si ty pres ses, Lewis bu rg – Lon don 2002.

59 o to me go vo ri pat ri ce pa vis: Dic tion nai re du théâtre, ar ma nd Co lin, pa ris 2002, str. 43–44.

Page 25: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

207

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ni re to ri~ki do kaz«60 – ali i od raz – aris to te lov skog od re|enja tra ge di je. u sred njov je kov noj dra mi ~es te su sce ne na si lja. au to ri ca na vo di mo gu}nost da su se sred njov je kov ni au to ri, na rav no – ne upoz nav{i se s aris to te lo vim poe ti~kim trak ta tom, ok re nu li re to ri~kim za pi si ma ko ji go vo re o te mi na si lja (Ci ce ron, Kvin ti li jan ili to ma ak vin ski, prim je ri ce, iscr pno go vo re o svim ob li ci ma na si lja). na taj na~in, na si lje ili na sil ni{tvo je u sred njov je kov noj kul tu ri bi lo u fun kci ji ideo lo{kog apa ra ta ko ji es ha to lo{ku i teo lo{ku is ti nu ono dob noj pub li ci nas to ji po nu di ti is klju~ivo di dak ti~ki, pos red stvom ka za­li{ta ili, oso bi to, an ro va mi ra ku la, mo ra li te ta, mis te ri ja i far si.61 aris to tel, s dru ge stra ne, ~es to na po mi nje ka ko su »~in po gu ban ili bo lan, kao umi ra nja, `es to ke bo li, ra nja va nja i sve stva ri t[akv]e vr ste ko je se de{ava ju u vid lji voj stvar nos ti«62 obuh va}eni (ov dje ra ni je spo me nu tim) poj mom pat nje (pat hos). Zdes lav du kat, me|utim, go vo ri da se zad nji dio to ga od re|enja – u vid lji­voj stvar nos ti – tre ba tu ma~iti kao na po zor ni ci, sce ni ili pros to ru iz ved be. dak le, aris to te lo vo na si lje mo`e bi ti po ve za no i s na~inom na ko je se ono mo`e iz vo di ti na po zor ni ci. tu ma~enje na si lja u gr~kim tra ge di ja ma za to se ~es to po ve zi va lo sa slje de}im prob le mi ma: mo`e li uop}e na si lje bi ti pri ka za­no is ti no li ko na sce ni; smi je li se ono uop}e up ri zo ra va ti, ima mo li na umu aris to te lov ska nor ma tiv no poe ti~ka pra vi la i u ko joj su mje ri an ti~ko­gr~ke tra ge di je ra bi le mo ti ve na si lja? u pri log raz r je{ava nju tak vih prob le ma kla­si~na fi lo lo gi ja na vo di ne ko li ko ar gu me na ta: (a) je di ne slu~aje ve uboj sta va i sa mou boj sta va na ot vo re noj sce ni, zna~i pred pub li kom, bi lje`imo u So­

60 en de rs: The Me die val Theat re of Cruel ty. Rhe to ric, Me mo ry, Vio len ce, str. 2. Ci ce ro nov opis na si lja ili mu ~e nja vr lo je sli ~an aris to te lo vu opi su iz Poe ti ke, {to jo dy en de rs na vo di na zak lju ~ak da su ne ka obi lje` ja aris to te lov skog od re |e nja na si lja, kr vop ro li }a, mu ~e nja, kao kon sti tu tiv nih ele me na ta `an ra tra ge di je, os ta la pri sut na u sred njov je kov noj kul tu ri, ~es to pre ko an ti~ kih rim skih re to ri ~a ra, pr ven stve no Ci ce ro na. prem da nam au to ri ~i na po vez ni ca ci ce ron skih i sred njov je kov nih re to ri~ kih opi sa na si lja s aris to te lo vim poe ti~ kim trak ta tom iz gle da proiz volj nom, u njoj je mo` da mo gu }e tra i ti raz lo ge zbog ko jih sred njov je kov na knji ev no st ne poz na je `a nr tra ge di je; tu je ri je~ o Ci ce ro no vu spi su O go vor ni ku.

61 is to, str. 1–5. au to ri ca, na da lje, zak lju ~u je slje de }e: »nai me, po ka zu jem da ve }i na tog ka za li{ ta ne sa mo da je bi lo na sil no, ne go je, do nek le, mora lo bi ti na sil no jer ni je bi lo u mo gu} nos ti iz bje ga va ti ni kon cep cij ske ni ti fi lo lo{ ke sli~ nos ti iz me |u krea tiv ne in ven ci je dram ske ka tar ze i ljud ske pat nje ko ja je proiz la zi la iz re to ri~ kih tret ma na mu ~e nja (ko ji su kru i li u kla si~ nim, sred njov je kov nim, ra no re ne san snim ob ra zov nim sus ta vi ma).« (is to, str. 5) po jam ideo lo{ kog apa ra ta preu zi ma mo u smis lu ka ko ga upot reb lja va Louis al thus ser, kao skup sred sta va ko ji ma se na me }e ne ko ideo lo{ ko­svje to na zor sko mi{ lje nje. ta sred stva mo gu bi ti slje de }a: kul tu ra, knji ev no st, ka za li{ te, ob ra zo va nje ili ob ra zov ni sus tav itd. u is tom zna ~e nju ter min ideo lo{ kih apa ra ta ra bi i jo dy en de rs.

62 aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 28.

Page 26: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

208

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

fok lo vu Ajan tu i eu ri pi do vim Prib je gar ka ma; (b) pat hos, s dru ge pak stra ne, mo`e nas tu pi ti u pret pri~i (Kralj Edip), od nos no mo`e bi ti sa mo naum ljen i spri je~en (Ifi ge ni ja na Tau ri di).63 ta ko pi ta nje o ot vo re nom pri ka zi va nju pri zo ra na si lja na gr~kim po zor ni ca ma os ta je ot vo re no. tre ba ipak ima ti na umu ka ko su sce ne na si lja, do du{e, ne uvi jek ot vo re ne ili u pr vom pla nu, vr lo ~es ta po ja va u sta ro gr~kom glu mi{tu. gra ni~ne te me pat ri ci da ili sui ci da stal na su mjes ta svih eu rop skih tra ge di ja ra no no vov je kov lja.64 pris je ti mo li se sa mo Se ne ki nih tra ge di ja i ta li jan skih ili en gles kih tra ge di ja os ve te, uvid jet }emo da u nji ma pos to ji svo jev r sno pro tur je~je iz me|u dram sko­tek stov ne (re)pre zen ta ci je na si lja i iz ved be nih mo gu}nos ti, in sce na cij skih oso bi tos ti ko je tu (re)pre zen ta ci ju na si lja pra te. ono {to se, na~el no, su kob lja va lo s poe ti~kom nor mom is ti no li kos ti ili vje ro dos toj nos ti, po naj vi{e pri zo ri na si lja, u is ti je mah pred stav lja lo os nov nu te mat sko­mo tiv sku okos ni cu `an ra. nai me, na si lje, uboj stva ili raz li~iti ob li ci kr vop ro li}a ~es te su te me kla si~no­an ti~kih, oso bi to gr~kih tra ge di ja. ali tak ve sce ne na si lja ipak se ne mo gu in sce ni ra ti u svo je mu pu nom ob li ku, na po zor ni ci i pred o~ima gle da­te lja, ne go se ug lav nom prep ri~ava ju ili pos re du ju na ne ki dru gi na~in. tu se i na la zi pro tur je~je u te ma ti za ci ji na si lja. Ka ko je spo me nu to pro tur je~je, me|utim, re ci pi ra la sta ro gr~ka, rim ska i re ne san sna pub li ka, to mo`emo sa­mo na ga|ati. en der so va, na prim jer, spo mi nje je dan ano nim ni, ne pouz da ni ko men tar, ko ji nam tre nut no mo`e pos lu`iti kao aneg do ta, pre ma ko je mu su es hi lo ve Eume ni de iz ve de ne ta ko sna`no da su dje ca u`as nu ta umi ra la i trud ni ce po ba ci va le.65 Zab lu de tu ma~enja tog prob le ma u kul tu ri ra nog no vov je kov lja mo`emo, dak le, sa`eti na slje de}i na~in: (a) gra ni~na sta nja i te me/motivi na si lja, pri sut ne u gr~kih tra gi~ara, pos red stvom Se ne ke pos ta le su u~es ta le u sta ri joj eu rop skoj tra ge di ji;66 (b) spo me nu ti seg me nt aris to te lo­

63 is to, str. 212. o va` nos ti ko ju pat hos ima u an ti~ kim tra ge di ja ma go vo ri tho mas gou ld: An cie nt Quar rel Be tween Poet ry and Phi lo sop hy, prin ce ton uni ver si ty pre ss, prin ce ton – new jer sey 1991.

