1

S T E N O G R A M

TREĆE RADNE SJEDNICE SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO ODRŽANE U SRIJEDU, 23. 01. 2019 GODINE

SA POČETKOM RADA U 10, 00 SATI

2

Predsjedavajući Elmedin Konaković (u daljem tekstu predsjedavajući): Otvaram Treću Radnu sjednicu Skupštine Kantona Sarajevo. Himna BiH. Pozdravljam uvažene kolegice i kolege zastupnike, članove Vlade i uvažene goste, kao i predstavnike medija koji prate rad današnje sjednice. Svima nama želim uspješan rad i ugodnu radnu atmosferu. Prema evidenciji Službe, sjednici prisustvuju 29 zastupnika, što je dovoljan broj za punovažan rad i odlučivanje. Izostanak sa ove sjednice opravdali su Sabahudin Delalić, Hamed Aljović, Pleho Haris, Bibija Kerla. Bibiji Kerli želimo brzo ozdravljenje. Prije nego vas upoznam s dnevnim redom današnje Sjednice, obavještavam vas da je Centralna Izborna Komisija na sjednici održanoj dana 10. 01. 2019 donijela Odluke o prestanku mandata Kurić Mirvadu i Fortu Edinu zastupnicima sa liste političkih subjekata SBB Fahrudin Radončić i Naša stranka i mandat je dodijeljen Bilseni Šahman slijedećem kvalificiranom kandidatu sa liste političkog subjekta SBB Fahrudin Radončić i Vreto Elvisu slijedećem kvalificiranom kandidatu sa liste Naša stranka. Molim Bilsenu Šahman i Vreto Elvisa da pristupe davanju Svečane izjave. „Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava i Zakona BiH, FBiH i Kantona Sarajevo, zalagati se za Ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese BiH, FBiH i Kantona Sarajevo i ravnopravnost naroda i građana koji u njima žive”. Čestitam zastupnici. Prijedlog dnevnog reda Treće Radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo utvrdio je Kolegij Skupštine na sjednici održanoj dana 11. 01. 2019. godine. Na osnovu člana 73. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo Kolegija 18. 01. 2019., prihvatio da se Prijedlog dnevnog reda Treće Radne Sjednice, dopuni sa slijedećim tačkama: 1.Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na nacrt Ugovora o zajedničkoj izgradnji kompleksa objekata, sportsko-rekreativni centar sa otvorenim bazenom i pratećim sadržajem i platformom iznad rijeke Dobrinje, između Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo sa jedne strane i Općine Novi Grad Sarajevo sa druge strane (razmatrati će se kao tačka 5. ); 2.Prijedlog odluke o potvrđivanju razrješenja Predsjednika i članova Skupštine Javnog Preduzeća televizija Kantona Sarajevo, d. o. o Sarajevo (razmatrati će se kao 6a tačka. ); 3. Prijedlog odluke o potvrđivanju imenovanja vršilaca dužnosti Predsjednika i članova Javnog Preduzeća televizija Kantona Sarajevo, d. o. o Sarajevo (razmatrati će se kao 6b tačka. ); 4.Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Aneksa br. 1 na osnovni Ugovor o zakupu poslovnog prostora br. 0203-13-990 od 28. 09. 2017 između ugovornih strana Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu kao zakupodavca i Kantona Sarajevo Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice, Ministarstva zdravstva i Kantonalne Javne ustanove Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba kao zakupca (razmatrati će se kao tačka 7. ) PRELAZIMO NA UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA DANAŠNJE SJEDNICE. Na osnovu naprijed navedenog, Prijedlog dnevnog reda današnje sjednice, Treće radne, glasi: 1.Poslanička/zastupnička pitanja, inicijative i odgovori; 2.Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u Kantona Sarajevo

3

3.Nacrt zakona o prijavljivanju i utvrđivanju porijekla i kontroli imovine izabranih imenovanih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u Kantonu Sarajevo 4.Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na izvještaju o radu sa finansijskim izvještajima Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo za 2017 godinu. 5.Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na nacrt ugovora o zajedničkoj izgradnji kompleksa objekata sportsko– rekreativni centar sa otvorenim bazenom i pratećim sadržajem i platformom iznad rijeke Dobrinje između Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sport Kantona Sarajevo, Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo sa jedne strane i Općine Novi Grad Sarajevo sa druge strane. 6a. Prijedlog odluke o potvrđivanju razrješenja Predsjednika i članova skupštine Javnog preduzeća televizija Kantona Sarajevo, d. o. o Sarajevo 6b. Prijedlog odluke o potvrđivanju imenovanja vršilaca dužnosti Predsjednika i članova Javnog preduzeća televizija Kantona Sarajevo, d. o. o Sarajevo 7. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Aneksa br1. na osnovni Ugovor o zakupu poslovnog prostora br. 0203-13-990 od 28. 9. 2017 g. Između ugovornih strana KCUS kao zakupodavca i Kantona Sarajevo, Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica izbjeglice, Ministarstva zdravstva, Kantonalne JU Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom, i drugih osoba kao zakupca. 8. Izvještaj o izvršavanju budžeta Kantona Sarajevo za period 01. 01 -31. 12. 2017 g. 9. Izvještaj o poslovanju Kantonalnih javnih komunalnih preduzeća za 2017g. a. Vodovod i kanalizacija; b. Rad; c. Pokop; d. Tržnice i pijaca; e. Toplane Sarajevo;f. Sarajevo gas; g. Park. 10. Izvještaj poslovanja Kantonalnih javnih preduzeća za 2017g: a. za gospodarenja državnim šumama " Sarajevo šume " d. o. o Sarajevo; b. Centar Skenderija d. o. o Sarajevo, c. Zoi '84 "Olimpijski centar " d. o. o Sarajevo; d. Veterinarska stanica d. o. o Sarajevo; e. Poljoprivredno dobro Butmir d. o. o Sarajevo. 11. Izvještaj o radu i i finansijskom poslovanju za 2017. godinu: a. KCUS; b. Opća bolnica Primarijus doktor Abdulah Nakaš; c. Psihijatrijska bolnica KS; d. Apoteke Sarajevo; e. Dom zdravlja KS; f. Zavod za bolesti ovisnosti KS; g. Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS; h. Zavod za Javno zdravstvo KS; i. Zavod za medicinu rada KS; j. Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstvo KS; k. JUKS Zavod za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu; l. JU Zavod za sportsku medicinu KS; m. Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva unutrašnjih poslova KS. 12. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja KS za 2017. g 13. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju JU za 2017g. a. Mess, Međunarodni teatarski festival scena Mess, b. Muzej Sarajeva, c. Historijski arhiv Sarajevo, d. Muzej Alija Izetbegović, e. Centar za kulturu KS, f. Kameni teatar 55 14. Izvještaj o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS za 2017g. 15. Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Kantonalnog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći za 2017g. 16. Izvještaj o poslovanju Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Gras za 2107. g.

4

17. Izvještaj o poslovanju Javnog preduzeća televizija Kantona Sarajevo za 2107. g 18. Izvještaj o radu Pravobranilaštva KS za 2017. g 19. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Kantonalne Javne Ustanove za zaštićena prirodna područja za 2017. g 20. Izvještaj o poslovanju Kantonalne JU Gerontološki centar za 2017g. Izvještaj o radu sa izvještajem o finansijskom poslovanju 2017. g 21. Izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji integrirane strategije razvoja KS za razdoblje 2016, 2017 godina. 22. Izvještaj o radu sa finansijskim poslovanjem Univerziteta u Sarajevu za period 1. 1. -31. 12. 2017 godine 23. Izvještaj Ministarstva saobraćaja KS o broju dopunskih taksi oznaka u KS u 2018. g. 24. Izvještaj o izvršenju sankcija u KS za 2017. g. INFORMATIVNI MATERIJAL Izvještaj o provođenju zakona o novčanim poticajima u poljoprivredi na području KS za 2017g. Molim zastupnike da se izjasne o predloženom dnevnom redu. Služba molim rezultate glasanja. ZA je glasalo 28, jedna nije glasala imamo intervenciju, neke kartice fale. Zastupnice Dizdarević javite se, prijavite se, ustvari. Zastupnica Neira Dizdarević ima intervenciju. Poslanik /Zastupnik Neira Dizdarević Hvala uvaženi predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne u sali kao i gledatelje ispred malih ekrana. Samo kratko intervencija novi zastupnici nemaju elektronske kartice za glasanje, tako da, ako se to može riješiti u što kraćem periodu da možemo nastaviti rad. Predsjedavajući Elmedin Konaković Informacija koju sam dobio nije baš ugodna, nemamo elektronske kartice za dva nova zastupnika, opcija je da do pauze glasamo aklamacijom, a nakon pauze će stići kartice. Ili da nakon svakog glasanja imamo pojedinačno izjašnjavanje, ja ću pokušati to pratiti da vidimo da svi imate pravo glasa. Pa čak, ili da svi glasaju elektronski a da dva zastupnika aklamacijom, pa ćemo sabirati. Ova zadnja varijanta. Dobro. Hvala. Idemo dalje. Evo kažu bit će brže kartice, idemo mi raditi. Pauza 5 minuta do izrade novih kartica, brzo ćemo, malo strpljenja, molim. Molim kolege da zauzmu svoja mjesta. Prije nego sto pređemo na realizaciju prve tačke dnevnog reda. Ustvari ponovit ćemo glasanje za dnevni red, jel. Pošto neki zastupnici nisu svi imali pravo glasa za dnevni red. Služba molim da se ponovi glasanje za dnevni red. Dakle, izjašnjavamo se o dnevnom redu koji sam pročitao možete glasati, izvolite. Molim rezultate glasanja. ZA je glasalo 30, jedan nije glasao. Konstatujem da je dnevni red današnje sjednice usvojen. Prije nego što pređemo na realizaciju prve tačke dnevnog reda, obavezni smo da razmatramo zapisnik sa stenogramom sa Prve i Druge Hitne sjednice i Prve radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo koji su vam dostavljeni uz poziv za sjednicu. Da li neko ima primjedbe na tri dostavljena zapisnika, sugestije ili korekcije. a) Ako nema, molim vas da se izjasnite u zapisniku sa Prve Hitne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo. Glasati, možete.

5

Molim rezultate glasanja. ZA je glasalo 30, PROTIV suzdržanih nije bilo, nije glasao 1 zastupnik. Konstatujem da je zapisnik usvojen. b) Molim vas da se izjasnite o zapisniku sa Druge Hitne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo. Služba, glasanje. Molim rezultate glasanja. 29 ZA, 2 nije glasao. Konstatujem da je Skupština potvrdila zapisnik sa Druge Hitne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo. c) Molim da se izjasnite o zapisniku sa Prve radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo. Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA 30, nije glasao 1. Konstatujem da je Skupština potvrdila zapisnik sa Prve radne sjednice. Prelazimo na realizaciju 1. tačke dnevnog red. sada je 10:46min imamo sat vremena za navedenu tačku. AD – 1. POSLANIČKA/ ZASTUPNIČKA PITANJA, INCIJATIVE I ODGOVORI. Prvi se javio kolega Zvonko Marić. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić Pozdravljam prisutne, naravno i poštovane gledatelje koji prate ovu sjednicu pored malih televizijskih ekrana. Budući da se nastavlja ona iščašena praksa ne odgovaranja na zastupnička pitanja u roku, navedenom Poslovnikom, pogotovo od strane Javnih Kantonalnih poduzeća, fondova i drugih Kantonalnih organa mimo Ministarstava, molim vas ako nam možete upriličiti to da neko odgovori ili sekretarka ili vi Predsjedavajući ili Ministrica za pravdu i upravu Brčić i to usmeno ako može da kaže, šta nam nudite i koje zakonske sankcije su nam na raspolaganju protiv direktora pomenutih ustanova kao i zaposlenih unutar njih ako očigledno ne žele odgovarati na ova pitanja. Vi se Predsjedavajući sjećate da je negativno poslovanje, odnosno djelovanje Vlade upravo zahvaljujući neodgovorenim pitanjima, njih je bilo preko 53%. Znate kada dođemo u ovu salu mene ovo podsjeća na jednu kolektivnu terapiju. Mi sjednemo na jednoj strani, ministri na drugoj, direktori poduzeća na trećoj. Mi kroz instituciju pitanja i inicijativa ovdje ispraznimo svoje frustracije, a oni demonstriraju nam kako su nedodirljivi. Ako ćemo imitirati parlamentarni život i imitaciju, onda nema smisla ni ova institucija pitanja i inicijativa. Molim Vas, ako možete da nam date odgovor za takvo nešto. Hvala Predsjedavajući: Sekretar Skupštine. Još jednom. Almira Kulovac dajte riječ. Sekretar Skupštine Almira Kulovac Šetkić: Hvala Predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne. Što se tiče ovog upita uvaženog zastupnika Zvonka Marića, ja moram reći da poslovnik zaista ne predviđa nikakve sankcije ukoliko se ne dostavi. Dakle, jedino što imamo regulisano to je u članu 216. Poslovnika koji kaže da od dana postavljanja jednog pitanja do dana uvrštavanja usmenog odgovora i pismenog, na

6

dnevni red Sjednice ne smije proći više od 30 dana. To je jedino što Poslovnik govori. Toliko. Hvala. Predsjedavajući: U toku su, radna grupa je formirana, izmjene Poslovnika, sugerisat ćemo da se ovaj dio dodatno popravi, a hoćete li Ministrice Vi, imate li potrebu. Izvolite Ministrice pravde i uprave Lejla Brčić. Ministrica Lejla Brčić: Dobar dan, lijep pozdrav svima. Vezano za ovo pitanje željela bih informisati da Ministarstvo pravde trenutno priprema Uredbu o javnosti rada, kojom će biti regulisan način rada i dostupnosti informacija u institucijama kojima je osnivač Kanton Sarajevo i ovo će biti jedno od tih pitanja, i bit će predviđene naravno i sankcije za rukovodioce za nepostupanje. Tako da, evo mislim, uskoro ćemo imati rješenje. Hvala vam. Predsjedavajući:Hvala uvažena Ministrice, evo ga, odličan odgovor. Idemo sa pitanjima, inicijativama, kolega Mirza Čelik ima riječ. Malo danas sporije, ide dodjela. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik Zahvaljujem Predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce pored malih TV ekrana. Ja imam jedno zastupničko pitanje. Obzirom da imam informaciju da je vršen prijem u ministarstvima na način da su se sklapali ugovori, i to, Ugovor o djelu, Ugovor na određeno vrijeme ili Ugovor o privremenim i povremenim poslovima, od imenovanja nove vlade tražim usmeni odgovor od Premijera da potvrdi gore navedene informacije i da nas informiše u kojim je ministarstvima vršen prijem. I evo koristim priliku da pozovem sve građane Kantona Sarajevo danas je zadnji rok za predaju Amandmana za prijedlog budžeta i ako imaju primjedbe da isto učine na protokol Skupštine Kantona Sarajevo. Hvala Predsjedavajući: Hvala kolega Čelik, zastupnik Damir Marjanović ima riječ. Poslanik / zastupnik Damir Marjanović: Zahvaljujem se Predsjedavajući, pozdravljam kolege zastupnike i kolegice zastupnike, kao i predstavnike medija, goste i sve građane i građanke Kantona Sarajevo. Ima dva pitanja. Oba idu prema Ministarstvu obrazovanja nauke i mladih KS. Prvo pitanje je da li u budžetu 2019. predviđena stavka kojom bi trebalo da započne rad vrtića na Aneksu, i druga je, zamolio bih kolege iz ministarstva da nam dostave informaciju ovom dinamikom ulaganja u izgradnju osnovne škole na Šipu, koja je projekcija, u kojoj školskoj godini bi ona trebala da bude funkcionalna? Hvala velika. Predsjedavajući: Zastupnica Segmedina Srna Bajramović ima riječ. Izvolite. Poslanik /zastupnik Segmedina Srna Bajramović: Zahvaljujem Predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne. Za danas ima dvije zastupničke inicijative. Prva, tražim od Resornog Ministra da u cilju zaštite javnog interesa i transparentnog utroška javnog novca, pokrene postupak revizije projekta izgradnja hidro-mašinskog dijela treće faze filterskog postrojenja Bosna konaci, zbog očiglednih propusta i nepravilnosti u realizaciji tendera. Naime, procijenjena vrijednost tendera se bez značajnih izmjena u specifikaciji, obimu poslova u okviru tenderske dokumentacije uvećala sa 2 mil. 393 00 hiljade KM na enormnih 2 mil. 800 hiljada KM, dalje, rok za dostavu ponude se nakon niza upita i nedorečenosti prvo produžava, pa onda skraćuje, iako Zakon o javnim nabavkama ne daje mogućnost skraćivanja vremenskog termina za dostavu dokumentacije, već samo i opravdano, eventualno mogućnost produženja roka. U tenderu se iz nepoznatih razloga, odjednom, može ponuditi isključivo aparat Hloratol 250 koji interesantno, proizvodi

7

samo jedna firma koja je također jedan od učesnika tendera, što direktno implicira da se ovim svjesno isključuju iz konkurencije svi drugi ponuđači. Navedeni, diletantizam u kompletnom tenderu je, zbog žalbi ponuđača vodovod već koštao preko 10 hiljada KM. Drugi tender broj 247 -1-3-3008-400/18 raspisan je 30. 11. 2018g. Sa rokom dostavljanja ponuda 25. 12. 2018. g, što nije u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama. Prema zakonskim odredbama rok za dostavu ponuda morao je biti 45 dana, a ne 30 dana kako stoji u tenderu. Evidentno se žuri sadašnjoj administraciji. VIK-a da ovaj posao završe što prije. Moja druga inicijativa je motivisana činjenicom da već mjesecima na pojedinim portalima traje opravdano ismijavanje javnosti sa javnim nabavkama, koje se mogu vidjeti od pojedinih naših Kantonalnih preduzeća, da prosto čovjek ne može da povjeruje koliko su nam menadžmenti kreativni kada troše narodni novac. Radi ilustracije, Kantonalno javno komunalno preduzeće Sarajevo Gas pokreće postupak zbog organizacije tombole u iznos u od 1783KM, tržnice rafting u iznosu 5791KM, jede se kilogram janjetine od 50KM, a zalijeva litrom limunade od 20 KM ili litrom narandže od 30KM. Nakon ovoga se ne trebamo čuditi što ljudi imaju mišljenje kakvo imaju o politici i političarima. Prvo tražim od vlade da se ispita tačnost predhodnih navoda, iako je nesporno da se na ovim portalima vide i odluke. Ukoliko je tačno, očekujem da vlada posebnom instrukcijom definiše svim institucijama u KS kako planovi nabavke mogu uključivati isključivo nabavke koje se odnose na kontinuiranu funkcionalnu aktivnost institucija u djelatnosti kojima se bave. Također, očekujem da se zabrane svi tipove reprezentacija koji javnim novcem plaćaju raftinge i manifestacije sličnog karaktera. Toliko. Zahvaljujem. Izvinjavam se, kratko sam prekoračila vrijeme, 10 sekundi. Predsjedavajući: Jeste, 10 sekundi tolerancije. Idemo dalje, kolega Senad Hasanović. Poslanik /zastupnik Senad Hasanović: Zahvaljujem Predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce kod malih ekrana. Za ovu Sjednicu imam jednu inicijativu i jedno pitanje. Inicijativu upućujem Vladi KS, podnosim inicijativu za podizanje spomen obilježja vijećnicima ZAVNOBiH-a na Trgu BiH u Sarajevu, polazeći od nemjerljivog značaja zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH čijim odlukama su udareni temelji moderne bosanskohercegovačke državnosti, u želju da unaprijedimo i afirmišemo značaj svih akata koji su proizašli iz rada najvišeg Predstavničkog tijela BiH tokom antifašističke borbe ZAVNOBiH-a, podnosimo inicijativu da se na prostoru Trga BiH, koji se nalazi u općini Centar Sarajevo, podigne spomen obilježje svim vijećnicima ZAVNOBiH-a, na način da se izgradi Spomenik kulture sjećanja sa primjerenom simbolikom i uklesanim imenima svih vijećnika. Obrazloženje dostavljam u prilogu. Zastupničko pitanje, upućujem Ministarstvu zdravstva KS, po kom osnovu su pacijenti koji su u statusu penzionera ali imaju manje od 65godina starosti, dužni plaćati participaciju za pruženu zdravstvenu uslugu, i da li postoji mogućnost za ukidanje takve prakse. Obrazloženje, značajan broj građana koji su u skladu sa važećim zakonskim odredbama ostvarili pravo na penziju iako imaju manje od 65 godina starosti, vrlo često se susreću sa zahtjevom da participiraju za pruženu zdravstvenu uslugu. Na ovaj način se pravi diskriminacija unutar penzionerske populacije, te se određen broj penzionera izlaže značajnim finansijskim troškovima prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Molim pismeni odgovor. Hvala Predsjedavajući:Hvala kolega Hasanoviću. Kolegica Amra Hasagić ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Amra Hasagić: Zahvaljujem Predsjedavajući, uvaženo rukovodstvo, koleginice i kolege, gosti, predstavnici medija i gledaoci pored malih ekrana sve vas srdačno selamim i pozdravljam i prisutnima želim uspješan rad na današnjoj Sjednici. Pitanja upućujem Ministarstvu obrazovanja, molila bih za obrazloženje instrukcije kojom ste dali četvrti naziv jeziku, kada je članom 7 Zakon o

8

osnovnom obrazovanju i odgoju a u skladu sa Ustavom definisano slijedeće: nastava i drugi oblici odgojno – obrazovnog rada u školi izvode se na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda BiH, koji se imenuju jednim od tri naziva, bosanski jezik, hrvatski jezik ili srpski jezik. U nastavi se koriste oba zvanična pisma BiH latinica i ćirilica, a po potrebi znakovno ili Brajevo pismo. Do kraja četvrtog razreda, da ne čitam dalje nije relevantno ostalo, molila bih za usmeni odgovor. Hvala. Predsjedavajući: Hvala kolegice Hasagić, kolegica Amra Junuzović Škaljić ima riječ. Ponovo se uključite zastupnice. Još jednom se prijavite, dobit ćete odmah riječ, samo morate biti prijavljeni. Služba, može li. Poslanik/zastupnik Amra Junuzović Škaljić: Zahvaljujem predsjedavajući. Srdačan pozdrav Predsjedavajućem, dopredsjedavajućim, zastupnicima, gostima, gledaocima Kantona Sarajevo. Za ovu sjednicu imam jednu inicijativu i dva pitanja. Dva zastupnička pitanja, u interesu vremena obrazloženja se nalaze u, tako da ću najkraće pokušati da vam to predstavim. Dakle, zastupnička inicijativa odnosi se na slijedeće. U budžetu KS za 2019. na poziciji 821 000 su izdaci za nabavku stalnih sredstava, odnosno nabavku građevina Ministarstva za obrazovanje nauku i mlade KS pod ekonomskim kodom 821200 nabavka građevina. Dakle, inicijativa se odnosi na slijedeće, uvrstiti sredstva u iznosu 2 mil. 838 604, 42KM na ime sanacije vanjskih zidova, fasada, i alu stolarije na starogradskim osnovnim školama sve u skladu sa obrazloženim projektom i tabelarnim prikazom neophodnih sredstava koji su prilog ove inicijative. Obrazloženje je slijedeće, iako je oblast obrazovanja isključivo u nadležnosti KS. U prethodnom periodu općina Stari Grad je uglavnom vlastitim sredstvima ili uz pomoć donacija ili drugih oblika sufinansiranja vodila brigu kako o osnovnim tako i srednjim školama te u ovom smislu uložila velika sredstva u osposobljavanju objekata starogradskih škola kao i u nabavku opreme neophodne za rad ovih ustanova. Bez obzira na ovo navedeno, objekti škola na području općine Stari grad iziskuju dodatna ulaganja koja bi prije svega poboljšala njihovu energetsku efikasnost obzirom na starost objekata i materijale koji su se u periodu kada su objekti građeni koristili. Konačno realizacijom inicijative KS pokazat će nakon dugo vremena svoju spremnost za ulaganja i u općinu Stari grad Sarajevo, i starogradske osnovne škole. U obrazloženju se također nalazi slijeće, na području općine Stari grad locirano je šest osnovnih i jedna osnovna muzička škola koje su izgrađene u periodu od 1890-1960 godine. Dakle, pretprošlog i prošlog stoljeća, i gotovo na svim školskim objektima fasade i stolarije su u dotrajalom stanju, te je fasadu neophodno rekonstruisati i prozore zamijeniti. Također ću vas podsjetiti da neke od ovih škola predstavljaju, su među najstarijim školama na Balkanu, a neke i kulturno – historijski spomenici. Slijede, ovaj dva, ovaj, dva pitanja. Obrazloženje imam sve u pismenoj formi tako da ćete to dobiti. Prvo pitanje je upućeno Ministarstvu saobraćaja KS. Zašto Ministarstvo saobraćaja KS ne izda riješenje odnosno odobrenja prijevozniku koji može, ili rješava dugogodišnji problem prijevoza putnika na području općine Stari grad. Naime, dugi niz stanovnici mnogih područja općine Stari grad nemaju redovan ili nikakav prijevoz i zbog toga je Uprava za inspekcijske poslove KS krajem jula 2018. sačinila zapisnik na osnovu kojeg je Ministarstvo Predsjedavajući: Može li molim Vas bez obrazloženja, samo postavite pitanja već smo pola minuta preko. Poslanik/zastupnik Amra Junuzović Škaljić: Može. Evo, dakle ima u pismenoj formi sve. Slijedeće pitanje je upućeno Ministarstvu za boračka pitanja, ono je praktički i u kontekstu ovoga prethodnoga. Zašto Ministarstvo za boračka pitanja i Vlada KS ne obezbijede realizaciju prava na besplatnu vožnju, definirano članom 46. Stav 1. Zakona o dopunskim pravima boraca branitelja BiH? Hvala lijepo.

9

Predsjedavajući: Hvala zastupnice Škaljić, još jednom Vas molim da ostanete u okviru 3 minute, tolerancije za ova ozbiljna pitanja ima, ali nemojte molim Vas predugo. Dopredsjedavajuća Danijela Kristić. Dopredsjedavajuća Danijela Kristić: Zahvaljujem Predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne i gledaoce kraj malih ekrana. Ovim putem podnosim inicijativu za subvenciju troškova produženog boravka za djecu sa invaliditetom. Molim Vladu i Nadležna resorna ministarstva da se izjasne o istoj. Obrazloženje, djeci sa invaliditetom se subvencioniraju troškovi boravka u vrtićima JU Djeca Sarajeva, međutim kada krenu u državnu osnovnu školu nije pokrivena subvencija za produženi boravak. Pohađanje produženog boravka predstavlja veoma bitno poglavlje u životu djece, ne samo u svrhu čuvanja djece dok su im roditelji na poslu, nego i zbog prilagođavanja novom okruženju i druženju sa svojim vršnjacima. Prilikom upisa u osnovnu školu roditelji se susreću sa brojnim izazovima nove sredine i prilagodbe, te bi im dio oko subvencioniranja troškova uveliko olakšao navedeni dio životnog razdoblja. Ovdje se radi o neznatnim sredstvima za Kanton Sarajevo, a o velikoj pomoći roditeljima roditeljima djece sa invaliditetom. Imam također dva pitanja zastupnička. Prvo pitanje je za direktora Soli '84, ovim putem dostavljam zastupničko pitanje upravi i menadžmentu ZOI-a '84 u vezi sa dešavanjem od dana 16. 01. 2019. kada su u kasnim noćnim satima četiri nepoznate osobe zajedno sa jednim uposlenikom van radnog vremena koristili vlasništvo ZOI-a ' 84, tačnije dva ratraka i sa istim napravili štetu na stazama. Šta je uprava ZOI-a '84 poduzela po pitanju ovog nemiloga događaja. Molim, ako može usmeni odgovor, ako ne pismeni. Drugo pitanje je KCUS, da li je KCUS imenovao osobu za finansijsku unutrašnju kontrolu tj. koordinatora za finansijsko upravljanje i kontrolu koje je definisano Članom 14 Pravilnika o provođenju finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru FBiH, koje je objavljeno u Službenim novinama FBiH br. 06/2017. ?Ako jeste, molim ime i prezime te osobe, kao i Odluku o imenovanju, i molim da se dostavi Skupštini Kantona Sarajevo i izvještaj za 2017g. koji je trebao biti sačinjen u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj finansijskoj kontroli i Pravilnikom o provođenju finansijskog upravljanja kontrole u Javnom sektoru FBiH Član 10 objavljen u Službenim novinama br. 06/2017. Hvala. Dopredsjedavajuća Smiljana Viteškić: Zahvaljujem dopredsjedavajuća. Riječ ima dopredsjedavajuća Smiljana Viteškić. Dopredsjedavajuća Smiljana Viteškić: Hvala, predsjedavajući. Ja također pozdravljam sve prisutne i medije koje prate naš rad, i iznijet ću svoje inicijative. Jedna je upućena Ministarstvu zdravstva KS sa prijedlogom da se revidira stara ili donese nova odluka o osnivanju mreže ambulanti porodične obiteljske medicine u KS. Obrazloženje, odluka o osnivanju mreže ambulanti porodične medicine u JU ZKS donešena je u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 1997, kasnije je donešen Zakon 2010, propisuje donošenje ovakve odluke, međutim to ne ograničava Ministarstvo zdravstva KS i ovu Skupštinu da donese odluku o osnivanju mreže ambulanti porodične medicine u KS a ne u JU Dom zdravlja kako je bilo do sada. S obzirom da je u organizaciji ambulanti porodične medicine došlo do mnogih promjena zatvaranja nekih, otvaranja novih, otvaranja porodičnih ambulanti u privatnoj praksi, potreba za otvaranjem novih ambulanti i da je u toku reorganizacija zdravstvene zaštite u KS, bilo bi upitno da se definiše i usvoji mreža ambulanti porodične medicine u KS, a u skladu sa potrebama osiguranika i mogućnostima zdravstvenih ustanova kako privatnih kako i javnih. Druga inicijativa je upućena nama, da se u Skupštini Kantona Sarajevo imenuje Etičko vijeće, jer je predviđeno etičkim kodeksom poslanika, zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo,

10

Službene novine Kantona 22/09 kojim se u posebno u poglavlju 10. formuliše provođenje i primjene etičkog kodeksa. Nadam se da se slažete sa ovom inicijativom i da ćemo uskoro imati etički kodeks u Skupštini Kantona Sarajevo. I evo treće, imam vremena. Znači ponosim inicijativu da se izvrši izmjena I dopuna Zakona o Vladi KS u cilju usklađivanja sa izmjenama I dopunama zakona o ravnopravnosti spolova jer u predloženim završnim odredbama ovog zadnjeg stoji da se svi državni entitetski zakoni kako I druge odgovarajući propisi usklade sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od 6 mjeseci. U tom slučaju znači u dijelu 9 Javni život Član 20 Stav 2 glasi da ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kad je jedan je li od spolova zastupljen najmanje u procentu 40 %. Hvala lijepo. Predsjedavajući: Zahvaljujemo dopredsjedavajuća, riječ ima kolegica Jasna Duraković. Poslanik /zastupnik Jasna Duraković: Zahvaljujem predsjedavajući i srdačno pozdravljam naravno, sve prisutne u ovoj sali, kao i gledatelje, gledateljice Kantonalne televizije Sarajevo. Ja danas imam jednu zastupničku inicijativu i jedno zastupničko pitanje, pa evo bit ću vrlo kratka, bez čitanja ovog obrazloženja pošto su sve ostaviti naravno u pismenoj formi, a zastupničku inicijativu upućujem prvenstveno Ministarstvu zdravstva KS a potom i Vladi KS. Inicijativa glasi, s obzirom da Univerzitet u Sarajevu podržava pokrenuti projekat provođenja pregleda studenata na fakultetima, akademijama koje od početka 2018 godine provodi Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata u Sarajevu, predlažem Ministarstvu zdravstva KS i Vladi KS da počev od 2019 godine ozakoni ovakvu praksu radi povećanja svjesti o ranom otkrivanju, spriječavanju i liječenju bolesti kod studentske populacije. Jedna rečenica obrazloženja glasi da obavljanje ovakvih pregleda kod studentske populacije kao najosjetljivije grupe stanovništva je od izuzetnog značaja za ukupno poboljšanje zdravlja i zdravstvene zaštite studenata. Moje zastupničko pitanje će možda djelovati malo čudno, vjerujem da ga do sada niko nije postavio, međutim evidentan je ovaj postojeći problem u gradu Sarajevu, a problem se tiče vrana. Dakle vrane u Sarajevu iz godine u godinu, postaju sve veći problem stanovnika glavnog grada BiH, naime prema tvrdnjama građana a i prema vlastitim svjedočenjima, jata ovih agresivnih ptica koje stalno rastu su zaposjela gradska naselja, poput Otoke, Dobrinje i Grbavice, a dakle nisu rijetki slučajevi da vrane napadaju čak i prolaznike i tome smo svjedočili svi mi. U Ornitološkom Savezu BiH kažu kako ih građani često zovu zbog napada ovih ptica. Radi se o agresivnim pticama, postale su jedna vrsta grabežljivaca koje se jako brzo množe i postaje problem kao sto je bio problem i sa psima lutalicama ako se sjećate. Napadaju građane u vrijeme parenja a to je od marta sve do ljetnog perioda, dakle zbog toga se veliki broj napada dogodio upravo u parkovima, jer se tu gnijezde a i naravno ovaj problem je, dakle, suočava se s ovim problemom i nekolicina gradova u Hrvatskoj, ali oni to rješavaju uništavanjem gnijezda u gradskim zonama. Iz Ornitološkog Saveza BiH poručuju da bi mi ovu mjeru trebali također preduzeti, nadležni bi možda trebali dogovoriti sa lovačkim društvima da se počne raditi na odstrelu tih ptica, i to bi bilo najbolje raditi naravno u zimskom periodu kada im nije sezona gniježđenja. Dakle, otići na gradsku deponiju gdje ih ima najviše i evo to završiti na taj način. Reducirati broj Predsjedavajući: Vrijeme kolegice Duraković. Poslanik /zastupnik Jasna Duraković: Deset sekundi još samo, dozvolite. Postavlja se dakle pitanje koliko je etično ubijati ove ptice, međutim mnogi ubijaju druge ptice ovaj, onako, iz hobija, koje nisu štetočine, pa zašto ne i vrane koje polahko postaju veliki problem. Dakle moje pitanje, i tražim da mi se dostavi u pisanoj formi upućujem Vladi KS i Premijeru Vlade KS kako namjeravamo

11

početi rješavati ovaj problem i da li mislite da možemo ovaj u nekom narednom periodu poduzeti konkretne mjere za rješavanje ovog problema. Hvala. Toliko. Predsjedavajući: Zahvaljujem, još Vas jednom molim da gledate na displej 4 minute, idemo, svi smo počeli malo produžavati. Kolega Vedran Jakupović ima riječ. Poslanik /zastupnik Vedran Jakupović: Hvala predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne i gledaoce ispred malih ekrana. Imam jednu inicijativu i jedno pitanje. Inicijativa je za Ministarstva kulture i sporta prostornog uređenja građana za zaštite okoliša i privrede. Inicijativa za sufinansiranje projekta kupovine nekretnine ili kuće koja čini sastavni dio ambijentalne cjeline Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom mezarjem u iznosu od 150 000 KM. Dakle, predmet kupovine je nekretnina tzv. Ženska kuća koja se nalazi u ulici Alije Đerzeleza br. 1 čini sastavni dio ambijentalne cjeline Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem koja odlukom komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz 2005 godine proglašena Nacionalnim spomenikom BiH. Predmet na nekretnine je procesima nacionalizacije institutom stanarskog prava otkupa pravno isključena iz pomenute zaštićene ambijentalne cjeline. Dakle, riječ je o jedinstvenom objektu bosanske duhovnosti i spada u red najvrijednijih spomenika kulturne baštine BiH iz 17. vijeka, ne samo kod nas nego i na Balkanu pa i u svjetskim okvirima. Predlažem da se u budžet Kantona Sarajevo za ovu godinu planira i uvrsti iznos od 150 000KM čime bi Kanton Sarajevo uzeo učešće u zajedničkoj kupovini nekretnine sa gradom Sarajevom u jednakim suvlasničkim djelovima sa 1/2 ili polovinom prava vlasništva. Grad Sarajevo u svom budžetu za 2019 godinu planirao preostali dio sredstava potrebnih za realizaciju ovog projekta. Smatram da bi Kanton Sarajevo učešćem u realizaciji ovog projekta dao svoj doprinos u čuvanju nacionalnog spomenika i zajednički sa gradom Sarajevo institucionalno zaštitio ovaj kulturno historijski vrijedan objekat od potencijalne devastacije i aktivnosti pojedinih lica u kojem nisu u interesu zaštita i očuvanje vrijednosti objekta. Vraćanje svih objekata u jednu cjelinu i povrat izvornoj namjeni bi obogatio našu turističku ponudu zato uključujem Ministarstvo privrede da pomogne očuvanju valorizacije zaštiti kulturno-historijskog nasljeđa Sarajevo BiH. Jedno pitanje, za Ministarstvo zdravstva informacija o zvaničnom i nezvaničnom radnom vremenu Klinike za Urgentnu medicinu KCUS i odjeljenja za Urgentnu medicinu Opće bolnice Abdulah Nakaš, dakle na osnovu kojih uredbi je, uredbi ili odluka je na snazi trenutno radno vrijeme ? Hvala vam Predsjedavajući: Hvala kolega Jakupoviću. Kolega Elvis Vreto, izvolite. Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: Hvala predsjedavajući, koristim priliku da pozdravim sve prisutne kao i predstavnike medija i gledaoce kraj malih ekrana. Ja danas ima dva pitanja i jednu inicijativu. Prvo pitanje se odnosi Ministarstvu za privredu i Ministarstvu finansija. Zašto se kopije zaključenih ugovora o dodjeli koncesije ili zbirna specifikacija ne dostavlja općinama kako bi iz te mogli kvalitetnije planirati prihode u budžetima kao i imati transparentan uvid o zaključenim koncesionim ugovorima od strane Kantona uz predhodno datu saglasnost lokalne zajednice u provođenju postupka dodjele? Tražim od Vlade nadležnih ministarstava da tu praksu prekinu i da općinama u Kantonu Sarajevo dostave podatke o zaključenim ugovorima o koncesijama. Obzirom da lokalnim zajednicama pripada 60% sredstava od prihoda, na osnovu dodijeljene koncesije potrebne je iste redovno informisati a najmanje jednom godišnje dostavljati specifikaciju o realizaciji ugovora o koncesijama sa svim potrebnim podacima o prihodima i kontroli provođenja koncesionog ugovora. U prethodnom periodu na zahtjev od dostavljanju podataka općine su se u većim slučajevima, u većini slučajeva ignorisane i nisu dobijale potrebne podatke. Smatram jako

12

važnim da se ova praksa zaustavi i da općine od strane Kantona treba da imaju sve potrebne informacije po ovom pitanju. Drugo pitanje se odnosi za Ministarstvo privrede. Svjestan činjenice da su kolege u Vladi tek preuzele ovo Ministarstvo ali bi volio da ovaj dio naprave jednu analizu i dostave, a evo pitanja, zašto ni za 8 godina od pokretanja izrade elaborata zaštita Izvorište Sarajevsko polje nije donešena odluka o zaštiti izvorišta kao temeljni dokument za kvalitetno upravljanje, a za pripremu smo uložili više stotina hiljada KM ? Da li su izmjene Člana 43 Zakona o vodama Kantona Sarajevo iz 2010.g omogućavaju Kantonu Sarajevu, donošenje odluke koje su objavljena u Službenim novinama 43/16 pa ako to omogućava zašto do danas nema odluke o zaštiti?Zašto do danas nema Odluke o zaštiti?Uvidom u Član 43 Zakona o vodama koji je izmijenjen Članom 1 Izmjenama i dopunama zakona o vodama Kantona Sarajevo vidljivo je da samo Vlada Kantona Sarajevo dobila pravo za podnošenje prijedloga dok je i dalje nadležnost utvrđena neizmijenjenim Članom 42. Obzirom da je poznato da se zone protežu i u drugi entitet a što je utvrđeno elaboratom nadležnost po mom mišljenju pripada Vladama FBiH I RS-a. A na osnovu Člana 68. Zakona tačka 5 Zakona o vodama Federacije („Službene novine“ 70/06 ), kao i Člana 66. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Vreto, vrijeme. Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: Hvala predsjedavajući. Dakle ako postoji nadležnost, onda obzirom na čin da je prošlo dvije godine od izmjena zakona, sigurno postoji odgovornost za provođenje agonije. Molim pismeni odgovor na oba pitanja. Inicijativu koju sam mislio podnijet ću u pisanoj formi, prije svega da je odgovor decidan i potkrijepljen dokazima, jer se radi o egzistencijalnom pitanju za građane Kantona Sarajevo. Hvala predsjedavajući. Izvinjavam se na vremenu. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Vreto, kolega Aljoša Čampara ima riječ. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne i građane Kantona Sarajevo, imam jedno zastupničko pitanje i dvije inicijative. Pitanje se odnosi, odnosno upućujem ga ministrici zdravstva u Vladi KS. Dakle ono glasi Šta je sa moratorijem za zapošljavanjem u sektoru zdravstva koji se na pitanje zapošljavanja specijalizanata u zdravstvenim ustanovama KS, jer znamo da je zdravstvo jedan od najbitnijih segmenata društva i smatram da nemamo vremena uvoditi moratorij na tu kategoriju jer su konkursi već raspisani i u završnoj fazi a postoji velika potreba za prijem istih koji će liječiti naše građane jer u protivnom ti mladi ljekari će otići u druge kantone ili u druge zemlje i naći sebi posao ? To je bilo pitanje sada inicijativa. Zastupnička inicijativa, imajući u vidu činjenicu da je obrazovanje najvažnija razvojna komponenta svakog društva, podnosimo inicijativu izrade Zakona o porijeklu i validnosti stečenih diploma u skladu sa važećim zakonima u sektoru obrazovanja za sve izabrane imenovane dužnosnike u Kantonu Sarajevo, kao i direktore i članove upravnih i nadzornih odbora svih javnih preduzeća, ustanova, direkcija u Kantonu Sarajevo. Cilj zakona je da se putem inspekcijskog nadzora iz transparentnog uvida javnosti predoči činjenično stanje u vezi sa stečenim diplomama onih koji su zaduženi za zakonodavne, izvršne procese u Kantonu Sarajevo. Kompletan proces mora biti implementiran od strane nadležnog Ministarstva inspekcijskih organa uz puni uvid Nadležne Skupštinske komisije za obrazovanje i redovno izvještavanje Skupštine KS i kompletne javnosti. Istovremeno tražimo da dokaz validnosti bude uvjet za bilo koje imenovanje od strane Vlade ili Skupštine KS. Rezultati kontrole će dati odgovore na nekoliko ključnih pitanja, kao što su, da li je izabrani odnosno imenovani dužnosnik pohađao nastavni proces u skladu sa zakonom i nastavnim planom i programom, da li je ispunio sve semestralne obaveze u vezi sa predavanjima i vježbama u skladu sa nastavnim planom i programom te da li je položio ispite u skladu sa

13

propisanim predviđenim rokovima nastavnog plana i programa. I na kraju jos jedna inicijativa, ona se odnosi na izmjenu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, odnosno brisanje stava 2 Člana 64 ovoga Zakona, kojim je uređen prijevoz učenika, naime radi se o diskriminirajućoj odredbi gdje jedni učenici imaju pravo na prijevoz a drugi ne, zato što su van školskog područja. Mislim da bi ovo puno značilo za djecu koja recimo idu u osnovnu školu, primjera radi Čengić Vila a putuju sa Ilidže ili sa Baščaršije, ali i za učenike drugih osnovnih škola na području KS. Pravne norme koje su sadržane u Članu 64 Stav 1 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju dale su pravo na besplatan prevoz učenicima koji stanuju na udaljenosti većoj od 2km od škole koju pohađaju. Međutim u slijedećem stavu, konkretnije Stavu 2 istog člana ovo je pravo ograničeno ukoliko se učenik upiše u školu Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Vrijeme, kolega Čampara vrijeme. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Evo, vrlo kratko. Ova odredba je diskriminatornog karaktera, pogotovo u dijelu u koliko učenik promjeni mjesto prebivališta a nastavi nastavu pohađati u istu školu koja se nalazi izvan školskog područja. U tom slučaju takav učenik je stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge učenike koji koriste pravo na besplatan prijevoz, jer idu u istu školu, isti razred a nemaju pravo na besplatan prijevoz. Dakle da ne čitam dalje ovo obrazloženje ja sam se potrudio i pripremio i Nacrt ovoga zakona, tako da ga ministarstvo može koristiti. Dostavit ću sve u pismenoj formi nadležnim službama Skupštine KS. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čampara. Zastupnik kolega Igor Stojanović. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Hvala predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne. Imam jednu inicijativu i jedno pitanje. Moja inicijativa će biti upućena Ministarstvu zdravstva, odnosi se na izmještanje Programa metadonske terapije iz objekta u ulici Omera Stupca br. 6, dakle, grupa građana iz okolnih ulica živi u strahu već godinama s obzirom na dešavanja u ovim ulicama i pokrenuli su peticiju koju ću također priložiti uz ovu inicijativu. Peticiju je potpisalo 85 građana. Dakle, radi se o ljudima koji dolaze na liječenje, koji prouzrokuju strah kod lokalnog stanovništva s obzirom da se taj Centar nalazi usred naselja. Također znam za obrazloženje od strane struke da ova lica imaju potrebu za socijalizacijom i moj prijedlog je da se ovaj centar izmjesti u domove zdravlja gdje bi oni mogli dobiti adekvatnu uslugu, samim tim i ovaj proces socijalizacije ne bih bio narušen i građani iz ovih okolnih ulica oko Omera Stupca bi konačno mogli pustiti svoju djecu da se slobodno igraju, ne bi morali pratiti supruge jer to je trenutno praksa u posljednjih nekoliko godina kada je ovo naselje u Centru u pitanju. Također priložit ću, rekao sam peticiju uz pismeno. Moje pitanje je upućeno Vladi KS i odnosi se na Zakon o zaštiti i postupanje sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Prije svega, ovo moje pitanje bi moglo biti usmjereno ka ministru MUP-A, a radi se o slijedećem. Ovaj Zakon predviđa preventivne mjere za maloljetnike. Mi, svi građani KS se dobro sjećaju ne tako davnih događaja kada je u pitanju maloljetnička delinkvencija, donešen je zakon gdje krivična djela za maloljetnike izriče tužilaštvo. Odredbu bi trebalo da prati Centar za Socijalni rad, a ovo mjere realizuje policija, škole, javna preduzeća, centri za mentalno zdravlje. Mjere su različite od redovnog pohađanja škole, ličnog izvinjenja, naknade štete oštećenom, rad bez naknade i tako dalje. A najveća mjera je policijsko upozorenje. Moje pitanje je zašto se u Kantonu Sarajevo izrekla samo jedna mjera, protiv jednog lica za tri godine, dok je u Unsko-sanskom kantonu izrečena mjera protiv 26 lica, u Srednjobosanskom protiv 18, Zeničko-dobojskom protiv 37 lica ? Znamo da su ovdje ta dešavanja na kraju krajeva dostigla jednu kulminaciju i pogotovo uzimajući u obzir ovaj slučaj Mrnjavac i ostale

14

koje smo imali, u svim drugim kantonima, kao i u RS-u to se radi preventivno. Mene zanima da li mi sad treba opet ovdje da čekamo neka dešavanja? Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Vrijeme kolega Stojanoviću. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Evo završavam. Da li treba ponovo da čekamo neki nemio događaj ili ove bi ove mjere trebali puno brže u cilju preventive da izričemo? To je dakle moje pitanje. Zašto se ne dešava, s obzirom da su obavljene i edukacije tužilaca nekoliko puta, mislim da neefikasnost je na nivou i moramo kao Skupština uraditi nešto na tom planu. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Stojanoviću. Zastupnica kolegica Admela Hodžić Poslanik /zastupnik Admela Hodžić: Ja vas sve srdačno pozdravljam, prisutne i naše sugrađane koji nas prate putem medija. Želim isto tako da čestitam novoimenovanim kolegama. A moje pitanje se odnosi na Ministarstvo zdravstva, ustvari, upućeno je ministrici zdravstva. S obzirom da ja evo iz Hadžića sam i vjerovatno ste svi čuli da u Hadžićima u Domu zdravlja vlada jedno haotično stanje u Dispanzeru za predškolsku djecu i u Dispanzeru za školsku djecu i omladinu tu već dugi period dugi niz godina mi bijemo tu bitku i jednostavno se ignorišu naši zahtjevi i apeli i molbe da se tu imenuje i postavi, zaposli stručan kadar. Recimo da se tu zaposle doktori, pedijatri u dvije smjene koji bi radili, poštivali svoje radno vrijeme od 8h pa do 19h kao u drugim domovima zdravlja jer smatramo ako ljekar ne radi puno radno vrijeme da je naše dijete diskriminisano, da je građanin drugog reda, da nema ista prava kao sva ostala djeca. Isto tako, do juče smo imali informaciju da nijedan pedijatar nije radio u Domu zdravlja Hadžići, da su čak neki roditelji angažovali taksiste i plaćali da voze svoju djecu na Ilidžu u Dom Zdravlja, pedijatru. Znate kakvo je to stanje, kad jedan roditelj, koji mora sam da se snalazi, a vi imate ministarstvo kojem uredno plaćate zdravstveno osiguranje, zaštitu, ja ne znam jel to sad uredu da nam niko ne izađe u javnost i kaže o čemu se tu radi, ako svi znamo da tamo ljekara nema. Isto tako od Dispanzera za školsku djecu i omladinu tu nemamo specijalistu ljekara za školsku djecu, tu radi ili nekada radi doktor opće prakse, nekada radi specijalista porodične medicine, zavisi kako vjerovatno u Ministarstvu imaju slobodnog ljekara na raspolaganju i tog ljekara i angažuju. Dvije smjene svakako ne rade evo već duži period, a eto kažem da juče pedijatar uopće nije radio. Ja molim ministricu da nam se oglasi po ovom pitanju da nam odmah odgovori jel to je stvarno situacija urgentna i znam da je ministrica nedavno preuzela dužnost i da ne mogu se određeni problemi riješiti preko noći, ali evo ja je molim da sve učini da mi što prije, da dođu do rješenja i da nađu ljekare koji će raditi. Znači pedijatre u dvije smjene u Hadžićima i ljekare u dvije smjene, specijaliste školske medicine. Hvala lijepo, to je pitanje za ministricu zdravstva. A inicijativu evo upućujem Ministarstvu saobraćaja da se uvedu nove linije autobuske od mjesta Vuković koje je najudaljenije opštine Hadžići do Baščaršije Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Vrijeme kolegice Hodžić Poslanik/zastupnik Admela Hodžić: Evo ja ću samo kratko, znači obrazloženje, samo da se prilagodi prijevoz stvarnih potrebama građana. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujem, zastupnik kolega Zvonko Marić.

15

Poslanik /zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući, ja ću konkretno. Dakle, u proteklom periodu građani su bili kao i obično u ovo vrijeme zabrinuti zbog najave povećanja cijene gasa. Osim što to udara na njihov kućni budžet, znamo kolik gas igra važnu ulogu, što se tiče zagađenja zraka, s toga molim da mi se odgovori na slijedeća pitanja, a to su pitanja za Vladu FBiH, Vladu KS, Energoinvest, BH GAS, Sarajevo Gas, da nam prezentiraju slijedeće informacije u vezi strukture cijene gasa za krajnje potrošače KS, Rusku izvoznu cijenu, cijenu transporta gasa do granice BiH, cijenu transporta gasa od granice BiH preko manjeg BH entiteta do Kantona Sarajevo, iznos carine i PDV-a koji Energoinvest plaća kao uvoznik. Zanima me da li je zapravo, nabavna cijena, berzanska cijena, iznos marže Energoinvesta, iznos marže BH GASA, iznos marže Sarajevo Gasa, jer smatram da u ovom lancu nabavljača, dobavljača i distributera imaju najmanje dva parazitska poduzeća Molim, dakle sve ovo subjekte da nam dostave cijenu gasa i nadam se da se neće pozivati na to da je poslovna tajna, jer to su javna poduzeća, prema tome problem je javni za građane. U moru apsurda koji se odnose na Zavod za medicinu rada i svojevrsnih isčašenosti, evo ja bih samo pomenuo nekoliko stvari da mi se odgovori n pitanje kako je moguće da član Upravnog odbora i radnik ove Ustanove Sarajeva Samir Čovrk sa bivšim sekretarom Midhatom Mehmedovićem, a u dogovoru sa ponuđačem u postupku nabavke medicinske opreme i to dva aparata, po instrukciji ponuđača sačini specifikacije, time istog favorizira pri izboru ponuđača i naveo sam ovdje koji su članovi prekršeni, to ću dostaviti u pisanoj formi. A također interesuje me zbog čega, kod angažovanja advokata Vedrana Gavranovića od strane zavoda nije ispoštovan plan javnih nabavki zavoda za tu godinu ? I postupak nije proveden u skladu sa istim što je bila zakonska obveza. Prema tome opet je tu protivzakonitost u pitanju i također jedno od svojevrsnih apsurda je što, recimo nakon odlaska Midhata Mehmedovića sa pozicije sekretara Zavoda na njegovo mjesto dolazi izvjesna Amra B. zbog čega se donosi novi pravilnik, gdje se parcijalno primjenjuje Zakon o namještenicima u organima državne službe FBiH, i to izvrgnuti član 31 Stav 1 a sve da bi se uslovi za to radno mjesto prilagodili naprijed navedenoj osobi, pa tako sad u Pravilniku Zavoda imamo poseban uslov za sekretara ustanove, pravosudni ispit i stručni ispit, molim da mi se objasni kako manje može značiti više, i ovdje ima još par stvari. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Vrijeme kolega. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: I evo samo jedna inicijativa koja je veoma važna. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Molim Vas da skratite. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: U sezoni prehlada i gripa građani u Kantonu Sarajevo nisu mogli raditi kompletni nalazi krvi jer je u domovima zdravlja došlo do nestašice reagense za nalaze koji su potrebni. Da li građani, da mi se sad usmeno odgovori, koji su navedene analize krvi morali raditi na privatnim klinikama, imaju pravo da traže povrat novca od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, s obzirom da građani redovno, mjesečno, od svojih plaća izdvajaju pozamašne novce za zdravstveno osiguranje ? Molim ministricu da mi odgovori. Zahvaljujem predsjedavajući za ustupljenih 20 sekundi. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Nekoliko vas je išlo skoro do 4 minute i još ćemo jednu ili dvije sjednice malo tolerisati, u buduće vas molim da se na mene ne ljutite jer Poslovnik kaže 3 min, ili da mijenjamo Poslovnik pa da dobijete koliko hoćete vremena. Kolegica Neira Dizdarević, izvolite.

16

Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević: Hvala predsjedavajući. Ja za danas imam dva zastupnička pitanja koja upućujem Ministarstvu zdravstva kantona Sarajevo. Prvo pitanje glasi da li je tačna informacija da Zavod za Hitnu medicinsku pomoć KS ukida postojeći rendgen aparat? Prema mojim saznanjima postojeći rendgen aparat, kupljen je 2003 godine i dnevno je radio preko stotinu ekspozicija, odnosno snimaka. I iako Zavod nije imao radiologa koji bi čitao te snimke, ima naravno ljekare Urgentne medicine, i ljekara Opće prakse koji su znali prepoznati teža i lakša stanja pacijenta i shodno tome upućivati na kućno liječenje odnosno hospitalizaciju u drugu ustanovu. Radiološki tehničari koji su radili na pomenutom rendgen aparatu su novom sistematizacijom raspoređeni na mjesto portira te su pokrenuli sudske tužbe. Molim pismeni odgovor na pitanje, naravno uz napomenu da je stav zdravstvenog stanja Naše stranke, da je Hitna medicinska pomoć zdravstvena ustanova kojoj je neophodan rendgenski aparat radi brže detekcije povreda oboljenja i brže trijaže pacijenta. Moje drugo pitanje takođe upućeno Ministarstvu zdravstva odnosi se na inicijativu Naše stranke koja je usvojena 2018. godine, naravno, nakon duže borbe nevladinog sektora i udruženja. Usvojena inicijativa, dakle Zavod zdravstvenog kantona Sarajevo, je uvrstio u posebne programe zdravstvene zaštite, terapiju za oboljele od Celijakije, odnosno poremećaja koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena. Podsjećanja radi, oboljelim od celijakije, potreban je selektivan režim prehrane koji podrazumjeva isključivanja svih namirnica koji sadrže i najmanju količinu glutena. Osobe oboljele od celijakije, dobijaju 10 kg bezglutenskog brašna mjesečno na recept. S obzirom da je procedura podjela brašna koja u ovom slučaju predstavlja lijek za ove pacijente poprilično komplikovana i neefikasna. Oboljele osobe trebaju prvo uzeti uputnicu od porodičnog ljekara, zatim otići na Klinički Centar, odnosno Pedijatrijsku Kliniku ukoliko se radi o oboljelom djetetu gdje im opet ljekari propisuju recepte na bazi kojih oni odlaze u apoteku i podižu svoje količine brašna. S obzirom da je tek podijeljeno brašno za mjesec august i ovih dana treba se dijeliti količina za septembar, molimo Ministarstvo zdravstva da preispita ove procedure i po mogućnosti skrati i ubrza. Ostalo ću predati u pismenoj formi da ne oduzimam vrijeme. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolegice. Zastupnica Vildana Bešlija. Poslanik/zastupnica Vildana Bešlija: Hvala predsjedavajući. Prvo da pozdravim sve prisutne i naravno gledaoce kraj malih ekrana. Ja ću pročitati dvije inicijative za koje ću tražiti pismeno izjašnjenje znači za obje a ostalo ću predati u pismenoj formi. Prva inicijativa je upućena Ministarstvu saobraćaja KS, a znači to je inicijativa za uvođenje taksi vozila prilagođenih osobama sa invaliditetom. Naime ova inicijativa je potekla upravo od osoba sa invaliditetom koji su prije izvjesnog vremena tražili mogućnost uvođenja vozila koja će biti njima prilagođena, te ukoliko želimo kanton koji je po mjeri svih njeni građana smatram da ova inicijativa treba biti što prije realizovana. Takođe smatram da licence ove vrste prilikom izdavanja trebaju biti jasno definisane i apsolutno na raspolaganju osobama sa invaliditetom kako ne bi bilo eventualnih zloupotreba. Poređenja radi, Banja Luka već dvije godine ima taxi službu za prevoz osoba sa invaliditetom. Druga inicijativa je također upućena Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo. Odnosni se na provjeru stanja ispravnosti postavljenih uređaja za zvučnu signalizaciju na području Kantona Sarajevo i mogućnosti adekvatne zaštite protiv oštećenja. Na osnovu intervencije građana, posebno Novog Sarajeva, dobila sam informaciju da određeni broj uređaja za zvučnu signalizaciju je u neispravnom stanju. Smatram da ne treba napominjati kako je ispravnost ovih uređaja od izuzetne važnosti te tražim hitno djelovanje. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujemo kolegice Bešlija. Dopredsjedavajući Vibor Handžić ima riječ:

17

Dopredsjedavajući Vibor Handžić: Zahvaljujem predsjedavajući. S obzirom da se javljam prvi put srdačno pozdravljam sve prisutne i sve one koji na bilo koji način prate rad današnje Skupštine. Imam dva pitanja i dvije inicijative i bit ću sigurno zadržat ću se u vremenski okvirima koji su mi dozvoljeni. Dakle prva dva pitanja imam upućena upućujem prema Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo. Dakle prvo molim da mi se dostavi informacija o trenutnom broju radnih timova ljekara specijalista porodične medicine i medicinskih tehničara koji rade u ambulantama porodične medicine na području Kantona Sarajevo a koje su finansirane sredstvima iz fonda Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Informacija mi je potrebna za svaku ambulantu a također me zanima to da li je trenutno stanje u skladu sa važećim standardima i normativima primarne zdravstvene zaštite u FBiH. Da ne čitam sad obrazloženje. Drugo pitanje, interesuje me informacija o trenutnom stanju i funkcionalnosti telefonske centralne u organizacionoj jedinici DZ Stari Grad. Prema mojim informacijama ono je u izuzetno lošem stanju i ne funkcioniše najbolje što stvara ogroman problem i pacijentima i osoblju DZ. Imam dvije inicijative. Prva se nadovezuje na moju inicijativu sa 1. Radne sjednice gdje sam uputio dakle inicijativu prema Ministarstvu za komunalnu privredu i infrastrukturu da se obrati pažnja prilikom zimskog održavanja posebno lokalnih cesta koje posjeduju ceste koje se nikako ne održavaju, snijeg se ne čisti. S obzirom da brojne jedinice lokalne samouprave izdvajaju ogromna sredstva iz svog budžeta za subvencije JKP „Rad“ za zimsko održavanje puteva, pa ću pročitati slijedeću inicijativu. Molim Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture da zimskoj službi KJP“ Rad „naloži čišćenje snijega na području Kampusa Univerziteta u Sarajevu u ul. Zmaja od Bosne. Imam informacije dakle da ove zime Kampus Univerziteta u Sarajevu, gotovo cijelom svojom površinom prekriven sa nekoliko slojeva leda i snijega. Sve organizacione jedinice fakulteta i institucije smještene u Kampusu su organizovale čišćenja snijega ispred ulaza u svoje zgrade, no ostatak površine Kampusa prekriven je snijegom i ledom što zaista otežava kretanje studentima i studenticama, ali i nastavnom i drugom kadru koji svakodnevno boravi u Kampusu. I posljednju inicijativu upućujem Ministarstvu saobraćaja. Minibuska polazna i dolazna stanica na Baščaršiji da se uradi barem tako da kažem signalizacija da se tačno označi gdje ljudi treba da čekaju gdje tačno stoje minibusi. Zato što tamo vlada potpuni haos. Pogotovo u ovom periodu kada je Centrotrans preuzeo odnosno obavljanje određenih minibuskih linija za padinske dijelove. Tamo se nalazi taxi stajalište. Dakle ogroman je problem i sigurnosti ljudi i često se dešava kolaps u saobraćaju i često se ljudi nelegalno parkiraju i dugotrajnije zadržavaju na tom mjestu. Pa samo da se signalizacijom tačno uredi gdje šta stoji i kako treba da bude. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala dopredsjedavajući. Kolega Damir Nikšić ima riječ. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Hvala Predsjedavajući. Pozdrav svima, kolegama i ko gleda. Znači ja ima inicijativu za izmjenu Zakona o osnovno odgoju i obrazovanju. Pokrećem inicijativu za izmjenu teksta člana 7. Upotreba jezika i pisma u nastavi stav 1, Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koji trenutno glasi:“Nastava i drugi oblici odgojno obrazovnog rada u školi izvode se na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine koji se imenuju jednim od tri naziva bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik“. Predlažem da se tekst člana 7 Stav 1 promjeni tako da njegov sadržaj bude slijedeći. Nastava i drugi oblici odgojno obrazovanog rada u školi izvode se na tri službena jezika Kantona Sarajevo, bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Obrazloženje. Tekst aktuelnog zakona nije dosljedan članu 5 a stav 1 Ustava kantona koji je identičan članu 6 stav 1 Ustava Federacije BiH, a koji glasi:“ Službeni jezici u kantonu ili Federaciji su bosanski jezik, hrvatski jezik, i srpski jezik a službena pisma su latinica i ćirilica. “ Uzimajući u obzir da definicija zvanični jezici konstitutivnih naroda ne postoji u Ustavu FBiH, kao ni u Ustavu Kantona Sarajevo. Smatram

18

da terminologiju tekst Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju treba uskladiti sa terminologijom i tekstom koji se koristi u Ustavima FBiH i Kantona Sarajevo. Tekst Zakona takođe treba uskladiti sa principom ravnopravnosti službenih jezika koji se po Ustavu Kantona Sarajevo i Ustavu FBiH koriste ravnopravno i bez diskriminacije u svim državnim institucijama u koje spadaju odgojne i obrazovne institucije Kantona Sarajevo. Djeca u odgojnim i obrazovnim institucijama Kantona Sarajevo, ne samo da imaju pravo, već su dužni poznavati tj. biti podučavani na svim službenim jezicima Kantona i FBiH. Aktuelni Stav 1 Člana 7 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koji propisuje izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada samo na jednom jeziku nije u duhu Ustava FBiH, kao ni u duhu Ustava KS, već u suprotnosti s njima. Pozivam se i na zvanični Stav misije OSCE-a koja je u protekle dvije godine u više navrata upozoravala ovu Skupštinu i Vladu KS da izvođenje nastave isključivo na jednom od tri službena jezika nije u skladu sa principima jednakosti, te da pravna formulacija navedena u Zakonu o osnovnom obrazovanju KS nije prihvatljiva niti u skladu sa okvirnim Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH pod navodnicima „to je njihov navod“ da opet citiram“ puna provedba pomenute pravde odredbe i zakona na osnovu koje je izdata instrukcija, može dovesti do potpune segregacije djece u KS, što ne doprinosi procesu pomirenja“, naglašavajući da je, opet citiram „ od ključnog značaja napraviti razliku između izvođenja nastave na jednom od jezika i učenja i imena samog jezika“. Ovo ću na ruke predsjedavajućem. To je inicijativa. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega, Nikšiću. Kolega Mahir Dević ima riječ. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Zahvaljujem predsjedavajući i koristim priliku da toplo poselamim i pozdravim sve gledaoce Televizije Kantona Sarajevo. Kratko pitanje radi principijelnost, na jednoj od prethodnih Skupština ovdje smo čuli salvu kritika na račun finansijskih sredstava koja su se nalazila u kabinetu Premijera KS. Pitanje glasi, ministar finansija da odgovori koliko je tačno planirano povećanje na pozicijama Kabineta premijera, i Kabineta predsjedavajućeg Skupštine KS u odnosu na nacrt i prijedlog koji ste nam dostavili u materijalu, a koju je usvojila Vlada, koliko tačno, u novcima je izvršeno to povećanje na poziciji, na Kabinetu premijera i na Kabinetu predsjedavajućeg Skupštine KS. To je prvo pitanje. Drugo pitanje je vezano za Ministarstvo saobraćaja, a tamo postoji jedna pozicija koja se zvala transferi općinama, prije svega mislilo se na manje razvijene općine u Kantonu Sarajevo, Vogošća, Hadžići, Ilijaš i Trnovo. Ta stavka je tamo iznosila 1 500 000 KM i u Prijedlogu budžeta je sada 1 000 000 KM. Jako dobro znate da mi kao Kanton Sarajevo se zadužujemo, dižemo kredite za izgradnju longitudinala, transverzala i da otprilike nekih 350-400 KM je svaki građanin Kantona Sarajevo zadužen po glavi stanovnika. Prema tome te kredite vraćaju građani i iz Ilijaša, iz Vogošće iz Hadžića i iz Trnova a ta sredstva su se koristila za izgradnju lokalnih puteva. Molim obrazloženje od ministra saobraćaja zašto je ta pozicija skinuta. Može i ministar finansija ili premijer nevažno je evo neko od članova vlade, iz prostog razloga što sredstva koja se koriste u Direkciji za ceste KS, ne mogu se koristiti za tu vrstu namjena. Ona se koriste isključivo za kantonalne puteve a ti transferi prema ovim općinama su išli za izgradnju lokalnih ili takozvanih seoskih puteva. Pa mi obrazložite molim Vas zašto je ta stavka sa 1 500 000 KM došla na 1000 KM. Hvala lijepo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Deviću, kolega Samir Suljević. Poslanik/zastupnik Samir Suljević: Hvala. Pozdravljam sve prisutne i gledaoce pored malih ekrana, imam jedno poslaničko pitanje i upućeno je ministrici zdravstva KS. Pošto sam imao nekoliko poziva na ovu temu, želio sam da dobijem tačnu informaciju, te pitam. Da li je tačna informacija da je imenovanje

19

i izbor trenutnog direktora Javne Ustanove Zavod za Hitnu medicinsku pomoć koji je po nelegalno bilo jer je po raspisanom oglasu i konkursnoj proceduri bilo obavezno dostaviti zakonom predviđeni dokumenat to je Certifikat o završenoj edukaciji iz oblasti Zdravstvenog menadžmenta napredni nivo CHC3. Koliko sam upoznat kompletna konkursna procedura i navedeno imenovanje nalaze se u Resornom ministarstvu KS a Upravni odbor navedene ustanove je potvrdio ovo imenovanje. Ovaj odgovor mogu dobiti i usmenim i pismenim putem. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Suljević, kolega Amel Mekić ima riječ. Poslanik/zastupnik Amel Mekić: Hvala Vam predsjedavajući. Pošto se prvi put javljam pozdravio bi gledaoce TV Sarajevo, vas predsjedavajući, dopredsjedavajućeg, premijera, ministre, zastupnike i sve goste. Pitanje za Ministarstvo pravde menadžmenta TV Sarajevo i Kantonalnu Upravu za inspekcijske poslove. Da li je tačno da je 11. 01. 2018. godine na neodređeno primljeno 17 uposlenika bez saglasnosti Vlade KS? Među primljenima uposlenicima nema nekih dugogodišnjih uposlenika, jednostavno raskinut im je ugovor, ali su zato primljeni oni koji su došli nakon njih 2016 i 2017. godine. Među primljenima je i uposlenik u čijem je personalnom dosjeu je nepotpisana diploma od strane rektora i dekana ali je uredno ovjerena u općini. Tražim da mi se dostavi u vidu informacije, pregled svih zapošljavanja i prekida Ugovora o radu u posljednih 12 mjeseci. Još jednom da ponovim tražim od Ministarstva pravde i menadžmenta TV Sarajevo i Kantonalne Uprave za inspekcijske poslove da u skladu sa svojim nadležnostima preduzmu mjere i radnje po ovim pitanjima. Hvala vam. Predsjedavajući Skupštine Dino Konaković: Hvala kolega Mekiću, kolega Elvedin Okerić ima riječ. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: Uvaženi predsjedavajući, dopredsjedavajući, poštovane ministrice, ministri, zastupnice i zastupnici, građani kod malih ekrana sve vas srdačno selamim i pozdravljam. Imam tri pitanja. Prvo pitanje se odnosi za na Ministarstvo pravde i Kantonalnu Upravu za inspekcijske poslove. Uvidom u izvještaj Kantonalne Uprave za inspekcijske poslove za 2017. godinu jasno se vidi da veterinarska inspekcija vrši pregled i nadzor nad krupnom i sitnom stokom u KS. Obzirom da to liči na direktni sukob interesa i da bi veterinarske stanice trebale vršiti pregled a veterinarska inspekcija nadzor, postavljam pitanje da li je to moguće i na osnovu kojeg zakonskog propisa se provode ove aktivnosti. Zatim tražim od veterinarske inspekcije da dostavi izvještaj o brojnom stanju zaraznih bolesti u KS koje se prenosi na ljude i životinje, bruceloza. I koliko je oboljelo krupne i sitne stoke. Pitanje za menadžment „Poljoprivrednog Dobra Butmir“ d. o. o Sarajevo. Da li ste upoznati sa praksom rješavanja stambenih pitanja ranije uprave preduzeća, dijela rukovodećeg kadra i jednog dijela radnika na poljoprivrednom zemljištu PD Butmir, pretvorbom objekata za nužni smještaj u objekte stambenog karaktera uz pokrivanje troškova tih postupaka na račun preduzeća PD Butmir. Da li ste nešto poduzeli po ovom pitanju, i šta ? I treće pitanje se odnosi na Ministarstvo komunalne privrede zbog neodržavanja loše čišćenja snježnih padavina, prilazi terapijskoj zajednici Kampus je otežan, što zadaje muke uposlenicima da dođu do svojih radnih mjesta. Ko je odgovoran za ovakvo stanje, te molim nadležne da hitno omoguće normalan pristup ovoj JU. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Okeriću. Kolega Dževad Poturak ima riječ.

20

Poslanik/zastupnik Dževad Poturak: Zahvaljujem predsjedavajući. Za danas sam pripremio jedno pitanje i jednu inicijativu. Zastupničko pitanje je, znači, okrenut ću se prema Ilidži i sa pitanjem i sa inicijativom. Žao mi je što je naša Velika Aleja u onakvom stanju, zapuštena, neuređena, a može i mora puno bolje. Ovog puta postavljam pitanje, tražim da mi se odgovori pisanim putem, da se napokon definiše u čijoj je nadležnosti rekonstrukcija Velike Aleje. Tražim da se rekonstrukcija Aleje obavi do kraja Aprila 2019 godine. Rekonstrukcijom i boljim uređenjem na samoj Aleji, omogućeno bi bilo povećanje za skoro 1 000 000KM. Moja zastupnička inicijativa bi glasila, tražim da se definiše status Rimskog mosta na Ilidži, time bi se ovaj historijski spomenik sačuvao od propadanja, jer nejasna nadležnost ugrožava postojanje ovog izdanja. Pokrećem inicijativu da se planski pristupi i omogući kreiranje prikladnih sadržaja koji bi oplemenili taj dio Ilidže, kako bi se pružila kvalitetnija turistička ponuda za posjetitelje. Velika je šteta da ovakvo mjesto propada, i mislim da zajedničkim snagama KS i Opštine Ilidža ova se destinacija može i treba srediti u najboljem mogućem obliku. Zahvaljujem Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Poturak. Ako nema više prijavljenih zastupnika ja bih iskoristio mogućnost da pokrenem jednu inicijativu. Inicijativa je upućena Ministarstvu pravde i uprave, i pokrećem inicijativu za donošenje Uredbe kojom bi se dodatno uredila oblast kontrole javne nabavke u svim institucijama, čiji je osnivač Kanton Sarajevo. Predlažem formiranje stalne komisije ili drugog radnog tijela čiji bi članovi bili predstavnici akademske zajednice nevladinog sektora, vijeća mladih predstavnika opozicije i eksperata iz oblasti javnih nabavki. Uz postojeći Registar javnih nabavki stalna kontrola i nesmetan pristup svim informacijama doprinijet će značajnom smanjivanju koruptivnih radnji u KS. Zahvaljujem dakle, idemo sada na usmene odgovore. Prvi je bio kolega Čelik, ustvari pitanja su za premijera, za ministricu obrazovanja vezana su za budžet. Ministrica pravde i uprave. Uključite ministricu Lejlu Brčić. Ministrica pravde i uprave Lejla Brčić: Dobar dan još jednom, odgovor na pitanje uvaženog zastupnika Mekića vezano za događanja na Kantonalnoj televiziji. Ministarstvo pravde nema zvanične informacije o dešavanjima ali smo nezvanično informisani da je u poslijepodnevnim satima dana 11. 01. došlo do zaključivanja određenog broja ugovora na neodređeno vrijeme na osnovu tih usmenih saznanja Ministarstvo je uputilo zahtjev za inspekcijski nadzor prema Kantonalnoj Upravi za inspekcijske poslove. Taj inspekcijski nadzor se već vrši po prijemu informacije dostavit ćemo istu prema uvaženom zastupniku. Na ostala pitanja postavljena prema Ministarstvu pravde odgovorit ćemo pisanim putem. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Još ću vas jednom podsjetiti procedure radi samo na pitanja za koja je zatražen usmeni odgovor imate pravo odgovarati a zastupnike podsjećam da sva pitanja koja ste postavili a ne dostavite ih u pismenoj formi kao da ih i niste postavili. Skupština ih dalje ne može tretirati. Sva pitanja koja niste pismeno dostavili ili ne dostavite do kraja zasjedanja ne evidentiraju se po Poslovniku. Dakle usmeno je kolega Čelik postavio pitanje Ugovor o djelu povremeni poslovi. Premijer Forto, hoćete li vi, vas je pitao?Premijeru izvolite. Prvo ministrica vezano za jezik, zastupnica Hasagić postavila pitanje. Izvolite. Ministrica obrazovanja, nauke i mlade Zineta Bogunić: Poštovana zastupnice članom 7 jeste utvrđen naziv jezika, pardon, samo sekundicu jednu, jezika i pisma u nastavi. Međutim, imate i član 8 u kom se kaže da se iz manjine trebaju izjasniti ako mi imamo 92%, e imamo 92% izjasniti za bosanski, hrvatski ili srpski, šta je sa 8% onih koji žele nešto drugo. I mi smo za 8% tih objasnili da se, da mogu koristiti bosanski,

21

hrvatski ili srpski. Pored toga treba razlikovati naziv predmeta, naziv nastavnog plana i programa, i naziv jezika. Nastavni predmet do sad u KS i nastavni plan i program se zvao bosanski hrvatski ili srpski. S tim što se razlikovao da li je sa kosom crtom ili sa zarezom u srednjoj školi, ili osnovnoj pa smo mi uputili da li je sa kosom crtom ili sa zarezom sve piše velikim slovom jer se nazivi predmeta pišu velikim slovom. Eto toliko. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala ministrice Bogunić. Dakle još usmenih pitanja, premijer, imate ovu seriju zastupnika Devića isto naknadno je sugerisano da bude usmeno, ali, uhodavamo se. Premijer KS Edin Forto: Zahvaljujem. Pozdravljam sve prisutne i pozdravljam gledaoce ispred malih ekrana. Imao sam jedno izričito pitanje od zastupnika Čelika, u kojim ministarstvima je vršen prijem po Ugovorima o djelu i po ostalim osnovama. Samo ću reći da smo zaključkom Vlade, ove Vlade, zadužili smo sve resore o redovnom mjesečnom izvještavanju o svim zapošljavanjima u njihovim resorima po svim osnovama. Čim dobijemo taj izvještaj vi ćete ga dobiti zastupniče Čelik. Dakle, u skladu s čim dobijemo taj, takođe produžili od prethodne Vlade. Takođe htio bi prokomentarisati samo još par pitanja. Ovo što je zastupnik Dević rekao, vezano za moj kabinet, to će biti svakako tema na sljedećoj sjednici i rado ću vam odgovoriti pismeno do tada, a mogu vam i usmeno obrazložiti oko trošenja kabineta. Dakle, ako možete sačekati ovako napamet da ne vidim iz glave mislim da je Kabinet premijera načinio ono zašta se i borimo i što smo najavili, a to je racionalna potrošnja, to ćete vidjeti već na sljedećoj sjednici 30. 01. Ono što takođe želim reći bila je pitanje zastupnice Viteškić o izmjeni Zakona o vladi, vezano za izbalansiranost, robnu izbalansiranost. Takođe imali smo i na prošloj sjednici, vrlo detaljne i vrlo dobro argumentovane i vrlo dobro argumentovane zahtjeve od kluba etnička izbalansiranost i rodna izbalansiranost. Želim samo reći imajući u vidu i ovo što je danas gospođa Viteškić rekla da je ovo stvarno jedan rad opozocioni koji ćemo podržavati i imat ćete stvarno velikog saradnika u ovoj Vladi da upravo na ova pitanja odgovorim u narednom periodu. Još bih samo odgovorio kratko iako nije tražila usmeno izjašnjavanje, zastupnica Admela Hodžić vezano za DZ Hadžići. Problem pedijatara je problem koji je kontinuiran već godinama u KS ja vjerujem da ste vi toga svjesni. Pedijatara fali ne samo zato što ih nema u Hadžićima, pedijatara fali u svim Kantonalnim institucijama i generalno u našem zdravstvenom sistemu. O tome je bilo više puta govora upravo u ovoj Skupštini u prethodnim godinama. Ono što je gdje je sistem zakazao da se u odobravanju velikog broja specijalizacija nisu odobravale specijalizacije nije se dobro planiralo koliko će ovaj grad imati pedijatara, koje su potrebe i kako ćemo nadomjestiti mogu reći rupu koja se desila jer je veliki broj pedijatara otišao u penziju a novi nisu obučeni i pušteni da rade u našem zdravstvenom sistemu. Zavod za Javno zdravstvo će u narednom periodu igrati ključnu ulogu oko planiranja svih kadrova u zdravstvenom sistemu i vjerujte da ćete biti i vi obavješteni ali takođe i vaši svi imputi i sve vaše informacije koje dođu prema animiranju za naredni period. I kratko ću se osvrnuti na pitanje gospodina, tačnije inicijativu gospodina Stojanovića mogu vam odgovoriti odmah usmeno u ovom sazivu skupštine prethodnom vaša inicijativa je već bila pokrenuta a onda još nekoliko godina prije toga. Svjesni smo peticije građana koji traže izmještanje metadonske terapije iz naselja u opštini Centar. Ministrica zdravstva je već pokrenula radnu grupu koja radi na izradi plana za rješavanje ovog problema. E možda nisu svi upoznati ambulanta u kojoj se sad odvija metadonska terapija predviđena je za 100 korisnika a trenutno je koristi 400 korisnika. I oni dolaze iz svih dijelova Kantona što nije dobro upravo iz razloga koji ste rekli jer je njima potrebna socijalizacija, oni trebaju da primaju svoju terapiju što bliže svom mjestu prebivališta i mi ćemo pokušati kroz jedan stručnu analizu i projekat vama predstaviti kako ćemo riješiti ovaj problem, jer to nije problem samo građana koji su pokrenuli peticiju nego i samih pacijenata kojima treba bolja usluga, i mi ćemo im je omogućiti. I na kraju samo, Zvonko Marić kao da ste znali, hvala Vam na ovom pitanju vezano za strukturu cijena gasa. Obavio sam nekoliko razgovora sa vrhunskim ekspertima iz

22

oblasti gasa, onda smo, obišli smo Resorni ministar i ja, Mandić i ja, obišli smo Sarajevo Gas i Toplane, a u utorak idem u BH GAS kod direktora sa cijelom upravom da razgovaram, jer ovo je jedan strateški problem koji nam se iz godine u godinu ponavlja, gdje mi imamo non stop neizvjesnost da li ćemo imati redovnu isporuku gasa, koja će biti cijena, da li će biti udar na građane u smislu povećanja cijene itd. Želimo da pomognemo Federalnim vlastima koje imaju nadležnost za ovo, da uvaže svog najvećeg kupca, a najveći kupac gasa je Sarajevski Kanton, da naprave sistem u kojem ćemo mi biti ako ništa dobro obavješteni i da znamo nekoliko godina unaprijed šta nas čeka. Hvala Vam na ovom pitanju, mi ćemo Vas svako izvijestiti kako idu ovi razgovori. Sva ostala pitanja dobit ćete pismenim putem . Hvala Vam. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala Premijeru. Ko nam je još, kolega Devićima ova dodatna pitanja. Neko je još imao ovih pitanja vezana za infrastrukturu saobraćaja. Hoće li ministar Šteta, izvolite. Ministar saobraćaja Adnan Šteta: Poštovani predsjedavajući, poštovane kolege, prvi put se javljam, sve vas srdačno pozdravljam. Po pitanju pitanja koje je kolega Dević uputio vezano za smanje u Nacrtu budžeta ulaganja sa aspekta Ministarstva za saobraćaj prema općinama, ono u suštini nije smanjenje, jer faktički u 2018 godini, tj krajem 2018godine, bivši ministar je već to pisao Ministarstvu finansija. Određena sredstva sa projekata koji nisu realizirani u 2018g. su transferirana općinama unaprijed, tako da su sredstva u 2018g. bila puno veća prema općinama nego što je bilo planirano, iz tog razloga je razlika mala u Budžetu za 2019g. Po pitanju direkcije za ceste, tamo su sredstva općinama ostala sva ona koja su planirana, a vezano za druga pitanja koja sam dobio pismenim putem ću sve odgovoriti. Hvala lijepa. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Sada ministru Šteta, zastupnik Dević jedini ima neku intervenciju. Izvolite, imate pravo dvije minute. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Ovo se zove nezadovoljstvo odgovorom. Znači pitao sam premijera kristalno jasno. Naravno, znam ja da je povećanje kod premijera 30%, a predsjedavajući Skupštine 120 000 razlika između nacrta i prijedloga. Nije to sporno, ja to imam u materijalu, nego sam pitao Vas. Vi ste predložili naravno Nacrt Budžeta sa jednim stavkama, a onda ste došli u Prijedlog budžeta s ovim povećanjima. I pitao sam Vas tačno za cifre koje ste povećali, i niste mi dali odgovor taj, ali evo dao sam ga ja javnosti. Nevažno. Ovaj, moguće je da sam nešto u 1000, 2000, 5000 pogriješio, ali su to ta povećanja. A ovo kada je u pitanju Ministarstvo saobraćaja sa 1 500 000 na 1000 KM ja zaista cijenim da ovo obrazloženje apsolutno nije uredu. Znači to se moglo smanjiti na neki način, ali sa 1 500 000 održavanje puteva na 1000 KM, mislim da to nije uredu. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Premijer, imate li potrebu ? Izvolite. Dvije minute i Vi. Premijer Edin Forto: Zastupniče Deviću, ne znam koji materijal ste pogledali. Kabinet Premijera je drastično smanjio svoje trošenje, smanjio broj radnih mjesta, pogledajte još jednom. 75 000KM za davanje pojedincima, ukinuo sam sam sebi tu stavku. 140 000KM za davanje udrugama ukinuo tu stavku, nema je, i tako dalje. Smanjio sistematizacijom broj radnih mjesta, značajno srezali Budžet. Niste rekli tačnu informaciju pogledajte još jednom, a evo kažem Vam slijedeći put možemo o tome. Hvala

23

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Deviću pošto se i tretirali Kabinet predsjedavajućeg, dakle to je jedini organ ove uprave koji je doživio smanjenje uposlenih u Budžetu, i u Nacrtu i u Prijedlogu a 120 000 odnosi se samo na onu tranšu koju je do sada ne znamo zašto raspoređivalo Ministarstvo finansija raspisivalo Javni poziv za udruženja i samo je ta stavka transferirana sa pozicije Ministarstva finansija na poziciju Kabinet predsjedavajućeg i ni marke novih troškova nema. Tako da su Vaša pitanja opravdana, ovo su Vam odgovori a i ja ispravljam taj krivi navod. Drastično je smanjen Kabinet premijera za oko 475 000 je premijer skinuo, i također neke transferirao na druga ministarstva, a neke potpuno ukinuo. To je odgovor vezan za Budžet. Iduće sedmice je Budžet. Zahvaljujem Vam se na ovoj tačci. Idemo dalje. Molim ministre da budu strpljivi, znam da biste vi rado dalje odgovarali. Nemamo poslovnički osnov, iako još uvijek se evo, još malo kažem uhodavamo. Samo pitanja za koja se izričito traži usmeni odgovor možete usmeno odgovarati, zato i jeste sat, sve ostalo imate mjesec dana, i uvažite sugestiju kolege Marića, a evo odgovori. Tu su i direktori danas, njih pitajte ako vam neki nisu odgovarali na zastupnička pitanja. Zahvaljujem se. Prelazimo na slijedeću tačku dnevnog reda. AD-2. Prijedlog zakona o plaćama i naknadama organima vlasti u KS. Prijedlog Zakona ste dobili uz poziv za sjednicu. Molim predstavnika, predlagača da podnese uvodne napomene. Ministrica pravde i uprave Lejla Brčić, izvolite. Ministrica pravde i uprave Lejla Brčić: Dobar dan, još jednom pozdravljam sve prisutne i gledaoce koji nas prate pored malih ekrana. Radi se o zakonskom rješenju koje je već bilo u formi nacrta razmatran od strane ove Skupštine. Provedena je javna rasprava. Pravni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi Člana 18 Ustava Kantona, razlozi za donošenje, ključne ću samo navesti razloge. Vi znate da je na području Federacije donešen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o plaćama, navedenim propisom je predviđeno uvođenje boda kao korektivnog faktora za obračun plata, a radi poštivanja Odredbi zakona o budžetima. Drugi razlog je što je Zakonom o državnim službenicima iz 2016g uvedena kategorija rukovodilaca koji nisu državni službenici ali su obuhvaćeni tim zakonom tako da je bilo potrebno da budu obuhvaćeni i Zakonom o platama u smislu propisanih koeficijenata, treći razlog je takođe nova kategorija u Zakonu, pardon, o državnoj službi. To su rukovodioci Stručne službe koju obrazuje Vlada, koji takođe nisu ranije postojali kao kategorija, pa je bilo potrebno da budu obuhvaćeni Zakonom. I četvrta izmjena koja nije bila predmetom javne rasprave, ali je intervencija ove Vlade, je Prijedlog za ukidanje paušala prefesionalnim zastupnicima u Skupštini KS. Razlog za takav prijedlog je jednostavno iz činjenice što ova Vlada smatra da nema osnova da se za jednu vrstu rada primaju dvije vrste naknade obzirom da nas sada prate i gledatelji ispred malih ekrana kojima ova materija možda i nije do kraja poznata. To bi praktično značilo da ako radite kod poslodavca primate platu i primate dodatnu naknadu za isti rad. Ono što moram spomenuti da je van okvira javne rasprave takav prijedlog dalo i Udruženje poslodavaca i praktično ovakvim stavom Vlade je ispoštovan i njihov stav i prijedlog iako nije došao u okviru zvanične javne rasprave i drago mi je što ta strana podržava jedno ovakvo rješenje. To bi bilo ukratko to. Jako malo je bilo komentara u okviru javne rasprave, i primjedbi koji su dostavljeni, pored ove primjedbe koju sam rekla vezano za Udruženje poslodavaca. Imali smo zahtjev Pravobranilaštva da budu uvršteni u kategoriju posebnih uslova rada, povećanje po osnovu posebnih uslova rada. Ali, obzirom da propis koji reguliše rad Pravobranilaštva, Zakon o pravobranilaštvu ne reguliše tu materiju, stav predlagača je bio da se taj prijedlog ne prihvati i Federalna Uprava za inspekcijske poslove, federalni upravni inspektori su u okviru javne rasprave podnijeli zahtjev da se inspektorima prizna posebni

24

uslovi rada, u iznosu od 30%. Federalnim propisom je za tu istu kategoriju propisano od 20 -30% tako da smo se mi zadržali u okviru federalnog propisa i na jednak način tretirali federalne i kantonalne inspektore. Ukoliko ima nekih pitanja slobodno postavite bit će odgovoreno. Hvala lijepa. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolegice i kolege izvolite, da li ima pitanja. Kolega Mirza Čelik ima riječ. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo u cilju možda kasnije neke diskusije mi bi trebao jedan odgovor a to je pitanje za ministricu pravde i uprave kako bi definisali članom 8. navedenog Zakona, u stavu 5 iznos paušala, citiram, stav 5 „ Iznos paušala umanjuje se za 10 % za svako neopravdano odsustvovanje sa sjednice Skupštine Kantona ili radnog tijela čiji je član a evidenciju o izostancima vodi sekretar Skupštine KS, odnosno radnog tijela“. E sad je pitanje ukoliko se usvoji ovaj Zakon, e na osnovu čega i na koji način će se umanjivati iznos za neopravdano dolaženje zastupnika kako na skupštine, kako je to stavom definisano. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čelik, zastupnik Damir Marjanović Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: I ja se zahvaljujem na jako konciznom izlaganju, pozdravljam ovo što ste uradili i sve ovo što predlažete. Ja bi samo kratko pitanje otprilike kolika bi bila ušteda vezano za budžet KS, u narednom periodu, u ovoj godini, u naredne četiri godine, vezano za ukidanje paušala. Hvala velika. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Marjanoviću, kolega Aljoša Čampara izvolite Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem predsjedavajući, ja imam jedno pitanje a ostalo ću iskoristiti u samoj, diskusiji i vezano za ovaj Zakon. Postavio bi pitanje premijeru odnosno ministrici, da li su vodili računa kod određenih posebnih kategorija, korisnika Budžeta ?Prije svega tu mislim na Ministarstvo unutrašnjih poslova. Dakle radi se o tome da je sada razdvojeno dakle u finansijskom smislu, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije. Postoji ogromna razlika sada, između ministarstva koje otprilike broji nekih 300 ljudi premijeru, a Uprava policije 1500-1600-1700 nebitno je ali je ogromna diskrepanca i razlika te dvije institucije koje u suštini čine jednu instituciju ali su oni imaju posebnu budžetsku stavku i potpuno su odvojeni u materijalno finansijskom administrativnom i drugom smislu. E sada kod ovih platnih razloga mislim da bi bilo dobro ispraviti tu nepravdu. Kod pomoćnika npr. Imate pomoćnika sada ministra u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji ima koeficijent 5. 70 koji odgovara evo recima za 300 ljudi koji ima enormno manje posla u odnosu na pomoćnika komesara. Koji odgovara za 1500 ili 1600, 1700 koliko sam rekao a ima jako puno više posla. Ja mislim da bismo trebali ispraviti ovu nepravdu. Ne možete pomoćnika Komesara policije za materijalno finansijske poslove recimo porediti ovdje sa, vidio sam samo sekunda kod nekog pomoćnika, a ja pomoćnik rukovodioca Kantonalne Uprave organizacije za pružanje besplatne pravne pomoći. Pazite taj čovjek ima koeficijent 5, 70 a ovaj pomoćnik komesara policije koji ima sto puta više posla realno i koji ima veći broj ljudi i koji odgovara za mnogo veći Budžet da ne kažem ovaj, sada mislim da je deset puta ili dvadeset puta veći Budžet komesara policije nego ministra. Taj pomoćnik ima 5, 20 koeficijent. Ja mislim da bi na neki način trebalo ispraviti ovu stvar, i drago mi je što ste Vi premijeru rekli da ćete koristiti ove je li konstruktivne stvari koje vam opozicija predlaže, ali mislim da ovo nije više stvar političke prirode i političke naravi, dakle da se ovdje stvarno radi o jednoj vrsti nepravde i da bi ovo trebalo izbalansirati.

25

Posebno govorim ovdje o Ministarstvu unutrašnjih poslova jer je stvarno specifična situacija, i na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima koji tretira ovu materiju, dakle, novi su zakoni i novi su budžetski korisnici. I je li u demokratskom svijetu je sasvim normalno da budu budžeti za policiju odvojeni od ministarstva i ministra i to se uradilo upravo iz ovog razloga, ali mislim da bi nepravda bila jer radi se o istim državnim službenicima. Pomoćnici su i kod jednog i kod drugog isti državni službenici i na njih se odnosi zakon o državnoj službi. Nije korektno da ovi koji imaju puno više posla i puno više rade i puno veću odgovornost i odgovaraju za deset puta veći budžet da imaju manju plaću od onoga koji je u ovoj povoljnijoj poziciji samo eto zato što se zove pomoćnik ministra. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čampara, nisam prekidao, nisu baš bila pitanja ali se apsolutno slažem sa ovom konstatacijom i htio sam diskutovati na isti način. Mislim da ćemo to u nastavku razgovarati, ali vas molim da postavljate pitanja. Kolega Nikšić pitanja, pa ćemo diskutovati. Poslanik /zastupnik Damir Nikšić: Zahvaljujem predsjedavajući. Slično pitanje koji je kolega Marjanović, dakle dužno samo čisto da pitam kao parlamentarac, kolika će biti ušteda ako ovi kada se ukinu paušali i ovaj i volio bi da znam da se dogovorimo gdje bi se ta sredstva mogla usmjeriti. Pošto ja lično kao parlamentarac sam onako planirao da taj novac iskoristim za finansiranje nekih odnosno za plaćanje nekih stručnjaka stručnih mišljenja ne znam pravnika, ekonomiste itd. Obično tamo u nekim drugim parlamentima stranim parlamentarac ima raspolaže tim novcem kancelarijom itd. Ali, eto ako već nećemo imati taj paušal, ja bi čisto ako mogu da predložim ovdje ili da pitam da li možemo to usmjeriti u jačanje stručnih službi skupštine tako da ovaj kad mi zatreba bilo kakva informacija da ne lutam puno i da dobijem pravu informaciju u pravo vrijeme da se možda u to ulože taj novac. To je sve. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolegica Viteškić pitanje je li ?Izvolite. Poslanik/zastupnik Smiljana Viteškić: Hvala predsjedavajući. Ja imam dva kratka pitanja za ministricu pravde. Znači da li ovaj Zakon u potpunosti usklađen sa Federalnim zakonom o plaćama i sa Zakonom o državnoj službi i interesuje me, zašto u članu 9 nema sekretara Skupštine, kad on postoji u tom Federalnom zakonu. Pokušala sam malo sa našim sekretarom o tome ovako da pričam ali evo nadam se da ćete mi vi dati taj odgovor. I rekli ste ukidanje paušala nije bilo u Nacrtu zakona, a poslodavac jel kao donio tu odluku. Jel se ta odluka može donijeti ako nije bila u Nacrtu zakona?Ne znam, mislim da ste razumjeli šta sam pitala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujem, pitanje kolega Pecikoza ili je rasprava? Kolega Pecikoza pitanje je li?Izvolite, dajte riječ kolegi Pecikozi, pritisnite ponovo kolegi, eto ga. Poslanik/zastupnik Fahrudin Pecikoza: Okey je sada. Ja bi pitao samo ministricu da li smatra normalno da i obostran čovjek koji je došao da radi čestito i pošteno glasa da sam sebi ukine dio prihoda. Jer ja mislim, postoje možda ljudi koji su došli iz drugih razloga ovdje, ja znam da postoji ljudi koji bi radili besplatno i u Vladi i neke izvore prihoda. Ali meni je prosto neprirodno da ministrica dovodi i ova Vlada Parlament u situaciju da sami sebe kažnjavamo. Ja znam takve primjere da su zatvorenike otjerali na golom otoku da sami sebe tuku. Jel totalno u ljudskoj prirodi nije uopće da neko sam sebi smanjuje plaću. I to je neprirodno, ako trebaju neke uštede ako treba kanton ja sam zato da godinu dana radimo svi besplatno, da izvučemo da napravimo ovu su

26

kozmetičke populističke mjere koje neće donijeti dobrobit. Ja imam ljude ja svoj paušal dijelim neću da ih nabrajam ja imam ljude koje pomažem od ovog paušala. Okey da vidim gdje će nek mi ministrica upre prstom u bilo koju instituciju bilo kojeg čovjeka kome će biti bolje od ukidanja paušala, prosto smatram da vidim kao ministrica pravde. Ja sam jedan od ljudi koji trpi nepravdu već godinama od ovih institucija od ove države. Jer meni se svake godine ukine za penziono i zdravstveno osiguranje oko 10. 000 maraka kroz moje autorske honorare a nemam prava na penziono i zdravstveno osiguranje. U isto vrijeme uzimaju mi novac, plaćam ovoj državi 10000 maraka godišnje, nemam prava to je nonsens i sad traže od nas od Parlamenta da glasamo da sami sebi ukinemo prihode. To je prosto neprirodno, to nije u ljudskoj prirodi. Svaki čestit i pošten čovjek želi da bude čestito i pošteno plaćen. Onaj ko je došao u ovaj Parlament s drugim namjerama tom plata ne treba nikako. Hvala lijepo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Pecikoza. Pitanja više nemamo. Molim ministricu da odgovori na pitanja, pa da idemo u raspravu. Ministrica uprave i pravde Lejla Brčić: Ja sam se trudila da zapišem sva pitanja, nadam se da ću uspjeti odgovoriti redoslijedom kako su postavljana. Uvaženi zastupnik Mirza Čelik je postavio pitanje vezano za iznos paušala, na koji način će se vršiti umanjivanje profesionalnim zastupnicima. Status profesionalnih zastupnika uređen je Zakonom o radno-pravnom statusu zastupnika u Skupštini i tim propisom je definisano. Postoji određena inicijativa i da se na određeni način to pitanje reguliše i kroz novi Poslovnik o radu Skupštine koji se radi, a ja podsjećam dijelom se odnosi na odgovor prema zastupniku Čeliku ali i prema uvaženom zastupniku Aljoši Čampari. Da smo imali mogućnost, odnosno da su zastupnici zainteresovani i građani imali mogućnost ulaganja amandmana. Ako je bilo šta problematično u prijedlogu ili su smatrali da prijedlog treba unaprijediti ova Vlada je očekivala da će se uputiti amandmani koji bi bili razmotreni i naravno uvršteni. Postoji, naravno mogućnost i izmjene zakona tako da Ministarstvo pravde kao obrađivač i predlagač ovog zakona stoji na raspolaganju da u nekom narednom periodu pristupimo i toj vrsti. Pitanje uvaženog zastupnika Marjanovića je bilo kolika je ušteda prema izračunu okvirnom Ministarstva finansija za vrijeme trajanja mandata, znači za 4 godine, ušteda je oko 1mil. KM. Podsjećam da je još uvijek u toku rasprava o Budžetu, odnosno da se mogu uložiti amandmani na budžet koji je predložen za 2019g., tako da svi zastupnici imaju pravo da intervenišu tamo gdje smatraju da treba. Ono što moram naglasiti je da je ova Vlada u Budžetu otprilike za oko 1mil. KM povećala sredstva Ministarstvu obrazovanja, tako da to je dijelom odgovor i na pitanje uvaženom zastupniku i Marjanoviću i gospodinu Damiru Nikšiću na pitanje, na koji način su utrošena ta sredstva. Moram priznati da mi je malo čudno pitanje uvaženog zastupnika Pecikoze, posebno poređenje sa golim otokom. Ono što moramo znati da je Skupština zakonodavno tijelo koje donosi zakone. Ne možemo nikome drugom delegirati da uređuje ovo pitanje. Ako mene lično pitate smatram da je vrlo časno i vrlo pošteno da za rad budemo plaćeni i nagrađeni platom a ne i dodatnom naknadom za koju evo ja lično, a kroz Prijedlog zakona se vidi stav Vlade, i ponavljam i stav Udruženja poslodavaca da apsolutno nema opravdanja za dvije vrste tih naknada. Zastupnica je pitala da li je ovaj propis usklađen sa Federalnim zakonom, ja podsjećam da je na Prijedlog ovog zakona pozitivno mišljenje dao Ured za zakonodavstvo koji cijeni usklađenost zakona sa zakonima i Ustavom FBiH i Kantona. Istina je da je, pretpostavljam da se na taj dio odnosi pitanje. Istina je da je Federalnim zakonom ostala ova odredba kojom se omogućava naknada za rad i paušal, međutim isto tako tim zakonom nigdje nije zabranjeno da se na nižim nivoima vlasti, konkretno to pitanje uredi drugačije, tako da pravno nema smetnje. A što se tiče pitanja da li, iako ovo pitanje nije bilo u javnoj raspravi, da li se može uvrstiti u prijedlog, Vlada sve do momenta slanja zakona prema Skupštini u formi prijedloga ima pravo na sve vrste intervencija, pa evo i na ovo. Hvala lijepa. Nadam se da sam odgovorila na sva pitanja, ako na neko nisam izvinjavam se i molim da se ponovi.

27

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujem, nemamo ovdje institut ponavljanja i nezadovoljstva odgovorom, imamo rasprave. Za rasprave se javio prvi kolega Aljoša Čampara, naredni je Fahrudin Pecikoza. Kolege, rasprava. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Znači ovo je diskusija sad jel? Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Jeste. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Moje pravo na diskusiju. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Jeste kolega Čampara. Prva diskusija je Vaša. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem predsjedavajući, da ne ponavljam i da ne gubim vrijeme da sad opet sve ponovo pozdravljam. Dakle, što se mene lično tiče ja apsolutno nemam nijedan problem da podržim zakon, posebno sa aspekta ukidanja paušala u Kantonalnoj Skupštini, na kraju krajeva nemam nikakvih finansijskih interesa, to sam pokazao i svojim ličnim primjerom, iako sam imao pravo na paušal, ovdje da ga primam, ja sam se njega apsolutno odrekao. I što se mene tiče, i Kluba poslanika SDA mi podržavamo da se ukinu paušali ukoliko ima potrebna većina i ukoliko je Vlada tog stava, ali naravno imamo i određene uslove za te stvari. Prije svega mislim, da možda nije bilo u nekom demokratskom duhu da Vlada predlaže zastupnicima ukidanje paušala kroz zakon koji je ona pripremila jer je Skupština KS birana od građana KS, a mi smo onda izabrali Vladu KS. Dakle, Skupština je poslodavac Vladi KS, ja ne kažem to da je protupravno da Vi nemate ustavni i zakonski osnov za to, ali čini mi se da možda nije najspretnije i najbolje urađeno. Ali bi bilo krajnje korektno, prije svega moralno, da ste pored ovoga prijedloga napravili prijedlog da se i vama gospodo iz Vlade smanji plaća, i mi ćemo podržati upravo ovaj prijedlog ukidanja zastupničkih paušala na način da se i Vladi smanji plaća, odnosno ministrima, jer ste vješto pokušali, osnovica sa 285KM NA 315KM i sad ministri imaju veću plaću nego što su ih imali. Ja mislim da je to tačno premijeru. Da je osnovica povećana i da sada ministri imaju veću plaću. S toga ja predlažem da, slažem se sa ukidanjem paušala zastupnicima, ali isto tako bi predložio da se i Vladi smanji plaća upravo za iznos jedne osnovice, to nije puno ni vama ministrima, ali mislim da bi bili svi do kraja konzistentni radi građana KS, to je otprilike oko 315KM bi bila smanjena i vama plaća, a zastupnici bi ostali bez paušala. To je jedna stvar. Druga stvar, iskoristit ću (nejasno 15:50, 5 dio), ta ušteda bi bila mnogo je li veća na samom nivou. (nejasno) Ministrici da kažem vezano za amandmane, dakle nije problem i danas evo ako imamo pravo da podnesemo amandmane vezano za ovo moje predhodno pitanje upravo iz razloga jer je Sindikat policijskih službenika učestvovao u pregovoru oko kreiranja zakonskog rješenja i upozoravao i tražio da se ovo pitanje razmotri kod samog donošenja ovog zakona. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čampara. Zastupnik Fahrudin Pecikoza, ima riječ. Izvolite. Poslanik/zastupnik Fahrudin Pecikoza: Pa ja uopće nisam dobio odgovor sem na ovo moje poređenje koje je bilo pežorativno ili figurativno ministrici sa Golim otokom. To sam se izrazio ne kao političar nego kao pjesnik, ali s obzirom da mi zastupnici nemamo nijednu privilegiju koju vi ministri imate i premijeri imate svoje vozače, ne morate sipati gorivo, ne morate plaćati kazne, imate reprezentaciju. Ja

28

svaki put kad sjednem, nije moj radni dan kad dođem ovdje u Parlament, ja svaki dan radim, susrećem se građanima. Ja ne mogu donijeti to kroz reprezentaciju, ne mogu, meni možda taj paušal i ne služi za to. Ja svoj paušal dijelim, ali nije bitno. Već sasvim, niste mi odgovorili na pitanje da li je uopće prirodno da neko glasa da sam sebi smanji primanja? To nije u ljudskoj prirodi, jednostavno, ja ne mogu da razumijem, i vi ste doveli ovaj, tom populističkom mjerom ovaj Parlament u vrlo vrlo neugodnu situaciju. 90% garantujem vam, 90% ovih ljudi koji će možda glasati za tu mjeru, da se dopadnu nekome, ja nemam potrebe da se dopadam bilo kome. Ja hoću da govorim ono što je pošteno i čestito, jer postoji u parlamentarnom životu BiH jako, jako puno ljudi koji su se obogatili, koje plata i ne zanima, vi jako to dobro znate, da postoje ljudi koji bi dali pare da postanu direktori javnih preduzeća, da postoje ljudi koji bi uložili svoj novac da mogu raspisivati tendere, znači ta ušteda na 4 godine, koja će iznositi milion maraka u Budžetu, ako računamo da je budžet oko 800mil., 3milijarde i 200, vi ćete uštediti milion maraka i time poniziti zastupnike ovog parlamenta koji su izabrani od građana. S tim milionom maraka ja ne znam kome ćete vi pomoći i kome to donosi dobitak, jer ne mogu da vjeruje da će neko glasati da neko sebi hoće da smanji primanja. Ja ne mogu, ja, mislim ovo će biti jedno, jedno, licemjerno glasanje. Ja sam radio cijeli život, cijeli život radim i uvijek sam želio da budem najbolji, da se izgradim radno (nejasno 18:48 5 dio). Džeko što je uzeo 20-30miliona zato što je loše stanje u društvu, ne trebao je igrati za 20hiljada jel ? Zato vam kažem nećete ništa napraviti s tim milionom za 4 godine mandata. Recite mi konkretno šta može taj milion pomoći građanima. Dal će bit bezbjedniji, dal će biti bolji prevoz, bilo šta što će nam donijeti dobitak. Neće ništa donijeti, ovo je jedna obična populistička mjera sa nekom patološkom potrebom da se dopadnete narodu koji vas je već izglasao, nemojte molim vas praviti cirkus od ovog parlamenta. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Pacikoza. Kolega Mirza Čelik ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo ja sam postavio pitanje, čisto da bi znali da trebamo voditi računa o izmjeni Poslovnika ukoliko se to desi, mišljenja sam da opet trebamo nekako definisati sve kroz zakon a ne kroz neke podzakonske. (nejasno) Mišljenja sam da opet trebamo nekako (nejasno) Naš svakako izbor je bio taj da trebamo biti podložni javnosti i da trebamo objelodaniti (20:50 5 dio). Često se pričalo o ukidanju paušala, i Klub zastupnika, evo kolega Aljoša je već kazao, nije ništa da smo mi u prošlom sazivu kazali da paušale treba ukinuti, i neki smo se tako i ponašali, pa na mom ličnom primjeru i ostalih zastupnika iz prošlog mandata, možemo kazati da smo uplaćivali kompletan iznos za stipendiranje djece. To je provjerljivo, stručne službe, odnosno Služba finansija to može potvrditi novinarima kao i javnostima. Javnost može tražiti pristup informacijama pa da vidi koji zastupnici su odvajali svoj dio paušala na način kao što sam ih spomenuo. Ništa protiv, evo čuli i javnost da je podijeljena, da su neki za ukidanje ili za ovaj način finansiranja kroz stipendije ili bilo šta, ali evo mišljenja sam bio, evo želim da kažem i sad da kroz neki način da smo mogli kao organ Skupština, nas 35 sve paušale usmjeriti u Roditeljsku kuću. Evo svaki put imamo amandmane na Budžet da se Roditeljska kuća potpomogne, da se opremanje neke škole. Jednostavno smo to mogli javnosti prezentirati na slijedeći način, da zaključkom zastupnici u Skupštini KS trebaju biti podložni javnosti koji će uskratiti to pravo većine koja želi da finansira od svojih sredstava paušala, evo da potpomogne rad Roditeljske kuće. To bi značilo puno, to je 1mil. u kalendarskoj godini, i to bi bilo, hajmo reć evo za mene kao zastupnika jedna dobra inicijativa svim nas 35 i da možemo izaći u javnost da to kažemo javno, ali sa druge strane šta se dešava s onim zastupnicima koji odu u Dom naroda ? Mišljenja sam da Član 8 trebamo izmjeniti Stav 4 i da kažemo da pravo iz Stava 1 izabrani dužnosnici ne mogu ostvarivati ni po jednom osnovu na bilo kojem nivou zakonodavne vlasti. Šta znači to ? To znači evo da zastupnici koji su birani u Domu naroda federalni, koji će biti izabrani, tamo će imati paušal 630 KM, odnosno dvije osnovice, tamo je osnovica 315KM. Zašto ti izabrani zvaničnici imaju pravo

29

da koriste paušal, jednostavno da budu protiv ovoga. Evo, pozivam te zastupnike koji odu u Dom naroda da na ime budžeta KS svoj paušal uplaćuju u kompletnom iznosu, a o tome naravno da informišu javnost i građane KS kako će se ovaj, dešavati, a u svakom slučaju Ministar finansija i premijer da ta sredstva usmjere, evo konkretno za rad roditeljske kuće. To bi bilo principijelno sa jedne strane. Drugi princip ili zaključak koji bi trebala ova Skupština, ovaj da zaduži Vladu i naravno da ću kazati nešto još o ovom zakonu u izlaganju jeste da smo u prošlom sazivu, mi kao zastupnici, evo sastav Vlade kompletan je bio saglasan za Zakon o izvršenju budžeta 2017, da se izuzmu zastupnici i ministri. Evo dobar primjer nas zastupnika i ministara da kažemo da nećemo da koristimo osnovicu 315, nego nek bude stara osnovica, pa da kažemo javnosti, evo, mi smo za i taj dio smanjenja plaće, nas zastupnika i ministara. Ako je to populizam, evo predlažem Vladu, premijera da povuče zakon i da to do zaključenja rasprave primjeni, evo nismo populisti, ali evo kažemo da taj dio sredstava ponovo treba usmjeriti u rad Roditeljske kuće. Samo da bi stekli dojam oni koji nas gledaju jeste činjenica da zastupnik u Skupštini KS danas kada se usvoji ovaj zakon, i kada se usvoji Zakon o izvršenju budžeta sa osnovicom od 315, će imati platu od 2457KM. Govorim na svom ličnom primjeru, ja nit sam predsjednik, nit zamjenik bilo koje komisije, nit sam zamjenik predsjedavajućeg Skupštine u Kantonu i evo mogu da kažem da je to tako. A ministar u Vladi KS će primiti 2835KM, znači to je razlika 378 maraka u odnosu na zastupnika. Predlaže, da Vlada kao što sam kazao vrati zakon da jedino ona sad u ovoj proceduri može uložiti amandmane na ovaj zakon, odnosno da budu sastavni dio ovoga zakona i da se obaveže Skupština da pri usvajanju Zakona o izvršenju budžeta 30, već na slijedećoj narednoj redovnoj sjednici isključi zastupnike i ministre i premijera u Vladi, sa osnovicom koja će biti obračunata svim ostalim državnim službenicima i namještenicima. I nemojmo zaboraviti u prošlom sazivu kompletna opozicija, da ne imenujem ove stranke koje su nekad bile opozicija danas su pozicija, da ne zaborave da su nekad njihovi nasljednici sjedili ovdje i zagovarali ovakav princip. I mi i kolege iz SDA smo bili saglasni za usvajanje takvog zaključka o izvršenju budžeta. Također, molio bi da u nekoliko članova, poput člana 42 gdje se kaže da“Podaci o plaćama državnih službenika i namještenika su javne i da trebaju biti objavljene naravno na službenoj stranici Skupštine kantona“, također da se u ovom Stavu 3 doda kao i za primanje po osnovu naknada u radu u komisiji, za sve izabran dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija imenovanih lica itd, jer imamo situacija da Vlada u svojim komisijama ima često potrebu da imenuje komisije koje bi bile plaćene 1, evo kako bih kazao, 1, 5 %, odnosno 1, 5 od po paušala. To znači 315 x 1, 5 i ta bi se razlika namirila. S tim u vezi ova dva zaključka, vezano za osnovicu za izvršenje budžeta, Vladu bi molio da povuče, sad ponovo ponavljam, zakon i da ovakav stav i zaključak da predloži Skupštini kako bi mogli usvojiti, i ovaj da se zaključak također usvoji da niti jedan zastupnik koji ode u Dom naroda ne može primati paušal po bilo kojem osnovu, ili ako prima da bude uplaćen u budžet KS, i ono što smo mislili da ćemo danas na početku sjednice, ovo je možda i nebitno za ovaj zakon, ali evo, radi digniteta i premijera i ove Skupštine, ja bih molio premijera čisto radi informacije javnosti, svi smo dobili, vidjeli smo u medijima da je na način premijer zatražio isplatu paušala od Doma naroda iz Federalnog i da nam samo objasni način na koji je to tražio. Evo vjerovatno i građani Kantona Sarajeva su zainteresovani za ovu informaciju. Ne mislimo zaista nista loše, ali bi građani kao i zastupnici svi trebali da znaju da li je to bila istina i ako jeste, evo na kraju krajeva da li imate neku moralnu odgovornost prema ovom organu i građanima KS, da kažete to zaista dali je bilo. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čelik. Zastupnica Vildana Bešlija ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija: Hvala predsjedavajući. Ja bih htjela samo istaknuti jednu činjenicu, ovaj, da ne bismo otišli previše da pričamo o nama. Ja bih htjela ovdje da pričamo o građanima, da se sjetimo činjenice da je budžet građana, iz koje i mi evo primamo istu tu platu, smatram da je ovo

30

jedan veliki pomak koji smo uspjeli napraviti sa uopšte stavljanjem ovakvog zakona na dnevni red. Pretpostavljam da je, možda i u javnosti, možda malo čudna ova praksa kao što smo imali već neko predhodno izlaganje, da nije to ustaljeno. Ja se slažem s tim da zaista ovo nije ustaljeno, da je ovo jedan dobar i pozitivan primjer kako trebaju se odnositi izabrani zvaničnici prema svojim građanima, prema onim koji su ih birali, kako trebamo biti odgovorni i ne mislim uopšte da je to populizam, nego jedna nova linija pozitivna koju trebamo slijediti i ja sam vrlo sretna što mogu biti kao primjer i početak nečeg toga. Ako je još jednom, željela bi samo da pozovem i zastupnike da zaista shvatimo ovo ozbiljno i ako je i bilo određenih propusta i ranije, i eventualnih grešaka mislim da je ovo idealna prilika kako ćemo svi na svom primjeru pokazati kako smo odgovorni i da jednoglasno podržimo ovakav jedan prijedlog u budućnosti. Ukoliko se pokaže potreba za eventualnim dorađivanjem, izmjenama ovih zakona da svi zajedno promislimo i budemo otvoreni prema tome. Hvala vam. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolegice Bešlija. Kolega Mahir Dević ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Zahvaljujem, ja zaista ovo u smislu da mi budemo primjer ne bih vise komentarisao. Mi smo iz Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, po tom osnovu medijski zatražili ostavku premijera KS, zbog onoga što je on uradio. On je naravno javno priznao da je to uradio svjesno, i savjesno i upravo na ovoj temi koja se danas predlaže i servira ovdje od Vlade KS. Znači ponavljam, da ne bi išli sada u neke lične obračune s premijerom, mislim da je na tu temu su i mediji brujali itd, ja o tome zaista više neću govoriti to ostaje premijeru, što kažu njega samog, za javnost i naravno za ovu Skupštinu. Ovdje se samo radi o jednom stvari, mi smo u potpunosti spremni da podržimo smanjenje primanja SDA. Kako se sad ta primanje zovu, dal se ona zovu plate, dal neko to zove paušal, dal neko to zove beneficije, znači ovdje se radi o suštini. Suština je slijedeća, da ta smanjenja uradimo svi. Potpuno je nemoralno od strane Vlade da izlazi sa jednim ovakvim prijedlogom, a taj prijedlog predlaže zastupnicima pod pričom da su to kao neki paušali, oni se tako zovu je li, definisani su Federalnim zakonom, jer gore postoje a paralelno s tim sebi ostavlja sve isto. Prema tome ovdje je suština stvari. Kako naći zakonsku varijantu, evo ako će profesionalni zastupnici imati 2457KM ok, ako je to odluka i Skupštine i Vlade mi smo to naravno spremni podržati jednoglasno, ali dajte molim vas da u najmanju ruku i ministri imaju 2457KM, ovaj, da mi imamo isto, iako bi logika stvari ovdje bila da bi zastupnici kao poslodavci trebali da imaju više od ministara, ali evo pošto nemaju dajte da napravimo varijantu imamo svi plate 2457 KM potpuno jednako premijeru, potpuno moralno, izvršili smo uštedu, evo neće biti ušteda 1mil. u budžetu, mi predlažemo da bude 2mil., i predlažemo da napravimo te dvije Roditeljske kuće. I dajte napravite tu zakonsku varijantu na način da smanjite osnovicu, ovaj, ministrima i mi to odmah izglasamo da završimo ovu raspravu ovdje, da se stvarno ne bi pretvarala u nešto što nije korektno. Znači, svima isto. A potpuno je neprirodna situacija sa ovakvim stvarima da izlazi Vlada pred ovu Skupštinu, osim Skupština ako ne želi na neki način, ovaj da, ovaj da se ponižava itd. Na ovaj način Vlada sebi novom osnovicom povećava platu, ili primanja da tako kažem, a zastupnicima se smanjuje. Super nek se smanji, nemamo ništa protiv. Ali dajte molim vas da smo jednaki, znači, zastupnici i ministri da imaju isto primanja i umjesto uštede u Budžet od milion evo SDA predlaže da bude 2 mil. ušteđeno u budžetu KS. I možemo odmah reći ovdje zaključkom da je to namjena da u potpunosti znači, završimo tu Roditeljsku kuću. Evo mi to predlažemo odmah znači, nikakav problem nije. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Dević, kolegica Segmedina Srna Bajramović ima riječ. Poslanik /zastupnik Segmedina Srna Bajramović:

31

Zahvaljujem predsjedavajući još jednom. Pa evo, prije svega mislim da neću ništa novo reći ako istaknem da se radi o sistemskom zakonu koji je izuzetno važan, prije svega s aspekta odnosa sa sindikatima i koji faktički, rekla bih konačno treba da integriše sve neophodne elemente kako bi se tužbe po bilo kojem osnovu u budućnosti svele na minimum. Iskustva iz prošlosti nažalost uče nas da je često ta politička predizborna neodgovornost dogovarala stvari bez finansijskog pokrića, koje su nas opravdano odvele u tužbe prevarenih. Da dalje ne elaboriram, mislim da smo zapravo svi ovdje svjesni kako je u prošlosti bilo određenih propusta, što je rezultiralo brojnim tužbama s kojima se KS evo i danas suočava. Dakle, vrlo je važno preciziranje odredbi koje normativno regulišu fiskalnu odgovornost i koje se odnose na utvrđivanje visine osnovice za obračun plata, i to na način kojim će se uvažiti činjenice da je budžet KS ograničen, te da se sve isplate iz budžeta, pa isplate plata i naknada korisnicima prava koje tretira ovaj zakon, mogu vršiti samo do visine predviđenih sredstava u budžetu za te namjene. Dobro je da su istim dodatno obuhvaćene plate i naknade izabranih dužnosnika, evo već smo govorili o tome, nosilaca izvršnih funkcija u organima zakonodavne i izvršne vlasti, kao da je i predviđeno ukidanje paušala profesionalnim zastupnicima. Jasno je svima nama ovdje da ukidanje paušala nije nešto od čega će se Kanton obogatiti ali je uspostavljanje standarda kakve trebamo u našem društvu. Želim da vjerujem kako će ovakvo rješenje zapravo postati urnek koji će biti implementiran i na nivou FBiH i po drugim kantonima, jer je to sinergija, ustvari koja u ukupnom zbiru treba uštediti milione konvertibilnih maraka, koji mogu biti utrošeni na puno pametniji (nejasno 5:40 dio6. ). Posljednjih dana pa evo i danas potrudili smo se nespretno rekla bi da umjesto priče umjesto sistemskom zakonu imamo priču o premijerovom zahtjevu za paušal rušeći vjerodostojnost kompletnog postupka. Međutim, ljudi brzo zaboravljaju pa čini mi se i mi ovdje, da su se u našoj zemlji do 2011. godine bahato primala regularno dva paušala za one koji su bili i u Skupštini i u Domu naroda. Da ne govorim o iznosima troškova za odvojeni život lažnim rentanjima stanova ili zloupotrebama putnih naloga. U visinama i do 15000 KM riječ je o jednom članu rukovodstva Doma naroda, u prošlom sazivu, evo o ovom oko kojeg imamo dilemu da li ima legitimitet da odlučuje itd. Dakle, jedi su to ukidali, dok su drugi ponovo vraćali. Sve su to stvari zbog kojih nas građani stavljaju u isti koš, kroz onu tezu svi su isti koju ja nikada neću prihvatiti, nisam izgleda nikada neću postati političarka kojoj će biti svejedno šta o nama ljudi govore na ulici. Slušam dakle ljude na ulici i dobro čujem da odobravaju ovakve poteze i da im je osjećaj preplaćenosti politike opravdan jer je direktni rezultat stanja u društvu i hronične neefikasnosti iste. Dakle, politike. Znači do nas je a ne do ljudi. Moram naglasiti isto tako ovdje da su se amandmani udruženja poslodavaca najvećim dijelom odnosili na odredbe koje su preuzete koje se preuzimaju iz federalnog zakona što faktički ukazuje da smo mi bili pogrešna adresa i to je jasno i naznačeno u obrazloženjima Vlade. Međutim, amandmani po svom sadržaju podsjećaju na činjenicu da i dalje imamo gdje je obaveza svih nas (NEJASNO) da taj jaz smanjujemo u budućnosti kroz stvaranje ambijenta i uslova za proširenje i povećanje prava upravo u realnom sektoru. Jadna je zemlja koja svoju konkurentnost gradi na jeftinoj radnoj snazi a bojim se da je to kod nas godinama praksa pa smo se u efektivima otvorenih granica globalnog sela zadesili da ostajemo bez radnika i pameti ove zemlje. Zaključujem da sve prethodno navedeno u smislu integracije usaglašavanja odredbi ukazuje na nužnost da se ovaj Zakon usvoji, međutim kako niti jedan zakon nije sveto pismo, važno je sa sindikatima pratiti implementaciju istog, pa u slučaju eventualne potrebe isti se može u narednom periodu korigovati ili dopunjavati. Toliko zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujemo kolegice Srna, prva je rasprava kolega Mariću za drugu su se javili Pecikoza i Čelik oni će malo morati sačekati, kolega Stojanović ima riječ. Poslanik /zastupnik Igor Stojanović: Hvala. Da razjasnimo radi javnosti, dakle, kad je paušal u pitanju mi ovde ukidamo paušal za profesionalne zastupnike i faktički po dva osnova više zastupnik neće dobijati novac. O tome

32

se radi. Mi ovdje smo predstavnici građana a treba vrlo jasno reći, građana (nejasno) a pitanje ko će ukinuti tu vrstu beneficija, odnosno ko je predstavnik tih građana. Ja se ne mogu složiti da mi sada treba da gledamo na Vladu na ostale institucije, mislim da treba krenuti prvo od sebe da bi mogli bilo kome dati do znanja šta treba da radi. Ali, se slažem sa prijedlogom zastupnika Devića da bi i Vlada trebala da razmotri da se svede na isti nivo kao i Skupština i to apsolutno ne sprečava Skupštinu da sebi oduzme ovu beneficiju da po dva osnova dobija novac. Kada je u pitanju diskusija zastupnika Čelika ne mogu se složiti da neko ko ide u Dom naroda ne dobija paušal s obzirom da se radi o potpunosti o drugom nivou vlasti. I mislim da čak i njegov prijedlog nije logičan niti ga mi možemo nametnuti u ovom slučaju Domu naroda niti Vladi Federacije da obustavi određene isplate zastupnicima koji će ići u Domu naroda. E slušaj diskusije takođe zastupnika iz SDA, činjenica je da je da su zastupnici iz SDA morali da izađu iz većine pa da dođe uopšte ovakav prijedlog da zastupnici imaju beneficiju dobijanja novca po dva osnova. Ali trenutno za ovaj prijedlog i da će ga podržati. I ja mislim da ako krenemo od nas zastupnika od Skupštine da možemo u potpunosti promijeniti evo baš iz Sarajeva iz glavnog grada jednu paradigmu politike i možda vratiti građanima povjerenje u jedan broj političara. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Replika kolega Mirza Čelik jel? Prvi se javio, pa onda Dević replika. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Zahvaljujem. Pa ja moram zaista kazati i odgovoriti na ove navode uvaženog zastupnika Igora, da mi iz SDA nismo za da ostanu paušali ako me je dobro slušao ja sam zato jer isto radno vrijeme provodi i zastupnika u Domu naroda i bira ga ova Skupština i iste benefite treba da ima i zastupnik u Skupštini KS jer mi biramo delegate kako će nas predstavljati u Domu naroda. I zašto da ovi zastupnici za rad javnosti imaju paušale od 630 maraka, zašto? Nema potrebe to nek ostane na javnosti i u svakom slučaju ćemo svakako pratiti koji budu izabrani u Dom naroda, način na koji primaju i koliko će primiti paušala i svakako ćemo tražiti od javnosti da budu informirani u punom kapacitetu. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Odgovor kolega Stojanović na repliku izvolite. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Evo ja pozivam zastupnika Čelika da predloži jedan takav osnov pa vidimo kakva će biti sudbina jednog takvog prijedloga na federalnom nivou. Mislim da se ne može porediti, ponovo ću podcrtati, možda nisam bio dovoljno jasan, ali se radi o dva parlamenta. Znači to što izaberu, što su to funkcije koje ćemo mi ovdje birati na Skupštini Kantona, mi možemo nekom svojom odredbom uticati na taj drugi dom. Ali, evo u svakom slučaju ja pozivam ako budemo pronašli pravno rješenje evo ja se slažem da i to stavimo na ovaj prijedlog i da glasamo i o tome. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujem kolega Stojanoviću, vama repliku ima kolega Dević koliko sam vidio. Je li tako? Izvolite kolega Deviću. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Znači ovdje se ne radi uopšte o imenovanju stvari, evo kolega Mirza je samo spomenuo apsurdnost ovakvog prijedloga jer se radi o dva različita nivoa. Sad će biti kao uredu, da neki zastupnik iz ovog doma, iz ove Skupštine ode u Dom naroda i da gore koristi taj paušal, a ovdje je prije toga glasao kao za ukidanje ovog paušala. Možda je njemu svejedno kad mu se ovdje ukine dobit će gore, je li tako. Ili je gore veći ili itd. Znači ovdje se radi o suštini. Ako pokazujemo socijalnu osjetljivost evo Klub SDA je spreman da u potpunosti to uradi. I

33

trebamo je pokazati na djelu. Trebamo je pokazati na način da smo jednaki isti i da imamo ista primanja i da napravimo uštedu od 2 000 000 KM i da napravimo tu Roditeljsku kuću. Tehnički kako ćemo mi to riješiti to damo zaduženje Vladi i ministru, oni naprave sjednicu za minutu i to nam predlože. Izglasamo to svi smo radi osjetljivosti kantona na platama od 2. 457, 00 KM plus ono ne znam neko predsjednik kluba, komisije 50 100 maraka gore dole, pristojna plata za sve političare, ali izdvajati da su samo zastupnici političari a kao Vlada nije politika, ja ne znam ko je postavio Vladu onda. Evo mi trebamo biti isti evo ne moramo mi biti preplaćeniji od vas ali dajte da budemo isti da uštedimo ta 2 000 000 KM da to izglasamo i da pošaljemo tu poruku svim građanima u KS. Evo mi smo potpuno spremni da to uradimo. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Deviću, replika Jasmina Bišćević -Tokić ide rasprava. Rasprava je li? Nemojte još jer prije vas ima kolega Marić ako nije replika, kolega Marić rasprava izvolite prva. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući, e bojim se da ćemo ukoliko nastavimo na ovaj način pokrenuti jednu negativnu energiju i ružan dojam ostaviti si pred očima koji nas gledaju. E, komentaciju koju smo danas čuli, i uz suprotstavljene stavove kako god i puno je nelogičnosti u svemu ovome. I razumijem kada se kaže kolega Pecikoza je govorio o privilegijama ministara, riječ je o telefonima kabinetima, automobilima itd. Šta sve već imaju ministri i odma se tu stvara jedan svojevrsni jaz. Da bi se to izbjeglo ja sam mišljenja da trebaju i u Vladi kako kaže kolega Dević, dajte napravite to kolega Dević ja mislim da oni sami ne mogu napraviti, treba da napravimo svi sličan zakon koji će se odnositi i na ministre da na neki način neutraliziramo ovaj svojevrsni jaz. Ja sam mišljenja da ovaj zakon ne sugeriram nikome kako će glasovati. Mi sigurno ćemo podržati ovaj zakon ali hoću da kažem da na neki način moramo izbalansirati i to. Ja čak sam i za to da se ukinu paušali oni koji odu u Dom naroda pa da radimo tamo volonterski nije problem, ali da se odredi svojevrsna pravila da ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Ovaj Prijedlog zakona i ukoliko se usvoji naravno ja neću da sugeriram bilo kome kako će glasovati, ali mislim da ima mogućnosti da se kroz svojevrsnu raspravu kroz razmjenu kroz jedan dijalog zapravo eventualno popravi u nekim segmentima i uvaže neke primjedbe koje smo danas čuli i da se nađe čvrsto zakonsko rješenje sa kojima će biti svi zadovoljni i ima mogućnosti da se izvrše izmjene i dopune zakona i mislim ukoliko budemo nastavljali repliku na repliku, argumentaciju na argumentaciju da nas neće nigdje to dovesti a samo ćemo izazvati gnjev svih onih koji su nas birali. A takođe i zbog tog činjenice da smo mi birali odnosno davali saglasnost za imenovanje ovih ministara. Zahvaljujem se. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Mariću, kolega Jasmina Bišćević- Tokić prva rasprava izvolite. Dajte riječ kolegici Bišćević -Tokić. Uključite se ponovo, isključili ste i još jednom se prijavite i sačekajte kad se upali crveno govorite, evo sad će. Eto ga. Poslanik/zastupnica Jasmina Bišćević -Tokić: Hvala predsjedavajući, evo da se ne bih referisala opet na mnoge diskusije koje smo čuli, koji su mnogi zastupnici uputili, da kažem u Skupštini. Ja bih radi potpune informiranosti kako zastupnika i tako javnosti naših građana koji prate ovaj rad Skupštine predložila kao što je ministrica uvažena pravde rekla da bi bilo čestito i moralno da se smanji paušal i da svi mi glasamo za to, da joj predložim da povuče ovaj zakon i da izjednači osnovicu ministara kao što su već predložili zastupnik Dević i Čampara i uvaženi zastupnik Marić, i da nam takav zakon vrate na ovaj dnevni red Skupštine kako bi mi naravno kao Skupština to usvojili. Već je predsjednik kluba SDA rekao da stav nas zastupnika iz SDA će biti da podržimo svakako ovo i da ta 2mil. preusmjerimo na izdvajanje za Roditeljsku kuću. Eto toliko od mene, i to bi bilo sve što se tiče SDA.

34

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolegice, ima li još prvih rasprava, ako nema kolega Pecikoza i Čelik nemojte se ljutiti ja ću iskoristiti pravo za svoju prvu raspravu. Po Poslovniku imam pravo prije Vas, Vi ste druga i ovaj, malo budite strpljivi. Apsolutno se slažem sa konstatacijom kolege Čampare da je ovdje napravljen mali previd kad je riječ o pomoćnicima komesara, jer je u ovoj operativnoj samostalnosti koju su dobili, dobili su ogroman dio posla, oni su Kantonalna Upravna organizacija i cijenim da da ovo što je govorio o MUP-u KS apsolutno stoji. Druga stvar koju smo također uočili a može se reći da je neka vrsta nepravde prema ostalim državnim službenicima jeste uvećanje plaće po osnovu posebnih uslova rada, odnosi se na Vatrogasnu jedinicu Uprave Civilne zaštite u kojoj se tamo državni službenici namještenici, njima se otvara mogućnost da im se dodatno poveća plata do 20% a tvrdim da tu nema posebnih uslova rada niti one težine posla, jer smo kroz taj proces u Ministarstvu unutrašnjih poslova dosta dobro prošli. Prije je bila praksa da se takav prostor otvori, pa da onda rukovodioci nagrađuju simpatične uposlenike a daleko od toga da svi imaju otežane ili posebne uslove rada. Bojim se da bismo usvajanjem ovakvog dijela zakona omogućili, ili izazvali revolt kod svih državnih službenika i namještenika koji na to nemaju pravo. Apelujem da ovaj dio sklonimo iz Zakona da ne bismo izazvali revolt svih ostalih državnih službenika koji nemaju posebna prava ili ovlaštenja, bez obzira što će se neko vjerovatno u toj Vatrogasnoj brigadi ljutiti. Vitrogasci, napominjem imaju naravno i po svom zakonu i po ovom zakonu 30% mogućnosti uvećanja plaće koji im apsolutno pripada. Također smatram da je nekoliko kategorija na neki način nepravedno tretirano odnosi se na sekretare Skupštine i Vlade, nije neka velika razlika. Smanjenje njihovog koeficijenta sa 6. 5 na 6. 2, simbolično je smanjenje njihovih primanja ali im plata iznosi 1930 /40 KM. Mi imamo vršioca dužnosti sekretara koji imam pravo to reći, vrlo profesionalno i ozbiljno radi svoj dio posla, plašim se i ne znam ko će nam se od vrsnih pravnika prijaviti na ovaj konkurs i sa osnovicom 6. 5. Dozvolite da svoje iskustvo koristim, vodio sam više puta komisije koje su birale pravobranioca a i o njemu ću sad govorit, pravobranioce ili naći vrsnog pravnika da vam odgovara za pravne procese u Skupštini ili Vladi, daleko da je lahko, i ovom također porukom mislim da na neki način šaljemo jednu lošu poruku. Slijedeće je naravno pravobranilac koji po ovim novim uslovima ili po starim uslovima ima platu od 2394KM, a također se na odnosi na Sarajevo koje je dobilo pravobranioca koji može sigurno, minimalno, četiri puta ovoliko zaraditi na tržištu, a tu je već nekoliko godina. On i njegovi pomoćnici 100mil. maraka su spasili u odnosu na predhodno pravobranilaštvo, časno radeći svoj posao. Ne apeliram da sve ove stvari mijenjamo sad, možda je to prevelik zahvat, ali ću vjerovatno pokrenuti neke inicijative u narednim mjesecima da se ove stvari mijenjaju ili usklade. Dakle, sekretari Skupštine i Vlade i o pomoćnicima ministara bi također mogao govoriti onim koji su doduše bolji, ima i onih za koje cijenim da nisu dovoljno dobri. Dozvolite mi sad, da neko ko je prošao sve ove koeficijente kažem svoj stav. Bio sam zastupnik u Skupštini Kantona 4 godine, bio sam Premijer Vlade 3 godine, i sad obnašam funkciju Predsjedavajućeg Skupštine KS. Ni u snu se ne može porediti odgovornost ministra Čampare i zastupnika Čampare, jer ono što on ima kao ministar svoje svakodnevne aktivnosti u obavljanju posla ministra unutrašnjih poslova i ono što ima kao zastupnik u Skupštini KS, ljudi neuporedivo je. Neuporedivo. Naša kolektivna odgovornost u Skupštini, a govorim to sad kao predsjedavajući koji sebi smanjuje paušal i smatram ga i dalje nepravednim u odnosu na platu premijera. Imamo istu platu premijer i ja. Ja mislim da ja čak imam više telefona mjesečno, ne znam iz kojeg razloga, po nekoj uredbi. I mislim da je to nepravedno. Ono kroz šta prođe čovjek u izvršnoj vlasti (nejasno 23:14 6. dio). Zahtjevati da izvršna i zakonodavna vlast ima iste plate ja mislim da je nepravedno i s tim se ne bih mogao složiti. Ne bih to zaista mogao podržati. Naše su obaveze Skupštine, ovo je organ koji radi daleko najviše u Bosni i Hercegovini cijeloj, već nam je ovo 3., imamo 4. krajem januara, tri Hitne, ali vjerujte kad sve saberem u odnosu na njihov jedan radni dan ministra finansija, koji potpisuje i odgovara za Budžet za njegovo izvršenje, ljudi neuporedivo je. Tako da se ne bih složio da se to izjednačava, a mi jesmo između dvije vatre. Mi smo između onoga o čemu su, slažem se i sa kolegom

35

Pecikozom, dakle ja sam ponosan na ovu Skupštinu zadnjih 7-8 godina, koja je stalno radila na tome da se ne povećava javna potrošnja. Ako se sjećate onog prvog povećanja plata, mi smo kao komisija za izbor i imenovanje, kojom sam tad predsjedavao smanjili ovaj paušal upravo na ovaj iznos, da bismo ostali uravnoteženi, jer je tad za vrijeme ministra Kozadre povećana plata zastupnicima, pa smo otvorili prostor da se kroz smanjenje paušala ostane isti nivo javne potrošnje. A s druge strane pored nas su ljudi, ili žive ljudi u BiH koji u Skupštinama Kantona posebno u opštinama Kantona Sarajevo imaju nenormalne koeficijente i osnovice. Dakle, samo na Ilidži, evo dvoje naših kolega, ja mislim da je kolegica Viteškić i Poturak bolje od mene znaju, da je na Ilidži osnovica sad negdje 4020 KM, čini mi se da su to plate Načelnika i plata Premijera, ministra su nesrazmjerne i niz je takvih anomalija. Dakle, nemoguće je sve to popraviti. Mi živimo između te dvije krajnosti i moram reć super bi nam došlo 500-600 maraka paušala za neke rate lizinga, za obaveze stipendiranja djece, naravno da je to tačno, i da se ja s tim apsolutno slažem i valjalo bi nam svima siguran sam pojedinačno ali nemojte ljudi zaboravljati da je najniža plata u Bosni i Hercegovini 410KM, da je prosječna federalna 840KM i to nije nikakav populizam. Pa ne može biti populizam, kad mi imamo četiri prosječne federalne plate za posao kojim se bavimo, i da vas napomenem nešto vrlo bitno, o tome ste puno govorili i mislim da to niste trebali reći. Osnovica nova se dešava predizbornim potpisom kolektivnih ugovora sa sindikatima i stara Vlada utvrđuje osnovicu 315KM, ne praveći razliku kod donošenja te odluke kao što smo je mi napravili kad smo sa 276 na 290 povećali, potpisali kolektivni ugovor u isti tren rekla mi nećemo taj novac, i ostali smo na 276, znate do kad, dok ja nisam otišao. Prvi mjesec nakon toga Vlada je sebi i vama isplatila osnovicu 290. Dakle ne vjerujem u ta riješena. Ja sam ih zagovarao, mi smo ih implementirali, Pinđo je ovdje mahao tom platnom listom, vi ste to, sjećate se iz prošlog mandata. Mi smo to pokazali principijelno, isplaćivalo se 276 Vladi i zastupnicima, to provjerite na svojim platnim listama do aprila. Kad sam otišao, od tada se isplaćivalo 290. Tako da bez zakonskog rješenja, nema rješenja. Možemo ni sad donijeti bilo kakvu odluku u ekvivalenciji, ne možemo poništiti zakon. Dakle, to vam je ljudi činjenica, zato mi je to malo nekako mi para uši, kad nekako morališete o toj osnovici 815, za koju nam Vlada u odlasku nije ostavila ni novac u 2018, nego ga je planirala u 2019, pa smo iz onih sredstava, koje su bile doznačene opštinama mi zaustavili pare, pa platili ljudima njihove potpisane kolektivne ugovore. Dakle, između ove dvije krajnosti, ja nemam dilemu, niti je to nikakav populizam, da naš raspon plata između 2500-3000, kad dodate topli i minuli to se penje na 2700/800 do 3300, dakle zastupnici KS su adekvatno plaćeni. Naravno, opet potvrđujem i ovo što govori kolega Pecikoza, mi ovdje čini mi se jedini je ovo organ koji nema nadoknadu za rad u komisijama. Vlada koju sam vodio nije imala dana plaćenog, osim u dva slučaja Ministarstva finansija. Dakle, to su sve stvari koje se ličnim odnosom mogu uraditi, ali ih ja nikako ne bih ne daj Bože doveo u istu ravan, da kažem ministrice pravde i uprave, Vi koja nam trebate sad servirati Zakon o lokalnoj samoupravi, njegove četiri veze i voditi javno sve četiri veze, trpiti sve razgovore, pregovore, sindikate, posebno medijske pritiske Vi biste trebali imati istu platu kao ja. Dakle, dozvolite da ne znam da li ima neko u Kantonu, mislim da je Zvizdić bio predsjedavajući Skupštine i premijer ali da nije proveo i Mandat još, ja sam proveo i Mandat u Skupštini KS. O podjeli posla i odgovornosti mogu sigurno kompetentno govoriti, to nemojte dvojiti. Dakle, evo, uzeo sam za primjer kolegu Čamparu, on može najbolje reći je njegov obim posla u KS zastupnički i obim posla ministarski, jel uopće mjerljiv. Ja odgovorno tvrdim, kao neko ko je sve to prošao dakle da nije. Mislim da sam evo iscrpio ovu svoju prvu diskusiju, možda drugu hoću. Smatram ovo jasnim signalom i porukom da je ovaj Dom drugačiji. Da smo mi spremni na određenu vrstu žrtve, jer ljudi neće vratiti povjerenje u institucije sve dok mi budemo uživali svoje komoditete na uštrb drugih. Dakle, ovo je nužno, ovo je zakonito, staru osnovicu ili novu 315 nije ova Vlada propisala, akrobacija i otprilike smo uravnoteženi kad je riječ o rashodima javnim kad ovo smanjimo. Zahvaljujem se. Repliku ima kolega Zvonko Marić.

36

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, Vi ste rekli da ćete u drugoj diskusiji nešto govoriti, a ja sam maloprije predložio dajte da stavimo na glasanje ovaj prijedlog Zakona, jer bojim se da je poslije degutantno kako sve više raspravljamo, a možda i nije s jedne strane loše, jer naprosto razobličavamo neke stvari, ali ako je prijedlog tu, sasvim sigurno da je ovi ljudi koji sjede ovdje imaju svoj stav. Ono što treba uraditi kasnije, pokušat ćemo da uradimo, ako se bude radilo vezano za istu stvar ili sličnu sa ministrima, to je ono što nama predstoji i naravno da ćemo se oglašavati kao ozbiljni ljudi, razgovarati o tim stvarima, ali da prekinemo ovu raspravu. Ja vas molim. Eto. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Marić, ja moram odgovoriti na repliku. Ja nemam pravo ne dati riječ svima vama koji se javite. Dakle jedino šta možete, sad kad ja kažem sad vi se svi isključite. I da kažem da je rasprava zaključena. Ako toga nema ova rasprava traje, sve dok kolege ne iscrpe prvu, drugu raspravu, replike, ja moram davati riječ. Šta ću, tako kaže Poslovnik. Prve su diskusije nema više niko, dakle ovo su sve druge diskusije. Već su diskutanti govorili, kolega Pecikoza prvi ima riječ, izvolite. Dodatno, koliko, 3 minute. Izvolite. Poslanik/zastupnik Fahrudin Pecikoza: Pa ja sumnjam da može stati u 3 minute sve. Ja samo, htio bi da kažem, ja sam zastupnik koji je u prošlom mandatu, što je bio nezavisni i odbio sam da primam 1800KM mjesečno, svjedok mi je gospodin Konaković i Forto je bio tu. Znači mene novac, da me novac interesovao ja bih tada, jedini sam tad bio nezavisni zastupnik koji nije primao te pare. Ispravite me gospodine Konakoviću ako griješim. Znači, 1800KM nisam htio da uzima, pa mi ovih 550KM ili 580KM, ništa ne znači, i upravu je gospodin Konaković što kaže ministri imaju veliku odgovornost. Ja ne bih lično radio kao ministar za ovu platu, vjerujte mi. Jer ako jedna Raiffeisen banka može menadžeru dati 20 000KM, a mi da nađemo ministra finansija da radi za 3000 KM, to je meni suludo. Ja jesam za velike plate jer, kad odete negdje vani, ja sam bio u Oxfordu, ako mislite da je znanje skupo probajte sa neznanjem. Mi smo probali sa neznanjem pa vidim gdje nas je dovelo. Ja hoću da kažem da ove mjere su populističke zbog toga što radnici koji rade za 500KM po tržnim centrima, i nedjelje i praznike neće njima pomoći. Ova Vlada bi trebala da se počne baviti time, i volio bih da Premijer poveća, jer mi već dolazimo da je 5 – 6 hiljada radnika u Sarajevu dolazi iz Lukavice i Pala. Mi gubimo radnu snagu, gubimo ljude, zbog malih plaća. Ako tu nešto ne napravimo da podignemo, evo imate sad zadnji primjer, recimo neki naši tržni centri ne bih da ih reklamiram rade za sve naše praznike, i za državni, i za Bajrame itd. Za 9. Januar nelegalni dan RS nijedan poslodavac nije radio u RS. Mi moramo povesti računa o pravima radnika, ovdje to niko ne radi. Na kraju ja ću ovo podržati, da me novac interesovao ja bih uzeo 1800KM mjesečno, cijeli mandat to malte ne 100 000 maraka sam ja ostavio. Ne zanima me, jer ja zarađujem dosta novca. (nejasno 2:29 7 dio. ) Hvala vam. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Pacikoza, potvrđujem to što ste govorilo o ne uzimanju onog djela sredstava mnogo većeg od paušala. Dakle, riječ ima zastupnik Mirza Čelik, izvolite. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo ja ću pokušati nešto kratko kazat, dati nekoliko prijedloga u smislu da smo evo kroz javnu raspravu, i naravno ovo je dobar vid komunikacije zastupnika, svakako sa pozicije ili opozicije, ali evo vidjeli smo i čuli smo nekoliko anomalija ovog zakona i smatram da bi ovaj zakon danas trebali pretvoriti ponovo u Nacrt zakona. (nejasno 3:05 7 dio). Premijeru, ja Vas zaista molim a ovo uvažite i da probamo ovaj nacrt, odnosno da probamo kroz javnu raspravu kvalitetnu riješiti Upravu policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova i sve ovo Prijedloge zaključaka u Skupštini Kantona, i da već u

37

februarskoj sjednici ovaj zakon bude u formi prijedloga. I evo na kraju, što sam mislio da kažem jeste da pravno rješenje za delegate koji budu izabrani u Dom naroda Federalni i postoji za uplatu njihovih sredstava koji se tiču paušala, svaki od nas zastupnika ili svaki građanin KS ima pravo da u korist Budžeta uplati dio sredstava. Evo pozivam, danas, ukidanjem paušala ako se usvoji ovakav zakon, zašto nemamo zaista nikakvih ovaj, primjedbi izuzev, ovo što je kolega Aljoša, i što smo već kazali nekoliko stvari vezano za paušale, oni koji odu u Dom naroda, jeste činjenica da, evo možda bi trebali izjednačiti radi moralne te, tog odnosa prema građanima KS i za ministre i premijera, a u svakom slučaju evo pozivam vas da pratimo rad svih zastupnika u Domu naroda i način primanja njihovih paušala, kada znamo evo već u ovoj godini će biti isplata paušala u Domu naroda 660KM, što znači da bi to, nekako evo za Budžet KS na nivou 4 godine bilo 380 000 maraka, samo za delegate koji budu birani i koji budu primali paušal u Domu naroda. Ova sredstva za, ja mislim da bi potpomogla rad kuće za ove koje sam već kazao. Roditeljska kuća zaista treba sredstva, evo kroz dvije godine u prethodnom periodu smo imali, i podnosili smo amandmane, djelovali smo i kada ste Vi bili premijer, promptno za tu kuću, evo i Vlada Adema Zolja je rješavala ta pitanja, a mislim u konačnici da je to problem koji će nas očekivati i u naredne 4 godine. S ovim rješenjem paušala da se otvori stavka u Budžetu KS da se kompletan paušal uplaćuje za tu namjenu, bilo bi zaista korisno za sve građane. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čelik. Imam i ja jednu malu repliku kolegi Čelik. Kolega Stojanoviću imate prednost. Izvolite. Poslanik /zastupnik Igor Stojanović: Hvala. Pa vidite ja, nekako neću da vjerujem da zastupnici Čelik i Dević ne znaju kako bi se ovo moglo riješiti pravno, i da mi ovdje nemamo mogućnosti iz Kantonalne Skupštine. Ali evo ako istinski stvarno misle ovo što govore, ja imam rješenje za ovo. Mislim da zastupnici SDA u Federalnom Parlamentu mogu predložiti ovakvu vrstu odluke za sve Kantonalne Skupštine i za paušal u Domu naroda, izmjene, dakle zakona, koje bi upotpunosti, provele sve ovo o čemu je zastupnik Čelik diskutovao. I evo ja mislim, da je to jedan regularni put kako bi mi mogli doći do rješenja za paušale i za dvostruka primanja svih političara na Federalnom i Kantonalnom nivou. To je dakle ovaj put. Ja mogu evo u ovom trenutku garantovati da će zastupnici SDP-a u Federalnom Parlamentu sigurno podržati ovakvu vrstu prijedloga. Ne znam da li mogu zastupnici iz SDA garantovati za ovaj zastupnike na višem nivou. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Čelik, dozvolite da dopunim ovu repliku slična je, možda malo modelirana. Ja imam malo efektniji prijedlog. Predlažem i tražit ću da se Skupština izjasni da obavežemo sve predstavnike, Kantonalne predstavnike iz Sarajeva, da odmah pokrenu inicijativu u Domu naroda, po formiranju Doma naroda za ukidanje paušala profesionalnim zastupnicima u Domu naroda, jer je to nivo na kom se može ukinuti kao mi sebi. Tražit ću da se o tome izjasnimo, i da to bude jedna, ja ovo koristim repliku da ovu dobru hemiju pretvorim u moguće rješenje i da čekamo ishod jer će o tome odlučivati kolege iz drugih kantona i drugih Izbornih jedinica, a da vidimo kako oni razmišljaju. Pošto se mi slažemo, predlažem na kraju ove rasprave dakle, da se izjasnimo o zaključku da Kantonalna Skupština zadužuje delegate u Domu naroda za sve koji budu izabrani, da pokrenu inicijativu za ukidanje paušala, profesionalnim zastupnicima koji dolaze iz bilo kojeg Kantona, jer oni već za to imaju platu. I to bi bila jedna dobra poruka nas pozicije-opozicije za smanjenje javnih troškova. Evo izvolite kolega Čelik, tražit ću na kraju da se izjasnimo. Izvolite. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Pa evo to smo mi tražili, samo na drugi način, ali evo Vi ste nas preduhitrili znajući to da ćemo tražiti da se svakako ukine paušal u Domu naroda, ali evo još jedna činjenica. U

38

proteklom periodu, zaista pozivam sve novinare, evo da istraže i da osude sve one koji su primali dva paušala kako u Domu naroda tako i u Kantonalnim Skupštinama, bilo kojeg zastupnika ili bilo kojeg zastupnika iz Skupštine bilo koje da dolazi, ne samo Sarajevskog a da na kraju pohvale i sve ostale zastupnike koji su se odrekli jednog paušala i primali samo jedan paušal kao i mi zastupnici u Skupštini KS. Neki su, evo i ovdje zastupnici poput kolegice Srne Segmedine, koja je primala zaista samo jedan paušal i svi ostali zastupnici koji su bili u prošlom sazivu. Pratit ćemo, zaista ćemo pratiti rad svih delegata u Domu naroda, i pozivam novinare zaista da prate kako će djelovati, na koji će način glasati ti zastupnici bilo kojeg da su kantona. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Čelik. Kolega Čampara ima, ovo je druga rasprava jel? Repliku ima kolega Dević, izvolite. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Replika je bila na ovo izlaganje, kolege Stojanovića, da ne možemo ovo pitanje riješiti kada je u pitanju paušal u Domu naroda. Naravno da možemo. Evo nećemo mi nikoga natjerati, da on to svoje zakonsko pravo ne može koristiti ali, možemo kao Skupština usvojiti zaključak da kažemo radi konstantnosti političkih stavova, da vidimo da li će se desiti da oni koji to predlažu na nivou Kantona, koriste na nivou(nejasno 9:31 7. dio). Mi ćemo za nju glasati, to apsolutno nikakav problem nije, šta će biti dalja sudbina gore, to mi ne znamo, ali u vaš zaključak predsjedavajući, predlažem i ovaj, da Skupština KS predlaže, ne možemo reći nalaže, već predlaže svim zastupnicima iz KS koji budu obnašali funkciju u Domu naroda da se odreknu tog paušala u korist Budžeta KS. I taj zaključak dajte na glasanje, molim vas. I naravno u drugoj diskusiji ću se javiti, ovo je bila replika. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Ako mogu opet malo pokušati vratiti nas u okvire institucije. Dakle, mi bismo danas usvojili zaključak koji kaže, da pokrećemo inicijativu za Izmjene zakona o plaćama i naknadama u FBiH. Dakle to bi trebali naši zastupnici i u Federalnom parlamentu i u Domu naroda založiti, i on je institucionalan, a ovaj drugi je personalan. Dakle, iako nekome naložimo on se može odreći paušala i ne mora, iako mu ne naložimo on se može odreći paušala i ne mora, i može ga dati onome kome on smatra da je bitno, plaćati stručne konsultante ili eventualno dati u humanitarne svrhe. Ovo mi malo više improvizacija, ja bih volio da odavde pošaljem (nejasno 10:51 7dio. ) I Federalnih zastupnika u Predstavničkom i Domu naroda, da se pokrene i podrži inicijativa za Izmjene zakona o plaćama organu uprave FBiH, i da se ukine paušal profesionalcima. Tim bismo mi, nema potrebe za ovaj drugi zaključak, riješili ovaj sistemski problem i onih koji očigledno ne razmišljaju ovako konstruktivno kao mi. Izvolite kolega Deviću, replika. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Naravno vidi se ovo što mi govorimo sve i ova neka vrsta nekonzistentnosti u stavovima. Ovdje je u pitanju cilj. Šta je cilj jednog ovakvog zakona, i kakvu on poruku treba da pošalje ? A do rješenja mi ako želimo doći, mi ćemo doći vrlo jednostavno. Prema tome ja tražim da se glasa za ovaj zaključak on je vrlo konzistentan i vrlo jasan. Da li će to neko koristiti ili ne to je njegova privatna stvar, međutim ja tražim da mi kao organ, koji to zagovara na ovom nivou zadužimo naše izabrane predstavnike u Domu naroda da postupe po odluci, koja bude ovdje većinska. I tu je stvar kristalno jasna. A ta vaša inicijativa da mi pokrećemo izmjenu Zakona o platama, mi ovdje pričamo o paušalu predsjedavajući, nemojte mi s teme ići. Znači o tome govorimo. Prema tome, znači hoće li oni to uraditi ili neće uraditi to je naravno njihova stvar, mi treba da glasamo za jedan takav zaključak. Ja tražim naravno da se glasa. A u drugoj diskusiji ću reći vezano za ovaj Prijedlog zakona. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:

39

Kolega Deviću, ne idem s teme. Ovaj zakon o kojem ja govorim predviđa isplatu paušala Federalnim zastupnicima na isti način kao što Kantonalni predlaže nama, nužne su njegove izmjene kako bismo na identičan način riješili institucionalno ovo pitanje, a ne ovisi li o tome ko je premijer, hoće li biti osnovica 276 ili 290 i ko će ili neće dati u humanitarne, dobrotvorne ili neke stručne svrhe. To je improvizacija. Dakle, ovo što ja govorim. Dakle je dio, Predmet je zakona za koji smo rekli da ćemo tražiti izmjenu, tako je o plaćama Federacije. Izvolite kolega Deviću. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Ma podržavamo mi, apsolutno inicijativu za Izmjenu tog zakona, to je neosporno. Mi glasamo, za to. Međutim ja od vas tražim da podržite ovaj zaključak čisto da bi mi bili politički korektni i kredibilni. Ako nešto radimo ovdje u Skupštini i naši ljudi to predlažu, to treba da prenesemo u Federaciju kao primjer. To su potpuno dvije različite teme. Mi nalažemo tim našim izabranim ljudima u Dom naroda ako idemo u ovom pravcu, a hoće li oni tako postupiti ili neće, mi ćemo to istražiti. Ne moraju . Ali ćemo mi to naravno istražiti, da vidimo tu konzistentnost, o kojoj na samom startu je bilo jako mnogo govora u medijima. Nemojte da se vraćamo na tu vrstu priče. Znači mi tražimo da se podrži ovaj princip kojeg vi zagovarate na nivou Kantona, i ne vidim šta je tu sporno. A podržavam izmjene i dopune zakona kao trajno rješenje. Mi ovdje na ovaj način obavezujemo naše delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH da se ponašaju sukladno ovakvoj vrsti inicijative i da budu moralne vertikale koje će odnijeti primjer u Federaciju kako se trebamo ponašati. Stvar zakona je stvar stanaka i glasanja i tako dalje. Eto. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Deviću, kolega Čampara, pardon Jasna Duraković prva rasprava, izvinite. Vi ste druga, a kolegica Duraković je prva rasprava. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković: Ja se zahvaljujem predsjedavajući. Ja bih samo kratko prodiskutovala ovo i onda bi replicirala Vama i kolegi Čeliku. Naime, ja zaista ovaj jesam za usvajanje ovog zakona, dakle nemam apsolutno ništa protiv i mislim da je to čestito, pošteno i moralno kako reče ministrica (nejasno 14:30 7dio. ). Nas je li koji jesmo profesionalno ovdje da ne trebamo uzimati taj paušal, tako da se s tim apsolutno slažem. Sada bi rekla ovo što ste Vi rekli, predsjedavajući, dakle slažem se sa tim zaključkom međutim mislim da Skupština Kantona ne može naložiti Predstavničkom domu ili Domu naroda Federalnog Parlamenta da isti ovakav zakon primjeni i kod njih. Dakle mi nemamo tu nadležnost. Mi možemo naravno moralno sugerirati da bi oni trebali uraditi isto, ali mislim da nemamo te ovlasti. To pod jedan. Pod dva, evo kolegi Čeliku ću replicirati. Reći ću da ste upravu za ovu Roditeljsku kuću, i te kako je bitno i važno da, mi dio sredstava ako ćemo ih već preusmjeravati na takve svrhe usmjerimo zaista na roditeljsku kuću, ali ću Vas podsjetiti kao i Vaše kolege i kolegice zastupnike da je još uvijek aktuelni Federalni premijer Vlade Federacije Fadil Novalić, u više navrata u svojim javnim istupima i u svojim ponuđenim rješenjima spominjao upravo tu roditeljsku kuću (nejasno 15:47 7. dio). Obećao javno da će se pronaći rješenje i da će se federalna sredstva preusmjeriti na finansiranje iste. I to obećanje naravno, nije održao kao i niz drugih koje, dakle onako brutalno u javnost izrekao, međutim ništa od toga nije bilo. . Vi se sjećate i one donatorske večere, koja je također pravljena u te svrhe i nakon toga je, uvaženi Fadil Novalić izrekao da će se pronaći sistemsko rješenje za ovo pitanje i opet, ovaj je to ostalo samo neko mrtvo slovo na papiru, nažalost. Tako da mislim da ne smijemo oslobađati Federaciju od ove odgovornosti, dakle i u tom kontekstu in trebamo naložiti neki zaključak, ako smo uopće nadležni za to. Uputiti dakle kritiku, sugestiju da se to uradi onako kako je obećano. Toliko. Zahvaljujem.

40

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolegice Duraković, imam ja Vama jednu malu repliku. Dakle, ja naravno nisam mislio da se naš zakon, da tražim od Predstavničkog doma ili Doma naroda da primjeni naš zakon. Nego da zadužimo ili zaključkom zatražimo izmjene i dopune predmetnog zakona, a da od naših zastupnika tražimo da tu inicijativu pokrenu i podrže. To je bila moja prva misao, i nadovezat ću se i podsjetit ću kolega Dević, bio je čak i amandmana usvajanje Budžeta Parlamenta Federacije za koji SDA glasala protiv ili suzdržano da se obezbjedi finansiranje Roditeljske kuće. I još jedna vrlo bitna stvar, kolegica Srna je amandmanom na prošlom budžetu, a mi prije toga kontinuirano svake godine izdvajamo sredstva za Roditeljsku kuću, i Kanton je jedini organ koji je nakon prve intervencije na prijedlog ministrice Dautbegović, kad smo vidjeli da ima taj problem nekoliko godina zaredom sa 70 000 maraka finansira Roditeljsku kuću, i sigurno će i dalje i onoliko koliko bude potrebno. Kolega Dević replika, kome? Nemate pravo, ni ja Vama. Jasni imate, meni nemate. Tako da to što govorite meni, replicirajte Jasni. Izvolite kolega Deviću. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Replicirat ću Jasni, a Vi slušajte kolega predsjedavajući. Naravno apsolutno nema potrebe da mi ovu vrstu naše odgovornosti kao Skupština kao zastupnici kao prvog Parlamenta Federacije ni onoga što je neko radio gore. Mi treba ovdje da govorimo šta mi radimo i koju poruku mi šaljemo odavde. Znači mi imamo sada jednu čistu situaciju, kao rijeka koja je čista, što kažu. Da li mi želimo da ovo uradimo, i da riješimo taj problem Roditeljske kuće bez da prozivamo bilo koju stranku i bilo kojeg premijera bilo kog zastupnika? Naša inicijativa ide u tom pravcu da mi to uradimo kao Skupština i kao Vlada zajedno. I dižemo ruke za takvu vrstu priče bez ikakvih problema. Evo to cijelo vrijeme mi pokušavamo da kažemo, tako da umjesto taj milion imat ćemo dva, ljudi možemo napraviti i dvije kuće ne jednu. I odmah zaključkom kažemo kroz Budžet ta dva miliona uštede dajte, evo Skupština i Vlada na startu smo poslali poruku i riješili smo jedno krupno pitanje, i ništa više nije isto u Kantonu Sarajevo kao što je bilo, evo sad ide nešto novo, i to novo smo pokazali građanima svojim vlastitim primjerima. I to je potpuno dobronamjerno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Dević, nemam Vam pravo replicirati. Zato ima kolegica Duraković, jel? Kako, izvolite? Mirza Čelik je prije replika, je li ? Kolegi Mahiru replika, kolega Čelik. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Koristimo pravo dok se ne izmijeni Poslovnik, sve poslovničke odredbe ćemo ispoštovati bez ikakvog ustručavanja, je li ? Pa koristim evo priliku da bi bili danas sigurni, kolega Mahir će me razumjeti. Svi mi zastupnici danas možemo ovaj usvojiti zakon bez da imamo ijedne sekunde dileme. Sad je samo dilema između zastupnika koji će biti birani u Dom naroda i zastupnika koji će ostati ovdje a tiču se paušala. Ja sam predložio da se Zaključak 1. usvoji, da se izmjeni Stav 5. čl. 8, odnosno Stav 4. čl. 8 i da on kaže i da glasi:“Pravo iz Stava 1 (nejasno 20:13 7. dio), po jednom osnovu na bilo kojem nivou zakonodavne vlasti „. S tim bi riješili da nijedan zastupnik ne može u Domu naroda prihvatiti da preuzme paušal. Evo to bi bilo, mislim, korisno za sve nas zastupnike, da usvojimo takvu izmjenu a Vlada naravno da predloži i zakon bi bio podržan, ja vjerujem sa svim prisutnim zastupnicima. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolegica Duraković ima repliku prije kolega Nikšića i Devića. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković: (nejasno 20:49 7. dio) ubuduće da pokušamo ostati svi krajnje profesionalni, evo barem dok traje zasjedanje, i pristojni u kontekstu da se repliciramo sa prezimenima i oslovljavanjem sa kolegica i kolega taj i taj. Toliko. Hvala.

41

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala Vam kolegice Duraković. Kolega Čampara je rasprava druga a kolega Nikšić je replika ili rasprava ?Rasprava. Vi imate pravo na prvu raspravu. Vaša prva rasprava, izvinite druga jel? Onda Čampara ima prednost. Gospodin Čampara izvolite. Sekretar ja nisam čuo Nikšića da je govorio po ovoj temi. Prva rasprava. Imali ste pitanja, bio sam upravu. Kolega Čampara izvinjavam se. Kolega Nikšić ima riječ. Vi se ponovo prijavite, kolega Čampara. Poslanik /zastupnik Damir Nikšić: Prvo bih konstatovao. Čudno mi je, postalo je popularno nazivati populističkim, čak šta više postalo je vrlo populistički prozivati nekoga populistom, i ovdje vidim, eto ako ćemo uzeti u obzir da se radi o populizmu nekom. Populizam po definiciji (nejasno 22:08 7. dio). Ali ne mora uvijek biti loš. Ovdje bi ja razdvojio dva populizma ovoj Skupštini trenutno koja se dešavaju, jedan je simbolički populizam, a to je da smo mi obećali ipak ljudima nešto da ćemo uraditi, ako ne. Da ćemo uraditi nešto konkretno, pa čak i simbolički ja mislim da ono koji su od nas profesionalno ovdje i primaju platu, i dobili smo platu da je sasvim ok da se odreknemo paušala, mada sam maloprije rekao i dalje insistiram da bi dobro bilo da taj novac ode za jačanje službi da bi se ja mogao boriti protiv korupcije. A čak i u svojoj partiji, i čak iz svoje Vlade, jer ja ne znam ko će biti korumpiran sutra. Ne znam ni šta će biti u mojoj partiji. Tako da je kao parlamentarac moram imati ta sredstva, i moram imati na raspolaganju instrumente borbe protiv korupcije vas, nas, svih okolo. I neko mi te pare mora obezbjediti, odnosno tu stručnost, odnosno tu službu mi mora obezbjediti. Ja sam za to da, ja sam planirao da tih mojih, taj moj paušal ide za to. E sada drugi populizam koji se ovdje dešava je fatalistički populizam, inadžijski populizam a nije ništa manje populizam, a to je da idemo sada, ko je, ko će koga prevazići u populizmu pa makar se to obilo svima nama o glavu i ujelo nas za stražnjicu da više nikad ne pomislimo da budemo populisti i da tražimo ovako nešto što smo obećali svojim glasačima. Ja taj populizam, ovaj, onako malo, baš mi je ono nekako konzervativan, nije mi progresivan. Ovaj prvi mi je nekako progresivniji populizam. Tako da sam za ovaj prvi simbolički populizam, i htio bi isto da napomenem da sama riječ popolo, populus, ili people jel na grčkom se kaže demos, i da to što mi nazivamo populizmom često je i drugim riječima nazvano i demokratijom. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Nikšiću. Kolega Čampara druga diskusija, izvolite. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem predsjedavajući. Evo pošto je druga diskusija iskoristit ću još par rečenica da kažem vezano za ovaj zakon i za nas zastupnike, ministre, druge. Ja iskreno mislim da mi svi imamo i previše velike plate i primanja, zovite to kako god hoćete, i mi zastupnici i ministri i drugi državni službenici imajući u vidu ekonomsko –socijalno stanje u kojem se nalazi naša država i građani u KS. Mislim da su mnogo veće plaće zaslužili oni ljudi koji rade u realnom i privatnom sektoru, pogledajte samo kolike su plaće onim gospođama koje rade na kasama u tržnim centrima, u prodavnicama, ljudima na gradilištima i mislim da bismo svi trebali biti mnogo mnogo više socijalno osjetljivi. E sada, ovdje se postavlja i pitanje ko zaslužuje veću, ko zaslužuje manju plaću ? Naravno ko više radi, odnosno ko manje radi, čije su odgovornosti veće, čije su manje, da li ministara ili poslanika, naravno dalo bi se o tome raspravljati ali može se to promatrati i kroz određeni subjektivni dojam ali naravno ima i objektivnih elemenata. Imamo mi dobrih poslanika koji jako dobro rade, imamo i loših poslanika koji ne rade, mislim na sve nivoe vlasti, od Kantona, Federalnog nivoa do Državnog. Također, imamo i ministara koji dobro rade i koji loše rade. Nekada neki poslanici više rade od ministara, a nekada obrnuto. Samo ilustracije radi ja mislim da državni poslanici imaju veće plaće, puno veće plaće, od ministara u Vijeću ministara BiH. Čini mi se i da je na nivou Federacije slična

42

stvar, ali ne toliko kao na državnom nivou. Ali još od Monteskjea mi imamo podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu, sudsku i mislim da mora se uvijek držati do digniteta zakonodavne vlasti kao prve koja je izvorna, koja je neposredna, koja bira ove druge. Upravo, ali kada govorimo i o ministrima koji imaju više obaveza u svom radu, je li nekada zaboravljamo da oni imaju i svoje resurse. Svoje službe koje rade za njih i koje surađuju s njima. Imaju pomoćnike ministara, imaju sekretare ministarstava, imaju organizacione niže jedinice koje to sve rade i pripremaju, nemojte sad da kažemo da mi ministri ovaj sami to radimo. Ja sam upravo i to predložio ovaj predsjedavajući, dakle evo nek ostane mala razlika da ministri imaju veću plaću. Smanjuje se paušal, ukida se paušal, ja sam savjestan s tim zastupnicima ali neka se i za visinu osnovice od 315 maraka, ja mislim stvarno da to nije puno ni Premijeru ni ministrima. I mislim da ćete dobiti poene u javnosti ako sami sebi smanjite ovaj iznos za 315KM koliko iznosi osnovica. I na kraju molim vas da vodimo računa svi šta ovdje govorimo i šta javno iznosimo. Maloprije je spominjan premijer Fadil Novalić oko Roditeljske kuće, evo samo podatak da je u 2017. iz Vlade FBiH, iz tekuće rezerve, na njegov prijedlog isplaćeno 49 360KM, a što treba. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Četiri minute kolega Čampara. Minut preko, praksa nije bila nikome preko, ali evo Vama sam najduže da ne kažete da je nešto lično. Tri minut nam je druga diskusija svima. Kolega Marić, 3 minute, izvolite. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Ja ću samo vrlo kratko, ali pošto se evo gospodin Čampara javio sa ovim, ja ću zbog ozbiljnosti replicirati na ovo što je kazao. Dakle, mi razgovaramo danas o vrlo važnoj temi. Meni je poprilično neugodno kada slušam sve ove diskusije, ali možda je i dobro. Definitivno sam sada stao, a mislio sam da je degutantno da se vidi ko i na koji način. Što se tiče namjene ovih sredstava koja bi se eventualno uštedjela, ova je rasprava potpuno bespredmetna da li je to Roditeljska kuća ili ne, ja znam ovo evo, gospodin Čampara kaže da je 49 000maraka gospodin Novalić usmjerio u te svrhe organizirao donatorsko veče, ali očigledno od te donatorske večeri zapravo i ta donatorska večer je pokazala da je sve pokrenuto i da pokrenula tabloizirana pamet. Dakle, želio se svojevrstan marketing i tako dalje. Mi znamo da je Klinički Centar podijeljena nadležnost izmedju Federacije i pet kantona. Uglavnom ga finansira ovaj Kanton, i red bi bilo da Federalni, Federalna Vlada ima više sluha za to i preuzme na sebe neke obaveze koje nije u mogućnosti upravo ovaj Kanton. Meni je drago, evo danas ćemo sniziti plaće, odnosno ukinuti paušale, ali na jedan veći nivo je podignuta barem jedna stvar. Slažem se sa kolegom Nikšićem da se barem podigne nivo ili unaprijedi populizam jer očigledno da je ovaj kojim se mi koristimo, ili mnogi ovdje retropopulizam i volio bih da se unaprijedi. Dakle, ne baratamo sa tim retropopulizmom. Dakle, ovo vezano za također ova sredstva koje bi se moglo usmjeravati u razne svrhe ima puno, široka je lepeza definitivno gdje bi mogli usmjeriti takve stvari, jer mi smo zaista siromašna zemlja, imate i nezaposlenih ljudi koji su upitnog socijalnog statusa i možda u te svrhe i ja bih sada mogao da nabrojim još desetine takvih stvari. Da ne raspravljamo i gubimo vrijeme gdje usmjeriti ovo ukoliko usvojimo ovaj Zakon o ukidanju paušala. Hvala vam lijepo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Dević druga diskusija. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Evo ja ću još jednom ponoviti, Klub, stav Kluba SDA, znači mi smo apsolutno spremni da podržimo ovakav prijedlog uz tri zaključka. Prvi zaključak je znači da Vlada evo nek smanji za ovu osnovicu sebi jer je ona predlagač ovog zakona, pa nek svojim primjerom pokaže da je i ona socijalno osjetljiva a ne samo da predlaže nešto zastupnicima naravno što mi apsolutno

43

podržavamo. To će za Vladu biti daleko manje umanjenje nego za zastupnike, ali da svojim primjerom pokaže da i ona to želi. To je prvi zaključak. Drugi zaključak da mi predlažemo izabranim budućim delegatima u Domu naroda federacije da se odreknu toga i naravno da pokrenu u ime Kantona Sarajevo takvu vrstu inicijative ovaj na federalnom nivou, ukoliko ova dva nek ostanu zaključka. Ukoliko se ova dva zaključka ispoštuju mi smo apsolutno spremni da podržimo ovu ukoliko ne naravno mi ćemo biti suzdržani i to ćemo tek onda smatrati populizmom od strane Vlade KS. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Deviću, kolega Vibor Handžić prva rasprava izvolite Poslanik/zastupnik Vibor Handžić: Zahvaljujem predsjedavajući, stvarno nisam imao namjeru da se javljam diskutujem po ovom zakonu s obzirom da sam smatrao da je sve apsolutno jasno ali evo imam kratku raspravu. Znate kad Sjedinjenje Američke Države naprave malo veći problem na međunarodnom planu ili previše se upletu u suverenitet nekih trećih država onda u njihovim medijima na svim naslovnim stranama izlazi vijest kako je Tager Vuds prevario suprugu. Znate, ja ovdje raspravu doživljavam upravo u tom kontekstu. Mi smo skrenuli pažnju brojnim replikama i diskusijom sa suštine i prvobitne namjere donošenja ovog zakona. I ja ću vas zamoliti jednu stvar nije ovdje riječ o populizmu nemojte kad usvoji se i ako se usvoji ovaj zakon izaći na ulicu i reći da smo mi uradili nešto moralno. Nismo uradili ništa moralno. Mi smo kao neki jadni zastupnici kojima se ukida 580 maraka naših prava. Nije tačno mi imamo nelogična primanja po dva osnova, za isto radno mjesto primamo i platu i primamo naknadu za odsustvo sa tog radnog mjesta a nalazimo se u istoj sali. Nema logike. To nije moralno ukidamo nelogičnost, i zbog toga donosimo novi zakon. Svaki zastupnik ima pravo da podnese s obzirom da nije učestvovao u javnoj raspravi izmjene i dopune zakona to mu i poslovnik daje, navedite tačno koji članovi koji koeficijenti treba da se mijenjaju, spuštaju ili dižu ili pomjeraju i predložite izmjene zakona i nije nikakav problem. Nema više, politiziramo više. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Mahir Dević ima repliku, je li. Kolega Dević prva replika, kolege Handžiću. Poslanik/zastupnik Vibor Handžić: Znači ovdje je stvar predlagača šta je bio cilj ovoga Zakona. Cilj je bio da se ispravi neka nelogičnost u kojoj skupštinski zastupnici imaju visinu ukupna primanja. Je li se one zovu sada plate, paušali, suština stvari je da su dobijali tri hiljade i više KM. Podržavamo da se ta priča smanji na 2. 500 na način da ukidamo paušal. Uopšte nije sporno i da pošaljemo poruku da smo socijalno osjetljivi i da želimo da kao najveći organ a to pitanje riješimo. Paralelno s tim mi smo rekli da predlagač isto tako treba nešto da uradi u tom smislu. I ja ne vidim šta je tu uopšte sporno a po meni ova priča o namjeni tih sredstava i tužiti da su se zalagali za ovu roditeljsku kuću znači među prvim pitanjima su iz tih stranaka išli. Zašto mi kao Skupština ne bi imali pravo da donesemo zaključak i naložimo premijeru gdje da uloži ta sredstva. Naravno da mi imamo to pravo da uradimo. I konačno ja mislim da bi i trebali to uraditi i na taj način bi poslali jednu sjajnu poruku građanstvu KS. Ja tu ne vidim apsolutno ništa sporno. To je poruka i imamo napravljenu ako bog da tu roditeljsku kuću koja je zaista problem a ne da prebacujemo probleme na druge i da govorimo evo imamo priliku da riješimo. Hajmo to riješiti evo svi i Vlada i Skupština zajedno super, odlična ideja. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Handžiću, odgovor na repliku, odgovor na repliku imate prednost, izvolite Poslanik/zastupnik Vibor Handžić:

44

Replika kratka kolegi Deviću. Dakle mi danas ukidamo nelogičnost primanje zastupnika po dva osnova je nelogičnost visina primanja nije nelogičnost. O tome možemo raspravljati mjesec dana da li su primanja ukupna visoka ili nisu. Ukidamo nelogičnost dvostrukih primanja po istom osnovu. To ministri u Vladi nemaju. I druga stvar kao neko imam pravo da to komentarišem jer sam i u Općinskom vijeću Stari Grad i u Gradskom vijeću gdje sam bio šest godina vijećnik. Na moju inicijativu i budžetske korekcije, roditeljska kuća ušla u sistem finansiranja i već godinama se finansira iz tih budžeta. I ja nemam ništa protiv vašeg prijedloga i molim vas izvolite podnijeti amandman na budžet KS za 2019. godinu imate na to pravo još danas. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Handžiću, replika je kolegica Jasmina Bišćević- Tokić je li izvolite, replika Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić Evo zahvaljujem predsjedavajući ja bi prvo molila kolegu Vibora Handžića da nam nikakve pridike ovdje ne drži i da tenzije koje on ima smiri da uopšte ton koji on povisuje malo spusti. Predsjedavajući, kolegice to je moj posao da radim, možete mene ali ja zaista nisam primjetio ni jednu lošu riječ vrlo su konstruktivne replike i kolega Dević malo govori glasnije čujemo ga nikoga ne korigujemo, nemojte raditi moj posao, izvolite. Jasmina Bišćević Tokić: Onda ću vas, zamoliti da vi svoj posao uradite kako treba. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:To hoću. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević –Tokić: Organi imamo pravo da komentarišemo, ja ne vidim uopšte šta je šta smo mi to kao zastupnici iznijeli loše, znači imamo pravo da diskutujemo, imamo pravo da dajemo zaključke, da dajemo sugestije. To što nekom od vas to ne pasa to je vaš problem. Ali mi smo ovdje izabrani ispred građana KS. Itekako ćemo i njihove stavove braniti. Znači nemojte misliti, kolega Vibore da ste nas uplašili sa vašim replikama, američkim i sa nekakvim temama, itekako sve ovo interesuje. Je li i ovo vaš posao predsjedavajući. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Jest ja sam rekao mir, mir. Jedino da odem i sviju, šta da vam radim ljudi, tišina malo kolegica govori, poštujte kolegicu Jasminu Bišćević -Tokić molim vas. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević –Tokić: Očito su aršini isti, nisu isti između nas i ostalih zastupnika. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Ja bih volio da mi kažete kako. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević- Tokić: Pa evo na primjer, Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Do maloprije Čampara govorio 4 minute i 10 sekundi najduže, a prekidao sam prvo kolegicu Amru, nemojte to raditi. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić: Pa ne, otprilike kad to stranka SDA kaže poslovnička intervencija Vi od nas tražite koji član, koji član. Nisam vidjela. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:

45

Kolegice Bišćević nemojte se nervirati. Od svakoga to tražim. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić: Evo ja ću završiti, samo molim kolegu Vibora da nam pridike ne drži. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Držanje pridika je već malo zalazak u neku sferu loših međuljudskih odnosa. Jel imate odgovor na repliku. Imate, ali nemojte pridiku. Kolegu Handžića uključite, dopredsjedavajućeg. Poslanik/zastupnik Vibor Handžić: Evo ja se kolegici Bišćević -Tokić ako je moj ton po bilo kojem osnovu uznemirio, ili moje poređenje sa Amerikom, ako je uznemirilo, ja se izvinjavam. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Handžić, svaka Vam čast. Kolegica Amra Hasagić replika, jel ? Izvolite. Ovo su sve replike koliko vidim. Amra Hasagić, izvolite. Poslanik/zastupnik Amra Hasagić: Replika mala, a može ući djelom u okvir moje prve diskusije upućena kolegi Handžiću. Mi smo se svi svojim personalitetom utisnuli u rad ove Skupštine i svako ima pravo na viđenje stvari onakvih kakve se njemu čine. Riječ pojedinca u suštini vrijede samo onoliko, koliko i suprotna strana može razumjeti ili razumije, tako da se ne bi složila sa Vašim stavom da se ne ukida nelogičnost, normalno da se ukida nelogičnost, ali ja nisam primjetila ni od jednog od poslanika u Skupštini KS da je ukazivao na nelogičnosti, već da su davali prijedloge na poboljšanje zakona. To je samo moja percepcija koju sam ja htjela ovdje iznijeti. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolegice Hasagić. Sad odgovor na repliku jel kolega Handžiću ? Kolegici Hasagić. Izvolite. Poslanik/zastupnik Amra Hasagić: Samo da Vas ispravim kratko. Vi ste rekli da sam ja rekao da ne postoje nelogičnosti, ja sam tvrdio upravo suprotno, i daleko od toga da ja branim nekome da ima svoje mišljenje. Ja nisam nikome zabranio da govori, ja sam samo iznio vlastito mišljenje o o vašim diskusijama. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:Kolegice Hasagić Vama, replika na repliku. Poslanik/zastupnik Amra Hasagić: Ne bih nazvala replika na repliku. Rekla bih najprije ispravka krivog navoda mene same. Vi ste rekli da su nama nelogično visoka primanja. Ja sam se u prvom izlaganju pogrešno izjasnila, gdje samo želim da naglasim da se svi ovdje slažemo da su nelogično visoka primanja svima nama, pa u konačnici i ministrima. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolegice Hasagić. Replika kolega Nikšić. Kome replicirate? Evo ponudio se Čampara. Ovo je kolegijalno. Izvolite kolega Nikšić, Čampari replika. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Pa ja bih ovaj, nije nego, opet ja malo bi filozofski na samu ovdje situaciju. Dakle, primjetio sam jednu interesantnu strategiju ovdje. I to baš u ovoj zadnjoj replici se to desilo, da se brka argument visokih primanja i argument nelogičnog, tj malte ne, jeste on legalan ali nemoralnog isplaćivanja ovih poslanika ili zastupnika dva puta za isti posao. Toliko sam shvatio znači da se mora razlučiti jedno od drugog. Jedno je dal neko ima visoka primanja. Ja mogu da kažem

46

da meni ni 5000 nije puno. Znači to je vrlo jedno, ono, relativno i lično mišljenje itd. A drugo je reći da nije fer da za isti posao dva puta dobijamo pare ako smo profesionalno ovdje zaposleni. Tako da bi ja rekao da je pravi populizam reći, sravniti ovu stvar, odnosno sakriti tu nelogičnost, odnosno tu nemoralnost time što se kaže da su visoka primanja, pa onda staviti ta visoka primanja nas poslanika u istu kategoriju sa visokim primanjima Vlade. Tu se ovdje ja, ne znam da li ste me razumjeli koja je ovdje taktika posrijedi, volio bi da i gledaoci to razumiju. I to je prava istinska zamjena teza. Dakle, stvarno mi bi trebamo i dalje insistirati, ja se izvinjavam ako sam i ja se malo raspucao, ja sam umjetnički tip pa valjda smijem. Da se fokusiramo na to da je zaista ovaj paušal na profesionalnu platu nemoralno, odnosno nije ok, nelogično je, evo imamo nelogično, možemo reći da je nemoral i da bi bilo moralno da ne bude dva puta da naplaćujem isti posao. A opet bi samo potcrtao to da bi bilo dobro da se ta sredstva usmjere u borbu protiv korupcije, odnosno u jačanje ovih službi u Skupštini. Eto. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Nikšiću. Kolegica Vildana Bešlija replika. Ima li neko repliku prije kolegice Bešlija. Kolega Marić ima repliku i Čampara vjerovatno repliku, jer je obje diskusije iskoristio. Tako da kolegice Bešlija prijavite se ponovo, oni imaju prednost. Kolega Čampara prvo, pa Marić. Obje su replike. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem predsjedavajući, mislim da je dobronamjerna replika mom mlađem kolegi Viboru vezano za nelogičnost i logičnost, morate prihvatiti da mi imamo pravo da je nama logično da se npr. smanje plaće, ovaj ljudima koji obnašaju funkcije ministara i premijera. Za mene je isto npr. Nelogično da ministri imaju i pravo i na vozača i na topli obrok i na reprezentaciju itd. To su isto neke nelogičnosti ako se poredimo npr sa Švicarskom. U Švicarskoj ministri to uopće ne koriste. Ljudi dolaze onako pješke na posao ili biciklom. Dakle ima puno tih stvari o kojima bi se mi mogli raspravljati, ali morate nam dozvoliti a i mi imamo pravo ovdje govoriti da predlažemo da se smanje plaće ministrima. Dakle, mi ništa drugo ne tražimo, nego jednostavno da predložimo da se smanje plate ili da Vlada koja je predložila ovaj zakon da bi i ona bila socijalno osjetljiva da jednostavno predloži i sebi, ovaj smanjenje plaća, jer u odnosu na bivšu Vladu ima sad povećanu plaću. Samo to. Predsjedavajući: Ispravka krivog navoda, nema povećanu platu u odnosu na bivšu Vladu. Bivša Vlada je povećala platu i primila nekoliko takvih plata. Čak im sad retroaktivno isplaćujem zaostatke, jer su potpisali. Dakle, to je krivi navod. Ova Vlada to nije uradila. Kolega Stojanović replika, izvolite. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Pa evo pošto se, zastupnik, ministar Čampara poziva na Vladu, na Švicarsku Vladu, ja imam pitanje za njega. Jel vi koristite biciklo ili koristite vozača na Vašoj ministarskoj poziciji ? Zanima me da li svojim ličnim primjerom Vi dajete recimo, nešto, logiku što unosite u Vladu Federacije svojim primjerom, to me zanima. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Čampara odgovor na repliku. Koristite li biciklo ? Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Dakle, apsolutno koristim sve ono što je evo po meni nelogično, kao što koriste svi ministri. Zato upravo govorim iz toga razloga. Ja mislim da ne bih trebali imati, evo recimo ni vozača, ni auto, ni mobitele itd., ali eto imamo i za mene je to nelogično. Ja bih volio da se i to ukine. Ja bih volio da budem kao Švicarska, gospodine Igore Stojanoviću.