64 du kat na vo di is cr pan ka ta log uboj sta va u sta roj gr ~koj tra ge di ji. na tak ve nas ka ta lo ge uboj sta va upo zo ra va ju spo me nu ta fran cus ka au to ri ca du po nt i jean alaux: Le liége et le fi let, Be lin, pa ris 1995.

65 usp. en de rs: The Me die val Theat re of Cruel ty. Rhe to ric, Me mo ry, Vio len ce, str. 89.66 ter min gra ni~ nih sta nja ra bit }e mo u smis lu ka ko ga ra bi psi hi jat rij ska zna no st – u

zna ~e nju uz ro ka, uz ro~ ni ka te ih ob li ka na si lja ili kr vop ro li }a ko ja se do ga |a ju/po~injaju u obi te lji, u za jed ni ci; na sli ~an na ~in se na ve de nim poj mom ko ris te suv re me ni ji an tro po lo{ ki pris tu pi tra ge di ji. me |u tim, se ne ki jan sko se na si lje po ni zu obi lje` ja raz li ku je od na si lja ko je na la zi mo u gr ~kih tra gi ~a ra, te bis mo mog li ustvr di ti: se ne ki jan ska na si lja us ko su po ve za na s du bin skim pro fi li ra njem pro ta go nis ta, ka rak te ra, od nos no s dra ma tur {kim teh ni ka ma ko ji ma

Page 27: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

209

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ve Poe ti ke ra no no vov je kov ne poe ti ke tu ma~ile su jed nos tra no, kao pot vr du ne mo gu}nos ti vje ro dos toj nog i is ti no li kog iz vo|enja na si lja na po zorni ci; (c) tak vom je tu ma~enju pridoni je la fi lo lo{ka tra di ci ja ko ja je re do vi to nes­klo na Se ne ki ne tra ge di je, pa ra dig mat ske po te ma ti za ci ji na si lja, uboj sta va ili kr vop ro li}a, tu ma~iti kao iz ve d(b)e ne, sce ni~ne, ne go ih naj ra di je smat ra dra ma ma (tra ge di ja ma) za ~ita nje.67

iv.

[est bis mo ele me na ta ra no no vov je kov nog opi sa `anra tra ge di je mog li pro{iri ti jo{ po ne kim. ali za na{e prem je{ta nje `an ra iz nje go va an ti~kog kon tek sta u kon tek st ra no no vov je kov ne poe ti~ke prak se i tih {est ele me na ta je sas vim dos tat no. pri je ne go li za po~ne mo kra}i opis re ne san snih nor ma tiv­no poe ti~kih od re|enja tra gi~ko ga umi je}a mo ra li bis mo spo me nu ti ne ko li ko oso bi tos ti re cep ci je to ga poj ma u knji`evnoj kul tu ri sred nje ga vi je ka. tra­ge di ja je, to tre ba is tak nu ti, sas tav ni dio go to vo svih `anrov skih pod je la ili kla si fi ka ci ja sred njov je kov ne knji`ev nos ti.68 mno gi sred njov je kov ni au to ri ili ko men ta to ri­lek si kog ra fi iz bje ga va ju ka za li{no od nos no scen sko od re|enje `an ra tra ge di je. izi dor Se vilj ski, prim je ri ce, cr pe}i iz mno go iz vo ra, go vo ri o tra ge di ji kao o tu`noj pri~i ko ja se ba vi kra lje vi ma i ple mi}ima. Sve ti Re­mi gius iz auxer rea, je dan od na job ra zo va ni jih lju di ka ro lin{ke re ne san se, za si gur no upoz nat s opu si ma ju ve na la, te ren ci ja ili plau ta, opi su je iz ved­be ni me ha ni zam kla si~noga ka za li{ta, mas ku, sce nu, iz ved be ne pros to re ili sli~no, ali tra ge di ju, nap ro tiv, od re|uje kao `alos nu pjes mu – te do da je da se ona sas to ji od prim je ra smr tni ka ko ji po ka zu ju ljud sku mu ku i jad. je dan od naj zna~ajni jih sred njov je kov nih au to ra, to ma ak vin ski, ko men ti ra ju}i aristo te la, tra ge di ju od re|uje kao go vor o rat nim stva ri ma (ser mo de re bus

se nas to ji ar ti ku li ra ti pro fil ubo ji ce u tra ge di ji. Za prim je nu in ter pre ta tiv ne stra te gi je flo ren ce du po nt na dub ro va~ ki kor pus tra ge di ja usp. Leo Ra fo lt: Pro fil ubo ji ce u tri ma dub ro va~ kim re ne san snim tra ge di ja ma. u: @i va Ben ~i}, du nja fa li {e vac (ur.): ^ov jek, pros tor, vri je me. Knji-`ev noan tro po lo{ ke stu di je iz hr vat ske knji ev nos ti, dis put, Zag reb 2006.

67 Se ne ki ne se tra ge di je re do vi to pro mat ra ju u kon tek stu re to ri~ ke tra di ci je rim ske kul tu re – u po vi jes ti eu rop ske dra me i ka za li{ ta Se ne ki no dram sko stva ra la{ tvo ka rak te ri zi ra se sto ga kao nes ce ni~ no (pos ve nep rik lad no za iz vo |e nje) i neiz ve de no (ia ko su Se ne ki ne tra ge di je za si gur no iz vo |e ne kao re ci ta ci je, po ~es to u fun kci ji re to ri~ ke vje` be).

68 is cr pan po pis svih sred njov je kov nih trak ta ta u ko ji ma se kla si fi ci ra ju an ro vi do no si hen ry an sgar Kel ly: Tra ge dy and Co me dy from Dan te to Pseu do-Dan te.

Page 28: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

210

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

bel li cus), za raz li ku od ko me di je, ko ja je go vor o jav nim stva ri ma (ser mo de re bus ur ba nis). uvi|amo ka ko je tra ge di ja u sred nje mu vi je ku prih va}ena kao svo jev r stan re to ri~ki po jam ili, po naj pri je, kao mo dus di cen di ili, op}eni ti je, kao tra gi~no. hen ry an sgar Kel ly smat ra da tak vo oso bi to sta nje re cep ci je (`an ra) tra ge di je u knji`ev noj kul tu ri sred njeg vi je ka tre ba mo pro mat ra ti na po za di ni kla si~no­rim skih in sce na cij skih me ha ni za ma ko je ra bi taj anr. Raz li~ite for me tra ge di ja rim ski su dra ma ti~ari ~es to jav no iz vo di li, po naj vi{e (sa mos tal no) re ci ti ra li pred odab ra nom grad skom pub li kom.69 dak le, raz no li ki na~ini iz vo|enja tra ge di ja u sta ro ri mskoj kul tu ri, uz ve} pos lo vi~no re ci ta ta tiv no iz­vo|enje Se ne ke, u sred njov je kov nih su ko men ta to ra mog li uz ro ko va ti pri je zbr ku ne go li ja san po vi jes no poe ti~ki uvid. Kel lyje va in ter pre ta ci ja, za si gur no, po ka zu je ka ko u knji`ev ni ivot sred nje ga vi je ka oz na ka tra ge di je ula zi ili kao mo dus di cen di, re to ri~ko tra gi~no, ili kao jed nos tav ni ji iz ved be ni ob lik iz rim ske kul tu re – ta ko|er re to ri~ko­re ci ta tor skih obi lje`ja (pan to mim ska, pje va na i ki tar ska tra ge di ja ili Se ne ki na re ci ta tiv na tra ge di ja), bez nag la{enih scen skih ka rak te ris ti ka i, naj~e{}e, sa za tom lje nim dram skim ago nom.

tri su mo men ta u po vi jes ti recep ci je aris to te lo va poe ti~kog trak ta ta uve li ke pre dod re di la po vi jes ni raz vi tak ra no no vov je kov nih nor ma tiv nih poe ti ka: pr vi sus tav ni ko men tar fran ces ca Ro bor tel la (1548), pr vi pri je vod na na rod ni, od nos no na ta li jan ski je zik Ber nar da Seg ni ja (1549) te, po tom, pr vi sus tav ni ko men tar na ta li jan skom je zi ku Lo do vi ca Cas tel vet ra (1570). Ber na rd Wein be rg na vo di ka ko pos to je ~eti ri me to de ili pak ~eti ri na~ina pos tu pa nja s an ti~kim poe ti~kim trak ta tom, po naj pri je aris to te lo vim ili ho ra ci je vim trak ta ti ma, u knji`ev noj teo ri ji (ta li jan ske) re ne san se. Kla si~ni se spis, po naj pri je, mo`e imi ti ra ti i u pot pu nos ti nas lje do va ti. na da lje, vr lo ~esta je svo jev r sna us po red ba ili kom bi na ci ja, ne ri jet ko i kon ta mi na ci ja, dva ju raz li~itih poe ti~kih iz vo ra. Kao lo gi~an nas ta vak ra ni je spo me nu te po red be­ne me to de, na pos ljet ku, au tor na vo di uvo|enje vi{es tru kih ana lo gi ja s jed ne

69 hen ry Kel ly na vo di da su se u sta roj rim skoj kul tu ri tra ge di je iz vo di le u sklo pu tri ju vr sta ka za li{ nih adap ta ci ja: kao (a) pan to mim ski ba le ti ili ples ne tra ge di je (tra goe dia sal ta ta), po tom kao (b) pje va na ili kon cer tna tra ge di ja (tra goe dia can ta ta) i (c) ki tar ska tra ge di ja (chi ta re dia). ples na tra ge di ja je tra gi~ na pri ~a ko ja je is pri ~a na ni je mo, ug lav nom ples nim pok re ti ma ili ges ta ma, po mo }u mas ki bez ot vo ra za us ta. pje va na tra ge di ja je, s dru ge stra ne, krat ko jed no ~in sko iz vo |e nje po je di nih di je lo va tra gi~ ke pri ~e uz glaz be nu prat nju, na lik ra no mo der nim oper nim ari ja ma. ta kav dram sko­glaz be ni a nr mo rao se, bar pre ma Kel lyju, iz vo di ti sa mos tal no – dak le sa mo s jed nim glum cem (one man per for man ce) ko ji svi ra na ki ta ri ili ne kom dru gom in stru men tu. no ni je dan od na ve de nih scen sko­iz ved be nih ob li ka ni je pra vi dram ski ob lik, ne go pred stav lja glaz be no­re ci ta tor ski ob lik iz vo |e nja ne ke jed nos tav ne dram ske rad nje, bez mno go dram skih zap le ta, li ko va itd. usp. Kel ly: Ideas and For ms of Tra ge dy from Aris tot le to Mid dle Ages.

Page 29: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

211

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

stra ne i ~est po ku{aj po mi re nja sup rot stav lje nih ili di ver gen tnih mi{lje nja s dru ge.70 va`no je sto ga na po me nu ti da se ba{ svi poe ti~ki ko men ta ri re ne­san se potpuno kre}u unu tar is tih me to do lo{kih ok vi ra. ho ra ci jev je poe ti~ki trak tat­pos la ni ca, me|utim, u knji`ev noj kul tu ri ta li jan ske re ne san se re ci pi­ran mno go sna`ni je ne go li aris to te lov trak tat, sla bo poz nat do kra ja 16. sto­lje}a. os nov na su se te`i{ta aris to te lo va poe ti~kog nau ka ipak mog la ot~ita ti u ho ra ci je voj pos la ni ci. Za to je dan od naj poz na ti jih ko men ta to ra ho ra ci ja, io do cus Ba dius as cen sius, su ge ri ra stil sko­re to ri~ku ti po lo gi ju an ro va ko­ja nam se, na rav no, iz dana{nje per spek ti ve ~ini pos ve ma aris to te lov skom pa je kao tak va os ta la te ko vi nom ve}ine ra no no vov je kov nih ko men ta ra ili tu ma~enja aris to te lo va spi sa. Wein be rg tvr di da je ta ti po lo gi ja u skla du s aris to te lo vom poe ti kom za to {to na sli~an na~in kao i aris to tel raz mat ra i zna~enje i struk tu ru knji`ev nih an ro va. as cen siu so va she ma nam po ka zu je ko li ko je ho ra ci je va poe ti ka nas lje do va la od aris to te la (prim je ri ce, ele men ti us po red be vi so kog, sred njeg i nis kog sti la u pot pu nos ti su aris to te lov ski; na ve de no }e sti lis ti~ko raz li ko va nje pos ta ti, oso bi to u re ne san snih poe ti~ara, stal nim mjes tom u od re|enju knji`ev nih `an ro va).71

ele men ti viso ki sred nji nis ki

gra|a bo go vi, ju nak, kralj – pas ti ri

stil sub li me, al ti so num me dioc re hu mi le, te nue

stih/metar hek sa me tar pen ta me tar ja mb

`anr ep, tra ge di ja di dak ti ka ko me di ja, pas to ra la

u kas ni joj fa zi re cep ci je an ti~kih poe ti ka, ili pos li je ot kri}a aris to te la, po pu lar no st tih dvi ju poe ti~kih tra di ci ja do nek le se iz jed na~uje {to pot vr|uje i nag li po ra st us po red nih ko men ta ra kao i nas to ja nje da se ve lik broj poe ti~kih za ko ni tos ti dvo ji ce au to ra po mi ri ili ba rem us kla di; u nas lje|e eu rop skoj re ne san snoj knji`evnoj kul tu ri zbog to ga os ta ju ho ra ci jev sko­aris to te lov ski poe ti~ki za pi si (i za ko ni tos ti pjes ni~kog umi je}a). poe ti~ki trak ta ti fran ces ca Ro bor tel la va`ni su za to {to nas to je po ve za ti ra{tr ka na za pa`anja o aris to­te lo voj Poe ti ci pi sa ca u pri ja{njih 20 go di na te na gov je{}uju op}e smje ro ve ko je }e sli jediti na do la ze}i kri ti~ari.72 mar vin Car lson s pra vom is ti~e da Ro­

70 usp. Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce.71 nje gov trak tat no si nas lov Quin ti Ho ra tii Flac ci de ar te poe ti ca opus cu lum.72 Ri je~ je o Ro bor tel lo vu poe ti~ ko me trak ta tu Lib rum Aris to te lis de ar te poe ti ca expli ca tio-

nes ko ji je ob jav ljen 1548. usp. mar vin Car lson: Ka za li{ ne teo ri je, i, hCiti, Zag reb 1996.