47

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Zvonko Marić replika. Kome replicirate ? Da izbrojimo pošto su nam se iskrižale olovke sve. Uključite i kolegu Marića. Nije bilo replika. Vi prvi put, jel? Izvolite. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Dugo sam čekao ovu repliku, ali dobro. Dakle, zastupniku Deviću. Ja ne znam da li Vi primjećujete definitivno kuda vodi ova rasprava, jer u početku zastupnik Dević je rekao da ima jedan uvjet da bi glasali za ovo što mi danas predlažemo, i sada u posljednjem obraćanju je rekao da imaju tri uvjeta. Ja bih volio da se kaže koji su to uvjeti i da o tome raspravljamo. I da molim Vas, predsjedavajući, jer siguran sam. Možda ovom ne pasa kako kaže kolegica Tokić Bišćević, nekome glasanje o tome ali dajte da to stavimo, jer ne paše narodu, ali pazite ne paše narodu da sluša o ovome kad imamo, pogledajte dnevni red. Zar je ovo najbitniji problem u ovome društvu ?Molim vas. Ovo ne paše narodu, koji nas je izabrao ovdje. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Mariću hvala. Ja još jednom moram reći, nemam pravo ljudi nikom ne dati riječ. To bi bilo zaista sporno. Dakle, dok se javljate ja dajem riječ. Zauzeli smo salu za sutra, tako da znate da će nastavak biti u 9 vjerovatno ili u 8, kako bismo stigli iscrpiti cijeli dnevni red, i večeras planiramo raditi duže, ovo je obilna sjednica za koju smo plaćeni. I veća nam je osnovica. Jeste, sutra je nastavak. Kolega ima odgovor na repliku, jel? Kolega Dević, izvolite. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Mislim da je termin uslov za glasanje, koristio kolega Čampara ili kolega Mirza, nevažno. Suština stvari je slijedeće, znači. Mi smo predlagali da ukoliko ispravljamo nelogičnosti, a cilj ispravljanja tih nelogičnosti je smanjenje primanja. Možemo ih zvati kako god hoćemo. Možemo zvati ukidanje ovako, ukidanje onako nelogičnosti itd. Mi smo predložili u prvoj varijanti bili da dođemo u istu ravan, onda smo ovdje u diskusiji čuli neku argumentaciju koja se može zaista uzeti u obzir da ministri imaju eventualno više i benefita s jedne strane, ali evo s druge strane i posla. Ali imaju i puno više ljudi koji rade za njih, i onda smo pristali na opciju i rekli, ok, nek imaju ministri veću platu iako je kolega Čampara naveo da u Parlamentu BiH, a vjerovatno i u Parlamentu Federacije nije stanje tako. Ali, evo nek bude u Kantonu Sarajevo, mi donosimo takvu odluku, onda smo ponudili Premijeru i Vladi da se izjasni o tome da im se smanji to samo za jednu osnovicu. Znači, zastupnicima bi primanja bila manja za 580 maraka, a naš uslov je da bude njima manja za 315, i mi glasamo za ovu vrstu priče, uz još zaključak da oni koji odu u Dom naroda, da im mi sugerišemo da ne koriste pravo tog paušala. Naravno oni mogu koristiti, kažu mi hoćemo i gotovo. Eto to su te dvije stvari, i odmah možete nek se Premijer izjasni da li prihvata ovo o smanjenju od 315maraka ministrima i ovaj zaključak da, kako god prošao, stavite ga na glasanje, možda neće dobiti potrebnu većinu, mi glasamo za ovu vrstu priče nikakav problem nije. Evo odmah možemo završiti raspravu o ovome. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Damir Nikšić imate opet repliku, izvolite. Kome replicirate? Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Opet kolegi volonteru, ovaj, gospodinu Čampari. Šalim se. Ali ne, stvarno repliciram. I inače ovako u duetu, ja se slažem, ja sam, ja obožavam populizam i mislim da populizam može biti dobar, ovaj da se ljudi natjeraju na neke stvari da razmišljaju pozitivnije, ne mora biti samo negativan. Ja se slažem sa ovim svim, radi toga sam se i zakačio. Super ja bih volio svima smanjiti sve i to, ali moram samo da ih pitam, odnosno sugeriram, morate priznati da je i taj prijedlog populistički. Zar nije?

48

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Jeste gotovi ? Ima odgovor Dević, kog ste to pitali. Izvolite kolega Deviću. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Apsolutno odbacujem da je ovakav prijedlog populistički. On je vrlo socijalno osjetljiv i jedna ozbiljna poruka iz ove Skupštine da mi kao Skupština i Vlada šaljemo jednu poruku građanima KS, a čak sam predlagao da odemo i korak dalje da ta sredstva usmjerimo na rješenje pitanja Roditeljske kuće. To je potpuno socijalno osjetljivo pitanje, koje mi možemo riješiti glasanjem za dva zaključka i za ovaj zakon. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Još Vi jednom Deviću i vas dvojica sms-om. Kolega Nikšić, odgovor na repliku. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Otkud tolika socijalna osjetljivost sada, a kako to da je niste imali prije ? Kako to da niste taj isti, taj prijedlog o paušalu i svemu tome prije predložili, sami? Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Dević, izvolite. Poslanik /zastupnik Mahir Dević: Vidite radi građana KS, ja sam se ovako ponašao isto i u Općinskom vijeću. Znači, bio sam dole predsjedavajući Općinskog vijeća 2 godine, to se zove volonterski, naravno nije to volonterski na paušal, primao sam paušal. Imao sam pravo biti profesionalni predsjedavajući Općinskog vijeća i imati platu 3100-3300 KM, kao što je drugim nekim općinama KS. Na taj način sam uštedio u Budžet Općine Ilijaš više od 20 000KM. Naravno, mi smo ovdje već, tek drugu Skupštinu, i vi ćete vidjeti naše konzistentne političke stavove. Upozorite slobodno ako oni ne budu takvi. Ja vas i pozivam kao Skupštinu samo da imamo i Skupština i Vlada konzistentne političke stavove. Vi zovite kako god hoćete, populizam ili ne populizam da imamo konzistentne stavove. Nama je došla tek tačka dnevnog reda ova. Mi smo ovdje je li dvije Skupštine, tako da mi ni nije jasno pitanje ovo ( nejasno 23:04 8. dio). Jasan u interesu je, evo ovih inicijativa koje su najavljene i ne vidim zaista šta je tu problem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Deviću, imam ja repliku kolegi Nikšiću. Jeste li čuli kolika je plata u Ilijašu predsjedavajućem, kolega Nikšiću ? Drago mi je. Nemate pravo meni replicirati. Nemamo, ja i Vi po dvije ispucali, ja zapisao davno. Mi smo prvi završili. Dakle, slijedeći je Damir Marjanović. Ja imam ispred sebe kako se javljate, ne preferiram nikoga. Vi to ne vidite ili vidite. Kolega Marjanoviću je li replika ? Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: Ne, prva diskusija. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: E onda Vi čekajte. Kolegica Bišćević -Tokić je replika, jel? Kome replicirate ? Poslanik/zastupnik Jasnima Bišćević -Tokić: Kolegi Nikšiću. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Izvolite. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić:

49

Hvala predsjedavajući. Iako mi je stvarno, ovaj, kolega Nikšić jedan od dražih da kažem zastupnika, moram reći u ovoj Skupštini Kantona, moram mu stvarno replicirati, pošto evo kaže da mi to cijelo vrijeme populistički (nejasno 24:12 8. dio ), ovaj osnovice i za Vladu onda kako bi on reagovao prijedlog Vlade da se ukine paušal zastupnicima a Premijer KS traži od Doma naroda da mu se isplati paušal, to nije populistički. I također kako, isto može mi odgovoriti, da je Premijer trenutni KS kao zastupnik u prošlom sazivu uzimao dva paušala, znači iz Doma naroda i iz Skupštine. Je li to populistički, ili samo SDA priča populistički ?Evo kako možemo da vidimo, I nikako ne shvataju da je ovo stvarno jedna od naših ideja kako da pomognemo građanima KS. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Sad ću Vas nešto informisati nakon što kolega Nikšić završi. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Nemam ja nikakav problem sa populizmom. Ja sam već par puta rekao bitno je da svi znamo, ako djelujem, ja volim da djelujem populistički. Nemojte da upiremo prstom jedni u druge da smo populisti, da to bude najgora riječ u ovoj sali. Jedna je stvar populizam, druga je stvar licemjerje. Možda ste Vi mislili na licemjerje u vezi ovoga Premijera, i to da radi o licemjerju. Licemjerje je kada neko nešto populistički radi a odbija da prizna da radi populistički. Ja recimo priznajem da neke stvari treba uraditi populistički, pošto postoji lijevi i desni populizam. Kao što postoji populizam desnice da se dodvori svojim glasačima u vezi proganjanja BHS skraćenice za jezik, tako postoji razni drugi ljevičarski populizmi, a vidim da se Vi sada ko da ste, (nerazumljivo) sekretara koja se odjednom služite populizmom ovaj ljudi koji nemaju šta da jedu, male plate imaju. Toga, to od Vas nisam čuo ima jedno 20 godina. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Nemam Vam pravo oduzeti riječ, imam pravo zatražiti slijedeće. Pošto se za pauze duže od 30 minuta izjašnjava Skupština, dat ću prijedlog da izglasate pauzu da ručak, a da Vlada razmisli o prijedlozima izmjena i dopuna. Premijer ako hoće riječ onda Vas moramo sve čekati. Čampara replika. Izvolite. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Evo ja moram svom kolegi Damiru Nikšiću replicirati, a mi se ne naljuti, pošto je i on meni nekoliko puta replicirao. Naravno malo se ovaj šalim, ali bilo je pitanje kako ste se sada sjetili da nešto predlažete. Vjerovatno je bilo upućeno prema nama (26:36 8. dio ), ogromna većina nas je iz kluba SDA, smo prvi put u Skupštinskim klupama. Recimo ja sam prvi put ovdje u Skupštini Kantona i velika većina nas, i kolega Dević kao predsjednik kluba, nismo se mi sjetili ovoga sada. Dakle, nakon Prve sjednice Skupštine Kantona ja iako sam, osobno sada, žao mi je što to moram isticati sada, iako sam imao pravo na paušal ovdje u Skupštinskim klupama ja sam se javno prvi odrekao toga paušala, i evo ne primam ga i ne mislim da stvarno ni primati, upravo iz moralnih razloga. Iz zakonskih razloga sam ga mogao primati ali sam smatrao da iz moralnih razloga apsolutno ne trebam to uraditi. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega Dević replika. Kome ćete sad? Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Rekao sam, kolegici Jasmini. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Jasmini? Poslanik/zastupnik Mahir Dević:

50

Jeste. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolegice Bišćević. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Da ne bi ostalo nedorečeno, plata predsjedavajućeg u Općinskom vijeću u Ilijašu je bila 820KM (27:45 8. dio). A odluka bila Vijeća, a mogla je biti da je taj predsjedavajući htio 3100-3300 prema zakonu trenutno važećem. Da ne bih otišla samo pogrešna poruka u javnost kako su dole kao neke velike plate, to su najmanje plate i Vi to jako dobro znate, da smo mi jedna vrlo racionalna dole općina. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Moram ispraviti Vaš krivi navod, dakle nije ona 820 a mogla je biti, nego je ona to što ste rekli zakonom propisana tri i toliko koliko ste rekli, a Vi ste konzumirali 820. Dakle ona je propisana veća nego što je propisana predsjedavajućem Skupštine KS, da znate omjer plaćenih ljudi u Kantonu i u Opštini Ilijaš. Kolega Marjanović, rasprava. Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: Ja se zahvaljujem, stvarno me inspiriralo i ponijelo. Danas sam naučio i dosta definicija i o populizmu i malo o političkom djelovanju itd. Ovaj populizam, ako je to populizam Vlade vrijedi 250 000maraka godišnje, i ja nemam ništa protiv takvog populizma, jer od nacrta do prijedloga Budžeta za kurikularnu reformu iznose povećan, otprilike za taj iznos. I onda ću ja u svojoj glavi ovako naivan da prihvatim da upravo taj populizam je donio povećanje iznosa kurikularnoj reformi. Nisam mislio da se javljam za ovu tačku, jer nemam pravo da se javljam za ovu tačku, jer me ne dotiče ova tačka, jer nisam profesionalizirani paušal ne paušal to je tako kako jeste. Ali, isto tako mislim da mi ovdje imamo vrlo jednostavno i ja vidim da kolege iz SDA, stvarno nemaju ništa protiv ovoga. Da se glasa ja to podržavam, a i nije loše malo da diskutujemo na tu temu i mogu donekle da shvatim njihove razloge i ono što je upućeno prema Vladi. Slažem se više sa kolegom Viborom ovo je ipak jedna nelogičnost, mi koji radimo u privatnim kompanijama gdje nismo finansirani od strane države jako dobro znamo da vas vaš vlasnik nikada neće dva puta platiti za isti posao, pa onda zamislim sebe kako radim neku sjednicu Senata i tražim paušal za Senat. Mislim da bio slatko nasmijao se, jer moj vlasnik koji bi to tako karakterizirao kao jedan san pa zašto onda da ne damo mogućnost građanima da shvate da upravo ova Vlada ispravlja tu, hajmo reći nepravdu. Volio bih i nadam se da će Vlada analizirati neku od ovih sugestija od kolega iz SDA, ali evo sad ću pozvati stvarno sve kolege zastupnike hajte da mi prvo svojim nastupom i svojim principima i svojim primjerom pokažemo da izglasamo ovo što se direktno odnosi na Kantonalne zastupnike, pa hajde onda da vidimo kakav će biti odgovor Vlade u narednim danima. Sticajem okolnosti znam da su pojedini ministri, da ne kažem i Premijer već se odrekli mnogih svojih beneficija koje su danas spomenute a sticajem okolnosti znam da su i neki koji su primali dva paušala uvidjeli da to nije bilo uredu u prošlom mandatu pa su bili moralni i vratili te novce, čini mi se da je to upravo naš Premijer. Danas uopšte nemam namjeru da ga branim jer sam bio prvi koji je kritikovao neke njegove poteze u tom periodu. Ja vam se zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Marjanoviću. Imate repliku kolega Devića, jel ? Marjanoviću replika. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Podržavam najveći dio diskusije ovaj, kolege Marjanovića i ja ovu mjeru, uopšte, koju su oni predložili ne bih nazvao populizmom. To je jedna dobra mjera, koja pravi uštedu u Budžetu KS od 250 hiljada kako sam čuo, i naša namjera je bila da kažemo ovaj da bi samo trebali biti konzistentni u tim stavovima. Pošto je Vlada predlagač ovog dokumenta, a nije ga bila predlagač Skupština kao što je trebalo biti, ovaj, jer se nije raspravljalo među nama, Vlada je

51

taj dio posla uradila. I neka je, super, nije nikakav što kažu tu, problem. Mi smo samo predložili da Vlada ispoštuje još ova dva zaključka, da prihvati ovo umanjenje i za Vladu koje je manje nego za zastupnike i da obavežemo ove sve nas zajedno, koji odu u Dom naroda da se i oni odreknu tog paušala, i ljudi evo odmah možemo završiti sa raspravama i da glasamo, da idemo na narednu tačku dnevnog reda. Eto. Pauza, nek se Vlada izjasni. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:Premijeru imate riječ, izvolite. Premijer Edin Forto: Predsjedavajući koliko imam vremena? Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Po Poslovniku koliko hoćete, al eto ja Vas molim da ne budete preopširni dok ne izmijenimo Poslovnik. Izmjene Poslovnika idu u pravcu redukcije obraćanja izvršne vlasti. Nešto ćemo mi njima uzeti, ipak. Premijer Edin Forto: Ja sam u toku ove rasprave bio presretan. Godinama tražim da ovo dođe na dnevni red, da se ovako ozbiljno razmatra. Tako da, sve što ste rekli ulazi u nešto što ćemo mi razmotriti, međutim nisam siguran da ćemo sve usvojiti, jer neki od argumenta nisu dosljedni upravo ovo posebno što su iz kluba iz opozicije tražili. Slijedeća stvar da pojasnim, imao sam i neka pitanja usmjerena prema meni, imat ću i neke komentare vezano za zaključke koji su traženi. Prvo, čuli smo odličan niz pokušaja izmjena ovog zakona, posebno kada je zastupnik Čampara govorio o odgovornosti u MUP-u, u Upravi policije. Želimo da pomognemo da to ispravimo. Žao mi je što niste amandmanski djelovali, imali ste 12 dana, je ovaj materijal bio dostupan. Trebali ste uložiti te amandmane, vjerovatno bi Vam bili usvojeni, posebno u ovom djelu u kojem ste diskutovali na vrlo logičan i razuman način. Neki od drugih stvari pominjali ste das mi trebamo tražiti zaključkom d se neko nečega odrekne. Nećemo tražiti da se bilo ko ičega odriče, što mu zakonom pripada. Nikada to nismo ni tražili. Nećemo prepuštati nekome na dobru volju, hoće li nešto iskoristiti sebi u humanitarne svrhe ili za bilo koju dobru namjenu koju su neki ovdje večeras i dobro pomenuli, tačnije danas. Pomenute su neke vrlo dobre namjene za uštede koje pravimo i razmotrit ćemo ih u Budžetu, ali nećemo prepuštati na dobru volju. Ako nešto ne želimo, ako neko ne treba da prima neku naknadu ili platu, zakonom ćemo je ukinuti. Nećemo nikome dozvoliti da sam odlučuje o tome. Gospodin Čampara je to odlično rekao, ima pravo na vozača, ima pravo na sve one beneficije kao ministar u Federalnoj Vladi, neće ih se odreći jer svi koriste. Ako želite da to regulišemo, ukinut ćemo mu to pravo, tačnije na onom nivou vlasti gdje mi to možemo. To danas radimo. Danas zakonski, sistemski nešto rješavamo. Nećemo apelirati nikome. Ako želimo, bilo je dosta rasprave oko delegata iz Doma Naroda, ako želimo da se i oni odreknu svog paušala, postoji Federalni zakon kojim se to može riješiti. On je u proceduri već 2, 5 godine, uputio ga je moj kolega Denis Grac, istovremeno kad sam ja uputio ovdje zakon prije 2, 5 godine na ovoj Skupštini da ukinemo profesionalcima paušale i palo je. Niste glasali. Svi vi koji sada ste načelno za to. Postoji zakon u proceduri i Federalnom Parlamentu, ništa vas ne spriječava da kroz svoje klubove iskomunicirate da se to ponovo pokrene u Federalnom Parlamentu, da prođe zakon i da zastupnici u Federalnom Parlamentu nemaju pravo i na platu i na paušal u istom radnom mjestu, i onda ne moramo nikog ništa tražiti da se odriče. Ukine se zakon. Dajte da budemo sistemski orijentisani. Sve što treba nek stoji u zakonu, sve što ne treba nek ne stoji. Nemojte da mi apelujemo ni na koga ništa. Imam obavezu da odgovorim na jednu stvar. Mislim da je zastupnica Hasković. Još jednu stvar, izvinjavam se. Još jednu stvar. Sve dobre stvari dobit ćete priliku, ovo je dobra volja ove Vlade, dobit ćete priliku sve dobre stvari, posebno one koje gospodin Čampara uputio da u hitnoj proceduri imamo i idemo u izmjene ovog zakona, možda ćemo to ponuditi već na slijedećoj sjednici. Dakle, u hitnoj proceduri izmjene zakona, javite nam se, mi ćemo usvojiti sve što mislimo da je dobro. Sve što bude dobro i što se složimo podržat ćemo, a vi odlučite kako ćete glasati i danas i kad taj Zakon o izmjenama ovog zakona bude opet ovdje na dnevnom redu. Dužan sam odgovor o duplom paušalu. Dupli paušal po zakonu, ovom zakonu, je protuzakonit. Ne možete primati dva paušala na dva mjesta, čim sam to uvidio ja sam vratio te pare u Budžet, i tim sam priču

52

završio. I tada kad sam to uvidio pokrenuo proceduru, istovremeno sa kolegom Gracom u Kantonu i na Federaciji (7:20 9. dio), nećemo ni na koga apelovati, uradit ćemo slijedeću stvar. Ministarstvo finansija ove Vlade će provjeriti sve zastupnike, delegate u Domu naroda i pobrinut se da ne primaju dva paušala. Nećemo ih pitati da se odreknu. Neće primiti, mi ćemo im ukinuti to, jer će da bi dobili paušal u KS svi delegati u Domu naroda morati donijeti potvrdu da su se odrekli drugog paušala. I da odgovorim zastupniku Čeliku, vezano za moj zahtjev za paušal u Domu naroda u kojem sam zvanično još uvijek delegat. Ja mogu samo reći da sam pogriješio, mogu reći da se izvinjavam. Uradio sam nešto što je zakonito, ali neopravdano. I reću ću jednu stvar u koju možete povjerovati, ali ne morate. Uradio sam nešto što je izazvalo oštre reakcije javnosti, posebno mojih glasača, simpatizera koji su mi se sami javili. Odmah sam povukao odluku i izvinuo se. Nadam se da će to biti praksa i ove Vlade i svih vas u ovoj Skupštini, kada je opravdana kritika javnosti odmah reagujemo. Zato mi je drago da se ovo dogodilo jer smo očigledno pod jakom lupom javnosti zbog promjene koju smo obećali i promjene koju ćemo isporučiti počevši danas, ne samo s ovim zakonom, nego i sa sljedećom tačkom dnevnog reda, a to su pravi iskoraci koje mi radimo. Pozivam javnost da i dalje kritikuje. Svaki kritiku ću razmotriti. Ako je opravdana ispraviti grešku, izvinuti se. Ako je neopravdana onda ću nastaviti rad uprkos kritikama. Znači danas ne trebamo nikakave zaključke donositi. Glasajte za ovaj zakon ili protiv ovog zakona, mi ćemo vam ponuditi izmjene u saradnji sa svim klubovima koji budu htjeli, možemo možda već na slijedećoj sjednici te izmjene da riješimo ove nelogičnosti, posebno kod odgovornosti u MUP-u, Upravi policiji, oko vatrogasaca, Civilnoj zaštiti itd. Hvala Vam. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Dobro, zaključujemo raspravu. Dakle nema pauze, nećete sad nego ćete u izmjenama i dopunama tretirati ova sporna pitanja vrlo brzo. Jel tako ? Dobro. Zaključio sam raspravu. Molim službe da pozovu zastupnike. Ima li zastupnika u hodniku, možda nisu mislili da ćemo ovo brzo završiti ?Bijela tabla. Kolega Dević izvolite, Poslovnička intervencija. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Dajte nam pauzu da pripremimo ovaj zaključak, da Vam damo, da ga date na izjašnjenje. Mi imamo pravo podnijeti zaključak, vi ga odbijate ili usvajate. Predpremijer je rekao ako sam ga razumio da neće da se smanje te plate i to je to. A ovaj zaključak za Dom naroda mi hoćemo da dostavimo u pismenoj formi u skladu sa Poslovnikom. Da se Skupština o njemu izjasni da mi pozivamo ove zastupnike koji idu u Dom naroda da se toga odreknu, ako neće to je sad druga vrsta priče. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Dobro. Dakle ja mogu dati pauzu pola sata na zahtjev kluba. Kolega Dević ima legitimno pravo da prije glasanja, 14:22h je, da napravimo dvije pauze. Vi se trebate izjasniti da li ste da to bude pauza za ručak u kojoj ćete pripremiti ove zaključke, i kad se vratimo onda ćemo o tome glasati. Molim da se izjasnite da li ste za pauzu od sat vremena. Služba dajte. Svi se izjašnjavate. Skupština može propisati sat vremena. Ko je ZA ? Molim rezultate glasanja. 29, 2 su bila protiv pauze za ručak. Čestitam. Pauza sat vremena. NASTAVAK NAKON PAUZE Predsjedavajući: Dobro. Cijenjene kolegice i kolege nastavljamo rad današnje sjednice. Dakle zaključili smo raspravu. Prijedlog zakona je pred nama. Prije prijedloga zakona imamo dva zaključka koja je predložio klub SDA, u potpisu Mahir Dević. Gospodine Deviću, jel se izjašnjavamo ova istovremeno ili jedan pa drugi. Dajte riječ, kolega Dević. Nemam nikakav osnov da Vam dam riječ, osim poslovničke intervencije. Ako imate poslovničku intervenciju, ne Vi, nego

53

gospodin Marjanović se javio. Izvolite. Jel poslovnička intervencija? Kolega Marjanoviću izvolite, Poslovnik. Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: Ja se zahvaljujem. Mi smo sada dobili ove zaključke. Zamolit ću za ravno 5 minuta pauze, samo za konsultacije sa klubovima. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Prije konsultacija samo da nam kaže kolega Dević kako se izjašnjavamo, oba ili jedan pa drugi ? Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Predlažem da se izjasnimo pojedinačno, znači. Za prvi zaključak posebno i za drugi zaključak posebno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Uredu. Na zahtjev Naše stranke 5 minuta pauza, konsultacije. NASTAVAK NAKON PAUZE Predsjedavajući: Dobro dakle izjašnjavamo se evo zaključcima SDA pojedinačno. Prvi zaključak: Predlaže se poslanicima koji budu izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH

iz Kantona Sarajevo a koji svoj posao budu obavljali profesionalno da ne koriste pravo na

stalno mjesečno novčano primanje paušala. Molim zastupnike da se izjasne. Evo ga Deviću. Dobro dakle, molim rezultate glasanja. Jedan nije glasao, da vidim da li ste to vi kolega Deviću, 29 je ZA u svakom slučaju. Sekretar će provjeriti jel Vaša kartica ok. Vi ste prvi red br. 9, ili 15, ne znam kako ste okrenuti. Probajte ponovo karticu. Izvadite pa vratite. Izvadili ste, probajte sad. Aha, ne možete glasati. Dobro Vi ste svakako ZA jel ? Dakle 30 ima pravo glasa, 30 je ZA. Konstatujem da je jednoglasno usvojen prvi zaključak. Drugi zaključak: Predlaže se Vladi KS da u hitnim izmjenama Zakona o plaćama i

naknadama organa vlasti KS izvrši umanjenje plate ministrima u visini od 300KM, te da

sredstva ušteđena po oba ova zaključka budu proslijeđena izgradnji Roditeljske kuće. Molim zastupnike da se izjasne. Sad ćemo vidjeti da glasamo, pa ćemo provjeriti Vašu, računat ćemo ne brinite, uzet ćemo u obzir glas. Molim rezultate glasanja. ZA je glasalo 8 u ovom slučaju, protiv je bilo 4, 17 je bilo suzdržano. Konstatujem da ovaj zaključak nije usvojen. Sada se gospodin Dević izražava sumnju glasanja, i molim sekretara da pročita pojedinačno izjašnjavanje. Sekretar Skupštine Kantona Sarajevo: Aljović Hamed opravdano odsutan. Bešlija Vildana suzdržana. Bišćević Tokić Jasmina ZA. Čampara Aljoša ZA. Čelik Mirza ZA. Ćosović- Hajdarević Samra ZA. Delalić Sabahudin opravdano odsutan. Dević Mahir ZA. Dizdarević Neira suzdržana. Duraković Jasna odsutna. Handžić Vibor suzdržan. Hasagić Amra ZA. Hasanović Senad suzdržan. Hodžić Admela ZA. Jakupović Vedran odsutan. Junuzović Kaljić Amra suzdržana. Kerla Bibija opravdano odsutna. Konaković Elmedin suzdržan. Kristić Danijela suzdržana. Marić Zvonko suzdržan. Marjanović Damir suzdržan. Mekić Amel suzdržan. Memić Arijana suzdržana. Milavica Sead suzdržan. Nikšić Damir suzdržan. Okerić Elvedin suzdržan. Pecikoza Fahrudin suzdržan. Pleho Haris opravdano odsutan. Poturak Dževad suzdržan. Srna Bajramović Segmedina

54

suzdržana. Stojanović Igor suzdržan. Suljević Samir suzdržan. Viteškić Smiljana ZA. Bilsena Šahman suzdržana. Vreto Elvis suzdržan. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: 8 ZA, 21 SUZDRŽAN. Zaključak nije dobio potrebnu većinu. Molim zastupnike da se izjasne o Prijedlogu Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u KS. Služba molim glasanje. Možete glasati. Služba molim rezultate glasanja. ZA je glasalo 22, 1 je bio PROTIV, 7 je bilo SUZDRŽANIH. Tako da konstatujem da je ovaj Prijedlog dobio potrebnu većinu. Bilo je 8 SUZDRŽANIH, ovaj PROTIV nije. Kolegica Neira Dizdarević izvolite. Javite se kolegice Dizdarević. Možete, samo da završimo ovdje se javila kolegica Dizdarević, izvolite. Uključite kolegicu Neiru Dizdarević. Mora radi stenograma. Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević: Hvala predsjedavajući. Izražavam sumnju u glasanje, molim pojedinačno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Evo ga još jednom pojedinačno. Sekretaru. Sekretar Skupštine Kantona Sarajevo: Aljović Hamed opravdano odsutan. Bešlija Vildana ZA. Bišćević Tokić Jasmina suzdržana. Čampara Aljoša suzdržan. Čelik Mirza suzdržan. Ćosović Hajdarević Samra suzdržana. Delalić Sabahudin opravdano odsutan. Dević Mahir suzdržan. Dizdarević Neira ZA. Duraković Jasna odsutna. Handžić Vibor ZA. Hasagić Amra suzdržana. Hasanović Senad ZA. Hodžić Admela suzdržana. Jakupović Vedran ZA. Junuzović Kaljić Amra ZA. Kerla Bibija opravdano odsutna. Konaković Elmedin ZA. Kristić Danijela ZA. Marić Zvonko ZA. Marjanović Damir ZA. Mekić Amel ZA. Memić Arijana ZA. Milavica Sead ZA. Nikšić Damir ZA. Okerić Elvedin ZA. Pecikoza Fahrudin ZA. Pleho Haris opravdano odsutan. Poturak Dževad ZA. Srna Bajramović Segmedina ZA. Stojanović Igor ZA. Suljević Samir ZA. Viteškić Smiljana suzdržana. Bilsena Šahman ZA. Vreto Elvis ZA. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković 22 ZA, 8 SUZDRŽANIH. Konstatujemo da je Prijedlog zakona dobio potrebnu većinu, te da je zakon usvojen. Premijer ima potrebu da se obrati. Izvolite Premijeru. Predsjedniče Vlade izvolite. Premijer Edin Forto: Ovo je stvarno revolucionaran trenutak, čak i zastupnici koji su glasali suzdržano, hvala vam svima na konstruktivnim raspravama. Ovo je jedan iskorak koji je ova Vlada uradila u prošlom mandatu kad je ukinula bijeli hljeb, kad je ukinula svoje savjetnike, Sarajevo opet, Kanton Sarajevo iskoračuje u promjeni političke paradigme u BiH, gdje samo sebi ne po prvi put, ali po drugom osnovu ukidate privilegije, ako to nisam ja uspio u prošlom mandatu iz vaših klupa, vama svaka čast. Imam potrebu još samo jednu stvar da se obratim. Nisam odgovorio na jedno pitanje, a može ljudima biti stvarno bitno, prije nego dobiju napismeno taj odgovor. Radi se o refundaciji troškova za reagense, koji trenutno nema u Domu zdravlja. Možete refundirati u Zavodu zdravstvenog osiguranja, slobodno uzimajte račune za one kojima to odmah treba, odmah da znaju. Hvala Vam.

55

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Sad ćemo vidjeti da li na radi kartica. Služba, molim Vas pobrinite se. Čita se kartica. Probajte Deviću samo glasati. Pritisnite samo da vidimo radi li. Ne. Opet ne radi nikome. Služba sad opet nikome ne radi. Radi. Mislimo da radi. Ako stane ponovit ćemo opet. Hajmo dalje do glasanja. Učitava vam se kartica, imate signale jel? Dajte još jednom opciju za glasanje, molim Vas. Poništite sve, pa dajte opciju za glasanje. Da vidimo sad. E sad izvolite, može li sad? Probajte Deviću. Može. Evo ga, dobro je. Jeste Vi ste 15, radi. Radili ste, glasali, pa ste poništili to sve do narednog. Dakle sve ok. Ne brinite. Idemo dalje. AD – 3. Nacrt Zakona o prijavljivanju utvrđivanju porijekla i kontrole imovine izabranih imenovanih dužnosnika i nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u KS. Nacrt ste dobili uz poziv za sjednicu. Molim predstavnika, predlagača da podnese uvodne napomene. Ministrice, izvolite. Ministrica pravde i uprave Lejla Brčić: Još jednom dobar dan, lijep pozdrav svima. Prije svega da se zahvalim svim zastupnicima i zastupnicama koji su glasali i glasale za Zakon o plaćama i naknadama u organima uprave i mislim da je ovo prvi korak u jednom novom načinu vođenja politike i donošenja propisa u korist građana u KS. Što se tiče Nacrta zakona za koji podnosim uvodno izlaganje, kao što i sam naziv kaže radi se o tekstu Nacrta, vidjeli ste u predloženom zaključku da Vlada predlaže da rasprava po ovom zakonu traje 60 dana, kako bi pružili mogućnost da se što više zainteresovanih subjekata građana, građanki i organizacija koje se bave pitanjem borbe protiv korupcije, naravno zastupnika putem organiziranja okruglih stolova i na sve druge načine da dobijemo komentare i da dođemo do što kvalitetnijeg rješenja. Upravo iz tog razloga ja neću obrazlagati pojedina pravna rješenja, obzirom da zakon ide u javnu raspravi u pretrpjet će pretpostavljam određena i poboljšanja i korekcije, neke stvari će možda biti brisane, nadam se ne previše, isto tako nadam se da će biti dodano što više kvalitetnih rješenja kako bi došli do što boljeg zakona. Ja ću se osvrnuti ovdje na par stvari koje su se u javnosti već postavile kao pitanje, vezano za ovaj propis, to su prije svega pitanje Osnova i zakonske nadležnosti za donošenje ovog zakona i s druge strane Osnova za institucija koje su kroz Nacrt zakona predviđene da vrše nadzor nad primjenom, provođenjem zakona, a to je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom i Skupštinska komisija za nadzor, kako je to u nacrtu predviđeno. Također podsjećam da nije ovo prvi put da, Skupština u ovom sazivu da, u ranijim sazivima je također raspravljala o određenim radnim verzijama ovog propisa, već nekih od 2015, znači tri, evo već četvrta godina Kanton Sarajevo pokušava da dođe do jednog ovakvog zakonskog rješenja. Tekst koji ste dobili je ustvari kompilacija tekstova kojeg je prevashodno predložio, Predrag Kojović iz Naše stranke, nakon toga gospodin Konaković, a naravno i Ministarstvo pravde kao predlagač ovaj put je unijelo određene izmjene, korekcije tako da imamo neku treću verziju teksta koja nadam se da će u aprilu mjesecu biti usvojena. Po pitanju osnova i nadležnosti za donošenje ovog zakona, pored one ne sporne ustavne nadležnosti Skupštine Kantona da donosi propise na Kantonu, istaknut ću još par važnih činjenica. Ne smijemo zaboraviti da je Bosna i Hercegovina obavezna provoditi međunarodne konvencije i sporazume kojima je pristupila. Konvencija Una protiv korupcije koja se u BIH, temeljem ratifikacije primjenjuje od 2005 godine, obavezuje države ugovornice, a vidjet ćete kasnije kroz određena tumačenja i tijela koja države ugovornice spram svog unutrašnjeg uređenja organizuje, da od javnih funkcionera, znači ne samo izabranih dužnosnika kako je to kod nas predviđeno Izbornim zakonom, nego od svih javnih funkcionera upravo na način kako je predviđeno ovim zakonom da uzima, prikuplja i obrađuje podatke o prihodima, o imovini o investiranju, o poklonima i drugim koristima. Nadalje istom tom konvencijom je predviđeno, obaveza uspostave tijela za sprječavanje korupcije koja se bavi upravo s jedne strane provođenjem i nadzorom, a s druge strane preporukama za antikoruptivnim propisima.

56

U duhu ovih odredbi su i obaveze koje su uspostavljenje zakonom o prevenciji uspostave Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije, gdje je propisana obaveza svih nivoa vlasti, države, entiteta, kantona i Brčko distrikta da uspostave bilo ad tog tijela ili unutar postojećih struktura. Tijela koja će se baviti pitanjem borbe protiv korupcije u Kantonu Sarajevo je to urađeno primarno formiranjem tima za borbu protiv korupcije, onda kasnije se išli na institucionalno rješenje upravo kako bi se izbjegla jedna od zamjerki koja je spomenuta vezano za tekst ovog zakona, a to je to pitanje neovisnosti, odnosno političkog uticaja na rad tih tijela. Istim zakonom su dalje propisane i nadležnosti agencije, pa onda posljedično i tijela uspostavljenih na različitim nivoima u smislu prikupljanja, analize i obrade podataka o imovini javih funkcionera i obaveze razvijanja antikoruptivnih politika. Državnom strategijom su također utvrđeni ciljevi i obaveze pa se tako navodi obaveza izrade i donošenja zakonskih i podzakonskih propisa kako bi se smanjio broj prilika da do korupcije dođe ili omogućilo lakše otkrivanje i procesuiranje. Pored toga jedan od ključnih ciljeva i zadataka navodi smanjivanje koristi i povećanje rizika a to smanjivanje koristi i povećanje rizika prema državnoj strategiji se upravo postiže kroz antikorumptivne propise. Državna strategija pored toga propisuje, odnosno preporučuje kako ovo zakonodavnu aktivnost svih nivoa vlasti u smislu donošenja antikoruptivnih propisa, tako kao jednu od izvršnih tih preporuka daje da se provode javne rasprave i da te javne rasprave traju duže kako bi se svi zainteresovani subjekti uključili. Zašto sam sve ovo ispričala? Upravo svaki od ovih principa je ispoštovan i ključnim odredbama zakona i samom procedurom i načinom na koji smo zakon donijeli ovdje pred vas Skupštinske zastupnike. Ja ponavljam da pravna rješenja koja su u tom zakonu, neka ne sva, vjerovatno će pretrpjeti određene izmjene. Sigurna sam da ima određenih institucija koje se bave pitanjem borbe protiv korupcije. Imali smo jučer jedno saopćenje Transperens Internacionala koji je izrazio zabrinutost zbog pitanja harmonizacije propisa mi moramo, evo danas smo imali predhodno raspravu o ovom zakonu, o plaćama, isti argument bi se mogao koristiti da jedno pravno rješenje donosimo koje nemamo na ostalim nivoima. Jako dobro je navedeno u mišljenju Ureda za zakonodavstvo koji je predhodno dao, neću reći negativno mišljenje, nego je dao preporuku Vladi i Skupštini da se možda ipak sačeka sa državnim propisom ali govorim o mišljenju koje je dato 2015. 2019, taj isti ured koji nije imao suštinske primjedbe na zakon je istakao da u koliko već ne možemo doći do takvog zakona na državnom nivou ili na Federalnom nivou dajte da imamo takvo rješenje na Kantonu. Danas su čini mi se zastupnici Segmedina Bajaramović Srna i zastupnik Igor Stojanović rekli ključnu stvar i to je ustvari po meni suštini razlog potrebe donošenja ovakvog propisa. Vraćanje povjerenja građana, mi moramo pogledati sebi u oči i shvatiti da građani apsolutno ne vjeruju ničemu ima predznak politike. Prethodna, usvajanje predhodnog zakona, donošenje ovakvih propisa za koje ponavljam postoji apsolutna zakonska nadležnost, postoji i podrška različitih aktera i međunarodne zajednice i nevladinog sektora. Međutim ono što ja moram istaknuti, postojala podrška ili ne postojala podrška međunarodnih aktera ili nevladinih organizacija mi smo ti, vi kao skupštinski zastupnici ste neposredno izabrani od strane građana da zastupate njihove interese. Mi kao izvršna vlast smo izabrani od strane vas da rukovodimo i provodimo politike koje vi donesete. Moramo početi voditi računa o interesima naših građana i prestati tražiti sklonište iza tutora odakle god oni dolazili. Svaka čast na podršci, svemu i svaka čast na kritikama. Prihvatit ćemo vrlo rado i podršku i kritiku, međutim nas plaćaju naši građani i jedinu odgovornost stvarnu i istinsku koju imamo, imamo prema građanima BiH. Još sam nešto ovdje sebi zabilježila, upravo o ovom, što kažem građani nam ne vjeruju. Susrećemo se sa problemom migracija. Mi više nemamo situaciju primarno ekonomskih migracija, ne odlaze nam samo ljudi, ono što se kaže trbuhom za kruhom, nama odlaze ljudi koji su situirani, nama odlaze odlaze ljudi koji imaju vrhunske poslove, koji imaju rješenja egzistencijalna pitanja, odlaze zbog nepovjerenja u ovu državu, odnosno u vlasti ove države na svim nivoima. Ono što se ja nadam iz prethodne diskusije, obzirom da su pokrenute inicijative da ovo dobro zakonsko rješenje do kojeg smo došli da pokušamo dići i na više nivoe nadam se da će i ovaj zakon biti prvi korak ka konačnom donošenju propisa i na višim nivoima. Ono što je juče kroz saopštenje spočitano, tamo su se u

57

saopštenju transparentno pozvali na Zakon o sukobu interesa koji još uvijek nije niti ugledao svjetlo dana. Naravno da ćemo mi kao Kanton biti u obavezi, imamo mi i drugih propisa, neće ovo biti jedini propis. Imamo i drugih propisa koji se donose i na višim nivoima vlasti. Sve što bude na drugačiji način uređeno, po sili zakona smo dužni da usaglasimo ali mi to ne može biti argument da ne trebamo imati jedan ovakav propis i to sam rekla, jako su mediji zainteresovani za i naravno građani, za ovaj propis. Rekla sam da ćemo ministarstvo kao predlagač ovog zakona i Vlada kao neko ko će konačni tekst zakona iznijeti ovdje pred vas, otvoreni za svaku moguću vrstu diskusije, za sve sugestije, za sve komentare, za sva poboljšanja. Jedini komentar koji je meni lično neprihvatljiv je da nam ovakav propis ne treba. Hvala vam lijepa, i stojim na raspolaganju za sva pitanja. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujemo se ministrici. Da li predstavnici radnih tijela žele riječ? Ukoliko se niko ne javlja, otvaramo prostor za pitanja. Prvi se javio Čampara, pa se povukao, pa je sada prva gospođa Jasmina Bišćević Tokić, a drugi je Čampara, treći Dević. Nema veze, idete ovim redom. Može, evo gospodine Čampara prepušta Vam kolegica pa je ona druga. Izvolite kolega Čampara. Poslanik /zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem predsjedavajući. Idemo na pitanja jel tako ? Drago mi je da imamo priliku da postavimo pitanja. Ja se nadam da ćemo imati svi dovoljno vremena i sluha, da budemo strpljivi pošto se radi o ozbiljnom zakonu. Zakonu onako iz samog naslova ja bih volio reći dakle to je Zakon o porijeklu imovine. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolega moli Vas pitanja. Imamo diskusije. Poslanik/zastupnik Čampara: I što se nas tiče u SDA, i mene lično, mi želimo ovakav zakon i iz tih razloga želim da postavim pitanja da bi mi bilo neke stvari jasnije. Evo dakle postavljam pitanje. Hoćemo li prema Premijeru ili prema ministrici svejedno je. Da li se prilikom izrade Nacrta zakona vršile konsultacije sa višim nivoima vlasti u BiH, kao što su recimo Ministarstvo pravde, Agencije za borbu protiv korupcije VSTVa, Federalno Ministarstvo pravde i druge relevantne institucije, u smislu same harmonizacije propisa i jedinstvene primjene pravnih propisa na teritoriji cijele BiH, odnosno Federacije BiH? Dalje. Volio bih da nam objasnite šta se desilo sa mišljenjem Ministarstva pravde i Ureda za zakonodavstvo u prošlom sazivu ? Kako to da su se desile potpuno oprečna mišljenja, a o istom ili sličnom zakonu, dakle nema neke razlike ? Možete li nam još objasniti. Kako pojedinačna rješenja koja su sadržana u Nacrtu zakona regulisana potpuno drugim zakonima, kao što je recimo Izborni zakon, u kojem je propisana obaveza prijavljivanja imovine izabranih dužnosnika gdje su propisani obrasci za prijavljivanje imovine, objavljivanje svega na web stranici, kaznenih odredbi za nepoštivanje istog ili recimo kao primanje poklona i dara, a to je bila obaveza u skladu sa Zakonom o sukobu interesa, jer taj zakon tretira tu materiju ? Za provođenje zakona nadležan je Ured za borbu protiv korupcije, čija bi nadležnost bila da prikuplja podatke npr. od banaka. Možete li nam reći, po relevantno krivičnom zakonodavstvu BiH ove ovlasti imaju samo organi krivičnog gonjenja, na osnovu odgovarajuće naredbe suda, u slučaju kada postoji osnov sumnje da je neko lice počinilo krivično djelo. Ovo podaci se mogu pribaviti samo u strogo propisanoj proceduri koja je regulisana Zakonom o krivičnom postupku. Volio bih imati taj odgovor, a kasnije ću u svojoj diskusiji to sve obrazložiti. Da li ste obavili konsultacije sa nevladinim organizacijama kao što je Transparens Internacional, koji se bavi isključivo ovim pitanjima, tj temelji svoje postojane faktički na pitanju borbe protiv korupcije? Možete li nam objasniti sam naziv zakona, jer on u svom meritumu, odnosno sadržaju uopšte ne tretira, nažalost, što bismo mi volili da je, niti može tretirati na ovaj način pitanje porijekla imovine,

58

nego samo evidentiranje imovine, a svima nam je u interesu pitanje porijekla imovine. I što se mene tiče osobno, da znate imate punu podršku i kao Vlada i kao ministarstvo kada je riječ o Zakonu o porijeklu imovine. Dalje. Što vam je ustavni osnov odnosno pravni osnov za donošenje ovog zakona jer ste naveli da je to čl. 18 stav 1 tačka b Ustava Kantona, koji predstavlja samo opšti ustavno pravni osnov tj. da Skupština donosi zakone što je tačno a ne odnosi se na reguliranje konkretne materije. Kako je moguće da se ovaj zakon faktički nigdje ne oslanja na ZKP Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon FBiH niti na organe gonjenja. A svjesni smo činjenice da jedino nezakonito sticanje imovine je moguće počinjenjem krivičnog djela. Dakle ko utvrđuje imovinu kojim sredstvom po kojim kriterijima na koji način je došlo do izvršenja krivičnog djela. Da li ste upoznati sa činjenicom da je Federalno ministarstvo pravde to je naglasio i Transparensi, pripremilo Nacrt zakona o sukobu interesa koji tretira najveći dio pitanja iz ovog vašeg zakona. U svesrdnu i stručnu finansijsku pomoć prema mojim mojim informacijama Ambasade Velike Britanije, te isti harmonizirao sa zakonom u RS. Zbog čega onada mi u ovome zakonu nepotrebno unosimo odredbe zakona o sukobu interesa u ovoja zakon. Dakle trebamo se baviti isključivo zakonom o porijeklu imovine. Mislim da je to suština. Dalje. Možemo postaviti jedno hipotetičko pitanje koje je možda onako čisto političke naravi. Svjesni činjenice da postoje ljudi i politike koje ne vole ovu zemlju. Toga smo svi svjesni. Koji bi voljeli vidjeti etnički podijeljenu zemlju koji bi voljeli vidjeti zemlju koja nema jedinstveni ustavno pravni poredak. Kao ni jedinstvu teritorijalnu primjenu zakona koji će važiti za sve građane federacije na cijeloj njenoj teritoriji. Šta ako neki sutra od kantona donese ovakav ili sličan propis ali sa potpuno drugim sadržajem. I kaže da ovo uopšte ne tretira na ovakav način. Tu dolazimo do problema harmonizacije tih propisa, odnosno neujednačene prakse. To je jedna ovako moja bojazan, u smislu da kantoni donose ovu vrstu zakona, pogotovo zakona koji se tiču izbor, normi iz izbornog zakona i zakona o sukobu interesa. Kako ured može utvrđivati osnov sumnje i vršiti radnje službenih ovlaštenih lica, policijskih organa i tužilaštava koji mogu to raditi samo na osnovu ZKP i KZ-a i na osnovu naredbe suda. Možete li nam još objasniti iz ovog zakona ko bi bio podnositelj prekršajnih prijava te kako tumačite da se ovim zakonom propisuju kazne za davanje lažnih podataka, kad to predstavlja krivično djelo propisano Krivičnim zakonom FBiH. I na kraju zadnje pitanje bio bih vam stvarno zahvalan da razmislimo i zajednički radimo na tome. Da donesemo ili da iskoristimo ovaj vaš prijedlog. Da donesemo poseban lex specijalis zakon o porijeklu imovine bez odredbi koje su već propisane Izbornim zakonom i Zakonom o sukobu interesa jer nam treba upravo zakon koji će tretirati pitanje porijekla imovine a nećemo na ovaj način moći zamagljivati javnost nešto što bi trebalo biti lijepo za uši a nije efikasno i nije provodivo u praksi. Ostalo ću pokušati objasniti u svojoj diskusiji dakle prije svega potpuna podrška donošenju Zakona o porijeklu imovine, dakle da se utvrdi ako kod nekoga postoji taj disbalans imovine. Šta su mu prihodi a da on ima nesrazmjerno veliku imovinu, to da. Ja to apsolutno podržavam i neka rješenja ću predložiti u svojoj diskusiji, a mislim da nemamo potrebe prepisivati već postojeće odredbe koje postoje u Izbornom zakonu i Zakonu o sukobu interesa. A svakako da ovoj državi i ovim građanima najviše treba Zakon o porijeklu imovine. Mislim da se svi trebamo na to bazirati, naravno imajući u vidu činjenice našta ćemo se osloniti, na koje organe koji bi provodili taj zakon jer ne smijemo zaboraviti da imamo Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku a da ove neke institucije unutar Vlade ne bi mogle provoditi ono što organi gonjenja mogu i imaju nadležnost da rade. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Pitanja moram reći da su uglavnom sve bila pitanja osim ovo da. Dakle poneko pitanje se malo objasnilo ali nemamo limit za pitanja. I to upišite da poslovnikom eventualno mijenjamo. Kolega Čampara u skladu s poslovnikom malo naširoko ali postavljao pitanja. Kolegica Jasmina Bišćević Tokić ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević- Tokić

59

Evo hvala predsjedavajući. Pa evo ovaj u imali smo priliku čuti u obrazloženju uvaženu ministricu, i koliko sam ja stekla dojam a ovaj vjerovatno i građani KS, a jedini razlog za donošenje zakona jeste ovaj preporuka greška koju nam je uvažena ministrica cijelo vrijeme pričala i rekla da u suštini oni su jedni od tih koji nameću ovaj kao jedan od razloga za donošenje ovakvog zakona. Evo ja bih volila da meni ministrica objasni. Da mi tačno definiše gdje u preporuci greko stoji da ovaj nacrt zakona je u ingerenciji kantona. Ona je u svom razlogu za donošenje člana zakona pozvala se na član 7 stav 4. Mene interesuje gdje u ovom članu zakona i član 4. greko preporučuje kanton kao ingerenciju za donošenje ovakvog vrlo ozbiljnog zakona. Tačno da javno pročita građanima koje su greko preporuke, kao državne članice, da ali kao kantona ne. Ali to ću u svojoj diskusiji objasniti. Dalje, kako objašnjava koliziju vašeg nacrta zakona i Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, kad ovakav zakon o sukobu tretira dosta stvari koje vi tretirate vašim nacrtom zakona. Znači skroz ste ovaj u koliziji. Sljedeće moje pitanje ovo je bilo što se tiče mišljenja ministra finansija gospodina Kovačevića. Može mi premijer odgovoriti a može i ovaj ministar finansija. Napisao je da za provođenje nacrta zakona nije potrebno obezbjediti dodatna finansijska sredstva. Međutim, svi građani pa i mi zastupnici nismo naivni i znamo da nacrt je osnova za prijedlog zakona. Tako da samim tim se nameće da su itekako za ovaj zakon potrebna ta sredstva. Volila bi mi ili vi premijeru ili ministar odgovori. I zanima me koji sud je nadležan za provođenje ovog zakona. Eto toliko o pitanjima a ja ću onda u svojoj diskusiji sve obrazložiti. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujemo kolegice. Kolega Mahir Dević ima riječ pitanja. Poslanik/zastupnik Mahir Dević Pokušaću da budem što kraći pošto su moje kolege dosta toga kazali a u ovom dijelu smo kada postavljamo pitanja. Znači u mišljenju prethodnog ministra gospodina Maria Nenadića iz 2016. godine koga zaista cijenim da je bio jedan jako ozbiljan ministar pravde i uprave naravno ne misleći da je aktuelna ministrica neozbiljna da se ne bi pogrešno shvati odmah. On je jasno rekao u tom svom mišljenju evo uzeću jednu stvar. Prije svega što je dao neku vrstu preporuke da jedna ovakva vrsta priče ne bi trebala da ide na nivou kantona. Onda sada ova ministrica kaže pošto to nije gore to ćemo mi uraditi ovdje. Hajde to bi mogli uzeti kao argument. Međutim, on je naveo ovdje član 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odredbama čl. 2 o zabrani diskriminacije i takođe se ovdje može postaviti pitanje i Ustava Federacije kada je pitanja diskriminacija među izabranim zvaničnicima, dužnosnicima itd. Itd. Znači ako mi krenemo u ovu vrstu priče evo na jednom običnom primjeru jer ovaj zakon prije svega tretira prijavljivanje imovine. On nema nikakve veze sa porijeklom imovine nažalost. Daj bože da ima i da on istraži porijeklo imovine i onaj koji je nelegalno stekao neka odgovara pred sudovima. Takvu vrstu priče, naravno politički ne može provoditi nikakav ured, nikakva skupštinska komisija, to je jedna priča koja razvodnjava ozbiljnost donošenje jednog ovakvog zakona. I naravno svima nama je jasno ovdje da taj zakon se mora donijeti na višim nivoima. Ali evo trebamo mi raspravljati na ovu temu, trebamo dati punu podršku i SDA, naravno, daje punu podršku donošenju lex specijalis zakona o porijeklu imovine. Mi smo već naše izjave dali. Ali, gledajte u koju mi sada stvar ovdje ulazimo. Zato postavljam pitanje vezano za ovu diskriminaciju. Ako mi usvojimo ovakvu stvar u prijedlogu zakona u istoj zgradi izabrani zvaničnik na federalnom nivou, pored njega u zgradi zastupnik koji je izabran na kantonalnom nivou. Ovaj treba da prijavi imovinu, ovaj ne treba da prijavi imovinu. Ili imamo vijećnika naprimjer u općinskom vijeću Ilijaš koji ima naknadu od 300 KM. On treba da prijavi imovinu a državni poslanik na državnom nivou koji ima 7000 KM živi u KS, na području KS ne treba to da prijavi. Znači pitanje s aspekta ove diskriminacije da mi se obrazloži evo završavam, u diskusiji ćemo o ovome naravno dalje govoriti.

60

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Kolege sugerišu i vi ste malo otišli, ali evo. Danas smo benevolentni, dobri, dobar duh, sve ide super pa neću da vas unosim nemir. Pitanje ima kolega Zvonko Marić. Malo više danas tolerancije 23. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić Drago mi je da ste izdašni predsjedavajući, hvala vam. Nadam se da ćete biti i u mom slučaju. Jako puno se vodi diskusije i čini mi se da ide ona u smjeru u kakvom bi i trebala da bude, da vidimo kakve su to primjedbe i da napravimo, da vidimo šta zapravo ovaj nacrt. Klub SBB, sigurno će podržati ovaj nacrt i u principu podržavamo sve nacrte zbog činjenice da imamo mogućnosti proceduralne da znatno poboljšamo zakon kroz fazu koja se zove javna rasprava i takođe amandmanska faza. Tako da sasvim sigurno su dobro došle sve ove primjedbe koje smo čuli i sugestije i sasvim sigurno da je to vrlo korisno i nekako danas harmonično djelujemo i opozicija i mi koji smo da tako kažem uvjetno rečeno u poziciji. Ja sam čuo ministricu Brčić da je puno govorila o tome i pominjala je kolizije, a čujem iz prethodne diskusija. Pa je stoga pitam da li je moguće da na neki način se amortizira taj osjećaj kolizija i uskladi se sa tim propisima već postojećim. Jer vama je poznato sasvim sigurno da ukoliko je neko stekao imovinu da mu se ima načina oduzeti ta imovina. Porezna uprava plijeni itd. Znamo puno mehanizama i mogućnosti da se takva imovina uzme. Ali ovo je o porijeklu imovine. Takođe bi volio da čujem ministricu Brčić da nam kaže naravno zbog gledatelja. Mi imamo svoj stav o tome. Da li ovoj Zakon obuhvata ovaj period koji predstoji ili je moguće nešto retroaktivno uraditi na ovom planu, sankcionirati ljude ili će biti po sistemu mnogi će pomisliti a znamo koliko je bilo kriminala i korupcije u stilu generala hrvatske vojske i HVO Ljube Česića Rojsa koji je uzeo, a mnogi su to uzeli kao životni kredo ko je jamio jamio. Znači tek oni koji budu krali pljačkali itd. oni će se naći na udaru sankcija. Ili da mi eventualno pojasne ja ću možda u diskusiji nešto više reći o tome. U principu sve zakone smatram da su neozbiljni kada je raspon kazni ogroman. To je prostor za manipulaciju, i za ostavljanje volje onima koji budu sudili o tome, i zato bi volio da to bude manji raspon ovih kazni koje su predviđene nego što u ovom nacrtu zakonu to jeste i šta ona misli o tome. Hvala vam. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Mariću, niko se više ne javlja za pitanja, Intervenciju ima kolega Aljoša Čampara. Izvolite. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara Zahvaljujem predsjedavajući. Ja mislim da je vrlo nekorektno, ja sam ovde pored trideset i nešto ljudi, pred cijelom vladom, rekao da ja lično podržavam zakon o porijeklu imovine. Svi su čuli to i gledatelji, a vi predsjedavajući, iznosite laži na svom Facebook i objavljujete kako se ja borim protiv ovoga zakona. Stvarno ne mogu. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Udaljit ću vas iz sale Čampara. Tišina, tišina, tišina. Smirite se da vas nešto malo podučim. Poslovnička intervencija. Kolega Čampara udaljit ću vas, još jedna ružna riječ na bilo koga ovdje u sali. Nemojte mi društvene mreže ni dešavanja van Skupštine ni u kom kontekstu spominjati. Niti znate ko piše ni ko uređuje, ni koje aktor. Gospodine Čampara, Gospodine Čampara smirite se malo, jeste zakon, zakon je težak on je dubinski on zalazi u pore svima nama. Nemate razloga biti toliko nekorektni zaista. Tolerišem, jer pravite neku našu tenziju, jer je riječ o meni, da ste bilo kome drugom rekli ovo što ste meni rekli kunem vam se udaljio bi vas sve koji se tako ponašate i koji tako dobacujete i govorite lažete, jer po poslovniku to imam pravo. Apelujem na vas da se uozbiljite da nastavimo tok sjednice. Poslovnička intervencija se odnosni na poslovnik. Prekinuli ste poslovničkom intervencijom normalan tok rasprave. Usmjerite tok rasprave na zakon. Dešavanja u medijima i na društvenim mrežama komentarišite u medijima i na društvenim mrežama. A ja ću vam ovdje lično reći šta o vama

61

mislim i o ovom zakonu, jer na to imam pravo. Kad budem diskutovao, to šta piše na fejsbuk profilima komentarišite na fejsbuk profilima. Za riječ se javio kolega Igor Stojanović, Poslanik /zastupnik Igor Stojanović Hvala predsjedavajući. Ja imam takođe pitanje vezano za ovaj nacrt zakona. Prije svega zahvalio bi se ministrici na komentaru, što je primijetila ovaj diskusije moje i moje kolegice Segmedine Srne Bajramović. Ja istinski mislim da ćemo i ministrica i rad ovih svih zastupnika, dakle Skupštine biti na istom fonu, a to je prije svega u cilju povratka povjerenja građana u političare. Ja nekako vidim kod ministrice Brčić taj karakter da bi ona mogla biti možda čak i presudan faktor da ovo stavimo sve u okvir prava. Nadam se da će tako biti. Moje pitanje odnosi se vezano za nacrt zakona, može biti pomalo laički ali evo konkretno me zanima šta u praksi sutra može značiti ovaj nacrt zakona o prijavljivanju, utvrđivanju porijekla i kontroli imovine ako ga mi donesemo je li na nivou kantona pa uputimo. Evo nekom utvrdimo da ima neku imovinu koju je nelegalno stekao i on je sutra prebaci u neki drugi kanton ili uradi to prije nego što ga mi procesuiramo. Možemo li mi doći u takvu jednu proceduru, šta se može dešavati kako ćemo spriječiti i ovo isto pitanje koje je to sud nadležan kako bi mi to mogli ovaj kontrolisati sa ovog nivoa. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Stojanović. Kolegice Samra Ćosović Hajdarević pitanje ili rasprava. Pitanje. Izvolite. Poslanik/zastupnik Samra Ćosović Hajdarević: Zahvaljujem. Ako može da mi citirate član iz Poslovnika Skupštine koji definiše da nas Vi možete udaljiti odavde. I broj dva ako ste Vi predsjedavajući Skupštine KS i vodite nas ovdje koliko nas ima više od 35, mislim da biste trebali biti autoritet svima nama, a ne pokazivati onako kako ne treba da idemo. Konstantno čitav dan idete u smjeru kontra. Mislim, nije. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolegice Hajdarević, da Vam odgovorim na Vaše pitanje, evo koje je suštinski bitno. Član Poslovnika 92. „Red na sjednicama održava predsjedavajući Skupštine. Za povredu reda na sjednici smatra se nepridržavanje odredbi Poslovnika, nedolično i uvrijedljivo ponašanje prema učesnicima i prisutnima na sjednici. „Zapamtite ovo. Nedolično i uvrijedljivo ponašanje prema učesnicima na sjednici i ometanje normalnog rada na sjednici. Slušajte me dalje. „Za povredu rada na sjednici predsjedavajući može opomenuti poslanika/zastupnika, oduzeti mu riječ, a u koliko ovaj nastavi s povredom reda, može ga udaljiti sa sjednice. “Zagraktali ste, iz prvog reda, lažete, ovakav si onakav si za status koji pišu administratori i znam naravno o čemu govorite, ja vodim sjednicu. Suzdržite se takvih komentara. Nemojte kolegama govoriti da lažu, nemojte govoriti ružne riječi, jer ću Vas jednom opomenuti i lagano drugi put udaljiti sa sjednice. Zato Vas molim i to sam danas više puta napomenuo kako smo lagane, dobre atmosfere, dobrog ritma. Više ste govorili, po minut po dva, nisam pravio nikakve probleme. Citirao sam Vam sad odredbe Poslovnika, molim Vas da ovaj član Poslovnika zapamtite. Mahir Dević rasprava ili pitanje? Ostanite na temi, nemojte skretati s teme. Imamo Zakon o porijeklu imovine nosilaca javnih funkcija. Izvolite Deviću. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Raspravu. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Jesu li završena pitanja, da Vam na pitanja odgovori ministrica i Premijer? Kolegica Admela Hodžić ima riječ, pitanje.

62

Poslanik/zastupnik Admela Hodžić: Zahvaljujem. Evo samo da pitam, pošto nisam baš dobro upućena. Na koji način se odstranjuje sa sjednice, da nam pojasnite, kad ste već u tom. Na koji način se odstranjuje sa sjednice, predsjedavajući. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Odstranjuje se upotrebom legalnih organa Kantona Sarajevo ukoliko je to potrebno. Ukoliko zastupnik sam ne ispoštuje odredbu Poslovnika i ne napusti sjednicu. Sigurno se tako primjenjuje. Evo da Vam to kažem. Tako se to primjenjuje. Zastupnik koji bude udaljen sa sjednice, ne može ostati na sjednici. Poslanik/zastupnik Admela Hodžić: Samo još jedno pitanje, molim Vas. Evo vezano za ovu temu, da li je ovim nacrtom zakona predviđeno, kada se utvrdi, evo aktuelna tema za ove nelegalno stečene diplome i visoka zvanja, da li je predviđeno da ako se utvrdi da je neko nelegalno stekao diplomu, stručnu spremu visokog obrazovanja, i cijelo vrijeme je koristio viši koeficijent, dobio radno mjesto po tom osnovu da mu se ta ista imovina obračuna, plaća obračuna, vrati u Budžet i obračuna zakonska kazna i kamata, da li je to predviđeno ovin Nacrtom Zakona? Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Ministrice, Premijeru ko odgovara od Vas dvoje prvi ? Nikšić jel imate pitanje? Kolega Nikšić još jedno pitanje ? Poslanik /zastupnik Damir Nikšić: Još jedno brzo pitanje bilo ministrici ili Premijeru. Da li ima korupcije u Kantonu Sarajevo ?Eto to je sve. Premijer Edin Forto: Ja ću odgovoriti na neka pitanja šire prirode, od koje su neki od zastupnika stvarno odlično postavili. Većinu ovih tehničkih pitanja, vezano za pozivanje na pravni osnovi itd to će ministrica objasniti. Postoji jedna konceptualna zabuna oko ovog zakona. Nije i mislim da su i zastupnici Čampara i Dević išli u ovom pravcu. Slijedeća je zabuna, nije ovaj zakon, zakon da se utvrdi ko je šta nelegalno stekao. To nije ovaj zakon. Zakon o porijeklu imovine je zakon o kojem ste vi govorili i vi ste kroz raspravu potpuno odveli u drugom pravcu. Nije to ovaj zakon. Ovaj zakon je preventivno zakon da mi koji stupamo u javnu službu i stupamo na funkcije gdje smo izabrani, dobrovoljno dajemo uvid u našu imovinu koja se skenira u tom trenutku, i od tog trenutka nadalje se prati i onda, ovo je znači prevencija korupcije. Ovo je zakon koji prevenira korupciju. Nećemo mi formirati istrage za prošlosti šta se desilo. To je znači potpuno jasno, a ja sam iz vaših pitanja shvatio da ste vi išli u tom pravcu da bi podržali takav zakon koji upravo to radi. Koliko ja znam to nije, ovo nije takav zakon. Ovo je zakon koji ide u prevenciju koruptivnog ponašanja. Prevencija. Mi kad uđemo, kad nas izaberu pokažemo šta imamo i onda znamo šta se prati, i onda kad nam istekne mandat to se dvoje uporedi i to je to. Uporedi se s primanjima i to je to Vrlo jednostavno. Znači konceptualno da bi građanima bilo jasnije. Da odgovorim kratko gospodinu Nikšiću. Imali smo u trenutku kada je bio ekspoze ovdje, kada je ova Vlada potvrđena korupcija se mjeri percepcijom javnosti. Postoje naravno djela koja se dokažu na sudu. Tužilaštvo, sud, cijeli proces. Dokaže se da je neko nešto ukrao ili postupio korumptivno. Ali korupcija se mjeri percepcijom javnosti, a sve, sva istraživanja pokazuju da naša javnost misli da je naše društvo korumpirano, pogotovo u oblastima politike, obrazovanja, zdravstva. Hvala.

63

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala Premijeru. Ministrice imate li Vi odgovore na neka pitanja, ili je ovo dovoljno ?Nemate pravo na repliku. Nemate. Imate samo na pitanjima i inicijativama. Kroz diskusiju možete reći sve što mislite. Ministrica Lejla Brčić, izvolite. Ministrica pravde i uprave Lejla Brčić: Ja sam se trudila da pribilježim sva postavljena pitanja, ako slučajno na neko pitanje propustim odgovoriti molila bih uvažene zastupnike slobodno da me podsjete. Ili ako neko pitanje nisam dobro razumjela. Prije svega, ja mogu reći da sam nakon ovih postavljenih pitanja presretna, jer smo mi praktično ušli već u javnu raspravu o Nacrtu ovog zakona. Po sadržini pitanja ušli smo u javnu raspravu i vidim da ćemo imati kvalitetne komentare. Prije svega zahvalila bih zastupniku Čampari, obzirom da zaista se vidi da poznaje ovu materiju i vrlo kvalitetna pitanja su postavljena. Na sva pitanja neću dati suštinske odgovore iz prostog razloga što su postavljena o sadržaju zakona koji treba da bude predmetom javne rasprave. Pozivam da sve ovo što ste dostavili, i kažete da već imate nek prijedloge rješenja da dostavite prema Ministarstvu pravde. Već sam u uvodnom izlaganju istakla da smo vrlo spremni da organizujemo i javne rasprave. Da krenem sa odgovorima na pitanja. Prvo pitanje, barem kod mene je tako evidentirano. Da li se prilikom izrade nacrta, da li su se vršile konsultacije sa višim nivoima vlasti ? Nisu se prilikom izrade nacrta vršile konsultacije sa višim nivoima vlasti, upravo iz razloga što je planirano održavanje okruglih stolova sa svim zainteresovanim subjektima, i naravno sam višim nivoima vlasti. Vidjeli ste tamo u prelaznim odredbama to nalaže i zakon o agenciji za prevenciju i borbu protiv korupcije, saradnju svih tijela i koordinaciju ovih tijela koji su na nižim nivoima. Na Federalnom i na Kantonalnim nivoima, i na nivou Brčko distrikta, tako da smo mi tu obavezu koordinacije i saradnje s njima svakako uvrstili u ovaj nacrt zakona, a i sve druge, spomenuli ste i Federalno Ministarstvo pravde i Državno Ministarstvo pravde, VSTV i sve ostale institucije. Svi će naravno biti uključeni i konsultovani. Slijedeće pitanje koje ja imam evidentirano je mišljenje Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva pravde odnosno mog prethodnika na ovoj poziciji. Po pitanju mišljenja Ureda za zakonodavstvo, ja sam se već otprilike i u uvodnom izlaganju očitovala. Ono što je bila suštinska primjedba u tom periodu od strane ovog Ureda na ovaj zakon, je činjenica da cijene i ja podržavam to mišljenje da bi nam ovakav propis trebao na državnom nivou. U ovom novom mišljenju Ured za zakonodavstvo je ponovio da se žaljenjem konstatuje što, da nemamo takav zakon na državnom nivou, ali podržava Kantonalnu vlast i izvršnu i zakonodavnu da krene u proceduru i tako da primjer prema svim ostalima. Što se tiče mišljenja Ministarstva pravde, generalno po pitanju, ne sukoba interesa nego diskriminacije, kršenja Zakona o diskriminaciji, ja također podržavam rad i imam visoko mišljenje o mom prethodniku gospodinu Mario Nenadiću koji je vrhunski i stručnjak i pravnik i jako dobar ministar je bio. Jedan od pa neću reći rijetkih, ali nisu baš svi tako dobro rukovodili svoje resore kako je to on radio. Ono što je princip, ključni, u svim zakonima koji se tiču imenovanih lica izabranih lica je da se privatni interesi stavlja iznad javnog interesa. Ne može se na nas, ja sad nema ispred sebe Evropsku konvenciju o ljudskim pravima ali i u kontekstu smjene i prava na, ostvarivanja prava pred redovnim sudovima u slučaju razrješenja, nisu garantovana ta prava imenovanim dužnosnicima na način kako su garantovana običnim građanima. Onog momenta kad preuzmemo javnu funkciju, mi svoju privatnost ostavljamo po strani i javni interes stavljamo iznad privatnog interesa. Pitanje diskriminacije, ja sam to rekla i u uvodnom izlaganju, moglo bi se na isti način tretirati i po pitanju ovog predhodnog zakona, jer su neki sada imenovana, izabrana lica stavljena u nepovoljniji, odnosno u drugačiji položaj u odnosu na druge. Ja ne bih rekla nepovoljniji, ovo treba biti odraz naše političke volje, i izvršne i zakonodavne vlasti da smo spremni da se

64

transparentno otvorimo prema javnosti. Danas je bilo pitanje gospodina Marića vezano za postupanje javnih institucija i ne odgovaranje na zastupnička pitanja, pa sam spomenula pripremu Uredbe o javnosti rada kojim podižemo, kojim ćemo ukoliko Vlada naravno usvoji tu Uredbu, se truditi da podignemo transparentnost rada institucija koje su potpuno zatvorene i apsolutno nemamo uvida u njihov rad, međutim da bi tražili od nekog drugog, mi prvi treba svojim primjerom da pokažemo da smo spremni. Što se tiče pitanja prijavljivanja poklona i dara i eventualne kolizije sa Zakonom o sukobu interesa i kolizije sa Izbornim zakonom po pitanju toga šta se od imovine prijavljuje, ja moram napomenuti da sa trenutno važećim propisom Odredbe o poklonu koje su predviđene u ovom Nacrtu zakona koji vam je predložen su potpuno usaglašene i evo pozivam sve da izvršite poređenje i da vidimo eventualno ako nešto nije, ali ja 99% tvrdim da je sve usaglašeno. Po pitanju eventualnog zakona koji je u proceduri donošenja, zaista je neozbiljno se sada očitovati i unaprijed govoriti o nečemu što će biti ili neće biti usaglašeno, posebno ako je i taj zakon tek u formi nacrta pa može pretrpjeti izmjene. Po pitanju prijava koje se podnose, ponavljam ovo je Nacrt zakona, nije sporno da se neke odredbe izmjene i eventualno usaglase. Isti odgovor je za ovo pitanje o podacima, sa podacima o finansijskim transakcijama od strane banaka. Po pitanju konsultacija sa Transparent Internationalom određene informacije s njihove strane su već danas došle čak i određene inicijative da se obrate, danas, Skupštini, i da kažu da podržavaju inicijativu za donošenje zakona. Ja koliko sam razumjela oni nisu bili upućeni da je predviđena javna rasprava i to javna rasprava u trajanju od 60 dana, tako da i sami znate da su oni tamo u svom, barem onom obavješenju prema javnosti, koje su poslali, su rekli da u konačnici podržavaju jednu ovakvu inicijativu, ali da treba jedna šira rasprava i ova Vlada je opredjeljenja da treba šira javna rasprava. Mi smo vrlo svjesni koliko je važan ovaj zakon. Postavili ste pitanje porijekla i kažete da nam treba Zakon o porijeklu a ne o prijavljivanju i kako će se uopće dokazivati porijeklo, jer kažete da ovim zakonom nije obrađeno porijeklo. Ja ne mislim baš da je to upotpunosti tačno obzirom da ćemo svi mi, na koje će se odnositi ovaj zakon prilikom popunjavanja prijava morati navoditi i izvore svojih prihoda. Izvor prihoda je upravo porijeklo nečega što imamo ili nemamo. Ono što je Premijer u svom izlaganju djelom rekao, a što ja također osjećam potrebu da ponovim ovoj Skupštini. Obaveze i po Međunarodnim konvencijama i po državnoj strategiji i principima koje zagovara Zakon o agenciji za prevenciju i borbu protiv korupcije negdje sam to i zapisala predhodno, je da se, samo momenat da nađem, jako mi je bitno to. Da se smanji broj prilika i doprinese otkrivanju korumptivnih djela. Šteta koja je već nastala krivičnim djelima pojedinaca je šteta koja je nastala. Naravno da treba procesuirati, naravno da treba oduzeti tu imovinu i postoje institucije koje će se baviti. Nijedna od ovih odredbi, ako pažljivo pročitate ne ide u prilog tome da će bilo ko vršiti istrage koje su u nadležnosti tužilaštava i policijskih organa. Ne pada nam ni na kraj pameti da ulazimo u njihove nadležnosti. Ono što, spomenuli ste osnov sumnje. Osnov sumnje će postojati tamo gdje dobijemo informaciju, gdje se dođe do informacije, nemojte zaboraviti da će biti ovdje sad i veliki broj anonimnih prijava zainteresovanih lica. Svi mi imamo svoje poznanike, svi imamo članove porodice koji su blagonakloni ili nisu blagonakloni, koji će ustvari biti korektivni faktor u provođenju ovog zakona i koji će pratiti jesmo li mi sve prijavili ili nismo, i dojavljivati uredu koji će vršiti prikupljanje tih podataka. Svugdje gdje bude postojala sumnja da nešto nije prijavljeno, da eventualno neko, da prihodi ne prate ono što imenovano ili izabrano lice ima, podnosit će se presjek saznanja. To se ne mora čak ni zvati krivičnom prijavom. Presjek saznanja prema nadležnom tužilaštvu je, ponavljam, ovakvi propisi trebaju biti preventivnog karaktera da pomognu u otkrivanju prije nego što nastupe štetne posljedice. Postavljeno je ponovo pitanje Ustavnog i pravnog osnova. Ja mislim da am to već i obrazložila. Ponavljam, konvencija, nadovezat ću se sad odmah na pitanje, ja se sad ne mogu sjetiti jedna od zastupnica je postavila pitanje i pozvala se na preporuke. Ono o čemu sam ja pričala je konvencija Una protiv korupcije, koju je BiH ratificirala 2005 objavljene u Službenom glasniku BiH 2006godine, i od tada se primjenjuje na teritoriji. Konvencija, naravno ne može niko ulaziti u domaće zakonodavstvo, različite države su različito, imaju različito unutrašnje uređenje.