Page 30: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

212

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

bor tel lo vra}a ide ju pred stav lja nja u teo ri ju dra me, pa do da je ka ko tra gi~ko opo na{anje, pre ma Ro bor tel lu, tre ba uvi jek shva}ati (da na{njim rje~ni kom re~eno) ili iz ved be no­tea tar ski (kao scen sko ili u glu ma~koj iz ved bi) ili us ko dra ma tur{ki (onak vo kak vim ga pjes nik stva ra u tre nu ci ma sa mog pi sa nja). fran ces co Ro bor tel lo po tom iz nim nom re to ri~kom spret no{}u i iz nim nom ar gu men ta cij skom vje{tinom ko men ti ra shva}anje aris to te lo va vre men skog je di nstva i go vo ri da aris to te lov pro pis o jed no me obi las ku sun ca tre ba pro­tu ma~iti is klju~ivo kao um jet ni dan (dak le, kao dva nae st sa ti od iz las ka do za las ka sun ca).73 je dan od naj zna~aj ni jih poe ti~kih trak ta ta ta li jan ske, ali i eu rop ske, re ne san se za si gur no je Poe ti ca d’A ris to te le vol ga riz za ta ed es pos ta (1570) Lo do vi ca Cas tel vet ra, ko ji je pra vi ka no ni za tor navod no aris to te lo va dram skog troje din stva. Za Cas tel vet ra je os nov no pros tor no je din stvo ili, us ta lje nim po vi jes no poe ti~kim poj mov ljem re~eno, je din stvo mjes ta, ko je zap ra vo proiz la zi is klju~ivo iz scen ske prak se.74 Cas tel vet ro se

os vr}e na pri li ke u sa mom ka za li{tu te is ti~e ka ko je tu pros tor og ra ni~en pa su zbog to ga mo gu}nos ti do~ara va nja raz nih lo ka ci ja vr lo sku~ene i au tor mo ra o to me vo di ti ra~una. a ka ko je i vre men ski ras pon vr lo kra tak – sve ga dva­tri sa ta tra ja nja dra me – ne mo`emo vr{iti na si lje nad ima gi na tiv nom spo sob no{}u gle da la ca tra`e}i od njih da se u`ive u rad nju ko ja po ne kad obuh va}a – i tjed ne i mje se ce. Zbog to ga Cas tel vet ro iz vo di zak lju~ak da je u dra mi mo gu}a sa mo jed na fa bu la, rad nja, jer ka ko bi au tor u ta ko krat ki vre men ski ras pon mo gao ’str pa ti’ dvi je ili vi{e rad nja?75

Za nim lji vo je da Cas tel vet ro pred la`e iz bje ga va nje na si lja na sce ni, ali ne to li ko zbog do li~nos ti ko li ko zbog ne mo gu}nos ti vje ro dos toj no ga up ri­zo re nja. pr va je zna~aj ni ja ras pra va o pri ro di tra gi~kog umi je}a u no vo me re ne san snom ok ru`ju Dis cor so in tor no al com por re del le co me die e del le tra ge die

73 is to, str. 38–39. Re ne san sne poe ti ke raz li ku ju um jet ni dan ko ji tra je dva nae st sa ti od pri rod nog da na ko ji tra je dva de set i ~e ti ri sa ta.

74 ne po volj ne vre men ske pri li ke za vri je me iz ved bi gr ~kih dra ma ne ri jet ko su ih pre­ki da le; uz to, au tor je mo rao vo di ti ra ~u na o da njem svjet lu, oso bi to sto ga {to gr ~ko ka za li{ te ni je poz na va lo ras vje tu. Zbog sli~ nih raz lo ga na po zor ni ca ma gr ~kih dra ma mo gao se iz vo di ti re la tiv no og ra ni ~en broj do ga |a ja – ako je pri tom dra ma ti ~ar htio da nje gov ko mad bu de is ti no li ko up ri zo ren ({to mu je na la gao i ukus pub li ke).

75 usp. mi ros lav Be ker: Po vi je st knji ev nih teo ri ja, str. 115. Cas tel vet ro ka e slje de }e: »Za tra ge di ju i ko me di ju je din stvo rad nje je pos lje di ca je din stva vre me na i mjes ta; ne mo gu }e je ugu ra ti u og ra ni ~en pros tor i u 12 sa ti vi {e od jed ne rad nje [...].« (ci tat pre ma Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce, str. 510) poe ti~ ko na ~e lo pros tor no ga je din stva na met nu la je, uos ta lom, i sa ma ka za li{ na ili scen ska dje lat no st, is tan ~an ukus pub li ke itd. usp. mi ros lav pan ti}: Poe ti ka hu ma niz ma i re ne san se, i–ii, pros ve ta, Beog rad 1963.

Page 31: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

213

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

(1554) ta li jan skog dra ma ti~ara i pis ca­poe ti~ara giam bat tis te gi ral di ja Cin thi ja.76 Ba{ gi ral di pr vi sus tav no (i lo gi~no) os po ra va nes re tan za vr{etak tra ge di je kao poe ti~ku nor mu ko ja se na met nu la (na vod no) aris to te lo vim trak ta tom, bra ni dvos tru ke zap le te i, na kra ju, pred la`e na ziv tra ge dia mis ta za sve one knji`ev ne an ro ve ko je }e kas ni je poe ti ke ili dram ska prak sa na zi­va ti tra gi ko me di jama. os nov na obi lje`ja au to ro ve dram ske poe ti ke mo gu}e je ot~ita ti i na po za di ni nje go vih dram skih tek sto va; go di ne 1583. gi ral di jev sin Cel so ob jav lju je sve o~eve tra ge di je uz sti ho va ni Pro lo gues u ko jem se na la ze i sve os nov ne pos tav ke au to ro ve poe ti ke: (a) za ko ni tos ti pjes ni{tva ni su stal ne, ne go se mi je nja ju ovis no o vre me nu, pub li ci i o sa dr`aji ma; (b) tra ge di ja ne mo ra ima ti nes re tan is hod, dak le mo`e za vr{ava ti sret no i up ra­vo se u tom slu~aju mo`e zva ti tra ge dia mis ta ili, go vo ri gi ral di, tra gi com me-dia; (c) cilj tra ge di je gi ral di de fi ni ra ug lav nom ho ra ci jev ski, kao u`itak ili ko ri st, ko ji is to dob no do vo de do mo ral nog pro~i{}enja ili po bu|uju vr li ne. nje go vo od ba ci va nje je din sta va i do ki da nje do tad zah tije va no ga nes ret nog is ho da pri tom pred stav lja ju i oso bi to po di la`enje uku su pub li ke. Zap ra vo, to zna~i ka ko su sve nje go ve pos tav ke proi za{le iz plod ne dram sko­ka za li{ne dje lat nos ti, dak le ma nje iz teo ri je i naj pri je iz iz ved be ne prak se.77 tra ge di ju Cin thio ta ko de fi ni ra kao ob lik ko ji »sa`alje njem i stra hom po ka zu je {to bis mo tre ba li iz bje ga va ti; [jer] ona pro~i{}uje one ne vo lje u ko je se up leo tra gi~ni lik.«78 Zbog to ga ose buj nog gi ral di je va pris tu pa nja aristo te lu Carl son is ti~e slje de}e:

76 »Dis cor so je ob jav ljen 1554., no da tum nas tan ka ni je si gu ran. gi ral di je tvr dio da je to pr va ob ra da aris to te la na na rod nom [ta li jan skom] je zi ku te upi sao go di nu 1543., ali unu tar nji do ka zi ga smje{ ta ju kas ni je; vje ro jat no je da je izab rao da tum ne bi li si ta ko osi gu rao pra vo na pr ven stvo te iz bje gao op tu` be da je to pla gi jat mag gia.« Car lson: Ka za li{ ne teo ri je, str. 40. o to me slu ~a ju usp. i neus chäfer: Lo do vi co Dol ce als dra ma tis cher Au tor im Ve ne dig des 16. Jah r hun der ts, str. 143–174.

77 Za bo rav lja se da su gi ral di je ve tra ge di je ne ri jet ko nai la zi le na mno{ tvo prim jed bi. na jed nu tak vu ano nim nu kri ti ku au tor od go va ra u trak ta tu­e pi lo gu Tra ge dia à chi leg ge u ko jem is to dob no zac r ta va i os nov ne smjer ni ce svo je dram sko­ka za li{ ne poe ti ke: (a) pred no st da je aris to te lu nad ho ra ci jem, za tim (b) pre fe ri ra sta ro rim sku tra gi~ ku for mu um jes to sta rog r ~ke i, to~ ni je, op rav da va upo ra bu co ro mo bi le i pod je lu na ~i no ve (gr ~ke tra ge di je ni su se di je li le na ~i no ve ili pri zo re, kor je imao svo je stal no mjes to); (c) gi ral di Cin thio po tom fun kcio nal no od va ja pro log struk tur no i zna ~enj ski i, na kra ju, (d) na po mi nje ka ko su se i uv je ti re cep ci je (~i ta te lja i gle da te lja) uve li ke pro mi je ni li pa se dram ski au to ri to me tre ba ju pri la go di ti. usp. Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce, str. 913 i d. te neus chäfer: Lodo vi co Dol ce als dra ma tis cher Au tor im Ve ne dig des 16. Jah r hun der ts, str. 143–174.

78 Ci tat pre ma Car lson: Ka za li{ ne teo ri je, str. 41.

Page 32: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

214

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

^ita vim ti je kom nje go va [gi ral di je va] ko men ta ra raz vid no je dje lo va nje sta no vi te di na mi ke pre ma ko joj se us tu pak ili iz nim ka kod aris to te la uzi­ma ju kao op}e pra vi lo, obi~no u ime ili mo ral ne pou ke, ili u~in ko vi tos ti u pos ti za nju ga nu}a kod gle da te lja: to je st, u svr hu odr`ava nja ho ra ci jev skih ci lje va da ugo di i pou~i.79

je dan od naj sus tav ni jih kri ti~ara aris to te lo va poe ti~ko ga nau ka bio je au tor giu lio Ce sa re Sca li ge ro ili pra vim ime nom giu lio Bor do ne. Sca li ge­rov se trak tat jav lja u vri je me kad ta li jan ski bis kup Se bas tia no min tur no prip re ma op se`nu ta li jan sku Ar te poe ti ca (1563), ko ja je iza{la ~eti ri go di ne na kon ob jav lji va nja min tur no va trak ta ta De poe ta (1559). Za svo ga bo rav ka u fran cus koj Sca li ge ro je na pi sao jed no od naj zna me ni ti jih dje la (eu rop­ske) re ne san sne poe ti ke, Poe ti ces lib ri sep tem (1561), ko je }e znat no ut je ca ti na raz voj poe ti~ke mis li, prim je ri ce, fran cus kog kla si ciz ma.80 Sca li ge ro se vje{to ob ru{ava na aris to te lov nauk i od ba cu je te zu o nes ret nom is ho du kao je di nom mo gu}em. me lo di ju i iz ved bu smat ra iz vanj skim ele men ti ma ne va`nim za tra ge di ju i po~es to nag la{ava pe da go{ku fun kci ju dram skog umi je}a ili nje gov dop ri nos us pos ta vi hije rar hi je ljud skih vr li na (vir tus) u knji`ev nos ti. na ma u ovom tre nut ku ni je mo gu}e pri ka za ti cje lo kup ni raz voj eu rop ske dram sko­poe ti~ke mis li ci nque cen ta i kas ni jih sto lje}a. vrlo po ti caj­na mo nog ra fi ja Ber nar da Wein ber ga A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce (1961) do no si kraj nje is cr pan pri kaz raz vit ka ta li jan skih re ne san snih nor ma tiv nih poe ti ka ko ji zau zi ma ne{to vi{e od ti su}u stra ni ca.81 Za na{u je pak ana li zu pu no va`ni je naz na~iti po vi jes no poe ti~ka tu ma~enja tra ge di je kao kla si~no­an ti~kog anra (ko ji u per spek ti vi re ne san snih au to ra eg zis ti ra sa mo na aris to te lo vim nor ma tiv no poe ti~kim os no va ma) i ot~ita ti fun kci je tra ge di je u knji`ev noj od nos no ka za li{noj kul tu ri ra no no vov je kov lja. to smo do nek le i u~ini li ka da smo go vo ri li o ne dos ta ci ma ne kih ra no no­vov je kov nih tu ma~enja aris to te la. Sa da nam jo{ preos ta je ~ita te lju pru`iti svo jev r stan pa no ram ski pri kaz ma nje poz na tih poe ti~kih od re|enja tra ge di je u ta li jan sko me 16. i 17. sto lje}u.

79 is to, str. 42.80 Za iscr pni ji pri kaz Sca li ge ro va poe ti~ kog nau ka i, oso bi to, za pi ta nja imi ta ci je,

is ti no li kos ti, fun kci ja i op }e ide je pjes ni{ tva, knji ev nos ti, dram skog umi je }a, usp. Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce, str. 743–750.

81 Wein ber go va je mo nog ra fi ja naj pot pu ni ja jer se ne og ra ni ~a va an rov ski, kao, prim­je ri ce, Car lso nov po vi jes no poe ti~ ki preg led, ne go, nap ro tiv, go vo ri o ne kim raz mi{ lja nja o pri ro di dram skog umi je }a ko ji su u dru gim preg le di ma za ne ma re ni – ko ji put ~ak i »sta tis ti~ ki« us po re |u ju }i raz nov r sne trak ta te.

Page 33: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

215

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

tom ma so Cor rea u ko men ta ru ho ra ci je ve poe ti ke In lib rum de ar te poe-ti ca Q. Ho ra tii Flac ci expla na tio nes (1587) ut vr|uje da je tra ge di ja »imi ta tio il lus tris for tu nae per ac tio nem exi tu in foe li ci, ora tio ne gra vi« (opo na{anje ple me ni te sud bi ne rad njom s nes ret nim is ho dom, vi so kim sti lom).82 gia son de no res us po re|uje (poe ti~ke) trak ta te aris to te la i pla to na u dje lu Dis cor so in tor no (1586) – te na pos ljet ku is ti~e da tra ge di ja nas to ji »per pur gar gli spet ta to ri per mez zo del di let to dal ter ro re, e dal la mi se ri cor dia, e per far gli ab hor rir la vi ta de’ ti ran ni, e de’ piu po ten ti« (gle da te lje pro~is ti ti uz po mo} u`it ka, stra ve ili sa`alje nja te u~ini ti da pre zi ru ivo te ti ra na i mo}ni ka).83 je­dan od ma nje poz na tih ko men ta ra aris to te lo va spi sa ko men tar jest ora zi ja tos ca nel le, Pre cet ti ne ces sa ri (1562). Spo me nu ti poe ti~ar tra ge di ju od re|uje kao »una imi ta tio ne d’at tio ne vir tuo sa per fet ta, che hab bia gran dez za« (opo na{anje ple me ni te i do vr{ene rad nje ko ja ima ve li~inu, uk ra{enim go vo­rom). uk ra{en ili ugo dan govor, na da lje, zap ra vo je onaj »che ha nu me ro, ar mo nia, dol cez za, con du cen do gli af fet ti non per via di nar ra tio ne, co me fà il poe ma he roi co: ma per via di mi se ri cor dia, ti mo re« (ko ji pos je du je broj, har mo ni ju, dra` i up rav lja os je}aji ma ne po mo}u pri po vi je da nja, kao {to to ~ini ep ska pjes ma, ne go pos red stvom sa`alje nja i stra ha).84 Za nim lji vim bis­mo pak ko men ta rom aris to te lo va trak ta ta mog li smat ra ti i onaj Ber nan di na Bal di na – Li ber de ar te poe ti ca Aris to te lis ver si bus fi de li ter, et la ti ne expres sus (1576), na pi san, ka ko i nas lov ka`e, u la tin skim sti ho vi ma. naj za nim lji vi ji je od je ljak ko ji se od no si na poz na tu aris to te lo vu de fi ni ci ju tra ge di je. Sto ga ga do no si mo u la tin skom iz vor ni ku uz hr vat ski pri je vod:

nu nc mi hi de tra gi cis est re bus ser mo fu tu rus. no bi lis, et ni ti do spec tan da tra goe dia cul tu, est gra vis, eg re giique ac tus imi ta tio, cer tos ad fi nes por rec ta, bre vi neque mar gi ne pres sa Cui mu saea me le, cui mixta lo cu tio rhytmis, ad di ta; quaeque me tu, pie ta teque pec to ra flec tit; fluc ti bus ut variis ani mos exol vat, et aes tu.

(Sa da ka nim go vo ri ti o stva ri ma ve za ni ma uz tra ge di ju. tra ge di ja je uz vi{ena i vri jed na gle da nja zbog sjaj na uk ra sa, oz bilj na je, opo na{anje oso bi te rad nje, pro du`ena

82 Ci tat pre ma Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce, str. 219.

83 is to, str. 317.84 is to, str. 479.

Page 34: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

216

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

do jas no od re|enih gra ni ca, ni je sa pe ta br zim za vr{et kom, do da ni su joj pje va ni di je lo vi i go vor po mi je{an s rit mom, te stra hom i sa`alje njem us mje ra va sr ca; da os lo bo di du{e od raz li~itih po mut nji i ne mi ra.)85

pos ljed nji ko men tar aris to te lo ve Poe ti ke u 16. sto lje}u je Poe ti ca Aris to te lis an to ni ja Ric co bo ni ja otis nu ta 1587. go di ne. na kon to ga us li je di le su es to­ke poeti~ke ras pra ve o pri ro di ne kih »no vi jih« `an ro va i dram skih ob li ka, prim je ri ce pas to ral ne dra ma ti ke, tra gi ko me di je i dra me per mu si ca itd. Ric­co bon ni pri tom is ti~e da »ideal na« tra ge di ja mo ra sa dr`ava ti slje de}e bit ne mo men te: tra gi~nog ju na ka, tra gi~ne os je}aje, stra vi~ne do ga|aje ko ji je di ni mo gu izaz va ti sa`alje nje i strah ili od re|eni stu panj tra gi~nos ti.86 ales san dro do na tio, au tor ko ji dje lu je na vr hun cu re cep ci je aris to te lov skog poe ti~kog u~enja, na slje de}i na~in raz li ku je tra ge di ju od sve pri sut ni je tra gi ko me di je – tra ge di ja je st »imi ta tio dra ma ti ca ac tio nis il lus trium per so na rum per fec ta, ac mag na, se pa ra tim ad hi be ns metrum, har mo niam, sal ta tio nem ...«, dok je tra gi ko me di ja »imi ta tio ac tio nis me lio rum, peio ru mque met ro, har mo nia, et dra ma ti co mo do, qua cum per so na rum va ria for tu na mi se ri cor diam, et gau dium com po nit; in ea ta men po tior est, et so la frequen ter foe li ci tas«.87 do na tio pri tom u svo joj Ars poe ti ca si ve in sti tu tio num ar tis poe ti cae Lib ri tres (1633) uve li ke nas lje du je aris to te lov sko­kas tel vet rov sku poe ti ku te nas to ji sve naj no vi je, od nos no nje mu suv re me ne dram ske an ro ve eu rop skog sei cen ta uk lo pi ti u tra di cio nal ni re to ri~ko­poe ti~ki ok vir ili ih ba rem jas ni je opi sa ti uz po mo} ter mi na, de fi ni ci ja ili klju~nih poj mo va iz an ti~ke poe ti ke.88 to ug lav nom zna~i ka ko do na tio sve spo me nu te dram ske `an ro ve ta li jan skog

85 is to, str. 573. ve }i nu la tin skih na vo da pre ve la je ko le gi ca ire na Bra ti ~e vi}, na ~e mu joj zah va lju jem.

86 is to, str. 676.87 Ci tat pre ma Wil fried pot tho ff: Die Dra men des Ju ni je Pal mo ti}, fra nz Stei ner

ver lag, Wies ba den 1973, str. 31–32. do na ti je va od re |e nja tra ge di je i tra gi ko me di je, ko je ci ti ra pot tho ff, potpuno se pok la pa ju s ra ni jim, aris to te lov skim od re |e nji ma; klju~ ne ri je ~i ko je do na tio na vo di i ko je se ti ~u `an ra tra ge di je su slje de }e: opo na {a nje ple me ni tih li ko va, uz vi {e nim, vi so kim sti lom, prik lad nim met rom, har mo ni jom i sli~ no; na da lje, tra gi ko me di ju po ve zu je sa slje de }om sku pi nom kva li te ta: ne to li ko uz vi {en stil, preob ra ti sud bi na li ko va iz nes re }e u sre }u i sre tan is hod itd.; to sa mo pot vr |u je Wein ber go vu tvr dnju o va` nos ti aris to te lo vih poe ti~ kih za ko ni tos ti za eu rop sku, a ne sa mo re ne san snu dra mu i ka za li{ te. o to me usp. iscr pnu bib liog ra fi ju u Wein be rg: A His to ry of Li te ra ry Cri ti ci sm in the Ita lian Re nais san ce.

88 va lja na po me nu ti ka ko je do na ti je vo pos red ni{ tvo u re cep ci ji aris to te la uve li ke uv je to va lo raz vi tak isu so va~ ke dra me i ka za li{ ta. Spo me nu ti je au tor za si gur no re ci pi ran u

Page 35: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

217

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

sei cen ta, oso bi to tra gi ko me di ju i lib re tis ti~ke an ro ve, po ku{ava tu ma~iti na po za di ni aris to te lo va trak ta ta – bez ob zi ra na to {to aristo tel ni je poz na­vao/priznavao »mi je{ane `an ro ve« po put tra gi ko me di je.