65

Tamo se kaže, države ugovornice prema unutrašnjem uređenju. Ono što je naše unutrašnje uređenje su podijeljene nadležnosti države, Federacije, kantona i Brčko distrikta i dalje kao što sam, ponavljam ponovo rekla, i već je dosta kasno pa i malo mozak blokira. Već sam spomenula da i Zakon o agenciji za prevenciju i borbu protiv korupcije je upravo pravni osnov koji nalaže formiranje tijela koja se bave pitanjem borbe protiv korupcije, koja provode politiku za borbu protiv korupcije, koja su dužna da vladama predlažu strategije na nivoima vlasti, u našem slučaju na Kantonalnom nivou za borbu protiv korupcije. Pitali ste me i vezano za naslanjanje na odredbe ZKP-a, mislim da je moj prethodni odgovor upravo u kontekstu tog pitanja. Mi ne ulazimo u nadležnosti istražnih organa, niti smijemo ovim ili bilo kojim drugim propisom ulaziti u nadležnosti, niti tužilaštva niti policije niti sudstva, tako da oni imaju propise po kojima će postupiti, i po kojima će provoditi istražne postupke. Postavili ste pitanje, šta ako neki od Kantona donese drugačiji propis? Mislim da je ovo pitanje hipotetičkog karaktera u kojem je u ovom momentu nemoguće odgovoriti. Mi ne možemo predviđati šta će neko uraditi. Neki od kantona može donijeti odluku da pored plata profesionalni zastupnici imaju paušal od 5000KM što bi bilo vrlo negativno, ali se suštinski može desiti. Tako da ja zaista ne bih se upuštala u rasprave šta bi bilo kad bi bilo. Propisivanje kazne za davanje lažnih podataka. U javnosti je također ovo pitanje je bilo problematično, doduše iz druge perspektive, ne iz ove perspektive u kojoj je ovdje u Skupštini postavljeno. U javnosti je problematizirano, kako će se preventivno djelovati na nekoga ako je kazna za neprijavljivanje imovine 20 000, a on je pokrao milione. Svako će pristati na to. Ovo su prekršajne sankcije za proceduralne propuste. Proceduralni propust je ako u roku od 30 dana od imenovanja ne podnesemo prijavu proceduralni propust je ako do 31. januara svake godine ne podnesemo prijavu o imovini. Ako su te prijave nepotpune, a ne otklonimo nedostatke na koje ukaže institucija koja će se baviti provođenjem zakona. Ono što sam zaboravila spomenuti u uvodnom izlaganju, a također je problematizirano bilo je i pitanje neovisnosti s jedne strane ureda, s druge strane posebno Skupštinske komisije. Ako pogledate državnu strategiju za borbu protiv korupcije, Međunarodne standarde i preporuke institucija koje se bave ovim pitanjem, svugdje ćete naći odgovor da zakonodavna tijela putem svojih komisija su vršioci nadzora nad provedbom zakona, pa tako i iznad ovog zakona. Ono što smo mi pokušali da unaprijedimo, da podignemo jednu ljestvicu više, možda i neko ima bolje rješenje i ponavljam vrlo smo spremni da prihvatimo i takva rješenja. Tamo smo predvidjeli da pored predstavnika klubova političkih stranaka u toj nezavisnoj komisiji budu i predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora iz reda organizacija koje se upravo bave pitanjima borbe protiv korupcije, tako da eto po logici stvari tu nam se nameće da ćemo vjerovatno imati predstavnika Transparencya i drago mi je zbog toga, i upravo te ličnosti koje budu izvan politike će biti ključni korektivni faktor provedbe ovog zakona. I čini mi se uvaženi zastupniče da je ostalo još pitanje, da se zakon zove drugačije. Da utvrđuje pitanje porijekla imovine a ne ovako kako je predviđeno. Ja bih rekla da je to još jedno od pitanja za javnu raspravu, za uključivanje prijedloga u okviru javne rasprave i kažem ponovo vrlo sam spremna. Možemo održati i neposredne sastanke i raspraviti sva pitanja. I ponovo veliko vam hvala, jer ste dali vrlo konstruktivne komentare. Zastupnici Tokić Bišćević već sam odgovorila na ovo pitanje. Nije ključna osnova za donošenje zakona preporuke GRECOa, nego odredbe konvencije UN-a protiv korupcije ratifikovane u BiH. Dalje pitanje, Nacrt zakona u koliziji sa Zakonom o sukobu interesa, ja sam već odgovorila federalni. Između ostalog i preporuke GRECOa, međutim ključni osnovi ne mogu biti preporuke GRECOa koje je tijelo na nivou Evrope osnovano za pitanje borbe protiv korupcije, ali ne mogu biti iznad Međunarodne konvencije koja ima veću snagu primjene i nad domaćim zakonodavstvom. Znači ono što smo ratifikovali od Međunarodnih sporazuma u obavezi smo primjenjivati sa većom snagom nego što su naši domaći zakoni. Postavljeno je pitanje od strane i zastupnice Tokić Bišćević i ne znam još od nekog od zastupnika koji su kasnije diskutovali. Koji je sud, mislim od zastupnika Stojanovića. Koji je sud nadležan za provođenje zakona? Što se tiče provođenja prekršajnih odredbi to će biti Opštinski sud, što se tiče, mislim da ste Vi zastupniče Čampara i pitali ko će biti nadležan za podnošenje prekršajnih prijava. Zakonom je

66

predviđeno da komisija upućuje institucijama u kojima su imenovani i izabrani dužnosnici da upućuje preporuke za podnošenje prekršajnih odredbi, a da su onda te institucije obavezi da podnesu prekršajne, ali evo i ovo podliježe mogućnosti korekcija ako mislite da postoji neko bolje pravno rješenje. Zastupnik Dević je postavio pitanje Zakona o zabrani diskriminacije i šta se desilo u odnosu na mišljenje Ministarstva pravde iz 2016, i evo ovog sada ? Ja mislim da sam veći odgovorila na to pitanje. Zastupnik Marić je postavio pitanje retroaktivne primjene i mogućnost amortizacije i usklađivanja sa postojećim propisima. Ja ponavljam da smo mi prilikom izrade ovog nacrta u mjeri u kojoj je to bilo moguće vodili računa da ovaj propis bude usklađen sa postojećim zakonodavstvom. Ono što moram istaknuti. Prioritet trenutne Vlade je da se ovaj propis što prije usvoji, i ja apsolutno stojim iza tog prioriteta. Da bi omogućili što kvalitetniju javnu raspravu, mi smo išli prije, i možda i sa nešto manje kvalitetnim tekstom nacrta, ali da bi omogućili što širu javnu raspravu i uključivanje zainteresovane javnosti i dobili kvalitetnija zakonska rješenja. Tako da i po pitanju amortiziranja i usklađivanja sa postojećim propisima bilo koje pitanje koje se javi da nije usklađeno, naravno da ćemo izvršiti korekcije. Što se tiče retroaktivne primjene, nažalost ne može ići retroaktivna primjena propisa. Retroaktivnost će biti samo u smislu da mi koji smo zatečeni na funkcijama, nećemo čekati 31. januar da podnesemo te prijave, nego ćemo biti u obavezi odmah postupanju zakona, da podnesemo te inicijalne prijave, a onda nakon toga prema ovim odredbama kako je to i definisano nacrtom. Odnosno kako će kasnije biti definisano prijedlogom zakona. Nisam baš najbolje razumjela pitanje zastupnice Hodžić po pitanju nelegalno stečenih diploma, ali podržavam inicijativu koja je danas donesena, da se donese zakon ili druga vrsta propisa kojom će se definisati ispitivanje nelegalno stečenih diploma. I u koliko nije u koliziji sa drugim propisima, tim propisom može biti obuhvaćeno i ovo pitanje. Nije apsolutno sporno. Mislim da je zastupniku Nikšiću, Premijer odgovorio na pitanje da li ima korupcije u Kantonu Sarajevo. Ja bih dodala samo nažalost, da u BiH i na području regije u kojoj živimo sve prisutna je korupcija i to je jedan od najvećih problema sa kojima se susrećemo, i na sve moguće načine smatram da moramo pristupiti i biti politički odgovorni i na uštrb nekih svojih ličnih prava da povratimo povjerenje građana i da pokažemo da smo spremni da vodimo drugačiju politiku. Hvala lijepa. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem ministrice. Idemo sad u raspravu. Prvi se javio kolega Aljoša Čampara. Izvolite Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Prije svega zahvaljujem ministrice. Na nekim stvarima imam osjećaj da smo se usaglasili i da se slažemo, i da se otprilike razumijemo, što mi je drago, ali mi je isto tako drago da će trajati javna rasprava. Ima puno ovdje stvari koje su nedorečene, koje nisu uopšte jasne, i koje ne trebaju biti u ovome zakonu. Premijeru, ja mogu shvatiti da Vi niste pravnik, zato Vam odmah opraštam ove stvari koje se tiču prava. Vi ste sad izjavili i ja sam malo zbunjen Da ovo nije Zakon o porijeklu imovine. A u samom naslovu zakona stoji Zakon o prijavljivanju, utvrđivanju porijekla i kontrole imovine. Dakle, ili naslov trebamo promijeniti ili ste Vi nešto fulili. Tako da. Druga stvar, Vi kažete da je ovaj zakon preventivnog karaktera i da je ovaj zakon o prevenciji. Ja ću Vas sada podsjetiti na Zakon o agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije(„ Službeni glasnik BH „ 103/09 i 58/13). Dakle, već ga imamo na državnom nivou. I nije to problem. Vidite o čemu se radi. Radi se o tome da apsolutno mi nemamo potrebe ovdje u Skupštini Kantona unositi ministrice, evo da me malo pratite. Dakle nemamo potrebe unositi u ovaj zakon odredbe koje već postoje u Izbornom zakonu, jer mi smo svi ovdje koji smo došli poslanici, mi smo prijavili svoju imovinu u CIK-u. Jel tako?Ne vidim sad razloga zašto je ponovo trebamo ovdje prijavljivati, kad ona već postoji. Evo recimo i možemo. Nije problem. Apsolutno nije problem, ali je višak. Molim?Ovaj, tako da jednostavno ja tu ne vidim razloga zašto bi to radili. Druga stvar. Neke odredbe koje se tiču Zakona o sukobu interesa, Vi ste rekli za govornicom da se i što je tačno, da niži organi moraju uskladiti svoje propise sa višim organima. Sa višim nivoom vlasti. I to

67

je tako. Dakle ne možete Vi ovdje propisati, drukčije mi zajedno ne možemo propisati što je u suprotnosti sa odlukama višeg organa. Isto kao što uredba mora biti u skladu sa zakonom. Zato što zakon nalaže da se donese, ovaj, uredba. Ali molim vas, šta nama treba ovdje ? Šta građanima treba? Šta građani od nas očekuju ?Očekuju sredinu ovoga naslova. Utvrđivanje porijekla. Zakon o porijeklu imovine. To je najvažnije. Nemojte sada da idemo u situaciju ko je jamio jamio. Kao što kolega Zvonko Marić maloprije reče. Pa da se ovaj zakon onda ne odnosi na one koji su prije nas bili. Šta ćemo s onim koji su ukrali, pokrali, koji su postali tajkuni ? Šta ćemo s njima? Nema zastave. Ima apsolutna i relativna prema Krivičnom zakonu i Zakonu o krivičnom postupku jel tako, ministrice?Dakle, ne mogu se oni izvući. Ne mogu se. Naravno. Ali ne mogu se oni izvući, ovaj iz toga. Dakle, osnovna stvar je, evo to vam je i Transparent Internacional napisao ovdje, evo sada ja mogu uzeti ovo sve da pročitam, ali bi vam uzeo puno vremena. Dakle, apsolutno nam treba Zakon o porijeklu imovine, kako je ovdje, stoji. Ja vjerujem da će ovaj zakon u svom naslovu doživjeti promjenu. Možda ga jednostavno bolje odrediti sam naslov zakona imajući u vidu i da će se možda u međuvremenu donijeti još neki zakon. Ali ovaj, Izborni zakon prepisivati u ovaj zakon, mislim da nema potrebe. Može, ali nema potrebe. Samo opterećujemo zakon. Mislim da ovdje trebamo najviše razraditi model utvrđivanja porijekla imovine. Znate ministrice, o čemu se radi. Dakle, radi se o slijedećoj stvari. Ako neko, evo sada kako stoje stvari, prema ovome zakonu. Ako neko prijavi neku imovinu i kaže prijavio dvije kuće a ima tri, jednu zaboravio, pa ga vi kao eto upozorite da prijavi još jednu ili ako ne prijavi on će se kazniti novčanom kaznom. Kod utvrđivanja porijekla imovine je vrlo jasno šta treba uraditi. Dakle treba uraditi slijedeću stvar. Da vidimo koliko je ko zarađivao, koliko je ko imao prihoda i šta ima od imovine. Ako postoji nesrazmjer te imovine i zarade, dakle i mi smo tu u problemu. Onda, taj Zakon o porijeklu imovine stupa na snagu, ali koji mora biti, to ćemo naravno u javnoj raspravi i predložiti itd. Koji mora biti naslonjen na organe gonjenja koji će raditi na osnovu Zakona o krivičnom postupku i na osnovu Krivičnog zakona. Ured ne može raspravljati da li postoji osnov sumnje. Zna se kako ide procedura prema Zakonu o krivičnom postupku. Ko to radi, ko otvara istragu, kad otvara istragu itd. Ured ima isto pravo kao i svaki građanin u ovoj zemlji ukoliko ima neka saznanja da je počinjeno krivično djelo da prijavi to krivično djelo nadležnim organima. I ja i vi, to nam je obaveza apsolutno sviju. Tako da ja vam se apsolutno stavljam na raspolaganje i kada bude javna rasprava pokušat ću dostaviti sve ove podatke koje imam i koje bi bilo dobro da ih unesemo u sam zakon, ali jako će bitno biti da jednostavno u samom zakonu tačno i precizno odredimo i nadležnosti ovoga zakona na koga se ovaj odnose i kako da zakon bude provodiv u proceduri i u praksi. To je osnovna stvar. Ovako kako sada neke odredbe u ovome nacrtu zakona stoje on bi potpuno bio neprovodiv. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujemo se kolega Čampara. Kolegica Bišćević Tokić. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić: Evo hvala predsjedavajući. Ja bih se prije svega ministrici, uvaženoj zahvalila što je pohvalila naše sugestije na ovaj zakon, jer očito samo ona ima dobre namjere prema kritikama. Slažem se sa mišljenjem Ureda za zakonodavstvo KS da se u principu problematika treba urediti zakonom na nivou države BiH i to je bilo mišljenje Ureda, da to uopće ne podcjenimo. Međutim ta oblast nije regulisana da kažem izuzev Izbornog zakona tačnije člana 15, 7. i 15, 8., odnosno ono što smo mi kao zastupnici već uradili. Mi smo svoje mandate ovdje dali na raspolaganje, jel tako CIK u, a ne Skupštini KS i prijavili smo već svoju imovinu putem prijava koju je dostavio CIK. Međutim ne mogu da ne osvrnem na što sam i pitala uvaženu ministricu, na Zakon o sukobu interesa koji je definitivno u koliziji sa ovim zakonom koji nudi ova Vlada. Prije svega da kažem da su odredbe u ovom Nacrtu zakona koje su definisane i koje smo imali u materijalu ispred sebe, da tako kažem. Regulisana su pitanja koja se odnose na članove porodice, finansijske izvještaje, poklone, protokolarne poklone, provođenje zakona predmet su ovoga Nacrta zakona a već ih tretira Zakon o sukobu interesa institucija

68

BiH. Napominjem da je čl. 22 Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH propisano da će entiteti i Distrikt Brčko donijeti svoje zakonu u roku od 60 dana od dana stupanja ovog zakona na snagu. Evo za zastupnike koje nisu upućeni taj zakon je izašao 2013 godine i čl. 22 kaže: „ Do donošenja zakona u oblasti sukoba interesa na entitetima i na nivou Distrikta Brčko moraju se primjenjivati odredbe utvrđene ovim zakonom „. Znači čl. 22 je jako decidan i jasan. Odredbe zakona i stava 1 ne smiju biti u suprotnosti sa ovim zakonom. S obzirom da se Zakon o sukobu interesa uređuju pitanja koja su i predmet našeg Nacrta zakona, a već sam rekla koji su, mora se izvršiti usklađivanje ta dva zakona. Zato sam pitala uvaženu ministricu da li je kolizija između dva zakona. Jeste. Znači Zakon o sukobu interes tačno i precizno čl. 22 kaže da ne mogu biti entitetski dijelovi skroz drugačiji. Kanton uopšte vjerujte niko i ne tretira niti spominje. Zatim čl. 12 „Nosioci izvršnih funkcija i savjetnici dostavljaju redovne finansijske izvještaje kako je predviđeno zakonom i pravilima i propisima komisiji za odlučivanje o sukobu interesa“. U vašem Nacrtu zakona mi to dostavljamo uredu. Znači to je također nešto što je suprotnost sa odredbom nacrta zakona, kojim je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvaliteta KS nadležan za prikupljanje, kontrolisanje i obradu podataka u registru kada je Zakonom o sukobu interesa ista ta nadležnost data u komisiji na odlučivanje. Također čl. 21 Zakona o sukobu interesa utvrđeno je postupak za primjenu sankcija, što isto nije usklađeno s ovim nacrtom zakona, u vezi je s kršenjem ovog zakona, mora se pokrenuti u roku od 4 godine od utvrđivanja navodnog kršenja zakona. A ovim Nacrtom zakona zastara je 5 godina. Znači i čl. 21 nije usklađen sa Zakonom o sukobu interesa. Zašto sam pitala ministricu vezano za GRECO preporuke. Znači slažem se da je ministrica u svojoj raspravi nije spomenula GRECO preporuke, međutim, nažalost javnost i građani ovog Kantona treba da znaju da je u suštini to jedini razlog u obrazloženju ovog materijala koji je nama ponudila Vlada KS, odnosno preporuke GRECa. Nažalost, nema uopšte kao što je ministrica rekla skroz drugog obrazloženja da je to u svrhu građana, da mi ovdje služimo građanima, i da mi moramo njima sve račune stavimo odakle nam porijeklo imovine finansijska sredstva pokloni i sve ostalo što tretirate ovim Nacrtom zakona. Ja to nisam mogla u materijalu koji je Vlada pripremila da pročitam. Samo sam pročitala da je to zbog GREK-o preporuka ja to mogu ovaj i dati evo da svi pročitaju ako nisu. Međutim, onda je mene zainteresovalo šta je u suštini to što je GREC-o ovaj preporučio za donošenje ovakvog Nacrta zakona na nivou Kantona. Pa evo ja ću bit ću toliko slobodna da pročitam da je u suštini četvrti krug evaulacije GREC-a da se usklade propisi o sukobu interesa na cijeloj teritoriji države. To je stav 4. na koji se i vaše mišljenje pravno počiva. I da se istovremeno pozivaju parlamenti RS, FBiH i Brčkog Distrikta da poduzmu aktivnosti u skladu sa preporukama GREC-a košto su u izvještaju. Znači, ničim ni jednom stavkom GREC-O nije proporučio da to radi Nacrt zakona Kanton. Spomenuo je uvaženi ministar Čampara već za ovaj zastupnik Čampara, spomenuo je diskriminirajuću odredbu koju je i u prošlom sazivu uvaženi ministar Nenadić rekao. Da bi mi stvarno bili u diskriminatorskom položaju na osnovu druge kantone. Pa ću ja upozoriti ovu Vladu da čl. 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama kao i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije, ovom ovakvom odlukom za donošenje zakona zastupnike i ne samo zastupnike nego sve koje tretiraju ovim zakonom bi doveli u diskriminatorski položaj. Znači, takođe imate konvenciju GREC-a preporuke i za Evropsku konvenciju da ne možete raditi ovo što radite ako nije uslađeno na svim nivoima države. Pitala sam ministra finansija, rekao je da, nije mi ni odgovorio da tako kažem. Vrlo mudro i stručno je u svom mišljenju koje smo dobili u materijalu rekao da Nacrt zakona neće iziskivati troškove. Ja se slažem da Nacrt zakona neće, ali u 2018. u Uredu za korupciju je bilo četiri osobe. Vi u 2019. u budžetu stavljate još novi (28:42 12. dio)to je itekako uvaženi ministre istiskivanja sredstava za ovaj (28:45 12. dio )diskusiju. Od mene toliko i smatram da stvarno Nacrt zakona mora dobro ići u javnu raspravu, dobro materijala da se iščita jer definitivno ako se pozivate, jer definitivno ako se pozivate na GREC-o preporuke one nisu do entiteta i Distrikta Brčko. Tako da moj je prijedlog da se stvarno sačeka Federacija i da se onda i kantoni svi redom usklade i da ne budemo samo mi u takvom

69

položaju da mi prijavljujemo. A što kaže ovaj zastupnik Čampara, da neko drugi u drugim kantonima to ne prijavljuje. Eto hvala od mene za sad toliko. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujemo. Zastupnik Mahir Dević, izvolite kolega. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Zahvaljujem, naravno nisam ministrice vas čuo da ste mi odgovorili (29:35 12. dio) Propisuje ustav Federacije. Ali dobro nije ni važno. Ja razumijem naravno da ste vi imali jako ovaj malo vremena da pregledate ovo pročitate, pripremite itd. Pravnik, ja nisam pravnik po struci, ali evo pripremam se za sjednicu, nešto i pročitam itd. itd. Vjerujte da ovaj kada sam ovo pročitao što kažemo na prvu, zaista nisam mogao vjerovati da neko može u naslov staviti Zakon o prijavljivanju koji je razrađen na temu ovom zakonu, način na koji se prijavljuje imovina itd. itd. O utvrđivanju porijekla tamo samo kaže u jednoj rečenici da ured utvrđuje osnov sumnje za pokretanje nečega, što je potpuno u suprotnosti naravno sa svim procedurama o kojima je govorio kolega Čampara. Onda smo rekli i kontroli imovine izabranih imenovanih dužnosnika ni na koji način neka kontrola nije propisana ovdje ovim članovima Zakona. A takođe niz je odredbi u Zakonu koji su u potpunoj koliziji sa aktualno važećim propisima. Na primjer, Izborni zakon BiH je definisao da svi izabrani zastupnici, prijave svoju imovinu u roku k30 dana. I tamo čak ima propisana novčana kazna. Ta novčana kazna sigurno nije 10000 KM. Prema tome nema teorijski šansi da je ustavno da mi ovdje za istu stvar koju je propisao Izborni zakon kažemo ako nije neko prijavio imovinu svoju da ga kaznimo sa 10000KM. Što mora biti, ne znam tačno kako je u Izbornom zakonu ali tu vrstu priče, ovaj provjerite. U članu 3. proći ću kroz neke članove samo da objasnim evo možete ovo shvatiti kao dobru sugestiju da na neki način uzmete kao javnu raspravu pazite. U članu 3. vi definišite direktore, članove upravnih nadzornih odbora predsjednike skupština, nosiocima izvršnih funkcija a na tačci dnevnog reda danas koju smo usvojili nosioci izvršni funkcija su premijer, vlada, ministri itd. itd. Znači jedna nevjerovatna stvar, ja ne mogu da vjerujem da ovo niste pročitali i pogledali o čemu se tu radi. Onda smo kazali tamo da u članu 5. Ured u ovom slučaju Ured za borbu protiv korupcije odnosno Ured za kvalitet koji je prerasto u za borbu protiv korupcije koji je apsolutno političko tijelo ako naš kolega sjedi u tom uredu to je političko tijelo. Koje je potpuno ovisno o političkoj volji. E sada ako mi imamo ovdje, ako je nama cilj da napravimo neka politička tjela koja (2:26-13 dio)Sumnjam. Nevjerujem da je to namjera ni premijera ni Vlade. Čuo sam da je rekao da ovo treba da bude preventivni zakon. A onda on treba da nosi naslov Zakon o prevenciji korupcije i prijavljivanju imovine izabranih zvaničnika i da bude u saglasnosti sa svim. Ako idete u Zakon o porijeklu imovine to znate i sami ministrice da to ovdje ne možete riješiti. A o ovom dokazivanju kroz sudske procese, ko koga kažnjava da ne zamajavamo javnost ovdje, jer ovdje se je slika u KS stvorila, kao da sada nema, oni su tamo neki lopovi iz SDA, oni su protiv ovoga itd. itd. Nije većina suština, prema tome ono što se kaže, gdje struka treba da razumije te stvari uvažiti. Znači ponavljam još jednom nije većina suština stvari. Suština stvari je znanje, zakoni itd. itd. Naravno mi ćemo za ovu glasati to nije sporno. U članu 5 ste rekli da informacije o imovini prikuplja ured a u čl. 7 kažete da to u institucijama kojima je osnivač Kanton rade fizička lica koje ovlasti ta ustanova. Trebamo se dogovoriti da vidimo ko prikuplja informacije. Je li ured ili ta fizička lica, usaglasite te ovaj članove. Naravno, prijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti, to smo mi već uradili gospodo. Svi mi smo to uradili, i provjerite tamo tu kaznenu odredbu kolika je ta kazna ukoliko mi to nismo uradili. Naravno i ja sam prijavio i svi zastupnici su to trebali uraditi u roku od 30 dana. Nemam ništa protiv da se uvede varijanta da zastupnici godišnje prijavljuju svoju imovinu u odnosu na prvu prijavu. Međutim, odredba člana u koje kaže da treba prijavljivati imovinu veću od 5. 000 KM bi u praksi značila sljedeće. Da se zastupnik može kazniti ako je ove godine promijenio automobil koji je na tržištu skuplji od 5. 000 KM. I da to treba da uradi u

70

roku od 15 dana ili 30 čini mi se član je to definisao. Nemojte da se igramo takvih stvari. Naravno ostavite taj prostor od godinu da ovo mi ne bi pojeftinjavali u smislu prekršajnih odredbi. A te prekršajne odredbe su naravno posebna priča, rekao sam da su u potpunoj koliziji s ovim stvarima. Prijavljivanje na zahtjev Ureda. Znači Ured može tražiti nešto ovim Zakonom od nas zastupnika, mi ćemo to dostaviti. To je taj neki obrazac na kome ćemo prijaviti našu imovinu. Ured neće dobiti podatke za one institucije, ustanove koje su i definisale drugi zakon. Baš bi me zanimalo mišljenje Uni credit banke iz Livna da joj tražimo neki podatak prema ovome sada o tačnosti nekog podatka ili iz Banja Luke npr. Jer u jednom članu odjel čini mi se naći ću ga tačno da ga pročitam čl. 18 stav. 2. Kaže ovako: na zahtjev Ureda, banke i drugi subjekti koji vrše bankarsku i finansijsku djelatnost na području BiH obavezne su da daju podatke za ulaganje, račune izvršene transakcije lica koje po ovom Zakonu imaju obavezu prijavljivanja imovine. Pa valjda nam je svima jasno kad mi donosimo Zakon na nivou Kantona da taj Zakon važi isključivo na nivou Kantona. Pa na koji način će naš Ured tražiti podatak iz Pavlović banke iz Banja Luke. Znači trebamo stvarno da se uozbiljimo da kada nešto predlažemo da to nešto zaista ima smisla da je provodivo i da pogađa srž onoga što nam je cilj da uradimo. Takođe priča u članu 13. o primanju poklona. Pazite vi ovim Nacrtom zakona legalizirate krivično djelo po Krivičnom zakonu 383 Federacije. I vi bukvalno kažete da je nama dozvoljeno uzeti poklon za nešto što je obaveza da uradimo u visini do 200KM. Ako je preko onda prijaviti. Pa taj Krivični zakon ljudi odgovaraju, svako djelo koje bi neko od nas učinio koje ste pobrojali ovdje a došli ste tamo do članova upravnih odbora, ne znam nekih institucija koje su u trećem redu otprilike. Znači kaže da mi ne smijemo ništa od toga uzeti za posao koji mi radimo jer je naša dužnost da učinimo to sve mimo toga. Znači potpuna kolizija sa Krvičnim zakonom. Protokolarni pokloni su neka druga vrsta priče. Sad ovdje ste na neki način propisali neki sadržaj prijave. Sad ovdje u podnaslovu imamo kontrola prijavljivanja kaže. Ukoliko se utvrde materijalne greške. Šta su to materijalne greške. To treba da ostavimo Uredu da riješi kroz uredbu neku. Zar nije bilo jednostavnije ovdje navesti član i kazati sljedeću stvar. Svaki zastupnik je dužan da na propisanom obrascu u roku od 30 dana dostavi to i to ukoliko ne dostavi to i to može se eventualno propisati ta kaznena odredba koju je definisao Izborni zakon. Da ne priča ovim kaznenim odredbama, ali evo zbog javnosti ćemo kazati pazite. U članu 19 stav 2. kažete da će se novčanom kaznom od 50000 do 100000 KM kazniti za prekršaj subjekt koji na zahtjev Ureda ne postupa saglasno sa čl. 18 ovog Zakona. A u definisanju ovih pojmova kažete da su to institucije koje djeluju isključivo na području KS. A onda u ovom maloprije članu koga sam kazao kažete da se to odnosi na cijelu BiH itd. Itd. Čujte dajte malo da ovo pročitamo da se dogovorimo oko ovih članova. Prema tome, ako je cilj ovog zakona da mi izvršimo kao zastupnici izabrani zvaničnici Vlada prijavljivanje naše imovine, to uopšte nije sporno mi smo to već uradili. Te obrasce, možete preuzeti u cen, na kraju krajeva ne trebate ih ne preuzeti oni su objavljeni na zvaničnoj stranici CIK-a. Ured ih može odmah uzeti, nema potrebe da ih ponovo prinosi. Ako je to bila namjera ovog Zakona i da onda na kraju godine se provjeri koliko je srazmjer te imovine to je ok. Ali, ste ljudi napisali da je ovo Zakon o porijeklu imovine o prijavljivanjima itd. itd. prema tome iskoristite ovu javnu raspravu. Dobro pogledajte da se ovo uskladi sa svim zakonima i zaista jedan ovako nepripremljen materijal ne bi trebao da dolazi na Skupštinu. Bez obzira na neke najavljene politike strategije, ovo je zaista podcjenjivanje zastupnika a da ne kažem šire javnosti koja nešto očekuje kao od ovoga. Mi slobodno možemo kazati građanima KS, da ovo sada kako stoji u Nacrtu je apsolutno ono što i prijavimo Centralnoj izbornoj komisiji, i apsolutno ništa drugo, pazite. Sve dalje odredbe koje smo ovdje napisali su potpuna zona sumraka u kojoj se to pravno ništa ne dešava nit se bilo šta može riješiti, a da ne pričam o ovim ovaj zakonima što kažu koji su višeg reda. Također, Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Vrijeme kolega Deviću

71

Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Može li minuta još. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Može. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Apelujem na vas ministrice znači, ako je zaista namjera predlagača ozbiljna, pitanje da politički koncipirana tijela, kao što je ured i komisija koja bi bila sastavljena ne znam od zastupnika Skupštine su institucije koje ne bi trebale da provjeravaju bilo kakvu vrstu tačnosti ovih podataka. To morate naći nekoga drugog predvidjeti zakonom ko će to raditi. Jer mi ne možemo biti objektivni jer u ovom parlamentu se funkcioniše na bazi većina pozicije i opozicije. Prema tome to treba da radi nadležna tijela. Izvinjavam se. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem, kolega Samir Suljević, izvolite. Poslanik/zastupnik Samir Suljević: Hvala. Poslije ovakvih diskusija, stvarno se čovjek zapita gdje živimo. Dvadeset četiri godine poslije rata ova država nema zakon koji tretira u ovom obimu ovu problematiku. Kako je koncipirana država nisam siguran da će se te stvari i na državnom i federalnom nivou donijeti u dogledno vrijeme, ali se nadam toplo da hoće. Ja sam pristalica teze da je i najlošiji zakon bolji od nikakvog, a ovaj Nacrt zakona to stvarno nije. Ja se u ovom trenutku zahvaljujem ministrici i njenom ministarstvu na predloženom zakonu. Zakon o prijavljivanju, utvrđivanju porijekla i kontroli imovine izabranih imenovanih dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika u KS, odnosno ovaj Nacrt po meni ima sve elemente koji jedan zakon treba da ima. Znamo šta je predmet zakona, znamo principe, znamo zaduženja, znamo vremenski period prijavljivanja imovine, obaveza organa i institucija u kojima su izabrani dužnosnici i nosioci izvršnih funkcija. Propisuje se imovina koja se mora prijaviti. Propisuju se i nadležni organi za provedbu ovog zakona. Ali, ono što želim da kažem to je malo prije i ministrica rekla, najvažniji po meni dio ovog Zakona odnosno elemenata ovog zakona dat je u obrazloženju istog, odnosno u razlozima donošenja istog. Donošenje ovog Zakona, kako je malo prije rečeno doprinijelo bi podizanju nivoa povjerenja građana i građanki u legitimno i nepristrasno funkcionisanje države, administracije zakonodavnih i izvršnih organa i druge javne institucije. Kad pogledamo ovaj Zakon, ima sva pozitivna mišljenja, znači u skladu je sa Ustavom KS, ima pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo, Vlade KS, ministarstva finansija. Zatim i jednoglasno je podržan zaključkom i zakonodavne pravne komisije, tako da tog s pravnog osnova ne bi trebalo da bude problema da se ovaj Nacrt usvoji. Da, ova postoji i to da bi ova problematika stvarno trebala biti regulisana na nivou BiH. Međutim, rekli smo malo prije, niz godina prolazi ali do donošenja ovog zakona nema ništa. Što je kolegica Tokić malo prije rekla, osim ako bi se ove odredbe Izbornog zakona izuzele, ovaj, ovu tematiku skoro ništa i niko ne tretira. Ali, kako malo pre rekoh u cilju uspostavljanja vladavine prava i borbe protiv korupcije opravdana je potreba donošenja ovakvog zakona jel borba protiv korupcije je obaveza svih nivoa vlasti pa i KS. Ono što je pozitivno javna rasprava od 60 dana je dovoljan period da se u nju uključe i građani i nevladin sektor i eksperti i svi kojima je stalo da se ovaj zakon donese. Uz eventualno uz eventualne korekcije donošenje ovog zakona bi bilo neophodno. Ja ne bih dalje išao u diskusiju, ali ću reći da podržavam donošenje ovog zakona i smatram da je teško biti protiv istog i da je on neophodan za dobrobit svih građana KS. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Suljeviću. Replika kolegica Jasmina Bišćević Tokić Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević- Tokić:

72

Evo hvala predsjedavajući. Evo morala sam se javiti na repliku kolegi Suljeviću. Rekao je da je u dostavljenom materijalu sve je pripremljeno, da je došlo mišljenje ministarstva finansija, da je došlo pravni ovaj da kažem povod za sve ovo. Ja moram napomenuti ovaj zastupnika, da je Ured za zakonodavstvo u materijalu koji je dostavljen napisalo da treba urediti na državnom nivou. Ministricu sam pitala za GREC-o koja je pravna osnova u dobijenom materijalu. Ministrica nije ni znala da su preporuke GREC-a nego spominje drugu konvenciju. Zatim mišljenje ministra finansija, da nema nikakvog troška za ovaj nacrt zakona i to sam rekla. Itekako da ima. Jer je 2019. u budžetu planirane četiri nove osobe da se zaposle za taj Ured. Nije problem da mi sada ovdje pričamo dva dana o ovome zakonu da li on treba, treba. Nismo protiv. Niko od nas nije protiv. Ja ću svoju imovinu prva, već sam prijavila sve što treba staviti vama na raspolaganje, ali je cilj nemoj da rušimo Ustav države. Ako vam Ured za zakonodavstvo kao jedan od najvažnijih što se nas tiče kaže da treba uraditi na državnom nivou. Ako su GREC-o preporuke koje se vi pozivate kao Vlada KS, da se usklade ali i oni kažu na državnom nivou. Nemojte da podcjenjujemo ni nas zastupnike ni građane KS. Stranka demokratske akcije nije protiv ovog zakona, mi nismo lopovski zastupnici. Mi smo se čestito i vrijedno pripremili za ove zakone, ja sam ljekar, al sam sedam dana uzela sav materijal iz državnog parlamenta, iz parlamenta federacije i pokušala naći šta da mi napravimo bolje za ovaj nacrt zakona. Ne samo da mi prijavljujemo, nego i Gradsko vijeće i Općinski vijećnici i svakog direktora trebamo pitati šta ima kako je stekao. Upravu nadzorne skupštinu kantona, ako možemo mi trebaju i oni. Ali nemojte da dozvolimo da SDA kao što mnogi smatraju ima nešto protiv zakona i pričaju bezveze. Gledajte sada kako ćemo mi to. Ne nemamo ništa protiv ovog zakona, ali smatramo da su naše kritike dobronamjerne, da ćete nas shvatiti dobronamjerno da Vlada malo bolje napravi ovaj nacrt zakona. Stojimo na raspolaganju. Kažem da mišljenje i sav materijal koji je došao nama zastupnicima. Sve do zadnjeg papira nije ništa usklađeno a da ne govorim da li je stvarno tako kako je napisano. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Suljević odgovor na repliku, je li?Izvolite. Poslanik/zastupnik Samir Suljević: Molim vas ja iz ovog izlaganja kolegice Tokić uopće ne znam zašto mi je replicirala, osim što sam pomenuo njeno ime, pa ako to smeta nek se izbaci iz zapisnika da sam pomenuo to ime, jer ja u replici nijednom nisam pomenuo niti nikoga iz SDA, niti SDA. Nit sam rekao da je neko protiv ili je za. Ja sam samo rekao jesam li član komisije zakonodavno pravne da sam uvidan u materijale, ono kako sam ja to shvatio, vidio da tu postoje sva pozitivna potrebna mišljenja. Ja nemam šta da razmišljam o tome ako je Ministarstvo finansija reklo da ne postoji dodatna, potreba dodatnih finansijskih sredstava da razmišljam ima li tih sredstava ili nema. Tamo piše da nema. Ja sam bukvalac s te strane. I eto ne znam stvarno još jednom pitam koja je replika na moje izlaganje, nisam shvatio. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Suljeviću. Evo odgovora koja je bila jel? Opet dajete prostor. Izvolite kolegice Tokić Bišćević. Poslanik /zastupnik Jasmina Bišćević - Tokić: Znači replika je materijal koji je došao. Nije samo da bude materijal od 20 strana, nego da se materijal mora pročitati i malo neki drugi akti da se usaglase sa svim ostalim. Zato sam išla za repliku. Ministar finansija vrlo dobro zna šta pričam. Istina je da troškovi za Nacrt zakona. On se vrlo mudro ogradio i napisao da Nacrt zakona neće iziskivati troškove. Ja ga pitam jel to osnova za zakon? Itekako da jeste. Itekako, i kažem da je već uračunao u taj ured. Znači, samo je bila moja sugestija da materijal koji se dobije mora se malo i da kažem pročitati. Da nije sve u materijalu.

73

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Damir Nikšić ima riječ. Diskusija, izvolite. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Zdravo. Dobro veče koji su se sad uključili u program. Ja bih ovako, prvo što, ja mislim da se svi ljudi pitaju zašto ovaj zakon dosad nikad nije donesen. Valjda ja imam sad odgovor ovdje valjda nisu htjeli da, nije bio, bio je nepripremljen prije već decenijama pa nisu htjeli da vrijeđaju javnost, građane da ne potcjenjuju sa nepripremljenim zakonima do sada, jer su koštali zakoni da se naprave kao što smo sada čuli da košta da se zakon napravi, pa nisu htjeli, htjeli su da uštede pare raji, pa da nam ne naprave ovaj zakon. Čitav svijet zna da je ova zemlja tzv. Zarobljena zemlja, captured state, i da još malo pa smo i propala zemlja. Ovdje se, nismo rekli kad smo pravili ovu koaliciju vladajuću da je jedna od glavnih platformi bila donošenje ovakvog zakona. Znači, postavili smo bili uslov u SDP-u, barem znam i zašto sam ja pristupio SDP-u jeste bilo to, da će SDP praviti koaliciju sa onim partijama koje na prvoj sjednici, onoj Svečanoj donesu ovaj zakon, pa onda idemo sve dalje, pa makar to bila i SDA. Znači, da ste donijeli zakon mi sad bili svi u koaliciji. Znači, nikakav problem ne bi, ne bi nam morali preko ovih vaših, kako se zove, ovih satelita, ovih triglifa, kako se zove trimedia i ostalih da nas ganjate. Mogli ste donijeti odmah ovaj zakon, dići ruku za ovaj zakon. Mi bi bili u koaliciji i vladali bi. Znači nije bio nikakav problem. Ovdje se ne radi samo o Kantonu Sarajevo. Ovdje se radi o glavnom gradu Bosne i Hercegovine. U Ustavu piše Kantona da je ovo glavni grad BiH. I glavni grad Federacije. Kao što znamo, pošto nismo došli u koaliciju, pošto nije potpisano ja sam čuo da je Nermin Nikšić išao do reisa da moli da, insistira, da nagovori SDA da donesu ovaj zakon i ne iščupaše repu. Znači, zakon se ovaj nije donio, tako sam čuo. Tako je zvanično ili nezvanično. Znači stvarno je bitno bez obzira šta rekla, rekao GRECO ili ne rekao GRECO, i kakve preporuke bile. Evo pitanje insistira se da građani hoće. Evo GRECO neće da kantoni odlučuju, evo građani hoće da kantoni odlučuju. Jel vidite nama se država raspada. Znači mi za federalno skoro, mi za federalno ne znamo kad će uopšte, kad će se napraviti ta vlast na federalnom nivou. Ono gore ne znamo šta će biti. Mi ako budemo čekali, a dole imamo ove opštinare koji pokradoše sve. Znači uđe goljo izađe milijarder za 4 godine. Ako mi nemamo nikakve ingerencije niti potrebe za zakonom hajmo mi da rapustimo ovo tijelo, da nas uopšte nema, ne trebamo nikome pošto očigledno ne moramo nikoga ništa, ne možemo nikoga kazniti, ne možemo ništa kontrolisati, ne možemo ništa. Znači, to sam rekao, to sam rekao. Federalna vlast koja ne dođe i da se skupi federalna vlast. Dvije sjednice ili jedna sjednica godišnje vrlo malo za donošenje ovakvih zakona. Mi nemamo šta da čekamo. Ovo što su ovi ljudi govorili sa Transparenc International ja sam pričao s njima, oni su apsolutno složili da 60 dana sasvim dovoljno, ovo što pravnici pričaju, ja sam demokrata nisam pravnik. Ja se bavim demokratijom. Ovo vi možete kroz amandmane, ispravke, navode, ovo ono, tamo vamo, znači to se sve može riješiti u procesu javne rasprave i nakon toga zakona. Ono što je bitno i što građani žele. Žele ! Da stanu korupciji za vrat, jer od korupcije mi propadosmo. Ova zemlja propade. Opet vam kažem u kategoriji smo zarobljenih zemalja. Ja dajem ovoj zemlji 4 godine, možda ovaj mandat, poslije ovog mandata bit će propala zemlja. Definitivno. Službeno. Mi smo decentralizovana država. Transparency International se složio da ne mora to biti na federalnom nivou, taj zakon prvo da se donosi i na gornjem nekim zakonom. Može se donijeti na kantonalnom, ali ako se donese tako idealno kako oni žele, kako mi svi ovdje, vidim da se slažemo, želimo da bude idealan jedan zakon onda ćemo mi biti taj primjer, taj urnek gdje će Transparency Internacional njima na federalnom nivou kao što je nama juče, insistirati da se uskladi s nama. Oni apsolutno se slažu da ko prvi počne i uradi kako valja da će oni dalje taj isti princip, insistirati na istom principu i na drugim nivoima. Jer ovo je decentralizovana država. Znači ovo nije centralizovana država sad neka autoritarna, sad ovo kako stoji stoji. Onaj ko uradi bolje stvari, ja vjerujem u kompeticiju na tržištu. Ako ovaj kanton bude progresivan, prednjači u nekim naprednim

74

stvarima i uradimo stvari kako treba nemojte se zavaravati svi će nas slijediti u tome. Ne morate se vi bojati da će neko tamo, baš neko hoće da bude sirotinja da bude korumpiran. Svi ljudi hoće da im bude kao suze, sve čisto u kantonima. Ako mi to uspijemo ovdje, a naša je dužnost u glavnom gradu BiH i FBiH da to uradimo, ako ne, ne može već ako nas kočite na svim drugim nivoima, i opštinskim i onim gore, mi moramo to ovdje uraditi. Ja vidim da ovdje postoji politička volja i ne treba nam uopšte da se smaramo, tim nekim pravnim stvarima. Pravnici ce to doći, kako se zove, na svoje kada budu amandmani kad bude to u procesu, kad u proceduri kad to bude u javnoj raspravi. To je moj neki stav. I molim vas da završimo jer ja mislim da je, da damo ovo na glasanje. Ja mislim da je ljudima dogorilo do nokata i da kod njih tamo van ove sale nije baš tako veselo kao što ovdje mi imamo vremena. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Nikšiću. Zastupnik Elvedin Okerić ima riječ. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: Zahvaljujem predsjedavajući. Prije nego bilo šta kažem želio bih da se zahvalim ministrici, Resornom ministarstvu na pripremi nacrta zakona. Također želio bi da se zahvalim kolegama na konstruktivnoj diskusiji danas i iskreno se nadam da će i u tom tonu u toku javne rasprave biti da unaprijedim ovaj Nacrt zakona do konačnog prijedloga a ne da ne daj Bože ovaj zakon bude nekako bude tema ko je za i protiv njega. Ja sam ovdje malo detektovao neke stvari koje su se spominjale, pa se danas pričalo o usklađivanju zakonskih propisa sa nižih nivoa sa većim nivoima. Svjesni smo da je potrebno uskladiti zakonske propise nižih nivoa sa većim nivoima ali kada imamo zakonske propise na većim nivoima. Na nivou Federacije nemamo ovaj zakonski propis iako on je u nekoj izradi i u toj izradi on je već godinama. Navest ću vam jedan dobar primjer, a primjer je turistička zajednica gdje su nas godina ubjeđivali da ne trebamo formirati u skladu sa ustavnim nadležnostima KS vlastitu Turističku zajednicu već trebamo da čekamo da se nekad ona formira na Federaciji. Ona je formirana i sada ozbiljne prihode puni u Budžetu KS. Zakon o porijeklu imovine, jedan od najznačajnijih zakona koje treba da donese ova Skupština, uzimajući u obzir stanje i korupciju u našoj zemlji na što i Transcparency skreće posebnu pažnju godinama, o kojem ću nešto kasnije reći i koji se, moram skrenuti pažnju, etablirao kao jedna od vodećih nevladinih udruga kada je u pitanju prevencija i borba protiv korupcije na svim nivoima vlasti. Moramo biti svjesni ili više da se napomenemo činjenice da oko 1milijarda 500 mil. u našoj zemlji korupcija pojede. I mi danas raspravljamo da li nešto treba ili ne treba. Pa svakako da je bolje bilo šta pokrenuti da se spriječi ovakvi odlivi nezakonitog, nezakoniti odlivi novca, novca građana KS. Ono što je još bitno a to je da smo svi svjesni da je naš sistem decentralizovan, da ovaj zakon kao što je ministrica navela je u skladu sa strateškim dokumentima na državnom nivou. A sad ću Vam pročitati šta kaže strategija borbe protiv korupcije na državnom nivou. Između ostalog jedna tačka kaže, „Unapređenje normativnog okvira u Bosni i Hercegovini za borbu protiv korupcije s ciljem učinkovitije saradnje koordinacije između pravosudnih tijela i tijela za provedbu zakona „, pa kaže analizirati normativni okvir za borbu protiv korupcije na svim razinama u BiH u cilju unapređenja radne koordinacije između pravosudnih tijela i tijela za provedbu zakona. Na temelju rezultata analize predložiti i potrebite izmjene i dopune normativnog okvira za borbu protiv korupcije na svim razinama u BiH. Stalno se potencira da u skladu sa strateškim dokumentima je neophodno da svaka Vlada ima tim za borbu protiv korupcije, donesene strateške dokumente kao što su strategija, akcioni plan i naravno u okviru tog akcionog plana uspostavljanje komunikacijskih kanala, mogućnost prijave i niz drugih mjera koje su predviđene konkretno akcionim planom. Drago mi je također što ću ovaj Nacrt zakona trajati 60 dana i što ćemo imati svi priliku da se uključimo i unaprijedimo u najboljoj vjeri ovaj Nacrt o konačnom prijedlogu. Generalno očekivao sam, iznenadio sam se, i iznenadili smo se dopis koji je došao ispred Transparency Internationala na način da očekivali smo od te nevladine institucije da da jasnu nedvosmislenu podršku, međutim citirat ću kako su se izjasnili da pozdravlja ovaj način zakona ali izražava zabrinutost zbog mogućeg kolizije

75

zakonskih propisa sa većim nivoima, iako propisi na većim nivoima nisu donešeni. Isti Transparency utvrđuje slijedeće Sarajevo 22. 2. 2018godine utvrđuje da u BiH je predstavio između ostalog rezultate indexa percepcije korupcije za 2017 godinu kojim svake godine Transparency International rangira zemlje širom svijeta u odnosu na percipirani nivo korupcije u javnom sektoru. Bosna i Hercegovina je ove godine dobila ocjenu 38 na skali od 0 do 100, gdje nula predstavlja najviši nivo percipirane korupcije dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije i nalazi se na 91. mjestu od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje BiH ima poziciju na listi CP i dijeli sa Albanijom, Gvajanom, Šri Lankom i Istočnim Timorom. Poredeći rezultate u posljednjih 6 godina vidljivo je da BiH ne samo da je, da nije napravila nikakav napredak već da bilježi nazadak. Kada je u pitanju regija zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi ispod Hrvatske, Crne gore, Srbije, Kosova, dok je ispod BiH samo Makedonija koja je najviše nazadovala u regionu. Ovogodišnji rezultati pokazuju zabrinjavajuću činjenicu da uprkos sve većem fokusu koji se u svijetu stavlja na borbu protiv korupcije veliki broj zemalja uključujući BiH je prespor u svojim naporima a u posljednjih 6 godina nije napravila nikakav napredak. Ovo je izvještaj Transparency a od 22. 2. 2018 godine. Također Transparency u BiH na prezentaciji je naglasio da ohrabrenje i svojevrsno priliku predstavlja nova strategija EU na zapadni Balkan koja na dvosmislen način kao ključni problem ističe zarobljenost države od strane političke elite, a uspostavu vladavine prava kao najvažniji prioritet. Čitam izvještaj sa oficijalne stranice Transparencya. Čekamo Federaciju da usvoji i zaštitu o prijavitelja korupcije pa danas u Kantonu Sarajevo nemamo ambijent da ljude koji se odvaže da prijave korupciju da ih i adekvatno zaštitimo. Izgleda, da nam je bolje da u mrtvačkom zagrljaju korupcije koji nas davi decenijama, da ostanemo u tom zagrljaju nego da u 2019tu uđemo sa preciznijim okvirom za provjeru imovine onih kojima je taj zagrljaj smiraj komoditeta. Bolje izgleda nemati ništa pa to ništa i ne popravljati nego li imati rješenje pa ga vremenom unaprjeđivati, usklađivati i razvijati. Ipak izgleda da je najbolje baviti se indexima, percepcijama korupcije neumorno i publicirati kroz razne međunarodne grantove nego zavrnutih rukava biti partner priči čije riječi su djela, nažalost bolje je. Ja se iskreno nadam da ćemo u toku, da ćemo danas podržati svi ovaj Nacrt zakona, i da ćemo se uistinu potruditi da svojim prijedlozima, prije svega konstruktivnim prijedlozima unaprijedimo ovaj Nacrt zakona do konačnog prijedloga, a sve u cilju zaštite javnih dobara u interesu građana KS. Zahvaljujem se. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Okeriću. Replika Čampara i Dević jel?Dević prije. Izvolite kolega Dević. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Zahvaljujem. Kolega Okeriću, ja barem koliko ja vidim u ovoj Skupštini ne postoji niko ko je protiv ovog. Ja ne znam jel se stav neke parlamentarne grupe, nekog kluba uzima iz medija, iz najava, ne znam s facebooka iz novina, ili od stava kakvog ovdje čujete. Znači SDA je apsolutno za zakon, samo moramo se dogovoriti oko jedne stvari ovdje. Prije svega stvarno bi trebali malo da ove materijale da gledamo, da ih čitamo tamo što piše. Mi smo stvarno ovo čitali, pripremali se za ovo. Ako je pripremanje za ove zakone jest jednako da ste protiv, onda nam recite da je to tako. Znači u ovom zakonu treba da se dogovorimo oko tri stvari, jer u naslovu on nosi tri stvari. Premijer nam je rekao ovdje četvrtu stvar koja je meni razumna, gdje kaže da se zalaže za prevenciju korupcije. Međutim ovaj Zakon se zove prijavljivanje, porijeklo, kontrola. Prijavljivanje imovine je propisano u koliziji sa Izbornim zakonom BiH, jer mi propisujemo kazne od 10 000, 20 000 Izborni zakon to propisuje daleko manje, to ne može biti tako. Broj dva, porijeklo imovine, slovo se u ovom zakonu ne spominje o porijeklu imovine, niti je ovo zakon o porijeklu imovine, a nama to teba. Vi ste to maloprije spomenuli da j to zakon o porijeklu imovine. Mi to tražimo ali ovo nije to. Ako ste pročitali zakon to nije to. I treća stvar, kontrola tog nekog eventualnog disbalansa u ovom zakonu je vrlo upitna jer je politički definisana. Znači ovdje ne postoji niko ko je protiv, samo trebamo da vidimo šta je cilj. Ako je cilj da prijavimo imovinu, ako je to cilj ovog zakona onda treba da piše da je

76

to samo prijavljivanje. Ok. Ako je kontrola Imovine, onda moramo vidjeti koji mehanizmi to rade i kojim su zakoni višeg reda to dozvolili. A o porijeklu, mi tu vjerujte, ja se u sa premijerom slažem, mi tu stvar ne možemo raditi to će vam ministrica potvrditi, te stvari rade nadležni organi. Prema tome, svi smo za i ovo je dobronamjerna javna rasprava i nemojte da se pogrešno tumači kao da je nešto SDA protiv. Apsolutno ne. SDA je ovo dobro iščitala, pripremila se za ovo, dala odlične sugestije i ministrici i svima nama na nauk, šta treba eventualno popraviti i definisati. Šta je cilj ovog zakona, šta s njim želimo ?Ako je to samo da prijavimo imovinu, pa to smo već uradili. Možemo iz CIK-a to prepisati ovdje i predati nije nikakav problem, naravno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Okerić, odgovor na repliku. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: Kolega Deviću volio bih da mi kažete gdje sam i u koje dijelu spomenuo SDA, u kojem sam djelu spomenuo lično Vas ili bili kakvog pojedinca da je protiv ovog nacrta porijekla, protiv ovog Nacrta zakona. Niti jednom nisam spomenuo nikoga, niti sam uopšte raspravljao o meritumu ovih stvari, čak šta više pohvalio sam diskusiju pojedinih zastupnika i izrazio želju i nadu da će u nacrtu koji će trajati 60 dana, da ćemo provesti svi zajedno konstruktivnu raspravu do najboljeg prijedloga. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Izvolite kolega Deviću, ispravka krivog navoda. Poslanik/zastupnik Mahir Dević Ako se dobro sjećam, eventualno da me nije umor savladao. Ja nisam rekao da ste Vi lično rekli da je SDA protiv tog zakona, već da sam rekao da stvara utisak da je SDA protiv tog zakona, a nije. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zastupnik Čampara, replika. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem. Ma evo ja želim samo opet upozoriti na nekoliko stvari, evo i kolegu Okerića kada je govorio o ovoj temi. Znate mi, ovdje neki poslanici polaze od pretpostavke da ne postoji nijedan zakon koji je donešen ni na nivou Federacije, ni na nivou države. Gospodine Okeriću to nije tačno. Postoji Zakon o sukobu interesa i na državnom nivou i na Federalnom, Vi govorite da ga nema. Ima ga. Rade ljudi sada na Federaciji nove izmjene i dopune, možda će biti bolji, možda ga nikad neće donijeti, ja ne znam, možda će ga donijeti za 15 dana, ali on ima, postoji već, i postoji i na državnom nivou. Nemojte mislim da miješamo. Ja sam upravo radi toga pokušavao i komentarisao sa ministricom i vidim da me ovaj, da me shvatila. Na kraju krajeva, Transparecy International je u pismu zastupnicima i Vladi stvarno napisao dobro i tačno. Sve je tačno napisao i dobro, o čemu se ovdje radi. Dakle, sve ono o čemu mi sada diskutujemo, na tragu naših, ovaj diskusija. Dakle, ovaj nacrt koji je sad ovdje, samo ga kroz javnu raspravu treba popraviti na način da on dobije svoju pravu funkciju. Dobit će svoju pravu funkciju ako se više posvetimo utvrđivanju porijekla imovine. To je suština. To je osnov. To je meritum. Ovo evidentiranje imovine, odnosno prijavljivanje, to već imamo kroz Izborni zakon, to je svako od nas već prijavio, ali je bitno sada kroz utvrđivanje porijekla gospodine Okeriću dokazati da vidimo jel to neko od nas nešto ukrao, jel to neko stekao nezakonito itd. Pa to je osnov, pa to od nas građani traže. Šta građane briga imamo li ja ili vi kuću ili auto. Njih interesuje, građane interesuje, odnosno javnost interesuje ako ima korupcije da ljudi odgovaraju za tu korupciju, da se to više ne dešava. Da stanemo u kraj tome. Nemojte da miješamo kruške i jabuke. Jedno su zakoni koji već postoje a drugo je

77

potreba za donošenjem zakona o porijeklu imovine. Ja se mogu, evo složiti, da on ide na nivou Kantona, ali mora biti naslonjen na druge zakone da bi bio provodiv. Vidite šta vam Transparency Internaciona kaže, nacrtom nisu detaljno definisane nadležnosti tijela u, ureda i komisije za nadzor u smislu same procedure postupanja i provjere, niti se predviđena tijela mogu smatrati nezavisnim. Imajući u vidu da je ured tijelo koje Vlada KS osnovala uredbom i da njime rukovodi šef koga imenuje Vlada u skladu sa Zakonom o državnoj službi. S druge strane komisija za nadzor se većinski sastoji od zastupnika u Skupštini KS na koje e sam zakon odnosi. Pored toga nije osigurana ni javnost rada ovih tijela, obzirom na to da nije jasno propisano da li će se i u kojoj formi objavljivati popunjeni obrasci, odnosno podaci o imovini dužnosnika, što je jedan od osnovnih principa preporuka Evropske Unije i GRECOa. Na samom kraju ni same kaznene odredbe, poglavlje 6 Nacrta nisu jasno propisale ko bi se imao smatrati ovlaštenim organom Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: 3:36 kolega Čampara Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: U smislu eventualnog postupanja. Evo završavam. Dakle, nije ovo ni mišljenje ni moje, ovo je mišljenje najvažnije vladine organizacije. Evo ja ću vam potpisati s dvije ruke ja glasam ovaj za ovo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zastupnica Segmedina Srna Bajramović. Četiri minute ste išli, tri je dozvoljeno. Replika, odgovor ustvari Elvedin Okerić, izvolite. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: Uvaženi zastupniče Čampara također nijednom nisam spominjao meritum zakona. O svrnuo sam se samo na niži nivo usklađivanje nižih nivoa sa višim nivoima. Možete mi odgovoriti a ne morate. Da li nas spriječava da ovaj zakon donesemo na Kantonalnom nivou nakon što se usvoji ili nekad donese na Federalnom nivou da ga uskladimo ? O tome pričam. O tom razgovaram, o tom pričam. Zašto da čekamo u nedogled da nam neko na višim nivoima riješi ili počne riješavati ovaj problem, mi imamo želju, ambiciju da to, i kapacitet da to u skladu sa ustavnim narodima KS pokrenemo na ovom nivou i nijednog momenta nisam ulazio u meritum zakona. Javna rasprava je namijenjena za to i svakako ćemo razmijeniti mišljenja i stavove u toku javne rasprave. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Odgovor na repliku jel, kolega Čampara i Bišćević Tokić. Čampara. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Bojim se da Vam teško mogu objasniti kad Vi kažete da neki zakon treba usaglašavati sa strategijom, ali ja upravo govorim o, ja ne znam jeste li me dobro slušali, ja samo govorim slijedeću stvar, da imamo zakon o sukobu interesa na višim nivoima vlasti i to nije problem. I na Federalnom i na Državnom nivou. Da li će se raditi izmjene ili dopune. Imamo izborni zakon isto tako kolega Okeriću i to uopšte nije problem, ja samo govorim i slažem se da nam treba ovaj zakon i nemam ništa protiv da krenemo u proceduru u Kantonu Sarajevo da donesemo Zakon o porijeklu imovine. Ja samo to govorim. Ja ne znam šta je problem. Ali isto tako kažem da odredbe određene u nacrtu ovoga zakona koje se odnose na Izborni Zakon i Zakon o sukobu interesa mogu stajati, ne bi trebale, ali mogu stajati i moraju biti usaglašene sa ovim višim zakonima, a u suštini nam ne trebaju. Ali da je glavni fokus nama da utvrdimo porijeklo imovine izabranih imenovanih dužnosnika pa i drugih. I da moramo biti oslonjene kroz javnu raspravu da dođemo do toga da zakon bude takav, da bude provodiv. Ne može ured

78

ili neko drugo tijelo provoditi ono što je propisano Zakonom o krivičnom postupku i Krivični zakon. Ja samo o tome govorim. Ništa više. I slažem se. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Replika Bišćević Tokić, izvolite. Poslanik /zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić: Evo hvala predsjedavajući. Ne mogu stvarno da se ne repliciram kolegi Okeriću na njegovom stavu da trebamo početi od Kantona da ne trebamo čekati ostale institucije da to naprave. Ja njega slušala sam vrlo pomno. Čitao je preporuke Evropske na račun za korupciju. Nijednog momenta nije pročitao u izvještaju, cijelo vrijeme je spominjao državnu strategiju. Nijednog momenta nije se osvrnuo na Kanton. Znači nemoj da miješamo ovdje jabuke i kruške. Tačno u vašem Nacrtu zakona kaže čl. 5 da nadležni organ koji prikuplja, kontroliše i obrađuje podatke u registruje ured. Imate zakon koji je na snazi, čl. 12. Evo dozvolite da pročitam radi javnosti „Izabrani zvaničnici nosioci izvršnih funkcija i savjetnici dostavljaju redovne finansijske izvještaje, protokolarne poklone i poklone kako je predviđeno zakonom, pravilima i propisima komisiji za odlučivanje o sukobu interesa. „ Znači itekako su u koliziji ovi zakoni. Državna strategija je nama najbitnija. Ima zakon na nivou Federacije. Mi trebamo ovdje izmjeniti, što kaže kolega Čampara. Treba biti porijeklo imovine, a sve ostalo za sukob interesa, za korupciju tretira državna strategija. Nemamo ništa protiv, ali stvarno da bude rasprava što kaže kolega Okerić i nemojte da gledamo paušalno stvari. Meni je smiješno, iskreno, i tužna sam kad predsjednik jedne komisije kaže da je materijal uredu, a ja ga uzmem i pročitam i sad deset pravnika sjednem i svi mi kažu da nije uredu. Samo tražim da paušalno ne gledamo stvari, nego da radimo temeljito za dobrobit građana Kantona Sarajevo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Idemo dalje, ima još replika. Okerić, jel ?Okerić. Šta ste rekli Nikšiću ? Krivi navod, Nikšić izvolite. Prednost. Javite se ponovo. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Ovdje se insistira na tome, na ovome, i slažem se da CIK već ima imovinu, ali nas koji smo bili na listama. Znači nas zastupnika, ali nema imovinu ovih ljudi u Vladi koji dođu. Nema, imovinu direktora, nema imovinu ovih u upravnim odborima. Ovaj zakon tretira, narod i građani moraju znati ovo, dakle ovdje se stvara jedna zamjena, mala zamjena, odnosno nešto se prodaje pod nešto drugo. Vrlo je bitno, mi ovdje želimo to i kad govorimo o toj prevenciji, dakle vrlo je bitno da se iskontroliše pozicija moći ljudi, isto tako i načelnika, pozicija moći ljudi koji dođu na te pozicije da oni ne zloupotrijebe svoje pozicije ubuduće. Ja mislim da mi to nakon ovoliko godina dugujemo građanima i mislim da možemo da dalje krenemo u duhu, takvom duhu ovoga zakona. Dakle da spriječimo dalju korupciju i malverzaciju. Čak da ljudi ne dođu u iskušenje da znaju, eto da ne može da ih morimo, znači i Vladu, ne samo nas. I Vladu i direktore i sve ostale. I to je vrlo bitno da ljudi znaju u čemu je, po čemu je bitan, po čemu je važan ovaj zakon. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Replika je bila. Okerić izvolite. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: Kratka samo replika za uvaženu kolegicu. Drago mi je da svi izražavamo jasnu opredjeljenost da ovaj zakon što najbolje unaprijedimo, tako da neću ništa posebno replicirati zato što se vrti već sve u krug sa prethodnim, dvojicu kolega. Hvala Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolegica Srna Bajramović je bila prva na listi. A onda je uskočio Okerić. Dali Vam riječ, odmah Vam oduzeli. Vi ste na redu. Kolegica Segmedina Srna Bajramović.

79

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović: Pa evo drago mi je da se nismo umorili, da još uvijek raspravljamo o ovom važnom zakonu. Ono što ja želim reći da smo mi već godinama izgubili institucionalni kredibilitet kada je u pitanju ova oblast. Na svim međunarodnim procjenama o stanju korupcije u našoj zemlji smo zadnji ili među zadnjima i onda se čudimo što nas ozbiljni investitori izbjegavaju, ili što sve više građana napušta zemlju jer ne vjeruju da se išta može promijeniti. Primjeri iz prakse pokazuju da su države nezakonito bogaćenje najčešće definisale kao značajno povećanje imovine, bogatstva javnog funkcionera koje on ili ona ne može objasniti na razuman, opravdan prihvatljiv način a u odnosu na njegove ili njene zakonite prihode. Prema relevantnim procjenama dok u Evropskim zemljama po svakom otkrivenom krivičnom djelu ide 10 do 50 neotkrivenih, procjena za BiH ukazuje da taj broj neotkrivenih djela u odnosu na jedno otkriveno kreće se i do 200. Zato je ovaj zakon zbilja bitan iz više aspekata, polazeći od moralnog, preko pravnog do praktičnog pokazivanja volje da smo spremni krenuti konačno u obračun sa najvećom devijacijom društva koja razara, zapravo sve njegove segmente. Ispitivanje dakle porijekla imovine je prvi korak ka ozdravljenju teško bolesnog društva. Prema novom zakonu će svi javni dužnosnici na području Kantona Sarajevo, na svim nivoima vlasti biti obavezni potpisati godišnje izjave i prijaviti sve promjene u stanju svoje imovine. Kako svoje vlastite tako i članova uže porodice. Propisane su i sankcije za neprijavljivanja imovine i davanje lažnih podataka o imovini. Opšta svrha, dakle, to smo nadam se razumijeli, zakona ogleda se u demotivisanju javnih funkcionera da čine nezakonite povećanja, odnosno nezakonita ponašanja s ciljem uvećanja lične imovine, bez bilo kakvog zadiranja u ustavom zagarantovana ljudska prava. Dakle ovo predstavlja prvi korak koji treba pokazati kako smo spremni krenuti od sebe i radi se o procesu koji ne smije stati, jer je jasno kako katarza društva u kojom ćemo skinuti stigmu da smo svi isti treba proširiti na sve njegove segmente. Dakle, definitivno ne postoji oblast koja je imuna na korupciju, o tome su kolege već ranije govorili, polazeći od pravosudnog, obrazovnog, poslovnog, zdravstvenog segmenta, te stoga ovaj čin smatram ohrabrujućim, zapravo vršimo pritisak na ostale dijelom autonomne sisteme da na sličan način urede svoju oblast. Dakle bogatih se ne treba plašiti oni nisu problem, problem su pojedinci koji su se stravično obogatili a niko od nadležnih ni SIPA ni poreznici ni sudovi ni Tužilaštvo nisu ušli u trag njihove imovine, trag porijekla njihove imovine. Dakle građani vide kako oni žive i kako uživaju, šta sve imaju i kako se bahate sa svojim nezakonito stečenim imetkom. Dakle građanima definitivno nikad nisu bili problem bogati ljudi nego nadležni koji nisu u stanju godinama ući u trag porijekla njihove imovine i na taj način odvojiti žito od kukolja. Ključna stvar je dakle da niko ne smije biti iznad zakona ili izvan kontrole, i da bi se očuvao pravni poredak slučajevi korupcije među javnim funckionerima moraju biti otkriveni, izvršioci kažnjavani, a nezakonito stečena imovina oduzeta i vraćena zajednici. Sve ovo što radimo danas ovdje je normalno demokratskim društvima u cilju suzbijanja korupcije, i trgovine uticajem. Dakle radi se o poznatim modelima prakse koja će kod nas očigledno biti revolucionarna jer je faktički predugo bila na čekanju. Svi funkcioneri, ponavljam to još jednom i dužnosnici moraju biti podvrgnuti kontroli i provjeri imovinskih kartona. Kome to smeta nek se ne bavi politikom, nije obavezno i na dobrovoljnoj je osnovi. Dakle svima je valjda jasno da ako se država već 20 godina ne može postaviti na svoje noge, onda tu definitivno nešto nije uredu. I zamolila bih evo i završavam, sve zainteresovane da se uključe ako smatraju da postoje bolja rješenja od postojećih, zakoni dakle u nacrtu i kao takav transparentno ponuđen u javnoj raspravi da se mijenja i očekivala sam da danas nećemo slušati demagogiju kako imamo sistem koji već posjeduje instrumente za ispitivanje porijekla imovine, dakle valja je svima jasno pred otvorenim očima da svi živimo poražavajuće efekte takvog sistema gdje se sve više krade, a sve manje odgovara. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolegice Srna Bajramović. Zastupnik Zvonko Marić,

80

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Zaista slušajući ove brojne diskusije ali i ovaj replike čini mi se da je riječ o vrlo važnom zakonu i iskreno da vam kažem nekako imam dojam da smo imali puno prilika u prošlosti da donesemo ovakav zakon i nismo ih iskoristili. Sada nemamo kud dovedene su pred savršen čin i nekako to me navodi na zaključak da smo kuću počeli praviti od krova u to vijeme, pa onda išli ka temelju. Puno smo se bavili, dakle našim paušalima i ova mi je diskusija veoma čini mi se konstruktivnom. Bavili smo se sobom a ja koliko znam da je to svojevrsna kletva, dabogda se bavio sobom, a mi smo se bavili našim paušalima i tako sam mislio da smo mi na neki način ukleti, ali evo prilike da pokažemo koliko mislimo o građanima i budućnosti naše zemlje, upravo je ovaj zakon za koji smatram da ima izvanrednu osnovu da donesemo naravno uz sve ove sugestije koje smo imali ranije. Ne mogu da se ne otmem dojmu da me raduje ovo što i kolege iz SDA, zaista sa puno elana pokušavaju da nam pomognu i ja naprotiv za razliku od možda kolege Okerića, ako je on to prepoznao, ili ako su oni to tako shvatili, ovo doživljavam, njihov aganžman kao svojevrsni pokušaj, ili osjećaj potrebe da nadomjeste ono što su propustili kada su bili na vlasti, da donesu jedan ovakav zakon, koji je zaista neophodan i koji pokazuje da imamo šansu ili stremimo ka tome da imamo naprednije društvo. Moram također reći da me brine, a nekoliko puta je ponovljeno da ova teritorijalna i administrativna neusklađenost može biti određena poteškoća pogotovo u provođenju ovakvog zakona. Jer mi smo puno toga, puno dobrih zakona donijeli ali kada političke volje nema ti se zakoni ne mogu implementirati. Ja se plašim da će se ovo pogotovo kada se vide ovolike primjedbe, da će se tražiti način da se ovo opstruira, odnosno provođenje ovog zakona opstruira i onda ako vi donosite jedan kvalitetan zakon a on se ne provede onda bojim se da smo radili loš posao. Tačna je činjenica da mi moramo biti uzor drugim kantonima i to se očekivalo uvijek od nas. Ovdje nismo imali ni stranku ni SNSD ni HDZ, ali ne znam šta nas je sprječavalo da donesemo ovakvu vrstu zakona, jer uvijek nađemo izgovor u na nekim drugim nivoima da su to kočničari naših procesa na putu ka Euroatlantskim integracijama itd. Međutim kada vidim ovoliko primjedbi, ne mogu a da se ne, da se otmem utisku da se plašim i da ću doći do zaključka da tek nakon isteka mandata godinu dana treba početi kupovati nekretnine. Ne nikako ranije. Bojim se da ne ostavimo takav prostor za tu vrstu priče. Moram također reći da, na neki način to je moj dojam shvatite kako hoćete. Ovaj zakon će imati moram biti iskren, više psihološki nego stvarni efekat. Jer u ovom ambijentu očekivati od ovog zakona revoluciji da tako kažem teško je to očekivati. Znamo kako sve to ide, ali, iskren da budem svesrdno ću podržati i naravno i Klub SBB zajedno sa mnom i ja sa njima ovaj nacrt zakona kao početnu osnovu da napravimo kvalitetan zakon. Što se tiče nevladinih organizacija drago mi je da smo u neku ruku bili jedinstveni u stavu da su dobrodošle sve kritike primjedbe itd., i sugestije i mi kao takve prihvatamo. Ali mo smo ipak najviša zakonodavna vlast i mi ćemo odlučivati o ovim pitanjima a svaka sugestija je dobrodošla kako nevladinih organizacija tako i svih drugih dobronamjernih ljudi koji žele da nam pomognu da izađemo iz ovog depresivnog ambijenta u kojem danas živimo. Zaista želio bi da što prije pristupimo izglasavanju ovog nacrta zakona i da on ode u redovnu proceduru, a da sa svojim primjedbama eventualno sugestijama, sudjelujemo punim kapacitetom u javnoj raspravi koja predstoji i svakako amandmanskoj fazi. I vjerujem da će predsjedavajući Konaković imati u vidu da sam nisam iskoristio svo ovo vrijeme pa će mi drugom prilikom nadomjestiti ovo što sam bio ovako brz efikasan i tako Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Mariću. Je li replika kolega Deviću. Javili ste se nije, druga diskusija prve diskusije, Damir Marjanović, izvolite. Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: Zahvaljujem se predsjedavajući. I moram priznati nešto prije nego što počnem sa diskusijom. Tako je teško govoriti posle ovako elokventnih ljudi poput kolege Nikšića ili kolegice Segmedina kolege Zvonka, kolege Mahira itd. Teško je posebno kada se slažemo u stavovima

81

a posebno kada se slažemo o onome što se zove primjer glavnoga grada BiH. Ili posebno kada se slažemo o potrebi analize imovine svih onih koji nisu obuhvaćeni onim što CIK radi itd. Itd. I stoga ne bih puno, ne bi da se ponavljam ali jednostavno osjetio sam potrebu da se javim vezano za ove diskusije. Imam osjećaj da će nas slična diskusija čekati i u budućnosti i to iz jedne druge jako bolne teme koja se zove obrazovanje i nauka. Mi znamo da obrazovanje i nauka i mnoge stvari koje želimo da riješimo trebalo bi se riješiti na državnom nivou. Nažalost ono se ne može tamo riješiti. I kanton Sarajevo i Skupština KS i Vlada KS morat će da preuzme tu ulogu pa kako rekosmo i po cijenu da budemo jedini u državi i da sa svojom dinamikom i svojim rješenjima namećemo tempo ostatku BiH. I to je tako kako jeste. No prije nego što se osvrnem malo na obrazovanje i nauku, cilj zakona je stvarno primjeniti od onoga momenta od kojeg se donosi ustvari od onoga momenta da budem malo precizniji ako ne griješim od kada se on objavi u Službenom listu i ja zna da ovim zakonom ni na koji način mi ne možemo ovim Nacrtom zakona ni na koji način mi ne možemo stvoriti uvjete da procesuiramo sve one koji se trebaju procesuirati a koji su ovoj zemlji nanijeli toliko zla u zadnjih 25 godina. Nova vlada i ova Skupština su se opredijelili da u ovom mandatu ipak budu pioniri da budu primjer i ako već mogu onda da krene od sebe. I upravo smo to uradili u protekloj tački dnevnoga reda koja je možda i bila kritikovana, možda je nekome nejasna ali ja kako rekoh iako nisam spadao u tu skupinu ljudi jako poštujem sve one koji su danas digli ruke i sebi smanjili plate. I to je taj primjer. I to je upravo ovaj Zakon. Da se vratim opet malo na obrazovanje i možda malo na neko iskustvo koje smo mi tada imali i zašto ga vežem s ovim zakonom i ovim konceptom koji je hrabro ministrica uradila. I koji je ova Vlada hrabro pripremila jeste sjetim se te neke 2013. godine imali smo slične probleme, imali smo slične primjedbe vezano za eksternu maturu. Pa smo govorili zašto bi kao Kanton jedini pa koji je pritisak itd. itd. Ono što me raduje da par godina poslije srećem ljude iz ostalih dijelova iz BiH bez obzira radilo se o Kantonu ili RS koji kažu upravo ono što ste vi uradili pomoglo nam je da vidimo što je bilo dobro, a bogami i što nije bilo dobro i baš vam fala što ste vi to uradili i možemo stvarno biti ponosni što kao kanton eto u toj oblasti smo na neki način diktirali tempo zašto ne diktirati ovdje. To nas čeka i u budućnosti čeka nas i kurikularna reforma za koju će vjerovatno mnogi reći zašto početi na kantonu čekajte državu. Budemo li čekali države i entitete, građani koji su nas izabrali neki od nas su se odlučili se isključivo za kantonalne upravo zato što iz svoje obrasti mogu tamo da daju najviše doprinosa će reći zašto smo onda mi glasali za vas pa vi se stalno pozivate da ste nenadležni da morate nekoga negdje nešto čekati. Ista je stvar i za izdvajanje za nauku i za fondaciju za nauku. Ja znam da će biti poprilično primjedbi u tom pravcu vrlo sličnih kao i ove sada što imamo tu. Izuzetno, ali stvarno bez ikakvog ikakve doze sarkazma stvarno iskreno izuzetno pozdravljam jako dobru diskusiju kolega iz SDA. Ne kažem da sam se složio u svemu ali ima stvarno logični stvari, vidio sam i po reakcijama uvaženog premijera i uvažene ministrice, da mnoge informacije koje su dobili iz klupa odakle dolaze kolege iz SDA će biti itekako dobro razmatrane. Imamo 60 dana pred sobom. Jako mi je drago da su detaljno čitali, i ja sam detaljno čitao onoliko koliko sam definitivno kao jedan genetičar mogao da razumijem, a koliko sam kao kantonalni zastupnik imao obavezu da čitam. A ostavio sam sebi jako puno prostora ovaj da ovih 60 dana, vjerovatno i kolega Nikšić ali eto nema tog paušala da potrošite na takvo nešto. Ali da konsultujete druge ljude iz te oblasti da kažu šta treba popravljati kako treba popravljati i da mi kao kantonalni zastupnici, ja kao kantonalni zastupnik na neki način usmjeravam tu priču i budem njihov glas. Negdje u nekoj diskusiji, kolega iz SDA, neka mi stvarno ne zamjere ovaj bilo je nekada da su se neke stvari ponavljale. Bilo je rečeno kako ovaj Zakon ne propisuje kako ćemo kazniti one koje je ukrao pa ja sam malo pročitao, i vidim da ipak on propisuje u nekome članu 19 ima stavka 4 koja kaže ukoliko se ustanovi da obaveze neki prekršaj utvrđen obavezama iz ovoga zakona dalje se ima obaveza predati taj predmet onima koji trebaju da rade, znači tužilaštvu. Znači, na taj način, ima model i koji zakon propisuje kako će se sprovesti procedura kažnjavanja onih koji ga ne poštuju. I vezano je bilo još za čini mi se da je mislim kolegica Jasmina Bišćević u stvarno odličnoj diskusije, podvlačim odličnoj, spomenula da su dokumentu ministrica poziva isključivo na GREC-o. Moram priznati da sam

82

malo surfo da vidim šta je GREC-o i vjerujem da kolegica Jasmina to mnogo bolje zna. Ali sam pronašao u dokumentu upravo iznad rečenice na koju se poziva taj dokument na GREC-o da se ipak evo poziva i na određen pa jasno je navedeno i na Konvenciju UN protiv korupcije i to čak se navodi član itd. itd. Znači da ne ulazeći da li je to dovoljno detaljno ali vidim da je ministrica se pozivala prilikom pripreme ovog dokumenta i na neke druge stvari a ne isključivo samo na GREC-o. Još jednom kažem nemoj neka me sad kolege iz SDA ne zamjere njihova diskusija je bila izuzetno detaljna i fenomenalna, malo me podsjeća na onu situaciju koju smo mi diskutovali nacrt budžeta i ali se dobro sjetim između ostaloga primjedbi kada je ponovo taj isti Nacrt došao poslije. Pa zašto ste kad ste ga toliko iskritikovali, zašto ste isti taj nacrt uradili evo sad prilike da u narednih 60 dana kolege iz SDA urade upravo ono sa ovim Zakonom kao što smo mi uradili sa Nacrtom budžeta i da ga do prijedloga unaprijede. I to je fenomenalna stvar, i na kraju upravo u tom pravcu, opet iz nekog osobnog iskustva, pardon stvarno ohrabrujem ministricu da u komisiju koja će biti određena za analizu prijedloga iz javne diskusije uključi i kolege iz opozicije a i eksperte koje kolege iz opozicije na neki način predlože. Iz jednog prostog razloga, te 2013. godine dugo vremena je bio jedan zakon kamen spoticanja. Taj Zakon se bio Zakon o visokom obrazovanju i dobro znam da tada kada smo odlučili da u tu komisiju uključimo i poziciju i opoziciju, došli smo do fenomenalnih jako dobrih rješenja. I na kraju su ruke pozicije i opozicije glasale za nešto što je dobro. Tako, naravno, kao Nacrt mislim da mogu biti slobodan da kažem i ime kolega iz Naše stranke evo klimaju glavom, znači dobio sam mandat za tako nešto. Zahvaljujem se šefici. Ali, da ćemo svakako podržati, a isto tako mogu da obećam da u narednih 60 dana ne da zastrašimo, ali da obećam i Vladi i ministrici izuzetno ćemo aktivni biti i sigurno ćemo kroz sve ono što se zove javna diskusija i ovo je dio javne diskusije pokušati da damo svoj doprinos da taj Zakon dođe tamo gdje treba da bude. Ja se zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Deviću replika. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Ma evo u najboljoj namjeri ali radi ispravnog informisanja javnosti, cijenim zaista da na akt budžeta kantona i ova situacija se ne mogu porediti. Prije svega iz tog razloga što Nacrt kad ste ga već spomenuli je kritikovan 20 sati da nevalja a nakon pet dana u jednoj potpuno vanposlovničkoj proceduri je usvojen u potpuno identičnom tekstu. Naravno to je sada stvar procedure drugih institucija koji o tome odlučuju da li je to bilo uredu ili da nije. Kada je u pitanju obrazovanje, ovo što ste kazali mi imamo potpuno ustavni nadležnost kada je obrazovanje u pitanju. Mi tu oblast možemo potpuno uređivati. Naravno ona je na nivou Kantona i to je stvar i to je stvar koja je jasna. Međutim, ova oblast prijava imovinskih kartona, Zakona o sukobu interesa i ti drugih stvari to su oblasti koje su definisane na višim nivoima. Prema tome, mi kao Kanton smo dužni te odredbe da prepišemo mi ih ne možemo mijenjati. A to sam malo prije rekao prije svega u ovoj kaznenoj politici. Propisali smo u Nacrtu neku drakonsku kaznenu politiku koja se apsolutno ne poklapa i ne slaže sa onim što je propisao Izborni zakon BiH. A osnovni povod za repliku je bio da ste rekli da se neko može kazniti. Mi to ne možemo. Po ovom Nacrtu dokumenta sada kakav je mi to ne možemo uraditi. Tu je predviđeno samo da ured utvrdi pod navodnim znacima citiram kako je tamo napisano osnov sumnje što on ne može uraditi i to nije njegovo pravo to rade tužilaštva i sudovi tako da mi ne možemo nikoga kazniti osim što možemo kazniti izabrane zvaničnike, zastupnike ili direktore kako već napišemo u zakonu u smislu ako nismo na adekvatan način prijavili tu imovinu i u zakonskom roku ali ponovo ta kazna ne može biti od onog koju je propisao Izborni zakon o tome se radi znači. O tome treba voditi računa da do prijedloga zakona se vidi šta je cilj ovoga zakona šta se želi on mora biti usaglašen sa zakonima višeg reda. Naravno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:

83

Hvala kolega Deviću, kolega Marjanović odgovor na repliku. Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: Zahvaljujem se kolega Deviću. Da definitivno ova moja usporedba sa budžetom nije se odnosila na meritum cijele priče nego na sličnost situacije u kojoj smo se tada jer što će se desiti vi ste već danas dobro iskritikovali ovaj Nacrt a već ste najavili da ćete glasati za njega, pa otprilike isti modus operandi, ali upravu ste. To su dvije odvojene stvari. Govorio sam o modus operandi. Vezano za obrazovanje, vi znate dobro jeste imamo ustavne nadležnosti, ali isto tako znate da postoje određeni okvirni zakoni pa recimo visokom obrazovanju postoje određene agencije itd. itd. I postoje dobri dijelovi toga što bi mi mogli da ne sprovodimo pod izlikom da čekamo i imamo problem pod navodnicima sa ustavnim i neustavnim konceptom Federalnog ministarstva itd. Mogli bi stvarno da pronađemo jako dobar izgovor u cijeloj pri da neke stvari ne realiziramo. Iste primjedbe smo imali te 2013. godine vezano za eksternu maturu i to govorim s obzirom na iskustvo koje sam imao. I vjerovatno će se desiti opet za neki period kada budemo pričali o ovim stvarima. Ali hajde živi bili pa vidjeli, možda i nećemo možda smo upravo ovu diskusiju predupredili to. Vezano za kažnjavanje i tu se slažem, mi nismo tu da kažnjavamo, posebno Skupštine, Vlade itd. Međutim u članu 19. stavka 4 je vrlo jasno rečeno ukoliko prekršaj utvrđenih obaveza iz ovog zakona sadrže obilježja krivičnog djela Ured podnosi krivičnu prijavu tužilaštvu itd. itd. Znači Zakonom je jasno predviđeno šta taj ured treba da uradi u datome momentu i kome to treba da prepusti. Tako da i tu je, i tu je mislim da je tu zakon dorečen u tom pravcu, no bože moj stvarno treba sugerirati, pardon konsultirati eksperte koji će nam to malo to pojasniti ako je potrebno. I na kraju još jedna stvar koju sam zaboravio u diskusiji ali evo neka bude kao mali dio, hvala što ste replicirali. Moram priznati da neki od ovih stavki koje sam vidio u zakonu toliko su zanimljivo zvučale da moram priznati da se nadam da ćemo ih uskoro vidjeti u nekom setu obrazovnih zakona jer postoji tamo i direktori i rektori i prorektori i dekani itd. itd. koji bi mogli da se svrstaju opet na isti nivo kao i zastupnici, ministri itd. Ali, u svakom slučaju hvala vam, hvala vam na replici i nadam se da sam odgovorio i pojasnio neke stvari koje su možda zvučale nejasno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Odgovor kolega Mahir Dević. Evo ga. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Naravno ja sam rekao da Zakonom o Krivičnom postupku i zakonima iz te oblasti na nivou federacije, a čini mi se da su dva otprilike koja govore o tome su propisana ta sva krivična djela. I mi imamo obavezu da prijavimo krivično djelo, svako od nas pojedinačno. Međutim, ovaj ured vi ste rekli da se može kazniti ured ne može kazniti. Ured može podnijeti krivičnu prijavu protiv nekoga po ovome kao i svaki građanin što to ovaj naravno može uraditi u KS. Znači govorili smo o toj usklađenosti i neusklađenosti propisa a ne znam da li ste primjetili po ovim zakonom su direktori, ne znam da li su dekani nabrojani ali direktori svih ovih jedinica su već pobrojani ovdje, samo ne valja što smo ih nazvali izabranim zvaničnicima. Oni su imenovana lica, imenovani zvaničnici Vlada, ministri premijer itd. Tu je greška jer smo zakonom o platama to razdvojili. To sam već diskutovao. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Marjanović drugi put, ovo je odgovor ima prednost, pa kolega Marić replika Poslanik/zastupnik Damir Marjanović: Drugi put, i zadnji put obećavam. Mislim da nisam nigdje spomenuo za Ured ali ako mi se otelo i omaklo, rado ću pogledati, ovaj da Ured može da kažnjava preletilo je ako se to desilo.

84

Ali negdje negdje mislim da još nisam toliko senilan, ali nema veza, ali upravu ste. Direktori su tu međutim, prvenstveno pričamo o dekanima, rektorima i ono što je visoko obrazovanje i kao što rekoh, radujem se inovaciji recimo u Zakonu o visokom obrazovanju sa nekim od ovih tačaka. Hvala velika. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Dalje su replike, Marić replika, isto tako, pa Čampara replika. Zvonko Marić replika, Čelik je rasprava je li tako. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić Zahvaljujem predsjedavajući. Iz principijelnih razloga ja zaista nisam ranije želio da repliciram na stalnu konstataciju, tvrdnju i spočitavanje da smo mi iskritizirali koliko rekoše već 24 sata Nacrt budžeta. Ja mislim da se u principu, uvijek Nacrti zakona iskritiziraju kao što su isto kolege iz SDA učinile ovaj put sa ovim Nacrtom. I mislim da je to vrlo konstruktivno i nije bilo ovdje zastupnika koji nije pohvalio njihov angažman u tom smislu. I ne znam što se spočitava, pa nije sveto slovo Nacrt budžeta. Možda jeste zato što zbog činjenice da ga je napravio onaj koga vi želite da zaštite, međutim o svakom nacrtu budžeta se raspravlja kao i o svim drugim nacrtima i ne znam zbog čega nam se spočitava neka nedosljednost, neka neprincipijelnosti, nešto što smo mi kritikovali, kao što i vi danas kritikujete ovo i dobili ste od svih kolega zastupnika pohvalu za angažman i niko vam nije prigovorio. I nemojte to više spočitavati, to je već no svojevrsnost pinovanje, podmetanje, itd. Nacrt, je nacrt imaju faze, dakle javna rasprava pa onda imaju amandmanska faza itd. Zbog racionalnosti smo mi prihvatili taj Nacrt budžeta. I iz principijelnih razloga zbog obaveze da odgovorimo na zahtjeve građana i budžetskih korisnika. A nemojte sad to da zloupotrebljavate, i stalno nas spočitavate, dajte da budemo konstruktivni i nemojte kvariti utisak koji ste danas ostavili. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Sada je bio Čampara, Dević je li. Mariću prije vas je bio Čampara izvolite. Vi ste ostali uključeni, evo kako se dogovorite svejedno mi je. Deviću, vi se kolega Čampara prijavite ponovo molim vas. Dević ima riječ. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Mi smo naravno kad je budžet, ali kevo da ne idemo s teme kritikovali proceduru takvog načina donošenja. I to sada rade neki drugi organi, mi smo tu vrstu priče ovaj što kažu završili. Tako da nema potrebe po tom osnovu što kažu, ono da se ponavljamo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem, kolega Čampara, replika. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Hvala, ma ne znam ne mogu nazor baš replikom. Meni je replika ko malo grublji naziv ali eto. Mislim da je profesor Marjanović, nešto spomenuo vezano politika i struka, i slažem se s njim upotpunosti. Dakle, uvijek treba obezbjediti političku volju za donošenje nekih propisa i slažem se profesore da ipak struka ovdje treba odigrati glavnu ulogu kod samih zakonskih rješenja odnosno donošenja onoga zakona koji će biti provodiv u praksi. Naravno, politika je ta da to usmjeri i da postoji dobra volja, ali slažem se da uvijek struka mora biti ta koja će prednjačiti i ispred politike i jedino na takav način sigurno možemo doći do najkvalitetnijih i najboljih rješenja u interesu svih nas ovdje kao i građana KS. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Mirza Čelik, diskusija. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik:

85

Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo neću ja dugo. Ja ću se morati malo osvrnuti na prethodni period, i prošli saziv u meritumu neću da govorim o ovom zakonu jer smo to već nekad davno kazali prije dvije i po godine. Nešto o ovome zakonu i stav SDA, bio je identičan kao i danas. Ne mogu da ne spomenem uvaženog zastupnika koji je u to vrijeme bio zastupnik u Skupštini KS i podnio inicijativu i donio u skupštinsku proceduru ovaj zakon a to je kolega bivši Kojović Predrag koji je u formi nacrta predložio ovo starom sazivu skupštine da se razmatra zakon i da ide u dalju proceduru. Međutim, svi smo se na toj sjednici složili, da ovaj zakon treba razmatrati kao prednacrt i kao jedini ovlašteni predlagač je mogao da dostavi nacrt zakona ukoliko se dobro sjećam, možda nešto i pogriješim ali evo 2, 5 godine su protekle pa nećete zamjeriti. Kao ovlašteni predlagač znam da smo često razgovarali o ovom zakonu i da smo nekako tražili najbolje rješenje, da ova forma zakona saživi kroz nacrt i da prođe kao kroz prijedlog jednoglasno u skupštini KS i to je bio cilj vjerovatno tadašnjeg zastupnika i svih nas koji smo sjedili u skupštini KS. Međutim, evo danas smo dobili taj nacrt zakona i mislim da smo evo tada ako mi dozvolite da kažem da bilo i glasanja za taj prednacrt ovog zakona i da smo mi iz SDA odnosno iz parlamentarne većine zajedno sa Našom strankom, glasali za ovakav prednacrt a da su neke kolege koji su sjedili koji su bili opozicija glasali ili suzdržano ili bilo protiv ovog zakona. Evo, drago mi je da se to nekako promijenilo i da danas svi jednoglasno ćemo podržati ovaj Nacrt zakona a bilo bi zaista šteta da se nije iskoristila prilika kolega i kolegica da ova današnja rasprava bude dio javne rasprave i nadam se da ćemo u narednom periodu usvojiti i prijedlog ovakvog buđ prijedlog zakona sa ovim izmjenama koje smo danas čuli. A u svakom slučaju mislim da ćemo imati dovoljan broj amandmana kako bi poboljšali ovaj zakon. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Ako nema više prijavljenih ja bih koristio svoje vrijeme za diskusiju. Prije pet i po godina sam napisao pismo rukovodstvu svoje bivše stranke i tražio radi svih poštenih ljudi koje sam u politici upoznao da se jedan ovakav zakon donese. Da se stigma sa leđa poštenih političara skine i da onaj manji procenat više od nas ne pravi lopove jer je bavljenje ovim poslom u BiH postalo jednim od najstarijih zanata komparacija. Kada sam se pitao šta bi to poštenog političara moglo zaustaviti, da sam mimo zakona dozvoli da mi se provjeri porijeklo svake marke imovine i da to uradi bez zakona nisam našao naravno adekvatan odgovor, jer je puno takvih ljudi i vas je siguran sam takvih puno. A onda se desilo da pet i po godina mi slušamo istu ovu vašu priču koja ni s pravom ni s Ustavom ni s politikom veze nema. Ovo je priča osporavanja ovog Zakona a sada ću vam jedan po jedan argument razbiti i pokazati kako je on ustavan kako on provjerava porijeklo imovine, kako je suštinski bitan i dobar jer je ovo zakon o kojem smo kolega Kojović i ja uložio dio svog života. I te pravnike koje ste vi komunicirali, nazovite i recite da baš pojma nemaju. Jer vam ovako ide, čak Ustav kaže Federacije, kad govori o posebnim nadležnostima Kantona u čl. 4 e da Kanton ima pravo utvrđivanja politike koja se tiče regulisanja javne službe. Mi smo u javnoj službi. Postoji državna služba o kojoj postoje zakoni i procedure, a sad vas vraćam na pravo. Postoje presude Ustavnog suda koje kažu da Kanton ima pravo donijeti svoj zakon o državnoj službi suprotan i drugačiji od onog Federalnog jer on uređuje svoju oblast. I to je dobro rekla ministrica. U uputama GREC-a kaže onako kako je država organizovana i konstituisana. Nama Ustav daje puno pravo da donesemo ovaj zakon. Kad se pozivate na više nivoe i kažete mi smo za ali čekajte da donese država, ili da donese Federacija. To je ljudi, nije vrijeđanje inteligencije, to je vrijeđanje emocije, to je vrijeđanje dostojanstva, da kažete neka državnog i neka federalnog, neko će nama to urediti. Znate li da živimo u zemlji u kojoj danas vama niko ne može utvrditi sukob interesa. Ko je organ za utvrđivanje sukoba interesa danas političara. Nema ga. Nema ga, jer ta komisija koja bi to trebala biti ne postoji. Jer to politika svjesno radi da korumpiranim političarima omogući taj sivi prostor u kojem mogu legalno krast. Vi ste ga čitali, pokušali ste ga pravno shvatiti, niste ga shvatili. Jer on ima suštinu i dubinu. U nekoliko rečenica rješava sve što vi kažete da nema. Ima itekako porijekla imovine. Ima itekako utvrđivanja porijekla imovine. A znate kako će vam to izgledati. Kad dođete kući s novim pasatom, a komšija vam

86

ga vidi, a zna da imate kredit i četvoro djece i da vam žena ne radi. I malo vas sabere i vidi da to ne može. I kad vas prijavi Uredu u registar koji je javni i da oni koji nas plaćaju mogu svakodnevno pratiti u registru kako se kreće naša imovina imaju pravo prijaviti to tužilaštvu a onda tačno u nekim dijelovima, pročitat ću vam na brzinu neke. Ured je nadležan da vrši kontrolu podataka u imovini i izvore i vrstu prihoda kojim je imovina kupljena. Izvore i vrstu prihoda kojim je imovina kupljenja piše u jednoj rečenici. U drugoj piše, ukoliko prekršaj utvrđen i obaveza (28:00dio15). krivičnog djela, a sadrži ako je ne možete dokazati. Na Federaciji je profunkcionisao čak i ured za kako se on tačno zove ne znam za upravljanje oduzetom imovinom. Tužilac ima puno pravo i neće to nama vratiti ured za kvalitet neka naša komisija da vam ispita porijeklo imovine da vam je oduzme da vas zatvori ako ne možete dokazati. Naredni dijelovi ovog zakona koji kažu. U slučaju nesrazmjera između prihoda i imovine kao i slučaja osnova sumnje u istinitost podataka iz zakona iz tog načina na koji je imovina stečena ured je dužan o tome obavijestiti nadležno tužilaštvo. Dakle sve što vi kažete da nema ima, kad tražite rješenja. Ali vi tražite kako da se on ne usvoji(28:47 dio15) i ustanovi nisam ga čito. Isti su to bile primjedbe, vratite ga u prednacrt. Neka ga u prednacrtu. Nek ga donese stenogram nisam ga čito. Molim boga, molim boga da napravi tu vrstu diskriminacije da dokaže da mi nismo lopovi, onog trena kad utvrdi svaku marku naše imovine i kuću i vozilo i ono što nam bude na ženama sestrama, braći to je moja dilema koliko možemo daleko zahvatiti u ovom zakonu u odnosu na Porodični, a mi ćemo koliko god budemo mogli zahvatiti Dakle da se do amidžića tamo dođe, da se ne prenosi ta imovina tu ćemo se naduravati pokušavati ćemo tu naći rješenje. Dakle i taj dio je apsolutno definisan. E kad se govori o nadzoru, jeste li pročitali, kakav je sastav tog tijela, to bi izgledalo ko u američkom senatu i kongresu. Da ispita predsjednika skupštine neka komisija uz prisustvo medija i kaže hajde izađi Ured je utvrdio da nešto nije uredu s tvojom imovine de nam bogati ti odgovaraj da ljudi u Kantonu to vide. Poštenog svijeta toga ne može biti strah. Niko ko ima dokaz porijekla svoje imovine ne može biti protiv toga i ne može prizivati da u neko drugi donese ovakav zakon, ne može to prizivati. Nego moli Boga, da se to desi ovde da mi sa sebe skinemo tu stigmu da nas ljudi ne porede sa onima koji su se zaista obogatili. Istina je da mi ne možemo retroaktivno, ne možemo se vraćati. Ne možemo kod onih koji su završili i nisu više u javnoj službi, ali možemo itekako retroaktivno kod onih koji su još u javnoj službi. Šta to znači, šta mislite ko će se odlučivati ubuduće da ide na liste. Ko će ubuduće smjeti biti direktor. Ko ubuduće smije biti član upravnog i nadzornog odbora. Samo oni koji smiju ući u ovakvu vrstu nadzora. Samo oni, to je ljudi revolucijski zakon. I vi ćete danas glasati za njega jer vam je pritisak ogroman. Ja znam to, vi morate za njega glasati i glasat ćete. A mi ćemo za njega presretni da ga neko donese i da za svoje diplome jer Čampara je potpuno upravu. I za svoju imovinu (1:00 dio16)i sve ono što je prethodno, jer Čampara jer, ste nekonzistentni ja vas pitam sledeće. Kako mislite diplomu iz Banja Luke provjeriti Kantonalnim zakonom. Ako u Pavlović banci ne možete nečiji račun. Kako to mislite, Kiseljak. Kako mislite to. Ma sve ćemo uraditi da se te diplome provjere, sa Sarajevskog univerziteta, svih univerziteta i dakle puna podrška, presretni smo što se predlaže a ne podrška je al neka nam ga donese neko drugi. Meni taj fol ne možete prodati. A ove reakcije na društvene mreže zadržite na društvenim mrežama. Jer, ja znam suštinu otpora ovoj cijeloj priči. I ono šta još znam on je donesen, on će danas biti usvojen. Dominantno i prijedlog će mu biti usvojen. I profunkcionisaće. Kolegice Bišćević Tokić, elementarno neznanje, nije mogao dobiti riječ gospodin Kovačević da vam odgovori, da vi vežete povećanje Ureda za borbu protiv korupcije za ovaj zakon i da kažete našta je on mogao dati mišljenje osim na nacrt. Dakle on kaže kad je riječ o nacrtu ovog zakona nema troškova. Ovde nema troškova, jer mi Ured jačamo i bez ovog zakona. On je vidio tipko tamo da vam objasni, to nije okey, to ne stoji. Ured se mora jačati zbog svih procedura jer je odličan alat u izvještajima ove OSCE-a, međunarodnih organizacija koji ga smatraju jedinim ozbiljnim alatom za borbu protiv korupcije u državi BiH. On se jača ne zbog zakona i tu troška nema i mišljenje je ispravno. Ured za zakonodavstvo konstatuje da bi trebao biti uređen na nivou države. Nikad ga država neće donijeti. Vi nam kažete sačekajte državu. Znate li da mi nismo čekali državu da bi

87

večeras ovdje sjedio, kolega ovdje sjedio (2:45 dio16) iz reda ostalih jer to državni ustav ne prepoznaje. Jer je presuda Sejdić Finci na čekanju. Zbog svih onih korumpiranih političara koji se bave temama opstrukcije naše borbe protiv korupcije. Dakle mi smo napravili protu ustavnu stvar svi zajedno i jednoglasno čini mi se u ovoj sali izglasati čovjeka koji je u prošlom mandatu u onom prvom to je bio kolega Nabil pa je onda bio kolega Bukva je li. Pa to je kolega Vibor Handžić. Dakle to su istine. CIK je prebacio svoju nadležnost na komisiju, komisija dakle ne da smo u sivoj zoni nego smo u crnoj zoni. I u rangu onih zemalja o kojima je kolega Okerić govorio. I vi kažete čekat ćemo nekoga da nam neko nešta to namjesti. Zašto nije Federacija, zašto nije. Potrudite se da dat i vi večeras ništa što ste rekli ne može u javnu raspravu. Ni jedan prijedlog niste dali. Samo ste govorili šta ovdje nije dobro. Evo izvući ćemo stenogram. Izvolite. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Replika kolega Mahir Dević. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Zahvaljujem. Znači bez ikakve potrebe zaista da se vama više odgovara jer je to potpuno besmisleno. Ne znam više sam kako bi to nazvao. Jer vi ste očigledno jedan slatkorječivi frazolog koji stvari gleda na način onako kako želi da ih on vidi. On neće da sluša, vi nećete da slušate šta mi vama ovdje večera cijelu noć govorimo. Naravno, to je vaše pravo. Ono u čemu sigurno nećete uspjeti je da ovaj tu neku stigmu kriminalne SDA prišijete ovom ovdje klubu čestitih ljudi koji su ušli tek sada u ovu Skupštinu KS. Varate se to i očima javnosti vam naravno ovaj ni u jednom momentu, ni u jednom momentu neće uspjeti. Tako da neke druge parlamentarne stranke koje su pristale na neki način da ovu pod navodnim znacima izjava neka vrsta privjeska u nekom vašem mi ratu protiv SDA. Protiv predsjednika Izetbegovića, profesorice Izetbegović i ostalih drugih. To je tema koja je potpuno van ovog zakona. Nemate potrebe apsolutno da nam držite predavanja niti ste kompetentni iz ove oblasti da nam držite predavanje. Ali evo pošto ste pitali na koji način možete riješiti pitanje diplome iz Banja Luke. Na način da prijavite Kantonalnoj inspekciji u Sarajevu i da ona kao organ koji postoji putem pravne pomoći vam dostavi tu informaciju. A probajte isto to uraditi preko Ureda pa ćete vidjeti kakav ćete odgovor dobiti. Naravno vi ste najavili, možda ste mislili da smo mi protiv nečega ovoga ne mi ne da smo protiv ovoga. Mi predlažemo korak dalje da se usvoji Zakon o porijeklu imovine a ne Zakon o prijavi imovine kao ovo što ste vi predložili. Mi želimo korak dalje. A ovo što je predloženo, čuli smo i od premijera čuli smo i od ministrice da apsolutno nema veze sa porijeklom imovine. To nam je rekla ministrica, premijer je rekao da je ovo čak neki preventivni zakon protiv korupcije. A evo sad od vas čujemo da je ovo neka treba varijanta. Tako da bi bilo dobro do konačnog prijedloga zakona da znamo šta želimo s ovim zakonom. Ako želimo samo da ta se imovina prijavi to je ok. Ako želimo porijeklo to je drugo pitanje. Ako želimo neke izvještaje na način kako se, e to mora sve biti naslonjeno na zakone i to je super ok. Ali ova neka politikanstva. Pa evo već nekih 7, 8 sati apsolutno su bespotrebna. Ja stvarno nemam više potrebe da odgovaram na ovu vrstu priče putem javnosti na neki način da pričam. Sve što smo večeras kazali je bilo u cilju da se zna tačno šta želimo sa ovim zakonom glasamo za njega i da do prijedloga učinimo ono što treba da učinimo. Naravno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Odgovor kolega Deviću vama. Replika kolegi Deviću. Ispravka krivog navoda Nikšiću. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Krivi navod je da smo mi svi privjesak ovaj Narodu i pravdi. I gospodinu Konakoviću za borbu protiv određenih individua. Ja tvrdim da čitava ova koalicija privjesak, mojoj borbi protiv korupcije u KS.