ta li jan ski ci nque cen to i sei cen to obi lje`ile su veo ma iscr pne poe ti~ke ras­pra ve o no vim knji`ev nim `anro vi ma s jed ne stra ne kao i o ino va tiv nim te­ma ma, sred stvi ma te o knji`evno me uku su pub li ke s dru ge. is to dob no, jas no su se pro fi li ra la dva op re~na sta va o pri ro di pjes ni~kog, po naj vi{e dram skog umi je}a. ta ko poe ti~ari kas tel vet rov ci pri da ju pub li ci od lu~uju}u ulo gu u poe ti~kom nor mi ra nju knji`ev nih ob li ka. Za njih je up ra vo ukus pub li ke taj ko ji de fi ni ra smjer ni ce dram sko­ka za li{ne pro duk ci je. S dru ge pak stra ne, tra di cio na lis ti vje ru ju u pos to ja no st poe ti~kih pra vi la i knji`ev nih ob li ka – dak le, u ~vr stu i nep rom je nji vu poe ti~ku nor mu od nos no jed nu nor ma tiv nu poe ti ku. u ta kav pro ci jep mo gu}e je smjes ti ti i gua ri ni je vu ve} spo me nu tu po le mi ku s gia so nom de no re som o op rav da nos ti no vih dram skih ob li ka, pas to ra le i tra gi ko me di je, ras pra vu po tak nu tu ob jav lji va njem gua ri ni je va dje la Il pas tor fi do (1590). gua ri ni jev Il ver ra to – od go vor na de no re so vu kri ti ku – sa dr`i dvi je os nov ne li ni je ar gu men ta ci je. au tor, s jed ne stra ne, na pa da de no re so va (ali i os ta la) pog re{na tu ma~enja aris to te la i, s dru ge stra ne, raz vi ja svo ju oso bi tu kon cep ci ju `an ra tra gi ko me di je.89

v.

u ovom ra du pos ve}enom shva}anju tra ge di je u nor ma tiv no poe ti~kim spi­si ma od aris to te lo ve Poe ti ke do re ne san se us re do to~ili smo se naj pri je na teo rij sko­poe ti~ki pri kaz os nov nih prob le ma i pri tom nis mo ula zi li u iscr pni opis raz vo ja an ra tra ge di je; tak vu po vi je st poe ti~kih shva}anja tra ge di je te{ko je pred sta vi ti i u ok vi ri ma op se`ni je ras pra ve; uos ta lom, to ni ti ni je bio na{

dub ro va~ koj sre di ni, po naj vi {e u ju ni ja pal mo ti }a, ko ji pre vo di nje go vu Sue vi ju. usp. o to me pot tho ff: Die Dra men des Ju ni je Pal mo ti}.

89 tim smo se prob le mom bar do nek le po za ba vi li u pog lav lju o tra gi ko me di ji. o re cep ci ji gua ri ni je vih poe ti~ kih trak ta ta u dub ro va~ kih au to ra mo e mo je di no pret pos tav lja ti. na rav no, pos to ji vje ro jat no st da su ne ki dub ro va~ ki dra ma ti ~a ri poz na va li gua ri ni je vu poe ti~ ku prak su, ba{ kao {to su poz na va li nje gov knji ev ni opus, ali o mo gu }im do se zi ma tak vih poe ti~ kih do di ra ne ma pouz da nih do ka za. iscr pni ji se pri kaz poe ti~ kih (re)kon cep tua li za ci ja `an ro va tra gi ko me di je i me lod ra me kao i prob le ma in ter fe ren ci je iz me |u `an ro va tra ge di je, tra gi ko­me di je i me lod ra me mo e pro na }i u Leo Ra fo lt: Au to ri tet ime no va nja (`an ra): tra g(i ko m)e di ja, me lod ra ma, lib re tis ti~ ka dra ma, »Ko lo«, 2/2006. ta mo se na vo di is cr pan po pis pred met ne li te ra tu re o po lo a ju ta li jan skih dram ma per mu si ca u eu rop skom ra no no vov je kov lju.

Page 36: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

218

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

cilj. ipak, uvi|amo ne ko li ko ti po va kon ti nui te ta u tu ma~enji ma poj ma ili `an ra tra ge di je od aris to te lo va vre me na do vre me na kas no ga sei cen ta ko je }emo za to na zi va ti, da ka ko vr lo po jed nos tav lje no: (a) stil ski kon ti nui tet, (b) struk tur ni kon ti nui tet, za tim (c) te mat ski kon ti nui tet i (d) me ta poe ti~ki (poe­to lo{ki) kon ti nui tet. pod oz na kom stil skog kon ti nui te ta ne ra zu mi je va mo tek jed nog las je u re cep ci ji tra ge di je kao dram skog an ra u ko je mu se po jav lju ju is klju~ivo ple me ni ti ili sta le{ki vi so ko hi je rar hi zi ra ni li ko vi, ve} pr ven stve no ve zi va nje spo me nu tog `an ra uz re to ri~ki mo dus uz vi{enog ili uk ra{enog go vo ra. pog le da mo li na tre nu tak re ne san sna od re|enja tra ge di je, go to vo u svim poz na tim ko men ta ri ma ili tu ma~enji ma aris to te la pro na}i }emo sin tag me po put: ora tio ne gra vi, at tio ne che hab bia gran dez za, no bi lis et gra vis, ac tio nis il lus trium i sli~no, od nos no sti lis ti~ki i re to ri~ki mo ti vi ra na od re|enja. up ra vo tak va sti lis ti~ka od re|enja pos ta la su stal nim mjes ti ma u opi su an ra tra ge di je. pod oz na kom struk tur nog kon ti nui te ta, na da lje, ra zu mi je va mo ve zi va nje tra ge di je uz niz stal no pri sut nih i, ne ri jet ko, nep rom je nji vih for­mal nih obi lje`ja `an ra: dram ska tro je din stva, nes ret ni is hod, jed nos tru ko st rad nje, pos tu pak in me dias res itd. tak ve su se po vi jes no poe ti~ke ka te go ri je us ta li le u naj sta ri joj eu rop skoj knji`ev noj teo ri ji kao ima nen tno dram ske (ili dra ma tur{ke) i pri tom se za bo rav lja da su one naj~e{}e ve za ne uz tra ge di ju.90 dak le, oz na ke ko je su se pr vot no, u svih an ti~kih i ra no no vov je kov nih poe­ti~ara, ve zi va le uz tra ge di ju – ili uz tra gi~ko umi je}e – pos ta ju dra ma tur{ke oz na ke ko ji ma se po ku{ava re de fi ni ra ti pri ro da dram skih tek sto va, od nos no dram skih `an ro va op}eni to. jed no od obi lje`ja ko je je pr vot no bi lo re zer­vi ra no je di no za `anr tra ge di je – dram ska cje lo vi to st (ho los) – sto ga pos ta je uzu som ra no no vov je kov ne dra ma tur gi je, od va ja se od tra ge di je, po~inje se ra bi ti u poe ti~kim opi si ma dru gih dram skih `an ro va. aris to te lov je mo del dram skog umi je}a, is ti~e Lu bo mir do le`el, pre te~a struk tu ral nog poe ti~kog mo de la zap ra vo po svom or ga ni cis ti~kom shva}anju od no sa iz me|u di je la i cje li ne.91 te`nja za tak vim or gan skim je din stvom, iz ved be nim ili pak dra­ma tur{kim, va`no je obi lje`je svih ra no no vov je kov nih poe ti~kih trak ta ta. a pod te mat skim bis mo kon ti nui te tom, s dru ge stra ne, mo ra li smat ra ti te`nju

90 mo` da zbog to ga {to se tra ge di ja u ra nom no vov je kov lju smat ra la vi so ko hi je rar hi-zi ra nim `an rom. tak vom je sta vu za si gur no p ri doni je la aris to te lo va Poe ti ka unu tar ko je je tra ge di ja nad re |e na epu – jer se (a) ne ob ra }a sva ko me i (b) sad r i sve {to sad r i ep, uz to i me lo di ju, vi zual ni dio, `i vu jas no }u. usp. aris to tel: O pjes ni~ kom umi je }u, str. 57–58.

91 do le el spo me nu ti mo del na zi va me reo lo gij skim – uz mor fo lo gij ski i struk tu ral no­­se mio ti~ ki. usp. Lu bo mir do le el: Poe ti ke Za pa da. Pog lav lja iz is tra i va~ ke tra di ci je, Svjet lo st, Sa ra je vo 1991. od nos iz me |u di je lo va i cje li ne – ili pak te` nja ka cje lo vi tos ti i dov r {e nos ti dram skih tek sto va – u te me lji ma je aris to te lov ske (tra gi~ ke) dra ma tur gi je.