88

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Dević, ljudi vama odgovaramo. Izvolite kolega Dević krivi navod imate vi prednost. Ljudi vama odgovaramo. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Nisam ja rekao da su to svi, ako ste me pažljivo slušali, rekao sam ako su neki. Tako sam tačno iskoristio. Znam dobro šta sam kazao. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujem, dakle vama repliciram. (7, 38 dio16)ponovite vrijeme ne pričam ništa. Evo ga, opet nisam reko ko i nekoliko svojih javnih nastupa napomenuo ime stranke. Vama se to ljudi stvarno pričinjava. Bogami. Ja nisam pomenuo ime stranke. Govorio sam o pojavama i govorio sam o stvarima i samo sam u prvom dijelu rekao pisao sam čelnicima svoje bivše stranke pismo. Kasnije vas ja sam govorio o ljudima koji su pošteni a ne smiju da glasaju za ovakav zakon koji njih osvjetljuje i kaže da su pošteni. Jer su iznad političke elite koje to ne dozvoljavaju. Jer sam se ja u to uvjerio. Petnaest godina živim taj politički život. Ovo vam je notorna istina. I zato se koriste argumenti, ponavljam. Neka neko drugi donese, nije usklađeno sa ustavom, nisu propisi ovakvi, treba šira javna rasprava. Treba prednacrt, treba nacrt, treba ga dvaput vratiti u nacrt i to traje pet i po godina. A još ću jednom ponoviti kad neko hoće da ga donese on na listu papira kaže ja sam taj i taj i daje dozvolu svakoj agenciji državnoj da provjeri svaku marku moje imovine da mi da pečat da nisam lopov. To su dvije kategorije ljudi. Ova jedna je jednostavna ona to hoće. Ova druga ima puno poštenog svijeta koji to neće. Jer to ne smije. Dakle, ovo je iskorak koji će o kom će se pričati u BiH. Zakon o porijeklu imovine nakon 5, 5 godina registar javni u kom se ona vidi. Naše komšije koje to mogu provjeravati. Naši prijatelji, naša rodbina, dakle to je koncept a ja vam ponudio odgovore da u svakom članu ovog zakona ima argument koji pobija ono što vi govorite. Ima pravo da se ispita porijeklo imovine jer ovdje kaže tačno na koji način i kojim parama je kupljena. Dakle onu jednostavnu, o moram spomenuti čovjeka koji se zove profesor Šarčević koji ako ko se prvom bavi zna kakav je to autoritet i zna koliko je kapacitiran: Od početka nam je pomagao na izradi ovog zakona. Pa su se onda oni mlati pravnici koji kasnije vidim da su se distancirali od zakona uključili se studenti Pravnog fakulteta u prvu izradu zakona i napisali meni pismo. Napisali mi budući nosioci pravnog poretka tražimo od vas da donesete Zakon o porijeklu imovine. A onda kasnije kad su malo dublje ušli u politiku kažu a kako uporište za ovaj zakon. Dakle, ovo je jedna priča koja nas jasno dijeli na političkoj sceni. Ne na lopove i na poštene nego na one koji srcem hoće ovaj zakon i na one koji ga iz njima poznatih razloga neće. Kad ga hoćete onda pršti od prijedloga. Ovo nije dobro moglo bi ovako, ovo nije ovo ćemo popraviti. Jer će se naravno on popravljati ima puno prostora. Tri minute imam. Ima puno prostora da se popravi. Dakle, popravlja se konkretnim prijedlozima. Ne popravlja se demagogijom. To je činjenica ja imam pravo to reći. Jer ovo do ovome zakona stalo je naviše od svih zakona u ovom mandatu. Koje god budete zakone donijeli. Eto deset sekundi kraće. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Deviću ispravka krivog navoda. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Spomenuli bivšu stranku u prvoj rečenici. Ali dobro to više i nije važno. Pazite. Stvar donošenja zakona je stvar znanja i neznanja. Ako vi smatrate da je neznanje iz neke oblasti i predstavljanje tog neznanja nečije u smislu da se to treba popraviti je protivno znači zakonu kao da mi glasamo protiv toga onda ste vi to pogrešno potpuno razumjeli i mi naravno se ne razumijemo. Ovo što smo mi danas cijeli dan ovdje diskutovali, su čiste činjenice jako ih je dobro razumjela ministrica pravde i uprave jer je ona pravnik. A ova druga vrsta priče populističke ona može stajati za medije itd. Čak smo dali niz konstruktivnih stvari, prijedloga,

89

rješenja. Napomenut ću još jednom evo ja sam samo rekao sljedeću stvar. Ne može Izborni zakon BiH, one koji ne dostave svoj karton o imovini kažnjavati na jedan način, a neki organ kojeg mi propisujemo u kantonu na drugi način. To ministrica jako dobro zna i pozvao sam da se to uskladi. Eto konkretan primjer i takvih imate još desetine naravno. To shvatite zaista dobronamjerno nemojte to prevoditi uopšte na neki politički teren. Mi smo apsolutno za, Zakon o porijeklu ispitivanja imovine. A ove prijave već imate u CIK-u ali evo i za njih smo naravno. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Replika vama kolega Deviću. Mi dok se ne izrepliciramo po dva puta vi čekate pa ćemo dalje nastaviti. Dakle, apsolutno niste upravu. Ovo će biti lex specijalis zakon koji se tiče isključivo zastupnika u SK. (12:17 16dio) Ovo će biti lex specijalis zakon koji se tiče isključivo ne može se posmatrati isključivo u formi izbornog zakona. Drugi paradoks u kojem vi nama govorite jesmo mi zato to ima riješeno to ne da nije riješeno. To je naopako postavljeno, vi se pozivate na propis u kom niko nije sankcionisan deset godine u kojem vam niko ne može utvrditi odgovornost za lažno prijavljivanje vaše imovine. To je znanje kolega Deviću ja se time bavim istražujem to godinama. Ništa vam se ne može desiti. Ako vi niste upisali neku svoju nekretninu sad u CIK-u. Ovaj osim što vas može pratiti ponovo neki centar za istraživačko novinarstvo, jer su derogirane, demontirane institucije koje se bave ovim nadzorom. Da ne pričam sad o tužilaštvima, korumpiranim da ne pričam o sudovima korumpiranim. To je druga tema. Dakle samo ovoj institut nadzora nad izjavama porijeklom imovine sukobom interesa, ljudi ne postoji. I kad nam neko kaže nemojte ga donosit jer će ga donijeti neki viši nivo vlasti. I kad kaže nemojte ga donositi jer je to druga nadležnost. Ja to ne mogu drugačije gledati nego otporom za donošenje ovakvog propisa. Dakle, ovdje da hoćemo bi se zatvorili i prštalo bi, ja ću ponovo uzeti stenogram i pregledati šta ste to bitno predložili jer ovo što ste predložili ne stoji. Dakle, a mogli ste iz sehare svoga znanja sigurno ponuditi neka rješenja za stvari koje ovdje nisu precizno riješene. Dakle ima ovdje sigurno stvari o kojima se treba govoriti. Transparensi je bruka da napiše ovakvo pismo. Ovo je bruka od jedne nevladine organizacije. Bruka je da nam napiše na prvoj strani ovakav tekst u kojem to kaže pravnica, zašto pravite dokument koji bi mnogo biti u koliziji sa onim koji će se možda donijeti. Ljudi jer vi shvatate šta mi živimo. Je li shvatate koliko je ovaj jadni napaćeni naš narod ubijen našim ponašanjem i našim nemoralanim neetičkim procedurama i propisima. Moramo se vratiti na pravi kolosjek oni moraju znat oni koji nas plaćaju sve o nama. Dok se to ne desi možda je to ekstra napor možda je to radikalnije nego što bi trebalo, dok se ne vrati povjerenje u institucije. Ja sam ubijeđen da ne može drugačije. Ovo je način da do toga dođe. I etički je zakon način. O tome ću posebno pričati, to je institut koji je američka administracija uvela pored savršenog sudstva i tužilaštva. Etički zakon 77 godine u kojima vaninstitucionalno nadzire etičke procedure i moral na političkoj sceni. I kažnjava vas milijardama dolara i zatvorom, ako ste kafu pili s onim ko vam tender dodijelio. Dakle mi govorimo o takvom sistemu i ovom našem sistemu Šri Lanke, koje su ono tamo zemlje Laos, i neke tamo Kambodže. Ko replicira. Izvolite kolegice Jasmina Bišćević Tokić. Kolega Dević ima opet krivi navod, ali vas sad upozoravam malo prije ste otišli. Ispravite moj krivi navod. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Puno toga smo mi ovaj predsjedavajući kazali. U prilog ovome svemu a razumio je onaj ko je razumio. Mislim da je ministrica to razumjela. Ako vi to niste razumjeli to je vaš lični doživljaj. Mi zato zaista nismo krivi. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Hvala kolega Deviću, replike su bile i kolegica ustvari redom, Čampara je prvi prijavljen pa Stojanović, pa Bišćević Tokić. Bogami ste ovako prijavljeni, šta ću ne mogu ja mimo informatike.

90

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem. Meni je drago da je iz naših diskusija, ministrica shvatila ono što smo rekli. A gospodine predsjedavajući, vi niti ste kompetentni, nit ste kvalifikovani da možete o ovim stvarima meritorno ovaj govoriti. I mislim da nema potrebe da nas ovde disciplinirate i da nas učite pameti. Ako ste pratili šta smo mi govorili a trebalo je da pratite zato što ste predsjedavajući. Vidjećete da iz svake moje diskusije da sam reko da nama hitno treba ovaj zakon. S tim što sam se više fokusirao na Zakon o porijeklu imovine. I to je sva istina koju sam reko. Evo uzmite stenogram pa pregledajte. Što se tiče zakona ja ga zdušno podržavam i meni ne treba zakon ja vam evo ovdje pred svima kažem koje god hoćete tužilaštvo institucija policijska agencija uredi ne uredi nek provjere svu moju imovinu koju imam i sve ono što sam radio u životu otkako sam se rodio pa dosad. Dakle, nemojte tepati u isti koš svaki dio pa dosad. Podnijeli, podnijeli inicijative, dakle, malo prije vam je gosp. Pomoć (16, 57 dio16). Među državama i tako diplome možemo provjeravati. A kamo li možemo li ih provjeravati iz jednog kantona u drugi putem isto pomoći među ovaj organima uprave između ministarstava itd. Tako da vas molim da ipak se vodi malo računa o svemu onome i što smo rekli i što smo se potrudili i što smo bili konstruktivni jer je ovdje dosta ljudi, dosta poslanika, dosta ministara čak i uvažilo naše diskusije, jedino vi to predsjedavajući niste primjetili. Svi su to drugi ljudi ovdje koji su diskutovali primjetili od poslanika itd. Nema potrebe da razgovaramo na nekoj ličnoj osnovi. Malo prije sam rekao dajte da (17:46 dio 16), struka donese ono što treba donijeti. Ukoliko politika bude donosila odluke u ime struke vjerujte mi da to neće dobro biti. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Repliciram vama kolega Čampara. Ja nisam pravnik, ali ne govorite pravne činjenice vi koji ste pravnik, jer sam ja govorio i moram reći zato. Ministrica me oduševila svojim kapacitetom da ovako brzo uđe ne samo u ovu materiju, nego u mnogo materije u Ministarstvu pravde, uprave i drugim pravnim procesima unutar Vlade jer sam se u to uvjerio. Ali sigurno nije živila ovaj zakon kao što smo ga mi živjeli i pitali pedeset drugih pravnika kako da to pitanje riješimo. Kako da pitanje porijekla imovine riješimo. Ona je zato možda tako jednostavno da ga vi ne uočavate. Pa sam ga vam ja pročitao dio po dio. Onaj koji se odnosi na porijeklo imovine, da je to potrebno još dodatno razraditi apsolutno se slažem ali ne mogu se složiti sa vama da kažete da to ne postoji. U samo tri jednostavna člana vi imate obavezu da se ispita porijeklo imovine. I da se sve što je sumnjivo prijavi tužilaštvu. Ja sad pitam vas, vi kažete inspekcija, a vi meni kažete da tužilaštvo kantonalno koje zaprimi takvu vrstu prijave od eventualno ureda koji vodi registar i koji javno vodi registar ne može provjeriti moj račun u nekoj banci u Banja Luci. A Inspekcija može. Dakle, ja tvrdim i ja sam ponudio odgovore na ono što ste vi u zakonu problematizirali. I kažem da on ima dovoljno temelja da već sutra da se danas ovakav usvojio i da sam ja dao lažnu izjavu a to ova komisija nisam to završio sad bi to iskoristio. Dakle, kad smo rekli o nadzoru i kad sam govorio da bi nas ovdje sve jedno po jedno trebali propitati. Govori se o predstavnicima svih političkih stranaka, dakle subjekata koji učestvuju u političkoj vlasti. Nema tu pozicije. Nego svih koji učestvuju i ovo je sad presedan da je šest u vlasti da dvije nisu u vlasti. Ali, da ne bi bila politika, onda se kaže još četiri vanjska člana, dva iz akademske zajednice i dva eksperta iz ove oblasti, borbe protiv korupcije kako bi bila objektivna u kontroli vršenju nadzora. Dakle, to je njena uloga ona ne može biti politizirana kad nije izbačena opozicija iz nje. Jednako kako smo predložili za borbu za uredbu koja kontroliše javne nabavke. Dakle, prisustvo transparentnost sve stranke nevladin sektor, akademska zajednica. To je više prisustva civilnog društva nego u mnogim drugim procesima. I to nudi odgovore, nije tako komplikovano. Dakle, zato bi bilo mnogo bolje možda zato eto, vi ste imali takav nastup i zaista nisam nemojte mi to stavljati u usta nikoga od vas personalno ja da to mislim ja bi vam to reko. Dakle, da sam htio reći nedaj bože bilo kog da uvrijedim da ste nepošteni to se stalno trudim ne radim i govorim vam baš suprotno. Ali govorim o različitoj vrsti volje da se ovaj zakon usvoji. I nas koji to hoćemo

91

strastveno i nekih drugih koji to neće ne zato što su lopovi o tome sam govorio. Replika ima pravo Čampara prednost dok se mi izrepliciramo. Izvolite kolega Čampara. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Vidite gospodine predsjedavajući i mi smo isto uviđavni i prema vama i prema drugim članovima Skupštine. Dakle, vi ste samo prvi među jednakima. Vi niste ni predsjednik Skupštine nego predsjedavajući Skupštine. Ja opet ponavljam da nas ne tretirate ovde ko malu djecu. Mi smo ipak odrasli ozbiljni ljudi, ozbiljno promišljamo i ozbiljno donosimo svoje odluke kako ćemo i šta ćemo raditi. Nema potrebe da govorite da vas neko oduševljava ovde itd. Uvijek imate tu potrebu da hvalite nekoga s kim ste u koaliciji. Tako ste i prije za neke ljude ovaj govorili. Jer šta ispadne ja vas ne oduševljavam je li kad ja govorim. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Moram reći da ne kolega Čampara. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: A vidite ja sam baš mislio da ste bili oduševljeni ovim mojim nekim diskusijama. Jer sam malo prije shvatio da podržavate neke ali nema veze. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Oduševljen nisam. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Vidite, dakle ja se apsolutno slažem i opet vam ponavljam evo malo prije ste se složili sa mnom. I rekli ste i ja sam rekao podržavam ovaj zakon sam rekao podržavam ovaj zakon ali ga samo treba doraditi treba napraviti još korak naprijed. Samo je to bila sva moja diskusija. Pa oprostite premijeru ja sam ovde sebi napisao za ministricu evo tačno, evo papira, napisao sam dvanest pitanja da razjasnimo ove stvari. Dakle, da vidimo o čemu se radi. Ja vam garantujem sada kao pravnik a pitajte druge pravnike. Pitajte, nema toga ureda koji može dobiti podatke o vašem ličnom računu bez naredbe suda, tužilaštva i bez osnovane sumnje. Ko dobije te podatke ja mu skidam kapu. Dakle, o tome se radi. Ali, predsjedavajući, naravno to nije ukoliko je neko počinio krivično djelo, naravno da će ga prijaviti. I vi i ja i Ured bilo koji građanin kad ima osnov sumnje odnosno osnovana sumnja da je neko počinio krivično djelo. Naravno, da će tužilaštvo tražiti od ovaj suda naredbu da se mogu izuzeti, pa čak i sefove koje ljudi imaju. Da znate ljudi imaju sefove, pa kriju pare, kriju žive pare, crne pare i tako isto ali samo sa naredbom suda. Dakle, ja govorim o primjeni pozitivnih pravnih propisa, krivičnog prava, Zakona o krivičnom postupku. Dakle, to je najbitnije našta bi se ovaj Ured trebao oslanjat i ovaj zakon. Bez toga nećemo napraviti posao. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Evo kolega Čampara još jednom. Evo ovo je dobra rasprava. Ne oduševlja me ali je bolja od dosadašnjih. Nikada nisam ja rekao, niti tvrdio da to može raditi Ured. Niti to kaže ovaj zakon. Zato sam pokušao pažljivo iščitati njegovi sinergiju propisa i članova. Kad utvrdi ovako kaže član 17 kontrola prijavljivanja stav 4 Ured je nadležan da vrši kontrolu podataka koji novi izvore i vrstu prihoda kojim je imovina kupljena. U sljedećem članu 19 ne u 18 ukoliko prekršaj sadrži obilježje krivičnog djela ured podnosi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu. Tužilaštvo može tada pregledati sve ove račune. Sve to i ovaj zakon tako je posložio. Za osnov za sumnju. Kolega Čampara vaš pravni termin koji je osnov za sumnju je dovoljan da se napravi ozbiljna istraga. Ali evo smo ga propisali kako se dolazi kolega Čampara. Ne može ga utvrditi, ali može ga prijavit. Pa o tome samo govorimo i ne piše nigdje da ga Ured sprovodi niti utvrđuje zato se mi ne shvatamo. Sve dalje procedure vode nadležne

92

institucije. Ljudi kakvo je pitanje koji je sud nadležan. Kakvo pitanje kolegicu koji je sud nadležan. Za prekršaje ovaj odgovorila je ministrica. Dakle, ne može presuditi SK na te okolnosti mi to znamo. Ali, tako u zakonu ne piše. On ima dovoljno instituta kontrole nadzora, obaveze prijavljivanje da ne smijete to slagati, ne smijemo. Ako slažemo može Ured evidentirati iskontrolisati obznaniti prijavit. tada počinju istrage legalnih institucija koje nam utvrđuju porijeklo imovine, izvore sredstava iz kojih su kupljeni i kontrolišu nam račune u zemlji i inostranstvu ako je to potrebno. Samo ovih nekoliko članova ima osnov da se to desi. A da može biti razrađeniji puno bolji, mi smo to u oba pokušaja pokušali. U oba pokušaja usvajanja ovog zakona ovo je dovoljno hajmo sad čuti struku, nevladin sektor hajmo ga unaprijediti, hajmo od dvadeset i nešto članova napraviti pedeset članova, jasnih i preciznih i to će biti koncept u kome će se on za tri mjeseca takav usvojiti. Ali, ja opet tvrdim i ovakav bi bio dovoljan da nas malo pretresu, da vide odakle nam i šta nam. Ne samo nas i ne vas ne pojedince nego sve one koji do sad nisu bili te direktore famozne uprave skupštine, nadzorne odbore, sve one koji tenderišu jer vi ne tenderišete ništa. Dakle, o tome se to je naša želja to je suština i zato mi je malo možda bio drugačiji pristup o ovim konverzacijama. I samo još jedna stvar. Ja uvijek zadnji diskutujem. Ja sačekam da sve iscrpite, nikoga ne prekidam da bih nešto rekao, nego samo da bih vodio sjednicu. Svoje stavove iznosim na kraju. I to je manjkavost. Ja bih volio prvi govoriti, jer nemam pravo jer ste vi zastupnici a ja presjedavam Skupštinom. Nemojte mi to prigovarati. Igor Stojanović je prijavljen za repliku. Izvolite. Krivi navod, Mahir Dević treći put. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Ako sam vas dobro razumio nisam mislio ulaziti u ovu razradu ovoga, ali već pošto ste spomenuli razradu ovog Ureda a mi smo naravno ostavili prostora ministrici da tu vrstu priče riješi. Vi nama sad hoćete da kažete da će neki Ured uspjeti da dobije hipotetičke podatke o imovini mog brata koji veze nema sa funkcijom izbaranog zvaničnika. Ili čovjek neće da da. I kaže Ured postoji osnov sumnje da on ima šta prijavljuje ga tužilaštvu, sudu kome šta zaista ne razumijem. Policiji mora dat, tužilaštvu mora dat. Znači da ne idemo u razradu tih stvari koje apsolutno nemaju veze s ovim. Znači priča je bila o usklađenostima o važnostima ovoga i neka ide u proceduru, pa hajde evo da vidimo šta ćemo dobiti do prijedloga. Sve ove dobronamjerne sugestije su da se ne stvorila neka potpuno druga vrsta informacije u odnosu na ono ovaj kako se to predstavlja. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Ispravka krivog navoda, kolega Dević. Ovo bi bila rasprava u kojoj bi ja uživo danas da smo se bavili meritumom ovog zakona. I sad vam tvrdim da sve što ste rekli naravno da može. Jer će vam to zakon propisati. Ako ste malo prije pratili šta sam reko, (28:19 dio 16)to je ono što sam govorio pokušat ćemo zahvatiti, . Tu smo malo u koliziji da ne možemo preširoko obuhvatiti sve članove porodice jer će ljudi isprebacivati na članove porodice. Al kad vam ga kao izabranom zvaničniku propiše akt kantonalni koji se zove Zakon o porijeklu imovine što u njemu piše, ja i vi ako tamo bude pisalo i ne padne negdje na ustavnom sudu to je li sestra ili brat. Dakle, ili to su to što u njemu piše i uže porodice, supruga usvojeno dijete, dijete kao što Porodični zakon kaže. Ako ga uspijemo proširiti, a vjerujte ja bi ga proširio do amidžića. Opet kažem. E tu može kolega. Mi zato donosimo zakon da obaveze vas i nas da smije doći istražitelj i u kuću moje sestre ako sumnja da sam ja na nju prepiso svoju imovinu koju sam nelegalno stekao. To je bit ovog dokumenta. I ma i mora će e samo opet se vraćam. Nadam se da nećete apelirati Ustavnom sudu ako( 29:24, dio16)kažemo i braća i sestre nego da ćemo se složiti da sve pretrpimo. I punice sve sam govorio punice nekako ja bi volio to dakle. To je suština to je ono što ja govorim da mi ja sam bolan ga istražio živio ga. Moramo članove porodice. U zemljama u kojima se tretira Zakon o porijeklu imovine koji je jasan i precizan tretiraju se članovi porodice. Jer je to oženite se prebacite ženino je nije moje to ne može nije dozvoljeno u civilizovanom svijetu. Dakle to je predmet istraga neće to Ured istražiti, on će reći sumnjam na osnovu prikupljenih podatka i analize koju sam napravio. Kompetentni ljudi

93

a tužilaštvo voditi tu istragu. To je suština dakle, zato kažem još jednom moći će i morat će do kojeg koljena vidjet ćemo. Po koljenima. E a ne može lagana jer je za laganu čeka, hajte hajte krivi navod. Bišćević Tokić čeka dugo. A Stojanović se isključio je li bio je. To je isti slučaj, isti slučaj kao sa Srnom, vi ste ali ovo je kriminal, šta ću poziva se kolega Čampara. Čampara, Čampara, uključeni ste Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Dajte ja se apsolutno slažem da ne ulazimo sada pitanje Ustava, i procedura da li je nešto ustavno neustavno itd. Mi imamo ovaj nacrt predsjedavajući. Mislim da smo dosta svi rekli o ovome ja smatram da ga trebate dati na glasanje. Ima stenogram imaju dobre preporuke ovde o kojima smo govorili da mi ovo usvojimo akobogda i da za 60 dana kroz javnu raspravu u saradnji sa relevantnim pravnim institucijama i nevladinim sektorima. Vidim predsjedavajući vi ste nešto ljuti malo na ovaj Transparensi internešanal, ali nemojte odljutit ćete se vjerovatno. Napravit ćemo mi bolji taj prijedlog za dva mjeseca i jednostavno da glasamo o njemu i da ne gubimo više vrijeme. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Čampara, moramo ispoštovati kolege Igor Stojanović je bio prvi prijavljeni pa je bio slučaj Srna Bajramović. Vraćamo Stojanovića, uključite ga. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Samo u slučaju sa SDP zastupnicima. A šalim se. Moja replika odnosi se na diskusiju, davnu diskusiju zastupnika Devića. Dakle, isto onako kao što ovoj zakon treba da vrati politiku i povjerenje građana u hajde tako da kažem u normalne uzusu iz kojih je odavno BiH politika ispala, ja moram da pokušam da skrenem pažnju zastupniku Deviću da vodi računa prije svega o odnosu prema ostalim zastupnicima. Ne možemo generalno govoriti o privjescima ili recite konkretno na koga mislite il ćemo se svi ovdje osjećati prozvani i uvređeni. Ja ću vam morati na takve stvari odgovarati. I ovo nije prvi put da vi ne vodite računa o poštovanju prema ostalim zastupnicima. Da je neko nečiji privjesak i da ovdje neko nema neko mišljenje. Kao što bi reko vaš kolega Čampara isto onako kao što on ima pravo na svoje mišljenje da kaže i da ga poštuju jel neki ljudi na osnovu nekog njegovog razmišljanja ma koliko nas se slagalo ili ne slagalo sa njim. Ja takođe molim vas da i vi imate uvažavanje da mi ovdje imamo i dovoljno i godina i nekog radnog iskustva i digniteta povjerenja od strane građana na osnovu kojeg možemo da imamo svoje mišljenje i ovom nacrtu zakona i o svakom drugom problemu. I bilo bi dobro da ga i vi poštujete da nas ne nazivate privjescima. Kada je u pitanju zakon ja se prije svega zahvaljujem Klubu SDA koji nam je dao nekoliko korisnih sugestija o Nacrtu Zakona. Ali je činjenica da smo na ovu diskusiju o Nacrtu koji će ići u javnu raspravu izgubili više sati vrlo obimnoj sjednici. Mi smo tek na trećoj tački a imamo dvadeset i jednu tačku, vrlo obiman dnevni red. I da postoji jedna iskrena konstruktivna namjera ja mislim da je prije svega u ovom Nacrtu bilo dovoljno osim vaših sugestija predložiti šta to konkretno može unaprijediti ovaj Nacrt zakona. Da krenemo u jednu proceduru da ostavimo dovoljno vremena da se dogovorimo koliko je to dovoljno vremena da uz sve ove vaše sugestije koje ja apsolutno čak uvažavam. Smatram da je dosta ovih sugestija vrlo korisno za ovaj Zakon. Da pokušamo da u ovom vremenu da imamo dovoljno vremena da ga unaprijedimo i da dođemo do jednog zakona koji će upravo ovo što smo danas krenuli sa paušalima vratiti građanima povjerenje u politiku. Ja mislim da je to jedini put. A diskusije u kojima ćemo samo kritikovati, kritikovati kritikokvati mislim da u ovom trenutku barem kad je Nacrt u pitanju nemaju mnogo smisla. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Stojanoviću. Kolegica Jasmina Bišćević Tokić replika takođe je li. Bišćević Tokić čeka dugo stvarno. Izvolite, replika je bila još prije Čampare. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić:

94

Hvala predsjedavajući. Replika je vama. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković E dajte. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević -Tokić: Na prvu diskusiju vašu Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Ja se sjećam. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević- Tokić: Već deset minuta. S obzirom da ste me prozvali kako ovaj moj klub pravnika koji u kojem sam se ja očitovala da ne znam i da je vaš taj klub pravnika puno bolji. Ja se ne sjećam da ste me pobili u jednom članu zakona koji sam vam rekla. Nisam čula da ste mi iščitali Zakon o sukobu interesa čl. 22. čl. 12. Cijelo vrijeme kažete da je to demagogija. Pročitajte mi koji član Zakona ne treba da ovo tretira s državnog nivoa. Ja nisam ni jednog momenta rekla u svojoj diskusiji da mi trebamo čekati državni zakon. Možete provjeriti stenogram. Ja sam rekla samo da ministrica problema uskladiti sa državnom strategijom koja nam je lex specijalis. Šta vam je lex generalis. Na koji se zakon vi pozivate Nemojte podcjenjivati da ne znamo materiju. Da se nismo pripremili. Jesam se pripremila, ne podcjenjujem ni ja vas da radite na tom zakonu jako dugo. Isto tako hvalite ministricu trenutnu. Ja bi sve pohvale dala za bivšeg ministra Nenadića koji je po meni bio jedan od boljih ministara u prošlom sazivu Vlade KS. Taj isti čovjek koji ste vi predsjedavajući hvalili na sjednicama medijski vam je dao negativno mišljenje za to. Ne zato što on voli Kanton Sarajevo, ne zato što on ne voli građane. Nego zato što smatra da se treba krenuti od lex genralisa. Nemojte nam imputirati da ćemo se da ćemo glasati i za Zakon zato što nas neko pritišće. Ja ne znam da iko sjedi iza mene i da me pritišće. Ja ću raditi po svojoj savjesti i niko me ne može pritiskati da li ću glasati za Nacrt zakona i tri puta kolega Čampara i Dević rekli podržaćemo. Zato ja vas molim da me ubijedite kroz vaše pravo i vaše pravnike na ove zakone koji smo se očitovali. Ako smatrate da je ovo demagogija i to poštujem. Ali, da kežete da ni jedan moj prijedlog neće ući u javnu raspravu a to ste rekli. Provjerit ćemo u stenogramu. Kojim pravom, kojim pravom zašto ne bi ušo u javnu raspravu. Šta ste mi htjeli reći da to već i ne podnosi. Ja se stvarno ovdje osjećam diskriminirano jer sam se potrudila za ovu sjednicu da napravim cijelo vrijeme nešto što će nam stvarno svima nama koristiti zastupnicima. I vi već meni upućujete da vi nećete uzeti te zakone zato što pravnici su moji koji su radili sa mnom bezveze eto vaši su dobri. Samo mi odgovorite gdje sam ja tu pogriješila. Članom zakona. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Vrijeme, vrijeme kolegice. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević- Tokić: I još nešto za ministra finansija. Nisam ja ovaj pogriješila, ja tačno znam šta je napisao u mišljenju. Može se ministar smijati podsmjehivati. Isto tako sam pitala na sjednici za Panama pejpers pa se vjerovatno ministar isto. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolegice vrijeme 3:20. Odgovaram vam na repliku. Tvrdim ponovo da ono sve što ste rekli nisam reko neće se. Ne može se koristiti iz javne rasprave. Iz javne rasprave se koriste sugestije koje bi trebale unaprijediti određeni dokument. Vi ste ukazivali na neke anomalije i niste nudili nikakva rješenja. To sam generalno rekao i ne samo vama. A pogotovo kad govorite o procesima koje sam ja vodio, nekako mi se čini da tu malo pretjerujete. Kolega Nenadić je predložio jednom taj zakon. Taj kojeg vi kojeg sam ja naravno hvalio i danas ga hvalim. On ga je ovde obrazlagao. Kad je to bio prijedlog Vlade. Toliko on misli da on ne

95

može biti usvojen. U ovoj istoj sali u vrijeme u kojem je on bio ministar pravde i uprave ja premijer. Njegovo negativno mišljenje odnosi se na tehničku pogrešku jednu u nizu tehničkih pogrešaka zbog kojih se zakon vraćao a riječ je o nazivu zakona koji je u nacrtu bio u sukobima koji je u nacrtu bio usvojen sa jednim imenom i (8:43 dio 17) u nazivu zakona. I naravno kako se kaže nomotehnički on je bio neispravan. Dakle to nisu suštinske primjedbe. Ja znam kako gospodi Nenadić doživljava ovaj Zakon. Živio ga je ko i mi. Mi smo tražili sva rješenja i našli smo ih. Zato kad nam kažete a ja sam ubijeđen da ste to rekli da bismo trebali čekati državni zakon a taj ćemo stenogram pregledati i preslušati. Ja ću vam ga donijeti na narednoj sjednici. Dakle, da bismo trebali sačekati da država donese taj propis. To je nešto zbog čega ja reagujem i kažem da se ne slažem. Kad govorite o pravu gdje smo vas pobili na te tvrdnje sam vam ja pročitao Ustav Federacije. Uporedio vam državnu službu kao proces identičan uređenju javnih politika i javne službe koja je na Ustavnom sudu dobila potvrdu da mi imamo pravo urediti svoju malu baštu sarajevsku drugačije od drugih kantona i viših nivoa vlasti. Dakle, to su nama pitanja koja su nam ljudi odgovorili i riješili. Zato sam govorio da ona ne stoje ništa nisam reko ni grubo ni netačno dakle, ovo ne stoji. Ko je prvi za krive navode. Bila je kolegica prva koliko sam ja čuo. Ali eto ako vi imate hijerarhiju. Čampara je. Niste. Dević je prvi pritisnuo. Bišćević Tokić. Dević prvi krivi navod. Izvolite. Ne, ne bolje Dević. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Evo mogu ja prepustiti kolegi Čampari. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Naravno. naravno. Kolega Čampara prepustio vam kolega Dević Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: Zahvaljujem. Imam najlonflor. (10:18 dio 17) Hvala. Krivi Navod se odnosi na sljedeće predsjedavajući. Da ste rekli da ministar Nenadić nije dao to neko mišljenje kako već ne mogu vas baš u potpunosti citirati. Ali, evo ovdje mišljenja koji potpisuje ministar Mario Nenadić. Koji kaže da ministarstvo pravde i uprave razmotrilo je nacrt ovog zakona i daje sljedeće mišljenje. Pa pod 1 pa kaže kojim istim ovim zakonom svi kandidati imaju dužnost dostaviti potpisanu izjavu u imovinskom ovaj kartonu. Poziva se na čl. 15. 7, 15. 8 i 15. 9 Izbornog zakona. S obzirom da Izborni zakon u BiH kojima se reguliše provođenje općih i lokalnih izbora regulisano je pitanje imovine i imovinskih kartona i kojima su obuhvaćeni izabrani dužnosnici nositelji izvršnih funkcija u KS gradu Sarajevo i općinama na teritoriji KS. Dostavljeni prijedlog zakona bi predstavljao diskriminaciju u odnosu na druge izabrane dužnosnike i nositelje izvršne funkcije drugih nivoa BiH, Federacije RS i drugih kantona itd. Zatim dalje navodi da se odnosi na i diskriminacija član 14. Evropske konvencije o ljudskim prvima i osnovnim slobodama i odredbama čl. 2. Zakona o zabrani diskriminacije. I na kraju daje i svoje mišljenje kod kaznenih odredbi gdje se kaže da je alternativno se propisuje novo krivično djelo koje nije obuhvaćeno Krivičnim zakonom Federacije BiH i potpisivanje novog krivičnog djela se ne može propisati kantonalnim zakonima iz razloga što je Skupština kantona na svojoj sjednici prebacila u nadležnost Federacije. Dakle, nije tačno da je ovo podržavao nego je on čak svojim potpisom mišljenjem resornog ministarstva dao ozbiljne primjedbe na ovo na koje smo i mi i danas otprilike ukazivali i ovim. Ja sam i pitao upravo ministricu kako je došlo do određenih promjena, odnosno oprečnih mišljenja i kod Ureda za zakonodavstvo koji je još na malo grublji način prije dvije godine rekao da je ovo potpuno neprihvatljivo, a danas je promijenio mišljenje a radi se o istom čovjeku o istom potpisniku. Ali, meni to na kraju krajeva više nije bitno. A ovaj zakon o ovaj porijeklu imovine i mislim da ga mi možemo donijeti u narednom periodu imajući sve ove ovo što smo danas govorili i naravno koristeći pravne eksperte i nadležne institucije i nevladine organizacije. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković

96

Hajte neću ja, izvolite kolegice Bišćević Tokić. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević Tokić: Evo replika vama predsjedavajući. Ovaj. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Ako je replika, kolege su bile prije vas. Ali eto hajte. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević Tokić: Evo ja ću reći da je ispravka krivog navoda Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Ne možete ljudi reći, ja ću reći, ako je ispravka, ispravka je. Ne možete koristiti termin poslovnički da biste dobili riječ. Ako je ispravka krivog navoda, kažete Čampara je reko, niste to rekli adekvatno ovako je. Evo sad vi, nemojte to raditi od poslovnika. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević Tokić: Ja kažem da imam i jedno i drugo pa mi je svejedno da li će ići poslovnik, pa dobro da li će ići nebitno je. Ovaj, prvo rekli ste zašto nisam ponudila ovaj bolje rješenje za ovoj nacrt, ako već ovo sve. Ja i ne želim da nudim novo rješenje mjesto ovoga zakona. Ja želim da ovaj zakon bude što bolji. I vi svaki put nama ovaj pričate, kako mi nećemo podržati taj zakon. Kako SDA neće podržati. Ma podržat će ga Ali, hoćemo da bude najbolji. Druga stavka, spominjete lex specijalis. Koji vam je lex generalis. Našta se oslanjate na Ustav Federacije Predsjedavajući. Na Ustav Federacije se oslanjate. Šta kaže Ustav Federacije. Pa šta kaže Ustav Federacije. Jedinstvene primjena registra primjenjivanja. Znači nisu naše diskusije da mi pobijemo i dajemo novo rješenje, mi samo želimo da što bolji bude Nacrt Zakona da ide u javnu raspravu. Mi ne moramo učestvovati u javnoj raspravi ako ste nam vi rekli da ćete nas odbiti. Ni to nije nikakav problem. Nama to ništa neće predstavljati. Smatramo da smo dali maksimalno podršku i ministrici koja je predstavila svoj zakon. Ako vi imate i radite na ovom zakonu godinu dana sa gospodinom Predragom Kojovićem onda nije trebao biti pravni osnov za donošenje ovakvog Nacrta onako kako ste nam vi stavili u materijalu. Jednom rečenicom da se oslanjate na Ustav Kantona i da se oslanjate na konvenciju i preporuku GREC-a. Onda ste fino trebali napraviti sa svojim timom pravnika koji imate najbolji mogući materijal, da nam predstavite ovde zastupnicima i da onda svi podržimo bez ijedne diskusije da kažemo ovaj Nacrt zakona je odličan i mi ćemo ga podržati. Nažalost, ima dosta stvari koji se trebaju ispraviti. Stojim na raspolaganju ministrici koja je bila danas i prekorektna. Ja joj se zahvaljujem stvarno na pristupanju prema ovo zakonu i tačci 2. koja je bila prije. Ako joj možemo pomoći stojimo joj na raspolaganju. To je sigurno to su naše sugestije. I nećemo nuditi novo rješenje kao što nam vi imputirate, nego uraditi da ovaj Nacrt zakona bude što bolji. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Ispravka kolegice krivog navoda. Ja nisam rekao ponudite nam novo rješenje. Nego tim sugestijama doprinosite na one dijelove zakona za koje mislite da mogu biti bolji. Nisam rekao dajte nam novi zakon, ne bi vam ja dao da vi date ovaj zakon nakon pet i po godina borbe u snu. Ne, ne bih nego uključite se da on bude bolji. Druga stvar. Ne postoji ta kruta regulacija propisa jedinstvenih registara Federacije i kantona. To ne postoji. Ustav vam predviđa u podijeljenim nadležnostima trajne dogovore između kantona i federacija, tamo gdje to nije moguće daje kantonu prava da uredi tu oblast onako kako on hoće. Ova zemlja ima svoje uređenje Dejtonsko u kojima su kantoni prvo lokalne zajednice, pa kantoni srž, srž Federacije. Ona je samo, ona je naredni nivo vlasti. Tačno da ne čitam dug je, evo imam ispred sebe Ustav Federacije čl. 3. koji tačno propisuje specifičnosti određenih kantona kod određenih tema. Tako smo uspjeli, Okerić je o tome govorio. U turističkoj zajednici, u

97

zdravstvu u kojim imamo zajedničku nadležnost. U ovom donošenju propisa izborit se za svoju samostalnost. U nekim propisima poput ovih krivičnih i tu je sugestija Nenadića tačna. Pa vas još jednom podsjećam. Ja sam nekad malo prije ne da je oponirao nego je predlagao, bio predlagač tog zakona. A utvrdi ono što stoji. Mi možemo reći da je on diskriminatoran. Ljudi bil nas bilo stid da se sakrijemo iza takve vrste diskriminacije i ne prihvatimo takav zakona da mogu provjeriti našu imovinu. To je pitanje svijesti i sudaranja nekog krutog propisa i etike i morala u kojem sam ubijeđen evo vidim da će on biti jednoglasno usvojen i to je presretan sam. Ali, ne možemo tome robovati i sakrit se i reći. E sačekat ćemo jer on je diskriminatoran, nije diskriminatoran. On nije usklađen sa nekim evropskim poveljama, jer u Unsko-sanskom kantonu zastupnici ovo neće imati. E mi se po tome razlikujemo od njih. Zato što mi sami ukidamo sebi paušale, sami izaberemo ostale dopredsjedavajućeg sami sebi donosimo sebi Zakon o porijeklu imovine jer je to drugačija svijest političara u BiH od dosadašnje standardne. Hvala. Kolega Damir Nikšić. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: E vas repliku. Ovaj ja mislim da niko ne bi smio da opstruira i da stoji na putu ovom tijelu da se bori protiv korupcije u sopstvenim redovima. I to je zavrtanje ruke odakle god da dolazi. S druge strane, ovdje se prodaje ili podmeće jedna stvar, znači da struka odlučuje. Ja sam vrlo zabrinut za demokratiju, pošto je to definicija tehnokratije da struka odlučuje. Demokratija je da odlučuje narod. Znači ovdje se sada kao imamo mišljenje nekog kao nezavisno mišljenje, stručno mišljenje neke nezavisne agencije ovdje kao neki pravno mišljenje, a zapravo radi se o pravnicima iz jedne partije koji se ne slažu sa pravnicima iz svih drugih partija. Tako da ne bi ja da se to sada predstavlja kao da je tu nešto struka daje neko mišljenje nego već to partija daje svoje mišljenje. Treća stvar dakle ovo nije tehnokratija ovo je demokratija i struka neće odlučivati već će narod tj. građanstvo odlučivati preko nas i mi ćemo odnosno narod će naložiti struci da skroji taj zakon kako najbolje zna i umije. To dakle građanstvo koje je nas izabralo, oni su naručioci ovog zakona. Oni su nas izabrali što žele što grcaju u ovoj korupciji, jedu krompirušu svaki dan. Grcaju u ovoj korupciji i žele da mi to riješimo. Ja ne znam šta se čekalo do sada. Pravnici bujrum nek pomognu slobodno, oni su dizajneri, oni su unutrašnji uređenje, to kako će biti unutra ovaj stvar. Znači postoji politička volja građana. Politička volja građana za ovim zakonom, znači postoji politička volja građana. I volio bi da se i opozicija malo odobrovolji i da pristupi ali čujem evo gospodin Čampara kaže da se odobrovoljio više za ovaj zakon nego ja sam. Znači da nema nikakvih problema e bravo. I onda da idemo dalje. Ali ja hoću da ovde razbistrim jednu stvar. Nemojte da pravnici patroniziraju zasluge. Ja sam glupi umjetnik ali ipak sam izabran ipak imam neki stav neko mišljenje. Vi ćete nam pomoći da donesemo ovaj zakon kao i svi ostali transparent international i ostali. Znači u suštini to je kao u svakodnevnom životu. Mene stvarno ne interesuje tehnologija kako auto radi, kako mobitel radi, ja ne znam. Ja ne znam kako tač skrin radi. Ali ja hoću da on radi. I neko tu stoji, ima platiš ga i on napravi da radi taj tač skrin. I mi sve što hoćemo ovde jeste da to profercera. Znači ne možemo mi doći ovde sa mandatom birača građana koji žele zakon a nama da neko patronizira sa pravnog aspekta i kaže ne može. Jer ja bez obzira kakve diplome doktor imo ako svako ko mu ode i da mu doktor kaže ja te ne mogu izliječiti nama takav doktor ne treba. Znači ako, ako. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Vrijeme kolega Nikšiću. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić Volio bi samo da potražimo u sebi kako može. I da napravimo ovaj zakon jer raja hoće ovaj zakon. Eto. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković:

98

Hvala kolega Nikšiću, kolega Zvonko Marić druga diskusija je li. Svejedno vam je replika tri minute i druga je tri minute. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Ja se htio javiti za drugu diskusiju, ali s obzirom da je nekoliko kolega razgovaralo prevashodno sam se javio iz motiva da repliciram na neke stvari ili da se osvrnem na ono što su kazali jer bojim se da smo pretjerali sa ovom raspravom. Nadam se da će biti plodonosna i da će na kraju ovaj prijedlog Nacrta zakona biti jednoglasno usvojen. Međutim, ono što bi želio da kažem nekoliko kolega je reklo, rekao bih neke stvari koje me u neku ruku zabrinjavaju. Ja sam se našalio ako znate, ironija je bila i sarkazam, bolje je od nepostojanja ovakvog zakona bilo kakav zakon. Pa sam rekao, bitno je da se ne napravi takav zakon da ljudi dođu do zaključka da ne treba kupovati nekretnine prije godine dana nakon isteka mandata. Ja ne bih volio samo da taj dojam stekne. A s obzirom na salvu kritika koje odobravam uredu, kritike imaju pravo na kritiku, ali činjenica je da nisu salvu kritika, ovo smatram da je dobra uvertira za predstojeću javnu raspravu. Zastupnik Dević je rekao da je donošenje (22:41 dio17) zakona stvar znanja i neznanja. Međutim, ja imam jednu dilemu. Da li ti naši prethodnici nisu imali dovoljno znanja da donesu ovakav zakon. Ili nisu željeli, nisu htjeli. Činjenice da mi ili ovaj saziv želi takav zakon da donese pa makar sa zakašnjenjem od dvadesetak godina. Bilo je ranije prilika da se on donese, prema tome nije se donio. Da li je lex specijalis, generalis ili sasvim svejedno. Ali, ovo što su kolege iz SDA, ja sam tako doživio u neku ruku žele da nadomjeste ono što je propušteno u proteklom periodu i zaista su se angažirali uz svaku pohvalu, a što se tiče ne nuđenje rješenja u ovoj fazi, uvertiri za javnu raspravu vjerujem da će oni u javnoj raspravi doći sa konkretnim prijedlozima kako bi poboljšali kvalitet ovog zakona, a mi ćemo vidjeti da li će to biti prihvaćeno i da li će proći test realnosti. Ovo je u potpunosti se slažem i zaista je ovo dobro obrazloženje, obrazloženje predsjedavajućeg kada je rekao da će provjeravati i članove porodica. I sasvim sigurno će to primorati onoga ko krade, odnosno ko je u prilici da ukrade da razmisli da li će porodici donijeti probleme. To je psihološki veoma važno. Ima ljudi koji će biti odgovorni pa će reći ne želim porodici da to pričinim. Te neugodnosti, neprijatnosti sve to drugo. Ako već nije odgovoran prema društvu. Ali sasvim sam uvjeren da će biti i onih koji neće voditi računa ni o porodici a ni o društvu. I šta ćemo onda sa takvim ljudima. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Vrijeme kolega Mariću molim vas. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić Evo još jedna rečenica. Dakle, i kolega Stojanović kaže evo ovim ćemo vratiti povjerenje u politiku. Ja mislim da smo mi zastupnici da nas obavezuje zakletva, Ustav, zakon, koju smo položili svi ovdje danas kao što je kolegica, dakle Bilsena položila zakletvu, da štitimo dignitet ovog parlamenta i da se ponašamo kao zastupnici. A da li mi možemo vratiti u povjerenje u politiku. Ja to sumnjam jer je ona i suviše devastiran, devalvirana i kako god hoćete. Zahvaljujem da nedužnim. I volio bi da se izjasnimo što prije o ovom Nacrtu zakona. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Mariću. Zaključujem raspravu, nema više prijavljenih. Molim zastupnike da pristupe izjašnjavanju. Izvinjavam se upravu ste. Služba pozovite zastupnike. Dobro, može malo mira da završimo, dug je dan. Teme su bile teške, ali su završene adekvatno. Ukoliko se više niko ne javlja za riječ zaključujem raspravu i predlažem da Skupština po

Nacrtu zakona o prijavljivanju utvrđivanju porijekla i kontroli imovine izabranih i

imenovanih dužnosnika i nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u KS donese sljedeće

zaključke:

99

1.Utvrđuje se Nacrt zakona o prijavljivanju i utvrđivanju porijekla i kontroli imovine

izabranih imenovanih dužnosnika nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u KS.

2.Javna rasprava održat će se u kantonalnim organima jedinicama lokalne samouprave

naučnim i stručnim ustanovama i trajat će 60 dana.

3.Primjedbe, sugestije, prijedlozi zastupnika i mišljenja radnih tijela Skupštine, dostavljaju se

Vladi KS, koja organizuje i provodi javnu raspravu.

4.Vlada KS je dužna da nakon provedene javne rasprave podnese Skupštini izvještaj o

rezultatima javne rasprave koji sadrži primjedbe, prijedloge i mišljenja kao i da da

obrazloženje razloga zbog kojeg pojedine primjedbe, prijedlozi i mišljenja nisu prihvaćeni u

pripremi Prijedloga zakona o prijavljivanju i utvrđivanju porijekla i kontroli imovine

izabranih imenovanih dužnosnika nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u KS.

Molim zastupnike da pristupe izjašnjavanju o predloženim zaključcima. Možete glasati. Molim rezultate glasanja. Za je glasalo 30, protiv, suzdržanih nije bilo. Tako da konstatujem da je Skupština donijela ove zaključke. Hvala. Predsjedavajući: Šefovi klubova hoćete li konsultacije dokad radimo. Radimo još. Pauza još. Sutra je nastavak. Kako god kažete. Ovi su ljudi. Evo pet minuta pauza da se konsultujemo šefovi klubova da vidimo kako ćemo organizovati rad. Dobro kolege dakle, dogovor je da radimo do izvještaja Javnih komunalnih preduzeća. Direktorima se izvinjavamo, ovo je takva dinamika. Nastavak je sutra, mogli ste slušati ovu raspravu, a i vas se tiču ovi Zakoni o prijavljivanju i porijeklu imovine tako da je bilo korisno. Nastavak je sutra u 9:30. Direktori počinjemo sa vama ujutro Komunalna privreda, a večeras radimo do Komunalne privrede. Imamo dva aneksa, dva sporazuma Agencija za privatizaciju. Idemo redom. Dakle, molim kolege da zauzmu svoja mjesta. Služba. AD – 4. PRIJEDLOG ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA IZVJEŠTAJ O RADU SA FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJEM KANTONALNE AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU SARAJEVO ZA 2017 GODINU. Prijedlog odluke ste dobili uz poziv za sjednicu, molim predstavnika, predlagača da podnese uvodne napomene, Vlada to će biti direktor gospodin Sejo Hodžić. Direktor Sejo Hodžić: Sve vas lijepo pozdravljam. Direktor Kantonalne Agencije za privatizaciju Sead Hodžić kao što je rekao predsjedavajući. Bit ću jako kratak. Znači obim poslova u Kantonalnoj agenciji za privatizaciju i njen rad u 2017 godini u mnogome je odredila činjenica da je tek krajem 2017 godine došlo do konstituisanja upravljačkih tijela i to 2. 10. 2017 godine konstituisan je Upravni odbor a 31. 10. 2017 godine Nadzorni odbor čime su se stekli uvjeti za normalno funkcionisanje agencije. Ja sam kao direktor imenovan 14. 12. 2017 godine a do tada je Kantonalnom Agencijom za privatizaciju rukovodio VD direktor. Uzimajući u obzir navedeno, kao i činjenicu da u agenciji nekoliko godina nije bilo upravljačkih struktura, to je bilo onemogućeno bilo kakvom konkretno poslovanje što na kraju je dovelo da u 2017godini nije bilo privatizacije preduzeća. Također želim da naglasim da agencija u periodu od 1999 do 2013 godine izvršila tranziciju državnog kapitala kod 257 preduzeća Sarajevskog Kantona ukupnoj vrijednosti od cirka 2 milijardi KM, te da je najveći broj privatizacija obavljen u periodu 1999-2002 godina. Također treba istaći podatak da je svega nekoliko preduzeća u KS ostalo neprivatizovano, i to tri neprivatizovana preduzeća, četiri neprivatizovana preduzeća gdje su raskinuti kupoprodajni ugovori, tri preduzeća kod koji treba privatizovati dijelove imovine i tehnološke cjeline, od čega je najbitnije planirana prodaja hotela „Igman“ u vlasništvu od preduzeća ZOI '84. Privatizacije Javnih Komunalnih Preduzeća nije bilo zbog

10

završetka Vlade Kantona Sarajevo da se do daljnjeg ne vode nikakve aktivnosti oko privatizacije Javnih Komunalnih Preduzeća. Što se tiče imovine iz pasivnog podbilansa također u 2017 godini nije bilo. U skladu s pravilnikom o pasivnom podbilansu i Zakonom o početnom bilansu preduzeća i banaka agencija je formirala registar pasivnog podbilansa, evidentirala i prijavila potraživanje, imovinu nadležnim organima kantona i Agenciji za privatizaciju BiH radi formiranja centralnog registra na nivou FBiH. Zvanično se radi o 41 preduzeću KS, čija se imovina nalazi u Hrvatskoj 18 preduzeća, Srbiji 15 preduzeća, Crnoj gori 5 preduzeća i Makedoniji 3 preduzeća. U 2017 godini Agencija radila na pojedinim obilascima i revidiranju postojećih podataka vezanih za imovinu u drugim državama, a sve u cilju da bi dobili što tačniju informaciju o broju vrijednosti i trenutnom stanju imovine. Napominjem da je to zaista skup proces, a da agencija radi sa. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Sve smo danas preživjeli i ove udare, i alarme. Evakuacija, Direktor Sejo Hodžić: Hvala. Napominjem da je to skup proces i da radimo u skladu sa raspoloživim budžetom od 350 000KM na godišnjem nivou. Posebno naglašavam da se agencija susreće sa velikim problemima kada je u pitanju pronalaženje, povrat i prodaja imovine u zemljama bivše SFRJ, obzirom na opstrukcije koje dolaze kako iz Bosne i Hercegovine tako iz zemalja regiona u kojima se ta imovina nalazi, a sve u cilju da se ta imovina što kasnije ili nikako ne vrati KS. Kao dokaz za navedeno je Zakon o upravljanju državnom imovinom koji je usvojen u hrvatskom Saboru 30. 5. 2018 godine čl. 71 navedenog zakona „Imovina koja pripada BiH bi se mogla davati u višegodišnji zakup ili neki drugi oblik raspolaganja do najviše 30 godina. “Za ovaj zakon je glasao i državljani BiH koji u hrvatskom Saboru predstavlja dijasporu, što je direktno protiv interesa naše zemlje. Prema informacijama sa kojima raspolažem iz BiH nije otišao niti jedan akt a ni i protestna nota prema Hrvatskoj a povodom usvajanja navedenog zakona, izuzev što je na inicijativu ministra kulture i sporta KS podnijet zahtjev za ocjenu ustavnosti navedenog zakon Ustavnom sudu Hrvatske a vezano za odmaralište u Zaostrogu koje ima, čija je vrijednost zaista velika. Sve ovo govorim kako bi ukazao na činjenicu koliko je bitno da se država aktivno i u punom kapacitetu uključi u ovu problematiku, te kako bi bilo poželjno da se zaključi Bilateralni sporazum sa državama u kojima se nalazi naša imovina, jer bi se time povrat imovine u velikom dijelu pojednostavio i omasovio, iako potpisivanje bilateralnog sporazuma ne predstavlja preduvjet za povrat imovine BiH u Drinu državno. Ovako uz velike napore, prepreke i skupe sudske postupke može u najboljem slučaju doći samo do pojedinačnih slučajeva povrata imovine do kojeg sada skoro da nije ni bilo. Što se tiče aktivnosti pravnog sektora u Kantonalnoj Agenciji za privatizaciju sporove iznad 50 000KM vode angažovani advokati, a u ostalim sporovima zastupa zaposlenik agencije. U izvještajnom periodu tj. 2017 godini pravosnažno je okončano tri predmeta od kojih su u dva predmeta tužitelji povukli tužbe, odnosno agenciju, a u jednom postupku je sud tužbu protiv agencije odbio kao neosnovanu. U 2017. godini pokrenut je samo jedan novi spor i to od strane člana privremenog Upravnog odbora protiv agencije radi isplate naknade. Pred drugostepenim sudom se vodilo osam predmeta po izjavljenim žalbama na presude prvostepenog suda. Od ovih predmeta najznačajniji je spor koji se vodi sa Intesa Sanpaolo bankom radi povrata kupoprodajne cijene u Predmetu privatizacije preduzeća projekta. Što se tiče finansijskog izveštaja, znači ukupni prihodi u 2017 godini iznosili su 449 377 KM, ukupni rashodi iznosili su 421 331KM, višak prihoda nad rashodima iznosio je 28 046KM. U strukturi ukupnog prihoda najveću stavku čine sredstva KS skoro 100%, u strukturi rashoda najveću stavku čine bruto plaće sa procentom od 68% izdaci za jedan sudski spor 22% i izdaci za Upravni i nadzorni odbor 1, 3%. Drugih izdataka gotovo da nije bilo, i nije bilo. Tu prvenstveno mislim na troškove telefona i poštanskih usluga, putne troškove, izdaci za održavanje i čistoću, izdaci za reprezentaciju dakle ovih troškova možda par hiljada maraka. Nešto bi još rekao o kadrovskoj strukturi o Kantonalnoj agenciji za privatizaciju. U

10

izvještajnom periodu bilo je zaposleno ukupno 11 radnika i to VSS 5 radnika, od čega je jedan zaposlenik radio pola radnog vremena dok je jedan zaposlenik radio kao pripravnik na određeno vrijeme po osnovu sufinansiranja Zavoda za zapošljavanje. Sa srednjom stručnom spremom radilo je 5 zaposlenika, jedan zasposlenik sa nižom stručnom spremom. Obzirom na vrstu posla i njegovu kompleksnost smatram da je kvalifikaciona struktura nepovoljna te da bi u narednom periodu isto trebalo poboljšati sa prijavom novih kadrova u vezi VSS spreme, pogotovo ako se uzme u obzir imovina koja se nalazi u inostranstvu i predstojeći rad na njenom povratu. Još bi samo dodao što se tiče rada Upravnog i nadzornog odbora mišljenja sam da isti rade profesionalno, stručno, odgovorno i na dobar način upravljaju agencijom. Mislim da će rezultati njihovog rada i uposlenika agencije dati rezultate, odnosno da će doći do prodaje imovine preduzeća iz KS koja se nalazi u zemlji i izvan nje. To je znači, izvještaj ste opširni dobili u pisanoj formi a ovo je ono najkraće što se dešavalo u Kantonalnoj agenciji za privatizaciju u 2017 godini. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem. Da li predstavnici radnih tijela žele riječ? Ako ne, ima li pitanja?Molim da se jave zastupnici za pitanja. Zvonko Marić, izvolite. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući, hvala direktore na ovome iscrpnom izlaganju znam da ste naslijedili puno toga s obzirom da nije funkcionirala vaša agencija dugo vremena, imate puno problema, ali me prevashodno zanima kakvo je trenutno stanje vezano za tužbe za potraživanje iz ovog pasivnog podbilansa preduzeća pred sudovima republike Srbije i Hrvatske, jer sigurno mnoge građane bivše radnike tih tvornica zanima, a u izvještaju Vi pominjete 6 njih. Zato Vas molim da na pobliže, a u koliko ste u mogućnosti znači informirate o tome stanju. I na koncu budući da sam svojevremeno poznajem poprilično tu materiju, radio kao novinar na terenu, a vezano za luku u Šibeniku koja je vrijedna bila prema tadašnjim procjenama između 800 miliona do milijardu konvertibilnih maraka, ja sam kao novinar uspio da izvadim izvod iz grunta da je to vlasništvo Šipad komerca iz Sarajeva i mutnim radnjama sasvim sigurno da je bilo pokušaja da se ona otuđi. Nekako ovaj zakon u Hrvatskoj koji je donesen ide na ruku da je trajno izgubimo. Da li ste i Vi takvog mišljenja? Hvala Direktor Sead Hodžić: Koliko je meni poznato prvo luka u Šibeniku je u nadležnosti Federalne agencije za privatizaciju. Znači nije u nadležnosti Kantonalne agencije. Šipad jeste u Sarajevu, ali recimo preduzeća, kako bi rekao od većeg interesa kao što su Telekom, Elektroprivreda, Aluminijum, Fabrika duhana i tako to, te firme pripadaju Federalnoj agenciji za privatizaciju. Što se tiče ovoga, mogu prokomentarisati zaista ovaj zakon koji je Hrvatski sabor usvojio s jednim ciljem, znači da se, otprilike naša imovina nikad nama ne vrati. Prvenstveno mene brine, ne briga države. Znači država bi trebala da aktivno stupi u kontakt sa državom hrvatske bilo da to urade Vijeće ministara, bilo Predsjedništvo, bilo Ministarstvo pravde ili Ministarstvo za privredu, znači sve su to institucije koje bi bile nadležne da bar neki protestni akt upute prema Hrvatskoj kako bi se zaštitila ova naša imovina. Ovako, nešto se šuti. Samo jedan primjer ću uzeti u obzir, znači 3. 7. 2018 godine Vijeće ministara donosi neke preporuke deklarativnog karaktera, zadužuje se ovo, zadužuje se ovo ministarstvo, znači to je bilo Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija, državno pravobranilaštvo i još par ministarstava. Znači radi se o zgradama koje su udaljene fizički 50 metara. Od Vijeća ministara na Marijin dvoru do druge zgrade gdje se nalazi Ministarstvo finansija, taj podnesak odnosno njihove preporuke je putovalo 2 mjeseca. Republika Hrvatska insistira na potpisivanju Bilateralnog sporazuma iako potpisivanje Bilateralnog sporazuma nije kao što sam i rekao ovdje, preduvjet za povrat ove imovine, već je to znači Zakon o sukcesiji, odnosno Aneks Dejtonskog sporazuma gdje je rečeno da svak treba sve vratiti što je iz drugih republika. Problem je što smo mi sve vratili

10

svima, znači svu imovinu smo vratili a nama niko ništa neće da vrati ili eventualno to dođe kao kako bi rekao izuzetno skupo to košta državu. Znači advokati koji moraju biti registrovani u Hrvatskoj, odnosno Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Oni mogu samo voditi te postupke. Oni su jako skupi. Znači sve moguće rade da nam otežaju taj povrat naše imovine. A kažem jednostavno opstrukcije dolaze kako iz zemlje tako iz tih zemalja gdje se naša imovina nalazi. Sem toga evo kažem još jedanput problem je što smo mi sve vratili nama niko ništa neće. Nemamo šeme jednostavno šeme da trgujemo sa njima. Ipak, i pored svega ja sam optimista, mislim, da će polako početi ovaj da stvari dolaze na svoje mjesto kažem još jedanput dugoročan proces ali mislim da se uz dobru pripremu angažovanje dobrih advokata može dio te imovine vratiti, ali ne nikako onako kako sam čuo od jednog advokata koga izuzetno cijenim i koga bi i zaista preporučio ako treba Agencija nekoga da uzme. Da je rekao da je vrijednost naše imovine oko 10 milijardi. Možda je ona bila nekad deset milijardi EUR-a međutim, ta imovine obzirom da iz godine u godinu propada po mom ličnom mišljenju ona je puno manja. Jeste da niko ne zna koliko iznosi ta imovine, jer da bi se utvrdila ta imovina znači treba obići svaku nekretninu, da izvrši procjenu sudski vještak, da vidi u kojem se sve stanju ta imovina nalazi. I onda tek da se utvrdi. Poseban problem još je jedan da firme koje su dostavljene dosad radile početni program privatizacije i početni bilans su često sakrivale tu imovinu, tako da Agencija u ovom periodu odnosno 2017. 2018. godine otkriva tu sakrivenu imovinu nadležnom tužilaštvu i pravobranilaštvu KS. Dostavlja prijave za takve stvari jer je to kriminalno djelo. Tako da smo zadnje vrijeme otkrili neki dvanest stanova u Splitu, jednu nekretninu u Trpnju, mislim da je još bilo toga. Znači permanentan stalan zadatak koji iziskuje i dostava vremena i dosta truda. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala direktore nemojte nam ba predugo i naširoko. Imali smo ovo konkretno pitanje. Hajmo sad da čujemo zastupnike. Imali li rasprave neke. Hajde sjedite vi, ako bude još pitanja ili potrebe. Dakle evo dopredsjedavajući Vibor Handžić. Hvala vama. Poslanik/zastupnik Vibor Handžić: Zahvaljujem se predsjedavajući. Zahvaljujem se i direktoru na uvodnom izlaganju i odgovoru. Ne znam koliko ću biti u mogućnosti je li da odgovorim na pitanja s obzirom da je desetak dvadeset dana pred kraj ove godine stupio na dužnost ali nema veze. Često su kolege zastupnici u skupštinskim klupama u proteklim mandatima a i kolege iz moje stranke komentarisale upitnost i opravdanost Agencije za privatizaciju u ovakvom obliku u kakvom ona danas postoji i na nivou nadležnosti i poslova kojim se ona bavi. I sam je direktor rekao da su procesi masovne privatizacije već davno prošli, itd. itd. i ja se potpuno čitajući izvještaj iz 2017. godine slažem sa tim konstatacijama i mislim da ovoj Agenciji ne da je treba ukinuti nego da joj treba promijeniti namjenu i dopuniti njihov rad a drago mi je da sam u razgovoru sa predsjedavajućim čuo da je počeo taj proces obogaćivanja nadležnosti i namjene Agencije za privatizaciju i drago mi je da se to realizira. A sad ću vam reći zašto. Prvo u Izvještaju o radu direktora iz 2017. godine, dva su izvještaja bio je v. d. direktor, bio je novi direktor, došao pred kraj godine. Na po pola stranice su samo bukvalno prepisane, ja mislim takav dojam imam nadležnosti direktora Agencije za privatizaciju pa kaže u Izvještaju o radu. Vodio računa o zakonitosti rada uposlenika, donosio odluke o raspoređivanju radnika, vodio računa i preduzimao mjere štednje, sarađivao i davao intervjue za printane i elektronske medije, učestvovao u pripremi materijala, organizovao poslove i zadatke. Dakle, bukvalno prepisane nadležnosti, nema smisla da ovakve stvari stoje u Izvještaju i bojim se da su unesene upravo zbog nedostatka poslova i obaveza u toj godini. Vidjet ćete dalje u Izvještaju da trenutno postoji pet preduzeća čiji program privatizacije, govorim za 17 godinu, čiji program privatizacije još uvijek nije počeo zbog prethodnih pitanja a da pojedini predmeti čekaju govorim o ovih pet preduzeća da su to predmeti iz 2001. ili 2007. godine. Vidjet ćete da postoji samo jedno preduzeće čiji su programi privatizacije otpočeli i to se radi o Institutu

10

zaštite na radu i zaštite od požara koji prodaje poslovni prostor u postupku male privatizacije kako bi se sanirale obaveze po osnovu neisplaćenih poreza i doprinosa. Dalje u Izvještaju stoji da prodaje imovine i dijelova preduzeća teče samo u dva slučaja Hotel Igman i IPB Hadžići imovina na Ivanici, čiji procesi nisu još ni otpočeli. Dakle Agencija nema prostora u ovakvom obliku da obavlja svoj posao i da potvrdi svoju svrhu zbog koje je osnovana. Ona se u ovom Izvještaju, uglavnom i najviše bavi sudskim sporovima i sudskim postupcima i procesima. U Finansijskom izvještaju agencije, stoji da Agencija od 2000. godine, da se finansira od količine privatiziranih preduzeća, visine državnog kapitala i gotovinskog dijela ostvarenoj po toj osnovi, te da je priliv takvih sredstava različit u različitim periodima. Ja bi stvarno volio da znam evo unazad pet šest sedam godina koliki je bio priliv po ovom osnovu. Ja smatram da je takva izmjena finansiranja Agencije 2000. godine potpuno imala smisla i da je razumna i da je prelazak na takav sistem finansiranja adekvatan jer se time potvrđuje smisao postojanja Agencije u ovom obliku. Jer, pazite Agencija za privatizaciju nije kapitalno društveno dobro, ne znam Olimpijski bazen koji je svugdje u svijetu gubitak, ali potreban je ljudima pa se njemu daju dotacije iz budžeta. Ja sam vidio u Finansijskom izvještaju agencije da se traži promjena sistema finansiranja i da se njihov rad ovaj većinom finansira iz budžeta KS. Nastavak Finansijskog izvještaja kaže i vidit ćete da jasno stoji u prihodima od prodaje državnog kapitala u 2017. godine kaže u 2017. godini nije bilo prodaje državnog kapitala. Pa u dijelu imovina i dijelovi preduzeća stoji u toku 2017. godine nije bilo privatizacije imovine i dijela preduzeća. Zatim u dijelu cijela preduzeća stoji u 2017. godini nije bilo privatizacije cijelih preduzeća. Dakle nije se radilo. Dakle Agencija ne treba više da funkcioniše po mom mišljenju ne treba da funkcioniše u ovakvom obliku. I ponavljam drago mi je što su otpočeti procesi da se njena namjena obogati kako bi ljudi koji su tamo zaposleni imali šta da rade zbog onoga zbog čega je i oformljena. Zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala dopredsjedavajući. Zastupnica Segmedina Srna Bajramović izvolite. Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović Zahvaljujem još jednom. Pa evo otprilike na istom tragu imam potrebu zaista ovaj osvrnuti se i po ovoj tačci dnevnog reda. Dakle moram na samom početku reći da sve što kažem nema nikakve lične konotacije kako bismo se adekvatno razumjeli. Dakle Izvještaj je vrlo sistematičan vrlo detaljan i kao takav predstavlja dobru osnovu za ozbiljnu analizu šta i kako dalje. Jer ovakvo stanje nije dugoročno održivo. O tome je govorio i kolega Handžić. Dakle, želim da svi zajedno otvoreno porazgovaramo o generalnoj ulozi Agencije i smislu njenog postojanja u ovoj formi. Mislim otprilike da sve Agencije, a ne samo naša gube smisao postojanja i da joj treba dati neku novu ulogu. Da li u smislu javno privatnog partnerstva ili nečeg trećeg. To treba da prosudimo. U ovom momentu je problem, što postojanje ne proizvodi adekvatan rezultat niti za samoodrživost. Neke kantonalne agencije su došle u tešku situaciju jer nemaju aktivnosti od kojih se finansiraju. Imaju više članova upravnih i nadzornih odbora nego li samih zaposlenih. Dakle u vašem Izvještaju konkretno navodite kako u 2017. godini nije bilo razmatranja i usvajanja programa privatizacija i početnih bilansa neprivatizovanih preduzeća od strane upravnog odbora Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo, te da nije bilo kontrola izvršenja ugovorom preuzetih obaveza po osnovnu kupoprodajnih ugovora državnog kapitala preduzeća a ni kontrole po osnovu ugovora o kupoprodaji imovine preduzeća što samo po sebi govori puno. Očigledno je da vi danas imate gomilu problema kao rezultat pogrešne evaluacije boniteta kupaca u procesima privatizacije koji su se danas otprilike pretvorili u beskonačne sudske procese. Beskonačne sudske sporove ali to je tema jeli za neke druge prilike. Kod raskida ugovora o kupoprodaji jednostavno gubite vrijeme. Gubite vrijeme izlazeći pred sudove i kad dobijete presudu i dobijete odluku suda kojom se vaš raskid odobrava u međuvremenu stečaj se već vodi. Znači ušli smo u jedan začarani krug u kojem Agencija transferiše novac pravnim zastupnicima u raznim osporenim procesima dodatno pokušavajući da iskorači u nešto što joj faktički i ne

10

pripada ni po međunarodnim protokolima niti po zakonima naše zemlje kada je u pitanju aktivnost na potraživanjima i imovini iz pasivnog podbilansa preduzeća. Kako i sami navodite je li u Izvještaju osnivanje direkcije na nivou FBiH je propisivanja akata o prenosu vlasništva nije realizovano. A ovaj propis nije stavljen van snage. Kako Direkcija za pasivni podbilans još nije počela s radom, vi ste u saglasnost Vlade KS a u saradnji sa privatizovanim preduzećima na kojima je još uvijek imovina iz pasivnog podbilansa, dakle prenos imovine na kanton nikada nije odrađen poduzeli aktivnost. Razumijem dobru namjeru vašeg ponašanja kao dobrog domaćina ali postavlja se pitanje da li je ovo sve zasnovano na onoj narodnoj kako je put do pakla popločan dobrim namjerama. Ne želim suditi niti prosuđivati nego samo sve nas zajedno upitati da li smo na dobrom tragu generalno. U 2017. godini niste objavili javne pozive za nekretnine iz pasivnog podbilansa koji su bili objavljeni u više navrata prije pet godina. Konkretno poslovni prostor GP Bosne u Zagrebu, površine 210 m2 javni pozivi su objavljeni dana 10. 03. 2014. i 15. 04. 2014. godine na koji nije bilo prijavljenih ponuđača. I zemljište sa zgradom Građevinskog preduzeća Put ukupne površine mil. 1221 km kvadratni u Dubrovniku. Javni poziv objavljen 13. 01. 2014. i na isti su pristigle dvije ponude sa kojima su obavljeni pregovori u više krugova ali očigledno bezuspješno što očigledno pokazuje da imamo određene probleme koje moramo zajedno izanalizirati. Dakle, zamolila bih Vladu, da u narednom periodu kroz resorno ministarstvo i menadžment Agencije, izvrši detaljnu analizu o stanju u Agenciji. I potenciju za eventualnu funkcionalnu tranziciju Agencije, koja bi se izmjenama zakona mogla omogućiti. Ljudi koji rade očigledno imaju vrijedno pravno iskustvo koje se sigurno može iskoristiti u segmentu promocije javno privatnog partnerstva i eventualno koordinacije i nadzora navedenih projekata. Ostanak ovakvog stanja definitivno ne odgovara nikome ni Agenciji ni kantonu ni preduzećima ni politici a ni uposlenicima. Toliko zahvaljujem. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Zahvaljujem kolegice Srna Bajramović. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Molim zastupnike da pristupe izjašnjavanju o prijedlogu, molim prije svega da pozovete zastupnike evo ga Služba. Molim zastupnike da pristupe izjašnjavaju o prijedlogu odluke o davanju saglasnosti na

Izvještaj o radu sa Finansijskim izvještajem Kantonalne agencije za privatizaciju za 2017.

godinu.

Glasati možete sad. Molim rezultate glasanja. Za je glasalo 12, protiv je bilo 12, suzdržanih je bilo 5, jedan nije glasao, tako da konstatujem da Skupština nije donijela ovu odluku. AD-5. Sljedeća tačka Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Nacrt ugovor o zajedničkoj gradnji, kompleksa objekata sportsko rekreativni centar sa otvorenim bazenom i pratećim sadržajem platformom iznad rijeke Dobrinje između Kantona Sarajevo i Ministarstva kulture i sporta KS i Zavoda za izgradnju kantona Sarajevo s jedne strane i općine Novi Grad sa druge strane. Prijedlog ste dobili kao dopunski materijal, molim predstavnika predlagača da podnese uvodne napomene. Ministar Kurić, ma hajte vi dvije rečenice, zaslužili ste, zaslužio je ministar bori se za ovu stavku, bori se. Ministar kulture i sporta Mirvad Kurić: Poštovane građanke i građani KS, zastupnici i zastupnici, predsjedavajući i dopredsjedavajući članovi Vlade, sve vas srdačno pozdravljam. Pred nama je prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Nacrt ugovora o zajedničkoj izgradnji kompleksa objekata sportsko rekreativni centar sa otvorenim bazenom i pratećim sadržajem platformom iznad rijeke Dobrinje. Pravni osnov za donošenje ovakve odluke sadržan je u Uredbama čl. 18 Ustava KS, i čl. 8 Zakona o

10

imovini KS, Službene novine KS broj 6/97, 7/98, 5/10 i27/16. Stanovnici Dobrinje u sastavu najmnogoljudnije sarajevske općine Novi Grad sigurno zaslužuju da dobiju jedan reprezentativan kompleks namijenjen sportu i rekreaciji. Budžetom KS za 2018. godinu na poziciji kapitalni transferi planirana su određena sredstva za kapitalne transfere za objekte, projekte kulture i sporta. Podrška izgradnji sportsko rekreativnih kapaciteta KS. Pravobranilaštvo KS, je svojim mišljenjem broj M-175/2018 od 17. 01. 2019. godine u napomeni na kraju druge stranice teksta mišljenja koja se prilaže ovom materijalu, potvrdilo da postoji obaveza pribavljanja suglasnosti Skupštine KS na Nacrt predmetnog ugovora. Sve sugestije iz tačke 1 do 4 iz predmetnog mišljenja Pravobranilaštva su prihvaćene i ugrađene u tekst Nacrta ugovora o regulisanju međusobnih prava i obaveza na zajedničkoj izgradnji kompleksa objekta sportsko rekreativnog centra koji namjeravaju zaključiti sporazumne strane. Priloženo je i mišljenje Ministarstva finansija KS broj:08-01-02-395338/18 od 18. 12. 2018. godine iz koga se može utvrditi da u Budžetu KS u razdjelu Ministarstva kulture i sporta na ekonomskom kodu 615300MAU070 podrška izgradnji sportsko rekreativnih kapaciteta u KS su planirana sredstva u iznosu od milion konvertibilnih maraka. Na osnovu najprije navedenog Vlada KS na vanrednoj sjednici donijela zaključak kojim se utvrđuje prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Nacrt ugovora o zajedničkoj izgradnji kompleksa objekata sportsko rekreativni centar sa otvorenim bazenom i pratećim sadržajem i platformom iznad rijeke Dobrinje između kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta KS i Zavoda za izgradnju KS sa jedne strane i općine Novi Grad Sarajevo sa druge strane. U cilju stvaranja preduslova za efikasnu realizaciju budžetom obezbijeđenih sredstava u 2018. godini za kapitalne projekte potrebno je donijeti predloženu odluku radi otpočinjanja realizacije projekta izgradnje kompleksa objekata sportsko rekreativni centar Dobrinja. U skladu sa poslovnikom Skupštine KS predlaže se Skupštini KS da donese ovu odluku. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Hvala kolega Kuriću. Ima li pitanja za ministra Kurića. Da li se neko javlja za raspravu. Ja imam potrebu da se zahvalim i čestitam Vladi što ste uložili napor da smo ove pare iz rebalansa 2018. godine već obezbijedili je li tako. I da se ova priča bez politički konotacija realizuje u interesu građana općine Novi Grad. Na tome vas se zahvaljujem. Ako nema više prijavljenih zatvaram raspravu, zaključujem raspravu i molim zastupnike da

pristupe izjašnjavanju o Prijedlogu odluke o davanju saglasnosti na Nacrt ugovora o

zajedničkoj izgradnji kompleksa objekata sportsko rekreativni centar sa otvorenim bazenom i

pratećim sadržajem platformom iznad rijeke Dobrinje između Kantona Sarajevo, Ministarstva

kulture i sporta KS i Zavoda za izgradnju KS sa jedne strane i općine Novi Grad Sarajevo sa

druge strane.

Molim zastupnike da se izjasne. Glasanje. Molim rezultate glasanja. Za je glasalo 29, protiv suzdržanih nije bilo, nije glasao 1 zastupnik-ca. Šesta tačka AD-6. a)Prijedlog odluke o potvrđivanju razrješenja predsjednika i članova Skupštine Javnog preduzeća Televizije KS do Sarajevo i pod b) Prijedlog odluke o potvrđivanju i imenovanju. Uvodničar može obje informacije. Glasamo naravno odvojeno. Rasprava je objedinjena. Ministrice izvolite. Ministrica Lejla Brčić: Kao što ste dobili u materijalima, u obrazloženju se vidi po pitanju ove odluke o potvrđivanju razrješenje predsjednika i članova skupštine Javnog preduzeća televizije KS, u maju mjesecu prošle godine 2018. godine je istekao mandat imenovanoj skupštini, tako da je potrebno

10

formalno donijeli odluku o razrješenju i istovremeno kako bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje i izvršavanje nadležnosti Skupštine preduzeća. Prije svega potvrđivanje Izvještaja Javnog preduzeća TV KS. Predloženo je i imenovanje vršilaca dužnosti predsjednika i članova skupštine, a istovremeno s tim će se pokrenuti i po procedura po zakonu o vladinim ministarskim i drugim imenovanjima izbora stalnog tijela, članova stalnih članova ovih tijela. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem ministrice. Imaju li radna tijela riječ, potrebu nemaju, da li ima pitanja. Mahir Dević, izvolite kolega. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Ako sam dobro razumio, znači ovom sazivu skupštine je istekao mandat. Znači mi glasamo za njihovo razrješenje zbog tehničkih razloga jer im je istekao mandat ministrice. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković U maju prošle godine kako kaže ministrica, istekao mandat skupštini. Dakle ako nema više prijavljenih za raspravu zaključujem raspravu i predlažem Odluku o

potvrđivanju razrješenja predsjednika i članova skupštine Javnog preduzeća TV KS d. o. o.

Sarajevo.

Molim zastupnike da se izjasne. Molim rezultate glasanja. Za je glasalo 30, protiv suzdržanih nije bilo, tako da konstatujem da je Skupština usvojila ovaj prijedlog. Molim zastupnike da pristupe izjašnjavaju o Prijedlogu odluke o potvrđivanju imenovanja

vršilaca dužnosti predsjednika i članova Javnog preduzeća TV KS d. o. o Sarajevo.

Služba molim vas da zastupnici glasaju. Možete glasati. Molim rezultate glasanja. Za je glasalo 22 protiv je bilo 8, suzdržanih nije bilo Konstatujem da je Skupština donijela i ovu odluku. Idemo još jednu tačku. AD-7. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Aneksa broj 1 na osnovu Ugovora o zakupu poslovnog prostora broj kao što stoji u materijalima od 28. 09. 2017. godine između ugovornih strana Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kao zakupodavca i Kantona Sarajevo Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice, Ministarstva zdravstva i KJU Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba kao zakupca. Prijedlog ste dobili kao dopunski materijal. Molim predstavnika predlagača da podnese uvodne napomene. Ministar Malik Garibija: Hvala predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne obzirom da se prvi put obraćam ovom cijenjenom domu, želim se zahvaliti za povjerenje koje ste mi ukazali i poručiti da svi vi iz pozicije, opozicije svih stranaka ćete uvijek imati otvorena vrata u ministarstvu koje predstavljam i vrlo rado ću sarađivati sa svima na svim pitanjima koja su od koristi za sve građane. red vama je materijal prijedlog odluke o davanju saglasnosti za zaključenje aneksa broj 1 na osnovu ugovora o zakupu poslovnog prostora bolnički kompleks bivše klinike doktor Ernest Grin između Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu kao zakupodavca i KS kao zakupca. U ovom objektu je trenutno smješten Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba. Dom je smješten u tom, dom je zapravo, pardon, dom je osnovan 1994. godine a 1997. godine dobiva ima koje danas nosi. Ustanova je smještena na parceli površine 25 000m2 a sami objekat je površine 3600 m2. Dom ima 88

10

zaposlenih, kolokvijalno se zove Dom Nahorevo zbog lokacije, vrlo često se koristi i taj termin. Ima 88 zaposlenih i 200 korisnika u prosjeku. Osnovna djelatnost Doma Nahorevo je socijalno zdravstveno zbrinjavanje odraslih tjelesno invalidnih osoba sa trajnim smetnjama i fizičkom ili psihičkom razvoju, duševno oboljelih i hronično bolesnih osoba, te osoba sa specifičnim oboljenjima ukoliko ne postoje osnov uslova za smještaj u vlastitoj ili drugoj porodici a nije im neophodno bolničko liječenje ili je ono već završeno. U prosjeku oko 15 % korisnika su polupokretne osobe oko 20% korisnika su potpuno nepokretne osobe a što se tiče starosne strukture oko 80% korisnika su korisnici iznad 50 godina starosti. Dom je dakle u ovom objektu već jako dugo. Prethodno je kirija bila 8 KM po kvadratu plus PDV. Međutim dana, 01. 06. 2018. godine Javnoj ustanovi Dom Nahorevo, od strane Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu, dostavljen je prijedlog Aneksa broj 1 osnovni ugovor zajedno sa odlukom upravnog odbora Kliničkog centra gdje se daje saglasnost na novu zakupninu na cijenu od 12 KM po metru kvadratnom što otprilike povećava cijenu zakupnice sa cirka 406 na 606 000KM godišnje. Resorno ministarstvo je 07. 06. 2018. godine sa 6. 7. 2018. obratilo zahtjevom prema Pravobranilaštvu KS za davanje mišljenja na prijedlog Aneksa broj 1. 30. 08. je dostavilo pravno mišljenje gdje saopštilo između ostalog da je neophodno izmjeniti član 7 osnovnog ugovora te naznačiti trajanje zakupnog odnosa sa vremenskim određenjem trajanja za 2018. godinu. Da ne bude nejasnoća, dakle, ovo se sve dešava u toku 2018. godine a nije potpisan ugovor a naša ustanova se nalazi u tom prostoru. Dana, 16. 11. 2018. godine Kantonalna ustanova dom Nahorevo, proslijedila je Ministarstvu za rad socijalnu politiku, akt Kliničkog centra sa prijedlogom izmjene, izmijenjenog aneksa broj 1 na osnovni ugovor o zakupu poslovnog prostora. Navedenim aktom Klinički centar univerziteta u Sarajevu, navodi da se u najkraćem roku potpišu dostavljeni primjerci aneksa broj 1 na osnovni ugovor, te da će u suprotnom Klinički centar univerziteta u Sarajevu, biti primoran da postupi u skladu sa odredbama Zakona o zakupu zgrada i poslovnih prostora. 20. 11. ministarstvo je uputilo dostavljeni izmijenjeni prijedlog Aneksa broj 1, Pravobranilaštvu, Pravobranilaštvo se očitovalo. 23. 11. dostavilo svoje pravno mišljenje u kojem je navedeno da je prije zaključenja ovog Aneksa neophodno da ova Skupština potvrdi. Dakle, nije moguće da potpišemo zvanično ugovor dok ova Skupština to ne potvrdi. 24. 12. to se našlo na Vladi, faktički pretpostavljam da je to bila zadnja Vlada prije nego što će ova nova Vlada ovaj stupiti. U međuvremenu su povučeni materijali onda se opet razmatrala 17. 01. na Vladi i upućeno je prema vama, prema ovoj Skupštini. Još ću samo ukratko u ugovoru, dakle kao što sam rekao 3600m2 je otprilike površina ove zgrade. Ima dosta nekih stvari koji su meni u ovom momentu upitne što se tiče ugovora i mislim da će on morati pretrpiti određene promjene da osiguramo neku bolju poziciju i za ovu našu ustanovu između ostalog kaže se da će zakupac u čl. 3 ovog ugovora osnovnog da će zakupac zakupninu plaćati unaprijed najkasnije do 10 u mjesecu za tekući mjeseca na osnovu fakture zakupodavca ispostavljen na ime korisnika dom Nahorevo. Dakle faktički mi smo već sad 23. januar mi smo već sad ovaj prošli ovaj rok. Mislim da je ovo nespretno sastavljeno i da će se sigurno morati ovaj morati nalaziti neki drugi način. Također recimo u članu 8 se kaže da način kako se može ovaj, kako ugovore prestaje otkazom prije isteka ugovorenoga roka, otkazni rok je od 30 dana. Dakle ne postoji način fizički da vi 200 bolesnika za 30 dana iselite i preselite tek tako u neku drugu ustanovu, tako da ovde ja sam siguran da ćemo imati dobru volju svih strana da pronađemo način da ovaj ugovor prilagodimo da ga učinimo adekvatnim. Takođe u jučerašnjoj posjeti ovom Kliničkom centru, ovom Kliničkom centru, dakle ovoj ustanovi imo sam priliku onako i lično da razgledam u kakvom je stanju zgrada. U pitanju je stari objekat dakle to je stara bolnica Ernest Grin. Oni svakodnevno, ne svakodnevno ali redovno dobivaju intervencije od inspekcije jer skoro da ništa od onog što imaju ne zadovoljava uslove kakve danas traži inspekcija. I ono što i mi kao država tražimo novim uslovima tako da mislim da ćemo mi morati tražiti neku adekvatnu alternativu. Ali ono što za sada nam treba jeste da usvojimo ovaj aneks kako bismo izmirili svoje obaveze za 2018. mi smo ih već osigurali budžetskim sredstvima za 2019. Također da izmirimo i obaveze za 2019. i tražio sam od Dom Nahorevo da traže od Kliničkog centra da nam dostave ugovor, ako ništa dvogodišnji da imamo neku

10

pravnu sigurnost dok nalazimo adekvatnu alternativu u vidu druge zgrade. Ja se nadam da sam vam bio kratak. Predlažem dakle cijeneći sve navedeno da ova Skupština donese odluku na davanje saglasnosti na zaključenje ugovora Aneksa broj 1 na osnovnu Ugovor o zakupu poslovnog prostora. Na raspolaganju sam vam za sva dodatna pitanja. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Stanite ministre, vjerovatno su ovo pitanja je li. Da ne izlazite ponovo. Kolega Dević, pa Marić pa Stojanović. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: Kratko aneks je pripremljen uz saglasnost upravljačkih struktura Kliničkog centra i Ministarstva na obostrano zadovoljstvo. Ministar Malik Garibija: Dakle Aneks je, evo ja ću opet dakle šestog, 1. 6. 2018. Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje od strane Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dobiva ovaj aneks ugovora sa zajedno sa potvrdom upravnog odbora da oni traže na ovaj način dakle povećanje. I onda mi sad, čekalo se očitovanje druge strane da mi kažemo okey mi smo saglasni sa povećanjem u suprotnom oni su nam govorili, dakle u ovom aktu od 16. 11. da usvojimo taj aneks i pristupimo plaćanju inače će morati dakle postupiti u skladu sa odredbama Zakona o zakupu zgrada i poslovnih prostorija, to faktički znači da iseliti dom je li. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Pitanje je kolega Zvonko Marić. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Iskreno da vam kažem volio bih da nismo razmatrali ovu tačku dnevnog reda, iz prostog razloga što sam poprilično zgrožen zbog ove situacije. Vi ste ministre Garibija izgledali kao čovjek koji je doveden ili vaše ministarstvo pred svršen čin. Ovo meni liči na svojevrsnu ucjenu i to vrlo ranjive kategorije ljudi koji su pacijenti ili štićenici ne znam koja je to terminologija. Ali, za 200000 KM u ovom vremenu, dakle surove zime itd. Molim vas da nam kaže koju ste i da li ste imali alternativu svemu ovome da ne plaćate tu skupu cijenu. Ja razumijem, rekli ste da bi bilo teško izmještanje tih pacijenata. Ali ovo je zaista nečuveno, nehumano neljudski ne znam kako bi ovo sve nazvao. Ali Klinički centar očigledno nije imao sluha i te osjetljivosti o kojoj smo danas govorili recimo socijalne i slično i svake druge emotivne i kako god hoćete. E ovdje je to trebalo pokazati. A ne 200000 maraka tražiti ultimativno i dovoditi vas pred svršen čin. Da li ste vi imali alternativu i kako na ovu sramnu gestu možete odgovoriti baš me zanima. Ministar Malik Garibija Je li odgovaram pitanje, po pitanje. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Možete bolje je kad ste već tu. Izvolite. Ministar Malik Garibija Dakle, termin bi bio korisnici oni imaju oko 200 korisnika. Iskreno da vam kažem ovo je jedna od prvih stvari koja me zatekla ovaj kad sam došao na poziciju ministra, zato što se približavao rok isteka bilo kakvih ugovora koje možemo isplatiti po osnovu onog budžeta iz 2018. godine. U tom budžetu je bilo osigurano 600000 KM. U Nacrtu budžeta za narednu godinu nije bilo predviđeno, dakle bilo je predviđeno 400 cirka, govorim cirka, nemojte me

10

sad hiljadu gore dolje, ovaj i to mi smo u suštini nismo imali alternativu. Dakle, to je bio jedini način, jer mi trenutno nemamo zgradu u koju možemo smjestiti te ljude, to su vrlo osjetljive kategorije. Ne postoji neki način da mi možemo nešto drugo sad u ovom momentu uraditi. Ono što se mi nadamo da i imali smo određenu kooperativnost od strane dakle zakupodavca prilikom rješavanja ovog pitanja, plaćanja kirije za 2018. godinu gdje smo izvršili dio uplate u saradnji sa našim Pravobranilaštvom. Našli smo određeni način gdje smo izvršili dio uplate po staroj kiriji, i onda ostavili dio uplate dakle ovih dodatnih 200 000 za ovu godinu. Dakle, mi u ovom momentu nemamo alternativu i mi se uzdamo u dobru volju zakupodavca da će nam omogućiti da ostanemo u tom objektu da nećemo doživljavati neke nove povećanje kirija i da ćemo dobiti dovoljno vremena da se mi posvetimo već nekim alternativnim opcijama. U razgovoru sa ministrom finansija već smo krenuli u tom smjeru da probamo naći adekvatan prostr i na obostranu korist dakle i ove ustanove prvenstveno korisnika i ove ustanove i našeg zakupodavca. Moguće da i oni imaju određene planove sa tim prostorom ovaj a mi ćemo se pobrinuti pokušati naći neko rješenje kako da nađemo adekvatnu ustanovu. Jer ova zgrada ne zadovoljava standarde stara je zgrada konstantno propada, neophodna su stalna ulaganja koja se ne priznaju u kiriju Dakle, sva ulaganja koja smo mi u međuvremenu imali nisu se nikad priznavala u visini te kirije, dakle, niti su se odbijala od te kirije. I generalno sad puno nam je isplativije kao kantonu da idemo u nekom smjeru traženja novog rješenja koje će zadovoljavati savremene standarde jer kažem vrlo su osjetljivi korisnici. Od svih naših socijalnih ustanova ovo je vjerovatno ustanova koja prima najosjetljivije kategorije ovoj korisnika s kojima je možda najteže raditi, najzahtjevnije raditi. Tako da mi u ovom momentu nemamo alternative, nadam se. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Kolega Stojanović, pa nemamo institut taj kolega Mariću. To je ono na pitanjima inicijativama, ovdje može kroz diskusiju možete. Dodatno pitanje. Može ali je bio kolega Stojanović prije vas. Izvolite. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Ma ja ću tražiti par pojašnjenja Prvo ću tražiti od vas ministre da mi pobrojite kategorije koje su smještene gore. Dakle, ovih najugroženijih. Prvo me to zanima. I druga stvar zanima me 1. 6 je dakle mandat prošle vlade. Zanima me to je sasvim jasno da je to više od četiri mjeseca prije izbora pa ne možemo ni pričati ni o nekoj stisci sa vremenom. Zanima me, zašto o čemu se radi kad je u pitanju ovo povećanje, za koliko sam shvatio za 50% je li u odnosu to faktički dođe koliko je bila kirija oko 400000 pa je sad bi 600 trebala je li tako trebalo bi da se plati. Zanima me čisto onako da li možete sada odgovoriti skupštini šta su razlozi zbog kojih je ovaj zbog kojih se to ranije nije regulisalo ta cijena a onda ću sigurno poslije vaših odgovora prijaviti za diskusiju. Hvala. Ministar Garibija: Hvala. Dakle pitali ste koje su to kategorije, osnovna djelatnost doma Nahorevo. Evo ja sam i nešto rekao i u ovo uvodnom izlaganju. Ali prvo ću ponoviti osnovna djelatnost doma Nahorevo podrazumjeva socijalno i zdravstveno zbrinjavanje odraslih tjelesno invalidnih osoba sa trajnim smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju, duševnih bolesnika, dakle duševno oboljelih osoba, hronično bolesnih osoba osoba sa specifičnim oboljenjima ukoliko ne postoji osnovni uslova za smještaj u vlastitoj ili drugoj, dakle ne mogu se kod kuće smjestiti jednostavno je priroda njihovog stanja takva u ovom momentu ili njihova priroda njihovog zdravstvenog i socijalnog stanja kombinovano takva. Ili im je neophodno bolničko dakle nije im neophodno bolničko liječenje ali je im je neophodna ta neka trajna njega. To su otprilike te kategorije o kojima pričate. Koji su razlozi, iskreno da vam kažem ne znam nemamo tu vrstu podatka koji su razlozi pretpostavljam da su ocjenjivali da je mala kirija. Ono što sam ja saznao u međuvremenu da ta kirija se jako dugo zadržavala na toj cijeni od 8 maraka po metru kvadratnom plus PDV, ali da je bilo nekih etapa kad je ona bila i niža ali na

11

6 KM ali i viša u nekim momentima. To je ona podatak koji ja imam. Što se tiče pravovremenosti, ona apsolutno dakle nije postojala pravovremenost. Mi smo na pola 2018 bili kad nismo imali ugovor i kad je došao zahtjev da se za tu 2018. diže kirija na 600000. Ono što smo mi sad mogli uraditi što smo sad u mogućnosti da radimo je to ovo što sam napomenuo. Tražimo sad već ugovor za dvije naredne godine da se ne dovedemo idući put u takvo stanje i onda kad budemo pred kraj 2020 treba pravoremeno svakako tražiti ugovor i za narednu godinu jer i ovako smo u nekim situacijama gdje po samom ugovoru jednostavno malo je nonsens. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem ministre. Kolega Mariću još jedno pitanje. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Bolje da iskoristim ova pitanja da ne diskutujem jer ovaj sramni čin ne treba ni diskutovati. Zaista nemam nikakvog komentara osim što sam zgrožen. I u jednom trenutku mi se učinilo, ja moram biti potpuno iskren kao i uvijek ovaj. Da bih doveo ja njih pred svršen čin i da vidimo da li bi izbacili te pacijente iz te zgrade koji su socijalno osigurani, zdravstveno osigurani i da vidimo i onda da se uvjeri cjelokupna javnost da je riječ o pljački, ucjene i prema tome vi ste sada govorili o variranju cijena iznosa kirije u raznim periodima. Je li to bilo u skladu sa kvalitetom usluga poboljšanja ili o čemu je zapravo riječ. Je li sad poboljšano. Vi nama govorite o tome kako inspekcijski nadzor koliko se sjećam tako ste rekli da je upozoravao na neuvjetni smještaj tih ljudi tretman šta već podrazumijevamo pod tim a u jednom trenutku vidimo cijenu ovamo kao da je hotel Šeraton. Ima li to smisla. Ne znam da li ste vi razgovarali o ovakvim stvarima, ali mislim da cjelokupna javnost razumije o čemu mi govorimo i jasno je znamo već ovaj manir i način nastupa kada je riječ o zakupodavcu. Hvala. Ministar Malik Garibija: Evo ja ću pokušati da odgovorim ako sam dobro razumio pitanje. Dakle kakvo je stanje trenutno. Da li sa tim možemo opravdati povećanje kirije, mislim da ne možemo, zato što je u pitanju, mi održavamo zgradu, dakle naš dom, dom Nahorevo drži sve intervencije što se tiče održavanja zgrade, infrastrukturno, redovno, sve ono što inspekcija eventualno naloži. A redovno im dolazi inspekcija i jednostavno zgrada ne zadovoljava propise od širine stepenica do stanja u kuhinji i onda se to stalno mora, nemam vam taj dakle odgovor, na osnovu zahtjeva ovaj. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Dopredsjedavajući Kristić, izvolite. Dopredsjedavajući Danijela Kristić: Moje pitanje je baš bilo da li je u Aneksu navedeno obrazloženje ili osnov po kojem je donešeno da dođe do povećanja cijene, al evo dobila sam odgovor. Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem. Kolega Damir Nikšić. Izvolite. Poslanik/zamjenik Damir Nikšić: Imam pitanje za gospodina tj. druga ministra. Da li bi mogli da se pored tih 200 000 više maraka koje odvajate plaćajući, koliko sam razumio, KCUS-u jel, odreknete i 300 KM mjesečno od vaše plate, pa da umjesto ove Roditeljske kuće možda za te 4 godine napravimo zgradu za te korisnike, za taj milion maraka? Ministar Malik Garibija:

11

Mogao bih vrlo rado, ali bojim se da to očigledno ne bi nam se finansijski isplatilo. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem kolega Nikšiću. Da li se neko javlja za raspravu ? Igor Stojanović za raspravu i ministar. Zahvaljujemo vam se. Kolega Stojanoviću, izvolite. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: Ja mislim da je ovo danas najpotresnija tačka. Potresnija i od paušala i od Zakona o nelegalno stečenoj imovini o prijavljivanju o dakle, ovo je danas za mene nešto najporaznije što se dešava u Sarajevu. Pogotovo kada uzmemo u obzir nedavne bilborde koji i sad vise o pohvalama menadžmenta za finansijsko poslovanje kako rade odlično, a onda dođemo u situaciju da na najugroženijim kategorijama koje ne mogu o sebi da vode računa povećavaju kiriju sa 200 000 maraka, 12 maraka po kvadratu, ko malo se bavi nekretninama jasno mu je da su to negdje u Centru najbolji prostori, a mi ćemo sada zarađivati na ljudima koji su bespomoćni. Ne mogu nikako da opravdam i da shvatim bešćutnosti menadžmenta KCUSa, ne mogu da shvatim da se zarađuje na ovoj grupi ljudi a onda se prave bilbordi kako se odlično zarađuje. Sasvim je jasno da je menadžment izgubio kurs kada je u pitanju i briga o svojim klijentima koji bi trebali da dobiju adekvatnu njegu a prije svega i o ljudima. Neshvatljivo je, također sa strane prethodne vlade da ovaj problem nije uspjela riješiti i platiti pogotovo da pronađe neko rješenje i ova odluka proizvodi do te mjere u meni bijes da bi najrađe predložio da ne platimo ovaj Aneks ovako napisan, i volio bih da vidim da KCUS ovu grupu ljudi izbaci iz svoje zgrade. Eto volio bih da vidim, da doživim da menadžment koji se hvali o svom poslovanju, baš ove ljude izbaci zato što neko neće da plati 50 % odnosno 200 000 za ove kategorije. E volio bih da vidim da li su to, da li su spremni na to, pa da se onda malo hvale o svom načinu poslovanja. Svjestan sam da ovdje nema rješenja i da mi moramo donijeti odluku da smo dovedeni pred svršen čin ali ovakva bešćutnosti, ja mislim da može proizvesti samo bešćutnost kod svih nas prema ovom menadžmentu u budućnosti i ja je sigurno, sigurno ću je pokazati . Hvala. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem kolega Stojanoviću. Kolega Zvonko Marić ima riječ. Izvolite. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: Zahvaljujem predsjedavajući. Ja zaista ne mogu reći da osjećam toliko bijes koliko zgražavanje i ovo mi je najneprijatnija možda tačka u ovom mandatu i prošlom mandatu zajedno. ne znam šta bih posebno rekao, ali ako ustanova prikazuje dobit do 25miliona, a na ovakav način ucjenjivački se ponaša zaista ne znam šta bi mogao da kažem za to, ali imam možda jedan prijedlog sad na brzinu, poprilično sam zatečen ovim stvarima. Da mi kao zastupnici moramo povesti računa kada budemo razmatrali Plan rada Zavoda zdravstvenog osiguranja KS sve ovo u vidu i neke druge stvari i na neki način se postaviti upravo, znam da ne možemo ovako nisko, ali sasvim sigurno možemo jednom razumnom politikom i odnosom da ovome i ovakvom načinu i ponašanju doskočimo. A to je moguće samo kada to dođe i ako promislimo i razmislimo bit će vremena do tada sigurno da imamo ovo u vidu i da doskočimo dakle ovakvim stvarima i onemogućimo, jer mi smo potpuno nehumanog društvo srozano. I ne znam zašto ljudi srozavaju sami sebi u ovako humanom poslu i pozivu kao što je zdravstvo. Ne razumijem. Zaista mi je teško ali vidjet ćemo, razmotrit ćemo ovo i slažem se evo kako reče kolega Stojanović možda je trebalo pružiti priliku tom menadžmentu Kliničkog Centra da izbaci te ljude vani i da vidi cjelokupna javnost kako se posluje i na koji način se menadžeriše u toj ustanovi koja po svaku cijenu želi da sebe profilira kao neku uspješnu firmu i zaista sve ono što su postigli, i ako su postigli, s ovime su devolvirali i potpuno kompromitirali. To je moje mišljenje. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković

11

Zahvaljujem kolega Mariću, kolegica Bilsena ovdje Vam je pogrešno napisano ime koliko ja znam, jel tako ? Ispravit će služba. Izvinjavam se imate riječ kolegica Šahman. Poslanik/zastupnik Bilsena Šahman: Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne i gledaoce kraj malih organa. Kako ja dolazim iz zdravstva iako sam danas prvi dan pa sam riješila da se neću javljati, ipak moram da iskomentarišem da Zdravstvene ustanove nisu profitabilne ustanove i Zdravstvene ustanove pogotovo ako dobijaju novac iz budžeta, dobija i Klinički Centar iz ovog budžeta i je li ustanova od koje se sa korisnicima. Mislim da mi to ovdje trebamo riješiti da taj novac samo ne treba da ide i da se preliva nekome da ima, a neko da nema, i mislim da tu nije uopšte potrebno da se naplaćuje kirija jer je to, nije to vlasništvo Kliničkog Centra, nego je to vlasništvo KS. Ja znam da Klinički centar pripada Federalnom nivou i da ostali kantoni tu ovaj imaju svoj, participaraju sa svojim ovaj dijelom ali da Kanton Sarajevo najviše doprinosi i da zaista tu ne treba nikakva kirija jer na kraju ti korisnici su svi zdravstveno osigurani i oni su bolesni. Znači, oni su na liječenju, nisu na godišnjem odmoru. Zahvaljujem Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković Zahvaljujem. Nema više prijavljenih. Ja ću samo diskutovati nekoliko rečenica. Svjestan težine ove situacije nekako mislim da mi imamo mogućnost brzog djelovanja ali ne da odbijemo ovaj sporazum nego da ga prihvatimo kako ne bismo doveli ministarstvo niti ovu našu ustanovu u nezavidnu situaciju mi lahko možemo menadžerisati stavove svoje u odnosu na budžetiranje Kliničkog Centra. Umanjit ćemo im za onoliko koliko oni ne sam ovoj našoj ustanovi nego i drugima u Stomatologiji i još nekima su samovoljno povećali cijene. Dakle ona sredstva koja budu na Budžetu i u Zavodu zdravstvenog osiguranja planirana finansijskim planom, sa zadovoljstvom ćemo umanjiti ovim dobrim menadžerima i tako vratiti novac u sistem i vjerovatno ga transferirati ovoj ustanovi direktno, ako ona eventualno trpi neke posljedice. To je moj prijedlog. Nemojte da ovdje mi zakomplikujemo. Nužno je da se ovaj sporazum radi Pravobranilaštva i stava i donesene odluke, jednostrane, istina ali imamo način da to riješimo. Nema više prijavljenih, zaključujem raspravu. I predlažem Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Aneksa br. 1 na osnovni

Ugovor o zakupu poslovnog prostora broj kao što stoji u materijalima od 28. 9. 2017godine.

Između ugovornih strana Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu kao zakupodavca i

Kantona Sarajevo, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku i raseljena lica i izbjeglice,

Ministarstvo zdravstva i Kantonalne JU Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa

invaliditetom i drugih osoba kao zakupca. Prijedlog ste dobili kao dopunski materijal i molim vas da se izjasnite po ovoj. Izjasnite se. Molim rezultate glasanja. ZA je glasalo 29, suzdržanih i protiv nije bilo, nije glasao 1 zastupnik. Konstatujem da je Skupština donijela odluku. Ajmo još jednu tačku do Javnih Komunalnih Preduzeća. AD-8. Izvještaj o izvršavanju budžeta Kantona Sarajevo za period 1. 1. -31. 12. 2017godine. Ministar koji nije bio tu, možda samo nekoliko uvodnih rečenica, ne morate previše. Ministar Amel Kovačević: Cijenjeno rukovodstvo Skupštine KS, cijenjeni zastupnici, kolege ministri, Premijeru. Želim i kao kolega Garibija da se zahvalim na povjerenju koje ste mi ukazali i da stojim na raspolaganju da svojim znanjem i svojim trudom unaprijedim Kanton Sarajevo koliko je to moguće. Pred nama je Izvještaj o izvršenju budžeta Kantona Sarajevo za period od, za godinu 2017 godinu. Prihodi, primici u iznosu od 744 mil. 957 186, rashodi izdaci u iznosu od

11

740mil. 270 842 KM. Dakle ostvaren suficit u iznosu od 4mil. 704 344 KM, umanjen deficit za taj iznos i ovaj dakle deficit na kraju te godine iznosio je 74 mil. 359 580KM, u to su ušle i obaveze za glavnicu za tužbe koje ranije nisu bile planirane budžetom, ali su dakle, ali je Vlada KS na osnovu Izvještaja Centrale Popisne Komisije odobrila bilansu evidenciju ovih rashoda u skladu sa preporukama Ureda za reviziju institucija FBiH i Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH. Moja obaveza također da kažem da izvještaj o finansijskoj reviziji KS za 2017 godinu dao mišljenje sa rezervom. Osnov za mišljenje s rezervom je, ne mogu se potvrditi iskazana potraživanja kod pojedinih budžetskih korisnika Ministarstvo privrede za potraživanja za koncesije i potraživanja za iznajmljivanje poslovnih prostora, te potraživanje Zavoda za izgradnju KS za naknadu za legalizaciju stambenih objekata. I drugo, dugoročni plasmani kod Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo, plasmani su u najvećoj dijelu predmet sudskih sporova te je njihova naplata neizvjesna. Račun Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine i Centra za socijalni rad nisu u sistemu jedinstvenog računa trezora. Zavod za vaspitanje muške djece i omladine od 2018godine više nije budžetski korisnik, tako da po ovoj preporuci se i postupilo. Dakle to bi otprilike bile osnovne karakteristike ovog budžeta, realizacije budžeta za 2017 godinu. Toliko. Dakle ovo je u suštini jednostavna informacija koju sam ja dobio, nisam kvalitetno učestvovao u pripremi ovoga puta. Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković: Logično. Zahvaljujemo ministre Kovačeviću. Kolega Marić ima pitanje ili diskusiju ? Ili ne ostao prst na obaraču. Kolega Mariću jeste li se to prijavili ili je ostalo upaljeno ? Nema dakle. Ima li pitanja nekih? Nema. Rasprave nema, zaključujemo raspravu i predlažem, da vidim gdje mi je ovo. Molim zastupnike da pristupe izjašnjavanju o Izvještaju o izjašnjavanju Budžeta KS za period

za 1. 1. -31. 12. 2017 godine.

Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA je bilo 28, protiv i suzdržanih nije bilo, 1 nije glasao. Došli smo do Izvještaja Javnih Komunalnih Preduzeća i dogovorili smo se da ovdje prestanemo. Nastavak u 9:30 sutra. Dogovorili smo se u 9:30, imamo puno posla. Šta kažete, evo šefovi klubova u 9:30 ili 10. Nastavak u 10h. Nastavak u 10h sutra, hajde da odspavajte. U 10h nastavak počinje sutra.

1

S T E N O G R A M TREĆE RADNE SJEDNICE SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

ODRŽANE 24.01.2019. GODINE SA POČETKOM RADA U 10,00 SATI

2

/Snimak počeo s Himnom BiH/ Predsjedavajući Elmedin Konaković ( u daljem tekstu predsjedavajući): Pozdravljam uvažene kolegice i kolege zastupnike, članove Vlade i uvažene goste, kao i predstavnike medija koji prate rad današnje sjednice. I svima nama želim uspješan rad i ugodnu radnu atmosferu. Prema evidenciji Službe, nastavku sjednice prisustvuje 26 zastupnika, što je dovoljan broj za punovažan rad i odlučivanje. Izostanak sa ove sjednice opravdali su: Sabahudin Delalić, Bibija Kerla, Haris Pleho, Mirza Čelik, Damir Marjanović i Amra Hasagić. Podsjećam da smo na jučerašnjoj sjednici obradili osam tačaka dnevnog reda i prelazimo na tačku broj 9. Izvještaji AD – 9. IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KANTONALNIH JAVNIH KOMUNALNIH PREDUZEĆA ZA 2017G. a.Vodovod i kanalizacija; b.Rad; c.Pokop; d.Tržnice i pijaca; e.Toplane Sarajevo; f.Sarajevo gas; g.Park. Predlažem o izvještajima obavimo jedinstvenu raspravu a izjašnjavanje pojedinačno. Kolega Marić Zvonko, poslovnička intervencija. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić. Zahvaljujem predsjedavajući, dame i gospodo, drugarice i drugovi, poštovani gledatelji, osjećam neodoljivu potrebu, da, predsjedavajući ja mislim da smo i mi razgovarali o tome u budućnosti promijenimo metodologiju izrade ovih izvještaja i to podhitno. I da za 2018.godinu imamo te nove izvještaje iz prostog razloga što se izvještaji prave s puno besmislica, nepotrebnih podataka na stotine stranica i mislim da je to sračunato na način da zastupnici ne budu motivirani da čitaju tolike materijale koji su sasvim sigurno obimniji od onih koji ima ruska DUMA. Dakle mi nismo parlament da možemo tako operativno raditi, nego da se utvrdi nova metodologija kako bi smo mi mogli ili motivirali zastupnike koji uopće ne čitaju ove materijale pa da ih motiviramo i da radimo efikasnije. Ja vjerujem da će ovu ideju, i ovu inicijativu podržati i ostali zastupnici i da ćemo raditi efikasnije, iz prostog razloga što je poznata činjenica da u velikom broju stranica se sakriju one najbitnije stvari. Ne bih da dužim i o tome i da oduzima dragocjeno vrijeme, volio bih da vi kažete svoje mišljenje kao predsjedavajući i da se pristupi tome, naravno linijama kojima to treba, da se da uputa instrukcije i da počnemo napokon da efikasnije radimo jer ovo je besmisleno. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Mariću. Mislim da je Vlada već poduzela aktivnosti o izradi upute i novog načina izvještavanja sa sumiranim najbitnijim dijelovima izvještavanja i evo apelujemo na Vladu da da taj proces nastavi i uputi javna preduzeća. Kolega Nikšić pa kolega Čampara.

3

Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: Isto bih se nadovezao na ovo. Ja ovdje imam jedan primjerak, jedan urnek kako otprilike finansijski izvještaji trebaju da izgledaju. Onako nacrtano od strane ekonomiste koji to zna i dobro bi bilo da se uniformišu svi ti i da podijelimo ovakve stvari, da je se uniformišu da je lakše čitati i prolaziti kroz te izvještaje. Pa bih ja priložio službama. Jel se može to uraditi? Predsjedavajući: hvala vam. Može se i predlažem da u okviru rasprave o ovim stvarima govorite. Ovo je poslovnička intervencija i u okviru Poslovnika govorimo samo o povredama Poslovnika. Trenutno smo na izjašnjavaju o jedinstvenoj raspravi a pojedinačnom izjašnjavaju. Tako da u okviru rasprave sigurno vaše sugestije možemo uvažiti ali vas molim da do diskusije to zadržite. Kolega Aljoša Čampara ima riječ. Izvolite. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: zahvaljujem predsjedavajući. Ja bih ovdje pledirao na sve nas i na Skupštinu Kantona i na Vladu kantonalnu da se jednostavno i kod ovih izvještaja vratimo u okvire Zakona jer znamo da ova naša sva javna preduzeća sva rade u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima i sa Zakonom o privrednim društvima. Tako da je u članu 6. samog Zakona mislim o privrednim društvima se kaže: „Skupština podnosi općinskom vijeću, Skupštini Kantona, odnosno Parlamentu FBIH izvještaj o radu i poslovanju JP najmanje jednom godišnje”. Mi znamo koje upravljačke strukture imamo, kako to ide, uprava, pa NO, pa Skupština preduzeća koju imenuje ova Skupština, mada je i to diskutabilno sa aspekta ovih Zakona, logičnije bi bilo da Vlada daje punomoć da se raspravlja o tim stvarima, kao što je uređeno i na nivou F BIH i evo plediram da još jednom razmislimo za ubuduće, vjerovatno sada nećemo imati priliku na takav način da to radimo, ali se moramo vratiti u okvire Zakona, ispoštovati ove zakonske odredbe koje su predviđene u ova dva Zakona. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Čampara. Moram reći ja se apsolutno slažem. Dakle nedostaju nam predsjednici Skupština u praksi i ovo ja mislim da ćemo još danas ovako a u buduće da će upravljačke strukture u skladu sa Zakonom podnositi izvještaji, direktori biti obavezni njihovo prisustvo za neka dodatna pitanja. A slažem se da je to čisti proces. Kolega Deviću. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: zahvaljujem. Nemam ništa protiv ispred Kluba SDA da se objedini rasprava unutar Ministarstva npr komunalne privrede i da pričamo o svim tim preduzećima i da se pojedinačno izjašnjavamo o čemu se treba Skupština zaključkom radi funkcionalnosti. S obzirom na činjenicu, na ovo što je kolega Čampara kazao nama bi izvještaje trebali da podnose ustvari predsjednici Skupština koje smo imenovali. Međutim, iz funkcionalnih razloga, direktori preduzeća daleko bolje poznaju materiju, znaju sve odgovore, mi zastupnici često puta postavljamo neka pitanja koja se uopšte i ne nalaze u tim izvještajima. Radi javnosti je dobro da direktori ti odgovore. Tako da evo ja znam da u diskusijama bude raznih pitanja itd. Zamolit ću vas naravno da u duhu demokratije,u duhu razvoja međusobnog poštovanja i ovog parlamenta Skupštine Kantona dozvolimo ljudima da i mi redovno postavljenih pitanja koja će im biti postavljena da eventualno odgovore na neke stvari, da ne bi dolazili u situaciju da mi evo kao Klub uzimamo pauze po pola sata, pa da mi odgovaramo u nečije ime. Znači ako smo donijeli odluku da ipak direktori podnose taj izvještaj, što nije u ovom konkretnom slučaju po Zakonu, nemamo ništa protiv, ali iz funkcionalnih razloga, onda naravno trebamo dozvoliti tim ljudima da daju odgovore na sva postavljena pitanja da ne bi došli u situaciju da im ne damo riječ, da se ne mogu obraćati Skupštini itd. Znači

4

spremni smo evo na sve ove prijedloge u cilju što boljeg rada ali evo da dozvolimo ljudima da kažu ono što imaju kazati. Predsjedavajući. Hvala kolega Deviću. Mislim da je danas to čak i nužno jer danas ne možemo očekivati od ministara koji su prije 15 dana preuzeli funkcije da oni daju odgovore na pitanja, tako da siguran sam niko od direktora neće ostati uskraćen za prostor da odgovori na pitanja zastupnika Skupštine Kantona Sarajevo. Sada vas molim da se izjasnite o prijedlogu da obavimo jedinstvenu raspravu a izjašnjavanje pojedinačno. Možete glasati. Molim rezultate glasanje. Za je glasalo 26, protiv i suzdržanih nije bilo, tako da smo ovaj zaključak usvojili. Molim predstavnika predlagača da podnese uvodne napomene. Ministar Srđan Mandić. Ministar Srđan Mandić: zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam kolege zastupnice i zastupnike. Kao što e već rečeno, sama činjenica da mi krajem januara pričamo o izvještajima koji se odnose na poslovanje za 2017 godinu je sama po sebi specifična i samim time, ja ne bih ulazio u detaljna obrazloženja pojedinih stavki ovih izvještaja. Direktori su tu i oni mogu dati odgovore na vaša pitanja. Ali dozvolite mi obzirom da se prvi put obraćam, da kažem ukratko neka svoja prva saznanja o Ministarstvu na čijem sa čelu evo dvadesetak dana. Dakle kada je u pitanju komunalna privreda i preduzeća koja se nalaze u okviru ovog Ministarstva, mogao bih reći da ona nose jedno teško breme, odnosno hipoteku nečega što bi smo mogli nazvati odsustvo dobre upravljačke prakse, ili ono kako mi volimo reći domaćinskog poslovanja u određenom broju ovih preduzeća. Ono što ja u skladu s time mogu i to je jedan od prioriteta na kojem će ovo Ministarstvo raditi, a i u sklopu je mjera koje šestorka usvojila jeste puna transparentnost kada su u pitanju poslovanja ovih preduzeća. Dakle ne smije se više dešavati da se određene odluke koje se tiču svih građana, jer prvenstveno ovo Ministarstvo i firme koje se u njemu nalaze su firme koje pružaju usluge svim građanima Kantona Sarajevo. I u tom smislu ne smije više biti praksa da se ova preduzeća koriste za provođenje interesa ove ili one stranke, da se tu zapošljavaju neki stranački kadrovi mimo konkursa itd. Dakle, ono što želim ovdje na neki način obećati i preuzeti odgovornost da ću zajedno sa menadžmentom ovih firmi insistirati na transparentnosti poslovanja ovih firmi. Sve ključne odluke moraju se donositi na relaciji firma, Ministarstvo i Skupština Kantona Sarajevo. Dakle to će biti prioritet i ja ću biti prvo koji će vama i sa javnošću dijeliti različita saznanja do kojih budem dolazio, a koja se tiču netransparentnosti u poslovanju. Frustrirajuća je činjenica, to sam nekoliko puta govorio, da smo kao grad koji se volio hvaliti da je imao jedan od najstarijih vodovoda, među prvim u Europi došli u situaciju da prije dvije godine imamo redukcije. To je nešto što je bilo. Prethodni saziv Vlade, posebno premijer Konaković i aktuelni menadžment je uradio dosta posla da se te stari saniraju, ali je problem zašto smo došli do toga. Slična je situacija u ostalim firmama. Frustrirajuće je isto tako saznanje da mnoge od ovih kompanija prikazuju dobit i onda radnici o tome pričaju kao o nečemu što je normalno i traže svoja prava, a da pri tome, veliki dio tih firmi bude subvencioniran sa Budžeta Kantona Sarajevo. Iz svijeta, u svijetu iz kojeg ja dolazim to je realni sektor to je nepojmljivo. Nemam ništa protiv da preduzeća koja samostalno ostvaruju svoje profite, koje realizuju svoje projekte i na taj način dođu do poslovnog poslovanja u skladu s time se i ponašaju. Jučer smo pričali o ukidanju nekih beneficija poslanicima, ja moram reći da me zabrinula i naljutila saznanja do kojih sam došao, da veliki broj menadžera u ovim firmama koriste luksuzna vozila, u doba najvećih kriza poslovanja ovih preduzeća nabavljala su se , da kažem neselektivno vrlo skupocjena vozila kojih se ne bi postidili ni kolege iz zgrade do nas, dakle članovi Predsjedništva. Mnogi od njih na raspolaganju imaju

5

vozače. To je ono što frustrira i radnike koji tamo rade i građane i ja očekujem da se u narednom mandatu počnemo svi ponašati primjereno situaciji u kojoj se nalazimo. Ono što ću na kraju posebno istaći a vezano je ii za pitanje kolegice Bajramović jučer kada je u pitanju VIK, pred nama je veliki projekat, i ja ću na tome stalno insistirati, na kojem se dugo radilo,a to je realizacija EBRD kredita. U analizi realizacije budžeta za prošlu godinu primijetilo smo zajedno sa kolegama iz Ministarstva finansija da značajan dio sredstava koja su bila namijenjena mimo tog kredita za rekonstrukciju vodovodne mreže nisu bila utrošena. Obrazloženje je da su ti tenderi padali. Insistiram i pozivam javnost, i svi ćemo zajedno što bi naš narod rekao otvoriti četvoro očiju. 8. februara počinje otvaranje prvih tendera kada je u pitanju ovaj projekat. Ne bi se smjeli dovesti u situaciju da nam ponovo neko obara tendere. Dakle imamo Zakone o javnim nabavkama. Sve ove firme imaju implementirane sisteme upravljanja kvalitetom ISO koji imaju u svojim procedurama između ostalog koja se zove izbor i ocjena dobavljača gdje su vrlo precizno propisani kriteriji kako neko može se kandidovati da bude učesnik na tom tenderu. Dakle, kvalitetna priprema, stručna i profesionalna priprema tendera izbacuju mogućnost da neko obori taj tender smanjuje na najmanju moguću mjeru. Dakle insistiram i zajedno ćemo, jer ovo je projekat koji nije bitan samo za VIK ili Ministarstvo tiče se cjelokupnog Kantona. Dakle, ja ću ovdje završiti, uz malu opasku da smo jučer na intervenciju vijećničku kolege Handžića i kolege Okerića reagovali tako da vam ne moram slati pismena obrazloženja dakle Kampusu UNSA je očišćen, Terapijska zajednica je očišćena, i nastojat ćemo tako rješavati sve vaše vijećničke inicijative. Što prije reagovati, ne čekati neke procedure. S tim u vezi ja zaključujem moje obraćanje. Izvještaje o poslovanju prepuštam na nadležno postupanje Skupštini. Predsjedavajući: zahvaljujem uvaženom ministru. Da li ćete sada pojedinačno direktori da svako kaže, da ih zaista zamolimo da budu koncizni i kratki. Dakle da idemo redom. Izvještaji o poslovanju. Prije svega da vidim imaju li predstavnici radnih tijela potrebu da govore. Nemaju. Onda da damo direktorima po pet minuta, ako vas možemo zamoliti i odgovarat ćete sigurno na pitanja. Zamolit ćemo prvo direktorica VIK-a. Direktorica VIK-a Azra Muzur: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: zahvaljujem direktorice, baš koncizno i kratko. Direktor RAD. Pitanja će biti vjerovatno pa se pripremite za odgovore. Direktor Selim Babić. Direktor RAD-a Selim Babić: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: zahvaljujemo direktoru Babiću. Direktor Pokop, gospodin Cerić je li tu. Zamjena jel? Predsjednik Skupštine. Vas su i prizivali. Cerić je bio jučer cijeli dan sa nama, vidio sam ga, danas vjerovatno iz opravdanih razloga. Recite nam gdje je. Predsjednik Skupštine KJKP „POKOP” Sanjin Manjo: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: Zahvaljujem predsjedniče. Tržnice-pijace gospodin Terović Jasminom Direktor KJKP Tržnice pijace Terović Jasmin: UVODNO IZLAGANJE

6

Predsjedavajući: Zahvaljujem direktore Terović. Svi ste u rokovima, kratki ste, koncizni. Toplane Sarajevo, direktor Džubur. Izvolite. Direktor KJKP Toplane Admir Džubur: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: hvala direktore Džubur. Sarajevo gas, direktorica je tu Nihada Glamoč, izvolite. Direktorica KJKP Sarajevo-gas Nihada Glamoč: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: Hvala direktorice. Imamo još direktora Parka, gospodin Alen Ramić. Direktor KJKP Alen Ramić: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: Zahvaljujem direktore. Evo čuli ste uvodne riječi svakoga od izvjestilaca. Sada je prostor za pitanja. Kolege zastupnici prijavite se za pitanja. Gospodin Mahir Dević ima riječ. Poslanik/zastupnik Mahir Dević. Zahvaljujem. Kratko pitanje za direktoricu VIK-a. Prema našim saznanjima, preduzeće je jako opterećeno tužbama radnika po pitanju radno pravnog odnosa, pa bih je zamolio nešto više o tome da nam kaže, kakvi su planovi to pitanje da se riješi, s obzirom da to može biti jedno veliko opterećenje za preduzeće. Predsjedavajući: direktore molim da pažljivo slušaju, zapisuju pitanja zastupnika, a pojedinačno ćete odgovarati. Kolega Aljoša Čampara ima riječ. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara. Zahvaljujem predsjedavajući. Ja imam jedno pitanje, ponukan diskusijom jednog od direktora, direktora Tržnica. Spominjao je za govornicom rastrošnost, šta je zatekao, pa može li ovdje Skupštini reći na šta je mislio, da nam to pojasni, o kojoj vrsti rastrošnosti se radi i da li je to prijavio nekim nadležnim organima i da li je dio izvještaj, slučajno, od tih nadležnih organa. Hvala. Dopredsjedavajuća Danijela Kristić: zahvaljujem predsjedavajući. Prije svega pozdravila bih sve prisutne kao i gledaoce kraj malih ekrana. Ja imam par pitanja za direktora RAD-a. Prvo pitanje je u izvještaju službe za pravne, kadrovske i opće poslove navedeno je da je u 2016 ostvareno tužbi za fizička lica u iznosu od 47.273 a u 2017 ostvareno 44.465. Tužbe za pravna lica 2526 je ostvareno u 2016 dok je u 2017 ostvareno samo 55. Možete li mi objasniti ovu nesrazmjernost 2016 i 2017 kada su u pitanju pravna lica. Drugo pitanje je, u izvještaju o javnim nabavkama navedeno je da je provedeno 78 otvorenih postupaka i 439 direktnih sporazuma. Obzirom da nigdje nije navedeno o kojem se iznosu radi, možete li mi reći koji je ukupni iznos tih direktnih sporazuma, obzirom da znamo da direktni sporazumi se mogu zaključiti do 6000 KM. U pregledu ostalih naknada za 2017 u poredbi sa 2016 jedna stavka mi nije bila jasna pa ću moliti da mi objasnite, a to je ostalo, gdje je broj radnika u 2016 navedeno da jedan d aje isplata bila 307 KM, dok u 2017 je navedeno da nije bilo radnika a isplata od 2369 KM. U obrazloženju samo stoji da su to u suštini ostale isplate naknade troškova i materijalnih prava zaposlenim u iznosu od 2369 pa me interesuje kada nije

7

bio ni jedan zaposlenik kome ste onda isplatili i po osnovu kojeg osnova te 2369 KM? Prema izvještaju predsjednik NO je navedeno da je Hajrudin Omerbegović gospodin, također je navedeno da su donijete mjere zabrane obavljanja poslova u službi prema rješenju Kantonalnog suda u Sarajevu od 14.11.2016 godine. Moje pitanje je da li je isti razriješen s funkcije predsjednika NO toku mjera zabrane? Da li je NO mogao funkcionisati bez njega i da li je mogao potpisati završi izvještaj o radu NO za 2017 godinu? I još samo jedno pitanje, također u izvještaju je navedeno da je na sjednicama NO prisustvovala gospođa Jasmina Gačanović kao šefica službe za finansijsko knjigovodstvene poslove. Može li mi reći koji status u firmi ima gospođa Jasmina, tj koja vrsta radnog odnosa je u pitanju, d ali je u penziji i ako jeste od kojeg datuma? Ostatak u raspravi. Hvala. Poslanik/zastupnik Senad Hasanović. Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce kraj malih ekrana. Ja sam imao dva pitanja za direktora RAD-a kao i dva pitanja za direktora Parka. Kolegica Danijel Kristić me je uspjela preteći sa pitanjima, gotovo su identična, ali radi javnosti ja ću ih ponoviti. Da li je gospodin Hajrudin Omerbegović tokom 2017 bio na čelu NO i pored činjenice da je jedan od uhapšenih i optuženih u akciji Pravda? I da li je šefica službe za finansijsko knjigovodstvene poslove u stalnom radnom odnosu? O ovome ćemo nešto detaljnije u diskusiji. A pitanje za direktora Parka, da pojasni informacije koje su došle do zastupnika. Prema navodima većeg broja uposlenika od strane uprave i direktora vrši se mobing nad radnicima. Da li ste upoznati sa žalbama radnika, tužbama po ovom osnovu i da li ste upoznati sa preporukom ombudsmena za ljudska prava u kojoj se navodi da se radi o mobingu. I još jedno pitanje d ali su radnicima redovno uplaćivani doprinosi sa PIO u proteklom periodu, sa posebnim osvrtom na period 2013-2016? hvala. Poslanik/zastupnik Samra Ćosović-Hajdarević: Zahvaljujem. Ovako ja bih prvo da pozdravim sve prisutne i gledaoce. Moja pitanja su već neki direktori odgovorili ali evo ja ću pokušati formirati još neka. Želim da pohvalim izlaganje izvještaja direktora Tržnica i direktorice Sarajevo gasa. Moje pitanje ide direktorici Sarajevo gasa, s obzirom da se iz njenog izvještaja vidi evidentan napredak sljedeće pitanje da nam navede koja su najznačajnija dostignuća tokom njenog mandata odnosno, hajmo navesti 2014-2017 godinu. I koji bi to bili najznačajniji projekti koji su uspjeli ostvariti tokom ove godine? Poslanik/zastupnik Samir Suljević. Hvala predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne, gledaoce, goste. Ja imam nekoliko pitanja, ali prije svega mogu da kažem da ovi izvještaji svi su uglavnom jaje na jaje slični ili je pozitivno poslovanje ili opravdani gubitak. Najveći dio pitanja vezan je, evo da krenem za VIK. Zbog čega je tehnički gubitak vode 65,5% odnosno 62.540.331 kubni metar. Administrativni gubitak 8,9 odnosno 8.563,214 metara kubnih. Da li za tehničke gubitke vode u ovako velikoj mjeri postoje zapisnici komunalnih inspektora? Zašto u okviru finansijskog izvještaja nema detaljnog izvještaja o gotovinskim tokovima novca? Kadrovska problematika, odnosno neosnovano degradiranja radne snage koji su tu 20 godina sa pozicije rukovodioca na poziciju početnika, to neću ni diskutovati, je ranije dio ovog izvještaja, ali sam morao reći. I treća stvar što direktorici VIK-a moram da kažem na prethodnoj komisiji sam imao jedno pitanje na koje mi odgovorila da je to laž a ja imam dokaz gdje je ona potpisala da u određenom broju zgrada na Novom Sarajevu VIK šest mjeseci nije vršilo očitanje vodomjera, pravdajući se da su nedostupni a svi ostali su mogli prići vodomjerima. I ima njen papir gdje je ona to rekla a uredno je naplaćivano građanima potrošnja vode i onda je pred izbore na mjesec dana došao račun od po 100 KM. Što se tiče RADA. Ostvaren je veliki prihod ali pitam se koliko je ostvaren prihod od RJ Kafilerija u 2017 godini, i zbog čega se pojavljuje razlika, i to ogromna u odnosu planirano-realizirano. Šta je razlog da RJ Građenje ostvaruje loš poslovni rezultat u odnosu na realne kapacitete? Zbog

8

čega su prihodi od garaža i parking prostora zbog čega nisu detaljnije prezentirani i da li za iste postoji analitika. Što se tiče sljedećeg pitanja bih postavio i direktoru Tržnica, jer moram postaviti pitanja. Na komisiji je rečeno da su napravili određene ustupke zakupcima. A ja sam taj dan otišao na Grbavicu na pijacu i vidio sam da im je ugašeno i grijanje u objektu i smanjenje cijena o kojima je on govorio, trebao je reći da se radi samo o 10% smanjenja cijena na Ciglanama na pijaci a na ostalim pijacama to nije urađeno. Interesantno je. Predsjedavajući: kolega Suljeviću imamo reakcija. U pravu su. Samo postavite pitanja a kasnije diskusije. Poslanik/zastupnik Samir Suljević. Evo postavljam. Zašto Tržnice imaju najviše prosječne plate u Kantonu Sarajevo. Zašto vaši KV radnici imaju najveću platu u Kantonu Sarajevo? Poslujete pozitivno izuzetno štedite a po važnosti niste u vrhu JKP. Vrlo važno pitanje koliko je u ovim dobrim rezultatima pomogao i gospodin Ismir Terović rukovodilac tržnih operacija i da li je on u familiji sa njim? Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: Evo ja se zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce kraj malih ekrana i prije svega zahvalila bih se svim direktorima komunalnih preduzeća na iscrpnim izvještajima. Evidentno je da su svi izvještaji pozitivni. Imala bih pitanje za direktora Selima Babića koji je na čelu KP RAD. Sa kojim se sve problemima susreće preduzeće u samom procesu rada i šta bi bilo prioritetno uraditi da se stanje higijene poboljša na terenu. Broj dva koji su to projekti koje je preduzeće RAD realizovalo u 2018 godini? Kretanje pokazatelja poslovanja kroz parametre likvidnosti, ekonomičnost i produktivnosti. I zanima me procenat naplate odvoza otpada za pravna i fizička lica u odnosu na 2016 godinu i visina vlastitih investicija u odnosu na 2016 godinu. Zatim imam sljedeće pitanje za direktora Pokopa, tačnije za predsjednika Skupštine koji je nama prezentovao izvještaj. Da li kao predsjednik Skupštine preduzeća je imenovao za predsjednika NO čovjeka koji je u radnom odnosu kao savjetnik, tj da li je imenovani zvaničnik. Želim samo da mi na to pitanje odgovori. Poslanik/zastupnik Admela Hodžić. Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne kao i sve naše sugrađane koji nas prate putem medija. Pa ja imam jedno pitanje za gospođu direktoricu VIK-a. Vidimo da je u septembru 2017 godine preuzela dužnost, kako ovdje stoji, ako ne griješim i nakon toga Vlada Kantona Sarajevo dodjeljuje sredstva od 10 miliona KM i od tada počinju poboljšanja u snabdijevanju VIK- a i smanjenje redukcija. Zanima me zašto se prije ove novog rukovodstva ova sredstva nisu dodijelila VIK- ako se smatralo da su potrebna za poboljšanje i da naši građani imaju bolje snabdijevanje vodom. I zanima me u kratkim crtama samo da nam kaže sve njene uspjehe i napretke od kada je preuzela ovu funkciju. I željela bih stvarno pohvaliti gđu Nihadu direktoricu Sarajevo gasa kada ona u prvom planu i za sve svoje uspjehe javno kaže za ovo su zaslužni moji radnici. Predsjedavajući: kolegice izvinite, upravo je kolegica Bišćević intervenisala. Hvalite u diskusijama. A pitanja su sada, prekinuo sam i kolegu Suljević. Dakle na intervenciju vaše kolegice. Tako da vas molim da postavljate pitanja. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić. Hvala predsjedavajući. Ja ću imati više pitanja za više ovih poduzeća. U izvještaju VIK spominjete d a je formiran tim za isključenje vode pa me zanima da li je to utjecalo na naplatu starih potraživanja i da li ste i u kojem iznosu izvršili naplatu velikih dužnika poput hotela i

9

ostalih sličnih kompleksa o kojima smo govorili i ranije. Ili ste samo vježbali strogošću na građanima. Koliko je najveći iznos nekog dužnika kojeg ste naplatili. Da li ste šta poduzeli u naplati odvodnje kanalizacije ono što sma spominjao nekoliko puta iz Istočnog Sarajeva i njenog pročišćavanja u Butilama. Da li ste imali uspjeha u saradnji sa upraviteljima na smanjenju curenja vode u zgradama kolektivnog stanovanja. Imate li procjenu kolika vam je finansijska šteta nanesena. Zašto je došlo do smanjenja prihoda, ovo me posebno zanima, u kategoriji institucije za 0,4% znači o,4 miliona ili 12% u odnosu na 2016 godinu. Da li su prestale potrebe kupovine dodatnih količina vode iz izvorišta Tilave. U izvještaju se pominje trošak isporuke računa putem pošte u iznosu od 629.000 KM. Da li se to odnosi na ugovor sa firmom MHS doo te koje su ukupne finansijske štete po VIK nastale vezano za ovaj ugovor. Imate li podatak kako se troši a to posebno građane zanima, zato i pitam, fiksni dio od 2 KM koji se nalazi na svakom računu za vodu. Da li ste možda sklapali neke ugovore za povoljnije otplaćivanje dugovanja za vodu sa korisnicima koji se finansiraju iz Budžeta Kantona Sarajevo. Postoji li mogućnost otpisa tako nečega. Da li su krediti za projekat otpadnih voda vraćeni, koliko još dugujete. Evo za KJKP Rad koliko ste ukupno imali dotacija od općina, Kantona za zimsko čišćenje ulica i trotoara u 2017 godini. Drugo pitanje šta nam možete reći o djelovanju raznih općinskih komunalnih preduzeća koja bukvalno rade isti posao i kao i vaše preduzeće, da li ste upozoravali Ministarstvo na te pojave. I prilika je da pitamo ministra šta će po ovom pitanju učiniti u budućnosti. Odlaganje zemlje se naplaćuje. Od 27.07.2018 godine. Koliki je prihod od toga. Što se tiče Tržnice pijace u dijelu izvještaja pominjete eksterne rizike na koje uprava tržnica nema utjecaja kao nelegalna nelojalna konkurencija i cjenovnik usluga u smislu utvrđivanja ekonomske cijene. Budući da poslujete pozitivno i da imate dovoljno novca za rafting, sedmične časopise, dosta poslovnih ručkova, da li smatrate d aje potrebno podizanje cijena usluga. Šta mislite o mogućnosti da smanjite još i rashode pa omogućite povoljniju cijenu a da privučete još veći broj naših građana koji bi koristili vaše usluge. Objasnite mi potrebu trošenja javnog novca na rafting od preko 5000 KM, i da gledatelji samo znaju o čemu je zapravo riječ s obzirom da su se ovi i slični rashodi i u nekim drugim preduzećima vezano i za tombolu pojavili kao bizarne nabavke koje kompromitiraju sve one koji su posegli za ovakvim stvarima i kompromitiraju sama ta j preduzeća i rukovodioce, pogotovo u ambijentu u kojem mi živimo BH gas. Obavijestili ste javnost o popunjenosti kapaciteta jedinog postojećeg gasovoda šta menadžment poduzima po tom pitanju, budući da u planu imate širenje mreže na Kantonu Sarajevo. Nadam se da nećete distribuirati zrak. Da li je došlo do ovog zapošljavanja zbog otvaranja centra za potrošače U Novom Sarajevu i Vogošći i da li su planirana nova zapošljavanja a nove centre na Ilidži i Starom Gradu. Molim vas da mi pojasnite troškove na marketinške usluge, u kojima se pominju razni školski klubovi pa do vjerskih zajednica. Možda mi jesmo za sportske kolektive a koja je uloga vjerskih zajednica u marketing. Uz izvještaju se pominje i vaše putovanje u zemlju izlazećeg sunca ili Japan. U teškim uslovima poslovanja, molim vas da mi kažete koliko je koštalo vaše putovanje, da li je bilo neophodno i zašto se nalazi na portalima javnih nabavki. I ako vam je moguće da samo prokomentiramo ono što ste rekli da pola zastupnika tipka poruke i da vas ne sluša, mi smo dobili ovaj materijal, kao što vidite iz priloženog ili iz ovog primjera gdje postavljam pitanje jasno precizno, ukorili ste nas ali moram vam reći da neki od zastupnika su primali upute ili sugestije vezano za vaše izlaganje koje je bilo vrlo specifično. Predsjedavajući: molim vas kolega Mariću ostavite to za diskusiju samo pitanje ako imate još. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić. Sarajevo-šume, ali to. A to kasnije. U redu.

10

Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: Hvala predsjedavajući. Ja imam dva pitanja. Jedno se odnosi na direktora Toplana i upravljačku strukturu. D ali ste u međuvremenu dobili odgovor i mišljenje Vlade o neprimjerenoj odluci NO i Skupštine preduzeća o povećanju plate 30% za direktora. Za Sarajevo gas jeste li ispoštovali preporuke revizije i ako možete svi direktori JP da nam javno kažete, osim direktora Parka koji je to već rekao. Koja službena vozila vozite, šta imate u voznom parku i šta koristite od vozila? Toliko hvala. Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija. Hvala. Pozdravljam sve prisutne i naravno gledaoce. Ja bih imala par pitanja vezano za direktora KP Rad. Naime, da li je realizacija Projekta uvođenje odvojenog prikupljanja otpada u individualnim stambenim objektima na području Kantona Sarajevo ostavio cilj. Odnosno koliko je doprinio unapređenju sistema odlaganja otpada i navika građana. Da li zaista smatra da je pet kompostera koji su u okviru ovog projekta dodijeljena fizičkim licima koja planiraju kompostirati svoj organski otpad zaista dostatna za neke realne efekte. Da li može ocijeniti kao uspješnu medijsku edukativnu kampanju po ovom osnovu. I navedeno je šta se očekivalo ovom realizacijom jednog od mnoštva projekata. Evo ja sam uzela ovaj jedan za primjer, ali nigdje u izvještaju ne vidimo postignute rezultate. Hvala. Poslanik/zastupnik Bilsena Šahman: hvala. Pozdravljam sve prisutne i gledaoce. Imam samo jedno pitanje za direktora Parka. Rekli ste da u 2017 godini ste imali najmanji budžet. Da li znate zbog čega ste imali najmanji budžet i kako ste i na koji način uspjeli vratiti tolike dugove i staviti firmu u funkciju građana? Hvala. Poslanik Segmedina Srna Bajramović. Zahvaljujem. Pa evo krenut ću, imam niz pitanja, od JKP VIK: moje prvo pitanje zašto ne dostaju informacije o provedenim javnim nabavkama koje Odlukom Vlade Kantona Sarajevo od 15.02.2018 trebaju biti sastavni dio izvještaja. Jasno je meni da se ovdje radi o Izvještaju za 2017 ali bilo je dovoljno vremena da se isti inkorporira. Drugo, po pravosnažnoj presudi u predmetu Krajišnik Aleksa i drugi, prema kojoj, ukoliko sam dobro razumjela je VIK dužan isplatiti preko 5 miliona,zamolila bih direktoricu Muzur za pojašnjenje, te da li su sredstva kako to piše isplaćena iz sredstava budžeta Kantona Sarajevo? Treće pitanje za VIK opet se vraćam već sam to prethodno postavljala kao pitanje, u izvještaju se pominje Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Da li je ikada novi pravilnik usvojen, ako jeste zašto ga mi do današnjeg dana nismo imali priliku vidjeti. To je što se tiče VIK-a. Pokušavam da idem, sada prelazim na RAD. Pitanje za direktora Selima Babića. Zašto se priliv sredstava za zimsko održavanje cesta koji se uplaćuje KJKP RAD smanjivao iz godine u godinu, pogotovo od Direkcije za ceste? I šta ste poduzeli na naplati potraživanja koja iznose ogromnim 7,8 miliona iz 2017 godine a već se traži povećanje cijena usluga. Da li će ovakvi troškovi pasti na teret redovnih platiša. Prelazim na Tržnice pijace. Isto primjedba da izvještaj nije sačinjen u skladu sa ovom dopunom Vlade od 15.02. iako je izvještaj sačinjen u maju 2018 godine. Zašto nije dodat izvještaj o javnim nabavkama. Dakle bilo je dovoljno vremena. JKP Toplane. U 2017 godini isplatili ste naknade za praznike u iznosu od 70.000 KM. Pa evo budući da nam govorite o teškim uslovima poslovanja i da vaši radnici imaju iznadprosječne plate u odnosu na prosjek FBIH da li je u takvoj situaciji ovako nešto kontraproduktivno i pitam se na kojoj pravnoj osnovi se ovo bazira. Još mi je preostalo Sarajevo gas. Pa evo ja se zahvaljujem direktorici koja se osvrnula na moje izlaganje na jučerašnjem prvom dijelu ove sjednice. Istina bila je to diskusija koja je vezana za Zakon o platama i naknadama u kojoj sam rekla ovo što je direktorica citirala. Zahvaljujem za poziv direktorice, nije mi problem doći, ali ja smatram da je puno važnije da dođu institucije i pravila koja će svakoga zaustaviti da se sa ozbiljnim stvarima igra, nazivajući ih puzlama. Morate znati d aje moja namjera bila, ne da to izvlačim kao puzlu nego da je kao

11

Predsjedavajući: kolegice Srna molim i vas samo za diskusiju da ostavite reakcije. Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović. Dužna sam evo ovdje dati Predsjedavajući. Jeste sigurno samo u diskusiji molim vas, pitanja su. Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović: U redu, neću dalje. Imala sam pitanja za Sarajevo gas. Sarajevo gas ima 53 radnika sa SSS u sektoru razvoja i marketinga. Koliko ih je u dijelu razvoja a koliko u marketingu. Koji su to poslovi radnika sa SSS u marketingu a koji u razvoju. I mislim da sam ovdje završila sa svojim pitanjima. Već ih je bilo i previše. Zahvaljujem i izvinjavam se što sam prekoračila, izašla sam iz okvira poslovničkih. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković. Zahvaljujem predsjedavajući. Srdačno pozdravljam sve prisutne u sali kao i gledatelje Kantonalne TVSA. Moje prvo pitanje upućujem VIK-u tj direktorici iste. Dakle, svjesni smo da VIK i dalje čini mi se sve probleme u vodosnabdijevanju pravda starom mrežom. Vi znate vrlo dobro da je nekolicina dijelova grada maltene svakodnevno u problemu jer trpi stalne redukcije zbog kvarova navodnih koji se ne popravljaju već godinama. Moje pitanje glasi kada se će se konačno početi rješavati problem tih kvarova na vodovodnoj mreži. Dakle, problem starih cijevi, pogotovo u nekim dijelovima grada kao što sam navela. I kada ćemo konačno prestati trpiti ovako česte redukcije vode, pogotovo u ljetnom periodu. Dakle, kada će se pristupiti konačno rekonstrukciji najugroženijih dionica vodovodne mreže? I moje drugo pitanje upućujem aktuelnom ministru Adnanu Šteti, ministru za saobraćaj Kantona Sarajevo vezano je za Gras i njegove izjave nedavne u medijima gdje je govorio o potpuno Predsjedavajući: kolegice Duraković, izvinite samo u okviru tačke pitanja direktorima. Ovdje nema Grasa. Bit će tačka Gras danas, pa onda to sačuvajte za tačku Gras. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković: jel mogu ovo isto pitanje postaviti direktoru? Predsjedavajući: kada bude njegova tačka kolegice Duraković, ovo su sada komunalna preduzeća. Hamed Aljović ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Hamed Aljović: zahvaljujem predsjedavajući. Selamim i pozdravljam sve prisutne. Imam pitanje za direktoricu VIK-a. Da li je sarajevski vodovod prestao ispumpavati skupu vodu na Bjelašnicu, odnosno da li se počeo koristiti novi vodovod sa Hojte prema Babinom dolu i ako nije kada se planira? Drugo pitanje upućujem prema direktoru Toplana. Da li je tačno da na radnim mjestima u Toplanama gdje trebaju da rade inženjeri rade mašinski tehničari? Zahvaljujem. Predsjedavajući: Zahvaljujem kolega Aljoviću. Dopredsjedavajući Vibor Handžić ima riječ.

12

Dopredsjedavajući Vibor Handžić. Zahvaljujem predsjedavajući. Srdačno pozdravljam sve prisutne i gledaoce kraj malih ekrana s obzirom da se javljam prvi put. Imam dva pitanja za direktora Rada. Nemojte me samo prekinuti da mislite da je diskusija nego iz diskusije će proizaći pitanje koje imam. Direktor je rekao da postoji dosta nerazumijevanja od strane građana za ne čišćenje, govorim za zimsko održavanje puteva, određenih lokalnih cesta zbog toga što Rad nije nadležan da čisti te ceste. I ja to znam i potpuno razumijem, međutim evo vraćam se na nešto što sma često diskutovao ovdje. Evo konkretno ću se osvrnuti na opštinu iz koje ja dolazim, na svoju ulicu u kojoj živim, evo neću ovdje imenovati, koja je ulica prvog ranga odmah iznad Titove ulice, ali nije bitno. Mislim na sve lokalne ceste koje se ne održavaju. Zašto se lokalne ceste ne održavaju, one koje jesu u vašoj nadležnosti? Moja ulica Hrgiča nije ni jedan jedini put očišćena u toku ovog zimskog perioda. I brojne su lokalne ceste koje nisu očišćene u toku ovog zimskog perioda a navodim iz vlastitog primjera jer vidim to svakodnevno. A znam da opština sa preko 300.000 KM subvencionira i plaća Radu za održavanje iz svog budžeta svake godine. I molim vas odgovorite mi najiskrenije na pitanje, da li je prikupljanje i odvoz smeća prema pravnim licima i privrednim subjektima na adekvatnom nivou i u punom iznosu na kojem bi trebalo da se provodi i naplaćuje? I imam pitanje jedno za JP Pokop. Dakle u Izvještaju Pokopa stoji da ovo preduzeće upravlja i gazduje sa devet aktivnih komunalnih grobalja; Bare, Vlakovo, Lav, Stadion, Sveti Josip, Sveti Marko, Sveti Arhanđel Georgije i Gavrilo i Jevrejsko groblje. Također u nadležnostima stoji da u opisu poslova stoji i održavanje saobraćajnica, prilaza, staza, stepenica, rukohvat i platoa u ljetnom i zimskom periodu, dakle održavanje generalno. E sada pošto sam ja često bio u delegacijama i polagao cvijeće kada je 6. April, Dan grada Sarajeva na grobljima Sveti Marko i Sveti Josip i na Jevrejskom groblju, znam kakva je tamo situacija, i zanima me da li se, možda se promijenilo, a ne mislim da jeste, recimo na prilazima grobljima Sveti Josip i Sveti Marko je makadamski prilaz. Jako neuredno izgleda i jako lošu sliku šalje. Da li se planira uređenje te površine? I pitam isto i za Jevrejsko groblje, ali ovdje ne znam da li ću biti u pravu s obzirom da je Jevrejsko groblje spomenik, da li uopšte možete raditi bilo kakve veće zahvate s obzirom da i ono što se mene tiče izgleda u groznom stanju? Dakle stepenice koje se nalaze u tom groblju i vode prema groblju. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Handžiću. Zastupnica Neira Dizdarević ima riječ, izvolite. Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević., hvala uvaženi predsjedavajući. Također pozdravljam sve prisutne u sali kao i gledatelje ispred malih ekrana. Imam par pitanja. Trudit tu će se da se ne ponavljam s obzirom da su prethodnice i prethodnici iscrpili zaista veliki broj pitanja. Evo jedno jeste upravo na tragu ovoga što je zastupnica Segmedina Srna Bajramović naglasila, a to je da svi izvještaji ne sadrže izvještaj o javnim nabavkama sa podacima o planu javnih nabavki, pokretanje i tok postupka i ugovaranje i realizacija javnih nabavki, Sl. Novine Kantona Sarajevo br11/17 a li i iznos neto plaće i drugih pitanja po kategorijama poslova, Izmjena odluke o dopuni Odluke o metodologiji izrade i donošenje programa rada i izvještaja o radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa. Dakle, nije nam to promaklo. Za direktoricu preduzeća VIK imam jedno pitanje. Ja sam zaista dobila pismeni odgovor na svoje zastupničko pitanje i zahvaljujem što je u rokovima predviđenim Poslovnikom odgovor stigao ali evo zbog javnosti i zbog građana koji se osjećaju na neki način diskriminisano po pitanju mogućnosti ugradnje individualnih vodomjera, voljela bih ako može direktorica kratko samo da objasni u kojem će pravcu teći ovi procesi. Za direktora Rada imam pitanje koje se odnosi na jedan višegodišnji projekat deponije Smiljevići, s obzirom da je prije par dana došlo obavještenje da je obustavljen proces obnove okolinske dozvole za deponiju Smiljevići jer gradska deponija već duži vremenski period predstavlja problem stanovnicima okolnih naselja jer se odlaganje gradskog otpada vrši na neprihvatljiv i ekološki

13

pogrešan način. Nije u skladu sa ekološkim standardima a laboratorije su potvrdile da prečistač voda nije u funkciji. Odnosno vode koje se ispuštaju iz deponije su toksične, te se ne provodi monitoring plinova u procesu sagorijevanja otpada. Svojevremeno iz RAD-a dobili smo saopštenje odnosno izjavu da je sistem neupotrebljiv ali da nisu učestvovali u nabavci niti u izradi projektne dokumentacije. Pa moje pitanje je ko je vodio nabavkom i projektovanjem, odnosno na koji način su onda prepustili čitav proces da se apsolutno ne upliću isti, jel to znači da su milioni bačeni u vazduh? Imam jedno pitanje za ministra Mandića i molit ću da mi s4e odgovori s obzirom da je na tragu više mojih inicijativa pokrenutih u prethodnom mandatu a tiče se preduzeća Bagic energotehnika. Zašto danas ne razmatramo ponovo izvještaj ovog preduzeća s obzirom da mi je prethodni ministar u par navrata obećavao da će se to desiti na sljedećoj, pa sljedećoj, pa sljedećoj sjednici. Taj izvještaj nije nikada došao a Kanton Sarajevo je u većinskom vlasništvu apsolutno ovoga preduzeća i apsolutno smatram d aje ovo mjesto na kojem treba da se očitujem i o ovome izvještaju. Toliko hvala. Predsjedavajući: zahvaljujemo. Zastupnik Damir Nikšić ima riječ. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić. Ovako. Imam više pitanja za direktoricu Sarajevo gasa. Prvo pitanje ko vam je najveća konkurencija u Kantonu Sarajevo za distribuciju gasa? Drugo pitanje, s kim se, ostaje isto pitanje, s kim se takmičite u cijeni i usluzi? Pošto ja mislim da Sarajevo gas ima državni monopol na tržište gasa u Sarajevu, da nije neki veliki izazov voditi takvu vrstu firme, ali pošto državni monopol pruža mogućnost da preraste u partijski monopol unutar državne firme, pitanje je da li mislite da postoje naznake toga u Sarajevo gasu? Dakle u politici zapošljavanja da se desilo u proteklom periodu da je partijski monopol prevagnuo? Treće pitanje, Sarajevo grca u smogu između ostalog zbog preskupog gasa. E sada svjestan sam da cijena gasa ne zavisi od nas već od Rusije, pitanje postoji li neki plan prijedlog kako doći do jeftinijeg gasa? Može li recimo Erduan nešto riješiti pomoću svojih veza kod Putina pa nešto uraditi za ovaj amanet, recimo taj turski tok ili nešto? Ne znam, samo da nas izvijestite postoje li neki planovi za budućnost. Dalje pitanje za direktora VIK-a. Koja rješenja nudi menadžment VIK-a po pitanju problema finansiranja prečistača Butile i u kojem kapacitetu taj prečistač trenutno radi, koji je njegov status i koliko je novca do sada za njega potrošeno? Još jedno pitanje d ali je firma koja je probila rok izgradnje ovog prečistača ikada kažnjena ili tužena? E sada pitanje za direktora RAD-a. Može li zašto a nije do sada, i može li uraditi nešto po pitanju zaštite smeća otpada ovih kanti od vrana, pošto je po mišljenju građana otpad taj, to smeće koje je na ulicama to koje privlači vrane u jezgro grada. Ovo su me zamolili moji glasači da pitam. Pitanje za direktora Parka. Iako je bila preporuka ombudsmena da komunalne redare vrati na njihova radna mjesta, direktor nije postupio po tome. Moje pitanje da mi odgovori kako direktor uopšte može mimo saglasnosti Skupštine i ostalih nadležnih tijela rasformirati službu koju je formirao Kanton? Pa volio bih da znam taj odgovor. I još jedno pitanje za direktora Parka. Zašto nisu kosili travu ljetos? Da li je to dio plana da se namnože zmije pa da se one obračunaju sa pacovima koji su se prethodno namnožili? Eto to je moje pitanje. Predsjedavajući: hvala kolega Nikšiću. Kolega Igor Stojanović ima riječ. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: hvala predsjedavajući. Za početak imam dva pitanja za direktoricu VIK-a. Moje prvo pitanje se odnosi s obzirom da sam u dokumentima vidio da je Skupština preduzeća naložila racionalizaciju, mene zanima šta je urađeno na ovom planu kada je u pitanju VIK. I moje drugo

14

pitanje, ako pogledamo izvještaje, prosječna plata u VIK-u je veća od prosječne plate u Kantonu. Znamo da je 2017 mi nismo imali redovno snabdijevanje vode, ja nemam ništa protiv da ljudi imaju dobre plate ali kada obavljaju svoj posao. Mene zanima šta je njeno mišljenje kada su pitanju ove plate. Također imam pitanje direktora RAD-a. Da li je menadžment u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo razmišljao o pronalaženju posebne lokacije koja bi bila pogodna samo za građevinski otpad? To je jedno pitanje. Prvo, a drugo pitanje ovo koje je spominjala i zastupnica Neira Dizdarević, u kojem je stanju trenutno sistem za otplinjavanje na deponiji Smiljevići? I također treće pitanje u izvještaju se vide troškovi dorade mane zanima, od 100.000 KM, mene zanima koji su to troškovi dorade od 100.000 KM kada je RAD u pitanju. Što se tiče Pokopa, ako sam dobro vidio, sedam novih je zaposleno u toku 2017.godine, mene zanima koji su to poslovi ako bih mogao dobiti odgovor vezano za Pokop. I što se tiče Sarajevo gasa također imam jedno pitanje zanima me da li Sarajevo gas vrši priključke nelegalne, da li Sarajevo gas ima dijelove distributivne mreže na nelegalno izgrađenim objektima? To me zanima. Predsjedavajući: zahvaljujem kolegica Amra Junuzović- Kaljić ima riječ. Poslanik/zastupnik Amra Junuzović – Kaljić. Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, praktički ja samo proširujem pitanje na odnosno referiram se na ovo što je dopredsjedavajući postavio pitanje Handžić. Srdačan pozdrav svima, i gledaocima TVSA. Dakle, pitanje se odnosi ustvari na KJP RAD. Često ovdje spominjemo diskriminaciju pa da je više ne zloupotrebljavamo, ali evo zaista jedan hajde da kažem odnos prema padinskim dijelovima grada, odnosno Starog Grada. Evo zašto se to čišćenje snijega. To je aktuelan problem i svake zime, vrlo vrlo aktuelan problem na Starom Gradu,zašto je čišćenje snijega onako slabo? Posebno grtalicama u padinskim dijelovima grada, to se odnosi na Stari Grad, čak i područja gdje nije ni so isporučena? I ja ću se ovdje , direktno se to odnosi na MZ Babića bašća, Hrid, Mahmutovac, Gazin han, Vratnik itd. Znači prije svega hajde o starom stanovništvu mogućnosti da li pružiti zdravstvenu pomoć i doći automobilom do određenih destinacija na neočišćenim ulicama, djeca koja idu u školu itd. Pa evo još da proširimo na Čeljigoviće, Alifakovac, Hendek itd. Dakle evo zašto je tako mali obim čišćenja ovih padinskih krajeva Staroga Grada? Predsjedavajući: hvala. Ako nema više pitanja, ja bih postavio samo jedno pitanje svim direktorima. Da li znate za Registar javnih nabavki koji je napravio Ured za kvalitet i Tim za borbu protiv korupcije? Da li ste upoznati, djelimično je to pitanje kolegica Srna postavila. Da li ste upoznati sa njegovom strukturom i vašom obavezom da sve javne pozive, od plana javnih nabavki, do realizacije pa čak i aneksa ugovora javno prikažete i da li ste svi to uradili u proteklim godinama? Kako nema više pitanja zamolio bih da redom krenu direktori kako su izlazili, ponovo prvo VIK. Zastupnike molim da prate, ukoliko ne dobije odgovor, puno je pitanja, ne znam jesu li mogli direktori sve zapisali i stići, neki ste brzo i čitali. I tu će biti malo interakcije ako eventualno nisu uspjeli sve zapisati. Direktorica VIK-a Azra Muzur: prvo pitanje vezano za tužbe radnika. Vi znate da komunalna privreda ima potpisane kolektivne ugovore i da je došlo prije otprilike godinu dana do korekcije kolektivnih ugovora, tužbe radnika, ne samo iz komunalne privrede, nego iz svih sfera života ovog grada, imamo sudstva, imamo samog Kantona, prosvjete itd. Bilo je redovna pojava zato što plate nisu isplaćivane shodno kolektivnom ugovoru . Takvih tužbi imamo u VIK-u i te tužbe su unazad nekoliko godina pristizale. Međutim prethodne uprave hajmo reći nekako su kupovale vrijeme jer nisu stupile u neke pregovore sa sindikatom ni sa radnicima i da se nađe neki model rješavanja tih

15

tužbi, međutim one su pravile žalbe i odgađale neko vrijeme tako da je to sve išlo na drugostepeni organ. Mi smo došli u situaciju ova uprava kada sada drugostepeni organ, naravno u korist radnika donosi presude i direktno šalje na realizaciju. Mi više nemamo poslije drugostepenog postupka mogućnost žalbe i odmah se šalje bankama na isplate. U ovoj godini, evo navest ću vam jedan podatak da mi smo imali po takvim presudama preko 900.000 Km isplate, au zadnja tri mjeseca preko 700.000. i mi smo se zabrinuli zaista da ćemo u narednom periodu imati intenzivirane presude po drugostepnom postupku i preduzeće neće moći odgovoriti najvjerovatnije neće moći odgovoriti ako ovim intenzitetom presude budu pristizale nećemo moći odgovoriti ovim isplata, a one će se direktno uzimati sa našim računa. Vi znate da ovo preduzeće ima neekonomsku cijenu i to dugo godina. Vi znate da je pušten uređaj za prečišćavanje pored samih troškova uređaja mi nemamo treću stavku u cijeni, mi smo to stalno u prethodnoj godini isticali našem Ministarstvu da bi se zaista trebala formirati i treća cijena prečišćavanja koja ima veliki udio u troškovima ovog preduzeća. Oko tehničkog gubitka vode, i administrativnog gubitka vode. Apsolutno e poznato da dugi niz godina, odnosno da je vodovodna mreže izuzetno stara i da se potpuno nedovoljno ili se vrlo malo ulagalo u vodovodnu mrežu od kraja rata naovamo. Nije se ulagalo onoliko kolika je potreba sistema. Taman da imamo potpuno rekonstruisanu mrežu potrebno bi bilo na godišnjem nivou izdvajati nekih 2% od vrijednosti te mreže kao redovno održavanje. VIK upravo iz svoje cijene nije mogao obezbijediti sredstva za rekonstrukcije mreže. A finansiranje mreže po Zakonu o komunalnim djelatnostima treba da obezbijedi Kanton ukoliko se to iz cijene ne može uraditi, Kanton, lokalne zajednice ili investitori kojima je potrebno za priključenje neki već profil a VIK je upravitelj sistema i ona treba da održava sistem. Ali iz redovnog poslovanja nije adekvatno mogla obezbijediti sredstva za adekvatno održavanje ovog sistema koji je jako veliki. Ne samo vodovodnog sistema, mi ovdje ne spominjemo kanalizacioni sistem koji je također veliki sistem i plus svi objekti u sistemu, pumpne stanice, rezervoari itd. Mi trenutno imamo vrlo ozbiljnu situaciju sa stanjem rezervoara. Ja sam to u prethodnom periodu isticala našem ministru i tadašnjem premijeru o posebnoj kritično stanje na nekoliko velikih rezervoara. Jedan od njih je najznačajniji rezervoar u ovom sistemu, to je rezervoar Skenderija gdje se pojavilo aktivno klizište i još dodatno pospješeno izgradnjom objekta niže rezervoara i mi moramo ući u hitnu sanaciju dva rezervoara koje smo predvidjeli neutrošenim, neko je pomenuo, ministar ja mislim neutrošenim sredstvima. Došlo je do razdvajanja vodovodne mreže na lokalitetu dva rezervoara gdje je najkritičnije, došlo je do odvajanja komora ili pucanja komora. Mi da bi smo sanirali mrežu, i unutra mašinsku halu, moramo prvo sanirati klizišta. Da bi sanirali klizišta mi smo uradili prve faze uradili smo projekte sanacije klizišta a u toku je izrada projekta sanacije klizišta za Skenderiju. A za Hambinu carinu smo uradili i potpisali ugovor. I s ta 2 miliona mislimo sanirati ovaj dio klizišta da bi mogli uči u sanaciju mreže a i same mašinske hale, koja je rekli smo da je nije više centrirano tamo i bojimo se moguće havarije ali nadamo se da ćemo to uspjeti preduprijediti samom ovom rekonstrukcijom za šta mislimo upotrijebiti ova 2 miliona. I sve je to u postupcima nabavki i u postupcima rada. Neko je postavio pitanje kadrovska pitanja radno mjesto rukovodioca. Znači radno mjesto rukovodioca nije funkcija. To je radno mjesto i niko zaista ukoliko nismo zadovoljni radom pojedinih rukovodioca iako su oni dugo godina na tim mjestima mi tražimo bolje rezultate i tamo gdje ne budemo bili zadovoljni mi ćemo raditi promjene na tim radnim mjestima. Imamo pravo i tražimo bolje rezultate rada. Ne mora niko biti doživotno ni rukovodilac ni direktor, ako ne može da odgovori zadatku na tim radnim mjestima. I svi oni naravno ovo moramo spomenuti ukoliko dolazi do promjena svi oni budu raspoređeni shodno svojim kvalifikacijama. Niko ne bude raspoređen niže kvalifikacije koje ima i shodno mogućnosti prema važećoj sistematizaciji. Oko Novog Sarajeva uvaženi kolega vezano da nismo očitavali da vodomjeri bili nedostupni itd. To su informacije sa terena, često nam se dešava da u zgradama kolektivnog stanovanja nemamo mogućnost pristupa našem vodomjeru ili su oni pod vodom ili su zatrpani raznim smećem itd. I mi u tim slučajevima šaljemo upite ili molbe upraviteljima i stanarima da nam omoguće pristup. Za objekat koji vi govorite ja sam dobila

16

informaciju sa terena da je to vodomjerno mjesto bilo nedostupno, a kolega Pamuk me je informisao da vam je na ovim sastancima u prethodnom periodu na komisija rekao dostaviti i potpunu i cjelovitu informaciju u pisanom obliku vezano za ovo. I apsolutno nije tačno da mi smo očitavali i očitavamo jednom godišnje i pred izbore itd. Mi moramo variti očitanja svaki mjesec. Naravno ovo je živi sistem. Imamo znatnih problema kod očitanja upravo što nam vodomjeri ne budu dostupni, naši građani često zatrpaju vodomjerna mjesta ili ih čak šahtove preasfaltiraju. Ili imaju nešto na tim mjestima složeno drva itd i ne omogućen je pristup ili je kao što sam rekla u zgradama kolektivnog stanovanja ne vodi se računa u nekim objektima da ta vodomjerna mjesta budu dostupna za očitanje. Izvještaj o gotovinskim tokovima. Analiza izvještaja o gotovinskim tokovima. Ako ste pogledali stranicu 82, 83 mi smo kao prilog izvještaju poslovanju stavili izvještaj o gotovinskim tokovima sve zaključno sa 31.12.2017 godine. Kolegica je pitala oko realizacije 10 miliona sredstava iz Budžeta Kantona Sarajevo. Ova uprava nije u septembru. Došla je krajem oktobra mjeseca i zatekli smo situaciju da ni Plan poslovanja za 2017 godinu od strane prethodne uprave nije usvojen. Sva ova sredstva su bila dodijeljena upravi. Prethodna uprava ništa od ovih sredstava nije realizovala. Mi smo morali sklapati sporazume i prebaciti u realizaciju 2018 ova sredstva, uraditi projektnu dokumentaciju, raspisati javne pozive itd. Znači sva sredstva iz 2017 godine bila su planirana u 2017 godini, ali do realizacije tih sredstava nije došlo u 2017 godini. Ova uprava je pored obaveza koje je imala u 2017 ušla u realizaciju i sredstava iz 2017 godine. Šta su moja dostignuća, šta sam ja uradila. Ne ja nego uprava. Znači skupa sa uposlenicima VIK-a. Kao što znate mi smo došli krajem godine i u koliko ste pratili pošto sam ja bila stalni gost na ovoj Skupštini i izvještavala svaki mjesec, mogli ste vidjeti da je nas zatekao veliki broj kvarova, da smo imali dnevne i noćne redukcije, ova uprava se potrudila da bolje uprava sistemom, da uradi enorman broj opravki kvarova u vrlo kratkom vremenu i najveći uspjeh ove uprave pored onoga što smo ušli u obračun sa bespravnim korisnicima, sa nelegalnom potrošnjom itd da smo zaustavili redukciju u Kantonu Sarajevo, zaključno sa 2017 godinom, nije bilo ni dnevni a ni noćnih redukcija u Kantonu Sarajevo i to smo zadržali sve do ovog trenutka. I upravo bih se nadovezala na pitanje kolegice koja je postavila pitanje, pri kraju kada smo već kod ove teme, pitanje da VIK pravda zašto se VIK stalno pravda starom mrežom i zašto imamo stalne redukcije. Prilikom opravke kvarova itd ja ću još jednom Jednom ponoviti da mi u Kantonu Sarajevo već nešto više od godinu dana nemamo redukcije, ali mi moramo popravljati kvarove, to od nas tražite i vi i traže građani i potreba je sistema. A prilikom opravke kvarova pošto znate da je vodovodni sistem pod pritiskom moraju se zatvoriti pojedine dionice, zavisi gdje je kvar mora se zatvoriti, isprazniti sistem i naravno izvršiti opravka a onda poslije zapunjavanje sistema, i mi redovno informišemo građane o opravkama. Mi smo opravke radimo bukvalno 24 sata i često se dese incidentne situacije u toku noći i naše ekipe rade na opravkama i sada evo u ovom momentu kada nije građevinska sezona mi radimo opravke. Stara je mreža, naravno, mi se ne pravdamo starom mrežom, ali maloprije sam objasnila d aje potrebno intenzivno i kontinuirano ulaganje u sistem vodovoda i kanalizacije, bilo vodovoda, bilo kanalizacije. I zato su potrebna sredstva. A VIK nije mogao obezbijediti iz vlastitog poslovanja rekonstrukciju mreže u potrebnom kapacitetu koje ovaj sistem zahtjeva. Vezano za Istočno Sarajevo i naplatu odvodnje, ja sam to nekoliko puta obrazlagala ovdje za ovom govornicom. Znači mi smo jako zainteresovani za naplatu odvodnje iz Istočnog Sarajeva jer ta odvodnja dolazi upravo u sistem u javni sistem kojim upravlja ovo preduzeće. Međutim, kao što znate to je politička odluka. Pokušavali smo nekoliko puta da dođemo do ovog rješenja i nije bilo do ovog momenta moguće doći do tog rješenja. Evo obraćamo se i našem Ministarstvu i Vladi da nam pomognu u rješavanju ovog problema i naplati odvodnje iz dijela koji dolazi iz entiteta RS-a. Mi smo jako zainteresovani i mi zaista u konačnici vršimo odvodnju i prečišćavanje tih voda putem našeg uređaja. Kupovina vode sa Tilave. Mi već dobar dio ove godine nismo kupovali vodu sa Tilave jer mi imamo sada dovoljne količine u našem sistemu. Mi samo kupujemo samo 1, nešto litara u sekundi i to za dio naselja Novakovića koje ne možemo da snabdijemo iz tehničkih razloga jer je to naselje na kraju zone i izvan zone i

17

mogućnosti vodosnabdijevanja sa izvorišta Stup, tako da znatno male količine dolaze do ovog naselja i mi kupujemo minimalne količine sa izvorišta Tilava i kao što sam rekla to je nešto oko 1 litar se kreće kupovine ove vode. Mi smo znatno smanjili, kada već pričamo sada, znatno smo smanjili od ovog mjeseca kupovinu vode sa Jahorinskih vrela, pošto smatramo da dobar dio tih količina možemo obezbijediti iz našeg sistema i mi ih od ovog mjeseca obezbjeđujemo a popravili smo niz kvarova na tom području Pogledina. Voda sa jahorinskih vrela dolazi na rezervoar i komore Pogledina i mi smo znatan dio kvarova, nekih 30 litara uhvatili na ovom lokalitetu. MHS ugovor kao što znate i nekoliko puta smo govorili, mi smo trenutno prekinuli smo ovaj ugovor poslije isteka jedne godine, on je bio potpisan na tri godine s mogućnošću potpisivanja svake godine iznova ovog ugovora kada je završen nakon godinu dana, mi smo prekinuli ovaj ugovor koji je potpisala prethodna uprava i mi smatramo da nije bilo potrebe za potpisivanjem ovog ugovora. Kredit za otpadne vode, neko je postavio upit. Mi nemamo kredit za otpadne vode, ne znam na šta se mislilo kada je neko postavio. Možda je neko mislio za uređaj za prečišćavanje Butile. Taj kredit za uređaj Butila vraća Kanton Sarajevo. Mi trenutno imamo velike troškove i još ćemo imati u narednom periodu kada ovaj uređaj stavimo u puni kapacitet, imat ćemo povećane troškove a zbrinjavanje mulja kao proizvoda poslije prečišćavanja ni do danas nije riješeno, a po nekim procjenama, troškovi zbrinjavanja tog mulja su enormno visoki i oni se negdje otprilike se kreću od 50 do 70% troškova samog uređenja. Tako da nemamo u ovom momentu finansiranje uređaja, rada uređaja niti radne snage niti reagensa niti potrošnje električne energije. Mi imamo čak nedovoljan broj uposlenih prema preporuka i Svjetske banke na uređaju. Mi bi morali povećati broj da bi kvalitetno se opslužio ovaj i stručno opslužio ovaj uređaj. Morali bi još uposliti određeni broj ljudi. Evo vidjet ćemo kako će sa tim ići. Ova uprava je pregledala cijeli uređaj, zatražila sve izvještaje o stanju rekonstrukcije uređaja po fazama, sve primjedbe dostavila banci, Vladi, Ministarstvu i izvođačima radova i mi smo uspjeli da u garantnom roku, koji je bio pri isteku, da sve popravke koje je bilo potrebno, sve nedostatke koje je bilo potrebno otkloniti da je izvođač radova otklonio u maju mjesecu prošle godine vi znate da se desila incidentna situacija na balonu gasa, i sreća je da niko nije stradao. Izvođač radova će uraditi rekonstrukciju tog balona i evo upravo smo dogovorili tri mjeseca treba za isporuku. Oni su uradit će po projektu kvalitetniju gromobransku zaštitu tog balona i nadamo se da zbog vremenskih uslova više se neće desiti takva situacija da dođe do eksplozije tog balona. I sva je sreća da niko nije stradao. To je onako najbolje što se tu moglo desiti. Zašto nedostaje uz izvještaj o poslovanju izvještaj o javnim nabavkama. Mi te izvještaje imamo i nije nam problem dostaviti, i pitala sam kolege koji rade izvještaje oni su mi rekli da do sada nisu dostavljani ti izvještaji uz izvještaje o poslovanju. Nama nije problem da dostavimo te izvještaje. A mi redovno objavljujemo sve informacije. One su dostupne i javnosti o javnim nabavkama. Presuda Krajišnik Aleksa od 5 miliona. Ja sam zatekla tu presudu. Naravno to je rješavanje koliko sam ja upućena nekih imovinsko pravnih odnosa na lokalitetu vodozaštitne zone, naravno da VIK to je adresirano na VIK ne može ovaj problem riješiti. Ovo je rješavano putem Ministarstva, i jedan dio sredstava ja mislim da je samo uplaćen i to čini mi se možda čak i sa neke stavke VIK-a prebačena ta sredstva, evo sada više nisam sigurna. Ali znam da sam ja ovu presudu zatekla i da je jedan dio i da je potpisan neki sporazum o otplati ovog duga, ove presude, ne znam uopšte kako je došlo do ovakve presude. Davno su te vodozaštitne zone riješene, i ja sam iznenađena ovom presudom kada sam došla, vjerujte i malo sam se informisala. Ali presuda je takva koja se mora izvršiti. Jedan dio presude je otplaćen ali nije u cjelokupnom iznosu, mislim da ima neki sporazum o otplati. Pravilnik o sistematizaciji. Naravno da svako preduzeće mora imati pravilnik o sistematizaciji. Mi smo dolaskom ove uprave, vi znate da je Vlada Kantona donijela devet hitnih mjera. Osam mjera se odnosilo na VIK. Jedna od mjera je i četvrta mjera koja se odnosila na nedonošenje nove sistematizacije, nego da popravimo u tom momentu šta bi nam trebalo da možemo funkcionisati. Mi smo uradili jednu kraću izmjenu sistematizacije, formirali smo tim za kontrolu i nadzor koji je striktno zadužen za kontrolu bespravne potrošnje, kontrolu inače kontrolu potrošnje pojedinih objekata, što znači za

18

bespravne radnje na sistemu itd. I još niz zadataka od strane uprave. Mi smo napravili pravilnik o kažnjavanju uslijed zatečene manipulacije na vodovodnom mjestu i možemo vam reći da u prethodnoj godini za ova dva mjeseca smo priliv po tim sredstvima, na osnovu naplate spornih potraživanja u koja uključujemo i ova potraživanja imali preko 800.000 KM. Sa svim dužnicima sklapamo sporazume o otplati. Jedan dio njih našao se javnih preduzeća. Oni poštuju taj sporazum. Uplaćuju na mjesečnom nivou dogovorili smo se u nekoliko rata otplata i otplaćuju svoj dug. Naplaćujemo i zatečene manipulacije i niko nije pošteđen. Ni građani koji također rade manipulacije na vodomjernom mjestu, poslovni objekti, hoteli, svi su uključeni u ovaj proces i naravno da mi imamo znatnih problema na terenu. Naši radnici se napadu. Našim radnicima se ne dozvoljava da uđu u objekte i izvrše kontrole istočišta pa onda se obraćamo opštinama da nam omoguće ulazak. Pa Ministarstvu a nekada nam je potrebna asistencija policije pa i zatim posežemo. Da li je sarajevski vodovod prestao ispumpavati vodu na Igman. I o ovome sam informisala upravo na ovoj Skupštini. Postoje neki još radovi koje Trnovski vodovod mora doraditi na svom sistemu. Mi sm9o napravili presjek tih radova šta je potrebno da urade. Jedna od najvažnijih stavki je dezinfekcija vode i dovod do našeg sistema. Mi smo zainteresovani za ovo da riješimo sa načelnikom opštine Trnovo a i on je zainteresovan i rekao mi je da mu je neki proces javnih nabavki koji je trebao da riješi i ovaj problem pao tender. Zainteresovani smo i mi VIK da riješimo ovu situaciju jer nama ispumpavanje vode na Igman, sami troškovi struje su šest puta veći od troškova u ovom sistemu. Problematika ugradnje individualnih vodomjera. Inače je problem ugradnje individualnih vodomjera i ponašanja vlasnika tih vodomjera. Ljudi koji su već do sada ugradili individualne vodomjere unutar svoje stambene jedinice na jednoj dvije ili tri vertikale zavisno od tehničkih uslova, često vrše manipulacije na tim vodomjerima. Ti vodomjeri su na daljinsko očitanje i mi imamo registrovane zastoje na tim vodomjerima, onda vlasnici tih stambenih jedinica neće da učestvuju u realizaciji problematike zajedničkih instalacija. Što znači instalacija kojima se doprema njima voda do njihove stambene jedinice, kvarove neće da učestvuju u otklanjaju kvarova da dijele troškove zajedničkih gubitaka itd. Kada je ovaj projekat krenuo u realizaciju, on se zvao vodomjer u svaki stan. Međutim nije se desila ta situacija na terenu. Mi u novim Predsjedavajući. Direktorice, moram vas zamoliti da malo konkretnije i sažetije odgovarate na ova pitanja. Ako svako do vas bude više od pola sata, kao što je direktorica Muzur mi nećemo početi raspravljati do pet. Pa vas molim samo konkretnije, sažetije. Direktorica VIK-a Azra Muzur: ja sam dobila puno pitanja. Uglavnom mi imamo, treba se uraditi projekat tehničke izvodljivosti u saradnji sa tehničkim službama. Mi smo to riješili, svi zainteresovani treba da se jave u tehničke službe i ovaj problem je rješiv. Koja rješenja nudi VIK za rad Butila. Ne znam jel se ovdje mislilo na finansiranje. Evo više puta sam rekla da VIK iz svog redovnog poslovanja ne može obezbijediti finansiranje uređaja Butila. Također ne može obezbijediti čišćenje slivnika gdje i ove godine planirano umjesto 850.000 potrebnih u odnosu na prošlu godinu koliko smo mi imali troškova i ove godine 200.000 je čini mi se planirano za tu vrstu troškova. I to je svega možda za tri mjeseca rada VIK na čišćenju slivnika. Čišćenje slivnika nije osnovna djelatnost VIK-a mi to radimo kao uslugu ovog preduzeća i dužni su upravitelji saobraćajnice u kojoj se nalazi taj element odvodnje dužni su rješavati finansiranje čišćenja tog uređaja odnosno slivnika. I kišnih kanala. To posebno, uljevnih građevina itd. Međutim obezbjeđuju se putem budžeta nedovoljna sredstva i VIK je to do sada finansirao iz vlastitih sredstava i mogu vam reći da VIK su četiri do pet puta manje planirana sredstva u odnosu na znatno manje općine u Kantonu Sarajevo, evo ne bih ih nabrajala. Zašto je prosječna plaća u VIK-u veća od one u Kantonu Sarajevo. Vi znate da postoji sporazum sa komunalnom privredom. Vlada i komunalne privrede i