Page 37: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

219

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

(poe ti~ara) za stva ra njem stal nih te ma od nos no mo ti va tra gi~kog `anra. Re ne san sne nor ma tiv ne poe ti ke ug lav nom se i iscr plju ju u nas to ja nju da mi to lo{ki te mat ski svi jet an ti~kih gr~kih tra ge di ja pre ne su ili uk lo pe u suv­re me no ple mi}ko ili dvor sko ok ru`je; na ta kav se na~in de fi ni ra ju i stal na iz vo ri{ta te ma od nos no mo ti va mno gih re ne san snih i ba rok nih tra ge di ja, to~ni je stal na te mat ska preo ku pa ci ja vi{im sta le`ima, plem stvom i pros to rom dvo ra, kao is klju~ivim dru{tve nim ok ru`jem po god nim za tra ge di ju. in te res za gra ni~ne, nes va ki da{nje te me, obi telj ske su ko be, mi to lo{ke i po vi jes ne pro­ta go nis te i sli~no, sve nam to jas no go vo ri ko li ki je ut je caj an ti~ko nas lje|e iz vr{ilo u raz dob lju eu rop sko ga ra nog no vov je kov lja; taj te mat sko­mo tiv ski kon ti nui tet u po vi jes noj re cep ci ji poz na tog aris to te lo va trak ta ta re do vi to je pra}en dram sko­ka za li{nom prak som. giam bat tis ta gi ral di Cin thio ili pak gian gior gio tris si no ni su ni po{to osam lje ni prim je ri ka za li{no ak tiv­nih poe ti~ara.92 Ra no no vov je kov ni su dra ma ti~ari­poe ti~ari do zak lju~aka o slo`enoj pri ro di dram skih `an ro va ~esto do la zi li na te me lju vlas ti tih is kus ta va u dra ma tur{kom i scen skom ra du. pod oz na kom me ta poe ti~kog, od nos no poe to lo{kog, kon ti nui te ta skri va se oso bi ta vr sta je din stve nos ti poe ti~ke svi jes ti u raz dob lji ma pos li je aris to te lo va trak ta ta. go vo re}i o stal nim mjes ti ma pjes ni~ko ga umi je}a (op}eni to), ra no no vov je kov ni au to ri ne ri jet ko ih opi su ju na prim je ru an ti~ko ga tra gi~kog kor pu sa. pris je ti mo li se pak poj mo va kao {to su mi me sis ili opo na{anje, is ti no li ko st ili vje ro dos toj­no st, u`itak, stra va, suos je}anje, vr li na i ljud ske kre pos ti, ka tar za i mo ral no (ili eti~ko) pro~i{}enje, uvid jet }emo da su to stal ni poj mo vi i aris to te lov ske i mno gih dru gih stru ja u od re|enju (opi su) tra ge di je i tra gi~nog. ne sa mo to; na ve de ni su poj mo vi stal na mjes ta u tu ma~enju dru gih an ro va ra nonovo­vje kov lja. pod me ta poe ti~kim ili poe to lo{kim kon ti nui te tom ra zu mi je va mo za to ten den ci ju ra no no vov je kov nih trak ta ta da poe ti~ke ka te go ri je ve za ne uz po je di ni `anr, prim je ri ce uz tra ge di ju, na met nu kao pa rs pro to to pjes ni~kog umi je}a uop}e: to, prim je ri ce, zna~i da su se aris to te lo vi poj mo vi mi me ze, ka tar ze, ha mar tia, spou daion, suos je}anja i sli~ni u re ne san snim nor ma tiv nim poe ti ka ma ne ri jet ko rabili u opi su dru gih knji`ev nih `an ro va, ne nu`no dram skih, da bi na pos ljet ku ta ko pos ta le poe ti~ke oz na ke, od nos no es te ti~ke od red ni ce ko ji ma se opi su je sâma pri ro da knji`ev nos ti.93

92 mno gi re ne san sni poe ti ~a ri is to dob no su pi sa li za ka za li{ te – bi li su pri tom vrlo ak tiv ni dram ski, ka za li{ ni pis ci i ka za li{ ni dje lat ni ci uop }e.

93 to su naj ~e{ }e »iz van knji ev ne ka te go ri je«, psi ho lo{ ke, so cio lo{ ke, eti~ ke, fi lo zof ske itd. Suv re me ne teo ri je tra ge di je ili tra gi~ nog, prim je ri ce eag le to no va, upot reb lja va ju ne ke od na ve de nih aris to te lov skih poe ti~ kih poj mo va – a oso bi to poj mo ve ka tar ze, suos je }a nja,

Page 38: S onu StRanu @anRa - ffzg.unizg.hr · PDF filekrajnje fluidan pojam, odnosno u `anrovsku odrednicu bez iole preciznijeg, da ne ka`emo kanonskog, odre|enja. naravno, u knji`evnoj

220

L. R a f o l t , S onu stranu `anra (183–220)

»Umjetnost rije~i« LI (2007) • 3–4 • Zagreb • srpanj – prosinac

ovim smo ra dom nas to ja li upo zo ri ti na mno ga po jed nos tav nje na i ne do­sljed na, po~es to sas vim pro ma{ena po vi jes no poe ti~ka tu ma~enja aris to te lo ve poe ti ke ili `an ra tra ge di je – ko ji u aris to te la zap ra vo ima po se ban sta tus. pri tom smo se us re do to~ili na ne ko li ko bit nih poe ti~kih pro pi sa, aris to­te lo vih nor ma tiv no poe ti~kih za ko ni tos ti, ko je su u raz dob lju ta li jan sko ga ci nque cen ta nai{le na mnogo rein ter pre ta ci ja. uz to, vi{e nas je za ni ma lo {to su o aris to te lov skim poe ti~kim za ko ni tos ti ma eu rop ski dra ma ti~ari mis li li ne go {to je nji hov au tor aris to tel pod tim za ko ni tos ti ma ra zu mi je vao; ta kav po vi jes no poe ti~ki preg led va lja zbog to ga shva ti ti kao pro le go me nu za sve suv re me ne teo ri je tra ge di je ili tra gi~nog, unu tar ko jih su ti poj mo vi pro mi­je ni li svo je zna~enje, ili se uvuk li u po lje kul tur ne an tro po lo gi je, fi lo zo fi je ili so cio lo gi je kul tu re, psi ho lo gi je, psi hoa na li ze, po li ti~ke teo ri je, teo lo gi je, knji`ev nih ili kul tu ral nih stu di ja.

prim lje no 15. o`ujka 2007.

S u m m a r y

BeYond genRe: ShoRt hiStoRY of tRagedY in the Light of the eaRLY modeRn noRmative poetiCS

the author discusses some of the major problems regarding the tragic genre in the early modern period as well as its perception in the pre­dominant normative poetics. the emphasis is on incomplete, often faulty interpretations of the aristotle’s defini­tion of tragedy as a genre and tragic as a mode, or type of discourse. the paper also addresses similarities between aristotle’s and horace’s understanding of tragedy and some structuralist and post­structuralist interpretations of the genre.

opo na {a nja, ha mar tia itd. – u kon tek sti ma ko ji su vr lo raz li ~i ti od kon tek sta u ko je mu ih upot reb lja va aris to tel; na prim jer, eag le ton mno ge od tih poj mo va prim je nju je na knji ev ne `an ro ve ko ji uop }e ni su dram ski, od nos no na fe no me ne ko ji uop }e ne pri pa da ju pod ru~ ju um jet nos ti/kulture (pog la vi to poj mo ve ha mar tia i ka tar za).