19

na osnovu tog sporazuma je ova situacija definisana. Ja ne znam jesam li uspjela sva pitanja obuhvatiti popisati. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković. Pitanje ću ponoviti jer očito nije me direktorica razumjela. Ja znam da ste imali veliki broj pitanja zaista vi najviše. I evo u tom kontekstu opravdavam možda vaše nerazumijevanje. Međutim ja ću ponoviti pitanje jer niste mi odgovorili na to. Samo sam pitala kada će se pristupiti cjelovitoj rekonstrukciji najugroženijih dionica vodovodne mreže. Direktorica VIK-a Azra Muzur: mi smo jako zainteresovani da se u što skorije vrijeme pristupi rekonstrukciji. Mi već na osnovu NRV projekta prve faze imamo tačno definisane dionice kod kojih se ne može raditi opravka pojedinih dijelova nego se cijele dionice moraju definisati a zato se su potrebna velika materijalna sredstva. I čim bude obezbjeđena ta sredstva mi smo zaista izuzetno zainteresovani da se što prije krene i to sistemskom rješavanju, pogotovo ako krenemo od velikih profila onih dovodno distributivnih pa do one same distribucije i dijela priključne mreže jer znamo da su i tamo veliki gubici. Predsjedavajući: zahvaljujem. Kolega Nikšić izvolite. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić. Samo da razjasnim ovo rezervoar Skenderija i klizište koje ne nastalo izgradnjom objekta ispod rezervoara ne mogu na internetu da nađem o kojem se objektu radi. Direktorica VIK-a Azra Muzur: to je klizište bilo i prije tog objekta, samo je ta gradnja objekta pospješila. Ja ne znam vjerujte ni ko je samo znam da je čini mi se inspekcija obustavila dalju gradnju tog objekta. Nije izgrađen, započet, iskopi urađeni do nekog nivoa i ne znam. Nije nastavljena dalja gradnja ali to je nama još dodatno pospješilo klizište na tom lokalitetu i mi smo vrlo zainteresovani da riješimo problematiku ova dva rezervoara koja su nam značajna u sistemu. Mi znamo. Na tranzitu gore ali zaista ne znam. Predsjedavajući: zahvaljujemo. Nema više pitanja. Molim vas da idemo dalje. Direktor RAD-a gospodin Selim Babić. Zahvaljujem direktorice. Direktor KJKP RAD Selim Babić. Evo ovako uvaženi poslanici ja sam zaista pokušao stići sva ova pitanja zapisati i naravno odgovorit ćemo i oprostite mi ako neko nisam stigao precizno napisati ponovo ću vas zamoliti da ih ponovite i nemojte mi zamjeriti ako ću možda i povezati pitanja određenih poslanika u smislu odgovora jer su tematski vrlo bliski i neću ići po redu, upravo iz ovog razloga kako ste postavljali pitanja. Evo povezat ću odmah pitanje uvažene zastupnice Amre Junuzović i gospodina Vibora. Općina Stari Grad kada je u pitanju zimsko održavanje saobraćajnica je raspisala određenu vrstu tendera gdje mi sa općinom, ustvari imamo sa općinom direktni sporazum koji su oni koliko se ja sjećam kroz svoj budžet naglasili da će KJKP RAD održavati saobraćajnice njihove koje su kategorizacijom predviđene da su općinske ceste. I vi ste rekli čini mi se to je iznos oko 320.000 KM i dakle iza toga iznosa tačno stoji pobrojan spisak saobraćajnica u Starom Gradu sa naznačenim nivoom prioriteta održavanja. Na našoj web stranici, evo mi to iz godine u godinu ponavljamo imate kompletno sve bitne informacije oko održavanja zimskog na Kantona Sarajevo. Od zakonske regulative, obaveze izvođača radova,

20

stepena prioriteta gdje je objašnjeno šta je koji stepen prioriteta i kada se pristupa čišćenju do apela građanima u smislu molbi da svoja vozila parkiraju na adekvatna mjesta i da u toku obavljanja zimskog čišćenja ulica ne smetaju vozilima preduzeća RAD. Dakle ovako Stari Grad ima spisak ulica i otprilike to je nekih 40% ulica na području Općine Stari Grad nije uključeno u program čišćenja koji mi kao ugovor imamo sa općinom Stari Grad. To su vam uglavnom saobraćajnice koje su općinske službe u razgovoru sa našim operativnim radnicima konstatovali da ne ispunjavaju uglavnom tehničke uslove i kao što je gospođa rekla zaista imate u padinskim dijelovima grada saobraćajnica gdje je tehnički nemoguće ući sa našim specijalizovanim vozilima vrši to čišćenje. Prema tome preduzeće RAD pokušava u svakodnevnoj saradnji sa nadležnim komunalnim službama u općini Stari Grad intervenisati gdje je god to moguće naravno uz prisustvo njihovog nadzornog organa koji kontroliše naše obavljanje poslova. Prema tome ulica Hrgića koju ste vi spomenuli evo ja vam mogu poslati na viber taj spisak ulica uopće nije predviđena od općine Stari Grad za zimsko održavanje saobraćajnica. Ja ću vam proslijediti original spiska općine Stari da imate za vašu informaciju. Što se nas tiče ako opština Stari Grad kaže da se ta ulica nalazi u spisku mi ćemo je staviti u program održavanja. Predsjedavajući: izvinite, služba možete li u hodniku upozoriti ove naše goste u hodniku, prebučni su baš remete rad. Direktor KJKP RAD Selim Babić. Dakle ako ta ulica bude u programu mi ćemo je staviti u program i sigurno će naši ljudi obratiti pažnju da to bude kako treba. Dakle rekao sam 40% saobraćajnica na opštini Stari Grad uopšte nije u programu čišćenja. Mi ne možemo na to uticati. I naravno to je ono što sam rekao na žalost građani nemaju tu informaciju i onda ja njih razumijem, obraćaju se preduzeću RAD zašto to ne rade. Što se tiče isporuke soli, preduzeće RAD u istom tom ugovoru sa općinom ima tačno spisak MZ i količine soli koje treba isporučiti po MZ: mi smo do sada isporučili 102 tone MZ u Opštini Star Grad onako kako je to naloženo nama iz Opštine SG kako je naloženo po tom spisku. Zamolit ću da mi pošalju na viber. I rekli su nam da trebamo isporučiti još 34 tone soli MZ koje će nam oni dostaviti po nekoj dinamici kako oni to od nas zahtijevaju. I imam još jedno, to je bilo vezano za zimsko održavanje na SG, i gospodin Vibor je pitao ako sam dobro razumio sakupljanje i odvoz otpada prema privrednim subjektima da li je adekvatno. Preduzeće RAD kada je u pitanju ugovaranje odvoza otpada prema privrednim subjektima postoji cjenovnik koji je usvojila tadašnja vlada Kantona neke davne 1997 godine i on je tačno navedena specifikacija kvadrature po osnovu koje se vrši faktuirisanje privrednim subjektima gdje su specificirani privredni subjekti da li se radi o hotelima, kancelarijskim prostorima, mesarama itd i na osnovu toga se vrši ta fakturisanje. Predsjedavajući se sjeća u nekom trenutku organizovali smo zajednički sastanak sa predstavnicima poslodavaca Kantona Sarajevo kako bi pokušali inovirati taj cjenovnik i na neki način korigovati neke stvari za koje i mi kao preduzeće smo u ranijim nekim periodima tražili da se izmijeni taj cjenovnik da se prilagodi nekim realnostima. Evo ja ću prvi postaviti pitanje što je nama nelogično bilo tada smo svojevremeno od resornog Ministarstva tražili da se izvrši korekcije tih cjenovnik gdje npr autosaloni koji prodaju vozila u principu nemaju produkciju otpada i tamo u tom cjenovniku iz 97 stoji tačno po kvadratu koliko mi moramo fakturisati. A realno ljudi nemaju neku veliku produkciju otpada. I tako ima još nekih stvari koje bi trebalo korigovati. Na tom fonu smo mi s premijerom gospodinom Konakovićem u to vrijeme razgovarali sa privrednicima kako da nađemo neki adekvatniji pristup u rješavanju ove problematike. Naravno ono što bi mi svi željeli, ne samo privrednim subjektima, nego i građanima kao fizičkim licima da dođemo u sistemu, naravno to možemo samo zajedno sa Vladom Kantona i resornim Ministarstvom da se ustanovi drugačija vrsta fakturisanja usluge odvoza sakupljanja, odvoza i odlaganja otpada kao što je to u nekim zemljama regije. Naravno za to neophodne značajne pretpostavke u smislu određene

21

infrastrukture a prevash9odno tu mislim na ono što su i neki od zastupnika spomenuli odvojeno sakupljanje otpada, pa onda prema domaćinstvima kako se to negdje radi u regiji nije to tako daleko od nas, gdje se vrši naplata po zapremini kante, po nekoj kubikaži. Ja mislim da mi kao Kanton i strategijama upravljanja otpadom upravo idemo u tom pravcu. Ali to je nemoguće, nosilac svega toga bit će značajan nosilac svega toga preduzeće RAD i mora se sistemski putem mjera resornih ministarstava Vlade, generalno zato postoji strategija upravljanja otpadom gdje su tačno navedeni, gdje ko šta i kako može raditi i u kojim vremenskim rokovima. Evo to je bilo što je gospodin Vibor vezano a privredne subjekte ako sam dobro razumio otprilike. Damir Mašić je pitao zastupnik uvaženi vezano za, izvinite. Pitao je vezano kako je moguće za kante i raznošenje toga otpada od strane vrana. Mi smo dugo vremena upozoravali i inicirali da se pokuša taj mobiliraj kante odnosno posude za sakupljanje otpada dugo godina nisu se nabavljale od strane kroz budžet Kantona a neko ko je dugo u organima Kantona ili Skupštine vrlo dobro zna da se uvijek kroz budžetsku stavku kapitalni grantovi i nekada se ona zvala nabavka opreme i posuda za sakupljanje otpada vršile su se nabavke novih posuda upravo kako bi se zamijenile stare dotrajale posude i da one imaju svoje poklopce koji se zatvaraju i ne samo vrane nego i psi lutalice da ne vrše raznošenje toga otpada. Evo ja ću se zahvaliti premijeru Konakoviću gdje ste onda i vi neki od zastupnika kroz rebalans budžeta stavili stavku gdje je bila urgentna nabavka novih posuda za otpad i mi smo kroz te nabavke nabavili u jednom trenutku oni su bili vrlo blisko povezani otprilike 1500 novih posuda i to se već značajno vidjelo u mnogim dijelovima grada i ja vam mogu reći da na Kantonu Sarajevo imamo oko 8000 raznih vrsta posuda za sakupljanje otpada koje su poprilično zastarile ali treba ići u nastavak ove nabavke jer objektivno preduzeće RAD čija je cijena također ustanovljena neke davne 97 godine za uslugu sakupljanja, odvoza i odlaganja otpada nije se nikada mijenjala do dan danas. To je skoro 20 godina da radimo po istoj cijeni. I samo ću vam reći da u toj 97 godini litar nafte je bio 80 feninga i eto to vam dovoljno govori da iz tih sredstava preduzeće RAD na žalost ne može samostalno planirati nabavke tih većih investicija i iz tog razloga je svojevremeno kroz budžet Kantona intervenisao da bi za građane vršio nabavku tih kanti odnosno posuda. Ja se nadam da će u narednom periodu i nova Vlada zaista temeljito ovo analizirati i da ćemo u tom smislu napraviti pozitivan iskorak. Evo otprilike to je to. I naravno nabavkom tih novih posuda da bi se sigurno spriječio i ovaj problem o kojem ste govorili. Gospodin Igor Stojanović, vi ste pitali vezano za lokaciju za građevinski otpad. Dakle to je zaista jedan od problema kada je u pitanju upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo, koji se evo pokušava već niz godina riješiti na adekvatan način. Resorno Ministarstvo još u nekom ranijem periodu je vodilo aktivnost izrade projektne dokumentacije za izgradnju prostora za tretiranje građevinskog otpada i evo negdje u prošloj godini putem Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša su također i ranije iz IPA sredstava, mi smo uspjeli u okviru deponije, odnosno Centra za upravljanje otpadom urediti jedan prostor, naravno svu implementaciju projekta je vodio Zavod za izgradnju Kantona, dakle urediti taj jedan prostor i nabaviti pripadajuću opremu, ostalo je još da se nabavi jedan kompaktor za taj građevinski otpad i on je po planu ovog resornog Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okoliša da se izvrši ta nabavka i onda bi taj prostor bio adekvatno pripremljen za vršenje reciklaže građevinskog otpada. Tako da iskreno se radujem i nadam da će to u ovoj godini biti zvanično pušteno u funkciju. Također, bilo je pitanje ako sam stigao troškovi dorade u toj nekoj tabeli on se odnosi, pošto mi na našoj asfaltnoj bazi imamo ispitnu laboratoriju koja vrši atestiranje proizvedenog asfalta kao i frakcija koje se koriste u proizvodnji asfalta i odnosi se na troškove rada te laboratorije. I ja se slažem s vama trebalo je to pisati pa neko ko to čita zaista da zna odmah o čemu se radi. Pitali ste također za sistem otplinjavanja. Ovo je na žalost problem koji je izražen postao onog trenutka kada je Tužilaštvo BIH otvorile određene aktivnosti istrage zajedno sa Institut za nestale osobe, ne znam tačno kako se zove, i u tom trenutku kada su oni počeli te radove, izvršili su raskopčavanje sistema za otplinjavanje. Sistem za otplinjavanje podrazumijeva vertikalne otplinjače i njihovu horizontalnu povezanost sistemom cijevi za otplinjavanje i tada je došlo na žalost do zastoja u radu tog sistema za otplinjavanja. Dakle ni mi

22

kao preduzeće RAD a evo to znaju i prethodni saziv Vlade bilo je nebrojeno upita prema Tužilaštvu BIH kada ćemo dobiti signal da je ta istraga obustavljena vezano za neke ratne događaje. I dok god ne dobijemo to rješenje mi nismo smjeli ni kao preduzeće a ni Kanton sa svojim resornim Ministarstvom bukvalno ništa tu mogli raditi ni pristupiti tome. Štete koje su napravljene u tom iskopavanju, Zavod za izgradnju Kantona procijenio je da su blizu milion KM. Vi sada morate kompletno taj sistem ponovo povezati, ispitati ga i staviti ga u funkciju. Ono što se moglo uraditi, to je već urađeno jeste d ana postojećem dijelu gdje se vrši odlaganje otpada, Zavod za izgradnju je, a to ću poslije objasniti, vrlo je bitno kada je u pitanju odlagalište otpada je izvršio uvezivanje postojećeg dijela odlagališta gdje se odlaže otpad i taj dio se otplinjava. Evo to je neka kratka slika kada je u pitanju otplinjavanje na deponiji. Imali smo pitanje uvažene zastupnice Neire, pitali ste za okolišnu dozvolu na deponiji Smiljevići. Okolišna dozvola, preduzeće Rad je podnijeli zahtjev za novu okolišnu dozvolu i naravno ovo što svi mi govorimo a i vi naravno, radi se o rješavanju procjednih voda. Procjedne vode su problem koji evo na žalost ni stručnjaci najveći i znalci iz te struke pokušavaju da riješe. Ja se iskreno nadam da će u ovoj godini konačno biti epilog rješenja tog tretmana procjednih voda. Mi smo imali dosta sastanaka. A opet ću reći da preduzeće Rad tu učestvuje samo kao neko ko upravljat im prostorom lokalitetom. Sve aktivnosti a poslije je to definisala i Vlada Kantona Sarajevo gdje je formirala operativni tim koji se isključivo bavi svom problematikom deponije i da evo ja nisam član tog tima, ali su članovi neki eminentni ljudi iz te struke i koliko ja znam putem resornog Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i u ovom budžetu su predviđena određena sredstva koja bi trebala na osnovu njihovog dosadašnjeg rada da konačno u ovoj godini dođu do rješenja tretmana tih procjednih voda. Ono što je obaveza preduzeća Rad jeste stalno vršenje monitoringa procjednih voda, kao i drugih ekoloških parametara. Mi to uredno ispunjavamo i sve te naše monitoringe dostavljamo Agenciji za vode onako kako je to definisano okolišnom dozvolom mi se slažemo te vode zaista trebaju se riješiti, ali stručnjaci ustvari kažu da i najidealnije bilo, a postoje takvi planovi da se ustvari napravi kolektor od deponije kroz Zabrđe i prema Butilama. Jer bi to bilo u suštini i najbrže i najjeftinije rješenje jer svako drugo rješenje je na kraju krajeva upitno da li će na kraju svog prečišćavanja da ti te rezultate koji se traže da budu kvalitet tih voda prilikom ispuštanja u recipijent. Međutim, zašto je ovdje najbolje rješenje kolektora, zato što kompletno Zabrđe koje je napravljeno kao nelegalno naselje, a poslije su ti objekti legalizovani u principu oni nemaju kanalizaciju. I sve vode koje te kuće ispuštaju - ispuštaju u isti taj potok. Prije preduzeća Rad. Ali mislim da bi tu trebala lokalna zajednica sa resornim Ministarstvom i Vladom naći adekvatno rješenje. Za monitoring sam vam rekao da onda mi nakon tog monitoringa koje provodi certificirane i ovlaštene kuće a koje su na listi da imaju certifikat Federalnog Ministarstva za turizam i okoliš dostavljamo to Agenciji za vode i po osnovu tereta zagađenja uredno plaćamo Agenciji za vode taj iznos koji nam je Zakon propisao. I evo samo sam htio kada je u pitanju deponija zaista da kažem, Vlada Kantona putem ovog operativnog tima je donijela tačno plan mjera kada je u pitanju sarajevsko odlagalište otpada. U tom planu mjera, tačno su navedeni nosioci aktivnosti, rokovi izvršenja. Ja ću vam samo reći a volio bih da neko od vas uzme taj plan i da pogleda ko su tačno nosioci kojih aktivnosti. Preduzeće Rad sve aktivnosti koje su nama bile naložene mi smo uradili u zadatim rokovima. Volio bih da to bude što prije da drugi urade svoje aktivnosti i da se konačno to završi. Samo ću predsjedavajućem reći da je preduzeće Rad čim se formirao Registar javnih nabavki odmah sve svoje javne nabavke uredno objavljuje i prijavljuje tako da evo nas raduje da to postoji, to se može provjeriti putem Registra javnih nabavki mi smo već u ovoj godini otprilike 2018 u prošloj godini dostigli blizu 70% naših nabavki ide e-aukciju. To je najtransparentniji način objavljivanja. Gospodin Zvonko Marić je pitao za dotacije vezano za zimsko održavanje. Iz budžeta Kantona Sarajevo je 894.957 KM a po pitanju ovih, to nisu subvencije, to govorim o općinama jedinicama lokalne samouprave to su natječaji na kojim smo mi dobili poslove zimskog održavanja, kao što je u Starom Gradu 320.000 u Općini Centar je skoro 700.000 u Novom Gradu itd. Zbirno je 1.810.000 KM i to su dakle tenderi na kojima smo mi učestvovali o

23

dobili smo te poslove kada je zimsko održavanje u pitanju. Bilo je pitanje vezano za odlaganje zemlje, ovim cjenovnikom koji se odnosi na naše usluge utvrđeno je da je odlaganje građevinskog otpada i zemlje iz iskopa na sarajevskoj deponiji se plaća 15 KM po kamionu a na to se još doda PDV a komunalnog otpada čini mi se 91 ili 92 KM. Mi smo po osnovu prihoda za odlaganje zemlje po tom cjenovniku ostvarili 91.700 KM, i hoću reći da se ustvari ta vrsta otpada koristi kao inertni materijal za prekrivanje komunalnog otpada u tehnologiji sanitarnog odlaganja otpada. I to je sasvim adekvatno i tehnički ispravno odlaganje otpada što su potvrdili i nalazi raznih inspektora komunalnih koji su dolazili na odlagalište otpada i to stoji u zapisnicima evidentirano. I također imali smo pored ovog odlaganja zemlje imali smo prihoda 58.000 KM za uništavanje robe da kažemo koje je naložila inspekcija po njihovim rješenjima. Nekome je istekla neka roba u prodavnici, dolazi nam rješenje inspekcije gdje mi to moramo uništiti na odlagalištu otpada. O svim ovim rješenjima tačno postoji evidentirana kompletna dokumentacija. Izvršene fotografije uništavanja i to je po prihod 58.000 KM. Ako sam uspio gospodine Zvonko sve žurio sam da zapišem. Uvažena zastupnica Srna pitala je za projekte nekoliko projekata koje smo onako taksativno naveli mada je suštinski puno toga jer je sve u funkciji adekvatnog upravljanja otpadom. Mi smo imali u 2017 godini a evo ja ću vam tačno pročitati imali smo jedna projekat koji ustvari je projekat zajedno sa Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša, tačno se zvao uvođenje i sakupljanje otpada u individualnim stambenim objektima na području Kantona Sarajevo. Ministarstvo je uložilo 200.000 KM i tu smo nabavili 3000 kanti od 120 litara i nabavili smo vozilo koje će vršiti pražnjenje tih kontejnera i u sklopu toga ide određena propagandna aktivnost kako bi potakli građane da prihvate jedan novi način odlaganja otpada. Ovakve projekte smo nastavili raditi u 18 godini i nadam se i u 19. zašto? Zato što je to jedini ispravan pristup kako da riješimo kvalitetno upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo. Zato što je u 2017 godini i Svjetska banka napravila jednu studiju i analizu stanja u BIH kada je u pitanju upravljanje otpadom. I oni su tačno rekli u zaključnim svojim razmatranjima da bi se unaprijedio način reciklaže i upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo a obradili i Mostar i Tuzlu i Banja Luku i sve veće gradove u BIH, rekli su da bi nužno da bi se postigli značajni rezultati povećati nivo ekološke svijesti građana, edukacija pod broj 1, i također pod broj 1 iste važnosti značajno osnažiti komunalna preduzeća koja vrše sakupljanje otpada u smislu jačanja njihove infrastrukture. Tek kada se to postigne oni su rekli da se može u BIH, tek 4,7 % otpada reciklirati. To je jako malo na žalost. Ali mi smo u takvom stanju da komunalna preduzeća nemaju adekvatnu infrastrukturu. Sve je povezano i posude za sakupljanje otpada i svijest građana i ja se iskreno nadam da će ova Vlada a mi smo predložili još. Predsjedavajući: Direktore moram i vas zamoliti molim vas nemojte široko i planove i programe, samo odgovore. Sat vremena vas dvoje odgovarate. Ima još četvero kolega i tek diskusija počinje. Direktor KJKP RAD Selim Babić: pa evo dobro, ja ću zaista pokušati da budem kraći. Pokušavam dati zastupnicima odgovore koje su tražili. Projekti uvažena zastupnica Segmedina koje ste rekli su zaista bitni i povezani ali ih možemo samo riješit na ovaj način, intenzivnim pristupom, intenzivnim radom. Rezultati već postoje, ali će oni vremenom biti sve veći i veći ukoliko budemo provodili ovo o čemu govorimo. Ako nema vremena mogu vam i poslije nekih dosta informacija dati. Zašto se dio sredstva smanjio iz Direkcije za ceste, ako sam dobro zapisao. Jel to bilo pitanje, za zimsko održavanje. Dakle ja sma rekao da preduzeće RAD se javlja na te natječaje pa i u Direkciji za ceste. Međutim kada je zadnji put ili predzadnji se radila specifikacija tih tendera onda je rečeno da preduzeće RAD treba da održava ovo što je u gradu i mi smo se na osnovu tadašnjih zahtjeva preporuka javili na održavanje cesta u Sarajevu i to je taj obim posla koji je direktno ugovoren sa Direkcijom za ceste. Na drugim općinama kao što su Vogošća, Ilidža, Hadžići Ilijaš održavaju neke druge privatne kompanije za Direkciju za ceste također, provedenim tenderskim

24

procedurama. Ne znam jesam li šta propustio izvinite ako sam. Gospodin Samir Suljević, ako sam stigla, pitali ste vezano za kafileriju, zašto je dupli iznos. Mi iz budžeta za poslove uposlenika koji rade na hvatanju pasa lutalica odnosno nije to samo taj dio posla, nego je to uklanjanje uginulih životinja animalnog otpada, iz budžeta dobijamo tzv subvenciju 400.000 KM ali to su plaće za te uposlenike koji rade na tim poslovima. Dobili smo 400.000 KM i te godine 2017 su bile značajne aktivnosti ne samo preduzeća RAD nego i veterinarske inspekcije i kompletne Vlade Kantona na smanjivanju lošeg uticaja na Kantonu Sarajevo kada su u pitanju psi lutalice i Vlada Kantona u nekim ranijem sazivu je donijela tačno hodogram aktivnosti kako i ko postupa u hvatanju agresivnih pasa i preduzeće RAD je tu radilo intenzivno u dijelu koji se odnosi samo na hvatanju agresivnog psa, po prijavi inspekcije, po prijavi građana itd i iste takve pse predavala je Veterinarskoj inspekciji na dalji tretman. Preduzeće RAD je bilo samo učesnik hvatanja tih pasa. I samo ću ovdje dodati da smo ostvarili prihode ova služba za koju ste pitali, 28.000 od pravnih lica po nalogu za uništenje animalnog otpada. Dakle slično kao što sam maloprije obrazložio po nalogu inspekcije. Ovo se nisam stigao baš zapisati pitali ste nešto vezano za garaže i poslovne prostre. I vezano za građevinski pogon. E vidite ovako, poslovna jedinica gradnja također se javlja na tendere i negdje zaista uspiju dobiti posao transparentno putem javnog tendera negdje ne uspiju. Mi jednostavno uvijek planske aktivnosti tog pogona planiramo na osnovu ostvarenih rezultata iz prošle godine i pokušavamo naravno da oni bolje posluju ali to je jednostavno sistem javnog tendera i vi nikada ne znate d ali ćete pobijediti na tenderu itd. I tu također tu direktno utiče ovaj dio koji ima konekciju sa poslovima vezano za Direkciju za ceste jer mi možda nekada ugovorimo da ćemo obim posla u toj godini ostvariti od 500.00 0 po ugovoru sa Direkcijom ali možda oni nama daju naloge da uradimo samo 100.000 posla. Tu zavisimo od naloga koje dobijemo. Ovo vezano za garaže i parkinge. Mi smo radili izvještaje kako od nas tražio NO. Što se nas tiče sva analitika može biti dostupna u koje god doba dana se želi. Uvažena zastupnica Jasmina Bišćević je postavila nekoliko pitanja, ja sam u nekom uvodnom izlaganju rekao, bilo je pitanje sa kojim problemima se preduzeće Rad susreće u procesu rada i šta je potrebno i prioritetno uraditi da bi se stanje javne higijene poboljšalo na terenu. Preduzeće RAD jedan zaista od velikih problema ono što sam rekao u uvodnom izlaganju jesu veliki zdravstveni problemi radnika koji rade izuzetno teške poslove. Evo i po ovim hladnim danima ljudi rade po ono što se kaže u izuzetno teškim uslovima. Ja ću vam samo reći da je u prošloj godini 11 uposlenika RAD-a umrlo. Da je 130 invalida rada. U isto vrijeme imamo mjere koje je donosila Vlada u smislu upošljavanja i mi smo naravno sve mjere Vlade poštovali, ali ono što se desilo evo koncem ove godine, tačnije u novembru 17, stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o radu koje su tačno tamo definisale proceduru upošljavanja uposlenika i na određeno i neodređeno vrijeme i u tom smislu je dato da jedinice lokalne samouprave, u našem slučaju Vlada Kantona treba da donese određeni podzakonski akt ili proceduru kako da mi u javnim institucijama ili preduzećima vršimo upošljavanje tih radnika i od tog 17. novembra mi jednostavno ne možemo uposliti radnika. Mi smo poštujući ranije zaključke Vlade upošljavalo se putem zahtjeva Ministarstvu, dobijanja saglasnosti, upošljavanja putem Zavoda za zapošljavanje uposlenika i imamo da su radnicima stalno su se produžavali ugovori na određeno vrijeme. I sada nakon tri godine takvih aktivnosti vi imate jako veliki broj ljudi koji su skoro stekli te tri godine rada na određeno vrijeme i po Zakonu vi ih morate ili otpustiti ili provesti proceduru da ih primite. Imali smo 30. novembra 20 uposlenika koji su upravo bili u toj situaciji da im je isteklo određeno vrijeme, među njima su komunalni radnici, građevinski radnici, vozači, glavnom ljudi koji rade u operativnim službama i mi smo uputili zahtjev. Vlada je odobrila da raspišemo javni konkurs. Mi smo raspisali taj konkurs, mislim da je tu negdje bila prva Skupština ovoga saziva gdje je zabranjeno upošljavanje na neodređeno vrijeme. I mi smo poništili taj konkurs. 30. novembra nam je otišlo 20 ljudi kojih sada nemamo. S Novom Godinom još dodatno 15. do kraja februara još 35. znači mi smo u vremenskom ciklusu od skoro tri mjeseca bez 70 ljudi. Preduzeće rad sada ima 1121 uposlenika. A neki realan broj je 1150 ljudi da možemo ispuniti naše obaveze. Mi smo sad au nekom vakuumu gdje ne možemo ništa uraditi.

25

Ljudi idu u mirovine, rekao sam umiru. Tako da je to zaista veliki problem. Imamo evidentirano 11 uposlenika koji su umrli, neko zbog bolesti, neko eto. Ovo sve što sam pričao direktno je vezano kako da imamo bolju javnu higijenu u Sarajevu. Dakle možemo je imati ukoliko neko treba i kada pričamo o tome da kaže šta je to definicija javne higijene i čistoće. A ona kada je u pitanju, ja ću vam reći i neke statistike koje prate ljudi u ovoj oblasti ona kaže da čistoća nekog grada prije svega zavisi od u najvećoj mjeri od njenih građana. Odnosa njihovih građana prema toj sredini, a u manjoj mjeri od firme koja radi ove poslove. Firma koja radi ove poslove radi na osnovu usvojenog programa. Taj program svake godine podrazumijeva budžetsku stavku pranje i čišćenje javnih površina mašinsko i ručno i za tih stavki stoji program sa rasporedom ulica, prioriteta kada se to radi i naravno kontroliše se od resornog Ministarstva putem njihovog ovlaštenog čovjeka. E sada ako to hoćemo da bude kako treba svi moramo imati prvo bolji odnos prema sredini u kojoj živim kao građani a ne bacati otpad na svim mogućim mjestima a onda očekivati da neki Predsjedavajući. Molim vas direktore, šta bi trebali građani bacati otpad. Molim vas vratite se, sat i deset minuta vas dvoje odgovarate na pitanja. Na svakom ste pitanju davali dupla dodatna obrazloženja. Imali ste priliku za uvod, morat ću stvarno početi prekidati neće sjednica moći ići dalje. Direktor KJKP RAD Selim Babić: evo ja ću još samo nekoliko rečenica uvaženoj zastupnici koja me pitala ja ću reći da je preduzeće RAD ne samo te 2017 godine negoli i sve ranije godine a evo i ove godine ostvarilo pozitivan finansijski rezultata u smislu pozitivnog poslovanja i dobiti da smo ova uprava da je uvećala značajno vrijednost kapitala preduzeća RAD. Skoro tri puta to preduzeće vrijedi nego u nekim ranijim periodima. U uvodnom izlaganju sam rekao koliki su bili prihodi i rashodi, spomenuo sam neke od značajnih projekat. A tu ću dodati ovaj IPA projekat koje jedino preduzeće RAD odnosno Sarajevo realizovalo iz tog programa IPA 2011 dok druge sredine u BIH nisu stigle ni da vrše proceduru javnih nabavki. Toliko što se tiče Jasmine, uvažene zastupnice. Imamo sljedeće pitanje vezano za, nekoliko pitanja dopredsjedavajuće Danijele Kristić. Pitali ste prvo pitanje tužbe komparacija 2016 -2017 za građane. Ja ću reći da preduzeće RAD obaveza zakonska je da na kraju godine svi oni koji nisu izmirili plaćanje svojih obaveza da preduzeće RAD to mora tužiti kako bi zaštitili državni kapital. Mi to radimo to je naša zakonska obaveza i te predmete predajemo na sudu. Vi ste tačno spomenuli ove cifre kada su u pitanju ove tužbe za građane. Pomenuli ste i za privrede da je bilo u 16 2526 tužbi, odnosno 55 u 2017. i pitate zašto je toliki nesrazmjer. Dakle privreda se tuži, rok zastare je tri godine i mi u suštini pokušavamo da ne vodimo potrebne sporove na sudovima sa tim privrednim subjektima da ih ubijedimo da moraju platiti svoju obavezu kako se ne bi tužili. U trenutku kada vidimo da to već sa nekim privrednim subjektima dolazi u tri godine, bliži se da bi probili taj rok mi onda vršimo tužbu tih privrednih subjekata. Dakle imali smo u 2017 samo 55 tih jer je ta dinamika različita zavisi kako koji subjekat plaća. E u toj godini smo imali 55. a već u 2018 godini smo tužili privrednih subjekata 2014, tako da kada zbrojite ovo to je ustvari više nego te 2016 godine. Pitali ste vezano za postupke o javnim nabavkama pa ste spomenuli otvorene postupke i pitali ste za njihove iznose. Imali smo 78 otvorenih postupaka. Iznos za te postupke ali uključujući i okvirne sporazume koje vi možete raditi okvirni sporazum za tri godine za neke da kažemo bitne stvari da bi firma funkcionisala i radite te velike nabavke okvirni sporazum na tri godine kao što je nafta jer vam se može desiti da dođe do prigovora u postupku i onda vi jednostavno ostanete bez osnovnog energenta ne možete da radite. Mi smo te značajnije strateške sirovine za preduzeća da bi mogli raditi radili na okvirne sporazume pa onda u okviru tih 78 otvorenih postupaka u toj godini imamo da je iznos 8.140.262 KM. A spomenuli ste 439 direktnih sporazuma. Mi imamo da je 594 direktna sporazuma i radi se o iznosu 257.932 KM. Radi se o onim nabavkama gdje vi jednostavno prilikom nabavke rezervnih dijelova. Mi moramo raspisati

26

neki natječaj ali ne možemo predvidjeti kada na jednom vozilu imamo nekih 20.000 nekih pozicija šarafa, sklopki. To ne može niko predvidjeti. I onda uglavnom radimo po nekoj statistici kada se vrše opravke vozila vidimo šta je to najčešće ii onda to raspišemo, što možemo pretpostaviti da će se eventualno najčešće kvariti a onda imamo nekih u toku godine kvarova na vozilima gdje jednostavno nismo mogli pretpostaviti da će tamo neki rezervni dio zaista se pokvariti i njega nismo imali u ovom otvorenom postupku i onda da bi urgentno popravili to vozilo jedini zakonski postupak je upravo ovaj direktni postupak. Mi zaista pokušavamo i evo iz tog razloga kažemo da poštujemo sve zakone o javnim nabavkama i drugim i objavljivanjima putem Registra javnih nabavki i ono kako je to naložila Agencija za javne nabavke. Ovdje ste pitali za dva iznosa u 16 je bilo 307 KM i u 17 ili obratno, 2369. jedna iznos se, ustvari obadva se iznosa odnose na materijalna prava radnika po kolektivnom ugovoru. Konkretno, veći iznos se odnosi na čovjeka koji je operisan od teške bolesti, podnio je zahtjev po kolektivnom ugovoru stoji da ima materijalno pravo na tri prosječne plaće F BIH. A ovaj drugi ste odnosi na neka materijalna prava radnika trebao bih knjigovodstvenu karticu da bih vam to rekao. Moguće je. Pitali ste za gospodina Hajrudina Omerbegovića. To je jedna situacija u kojoj se preduzeće RAD našlo vrlo nezgodno sa aspekta našeg svakodnevnog poslovanja. Gospodin Hajrudin Omerbegović u trenutku hapšenja odnosno privođenja se zatekao na poziciji predsjednika NO. Odmah po tom događanju mi smo obavijestili predsjednika Skupštine, resorno Ministarstvo i izvršili konsultaciju kako da taj organ upravljanja radi. Također smo uputili dopis tužilaštvu jer smo čuli iz medija da ima mjere zabrane i odmah smo reagovali da vidimo kako da nastavimo raditi u skladu sa zakonom. Tražili smo od postupajućeg tužioca da nam ako ništa pročita, jer mi nismo kao firma dobili te mjere zabrane niti znamo na šta se odnose. Iscrpili smo svu pisanu dokumentaciju i ono što je bio zaključak na osnovu svih konsultacija i Ministarstva pravde itd Skupština preduzeća je donijela zaključak, dokle god je mjera zabrane za pomenutog gospodina on neće učestvovati u radi NO i nije učestvovao. Po Zakonu NO može raditi sa dva člana što je zakonito. Odluke su validne ukoliko imaju većinu od 2 glasa. A opet ću reći da smo u svom tom periodu kada gospodin nije radio po toj mjeri zabrane, niti je primao naravno naknadu, mi smo pokušavali doći do informacije od nadležnih institucija evo može li se na neki način čovjeku dati otkaz. Međutim rekli su dokle god se ne utvrdi da mu se ne može, bilo bi protuzakonito davanje otkaza. I šta se desilo, tamo negdje a imam taj izvještaj samo ako ga mogu naći, mjere zabrane su ukinute za pomenutog gospodina dana 05.12.2017 godine Kantonalni sud u Sarajevu dostavio KJKP RAD. Sada nam je ovaj put dostavio rješenje o ukidanje mjere zabrane kojim se ukidaju mjere zabrane za gospodina Omerbegović Hajrudina i nakon ukidanja tih mjera zabrane gospodin je mogao nastaviti raditi. I on je od toga dana ponovo uključen u rad NO. I to je sva situacija oko toga i legalno nastavio raditi jer su mu ukinute mjere zabrane. Imali ste pitanje oko gospođe Jasmine Gačanović. Dakle, gospođa je otišla u penziju, to se događa kada smo imali situaciju, tražili smo odmah od Ministarstva, htjeli smo raspisati konkurs za popunjavanje tog radnog mjesta. U to vrijeme je još iz ranijeg perioda važi moratorij na zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Obratili smo se Ministarstvu da raspišemo međutim rečeno nam je da se ne može zapošljavati na neodređeno vrijeme. Ekonomisti koji su trenutno u preduzeću niko od njih nije htio da preuzme tu poziciju u preduzeću jer nosi veliku odgovornost i traži veliko znanje, jer je preduzeće veoma zahtjevno i komplikovano kada je u pitanju vođenje finansija od poreza, doprinosa, stalno su tu porezne i finansijske kontrole PDV, i ja ću vam reći sve kontrole koje su kod nas dolazile po tom pitanju su zaista napisale i PDV inspekcija iz Banja Luke i Porezna uprava da su napisali u zapisnicima da su izuzetno zadovoljni finansijskim i knjigovodstvenim stanjem preduzeća. Mi smo dakle bili u situaciji htjeli smo da raspišemo i da to popunimo. U također tom nekom periodu smo imali da su nam izvršni direktori finansijsko pravnog sektora otišli u penziju. Direktor izvršni za održavanje saobraćajnica i održavanje mehanizacije. Dakle imate jednu situaciju gdje morate funkcionisati, obratite se na organe koji su vam po hijerarhiji rukovođenja nadležni, oni kažu ne možete to raspisati, kada smo razgovarali sa nekim ljudima da li bi prihvatili na određeno vrijeme da rade tu poziciju niko se od tih ljudi koji moraju imati

27

određena stručna znanja da imaju položene certifikate ovlaštenog revizora i iskustvo u tom poslu niko se nije želio prihvatiti. Mi smo se konsultovali također još sa nekim ljudima iz finansijske struke šta da uradimo, oni su rekli da možemo to na neki način premostiti dok se trajno ne riješi putem nekog ugovora o djelu ili privremenim povremenim poslovima. Predsjedavajući: dobili smo odgovor direktore na to pitanje. Hvala. Direktor KJKP RAD Selim Babić. Evo ja ako sam šta propustio zaista pokušao sam. Predsjedavajući: ne vjerujem da će neko intervenisati. Hvala. Kolegica Bešlija nije dobila odgovor. Direktor KJKP RAD Selim Babić. Izvinite, zato pitam, možete li me samo podsjetiti šta je bilo vaše pitanje. Izvinjavam se. Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija: hvala. Bilo je pitanje da li je realizacija projekta uvođenja odvojenog prikupljanja otpada u individualnim stambenim objektima na području Kantona Sarajevo ostvario kao cilj? Koliko je doprinio unapređenju sistema odlaganja otpada i navika građana? I da li zaista smatrate da pet kompostera koji su u okviru ovog projekta dodijeljena fizičkim licima koja planiraju kompostirati svoj organski otpad kako ste naveli u izvještaju u 2017 godini, zaista su dostatna za neke realne efekte? Da li možete ocijeniti kao uspješnu medijsku edukativnu kampanju po ovom osnovu? Nije uopšte u izvještaju navedeno, ovo je samo jedan primjer projekata, ja sam uzela samo kao primjer, pa ako možete mi odgovoriti. Direktor KJKP RAD Selim Babić: dakle ja sam rekao a i u par izlaganja sam naglasio da je to ustvari put kojim treba ići. Individualna domaćinstva treba im obezbijediti kante za odvojeno sakupljanje otpada. Na osnovu ova tri projekta, nije to samo projekat iz 2017 godine, mi imamo izuzetno pozitivna iskustva i volju građana zaista da imaju mogućnost da imaju svoje kante da mogu odvojeno odlagati otpad i to je ustvari taj bit upravljanja otpadom. Dakle reciklaža primarna na mjestu nastanka i tu su ti pravi efekti. Ali dakle da bi ih mi postigli svi kao Kanton Sarajevo moramo uložiti značajna sredstva u obezbjeđenje te infrastrukture. Naravno ovo sve prati kontinuirana edukacija građana koja zaista ima efekta i to pogotovo u školama osnovnim i srednjim gdje zaista djeca to žele raditi. A ovi komposteri, šta se ustvari desilo. Putem kada smo raspisivali tendere, ostalo je nešta malo novca i pitali smo resorno Ministarstvo evo gdje želite da uložimo te novce, oni su rekli pa nabavite nekoliko kompostera čisto kao početnu inicijativu u tom segmentu za kompostiranje otpada oni građani koji imaju svoje vrtove i bašte. Eto to je to. Ako sam šta propustio izvinjavam se. Predsjedavajući: zahvaljujem. Naredni direktor ili predsjednik Skupštine Pokop ili neko iz uprave. Za vas nije bilo puno pitanja. Direktor Babić skoro sat vremena je odgovarao. Ne sjećam se da je na budžetu ili na Zakonu neko ovoliko odgovarao na pitanja. Stvarno istina, molim vas, skoncentrišite se. Predstavnik Skupštine KJKP Pokop: zahvaljujem predsjedavajući. Potrudit ću se da budem što kraći. Ja ću da odgovorim ispred Skupštine preduzeća na pitanje koja je postavila uvažena zastupnica Bišćević-Tokić. Na pitanja koja su postavili uvaženi zastupnici Handžić, Stojanović i predsjedavajući Konaković, pitanja će

28

odgovorit gospodin Asmir Hodžić koji je ovdje ispred uprave preduzeća. Dakle, i ta pitanja na koja će nam odgovoriti predsjednik uprave mi ćemo na Skupštini preduzeća da redovno razmatramo i da uputimo ta ista pitanja nadležnim organima uprave i NO i također pozivam inače zastupnike da se ne bi dovodili u poziciju da samo jednom godišnje dobijate odgovore na neka pitanja da se redovno može obratiti Skupštini preduzeća koja je tu ispred osnivača Skupštine Kantona Sarajevo da vrši svoj mandat. Što se tiče pitanja koje je postavila uvažena zastupnica Bišćević-Tokić, konkursnom procedurom za izbor NO koja je raspisana 30.08.2016 godine formirana je konkursna komisija koja je dakle ustanovila odgovarajuću rang listu kandidata za izbor članova NO. Na moju inicijativu i prijedlog Skupština preduzeća je usvojila zaključak da se članovi NO, njih troje, izabere isključivo prema rang list najbolje rangiranih kandidata bez obzira što vi znate da postoji diskreciono pravo da se i ne mora to tako raditi. Konkursna komisija je uvidom u dokumentaciju koja joj je prezentirana ustanovila da članovi NO nisu u sukobu interesa. Tačno je da je tekstom konkursa, što je propisano i zakonom predviđeno da izabrani član NO ne smije biti izabrani zvaničnik, savjetnik ili nosilac izvršnih funkcija u smislu Zakona o sukobu interesa Parlamenta FBIH. Al Skupština preduzeća nije meritorna da odlučuje da li je neko u sukobu interesa nego taj kandidat koji se prijavljuje na konkurs on na ovjerenoj izjavi od strane nadležnog općinskog organa navodi da li je ili nije izabrani zvaničnik, savjetnik ili nosilac izvršnih funkcija. Ali dakle bez obzira što to nije u nadležnosti Skupštine preduzeća, Skupština preduzeća će u jednoj od narednih sjednica da u koordinaciji sa nadležnim službama preduzeća vidi da se obrati nadležnim institucijama koje su zadužene za ustanovljavanje da li je neko u sukobu interesa ili ne i da se obrati dotičnome gospodinu da nam dostavi ovjerenu izjavu i na osnovu toga što budemo dobili mi ćemo da postupimo u skladu sa zakonom. Nadam se da ste zadovoljni s mojim odgovorom. A sada ću pozvati gospodina Asmira Hodžića, koji će ispred Uprave da odgovori na pitanje. Predsjedavajući: hvala vam. Ima li komentara, nema, nezadovoljstva, nema, nema. Hajmo. Uprava, izvolite. Predstavnik Uprave KJKP Pokop Asmir Hodžić: srdačan pozdrav, bilo su četiri pitanja, to je kada je u pitanju održavanja groblja Stadion, Jevrejsko groblje. Zaposlenici 7 novih primljeni i vozila putnička koja su u KJKP Sarajevo. Što se tiče održavanja prilaznog puta, Sveti Josip graniči sa grobljem Stadion, tu je još od 99 godine datira sudski spor zato što je taj put neriješeno imovinsko pravni odnosi. Mi smo nekoliko puta pokušavali da taj problem riješimo i čekamo odluku nadležnog suda ja mislim da će ona biti u korist Pokopa donešena. I samim tim mi smo sredstva za tu namjenu predvidjeli da se taj put asfaltira pogotovo što imamo problem tamo kada su protokolarne aktivnosti jer se nema gdje položiti vijenac i cvijeće. Ja bih ovom prilikom iskoristio i zamolio ovu Skupštinu, određene službe jer inače što se tiče grobalja Koševske doline tamo imamo dva ključna neriješena problema a to je nelegalizacija. Predsjedavajući: molim vas odgovorite na pitanja komunicirajte sa skupštinom, Ministarstvom redovnim putem. Predstavnik Uprave KJKP Pokop Asmir Hodžić: znači u toku je rješavanje pristupnog puta kada je u pitanju Koševska dolina. Jevrejsko groblje, mi imamo dva održavanja tog groblja, jer Pokop gdje je sjedište uprave ima 50 godina potpisan ugovor i između ostalog je u pitanju kompenzacija za održavanje groblja. Kada je u pitanju investiciono održavanje tu je u pitanju tekuća sredstva Kantona Sarajevo tačnije nadležnog Ministarstva, i tu imamo problem sa podzidom koji bi trebao da riješi nadležni Zavod za kulturno historijske spomenike i moram da kažem da bi se opet trebala Vlada Kantona Sarajevo da uključi jer je drugo u Europi groblje Jevrejsko tako da ne može ni sam Pokop neke stvari da

29

riješi. Kada je u pitanju broj zaposlenih mi smo primili činjenica sedam ljudi zaposleno, moram da kažem da nisu u administraciji, da rade na održavanju, pogotovo proširili smo službu koja je do sada u Pokopu nije bila, a to je održavanje zelenih površina i radi se o stručnom kadru a samim tim nismo zaposlili a trebali smo zaposliti jer smo dobili 100.000 kvadratnih novih površina grobljanskih na groblju Vlakovo. Što se tiče vozila imamo dva putnička vozila s tim moram da napomenem da se ne koristi samo za potrebe uprave već i koriste za tehničke poslove koje obavlja Pokop Sarajevo. Eto ako imate nekih dodatnih pitanja. Predsjedavajući: kolege ništa, hvala vam. Idemo dalje. Direktor Terović Tržnice pijace. Direktor KJKP Tržnice – pijace: Zahvaljujem predsjedavajući. Prije svega želim da se zahvalim svim zastupnicima koji su postavili pitanja vezano za preduzeće Tržnice pijace Sarajevo i ja ću evo pokušati da dam na njih i kvalitetne odgovore. Prvo pitanje je bilo uvaženog zastupnika Čampare da se pojasni rastrošnost i koja je vrsta te rastrošnosti bila u preduzeću obzirom da sam ja to tokom svog izlaganja i spomenuo. Evo ja kao čovjek inače ne volim govoriti nešto što sam zatekao o drugim ljudima, ali evo obzirom da je takvo pitanje ja zaista nerado ali evo iščitati ću ono što je u tom dijelu rastrošnosti na koji se odnosio u ovom preduzeću. Ja se nadam da neće, obzirom da su odgovori na ovakvo pitanje dosta onako malo i za ne povjerovati da neće biti smijeha, pa vas molim da s pažnjom to saslušate. Ja odgovaram na pitanje. Bilo je zastupničko pitanje ja vas kolega Mariću molim da me saslušate. U preduzeću Tržnice Sarajevo ranije uprave prije dolaska ove uprave imale su u svom posjedovanju biznis karticu preduzeća koja se uredno punila i odluka o biznis kartici tog preduzeća je glasila na sljedeći način:da nikada na tom računu te biznis kartice ne smiju biti sredstva ispod 10.000 KM koje koriste za privatne troškove odnosno za troškove bi trebalo biti preduzeća, za troškove direktora u cilju korištenja službene reprezentacije. Evo ja ću odgovoriti kako je u Tržnicama odnosno pitanje je bilo da li su upoznati istražni organi o tom rastrošništvu evo ja kod sebe imam izvještaj odlukom Skupštine Kantona je donesena odluka o ulasku Finansijske policije u sva javna preduzeća pa tako i Tržnice pijace Sarajevo 2015 godine septembar ili oktobar mjesec. I na osnovu toga zatečeno je sljedeće stanje: biznis karticom preduzeća za 2013, 14, 15 godinu do polovine 15 godine korištena je za kupovinu sljedećeg: čarape, cipele, muške košulje, namirnice za kuću, parfemi u više hiljada maraka korišten, obično pred praznike itd. Igračke za djecu, sanke za djecu, pa po nekoliko puta ovo o čemu govorim i to je sve dokumentovano nalazom Finansijske policije evo ja to imam ovdje u jednoj tabeli prikazano i ograde za dječije igraonice, trenerke, majice, namirnice za kuću ponovo, kreme i ulje u Kotoru za plaže itd. I ono što mi je bilo posebno interesantno jeste da, pa mi je sinula jednom ideja jer sam razmišljao da mi imamo u svom vlasništvu bazen, pa da možemo pozvati zaposlenike da bi izbjegli ovaj rafting o kojem govorite da idemo da se kupamo na taj bazen, obzirom da smo imali 360 KM potrošeno za nabavku hlora za bazen. Pa sam pitao jel imamo negdje bazen jel možemo otići na neku lokaciju, htio sam donirati zaposlenicima da kupimo kupaće da idemo zajedno da uživamo u tom bazenu koji bi trebao biti u vlasništvu preduzeća Tržnice pijace Sarajevo. Toliko o ovim nekim troškovima koji su zaista i nalazom Finansijske policije nemaju nikakve veze a odnose se na poslovanje preduzeća Tržnice pijace Sarajevo. Imate za jedan dan troškove da se u Bingu Hadžići namirite za kuću za 360 KM, pa isti taj dan svratite u Intereks u Mostar pa potrošite još 300 KM za namirnice za kuću itd. I naravno to nije optrećivalo troškove reprezentacije nego je išlo, odnosno to je trebalo da opterećuje dodatna primanja direktora i u skladu sa zakonom o porezu na dohodak to je trebalo da bude dodatno oporezovano, da se vode kao dodatna primanja direktora i da se na taj dio koji se odnosi na dodatna primanja direktora lična primanja obračuna ukupni porezi i doprinosi u skladu sa zakonom što je konstatovala i finansijska policija. Također uredbom Vlade Kantona je propisano

30

da direktor ima prosječne tri plate FBIH, zatečeno je primanje plate direktora pored tri prosječne plate FBIH isplata stimulacije 30% koja je kasnije odlukama, nalazom Finansijske policije utvrđeno da je rađena nezakonito obzirom da za njih nije bilo odluka organa i preduzeća i prethodne saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo. A onda je korišten i jedna član iz kolektivnog ugovora komunalne privrede kaže da se zaposleniku može u slučaju povećanih poslova isplatiti i do 20% stimulacije što je direktor svaki mjesec primjenjivao na svoju platu iako se na njega ne bi trebale odnositi odredbe kolektivnog ugovora nego isključivo na zaposlenike preduzeća. Isplata regresa je vršena na način suprotno Zakonu i 70% plate FBIH,nego je vršena na način da je regres zaposlenicima isplaćivan tako što se uzimao prosjek 70% plate uposlenika preduzeća. Pa onda imate situaciju ako vam direktor ima platu 4000 KM da dobijete 3000 KM regres a da jedna higijeničarka dobije 500 KM. Onda imate regres od 500 do 4000 KM. Pa rukovodioci službi po 2000 itd. Naravno da je to prekinuto i da se danas regres u ovom preduzeću isplaćuje u skladu sa propisanom zakonom u FBIH ili 50% plate FBIH ili 50% prosječne plate preduzeća. Također novci su trošeni vrlo često na susptektna putovanja i poprilično nedefinisane lokacije, bez ikakvih veza i poslovnih odnosa sa preduzećem kroz ta službena putovanja što je finansijska policija i konstatovala da putni nalozi za ta putovanja nisu obrađeni u skladu sa propisima koji definišu tu oblast i da je prilikom trošenja tih sredstava i tih službenih putovanja pored dnevnica koje su se naplaćivali za lica koja idu na službena putovanja istovremeno isplaćivani i troškovi reprezentacije na tim službenim putovanjima iako su se za to uredno dobijale dnevnice pa čak je obračunat i TO za one dane kada se nalaze na službenim putovanjima. Imamo mi tu ugovore i sa hemijskim čistionama o čišćenju odijela, pa često i ženske garderobe u visinama od nekih 2000 KM koje nisu predmet ove biznis kartice o kojoj ja govorim. Također smo imali i direktne sporazume sa dobavljačima mesa pa zamislite da Tržnice za godinu dana potroše 6000 KM sirovog mesa. E sada ja ne znam gdje su Tržnice mogle potrošiti to toliko meso. Zatim, pretežno pred praznike u raznim prodavnicama koje su trebale da dostavljaju sokove i prehrambene artikle koji se odnose na kabinet direktora kompletiranje nekih bajramskih i novogodišnjih poklona, po 20 ili 30 setova itd, što je uredno se vjerovatno bajramovalo po svojim porodicama itd. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da u ovom preduzeću ste dobivali fakture koje se odnose na usluge održavanja naših poslovnih jedinica materijala koji se tamo ugrađuju. Pa onda osim službe održavanja, iz ovoga izdvajam službu održavanja koja je zaista jedna od jačih službi u našem preduzeću, imate fakturu, pa recimo ako ste ugrađivali negdje određene materijale, onda imate samo fakturu. Vi nemate ništa više. I takve fakture se plaćaju hiljadama maraka. Nit adekvatnog porijekla, gdje je taj materijal koji je kupljen ugrađen, da li ima nalog direktora da se to ugradi, da li ima odobrenje direktora za tu gradnju itd. Što dovodi u sumnju da li su ti materijali ugrađivani uopšte na poslovnim jedinicama preduzeća. Danas u preduzeću Tržnice pijace uz jednu fakturu ima sva propratna dokumentacija. Ja govorim o periodu kada sma ja preuzeo dužnost. Od odobrenja direktora za nabavku određenog materijala, dolaska tog materijala u centralno skladište, zaduživanja poslovne jedinice gdje treba da se ugradi taj materijal, ugradnje i vođenja građevinske knjige, građevinskih dnevnika, gdje se taj materijal ugrađuje, potpisa upravnika PJ da je to tamo ugrađeno, poslovođe održavanja i šefa službe održavanja da je zaista svaki šaraf gdje je i namijenjen i ugrađen. Tako da se vrlo lako može i taj dio provjeriti. Reprezentacije direktora su se kretale u prosjeku od 25 do 30.000 KM. Ja sam odmah na početku iz plana nabavki odnosno plana poslovanja tražio rebalans plana poslovanja gdje smo smanjili reprezentaciju u planu poslovanju nekih desetak hiljada maraka a realizacija, odnosno izvršenje te reprezentacije na kraju godine nije bila ni 3000 KM tako da kada bi gledali podatke iz prethodnih godina vidjet ćete da se taj dio sa 25.000 smanjuje na 3000 također i službena putovanja koja su bila nekih 30000 KM smanjuju se na dvije ili tri hiljade KM. Ja sam kao direktori evo već tri godine i malo više otišao na dva ili tri službena putovanja. Znači jedno službeno putovanje godišnje i obično je to Dani hrvatskih tržnica u Zagrebu. Dva puta sam išao na to službeno putovanje i jedno korparativno upravljanje koje je bilo u Dubrovniku koje radi agencija Revikon. Sljedeće pitanje je bilo uvaženog zastupnika Suljevića. Pitanje se odnosilo

31

ustupci koji su napravljeni zakupcima. Napravljen je niz ustupaka zakupcima od dolaska ove uprave. Prije svega uveden je jedan pravedan odnos prema svim zakupcima kada je u pitanju dodjela zakupljenih prostora koje oni koriste bez ikakvih štela, veza itd. A bilo je raznih priča kada sam ja došao. Da bi neko dobio nešto na pijaci morao je nekome dati neku novac. Pa su ti upravnici smijenjeni odlukom direktora preduzeća, proveden disciplinski postupaka gdje smo utvrdili da su ljudi na nezakonit način upravljali ovim poslovnim jedinicama. Izvinjavam se preskočio sam još jedna odgovor na pitanje uvaženog zastupnika Čampare da li je predato nadležnim organima? Da . Finansijska policija je kompletan zapisnik predala tužilaštvu Kantona Sarajevo i prema informacijama s kojima mi raspolažemo Tužilaštvo Kantona Sarajevo vodi istragu po slučaju trošenja novca u gradskim tržnicama. Zakupcima se konstantno izlazi u susret. Ono što je moguće i što je u domenu našeg poslovanja posebno kada je u pitanju ovaj investicioni dio gdje pokušavamo da popravimo svakodnevno uslove u kojima oni rade. Vi svi znate i svi smo svjedoci, dolazimo svi na pijace da oni nisu baš u najboljem stanju, da to može puno bolje, međutim preduzeće iz svog trenutnog poslovanja ne može samo podnijeti da izgradi moderne tržne centre, velike tržne centre. Imamo neriješene probleme kada je u pitanju imovina preduzeća, imovinsko pravni odnosi, gdje većina naših pijaca su date lokacije nama na upravljanje ili pod zakup tako da ne možemo praviti veća ulaganja u nešto što nije konkretno naše. Grijanje na pijaci Grbavica mi imamo izdat kompletan prostor koji se odnosi u prizemni dio trgovačkom preduzeću dok je gornji dio galerija izdata zakupcima, više zakupaca koji se bave ovom pijačnom djelatnosti. I ono što sam ja kao direktor preduzeća pokrenuo prve godine kada sam došao jeste da one rešetke koje su više podsjećale na zatvorske rešetke zamijenimo, ugradimo moderne aluminijske portale i na taj način pokušamo zagrijati te prostore. Međutim, ovo što sam maloprije rekao, sama imovina tržnica je u dosta lošem stanju i taj sam sistem grijanja nije u nekom stanju i svakako je u perspektivi da će se i taj sistem grijanja morati malo pojačati. On se povremeno uključuje. Međutim njegovi troškovi su ogromni i apsolutno nije racionalan kada je u pitanju ovaj dio. A evo reći ću da gradska Tržnica, objekat koji je naš najstariji objekat. Objekta koji je pod zaštitom nacionalnih spomenika, nema nikakvo grijanje unutra. Pa sam ja kao direktor odlučio dok ne riješimo evo obezbijedili smo sredstva iz vlastitog poslovanja da uvedemo grijanje, evo dva puta nam se obara tender kada je u pitanje uvođenje grijanja u Gradsku tržnicu odlučio da tim zakupcima napravimo neke plinske grijalice barem da imaju neku alternativu dok s ene riješi neko kvalitetnije rješenje kad aje u pitanju zagrijavanje Gradske tržnice. A da ne kažem da taj objekat do sada nije imao apsolutno radi se o objektu koji je proglašen nacionalnim spomenikom, nije imao ugrađen sistem vatrodojave i mi smo prošle godine investirali 50.000 Km u uvođenje sistema vatrodojave kako bi zaštitili taj objekat koji se nalazi, koji je proglašen nacionalnim spomenikom a posebno je ovaj dio koji se odnosi na vanjsko uređenje objekta. Svi danas kada prođete pored Tržnice vidite da ona ima jedno potpuno, sasvim novi izgled u odnosu na period prije dvije godine i da je urađena iluminacija i da je u noćnim satima lijepo osvijetljena i da zaista predstavlja jednu atrakciju turistima koji prolaze ispred Gradske tržnice i vjerujte mi , ovo vam je živa istina da turisti koji dođu ispred Gradske tržnice ne mogu da povjeruju da se unutra nalazi tržnica svi misle da se radi o nekom pozorištu ili tako nešto kada pogledate onako vanjski oblik. I ona zaista danas izgleda fascinantno i nema dana da pred njom, i čak je ušla u program TZ obavezan obilazak turista prilikom posjete gradu Sarajevu. Zašto su nam najviše plate. Pa ja mislim da trebamo biti ponosni što radnici u jednom preduzeću imaju dobre plate da mogu biti zadovoljni, da zadovoljni dolaze na svoj posao i što se kaže da s pjesmom rade svoj posao. Nisu to najveće plate. To su plate koje je ovaj direktor zatekao i imao je zaista namjeru da malo koriguje te plate na način koliko mu je to dozvoljeno zakonom i kolektivnim ugovorom. Međutim predsjedavajućem Konakoviću bi trebalo biti poznato d aje on upravo kao premijer potpisao sporazum sa sindikatom komunalne privrede, odnosno Vlada Kantona Sarajevo je potpisala sporazum sa sindikatom komunalne privrede u kojem je jasno definisala da plate radnika u komunalnoj privredi ne mogu biti smanjenje. Ne mogu biti smanjenje. Ja ne znam sjećate li se vi predsjedavajući tog vašeg sporazuma i čak je

32

definisala jedan član gdje kaže kada smo smanjili TO 2% u odnosu na prosječnu platu FBIH, pa je sada 1% u odnosu na novi Zakon o radu, da se razlika TO koja ostaje poslodavcima prerasporedi kroz bruto platu zaposlenika. I mi u potpunosti poštujemo kolektivni ugovor i plate zaposlenika su u skladu sa Kolektivnim ugovorom i u skladu sa ovim sporazumom koji ima Vlada Kantona Sarajevo sa sindikatom komunalne privrede. Ja zaista sam ponosan da radnici Tržnica imaju ovako dobre plate. Mislim da to treba da bude želja svih nas da i u svim drugim preduzećima, i da bog da mi u ovom Kantonu imali svi Njemačke plate, što kažu jer je to jako dobra stvar. Koliko je pomogao moj brat u poslovanju pijace Ciglane. Konkretno Ismir Terović. Ja moram reći da je moj brat radio u Tržnicama prije mog dolaska, dvije godine prije mog dolaska moj brat je zaposlen u Tržnice i radio je na poslovima inkasanta. I ocjenom ranijih direktora ocijenjen je kao jedan od najuspješnijih inkasanata u tom preduzeću i konkretno na toj PJ Ciglane i Vogošća imali smo situaciju da nam je upravnik PJ naglo se razbolio, poslije toga je preselio na bolji svijet i trebali smo da odredimo upravnika te PJ. ja sam bio protiv toga da to bude moj brat iz razloga upravo da ne bih imao ovakva pitanja koja vi mene danas pitate. Ali moram vam reći da ja odluke ne donosim sam, odluke donosim u konsulatacijama sa svojim prvim saradnicima i da sam na njihov prijedlog to uradio jer su mi rekli d aje on jedini koji može u tom trenutku sigurno pomoći nakon smrti ranijeg upravnika. I moram reći da je sam mene iznenadio i da sam ponosan na ono što je on uradio na te dvije PJ. možda je njegova najveća mana što je moj brat. Vjerovatno da nije moj brat svi drugi direktori pa evo i ja sam bi ga unaprijedio za prvog svog saradnika obzirom da bi sada kada bih ocjenjivao zaposlenike on bio sigurno top pet zaposlenika koji su doprinijeli ovakvom poslovanju preduzeća a ja vam mogu navesti egzaktne podatke koji se odnose na tu PJ. kratko ću vam, samo da nađem papir izvinite. Prihod na toj PJ je povećan za godinu dana za 70.000 odnosno povećan za nekih 10.000 KM a potraživanja od zakupaca na toj PJ su bila veća od 70.000 i one kvadrate kojima sam maloprije pričao, na toj PJ je upravo zahvaljujući njemu i komisiji koju sam ja formirao pronađeno 650 kvadrata više da korisnici koriste nego što plaćaju Tržnicama pijacama Sarajevo i prave štetu ovom preduzeću. Sljedeće pitanje je bilo gospodina Marića. Ja prije svega želim da se zahvalim zastupniku Mariću na ovom postavljenu pitanju za rafting da konačno više jednom i u javnosti razbijemo tu famu oko famoznog raftinga na koji su išli uposlenici Tržnica pijaca Sarajevo. Ne radi se tu o klasičnom raftingu. Rafting je jedna od aktivnosti koja je bila uz team building koji je rađen sa direktorom preduzeća, dobro može možda iz naslova zvučati atraktivno, ali gdje je prezentiran plan poslovanja preduzeća, rezultati, i naši uspjesi koje smo napravili do tada. I poslije toga je napravljeno jedno druženje. To je urađeno na zahtjev sindikata, o tome postoje dokazi i u preduzeću. Moram vam reći da u komunalnoj privredi a vi to kao zastupnik vjerovatno znate postoji jedna aktivnost koja se zove komunalijada. I gdje učestvuje većina radnika iz komunalnih preduzeća na tim sportskim igrama. U Tržnicama je bio slučaj da prethodne uprave za odlazak radnika na komunalijadu uplate donaciju sindikatu 5000 KM da bi mogao otići. Znači ne finansira to sindikat iz svojih nego da bi mogao otići na to. Svi koji poznajemo Zakon o javnim preduzećima jasno nam je da je donacija strogo zabranjena aktivnost JP. I strogo zabranjena i krivično kažnjiva aktivnost JP. E ja sam to ukinuo i nisam više davao sindikatu tih 5000 KM za njihov odlazak. E onda su se oni pojavili sa jednom idejom obzirom na sav ovaj rezultat poslovanja i ja zaista dugujem veliku zahvalnost svim tim zaposlenicima koji rade u preduzeću Tržnice pijace Sarajevo jer taj rezultat nije napravio direktor sam. Ovaj rezultat su napravili ovi ljudi zajedno sa direktorom koji rade u ovom preduzeću. Svih 85 radnika koji su tamo. I za rafting je provedeno urađeno javna nabavka, sklopljen ugovor u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Mi to nismo niti krili i transparentno smo to objavili na našoj web stranici, objavili na stranici portalu Vlade Kantona Sarajevo koji se odnosi na prijavu javnih nabavku i na stranici Agencije za javne nabavke sklopljen je ugovor i radnici su imali jedan dan team buildinga gdje su na neki način uživali između ostalog i u tom raftingu i kažete i trošimo pare građana Kantona Sarajevo. Pa i radnici Tržnica pijaca su građani ovog Kantona nisu oni došli ni iz Španije, niti su Španci niti su neki Nijemci nego su građani ovog Kantona Sarajevo. I naravno

33

da na neki način zaslužuju da nakon ovakvih rezultata da imaju i jednu takvu nagradu za svoj rad. I ono što je bitno što želim napomenuti da nisu radnici opteretili preduzeće tim raftingom. Nego je taj rafting iskorišten iz sredstava koje je direktor uštedio na svojoj reprezentaciji i odlučio da te uštede na svojoj reprezentaciji prerasporedi na troškove ostale nematerijalne troškove i podijeli ih sa radnicima i da nagradi radnike za svoj rad. I kada bih sada gledao iz ugla ovih radnika koji rade na pijacama svašta su se oni nagledali u ovom preduzeću, nagledali su se i kada direktori privatno vode i prave svoja sijela, i kada dižu kredite za kupovinu porodičnih vozila i troše sve ovo što sam govorio. I ja mislim da je ovolikim Predsjedavajući. Molim i vas direktore nemojte šta su objašnjavanja su vam preširoka. Vi odgovorite na pitanja. Dva sata odgovarate. Ja mislim da vam ovo kod zastupnika izaziva negativne reakcije, ne vjerujem dobija neke simpatije dužinom odgovara. Izvinjavam se al moram vas upozoriti. Direktor KJKP Tržnice Pijace Jasmin Terović: dobro izvinjavam se bit ćemo kraći. Pitanje se odnosilo na smanjenje troškova zašto ne smanjimo ( nerazumljivo) od gospodina Marića zašto ne smanjimo naše troškove a smanjimo zakupe. Mi smo upravo usvajanjem novog cjenovnika donijeli niz smanjenja troškova svim zakupcima, posebno stupanjem na snagu ovog novog Zakona o unutrašnjoj trgovini gdje su oni bili obavezni da se registriraju itd. Mislim da smo u tom dijelu dosta uradili. Zastupnik Vreto je postavio pitanje koje službeno vozilo direktor koristi. Direktor Tržnica pijaca je zatekao dva službena vozila koja su se koristili pri kabinetu direktora, Audi A4 čini mi se koji je na raspolaganju kabinetu direktora i vozilo koje je kupljeno 2014, ja sam došao 2015 Citroen C8 koji se više odnosi na transportno putničko vozilo sa 8 mjesta. I moram reći da sam prvi dan kada sam došao ukinuo mjesto vozača direktora i prerasporedio ga na poslove inkasanta kako bih racionalizirao troškove koji se odnose pri kabinetu direktora a pojačao radnu snagu na ovim drugim PJ gdje je bilo neophodno. Vozilo koje koristimo je Citroen C8 kupljen od strane ranijeg direktora sa 7 registrovanih mjesta. I zaboravio sam reći kada već spominjem vozilo, to vozilo ja kada sma ga preuzeo prilikom primopredaje između mene i ranijeg direktora ljudi su izašli na prozore da vide kako to vozilo izgleda obzirom da ga dvije godine nisu nikada vidjeli u preduzeću a trošilo je uredno po 4 ili 5 punjenja na benzinskim pumpama i ne postoji ni jedna putni nalog za to vozilo gdje se kretalo itd. Kada su u pitanju revizije i preporuke revizija tržnice pijace imaju pozitivno mišljenje Neovisnog revizora i nismo imali preporuka revizora da trebamo nešto popraviti kada je u pitanju naše poslovanje. Uvažena zastupnica Šahman je imala pitanja zašto nismo na postupili, jeste li vi imali, kada je u pitanju javna nabavka zašto nismo, onda sam ja, mislim da ste vi postavili pitanje po pitanju javne nabavke i zašto to nismo dostavili u izvještaju zašto nema pregleda, možda sam ja pogrešno zabilježio, ali evo odgovorit ću. Na strani 9 našeg izvještaja imate pregled javnih nabavki, provođenje javnih nabavki, način na koje su se one provodile, procedure koje su vođene, kako su dodijeljeni ugovori itd. Mi naše sve javne nabavke koje provodimo objavljujemo i na našoj web stranici i na portalu agencije za javne nabavke i na portalu Vlade Kantona Sarajevo i radimo to već od decembra 2016 godine kad aje Vlada prvi put donijela ovu odluku ili uredbu, ne znam šta ste već donijeli da se te nabavke objavljuju na portalu Vlade Kantona. Čak smo na našoj web stranici napravili jedna link gdje posjetili naše stranice kliknu na taj link i odmah su povezani sa portalom Vlade Kantona Sarajevo gdje mogu izvršiti uvid u sve one nabavke koje radi preduzeće Tržnice pijace Sarajevo. Evo ja ću napomenuti jednom je uvaženi predsjedavajući tada u funkciji premijera Vlade Kantona Sarajevo upravo kada smo obrazlagali ovaj izvještaj pitao da li znamo za ovaj registar da li objavljujemo i dok je trajala Vlada ušao je u svoj portal i utvrdio zaista da Tržnice pijace to rade u punom kapacitetu kako se od njih i traži. Moram reći da smo od strane transparent international svrstani između 7 i 15 mjesta kao preduzeće koje je najtransparantnije u svom radu, a rađeno je istraživanje u kompletnoj BIH preko 300 preduzeća obuhvaćeno. I da smo mi, evo

34

maloprije je kolegica Nihada govorila i Sarajevo gas među 15 top preduzeća koji su prepoznatljivi po transparentnosti u svom radu. Također smo nekoliko puta kada su u pitanju javne nabavke pohvaljeni od Antikoruptivnog tima Vlade. I u saradnji sa tim Antikoruptivnim timom Vlade napravili smo i plan integriteta i plan borbe protiv korupcije koji evo ovih dana služi kao primjer Transparent international za druga javna preduzeća na koji način treba da izgled jedna plan integriteta i plan borbe protiv korupcije. Predsjedavajući Konaković je imao pitao da li smo upoznati sa Registrom javnih nabavki koji se odnosi na Kanton. Od prvog dana počeli smo objavljivati na stranici Kantona Sarajevo. 2017/18, 2019 obavljen je plan nabavki, tok postupka, ugovaranje, realizacija. Rekao sam već za link i mislim da u potpunosti poštujemo ono to je od nas tražila Vlada Kantona Sarajevo. Ja bih evo što se tiče toliko ovih pitanja. Imao bih samo jednu možda malu zamolbu obzirom da sam ovdje za ovom govornicom prema Skupštini a ona se odnosi pošto smo rekli da će sve biti malo drugačije ovdje u Kantonu Sarajevo a ona se odnosi na sljedeće. 2006 godine kada je bilo usklađivanje JP u skladu sa zakonom o JP tada je formirana jedna komisija Skupštine koja je trebala u roku od godinu dana da utvrdi vrijednost kapitala u svim JP mislim da pravobranilac zna o čemu govorim. Vrijednost imovine tih preduzeća i da se to upiše u sudske registre. Do danas, a ta komisija je imala zadatak 2006 da u roku godinu dana uradi svoj posao. Nije uradila ništa po tom pitanju i imamo situaciju da je u JP kapital upisan od 10 do 20.000 KM u sudskim rješenjima i da proba ova Skupština uraditi nešto na tome i ako treba da formirate novu komisiju kako ova preduzeća ne bi izgubila ono što je zaista vlasnik. Na neki način bi time pomogli ovim JP jer bi se konkretno govorim o Tržnicama jer bi se na taj način izvršila prvo procjena onoga šta je javno dobro u društvenoj upotrebi i što ne može biti predmet privatizacije itd. I time bi zaustavili na neki način spasili imovinu u nakane koje su se namjeravale uraditi prema preduzeću Tržnice pijace Sarajevo. Eto toliko hvala. Predsjedavajući: naredni direktor Toplane Sarajevo. Direktor KJKP Toplane Sarajevo Džubur Almir. Jo š jednom probat ću kratak da budem pošto nema ni puno pitanje. Jedno od stalnih pitanja ustvari prvo pitanje se odnosilo na to da li smo dobili odgovor od Vlade Kantona Sarajevo za povećanje plata direktora i uprave preduzeća za 30%. po članu 15 Zakona o platama Kantona Sarajevo u organima direktora JP stoji da ukoliko je preduzeće poslovalo pozitivno i uspješno Skupština preduzeća može predložiti nagradu za direktora u skladu sa rezultatom iz 2017 godine, Skupština preduzeća Toplane je predložila Vladi Kantona Sarajevo povećanje plate za 30%. međutim Vlada nikada nije donijela taj pravilnik nije to nikada završeno tako da od toga nije bilo ništa koliko znam tako je bilo za sva JKP. U Toplanama Sarajevo trenutno ima otprilike tačno 40 vozila, od tih 40 vozila jedno je viljuškar, jedno je kamion veliki MAN, a od tih 40 vozila i dva vozila su u kabinetu direktora. Ta vozila su vozilo koje je kupljeno 2006 godine i vozilo koje je kupljeno krajem 2012 godine. Ovaj direktor preduzeća od 2013 godine. Ono što je bitnije i što je meni vrlo bitno da se svih 40 vozila pa i ova dva koriste u skladu sa zakonom i sa ovlaštenjima i za potrebe posla u KJKP Toplane. Praznici naknade. Kolega Terović je već rekao djelimično odgovor na ovo pitanje da 72.000 KM je predviđeno za kako se to kaže praznike. To je po 200 KM po uspoleniku i to je po pravilniku o radu Toplana i u skladu sa ovim potpisanim sporazumom sa Vladom Kantona Sarajevo od 10.10.2016 godine gdje nema umanjenja radničkih prava. Te naknade su isplaćene u 2017 godini. U 2018 godini a planirane su i za 2019 godinu u istom iznosu. Dakle nije bilo povećanja. Da li je tačno da na mjestima gdje treba da rade inženjeri rade tehničari. Tačno je. I na žalost i na sreću. Toplane Sarajevo imaju 355 zaposlenih. Od tih 355 ljudi 255 radi u proizvodnji i u servisu. Tu je inžinjerski pretežno, 95% inžinjerski i kadar tehničari KV i VKV majstori. Mi u tom dijelu imamo samo 2 NK majstora kao pomoćne radnike i proces sami u Toplanama zahtjeva jedno veliko iskustvo i veliko znanje. Na mjestima

35

gdje su predviđeni sistematizacijom da rade inženjeri zbog nedostatka kadrova, zbog nedostatka kvalitetnog kadra, zbog nedostatka inžinjera što treba da se promijeni u narednom periodu normalno je da rade i tehničari, ljudi sa iskustvom, ljudi sa preko 30 godina radnog staža i to je nešto što u procesu treba da se polako mijenja i da se. Hvala tim i tehničarima koji svojim iskustvom i svojim radom uče ove mlađe jednog dana da ih zamijene. To je proces kontinuiran i koji će se dešavati i koji traje. Prosjek starosti u toplanama je 50 godina. U naredne tri godine 40 ljudi ide u penziju i kroz taj proces će doći sigurno do popunjavanja mjesta. Što se tiče njihovih naknada pravilnikom o radu je predviđeno da taj tehničar ako radina mjestu inžinjera ne može imati platu inžinjera VSS i to je određeno pravilnikom, vrši se umanjenje i sve je u skladu sa pravilnikom o radu. Da li znamo za registar javnih nabavki. Apsolutno toplane poštuju to i u r oku od 30 dana kako je predviđeno nakon ispunjenja javne nabavke i završetka procesa javne nabavke Toplane Sarajevo sve stavljaju na portal javnih nabavki Kantona Sarajevo. A javne nabavke npr za 2019 godinu koje su planirane već možete naći na zvaničnoj stranici Toplana. Kao i plan poslovanja za 2019 godinu. To je bilo sve. Hvala lijepo. Predsjedavajući: zahvaljujemo direktore. Sarajevo gas direktorica Nihada Glamoč. Direktorica KJKP Sarajevo gas Nihada Glamoč: zahvaljujem. Ja ću evo pokušati da budem što brža. Prvo pitanje je bilo najznačajnija dostignuća u 2017 godini koja nisam u prvom izlaganju jeste da je bio potpisan protokol, sa preduzećem Toplane i sa preduzećem BH Gas gdje su sva tri preduzeća u cijelosti vertikali gasne privrede stabilizovana nakon dugog niza problematike koja se dešava svake godine i od 2016 godine imamo sve tekuće fakture i od strane preduzeća Toplane i od strane Sarajevo gasa prema BH gasu uredno izmirene. Zbog potpisanih protokola uredno se u skladu sa potpisanim tim protokolom vraćaju i stari dugovi. Drugi sigurno jedna uspjeh koji je postignut u 2017 godini najvećim dijelom iskreno rečeno i doprinosom uposlenika Sarajevo gasa i drugih saradnika iz ostalih komunalnih preduzeća jeste započeta aktivnost na poboljšanju pružanja zajedničkih usluga otvoren je centar za komunalne usluge u prostorijama Sarajevo gasa u Envera Šehovića gdje možemo da kažemo da je taj podatak u pravi trenutka i na pravi način doprinio poboljšanju pružanja usluga. U decembru mjesecu je kroz centar za komunalne usluge 60.000 naših sugrađana prošlo. Šta znači to. Znači u 32018 smo otvorili u opštini Vogošća centar tako da ćemo nastaviti sa tim aktivnostima i u drugim opštinama. Ono što sigurno mogu da kažem i da je nakon usvajanja Zakona o radu gdje je sastavni dio plate naših zaposlenika i jedna komponenta radni učinak ovdje mogu reći da smo skoro godinu dana radili na uspostavi sistema mjerenja i ocjenjivanja radnog učinka i od prošle godine od septembra mjeseca krenuli smo sa implantacijom i moram priznati da je to jedan od dobrih pokazatelja na koji način se svi radnici ostvaruju iznad prosjeka rezultate mogu biti dodano nagrađeni a oni uhljeba hvala bogu što je u Sarajevo gasu vrlo malo., mogu biti i sanckionisani da mu, Zakon ne dozvoljava umanjenje plate ali zbog neispunjavanja svojih radnih obaveza mogu da ostanu bez ovih privilegija za koje neki smatraju da ih ima. Drugo pitanje cijenjenog zastupnika Marića, Sarajevo gas zapošljavanje. Ja sam na početku rekla da je od 2105 kada je stupio na snagu moratorij na zapošljavanje u tom trenutku, 31.12.2014 broj uposlenih u Sarajevo gasu bio 311, na kraju 2017 godine 298. bez obzira na ove izmjene i dopune Zakona o radu koje su stupile u decembru mjesecu mogu reći da je 90% primljenih u Sarajevo gasu u ovom periodu od 2015 pa evo do 01.12.2018 primljeno putem javnog poziva ovim ću odmah odgovoriti i cijenjenom zastupniku Nikšiću to nije onda u skladu sa politikom zapošljavanja. Na konkurse su mogli svi zaposleni da se prijave pod uslovom ono što im po pravilniku o radu da budu kompetentni da ispunjavaju uslove. Da odgovorim automatizmom vama ovog dijela, ta praksa u Sarajevo gasu se i dalje nastavlja. Drugo pitanje razlog odlaska u Japan i troškovi odlaska u Japan. Direktor Sarajevo gasa je po difoltu član upravnog odbora Udruženja za gas na državnom nivou, a Udruženje za gas na

36

državnom nivou je članica IGOA svjetske gasne unije. Obaveza članova svih gasnih unija jeste da kada se bira izbor predsjednika jeste da budu prisutni tu. Pošto je, jedino udruženje za gas je udruženje koje funkcioniše na državnom nivou, znači da su maksimalno uključeni predstavnici svih kompanija iz RS-a kao i iz FBIH na odluci udruženja je donesena odluka za BIH na toj svjetskoj konferenciji gdje je bilo obavezujuće prisustvo da bude predstavnik RS-a gospodin Krajišnik i ja, ono što je benefit prisustva na toj konferenciji nakon izbora predsjedavajuće koja je tada izabrana direktorica Pekinškog Sarajevo gasa da kažem, koja sigurno ima promet preko 2 milijarde eura gdje smo na zajedničkom sastanku dogovorili neke aktivnosti gdje će Udruženje za gas moći da kandiduje projekte. Ali evo i nakon usvajanja energetske strategije koja se desila u prošloj godini tako da benefiti odlaska mog u Japan su izuzetno sa velikim benefitima gdje smo promovisali BIH, imali priliku da kažemo o problematici što se tiče samog funkcionisanja kada je problematika gasna u pitanju i troškovi koje je direktorica ostvarila u ovom trenutku su 4000 KM, 1800 je bila avionska karta koja je kupljena direktnim sporazumom a 2200 su bili troškovi spavanja. Putovanje je trajalo od ponedjeljka do subote. Treće pitanje kapacitet, isto od cijenjenog gospodina Marića. Kapacitet gasne mreže da li ima dovoljan. Ako gledamo kapacitet distributivne gasne mreže u Kantonu apsolutno ima raspoloživi i dovoljni kapacitet, međutim, vjerovatno ste cijenjeni zastupniče Marić mislili nekada kada se dešavaju i govori se o problematici transportnog gasovoda prema Sarajevu i sada u ovom trenutku ima dovoljan kapacitet jer najveći potrošač u BIH je Sarajevo gas, skoro 60% da troši, maksimalni kapacitet koji može da prođe kroz gasovod od Zvornika do Sarajeva je na dnevnoj potrošnji 1,8 miliona kubika. Znači u najhladniji dan koji je u ovoj godini koji je bio potrošili smo 1.050.000 kubika. Ostali troše negdje oko 400.000. ima još dovoljno prostora da može biti sigurno a ako nastavi se sa širenjem gasne mreže a ne uredi se ili ne usvoji Zakon o gasu na državnom nivou, na način da se ne obezbijedi u skladu sa trećim energetskim paketom alternativni pravac gdje iskreno rečeno, ja kao član udruženja učestvujem prilično u tome, međutim kao direktor komunalnog preduzeća, pokušat ću vam dostaviti tu informaciju, nemamo velikog uticaja. Međutim rade se dva projekta, trenutno projekat koji ide prema Zagvozdu gdje podržava USAID južnu interkonekciju. To se smatra da se na južni tok priključi. To je jedna od varijanti. Druga varijanta da se još jedan ulazni tok produži za RS. Distributer koj i bi trebao da započne sa radom u Bijeljini nisu se još stvorile tehničke pretpostavke pa u naredne dvije godine dok de ne usvoji Zakon o gasu apsolutno nema bojazni kada je snabdijevanje i obezbijeđeni kapacitet za F BIH. Cijenjeni zastupnik Vreto bila je da li su ispoštovane preporuke revizije. Apsolutno sve ono što je do sada bilo i zadnje dvije godine imamo pozitivno mišljenje bez ikakvih ograničenja ili bio kakvih preporuka. Ono što smo mi u 2017 napravili jeste da je uprava samoinicijativno napravila jednu dubinsku folo up analizu i gdje god su se mogla unaprijediti poboljšanja u skladu s međunarodnim standardima mi smo to uradili tako da sigurno ćete imati priliku kroz izvještaj za 2018 godinu unapređenja koja smo napravili da vidite. Koje vozilo koristi direktorica Sarajevo gasa. Vozi direktorica je zadužena za vozilo Škoda super B kupljena 2016 godine. Iznos kupljene škode je u granicama sa odlukom koju je donijela Vlada Kantona. Do tada je korišteno vozilo staro 15 godina i dva tri puta je ostalo u kvaru prije nego što smo se odlučili uopšte za kupovinu tog vozila. Cijenjena zastupnica Bajramović da pojasnim broj zaposlenih, od srca ću to sljedeći put vjerujte. Cijenjena zastupnica Srna Bajramović da objasnim broj zaposlenih u sektoru razvoja i marketinga sa SSS. Znači u Sarajevo gasu je naziv sektora razvoj i marketing. Kada smo radili uopšte uštede napravili smo spajanje dva sektora, razvoja i marketinga i zbog nekih radnih mjesta nismo željeli sve promjene odmah da mijenjamo. Ono što je aktivno da se u službi marketinga ima 34 zaposlena to se ne odnosi ne odnosi isključivo na odjeljenje koje radi u marketingu, 2 sa SSS a svi ostali uposlenici u toj službi oni koji imaju kontakta sa našim kupcima na pregledu unutrašnjih gasnih instalacijama, uposlenici u centrima za kupce i ostalo. Dok 15 uposlenika imamo u sektoru razvoja koji isključivo rade u geodetskoj službi i odjeljenju za izradu i informaciju priključenju o što se tiče projektovanje gasnih mreža. Za gospodina zastupnika Nikšića ko je najveća konkurencija i da li Sarajevo gas ima državni monopol. Ako gledamo po energentu koji jedini

37

isporučujemo, mogli bi reći da smo monopolisti. Ali ako se karatkeriše preduzeće koje apsolutno nema nikakvog uticaj ana formiranje cijene onda apsolutno ne možemo biti monopolisti na tržištu. Prirodni gas je okolini najprihvatljiviji energent ali zbog izuzetno nekorektne i da budem iskrene politika koja je u prethodnoj upravi preduzeća BH gas u tri navrata kada je dolazilo do smanjenje gasa zadržavalo tu maržu za sebe, pa je od 2014 do 2015 odustalo 6000 kupaca Sarajevo gasa, znači samo pa ja ću biti slobodna da kažem opljačkan je grad i građani Sarajeva, takvom politikom koja se desila u upravi BH gasa na štetu naših sugrađana i naših potrošača. Nakon smanjenja cijene ti se polako kupci vraćaju. Pokušava Sarajevo gas na sve načine da vrati izgubljeno povjerenje jednog bahatog rukovođenja i mogu reći da je tada učešće bilo prirodnog gasa u energetskom konzumu Kantona Sarajevo 33% sada imamo 27. šta su najveći konkurentni. Svi drugi su se zbog socijalne karte opredijelili na čvrsto gorivo i na lož ulje. Ja vam mogu apsolutno kompletnu cijenjeni zastupniče dostaviti način kako je to bilo. Na politiku zapošljavanja sam vam odgovorila. Što se tiče, bilo je više jedno političko pitanje ja se ne bih upuštala u to što se tiče samih planova razvoja u BIH. Ali što se tiče razvoja gasne mreže i svih naših planova on su vam dostupniji od marketing plana i na koji način to Sarajevo gas radi. Cijenjeni zastupnik Stojanović. Da li Sarajevo gas ima priključke na nelegalno izgrađenim objektima. U periodu 94 pa do 2003 godine izuzetno velika ekspanzija i širenje gasne mreže je bilo. Odluka tada koja je bila na snazi mogli su svi naši sugrađani da se priključe po Zakonu o komunalnoj djelatnosti 2003 i 2005 kada su izmjene i dopune rađene onda su samo mogli da se priključuju kupci koji su imali građevinsku dozvolu ili saglasnost lokalne zajednice gdje je podnešen zahtjev za legalizaciju objekta, naravno ovjerena uredna dokumentacija i tako je Sarajevo gas uradio. Nakon usvajanja novog Zakona o prostornom uređenju, što smatram da bi i dalje trebalo da se nastavi, isključivo se mogu priključivati samo sugrađani, kada govorimo o gasu koji imaju građevinsku dozvolu. Moja je preporuka, i ja sam cijenjenom ministru i premijeru to naglasila, da bi trebalo i dalje se nastaviti sa aktivnostima zbog ovakvog aero zagađenja u Sarajevu da idu kupci oni koji imaju podnešene zahtjeve za legalizaciju i što se tiče samih gasnih mreža u Kantonu, možemo reći da je 90% distributivne gasne mreže Sarajevo gas ima upotrebnu dozvolu, izuzev 10% ratne mreže koja je izgrađena u ratnom periodu. Međutim sve pripremne radnje su urađene do uslova da se usvoji regulacioni planovi i tada će po automatizmu to ispoštovati. I zadnje pitanje za cijenjenog predsjedavajućeg. Da li smo upoznati sa Registrom? Jesmo, poštujemo i objavljujemo. Naš plan poslovanja je već objavljen nakon usvajanja i na našoj web stranici nakon 30 dana i plan nabavki objavimo na portalima. Predsjedavajući: hvala direktorice. Direktor Parka, Alen Ramić. I imamo još ministra koji ima tri pitanja čini mi se, pa otvaramo raspravu, pa ćemo nekad pauzu za večeru oko osam. Direktor KJKP PARK Alen Ramić: Hvala. Potrudit ću se da budem veoma kratak. Registar javnih nabavki, Park ispoštovao 100%. što se tiče ukupno javnih nabavki 100% je aukcija u Parku. Krenut ću da odgovaram redom pitanja. Dva mogu spojiti. Gospodin Hasanović je pitao i gospodin Nikšić su slična pitanja pa ću pokušati da odgovorim. Što se tiče famozne priče o Eko policiji. Ona je u Parku bila čisto privatizirana što ću naknadno u odgovoru reći i objasnit ću što. Ta služba nije ukinuta. Ona broji 23 člana kao što je uvijek i brojala. U Eko policiji dio ljudi je preraspodjeljen jer je Park u tom momentu bio isto kao Željeznice FBIH. Znači Eko redari su bili većinom otpravnici vozova i pregledači vozova što možete dobiti napismeno njihova rješenja i škole su završene. A ljudi koji su završili školu hortikulture ili šumarstvo su bili na lopati. To sve možete pismeno dobiti svakako jer mobing me je malo izbacio iz takta, nisam sigurno taj čovjek i mogu za sebe garantovati da ovo kratko vrijeme što sam bio u Parku da nema čovjeka od portira i od NK radnika najnižeg da nisam sa kafu popio i popričao sa njim. Eko policija je nastala, na kraju ostao je isti broj od 23 člana sa spajanjem dvije funkcije, firma Park na svakoj opštini ima svoju

38

radnu jedinicu i u toj radnoj jedinici što sam ja naslijedio i što ej po sistematizaciji ima u zavisnosti od veličine radne jedinice, ima poslovođa radne jedinice koji vrše nadzor nad radnicima koji održavaju tu lokaciju ili tu opštinu. Spajanjem funkcija ljudi koji nisu fizički radili u firmi bili su, prvo završili su šumarstvo i hortikulturu. Svakodnevno rade nadzor nad javnim zelenim površinama i nadzor nad radnicima koji održavaju javne zelene površine su i do sada evidentirali sve nedostatke, sve štete na javnim zelenim površinama, slikali ih. A gospoda iz Eko redara je samo potpisivala zapisnik. Znači čisto nije niko novi uposlen, ostao je isti broj ali je došlo do preraspodjele radnih mjesta. A slobodno možete doći da vidite d ali ima i jedna od tih koji se žale da li ima da je završio ono barem što je osnovna djelatnost preduzeća Park održavanje javnih zelenih površina. Što se tiče doprinosa, mogu vam odgovoriti i to veoma kratko, od kako sam došao za direktora, svi doprinosi, svi porezi su 100% ispoštovani, s tim da sam evo uspio, jučer sam uspio završiti, svi radnici koji su otišli od 01.07.2016 godine obezbijedili smo sredstva i već smo ih uplatili, govorim ljudi koji su se penzionisali u mandatu od kako sam ja došao, svima su isplaćeni doprinosi i ona razlika famozna 2009-2013. i to imam sve argumente, podatke kad god hoćete pismeno. Što se tiče kada sam već pošao kolegi Nikšiću da odgovorim na drugo pitanje. Košnja trave ja nemam pravo da tražim od vas da znate šta je Park ali evo pokušat ću kratko. Program održavanja javnih zelenih površina ste vi tijelo koje usvajate. U programu održavanja je tačno deifnisano po katastarskoj čestici, lokaciji koje površine je Park nadležan da kosi, koliko puta, koje. Znači imate prva, druga , treća grupa. Pa da kažem za vašu informaciju, znam šta vjerovatno govorite o koritu rijeke Miljacke, gospodin Skaka i Gradska uprava su dobili budžet za to i oni su nadležni bili da to kose. Ono još što bih vam stvarno želio reći jer stvarno zastupam najvišu sirotinju i najbolje radnike koji su se odrekli dijela toplog obroka u razgovoru sa sindikatom da bi ova firma stala na noge. I sigurno ja nisam niti ja mogu biti jedini zaslužan oni su najzaslužniji su ove godine, 7.880.000 posla uradili po cjenovniku koji vi dostavljate,a dobili su 5 miliona. 2.800.000 je više urađeno posla. A da vam ne kažem da je cjenovnik pravljen kada je gorivo bilo 80 feninga a sada je 2,5 KM a da nam je osnovni energent gorivo. Nadam se da ste zadovoljni odgovorom. Ja ću preći na sljedeće pitanje koje je postavila zastupnica Bilsena Šahman kako je došlo do napretka. Mojim dolaskom u preduzeće Park imali ste upravnika Pionirske doline koji je bila maltene privatizovana. Direktorica Eko policije je njegova kćerka. Šefica cvjećara, famoznih, njegova supruga. Da dalje ne nabrajam, stvarno ne bih želio nikoga porodično da prozivam ovdje. Cvjećare sam zatvorio. Isto je famozna priča, zašto? 3000 KM je nam je naplaćivalo Sarajevo osiguranje za cvjećaru u Titovoj,ukupni promet, ne zarada, je 20.000. Pet ljudi je radilo u toj cvjećari i ukupni gubitak godišnje 300.000 KM. Ja stvarno ne bih više dragocjeno vrijeme vaše oduzimao ako je neko nezadovoljnom odgovorom izvolite. Predsjedavajući: zahvaljujem direktori. Hoćete li pauzu za ručak pa da raspravljamo poslije. Pardon, izvinjavam se ministre, još sam najavio. Izvinjavam se. Ministar Mandić. Ministar Srđan Mandić: Hvala ja neću dugo. Tri sam pitanja dobio. Jedno se odnosilo, izvinjavam se nisam zapisao tačno ko je. Na koje sam beneficije mislio. Pa evo možda prilike, pošto sam tu temu načeo u prvom dijelu samo kratko da vas informišem pošto je bilo interesa medija, u pitanju su službena vozila kojima raspolažu firme vrlo kratko. 10. januara sam tražio informaciju i ovo je zvanična informacija koju sam dobio iz firmi. KJP RAD direktor ima na raspolaganju novu mazdu 3, kupljena 2017, nabavna vrijednost 37.000. I još su tu tri vozila marke Polo u rangu 23/24.000, ono što moram priznati i moram s vama podijeliti, 2007 godine u doba najveće krize poslovanje ovog preduzeća, nabavljeno je vozilo Volvo XC90 nabavne vrijednosti 90.000. imam informaciju da je trenutno vozilo u kvaru i da se planira prodaja.

39

Direktorica VIK-a je već rekla kod njih je Škoda Octavia 2016 godište. 51.000 KM nabavna vrijednost. I ima još nekih ima i Toyotu land cruser 98 nabavljena. Vidjet ćete da je ovdje čitava paleta. Predsjedavajući: poslovnička intervencija gospodin Mahir Dević. Imamo poslovničku intervenciju kolega Dević ima pravo da nam kaže da je neko povrijedio Poslovnik. Poslanik/zastupnik Mahir Dević. Zahvaljujem. Naravno ja nemam apsolutno ništa protiv da u vidu neke informacije dostavi. Predsjedavajući: oprostite možete li reći koji dio Poslovnika je povrijeđen na šta poslovnički prekidate ministra u sred izlaganja. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: znači otišlo se s tačke dnevnog reda, mi pričamo o izvještaju za 2017 godinu. Predsjedavajući. Gospodine Deviću, upozoravam vas, prekinuli ste ministra dok govori, ničim se nije otišlo od tačke dnevnog reda, on odgovara na pitanja zastupnika. Pitanja su vaša, slušali smo direktora Tržnica o 2014 godini. Ja sam pustio jer mi je drago da javnost čuje šta se tamo dešavalo. Ako vam nisu ugodni odgovori komentarišite to u raspravi, referirali ste se ko šef kluba na povredu Poslovnika, niko nije ovdje povrijedio Poslovnik. Ministre Mandiću molim vas da nastavite. Hvala lijepo. Isključite se kolega Deviću. Ministar Srđan Mandić: hvala lijepo. Direktor Tržnica je rekao Citroen C8, vrlo interesantna opaska da to momenta nabavke dok ga on nije preuzeo nije bilo uopšte se nije pojavljivalo u krugu preduzeća. Direktor Parka je rekao, on jedini zaista ima Golfa iz 2005 godine. Što se tiče preduzeća Pokop u pitanju je Ford mondeo nabavljen 2017 godine po cijeni od 48.000 KM i Fiat 500L, nabavljen 2016 godine. Po cijeni od 31.000 KM. Da bi kupili ta vozila prodali su vozila npr Audi q7 godina proizvodnje 2007 godine itd. To je bilo vozilo koje je bilo na korištenju. Direktorica Sarajevo gasa je rekla, ona je izvijestila. Škoda. Toplane vozilo passat nabavna vrijednost 67.000 KM 2013 nabavljeno. Tu je i vozilo Toyota land cruser 2006 ua 73.000. čuli smo kakvi su problemi bili poslovanju ovih preduzeća. Šta je cilj ovoga što želim da kažem. Dakle, nemam namjeru uopšte sada kriviti menadžment ni ovdašnji ni tadašnji koji je ova vozila nabavljao na ovaj način. Kriv je sistem koji im je to omogućio. Ono za šta ću se zalagati da uvedemo novi pravilnik koji će klasificirati koju tipu vozila mogu voziti direktori JP bar kada je ovo Ministarstvo u pitanju i također mislim da ćemo zajedno sa direktorima dogovoriti da je beneficija korištenja službenog vozača za jednog menadžera danas nešto što je pravaziđeno u svijetu a ti vozači se mogu prerasporediti na mjesta gdje su neophodni jer imamo uvijek problem manjka. Kolega Marić je pitao šta učiniti sa privatnicima koji se pojavljuju u zonama odgovornosti firmi. Jedan od prioriteta koji sam rekao naravno to se neće desiti brzo jeste da ove firme iz ovog sektora učinimo što e moguće više tržišno konkurentnim. U takvim situacijama nemam problem da izađem na tržište i da se bore u jednoj tržišnoj fer utakmici za svoj posao a do tada ćemo učiniti da im pomognemo da ih zaštitimo dok ih ne osposobimo da idu na tržište na taj način. I kolegica Neira Dizdarević je pitala o preduzeću Bags energotehnika, ja moram iskren biti , drugi ili treći dan mandata sam saznao za ovu firmu na način da sam dobio sa anonimnog maila informaciju dobronamjernog radnika ili građanina, da je Opštinski sud u Sarajevu na bazi tužbe

40

Termoelektrane Kakanj zakazao za 29.01. pljenidbu kompletne imovine ovog preduzeća. Tražio sam informaciju od direktora ovog preduzeća, nisam je dobio. Pa sam ponovo tražio, pa sam dobio jednu šturu informaciju. Jučer održana Skupština gdje opunomoćenik Ministarstva glasova protiv izvještaja o poslovanju i tražio detaljan izvještaj o poslovanju. Plan poslovanja za narednu godinu, plan sanacije. Želim informaciju koju ću vama proslijediti na koji način je izvršen odabir revizora. To su one informacije sa kojima trenutno raspolažem, sve što budem saznao proslijedit ću vam. Predsjedavajući: zahvaljujem ministru Mandiću. Dakle, uvod nam je trajao 4,5 sata za ovu tačku. Nismo još počeli raspravljati. Pred nama su još preduzeća iz privrede i tek dolazimo do zdravstva. Zakazali smo za sutra nastavak da znate već rezervisali salu. Tako da očekujete treći dan zasjedanja ukoliko mi ne reduciramo ili ne budemo danas efikasni, ovu sjednicu do kraja sedmice, uključujući subotu i nedjelju moramo završiti. Pauza koju bih dao odnosi se na ručak. I molim da se izjasnite da li ćete sat vremena pauze, jer ja mogu dati do pola sata. Molim Skupštinu da se izjasni da li je sat vremena za ručak do 15,30. Služba molim vas glasanje. Glasati možete. Molim rezultate glasanja. 25 ZA, 1, gospodin Mekić jedini bi mogao raditi cijeli dan bez da jede. Svaka čast. Pauza sat vremena. U 15,30 nastavak. NASTAVAK NAKON PAUZE Predsjedavajući: nastavljamo rad današnje sjednice. Završili smo uvodni dio i pitanja za preduzeća iz komunalne privrede tako da je sada vrijeme za raspravu. Molim zastupnike koji žele da raspravljaju da se prijave za raspravu. Služba možete li nam? Zastupnik Senad Hasanović je prvi prijavljeni, izvolite. Poslanik/zastupnik Senad Hasanović. Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo ja ću pokušati da svoju raspravu objedinimo za dvije firme to je Rad i Park. Krenut ću sa Radom. Prilikom razmatranja izvještaja primijetio sam nekoliko stvari ali da počnemo sa najvažnijom. Predsjednik NO koji je odobrio izvještaj za 2017 godinu Hajrudin Omerbegović koji je jedan od uhapšenih i optuženih u akciji Pravda od prvog do jedanaestog mjeseca 2017 godine nije bio na toj poziciji obzirom da mu je Kantonalni sud 15.11. odredio mjere zabrane. Mjere zabrane su mu ukinute sredinom 11 mjeseca, ali na sjednici održanoj u 12 mjesecu kada je razmatrao izvještaj o radu on je tu bio na funkciji predsjednika NO. Dakle dovedena je u pitanja sama legitimnost izvještaja. Međutim mnogo je važnije da li je u ovom slučaju došlo do kršenja Zakona o privrednim društvima FBIH, SL. Novine FBIH 81 od 21.10.2015. član 248 b) Predsjednik i član NO ne može biti lice kojem je presude suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO. S obzirom da je rješenjem Kantonalnog suda gospodinu Omerbegoviću određena mjera zabrane isti je morao biti razriješen dužnosti predsjednika NO što nije učinjeno. Sasvim je jasno da je u ovom dijelu Zakon prekršen. Poziciju šefice službe finansijsko knjigovodstvene poslove neću ni komentarisati. Tu je stvar prilično jasna svima koji su pročitali Zakon o radu, jednostavno to se ne može regulisati na ovaj način. U međuvremenu sam i provjerio direktor nije raspisao konkurs niti interni u firmi niti na određeno vrijeme. Dakle, konkurs se raspise a da li će se neko prijaviti na taj konkurs to zavisi od broja zainteresovanih. Dakle ako nije bilo tog konkursa teško da se neko može i prijaviti. Pored toga, što se tiče finansijske strane, iako je preduzeće ostvarila dobit od 182.000 KM pokazatelj profitabilnosti je prilično skroman. Iznosi 0,47% što znači da je na svakih 100 KM prihoda preduzeće ostvarilo bruto dobit od 0,47 KM. Da li je to dobro ili loše ne znam. Javne nabavke su također interesantne. Pa je tako u 2017samo sektor za ekonomsko pravne i opće poslove nabavio pet putničkih poslova u vrijednosti gotovo 158.000 KM. A nabavljena su još dva wolsfagen pola

41

koja usput rečeno nisu navedena u izvještaju investicija, bar ih ja nisam našao ali jesu u izvještaju revizora. Dakle koj i sektor ih je nabavio i zašto to ne stoji? Ukupna vrijednost putničkih vozila oko 208.000 KM. Što je više od potpuno novog specijalističkog vozila za pražnjenje kontejnera recimo. Od 2012 godine nivo prihoda kako vlastitih tako iz budžeta Kantona Sarajevo ostaje relativno stabilan, međutim nivo i raspored troškova poslovanja i drugih rashoda je dosta interesantniji. Tako samo u 2017 godini iznos otpisanih i ispravljenih potraživanja iznosio preko 8 miliona KM iako broj radnika blago opada. Plate lagano rastu kako bi se zadržao isti nivo potrošnje na plate. Zastupnik bi trebao biti profesionalni revizor da bi apsolutno svaku stavku uspio razjasniti, ali ukratko nedovoljno racionalna potrošnja. Interesantno je da je navedeno sljedeće što je prilično kontradiktorno., izvještaj o uspješnom poslovanju. Navedeno je da bi ekonomsku cijenu usluga trebalo povećati postojeću za 100% jer su cijene odvoza smeća i drugih usluga nisu mijenjale od 1996 godine, ovog preduzeća. Ali eto, pošto smo dobrodušni prijedlog je izvještaj da se razmotri povećanje cijena sa dosadašnjih 0,11 KM po metru kvadratnom na 0,15 po metru kvadratnog stambenog prostora što je nekih 36%. cijena bi bila takva da se pokriju troškovi preduzeća. Savršeno legitimno da opet ne ide po džepovima građana. Da bi i pored poskupljenja budžetsko finansiranje preduzeća ostalo jednako ili čak i veće. Ovo je evidentno iz druge dvije predložene mjere. Utvrditi obim i vrijednost poslova zajedničke komunalne potrošnje koje se finansiraju iz budžeta kako bi se prešlo sa sistema dotacije na plaćanje stvarno urađenog posla po ekonomskoj cijeni. Bilo bi potrebno obnoviti odluku i pristupiti realizaciji iste da se svi ugovori ljetnog i zimskog održavanja koji se finansiraju iz budžeta Kantona Sarajevo i općina u pregovaračkom postupku ustupaju preduzeću RAD zbog kojih je i osnovano. Iz svega nabrojanog ali i zbog onih pozicija koje nismo u mogućnosti izlagati, zbog ograničenog vremena, možemo samo konstatovati, nešto je trulo u državi Danskoj. Toliko o RADU. Preći ću kratko samo na KP Park. Cijenim odgovore direktora i zaista ništa lično, ja mogu da vjerujem direktoru ili ne vjerujem, da vjerujem radnicima ili ne vjerujem ali ispred sebe imam dokument Institucija ombudsmena za ljudska prava BIH. Preporuka čitat ću samo završni dio. „Preporuka direktoru KJKP Park da odmah po prijemu ove preporuke stavi van snage rješenja kojima su Šorlija Elviru, Proklić Benjaminu, da ne čitam sad sva imena žalitelja, otkazuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme uz ponudu zaključenja novog ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima na radno mjesto KV radnika u sektoru za održavanje javnih zelenih površina. Pod 2. da odmah po prijemu ove preporuke prestane sa svim radnjama usmjerenim ka žaliteljima a koje imaju obilježje mobinga. Da u roku od 30 dana od prijema ove preporuke obavijeste ombudsmena za ljudska prava BIH o načinu realizacije iste. Koliko je meni poznato direktor se očitovao na ovo i odgovorio da pojednostavimo da neće provesti ovu preporuku. Iz mog ugla gledanja ovo je vrlo ozbiljna stvar. Ne znam kako ovo pravdati ali radi se ponavljam o ozbiljnoj Instituciji i radi se o kršenju ljudskih prava. Ima tu još puno dokumenata koje su dostavljali radnici se žale na sistematizaciju. 52 radnika su preraspodijeljena. Dokument 1726 od 29.06.2018. ali da ne ulazimo sada u detalje, mislim da je ovo sve sumirano u Preporuci Ombudsmena za ljudska prava. Tako da moj lični stav i stav Kluba kojem pripadam da ne možemo podržati ovakav izvještaj. Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija: hvala predsjedavajući. Pa evo moram priznati da sama činjenica kada sam se pripremala za ovu sjednicu dnevnog reda, pardon za ovu sjednicu uopšte raspravljanje o izvještajima koji se tiču nekog prošlog vremena, jer smo već u 2019 godini, i vrlo brzo bi trebali raspravljati o izvještajima i poslovanju u 2018 godini, sam razmišljala kako se držati teme. Međutim, danas smo svjedočili veoma opsežnim izlaganjima pojedinih direktora, na neka konkretna pitanja vrlo jednostavne prirode nismo dobili konkretne odgovore. Pa onda sam se i ja evo opustila u tom razmišljanju. Iako ću nastojati da budem kratka. Recimo iako nismo dobili odgovor na jednostavno pitanje o službenim vozila čuli smo puno stvari, o proteklih pa možda i deset godina

42

koliko sam mogla sumirati određene intervale i kojim se ovdje govorilo. Pa je onda ministar morao nadležni intervenisati i dopuniti odgovor na ovo kao što kažem vrlo jednostavno pitanje. Zbog ograničenosti vremena referisat ću se samo na izvještaj za jednu firmu, i neke opaske o čemu sam ustvari postavljala i neka pitanja. A u pitanju je RAD. Ja zaista ne mogu prihvatiti ono što je direktor Babić rekao, kao osoba koja je odgovorna za funkcionisanje jednog preduzeća, što podrazumijeva i vođenje adekvatne kadrovske politike. Zaista je presedan pravdanje na postavljeno vrlo opravdano pitanje da niste pravovremeno reagovali i obezbijedili adekvatnu zamjenu za gospođu koja je otišla u penziju te ste doveli ovo preduzeće u situaciju čak i da ustanove rješavaju na neki vrlo neprirodan način, da se neka osoba po osnovu ugovora o djelu angažuje za potpisivanje Finansijskog izvještaja poslovanja. Znači nemojte zaboraviti, mislim to je funkcija koju ima manje više svako preduzeće. Neko ko vodi bilo koju firmu mora voditi računa o ovome. I meni je ovo zaista neprihvatljivo. Voljela bih da ste nam u svom izlaganju rekli koja je struktura uposlenika kojima nije produžen ugovor, a vrlo decidno ste nabrojali koji je to broj. I ovih nekih dva do tri mjeseca kako ste već rekli. To jeste na kojim poslovima su bili raspoređeni kako bi mogli imati tačan uvid u teškoće poslovanja sa kojima se susrećete jer ste to pravdali za neke druge stvari. Također nedavno je obavljena informacija da je novi ministar na vaš zahtjev odobrio upošljavanje novih 20 radnika. Onih radnika koji su potrebni za radove koji su trenutno aktuelni. Zaista moram da konstatujem da praksa nabavke kao što je pet kompostera zato što je pod navodnicima ostalo nešto novca u budžetu mora postati prošlost jer to mi je zaista neprihvatljivo da nešto, bilo koji projekat pa ticao se ekologije, jako smo puno slušali o tome, mislim pola sata koliko je to važno, kako se to rješava u narednih par godina da ćemo tek osjetiti efekte, i onda jedna tako važna stvar ne može se započinjati na način da zato što nam je ostalo novca mi ćemo dati pet pa ćemo vidjeti, eto pet nekih domaćinstava pa ćemo vidjeti kako to funkcioniše. Ovo govorim iz razloga jer zaista mi moramo imati i moramo uticati ne politiku upravljanja preduzećima kojim ustvari upravljamo. I takvu politiku koja će donijeti planske, realne i adekvatne željene rezultate koji će imati za cilj unapređenje kvaliteta života građana Kantona Sarajevo. Hvala vam. Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović. Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo pošto nisam imala pravo na komentar kod postavljanja pitanja iako je direktorica Sarajevo gasa u uvodnom izlaganju se referisala na moje jučer postavljeno pitanje koje se odnosilo na javne nabavke, čak i na dio iz moje diskusije o Zakonu o platama i naknadama koji smo jučer donijeli. Moram ovdje pojasniti da je moj motiv bila isključivo namjera da se u javne nabavke uvede red, što očigledno prepoznao i predsjedavajući Skupštine kolega Konaković koji je predložio uredbu za nadzor nad javnim nabavkama. Nisam ja izvlačila nikakve puzle, nego znate imate formiran forum na kojem se građani zaista ismijavaju s javnim nabavkama u javnim preduzećima. To je bio moj jedini i isključivi motiv. Kada su u pitanju izvještaji o kojima smo 4,5 sata odgovarali na pitanja. Ne želim govoriti pojedinačno o izvještajima preduzeća iz 2017 jer su to su rekle i kolegice i kolege prije mene, faktički irelevantni s aspekta vremenske distance, i činjenice da imamo realizovanu kompletnu poslovnu godinu nakon toga. Razgovarati u poslovnom i finansijskom smislu o 2017 možemo samo o praksama ponašanja unutar preduzeća jer su poslovni događaji jasno nastali i kao takvi postali dio računovodstvenih evidencija koja se ne može promijeniti ali se može iskoristiti kao dobro ili loše iskustvo. Čitajući izvještaje, jasno je svima nama da svako od ovih preduzeća ima svoje društvene i poslovne specifičnosti ali i svoje izazove u smislu perspektive razvoja i generalno kvalitete usluge. Polazne pozicije im nisu iste ali je u svakom slučaju njihova pojedinačna društvena uloga jednaka. S obzirom na izuzetnu važnost i utjecaj komunalne privrede na ostali dio privrede u Kantonu Sarajevo jasno je da konačno moramo pokrenuti ozbiljne i mjerljive reforme u oblasti komunalne privrede, što godinama izbjegavamo s ciljem da komunalna preduzeća posluju na ekonomskim osnovama i efikasnije pružaju svoje usluge privredi i stanovništvu. Ono što smo do sada imali je gašenje požara dok je jasno kako nam i

43

dalje potencijal vatre dimi u svim preduzećima. Strategija razvoja koja je na snazi zajedno sa kreditnim sredstvima koja smo rezervisali stavlja pred sve nas odgovornu, plansku obavezu za sistemsku koordinaciju implementacije predviđenih investicijskih aktivnosti u okviru preduzeća na način da konačno ostvarimo mjerljiv rezultat u podizanju kvalitete usluga i pošaljemo poruku javnosti da znamo upravljati procesima. Nadam se da će politika u narednom periodu prestati smetati struci a da će bahaćenje u trošenju novca biti potpuno eliminisano. To na žalost do sada nije bio slučaj. Uložili smo milione i kreditnih i budžetskih sredstava a godinama tapkamo u mjestu. Bojim se da ćemo teško dobiti novu šansu u smislu potencijala sredstava i projekata koji će odrediti perspektivu kvalitetu života u Kantonu Sarajevo za narednih 20 godina. Uspješnost tih reformi mjerit će se brzinom uspostave sistema koji će smanjiti pritisak socijalne politike u komunalnoj privredi i koliko će se brzo smanjiti učešće istih kao budžetkog korisnika u smislu finansiranja tekućeg poslovanja. Zbog dugogodišnjeg ne ulaganja sredstava u ovu oblast i neekonomsku cijene komunalnih usluga trenutna situacija, bez obzira na poboljšanje finansijske parametre u komunalnoj privredi dalje teška. Komunalna privreda nigdje u svijetu nije socijalni nego razvojni instrument i građani su s pravom nezadovoljni lošim upravljanjem, kvalitetom usluge ali ne mislim da su radnici sretni što bez obzira na volju imaju vrlo teške uslove za rad. Godinama je stanje bilo zapušteno, politika je na više načina pravila štetu u ovoj oblasti, bilo kroz nestručno kadroviranje, ili stranačko zapošljavanje, kroz namještanje tendera ili generalno neracionalno ponašanje i bez obzira na svu složenost situacije postoji veliki broj malih problema koji mogu poslati potpuno drugačiju poruku i otvoriti perspektivu novog povjerenja korisnika u sistem pa samim tim i većoj naplati i rastu budžeta, te intenziviranju investicija u smislu pojedinačnog razvoja svake od firme, kao i o rastu konkurentnosti komunalne privrede u cijelosti. Toliko zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: zahvaljujem predsjedavajući. Zaista ću se pridržavati dogovora a mislio sam puno toga i kazati, pa ću neke stvari i preskočiti da bi omogućili nekim drugim poduzećima. Slažem se u principu sa kolegicom Bešlijom koja smatra kao i ja da izvještaj 2017 i prema tome ponašat ću se u skladu s vašom sugestijom da štedimo vrijeme. Evo konkretno puno toga bih imao o VIK odnosno njihovom godišnjem izvještaju ali samo ću se osvrnuti na nekoliko specifičnih stvari u izvještaju. U izvještaju spominju amortizacija odmarališta Jahorina u Hrvatskoj, kakav je status to bi zanimalo svakoga od nas. A tamo stoji da je obračun amortizacije za odmaralište Jahorina koje se nalazi u Hrvatskoj sadašnje neotpisana vrijednost od 101.886,00 KM a to nije realizirano. U izvještaju stoji da preduzeće nije postupilo na navodu sudskog vještaka kada e riječ o prečistaču Butila. Pa bilo je i to dobro da se kaže. Nisam dobio na niz pitanja odgovore, ali više to sada nije ni važno. Također, evo RAD preskačem. Došli smo do Tržnica, zaista nisam mislio da govorim o Tržnicama je sam postavio par pitanja ali iz nekih principijelnih razloga i onoga što sam vidio i nekog arogantnog samouvjerenog nastupa kako na komisiji čiji sam ja predsjednik tako i ovdje danas, moram se osvrnuti na nekoliko stvari. Ja sam zamolio predsjedniče Konakoviću da se ne govori, da se ne vraćamo puno unazad jer ćemo otvoriti bojim se dugi niz pitanja, ali pošto se to desilo na pitanje zastupnika zastupnika Čampare da se vratimo i da kažemo šta je, ja sam samo iz principijelnih razloga rekao za sve direktore, prethodnike današnjih direktora, onda bi nas ono odvelo kao što je bio slučaj, pa smo slušali tu tirade kojekakve o tome šta je radio prethodnih sadašnjeg direktora. Ja sam htio da nas poštedim toga ali samo ću u nekoliko karakterističnih mjesta se osvrnuti kao što je recimo ovaj rafting. Pa i to je svojevrsna potrošnja. Ja znam šta otprilike meni želi da kaže direktor Tržnica pijace. Team building to je moderno u kapitalizmu, zbližavanje i da ne pojašnjavam to. Međutim u ovakvom ambijentu to smatramo ovo o čemu je kolegica Srna Bajramović govorila da upravo postoji takva stranica i ja sam na tome govorio na sjednici komisije koju sam već pomenuo i građani prate šta kupuju direktori i šta nabavljaju kroz javne nabavke. Kupuju svašta. Dakle i taj rafting je među ostalim i također tombola itd. Da već ne nabrajam i usluge od finansijskog. Pa pazite ministar

44

finansija bivši 3,5 KM ćevape, parking, pa znate šta i da se ne bi bavili tim bizarnim stvarima i ja sam rekao da su to bizarne nabavke koje kompromitiraju takve direktore. Dalje, kada se već govori, govorilo se jako puno u tom epskom nastupu direktora Tržnica, ali moram reći riječ je bilo u izvještaju mislim konsultirao sam i stenogram tada sam govorio, i ako mi dozvoli da koristim mobitel jer dobili smo ukor, a ovdje nam se nalazi puno tih podataka, moram kazati da je taj izvještaj koji je sporni usvojila Skupština toga preduzeća čiji je predsjednik bio Mirza Čelik, predsjednik Kluba SDA. A kasnije, prijatelj i stranački kolega direktora advokat ili odvjetnik Hrvačić. Zašto je usvojen taj izvještaj? Da li su oni bili u talu? Ne bih volio sada da elaboriram bolje da ne govorim. Ako se već to sve izdešavalo o čemu je govorio sadašnji direktor. Također, navedeno je tamo da su svi troškovi firme bili u skladu sa finansijskim planom. Ni jedna trošak van plana , to je potvrdio UO Čelik Hrvačić. To je lako provjerljivo. Niti je KM tada nije dobijena, Tržnice nisu dobile iz budžeta. Imali su samo vlastiti prihod. A od Kanton Sarajevo, Općine Centar i Grada Sarajeva gdje su stranačke kolege sadašnjeg direktora dato je skoro 500.000 KM čak i više. Tako su i povećali dobit. I jedna napomena, Tržnice su vrlo specifične. Tamo nema kreativnosti, mene ne impresionira taj pozitivni bilans Tržnica. Pa Vlada je dala te resurse koji se samo izdaju, rentaju itd. A nemojte biti, zaista o tim stvarima je suvišno raspravljati ali evo ponukan sam, kako je rekla direktorica Sarajevo gasa, da govorim o takvim stvarima. Neću o zapošljavanju. Također, zakonitost. Tržnice nemaju pravo da funkcioniraju bez uprave. Ona se dakle sastoji od direktora i dva izvršna direktora. Tako i trebalo da bude međutim ima samo jedan član uprave a to je direktor što znači da su sve odluke iz nadležnosti uprave po odluci o osnivanju nezakonite. Zapravo, mogao bih još puno toga da kažem ali neću iz prostog razloga da se ne bih, ali ako budem morao, neće biti nikakav problem, još možda samo da kažem da su plate najveće u tom poduzeću. I direktor Tržnica se žalio čak na inspekciju da ne radi sovj posao zato što improvizirane štandove oko pijaca ne uklanja. A tamo znamo da stoji ljudi su zapravo ili demobilizirani borci čije supruge prodaju dva para vunenih čarapa, jedan kilogram češnjaka ili bijelog luka, tri kg mrkve. Na koji način na poslovanje Tržnica utiču ti ljudi. Govorimo jučer o socijalnoj osjetljivosti. Ma to su sve nije retro ali to je možda malo moderniji populizam. I mogao bih još puno. Ali na ovome ću se zaustaviti za sada. Evo nas i do Sarajevo gasa. Vrlo kratko. To je monopolistička firma, mislim da je kolega Nikšić rekao drugačije a ja to ponavljam. Ne prodaje se tamo povrće, prodaje se gas koji u lancu nabavke, distribucije gasa postoje četiri firme. Dvije najmanje su suvišne. Onaj marketinški nastup direktorice, zaista mene nije impresionirao. Pa svako bi tamo funkcionirao na ovaj način. Imaju 99,7 % naplativost. Za taj 0,3 % imao sam osjećaj da trebaju možda angažovati utjerivače dugova pa da budu 100%. nisam uvjeren da je za građane bilo koristi od tog putovanja u Japan. I na koncu samo da kažem nisam dobio također odgovore na pitanja otkud u marketinškom odjelu vjerske zajednice. Ne mogu nikako da to razumijem mada sam čitao taj izvještaj. I ovdje ću stati i samo još dvije rečenice reći o firmi Park. Ovdje nam je predstavljen takav izvještaj ali ću reći da sam obratio pažnju na ove iznose, ali u svakom poduzeću znam gdje god sam ja radio i bio glavni i odgovorni urednik itd bila je nužna preraspodjela zaposlenika kako bi se efikasniji djelovalo. Razumio sam direktora da je on naplaćivao ono što njegovi prethodnici nikada nisu naplaćivali povlaštene firme, komplekse itd kojima je uređivano zemljište u ranijim mandatima a nije naplaćivano i zato je ta firma grcala u dugu. Bila je u svojevrsnoj agoniji. Sada imaju neki pozitivni rezultati, i mislim bez obzira na ishod glasanja o ovom izvještaju ja želim biti samo principijelan i reći o tome da ipak moramo voditi računa o takvim stvarima a ne suditi po ja znam budući da dolazim iz novinarstva pojam mobing ja ne znam ko može ustanoviti ne možemo. Ja mogu reći za nekoga da je narko diler gdje je tu argumentacija. Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo ja ću pokušati biti što kraći i koncizniji. Ja se slažem s nekim kolegama da je vjerovatno bespredmetno danas raspravljati izvještaj iz 2017 godine, pogotovo što neki direktori koji danas obnašaju tu dužnost, jednostavno ne mogu polagati račune

45

za period 2017 kao i Skupštine preduzeća koje su uspostavljene od strane ovog skupštinskog organa. Mislim da inače nema potrebe da na skupštinama ovdje dolaze direktori i uprave preduzeća i da nama podnose izvještaje i da cijeli dan provodimo u ovoj raspravi, upravo iz razloga zato što je Zakon rekao, odnosno odluka ovog organa Skupštine nekada još iz 2009 godine da mi uspostavljamo Skupštine preduzeća koje nama odgovaraju, mada mislim da ni ta odluka nije dobra, ali to je tema možda za neki drugi put. Uglavnom mi smo danas trebali imati izvještaje i raspravljati samo da nam izvještaje podnesu predsjednici Skupština preduzeća. Tako bi otprilike po Zakonu trebale ići stvari na način da menadžment preduzeća podnese izvještaj NO odnosno UO, UO I NO podnesu izvještaj Skupštini preduzeća, a onda skupština preduzeća dolazi ovdje u skladu sa članom 6. Zakona o privrednim društvima i jednom godišnje podnosi izvještaj Skupštini Kantona, kao svome osnivaču. Ali evo, ušli smo u ovo što smo ušli, ovo je vjerovatno dobra predstava za javnost, nemam ja ništa ni protiv toga, ali volio bih da se držimo vladavine prava i vladavine Zakona. Na početku ministar je u svom kratkom obraćanju, naravno tek je stupio na dužnost, pa nije nam mogao dati neke podrobnije i veće informacije, ali je govorio o transparentnosti, stručnosti, efikasnosti usklađenosti sa zakonom i ja mislim da su to stvari na koje bi smo se mi trebali svakako bazirati kod raspravljanja o izvještajima naših JP. Mislim da nas jedino to može voditi u dobrom pravcu. Naravno, ko zadovolji ovo, odnosno finansijske sve te planove koji su predviđeni i ko ima pozitivan finansijski izvještaj, bez obzira je li simpatizer ili član, ili pripadnik bio ili nije, bilo koje političke partije, svako ima pravo prema Ustavu i prema EU konvenciji o ljudskim pravima da bira, da bude biran i da ima simpatije prema bilo kojoj političkoj stranci, ali to ne može biti prevashodno da se razmatra o izvještaju. Mi ne glasamo o izvještaju na osnovu nekih ljudskih karakteristika nego na ono na bazi onoga što piše u samom izvještaju, prije svega sa njegovog finansijskog aspekta. Ovi svi izvještaji su prošli one procedure zakonske koje treba da prođu od izbora revizorske neovisne kuće koja se bira na osnovu Zakona o javnim nabavkama, dakle uzima se eksterna revizorska kuća do samih izvještaja koji se usvajaju na NO, odboru za reviziju, UO, pa sve do Skupštine preduzeća. Mislim da je to neka procedura koje se mi trebamo držati i o kojoj možemo ovdje jedino govoriti i razgovarati a sve ostalo će otići u drugi smjer. Što se mene lično tiče, ja podržavam sve one izvještaje koji imaju pozitivan bilans, posebno finansijski pozitivan bilans, i ne interesuju me ovi ljudi koji su, ne poznajem ih jako puno, izvještaji oko svih JP, ovih institucija zdravstva i sve ono što danas imamo na dnevnom redu, ali danas bih malo diskutovao i+odnosno izabrao bih dva preduzeća da se malo referiram na njih. To su Sarajevo gas i Tržnice. Ne zato što su mi oni posebno interesantni, niti što imam neke posebne simpatije prema bilo kome od ovih direktora, nego upravo iz razloga šta me ponukalo na to je izvještaj nevladine organizacije Transparesy international, koji su radili na jednoj analizi 150 državnih preduzeća na teritoriji cijele BIH vezano za korparativno upravljanje, odnosno na metodologiju i implementaciju antikoruptivnih programa, tako da su se našla jedino dva preduzeća koji su u nadležnosti Skupštine Kantona, na ovome spisku, jedno je pod rednim brojem pet, to je Sarajevo gas, sa indeksom 4,36 a drugo je Tržnice sa indeksom 4,29 i od sedam do 15 mjesta imaju isti indeks tako da možemo reći da su se ova dva preduzeća našla na ovoj listi, ma šta to kome značilo, a mislim da nije nebitna stvar. I upravo iz tog razloga je vrlo interesantno pozabaviti se izvještajem ovih preduzeća kako su radili i šta su radili. Naravno pošto se radi o izvještaj 2017 godine, teško se sada vraćati u to, ali evo direktori su govorili. Dakle, konkretno kod KJP Tržnice prilikom preuzimanja dužnosti nađene su nekakve obaveze što dugoročne što kratkoročne u iznosu od 600.000 KM. Zatečena je mala stopa likvidnosti preduzeća, neusklađenost sistematizacije i organizacije sa kolektivnim ugovorima, preduzeće je bilo u gubitku godišnje cca 400.000 KM, vezano za važeće cjenovnike, itd. Dakle i u samom izvještaju koji svi mi imamo ispred sebe vidi se jedan tabelarni prikaz šta se dešava od perioda 2015 godine kod uporednih podataka prihoda, rashoda i dobiti zadnjih šest godina, pa imamo 2015 gdje dobit bila 185.000, a izvještaju za 2017 imamo dobit od 844.000. ako s ene varam, to je otprilike nekih osam puta da je povećana dobit. Imamo u istoj tabeli, vi svi imate te izvještaje uporedni podaci da je 2015 bila kod kreditnih zaduženja -363.892 u 2017 je to

46

0. dakle posebno je interesantno d aje ovo prvo JP koje je iz svoje dobiti uplatilo dividendu u iznosu od 300.000 KM u budžet Kantona Sarajevo, čime je pokazalo da može i puniti ovaj budžet a ne samo potraživati sredstva iz istog. Koeficijent tekuće likvidnosti je povećan za 17% što znači da su raspoloživa sredstva 6 puta veća od obaveze. Vrlo je interesantno pitanje po tužbama tzv dioničara gdje je uprava uspjela da već pravosnažno sudske presude poništi revizijom sudskog postupka i vrati predmet na početak. Često smo u medijima mogli čuti i izjave tadašnjih ljudi koji su vodili Vladu, premijera i ministara kako su ovo najbolja preduzeća, prije svega Tržnice i Sarajevo gas gdje se Vlada u tom periodu hvalila kako ipak ova JKP mogu dobro raditi. Što se tiče Sarajevo gasa, u uporednim analizama pregledom izdvojenih rezultata poslovanja imamo finansijske rezultate u periodu 2014 – 2017. u 2014 smo bili u Sarajevo gasu u minusu 6.448.000. Ja ću predsjedavajući koristiti ovih 15 minuta kao šef kluba, jest umjesto. Predsjedavajući. Oprostite imamo jednu dilemu, u tom slučaju niko više iz kluba ne govori samo vi, to je onaj nejasni dio Poslovnika. Možete vi 15 minuta, pa nek govori ko hoće, samo govorite. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: samo vi mene uključite, brzo ću ja. Poklonit ću vam dvije minute. Dakle da se vratimo na finansijske rezultate Sarajevo gasa. Mislim jako bitno radi javnosti da ljudi čuju šta je bilo 2014 a šta je 2017. a šta će biti 2019 svi su pokazatelji puno bolji. Dakle bilo smo u minusu 6.448.000, 038. A u 2017 pokazatelji su da je u plusu preduzeće 1.431.371 KM. Kadrovski potencijali u periodu 2014.-2017 u 2014 broj radnika 311 u 2017 298. dakle nije bilo nikakvih spornih zapošljavanja nego su se ona smanjivala. Broj novih priključaka kupaca period 2014 536, a 2017 765. Izgradnja distributivne mreže u 2014 u metrima 4209, a ovdje u 2017 godini 10.185. Zatim koja su postignuća o zaključenju ugovora o reprogram potraživanja sa JKP Toplane, zaključen ugovor o programu duga itd. Od ISO standarda do najznačajnijih projekta, mislim da je o njima dosta govorila i sama direktorica u svome izlaganju. Tako da se opet vraćam na one zakonske odredbe. A mislim da bi ova Skupština ili Vlada, kako god hoćete, imajući u vidu ove izvještaje trebala stvarno pohvaliti neka od ovih preduzeća koja imaju ovako impozantne rezultate i dobre rezultate, tako da to bude i stimulans drugima koji trebaju još raditi bolje i kvalitetnije. Ukoliko bi se drugačije postupalo, postupalo bi se mimo Zakona i mimo procedura i onda bi nas čekale vjerovatno neke velike tužbe koje već opterećuju imamo to priliku gledati, vjerovatno to ministar finansija to zna da već postoje određene pravosnažne presude zbog nezakonitih smjena pojedinaca, koje su sada već kažu nisam siguran, molim da me neko demantuje ako to nije tačno, da se kreću oko nekih 100.000 KM. Ukoliko se desi nešto drugačije, ukoliko ova Skupština odluči nešto drugačije, ja se bojim da će to biti mimo Zakona. Ali evo ostavit ću to za svoju drugu diskusiju. Zahvaljujem. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Čampara. Riječ ima zastupnik Elvis Vreto. Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: hvala predsjedavajući. Prije svega želim da se zahvalim direktorima koji su dali odgovor na moje postavljeno pitanje, posebno ministru koji je dodatno obrazložio za one koji to nisu uradili. Pitanje oko službenih motornih vozila je jedan mali samo uzorak koji nama može poslužiti i da posmatramo i ostale segmente u firmama. Ne mora značiti da će oni biti tim uzorkom opravdani, ali u većini slučajeva pogledajte da ćete moći to reflektovati na kompletan rad. Da su nam problemi u komunalnim preduzećima kao što su sa službenim vozilima, vjerovatno bi bili prezadovoljni sa funkcionisanjem istih. Kada pogledamo malo raspored plaće po prosječne plaće po preduzećima, vidimo da je Pokop na prvom mjestu, ne Tržnice kao što se govori, pa onda ide Sarajevo gas, zatim Toplane, i pod zadnje četiri Tržnice. KJP RAD na federalnom nivou

47

prosječna plata na Federalnom nivou. Najveći broj uposlenih, slušamo o vozilima i razmišljamo. Zaključak ja nemam potrebe da donosim, mislim da to mogu građani ovog Kantona procijeniti a i ostali zastupnici vrlo dobro i dosta su stvari komentarisali na tu temu. Što se tiče toplana, slažem se poslovali su pozitivno u 2017 godini i onda je NO na to pozitivno poslovanje donio odluku i preporuku Skupštini donio odluku da se poveća direktoru plata zato što su oni pozitivno poslovali nakon niza godina. Možda to postoji u aktima preduzeća i nemam problem s tim, međutim treba analizirati zašto su poslovali pozitivno. Djelimično sigurno i zaslugom upravljačkih struktura, ja ih ne negiram. Međutim, Vlada Kantona e 2016 godini tarifni sistem izmijenila, uskladila, omogućila Toplanama da povećaju cijenu grijanja, građani Kantona Sarajevo su platili kroz cijenu grijanja vaše pozitivno poslovanje. Vi imate gubitak od 110 miliona, koji možda malo i vješto prikrivate, iznosite da je 85 miliona gubitak van kapitala a 25 miliona pokrivate kapitalom. Ukupni gubici su 110 miliona. Vozite pasat od 70.000 nabavljen, ne vi, prethodnom sazivu nabavljen, da ne pogriješim. Znači to su sve stvari koje nas bole i sigurno bole građane Kantona, taj odnos pristup koji nije dobar. I onda uprava i BO kažu zaslužan je direktor i treba mu povećati platu 30% jer su građani Kantona platili sve ono što ste vi u principu zaradili. Ja zaista što se tiče Sarajevo gasa, moram istaći sljedeću činjenicu da oni imaju obaveze prema BH gasu, a s druge strane svjestan sam činjenice da toplane duguju 93,7 miliona Sarajevo gasu. Ja vidim da se vode sudski sporovi i ne vidim da je sa BH gasom postim što se govorilo da su u procesu izrade sporazuma o plaćanju, o reprogramiranju duga, ne vidim da se on i desio. Ja se nadam, ne znam da li je u 2018, pošto iz ovog izvještaja mi to ne vidimo, ne znam da li se to desilo u 2018 godini ili u 2019 u ovom periodu januar, ali se nadam da će doći do toga kako bi se u tom dijelu riješila situacija po pitanju obaveza koje preduzeće ima prema BH gasu. Toliko hvala predsjedavajući. Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: hvala predsjedavajući. Znači, ja koliko sam shvatio 100.000 KM će koštati ove nezakonite smjene pojedinaca i one će biti presuđene i šta nisam razumio da li sada mi ne bi smjeli smijeniti one koji su nezakonito smjenjivali one koji su umjesto tih ljudi došli na posao, na mjesto tih ljudi koji su tužili, da mi ne bi opet plaćali 100.000 zbog te smjene nezakonitih koji su nezakonito smijenili. Ne razumijem logiku. Alarmantno je koliko mi je ljudi pisalo danas koliko se građana javlja da obratim pažnju ove Skupštine na epidemiju stranačkog zapošljavanja u JP i institucijama koje zapravo pripadaju svim građanima i građankama Kantona. Još alarmantnija je informacija o mobingu radnika u tim preduzećima i institucijama i ono što me brine jeste, ako mi ovdje ne možemo kontrolisati epidemiju mobinga u sopstvenim preduzećima, kakvu moralnu osnovu imamo da se borimo za prava radnika u realnom sektoru sutra kada raščistimo s ovim ovdje. A mi kao socijal-demokrate ovdje u ovom klubu, namjeravamo da usmjerimo svoj rad i da se bavimo time, i svoj uticaj na tu stranu u buduće. Zato vas molim da počistimo u svojoj kući, tim više što postoje te sudske presude. Znači totalno je potvrđeno da su bili nepravedno otpušteni u korist radnika žrtava mobinga jer te nezakonite smjene pojedinaca to se može nazvati nekom vrstom mobinga. Bojim se da se ovdje ne radi samo o iživljavanja na etničkoj ili vjerskoj osnovi, odnosno ne radi se najčešće mada ima nekih primjera koji recimo nekih ljudi iz miješanih brakova koji su mi se obratili ali najviše se radi, djece mješovitih brakova, ali najviše se radi i ideološkom iživljavanju na političkoj osnovi. Znači na konto ideološke partijske pripadnosti, naklonosti tih ljudi za koga glasaju itd. To se mora ako se slažemo vodje podhitno sanckionisati i zaustaviti i to ne od strane sudova, već od strane nekog našeg tijela, slično onom koje bi bilo zaduženo za korupciju i ovo porijeklo imovine kao što je predložena ova emisija. Radi se o tome da ne samo kantonalne firme već smo primijetili da i radnički sindikati koji pokazuju tendenciju da se stranački profiliraju. Šta to treba da znači sada. Da su stranke u potpunosti drže berzu rada i da je tržište rada i proces rada u potpunosti privatiziran. E ovo je politička institucija ovdje koliko znam i ovdje se radi o jednoj političkoj borbi, a borba za depolitizaciju tržišta rada je također jedna politička borba. Borba za demokratizaciju rada je politička borba i program i ideja

48

socijal-demokratije. Mene i moje kolege ovdje iz Kluba obavezuje da se iz ovih klupa borimo za demokratizaciju rada i protiv partijskih monopola na berzi rada. Evo vidiš, sabotiraju me. Predsjedavajući: jel i jučer bilo kada ste vi govorili isto? Poslanik/zastupnik Damir Nikšić: nije, nisam ja. Ono su tamo zapušili ovi u hodniku. Hoće li mi se računati ovo? Pošto se radi o takvoj politici zapošljavanja i otpuštanja ja bih volio da, ja sam primjetio da ni jedan od ovih izvještaja ne govori o međuljudskim odnosima i psihosocijalnom okruženju u tim firmama i volio bih da od sada izvještaj uključuje evaluaciju ocjenu psihosocijalnoj okruženja i međuljudskih odnosa u firmama na osnovu recimo anonimnim žalbi i dojava unutar preduzeća od strane radnika. Možda to postoji, možda se ne koristi, možda nije uključeno, možda niko nije raportirao tim NO, Skupštini, direktorima. Možda to direktore i ne interesuje, ali meni lično je vrlo bitno kakvi su međuljudski odnosi između radnika i kakva je psihosocijalna klima u tim preduzećima jer neko očigledno trpi u tim preduzećima i očekuje se od njega da sam napusti ili da mu se da otkaz. Htio bih da ukinemo tu partijsku berzu rada jer to nije dobro ni za partije radi toga što se u partiju učlanjuju samo radi izgleda zaposlenja a ne radi ideje i programa partija. Isto bi dobro bilo da konačno u ovoj Skupštini u ovom sastavu dokinemo taj socijalizam partijske državne firme, da poradimo na tome, da konkursi budu javni, da zapošljavanje ne bude partijsko već javna stvar, a javna stvar se na latinskom kaže res publika znači sve političke snage koje se bore za nekakvu republiku i žele neku repliku, imaju priliku da se izbore za republiku ovdje na licu mjesta u praksi u ovom parlamentu i ovdje se bori za demokratiju rada i za takvu republiku ili javnu stvar, balansom višepartijskog sistema. I samo bih zamolio da budemo pametni u buduće da ne pravimo te stvari da smjenama direktora i smjenama vlasti se smjenjuju svi radnici i da napravimo taj neki balans i kao prvo bih predložio da vratimo sve one koji su prognani sa radnih mjesta u proteklom periodu na njihova stara radna mjesta, tj da imaju prednost pri zapošljavanju novom, naročito sada kada ide provjera diploma i ovih novo zaposlenih i usput da se provjeri ko je te s tim diplomama primio na posao. Hvala. Poslanik/zastupnik Mahir Dević: zahvaljujem predsjedavajući. Na samom početku samo ću se malo referirati vezano za onu situaciju naravno kada ste me prekinuli prije nego što smo otišli na pauzu. Naravno ja kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo imam pravo da govorim, da se javim za riječ i da se javim za poslovničku intervenciju kao šef kluba. Shodno članu 91 ja sam se javio za poslovničku intervenciju i ta poslovnička intervencija ne može biti duža od 3 minute. I ja treba da obrazložim zašto sam tražio poslovničku intervenciju. Ja sam obrazložio i rekao da govornik koji je govorio, konkretno ministar, se udaljio od teme. To je stav 2) naravno ja sam dao obrazloženje. U stavu 39 predsjedavajući vi ste trebali da date obrazloženje zašto ste mu to dozvoli, ali meni lično to ne smeta što je ministar to govorio. Ali ovo govorim iz prostog razloga zato što ste vi poslali u javnost jednu poruku da sam ja prekinuo ministra. Ja apsolutno nisam prekinuo ministra, kako ste vi kazali, već sam tražio poslovničku intervenciju, dobio je i vi ste mene prekinuli. To je prava istina, čisto radi javnosti, ali evo bez ikakve potrebe da dalje tu vrstu priče elaboriramo, pošto je u pitanju diskusija, apsolutno da se ne bih pogrešno shvatio podržavam da ministar ne samo komunalne privrede, nego svi drugi ministri i Vlada zajedno da propišu odlukom svojom do koje visine se mogu nabavljati automobili i to bi zaista bilo moralno i potpuno socijalno ispravno jer nije u redu da se vozaju skupim automobilima. Ali sam tražio tu poslovničku intervenciju iz prostog razloga što se stekao dojam da ovi direktori koji su podnosili izvještaje su učestvovali u tome a mi smo čuli d asu neki od tih direktora zatekli takvo stanje, rješavali to takvo stanje, nisu koristili te beneficije, čak nisu koristili ni svoje reprezentacije i u tom smislu je ta vrsta intervencije i ona je bila apsolutno potpuno opravdana i naravno ovo čisto radi javnosti

49

moram da kažem. Naravno sve to lijepo piše u Poslovniku, član 91. stav 1), 2) i 3), možete to pročitati. Kada je u pitanju SDA mi ćemo probati zaista da na startu ovog mandata zauzmemo neke principijelne stavove. Ja sam putem TV ekrana svjedočio neke principijelne stavove i nekih drugih stranaka prije koji evo danas otprilike barem tako izgleda da će iskočiti iz tih nekih svojih principa, ali vidjet ćemo naravno ne prejudiciram stvari. Vidjet ćemo kako će ko glasati za ove izvještaje. Bilo bi dobro da Skupština Kantona Sarajevo na startu svog mandata zauzme neki princip da vidimo na bazi kojih parametara metoda ćemo donositi zajedno odluke jer ipak razmatranje i usvajanje izvještaja koji su od sudbinske važnosti za Kanton Sarajevo bi trabalo prije svega da bude jedno pitanje struke, napretka, politika Vlade itd. Ovdje bi bilo zanimljivo vidjeti da li su ti direktori cijelo vrijeme apsolutno provodili sve politike koje je propisala Vlada. Bojim se da 95% jesu radili i ogroman je iskorak napravljen u mandatom periodu 2014 evo sada 2018. u ovom sektoru prije svega komunalne privrede vi ste imali situaciju da su ta preduzeća bila bukvalno u potpunoj finansijskoj dubiozi, imala su daleko već broj uposlenih nego što ih danas imaju i niz mjera je proveden kroz ta preduzeća i mi danas se u Skupštini nalazimo u situaciju gdje nam direktori podnose izvještaj i zaista ovdje imamo jednu potpuno pozitivnu priču bez obzira što s eona na neki način pokušava skrenuti nekim ovim temama koje su onako zanimljive uvijek javnosti ne znam vezano za reprezentacije neke, za automobile itd. Činjenica naravno zbog građana govore sve, to su preduzeća koja ne samo da su pozitivno poslovala nego su dobro popravila taj svoj finansijski efekat izvještaja. Direktori su to jako dobro obrazložili. Ja zaista im čestitam bez obzira iz koje stranke dolaze. Bilo je tu direktora iz SDA i SBB iz nekih drugih stranaka, odmah da bude jasno, KLUB SDA sve ove izvještaje koji su stavljeni na sjednicu Skupštine Kantona, koji budu pozitivni i koji su prošli ove organe svoje, UO, Skupštine preduzeća, mi ćemo podržati bez obzira iz koje političke opcije direktor dolazio da bi smo jedan princip i dignitet Kluba SDA. Nećemo tu se baviti nikakvom vrstom politikanstva i probat ćemo u narednom periodu da se tako ponašamo. Također ono što je kolega Čampara govorio, jedna ozbiljna stvar, jedan problem u koji mi možemo ući jeste pitanje tužbi ukoliko dođe do smjene direktora koji su jako dobro radili. To je jedno upozorenje koje zaista treba da dobronamjerno shvatimo jer mi smo odgovorni ljudi koji se nalazimo u Skupštini. Vi se sjećate za slučaj smjene direktora Parka, gdje je sud vrlo jasno u presudi svojoj napisao da pravni osnov za njegovu smjenu nije moglo biti neusvajanje od strane Skupštine. Ovo je jedna vrlo opasna stvar u kojoj se može desiti da direktori eventualno koji budu smijenjeni, da tuže KS i da desetine i stotine hiljada KM Kanton bude morao plaćati. Naravno, ja nisam rekao da će se to desiti ali to je naravno jedna potencijalna opasnost. Također čuli smo od ovih direktora a nismo imali negativan odnos Vlada ko god da ih vodio u proteklom periodu spram tih preduzeća te politike u smislu plata, u smislu investicija u smislu pomoći svih tih preduzeća, provodila je direktno Vlada putem resornih ministara, bez obzira ko je sve bio premijer u ovom mandatom periodu. Prema tome ne možemo mi kao politika u jednom momentu provoditi politike kroz ta preduzeća, nalagati ljudima obaveze. Ljudi provode te obaveze postignu pozitivne rezultate, što svojim sposobnostima, što sposobnostima svojih radnika i sada ovdje dovodimo u situaciju te ljude da im na neki način ne usvajamo izvještaje koji su očigledno pozitivni. Nekako bi mi bilo jednostavnije da nismo trebali da pravimo nikakvu vrstu, medijskog lična prema tim ljudima, nego da eventualno na neki način se to izglasa, da glasala kako god to ko hoće. Tako da evo mi smo danas, Skupština Kantona Sarajevo na startu svog mandata pred tom vrstom ispita. Kog smo mi kao Skupština i rukovodstvo i Vlada ozbiljno pristupili ovoj stvari, najbolje govori činjenica, ovo iznosim radi javnosti, na jednu sjednicu Skupštine stavili čini mi se 20 i više izvještaja čiji su materijali hiljade i hiljade stranica. Hiljade i hiljade sati i dana provedenim u radu tih ljudi i mi dovodimo ih pred neka trivijalna pitanja kao da sada zbog tih trivijalnih pitanja nešto ne valja tamo što su oni radili. Dovodili smo ih tu na Vladu, pa su ljudi čekali u hodniku po tri četiri sata pa im se nakon tri, četiri sata kaže da nemaju potrebe da tu budu. Pa onda Vlada usvoji te izvještaje bez da oni tamo budu. Tako da je to političko pitanje. Naravno i parlamentarna većina ima pravo da provodi svoje politike, ima pravo da postavlja svoje ljude na pozicije, ona

50

funkcioniše, međutim, mi samo u ovom momentu kao opozicioni klub upozoravamo da u tom postupku ne povrjeđujemo procedure kao što smo od starta krenuli u nekim stvarima. Tako da evo, mi ćemo se zaista ponašati principijelno i evo kazat ću nešto i u drugoj diskusiji zahvaljujemo. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković: zahvaljujem predsjedavajući. Ja ću se kratko osvrnuti na blagu diskusiju i kritiku na VIK. Na žalost ja moram to reći. Naravno spomenut ću i pozitivne stvari da ne bude da samo mi kritikujemo ovdje danas. Na tragu onoga prvenstveno što je rekla prva kolegica Srna Bajramović, pa su onda i prethodnici moji spomenuli to isto čini mi se, izgleda nekako irelevantno danas razgovarati o izvještajima iz 2017 godine kada se nalazimo u januaru 2019 godine. Međutim, obzirom da je to predloženi dnevni red i da smo ovdje tim povodom valja nam o tome diskutovati. Ja moram reći dakle da moram prokomentarisati onu situaciju koje se vi svi vrlo dobro sjećate 2017 godine kada je u pitanju masovne redukcije vode, pogotovo u ljetnom periodu, kada nam je voda najpotrebnija i kada veliki broj turista dolazi u ovaj grad itd. I sjetite se otkazivanja onog koncerta koji je bio u decembru mjesecu, odnosno baleta na ledu zbog problema s vodom. Itd. Grad je zaista pretrpio velike gubitke zbog tih problema o kojima smo već pričali it o smo konstatovali. Dakle, sama ta činjenica naravno ne amnestira ni ovo sadašnje rukovodstvo jer iako je moram kazati, sadašnje rukovodstvo pokušalo dovesti stvari u red ipak tu postoji još uvijek velikih problema koji se moraju početi rješavati. Mora se pronaći neko sistemsko rješenje za kako rekoh u pitanjima rekonstrukciju ne samo pojedinih dionica već cjelovitu rekonstrukciju vodovodne mreže da se ne bi ovakve stvari ponavljale i u budućnosti. To je nešto što po meni ne može biti usvojeno kao pozitivno, ne može biti ocijenjeno pozitivno jer upravo ta godina je bila najkritičnija po pitanju redukcija vode i sjetite se i masovnih protesta građana koji jesu na kraju urodili nekim plodom, još uvijek to nije riješeno. Tako da ta kritika je upućena na to ja mislim da ovdje svako ko razmišlja nekako normalno i koga je ovaj problem zadesio, a mislim da je svako od nas u datim periodima ne može ovaj izvještaj ocijeniti kao pozitivan ne može ga usvojiti ovdje danas. Ali evo da ne ispadnem da samo kritikujemo, ja moram pojedina preduzeća i vrlo pozitivno ocijeniti i na osnovu ostvarenih rezultata u navedenoj 2017 godini poput preduzeća Park, koje je svoja dugovanja dovelo do minimuma, racionalizacijom radnih mjesta, novom sistematizacijom i prvi put počelo pozitivno poslovati od proteklih znamo sjećamo se godina i godina koje su prethodila. Ista fakta se može navesti i za preduzeće Toplane. I posebno ovdje ističem, unatoč dugovanju, neminovna su ta dugovanja, pazite koji god direktor da dođe, on će imati isti problem, preuzeti probleme koji su ostavljeni od prethodnog rukovodstva itd. Jer je to sve politički instruirano. Politika imenuje te direktore i to je evidentno, kao što je rekao Damir Nikšić. Tako da Toplane posebno ističem tu politiku kvalitete i politiku transparentnosti koja se zaista očituje u posljednje dvije, tri godine od kako je novo rukovodstvo na snazi u ovom preduzeću. I ovo ću kratko, pošto su me građani zamolili, ja zaista radim ovdje u ime svih građana i građanki Kantona i to je zapravo suština našeg posla, ja bih samo sugerirala ovom rukovodstvu VIK-a da se ne smije nastavljati ista praksa progona građana zbog jednog neplaćenog računa za vodu. Slučajnog propusta, ovo nisu namjerni propusti iako pojedini izbjegavaju plaćati vodu. Te račune koji su neopravdano skupi u ovako lošim uvjetima vodovodne mreže. Pogotovo se osvrćem na one krajnje ugrožene građane a to su penzioneri koji jedna žive svakodnevno sa svim tim troškovima. Evo navest ću vam primjer konkretan da je VIK naredio tužbu za jedan neplaćeni račun od 18 KM. Dakle ta praksa se mora zaustaviti, mora se pokrenuti neka javna rasprava o tome, morate uključiti i građane i vidjeti zašto su ti računi neopravdano skupi, pogotovo računi koji se izriču potpuno nekako, ne znam koju riječ da upotrijebim. Mjerni satovi ne pokazuju da je to potrošnja koju ste imali tog mjeseca, međutim račun se izda na 50 ili 60 KM. Potpuno nelogično, ja ne znam šta se tu dešava. I sama sam imala taj problem zaista sam posvjedočila da je to istina. Tako da evo ja bih zamolila i sugerirala da se

51

malo transparentnije ipak radi, da se građanima objasni zašto ti računi da ne bude da vi na uštrb građana naplaćujete te dugove koje ne može na drugi način potraživati. Evo toliko i zahvaljujem. Predsjedavajući: hvala kolegice Duraković. Izvinite što moram u sred rasprave, zaista puno ljudi iz zdravstva pita da li da čekaju nastavak sjednice. Šefovi klubova da idemo večeras skroz do kraja ili da kažemo da ćemo završiti komunalnu privredu, privredu i stati. Dakle da završimo još ove dvije oblasti, a žao mi je ovi ljudi sjede cijeli dan sa nama. I sjedili su i jučer. Ako se slažete da kažemo da zdravstvo radimo sutra u nastavku da ljudi koji su došli iz ustanova i pun ih je hodnik. A iz KCUS isto sjede tu cijeli dan. Slažete li se da sutra ujutro u nastavku radimo zdravstvo? Dakle, zdravstvo zdravo. Nastavljamo. Mirza Čelik ima riječ. Izvolite. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik Zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo pošto se prvi put danas javljam, pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce pored malih TV ekrana. Prije nego nešto kažem o svim ovim preduzećima imam potrebu kako moralnu, tako i neku drugu obavezu prema svim onim koji su na neki način štitili interese preduzeća u periodu kada sam obnašao neke od funkcija predsjednika Skupštine Toplana i prisjetit ću se samo kratko tog perioda iz 2012 da smo svaki mjesec dana dostavljali informaciju prema Vladi kako bi to trebalo da izgleda kao što danas izgleda kada ste donijeli mjere da preduzeće konačno ne treba da posluje sa gubitkom. Mi smo izračunavali dobro se sjećam da cijene energenta ulaza gasa ili plina ne bi mogle pokriti troškove isporuke toplotne energije prema krajnjim korisnicima bez i jednog uposlenog, bez održavanja. Bez ičega. To je bila neka nivelacija koju smo mi kroz tabele i grafikone vama dostavljali u Skupštinu u mandatnom periodu 2010-2014. evo možete se neki i sjetiti tog perioda. I konačno usvajanjem Vlade ovih zaključaka koje ste donijeli Toplane danas posluju pozitivno i bilo bi šteta ne kazati da od tog perioda pa do danas Toplane ne posluju na način na koji posluju a da ne pohvalimo. Uprava generalni direktor i sve strukture od NO i Skupštine tog preduzeća su zaista dovele do toga da imamo redovnu isporuku toplotne energije prema krajnjim korisnicima i da evo konačno kažemo da nemamo nekih previše zahtjeva od građana da taj nivo toplote nije zadovoljavajući. Samo zahvaliti upravi na njihovom požrtvovanom radu. Rezultat je svakako danas pred nama, njihov izvještaj iz 2017. o izvještaju neću ništa da kažem jer nemam potrebe, Izvještaj je takav kakav jeste, samo pohvale. Nakon tog perioda obnašao sam i poziciju predsjednika Skupštine Tržnica pijaca do ulaska u Skupštinu Kantona Sarajevo. Osjećam se prozvanim pa moram i to da kažem iako u tom periodu bilo je turbulentno vrijeme, dobro se sjećate svi tog perioda kada su krenuli mali sitni dioničari da potražuju svoja sredstva odnosno da upisuju svoje vlasništvo u knjige. Vlasništvo nad preduzećem Tržnica pijaca. Znači zajedno sa kolegama iz Skupštine to nekako spriječili i pokrenuli tužbu u tom periodu. Znači to je preduzeće moglo 2014 da ode jednostavno u male dioničare i da oni izgube status, odnosno da Skupština Kantona izgubi jedno od preduzeća. Čak smo predlagali da se formira novo preduzeće jer koriste javno dobro Kantona Sarajevo ne da su to njihovi objekti i to smo na neki način spriječili. Prozivke na račun toga d aje neko s nekim možda bio u talu. Bilo sa skupštinom Kantona u talu da sačuvamo imovinu. Jesmo., i neka smo hvala B. Kratko o izvještaju VIK-a mi smo sve kazali poslovanje do nove uprave nema potrebe da komentarišemo. Ali dobro ćemo zapamtiti današnji dan kada budemo razmatrali izvještaj 2018 da u novoizabrana uprava, to danas možemo kazati u Kantonu Sarajevo ne moramo se sada prisjećati u zadnjih godinu dana da li je bilo redukcija u 2018. da li je bilo redukcija od kraja 2017 do danas. Evo ja mislim da nije bilo a to možemo zahvaliti novoj upravi. Ova uprava je učinila puno toga i radi sasvim dovoljno i korisno za građane Kantona Sarajevo. Imali smo priliku na svim skupštinama u prethodnom mandatu da slušamo izvještaje svakodnevno uveli ste praksu i zahvaljujem na tome i za Gras kroz informaciju na početku sjednice Kolegij je donio zaključak koliko sam informiran da ćemo razmatrati na svakoj sjednici stanje u Grasu i VIK-u. I svaki put ćemo slušati pozitivnije stvari u VIK-u jer se tamo procesi

52

odvijaju. Drago mi je da je u svim preduzećima ostao isti broj uposlenih čak smanjen u nekim preduzećima ako je bilo tog nekog stranačkog zapošljavanja za koje kažemo pa slobodno pitajte jel Mirza Čelik zaposlio jel ovaj ona, nemamo se čega stiditi pitati direktor jesu li po nečijem nalogu ili su na zahtjev poslovođa odnosno resora unutar preduzeća ti ljudi zapošljavani. Ja bih volio to da čujemo od svih direktora ukoliko naravno osjetimo potrebu da trebamo da pitamo. Nije niko se dohvatio preduzeća RAD-a pa ću ja iskoristiti samo ukratko da nešto kažem o preduzeću RAD da je stepen naplate 81%, a za privredu 79 % bio za građane. Što je u odnosu na 2016 veći za 3% za privredu i 5% za građane. Ali ono što je najbitnije u svemu je da ovo preduzeće obezbjeđuje svoju likvidnost. Tako je evo vidjeli ste iz izvještaja da su prihodi 38.535,141 KM a dok su rashodi ostvareni u iznosu od 38.353,077 što je rezultiralo ostvarenom bruto dobiti u iznosu od 182.000. Preduzeće je dobro radilo i domaćinski poslovalo a što potvrđuju i realizovani projekti. Uvođenjem odvojenog prikupljanja otpada u individualnim stambenim objektima podjela 3000 kanti, razvoj sistema primjene selekcije ambalažnog otpada iz komunalnog otpada postavljanjem 20 kontejnera na pet podzemnih otoka u saradnji sa EKO pakom. Jačanje svijesti građana kroz medijsku promociju zaštite okoliša, otpad nije smeće. Posebno naglašavamo uklanjanje 5604 psa lutalice sa područja Kantona Sarajevo. Prisjetite se kako je to bilo u 2017 i kako je pristupila uprava u ovom problemu. Postavljeno je novih 61 parkomat i novi softver u saradnji sa Ministarstvom saobraćaj u cilju efikasnije naplate usluga parkiranja vozila. Jako bitna činjenica jeste da je preduzeće u 2017 godini imalo vlastitih investicija u visini od oko 1.400.000 što je izuzetno dobro uzimajući u obzir i imajući u vidu da se cijene usluge nisu promijenile od 1998 godine. Isto tako smatram obzirom na djelatnost koju preduzeće obavlja investicije moraju biti veće i različitih izvora finansiranja. Jako bitna stvar koja je vidljiva iz izvještaja jeste da je u 2017 izvršeno raspoređivanje 62 invalida rada koja nisu bila raspoređena a da niko nije ostao bez posla niti je proglašen tehnološkim viškom,m bez obzira na činjenicu da je preduzeće opterećeno velikim brojem invalida. Rasporedom invalida učinjena je ušteda od oko 150.000, rasporedom invalida nije bilo potrebe za prijemom novih radnika. Na kraju se da zaključiti da rezultati postignuti u 2017 godini su poprilično bolji u svakom segmentu u odnosu na 2016 godinu kao i ranije godine te se nadamo da će ovako pozitivan trend u ovom preduzeću zadržati te stoga sve pohvale na rad uprave preduzeća, organe upravljanja i svih uposlenika. Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Samir Suljević. Hvala predsjedavajući. Ja moram početi ovu svoju diskusiju sa jednim slaganjem. Slažem se sa kolegom Čamparom, on je maloprije stvarno rečenicu rekao, kaže ovo je predstava za javnost. Dijelom se slažem. I da vam iskreno kažem, jedan dio ove predstave me podsjeća,nemojte se naljutiti što ću tako to reći, asocira me na izbor za miss. Stranačke kolege pitaju svoje direktore koji su vaši najbolji kvaliteti, za šta se zalažete, jesu li to oči, mir u svijetu itd. Ovi normalno govore da je sve najbolje, da je finansijski izvještaj odličan da dolaska njih na te pozicije bio potop itd. Slušajući danas pojedine direktore i mi građani smo saznali da jedan dio JKP spada u sam europski vrh. Tako sam shvatio danas. Izvještaji vidjeli smo, rekao sam, jaje na jaje. Pozitivno poslovanje il opravdani gubitak, niko nije kršio moratorij, u zapošljavanju a ljudi se zapošljavali. O pričama sa podređenim kriterijima. Imamo sumnju u nepotizam, voze se skupa auta, plate previsoke, najbolji uposlenici u firmi brat itd. Koordinacija između javnih preduzeća je stvarno upitna. Slušajući direktoricu VIK-a danas smo shvatili da je 70% sredstava potrebnih za funkcionisanje ovog preduzeća potrebno za funkcionisanje prečistača u Butilama. Najveći problem je mulj. Prije neki dan na sjednici Komisije za prostorno uređenje i komunalnu infrastrukturu direktor KJKP Parka kaže da njihovi kapaciteti mogu bez problema taj mulj reciklirati. Imamo dva javna KP o čijim izvještajima danas govorimo koji mogu riješiti problem a nisu ga riješili. Mislim da ipak za rezultate odnosno za konačnu informaciju o ovim izvještajima moramo malo i građane pitati. Građani znaju da vode nema. Građani znaju da su ceste neočišćene. Građani znaju da su veliki broj lomova ruku i nogu zbog čega su velika

53

bolovanja, odsustvovanja sa posla, itd. Neću dalje širiti ovu priču a samo bih želio da kažem da je moglo mnogo, mnogo bolje. I svom kolegi Čeliku da kažem, ako se bude malo bolje raspitao vidjet će da su tu i članovi UO zapošljavali i žene i da su pojedini načelnici završavali sa zapošljavanjem u ta javna preduzeća svoje kćerke itd. Hvala. Predsjedavajući: replika kolega Mirza Čelik. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: zahvaljujem predsjedavajući. Neću dugo ali zaista pozivam kolegu da kaže sva ta imena i da objelodani u javnosti ta imena. Mi se nemamo čega stidjeti zastupnici u Skupštini bili opozicija ili pozicija. Ako imamo informacija o tim zapošljavanjima trebamo da kažemo i da upoznamo javnost da su se ta dešavanja dešavala pa nek odgovaraju oni koji su to učinili. A sada kažemo zapošljavali, pa recite imenom i prezimenom zaposlio je Mirza Čelik ili bilo ko drugi od kolega tog i tog, suprugu zaposlio. Ne znam evo, hajte pokušajte se organizovati i kažite imenom i prezimenom. Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Samir Suljević. Pa evo kolega Čelik ja bih molio da zajednički tražimo od NO Sarajevo gasa i direktorice Nihade koja je tu da li je istinita informacija da je član NO gospodin Kurtović bez konkursa zaposlio neposredno poslije stupanja na tu dužnost, svoju suprugu, a nedugo poslije toga i jedan od načelnika općina u ovom Kantonu je zaposlio svoju kćerku. Pa me baš interesuje da li tu ima istine ili nema? Hvala. Predsjedavajući: hvala kolega Suljević. Kolega Čelik replika. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: pošto su prošla pitanja a ako može direktorica da odgovori neka odgovori, ali savjetujem svakako kolegu da na sljedećoj sjednici u poslaničkim pitanjima i inicijativama postavio to pitanje i tako ćemo svi zastupnici dobiti to i onda će moći mediji to iskoristiti. Ako je to zaista istina evo neka kaže. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem. Repliku također ima kolegica Duraković, signalizirali ste a ima i Jasmina Bišćević-Tokić. Poslanik/zastupnik Jasna Duraković: zahvaljujem. Ja sam imala repliku ali nisam vam mahnula nakon izlaganja kolege Čelika. Samo kratko, ja vam kolega Čelik odgovorno tvrdim da su redukcije vode uslijedile i u 2018. na žalost ja vam mogu nabrojati nekih 20 naselja, pogotovo na području općine Novo Sarajevo,jednim dijelom općina Centar i općina Stari Grad. I to su bile redukcije višemjesečne. Tako da ja imam provjerenu tu informaciju čak po adresama vam mogu reći i to je upravo ona stavka o kojoj sam govorila, dakle te dionice koje još nisu popravljene. Ti kvarovi na vodovodnoj mreži. I što se tiče onoga što ste spomenuli dakle da mimo toga govorila sam o računima. Vi ste spomenuli to u svom izlaganju dakle čak se znalo dešavati da se enormni računi od VIK-a izdaju za stanove u kojima mjesecima niko ne boravi. Evo ja bih voljela da mi to neko objasni. Kako može biti ako nema potrošnje vode. Predsjedavajući: kolega Čelik odgovor na repliku.

54

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: pa evo imali smo priliku ako smo pratili dešavanja u 2018 u izvještaju u informaciji na početku svake sjednice a vjerujem da smo bili obaviješteni putem web stranice VIK-a i svim drugim sredstvima javnog informisanja kada će i gdje biti redukcije zbog opravke kvarova. Nemojmo zaboraviti da smo u 2018 u tom periodu negdje oko 1000 i nešto kvarova uradili i spriječili da bude dnevna redukcija u nekim područjima. Noćna redukcija se zadržala i to nije ništa po meni toliko bilo strašno, koliko su bile strašne dnevne redukcije. Uprava VIK-a se svakako potrudila da javnost upozna gdje će se vršiti radovi tako da se mogu pripremiti i ti radovi nisu dugo trajali. To je bilo otklanjanje kvarova ko je smo ovdje u Skupštini svi jednoglasno podržali i kazali da treba hrabro ići dalje u taj projekat realizacije. A svakako da li se dešavalo da dolaze računi nekim stanarima za vodu ako su etažni vlasnici ako je samo jedan vodomjer instalisan u tom ulazu dijeli se po broju članova. To je tako. I to se nije moglo promijeniti ili pak evo ako dogovore stanari moglo se odvojiti vodomjeri i VIK je svakako izlazila u susret svim onim koji su tražili da se odvoje od etažnog vlasnika. Hvala. Predsjedavajući: hvala kolega Čelik. Replika Jasmina Bišćević-Tokić. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: Evo hvala predsjedavajući. Replika ide kolegi Suljeviću. Na konstataciju da mu izgleda ova Skupština kao prijenos za mis i da mi cijelo vrijeme postavljamo svojim direktorima pitanja onako kako bi oni voljeli to da čuju, ali je zaboravio kolega Suljević jedan bitan detalj da se 2017 godine na čelu Vlade bili vi predsjedavajući za ove izvještaje i kako ne bi bilo da mi hvalimo svoje direktore, iako evo napominjem da nisu svi direktori iz SDA, pročitat ću za građane Kantona Sarajevo vaš osvrt na komunalna preduzeća predsjedavajući. Imamo pozitivan trend poslovanja Sarajevo gas, Toplane i još neka preduzeća koja godinama nisu imali pozitivan rast. Imali smo svijetli primjer Tržnica, koji su ove godine imali profit od preko 800.000 KM što do sada nije bio slučaj. Zadnji njihov plus bio je 18.000 i čini mi se da smo osvijestili direktore da oni rade za državu. Evo ja ću navesti da ste to vi hvalili da kažem JP pogotovo Sarajevo gas i Tržnice. I pozvala bih svakako kolegu Suljevića da se drži onoga što su u svojim predizbornim izlaganjima imali da podržavaju sposobne a ne podobne. Nemojte u svojim izlaganjima diskusijama tražiti dlaku u jajetu ovim izvještajima, poslovali su svi finansijski pozitivno. Ministar Bašić nije rekao u svom izlaganju da je u komunalnoj privredi manje 311 ljudi, neka me ispravi ako griješim. Mandić, evo ja se izvinjavam, 311 ljudi manje zaposlenih. Naravno, ja moram priznati da je Vlada Kantona sa moratorijem isto tako uticala na to da se nije mogao zapošljavati kako je god htjeo, da je trebao saglasnost Vlade i nadležnog ministra po resoru o kojem pričamo. Tako da pozivam kolegu Suljevića da bude prema građanima Kantona Sarajevo vrlo ozbiljan i dosljedan. Nemojte, ako ste htjeli da zamijenite naše direktore SDA trebali ste reći da nisu podobni, da želite vaše direktore na tim funkcijama i mi ćemo se složiti, reći pozicija ste radite. Ali ni na koji način da slijedi farsa da je ovo izbor za mis, jer evo ja sam ga demantovala i pročitala šta je tada premijer Vlade Kantona Sarajevo rekao za ova JP. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem kolegice Bišćević. Ja ću svakako diskutovati na ovu temu, čekam opet zadnji, šta ću tako me zapalo. Kolega Suljević ima repliku. Poslanik/zastupnik Samir Suljević: ja nisam rekao, prvo da se zahvalim kolegici Tokić. Ja neću zaboraviti i SDP neće zaboraviti na predizborna obećanja građanima, ali to nije njen problem. Ja nisam rekao da je ovo izbor za mis, nego sam se pozvao na kolegu Čamparu koji je rekao da ga ovo podsjeća na predstavu za

55

javnost. I rekao da me asocira na izbor za mis. A ovo što vi kažete da sam ja rekao da treba smijeniti nekoga ili ne smijeniti, molim vas nemojte vi meni objašnjavati šta sam ja rekao. A vi dosta često znate otići od teme koja je na dnevnom redu. Hvala. Predsjedavajući: hvala kolega Suljeviću imate odgovor Jasmine Bišćević-Tokić i repliku Čampara. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: evo ja ne bih rekla da sam otišla kolega Suljeviću od teme, ja mislim da ste pričali cijelo vrijeme o komunalnoj privredi i evo ako ja već sjedim od 10 sati u Skupštini i pažljivo vas slušam, nisam nigdje izlazila razgovaramo o preduzećima o kojim vi pričate. Pokušavajući da tražite dlaku u jajetu nema potrebe. Recite nam svima koji je krajnji cilj ovoga mi ćemo to prihvatiti. Ali ne mogu se složiti definitivno s vama da imaju propusti ovih preduzeća. Naravno, svi smo mi ljudi i svi mi griješimo. Ali pohvalite uspjeh. Nemojte da kudimo ljude koji su uradili vrlo dobar posao u svom mandatu. Vrlo dobar. Evo na žalost, da mi se ne naljute drugi direktori, spomenula sam samo zbog predsjedavajućeg da je hvalio stvarno ta dva preduzeća, ali ja ne vidim razloga zašto bi kudili bilo koje preduzeće. Ma nije bitno da li to pripada SDA, da li to pripada SBB te ljude pohvalite. Nemojte dovesti u situaciju. Evo kolega Suljeviću hajde molim vas mi recite kada je u istoriji Skupštine Kantona Sarajevo tri dana zaredom se održavala sjednica kako bi iscrpili sve izvještaju za 2017 godinu? Ako me možete demantovati da je to do sada bilo. Ja bih volila ali nema. Evo dolazimo radimo tri dana zaredom kako bi iscrpili naše izvještaje. Samo me eto demantujte na tome. Predsjedavajući: kolegice moram vam odgovoriti tri će biti u pravu je kolegica. Zaista smo ovdje, osjećam se prozvanim zakazujem sjednice. Zato što bivša Vlada nije dala da se ovi izvještaji razmatraju dva puta ih je povlačila iz procedure, oni su morali biti razmatrani sredinom prošle godine, bilo je to predizborno vrijeme. Bilo je sjednica na kojoj su bile zakazivane, povlačene tačke., to je jedini razlog zašto smo se skupili, zašto ovako u tri dana radimo. Kolega Čampara replika. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: zahvaljujem predsjedavajući. Ja jesam stvarno rekao da je ovo predstava za javnost koliko se sjećam ili sam rekao igrokaz kao što mi je kolega Zvonko Marić rekao na hodniku. Jeste predstava za javnost stvarno. Kao prvo predstava za javnost je zato što ne radimo u skladu sa zakonom, to sam na početku rekao. I to ću uvijek reći kada nešto ne radimo u skladu sa zakonom i pozitivnim pravnim propisima, mislim da ne može izaći na dobro. U ovoj zemlji postoje zakoni i postoji vladavina prava i zato bi se svi trebali jednostavno boriti. Zašto je predstava za javnost? Zato što prije svega govorimo o 2017 godini o izvještajima. Maloprije sam rekao gospodine Suljeviću da se radi o tome da raspravljamo o izvještajima nekih preduzeća kada su bili potpuno drugi direktori i potpuno druga Skupština preduzeća. Samo to je farsa i predstava za javnost. Ali nebitno. Mislim da je veća predstava za javnost zato što smo ovdje neki od nas sebi dozvolili za pravo da govorimo o nekim ljudskim karakteristikama, ljudima koji vode ova preduzeća, a ne baziramo se na izvještaje samih preduzeća. Odnosno na finansijske izvještaje ovih preduzeća koji bi trebali biti jednostavno najbitniji za građane Sarajeva, da vidimo da li ta preduzeća pozitivno posluju, da li su finansijski održiva i šta su uradila za ove dvije tri godine, da li su iz minusa otišli u plus. E sada, pošto mi govorimo gospodine Suljeviću i postavljamo pitanje direktorima koji se nalaze, ne možemo izmisliti nove, ti su koji su, ako ovi izvještaji koje smo mi dobili i koje ste vi dobili, ako su frizirani, ako nisu tačni, to onda nije moj problem. Ako ja kažem za Sarajevo gas da je 2014 ta firma bila u minusu 6 miliona a 2017 je u plusu 1.431.000 je li to farsa, je li to? Jesam li ja nešto slagao, jesam li ja nešto izmislio. Ja sa gospođom Nihadom koja je direktorica Sarajevo gasa vrlo je slabo poznajem. Ja mislim nikad u životu sa gospođom

56

nisam kafu popio. Malte ne poznajem je osim zdravo za zdravo. Dakle to je istina, to svako zna. Evo pitajte gospođu. I nemojte nam imputirati neke stvari da našim nekim. Svi su ovi direktori moji, i vaši i naši. To su direktori građana Kantona Sarajevo. Neko ih je izabrao neko ih je postavio, i ja bih molio da nam se ne imputiraju takve stvari. Govorimo samo o izvještajima i finansijskim nalazima ovih izvještaja. Hvala. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: hvala predsjedavajući. Ja ću govoriti malo više generalno o stanju u komunalnim preduzećima i dat ću neki svoj osvrt vezano za situaciju u Kantonu Sarajevo kada je ova tema u pitanju. Počet ću od rečenice da za stanje u firmama o kojima diskutujemo je kriva politika koja polazi baš iz ove sale. I to ej praksa koja se dešava 20 godina i došli smo u situaciju da u firmama imamo obračune sa zaposlenicima na političkom nivou, smjenjivanje direktora, tužbe koje su se dešavale svih ovih 20 godina i ono što je najgore da zbog politike nismo imali ni u toku 2018 izvještaj baš za ovu 2017 godinu. Neko se svojski trudio da sakriva sve probleme i da se ne diskutuje na vrijeme. Zašto je to bilo to je opet odluka politike i građani će procijeniti ko je pokušao da sakrije a ko je transparentniji. Politika je kriva i politika upravo progovara iz zastupnika i vrlo je čudno slušati kada neko kaže ova firma pripada SDA, ili pripada ovom ili pripada onom. Ja mislim da je upravo tu problem. Dok god se politika bude odnosila na taj način da neko preduzeće nekome pripada a ne osjeti ovo kao odgovornost mi ćemo imati probleme. Osim što pripada, politika smjenjuje prema političkom, i to se dešavalo i ranije. Neki spominju da će neko smijeniti neke direktore sada, valjda unaprijed znaju kako će ko glasati, a sa druge strane ne sjećaju se šta se u prošlosti dešavalo, kao da u prošlosti politika nije smjenjivala direktore, kao da nismo imali tužbe i kao da ne znamo ko je koliko bio na vlasti kao da smo svi kao zaboravni. Ali nismo. Posljedica svega ovoga je da slušajući neke od zastupnika koji hvale situaciju u kantonalnim preduzećima, naprosto se čovjek mora zapitati da li građani koji su nezadovoljni uslugama zajedno žive sa ovim zastupnicima u istom gradu. Ja mislim da je to najbolje mjerilo. Ako pitamo da li su građani zadovoljni uslugama VIK-a, mogli bi svašta da čujemo da li su zadovoljni čistoćom u gradu, čišćenjem snijega, mogli bi čuti puno puno nezadovoljstva. I to govori o ovim firmama, govori o politici koja je vodila ove firme, govori o svima nama. Mi smo sada na početku mandata i imamo jednu veliku šansu da promijenimo način vođenja i politike i ja nekako se nadam da nova većina je to jučer pokazala sa ukidanjem paušala. Ja vjerujem da će se to proširiti takva praksa i prema kantonalnim preduzećima. Jako je bitno da prava radnika usluge koje pružaju preduzeća budu na nivou. Ne može se desiti i to je jedno od pitanja na koje nisam dobio odgovor od direktorice VIK-a a to je, ako u 2017 smo imali nestašice vode kako je moguće da prosječna plata u VIK-u bude iznad prosječne plate u Kantonu Sarajevo? Za mene je to nepojmljivo, mora postojati neka mjera zašto je to tako, ako se već ne pružaju usluge onda bi trebalo da ta firma ne stoji baš najbolje, ne pruža adekvatne usluge pa onda ne može ni biti iznad prosjeka. A slažem se u potpunosti kada neka firma posluje dobro da ima samim tim i dobre plate. Meni je to, to bi trebala da bude neka praksa. Zamolit ću sve zastupnike da prije svega vode računa i o izboru ljudi koji će biti na čelu ovih preduzeća da pokušamo da promijenimo paradigmu politike iz ovih klupa, da se odreknemo imenovanja na račun ljudi koji su bliski nekome ili su uspjeli nekako da izlobiraju, da pokušamo da vodimo računa o poslovanju i uslugama da ih pružimo na najbolji način građanima. Mislim da ako ne promijenimo i ne popravimo takvo stanje i takav način vođenja firmi nismo uspjeli. Zato molim da svi glasate prema svojoj savjesti da ne utičemo jedni na druge na način da govorimo da neko ne zna, da nema dovoljno adekvatnog znanja. Ja mislim da svi dovoljno dugo živimo u Kantonu Sarajevo da znamo kakve su usluge ovih firmi i da samim tim možemo donijeti kvalitetnu odluku za budućnost Kantona Sarajevo. Hvala. Predsjedavajući: replika kolegica Bišćević-Tokić.

57

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: evo hvala predsjedavajući. Prvo evo osvrnula bih se na plate što je gospodin Igor Stojanović govorio vezano za platu direktorice VIK-a naravno da direktorica sama sebi ne određuje platu. Podsjetit ću kolegu Igora da svakako u javnim ustanovama i komunalnim preduzećima postoji uredba o plaćama direktora, tako da direktorica nije mogla sama sebi odrediti platu i na osnovu tog načina se plate direktora kao i direktorice VIK-a određuje. A ono što mene interesuje što je kolega, na što sma se najviše osvrnula rekao u svom izlaganju jeste kako pozicije direktora u ovakvim firmama su stranačke i kako je to matematika. Evo pa jasno mi je skroz zašto kolega Stojanović to govori jer u raspodjeli koju je pravila trenutna šestorka Sarajevo gas je pripao SDP i Toplane su pripale SDP. To smo mogli vidjeti kao i građani Kantona Sarajevo kakva je bila matematika, pa zašto evo mene ne bi kolega Stojanović ubijedio da je neko najbolji iz NIP-a za tu firmu. Hajde nek prepusti. Ako NIP ima najbolji kadar za tog čovjeka nek ga stavi al nemojte da ide matematičkim rasporedom. Nemojte nam imputirati ono što ste se vi dogovorili i što vi radite. Znači politika i dalje kroji mjesta direktora JP. Predsjedavajući: zahvaljujem kolegice Tokić. Jest teško kad moram čekati da diskutujem zadnji. Replika ima. Čelik izvolite. Hvala za NIP kolegice. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: ja moram replicirati neću dugo zaista. Replika se odnosi na plaće kako bit trebali imati neki uposlenici u nekim preduzećima veće u odnosu na one u nekim preduzećima za koje znamo da ne mogu poslovati pozitivno a recimo u Sarajevo gasu kada ima ovoliku dobit trebalo bi tamo ljudima povećati plate za nekih 500 KM u VIK-u možda smanjiti zato što imaju gubitak. Naprotiv, ja smatram da bi sva ova preduzeća koja posluju na ovakav način trebala uplaćivati u budžet Kantona svoju dobit i da pravimo nekakvo da uravnotežimo plate u svim segmentima kantonalnih javnih komunalnih preduzeća. A evo vidjet ćemo pratit ćemo sigurno u narednom periodu kao što bi u prethodnom sazivu često čuli da politički plijen koji se dobije poslije izbora se dijeli tako će se i sada podijeliti. I to nije ništa strašno za radi javnosti i radi svih nas ja bih volio da kažemo evo svi ponaosob ovdje zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo i ministri u prošloj Vladi da li su zaposlili nekoga, suprugu, dijete punicu punca, rođaka ili bilo koga i evo zamolit ću novinare putem današnje sjednice da ispitaju sve ove navode. Da li je bilo zaposlenja u prošlom sazivu od strane bivših ministara, zastupnika i ako je to bilo da prate, da nas izvještavaju. A tako ćemo tražiti od danas od novih ministara nove parlamentarne većine i nas opozicionara da nas prate da li smo zaposlili dijete, suprugu, punca, punicu itd kao što smo već kazali u Zakonu da ćemo pratiti malte ne i komšije. Predlažemo da i komšije ako su zaposlene blizu mene da ispitamo na koj i način su se zaposlili. Hvala. Poslanik/zastupnik Dževad Poturak: zahvaljujem predsjedavajući. Evo drugi dan posmatram gledam ovo sve. Nekako ne mogu ni da se uključim a ni da se isključim. Ja sam u svom životu navikao da se reklamiram svojim radom a mi ovdje koliko ja mogu da vidim hvatamo reklame i zadnji voz za reklamu kritikujući druge ljude. Ja ne mogu vratiti a ni mi ne možemo vratiti svi zajedno, ne možemo vratiti ovo vrijeme koje je proteklo. Ono je otišlo i mi ga ne možemo vratit nazad i tražiti ili natjerati da se vrate ministri ili direktori. Pa da urade ono što su trebali da urade ili što su morali da urade. Ali ono što ću u buduće, od dana današnjeg tražiti i raditi naporno, stvarno ću tražiti jednu akciju i rad od svih ministara koji su postavljeni i od direktora koji će biti postavljeni ili koji će biti ostavljeni, u daljem svom radu, stvarno je istina da je mnogo negative bilo u proteklom periodu. Bilo je i pozitivnih stvari. Meni je drago da smo mi ovo dan dva iscrpnih 10 , 12 sati svaki dan

58

konstatovali i otkrili dosta toga. Ali ja kažem uvijek ljudi moji hajmo gledati naprijed. Od priče ko je kriv, ko dobar, ko loš u proteklom periodu pa mi stvarno tračimo vrijeme. Trebamo konstatovati, trebamo sanirati sve što se može sanirati ali isto tako mi moramo gledati naprijed. Moramo ići naprijed. Narod sigurno nas nije izabrao da mi pričamo o drugima kako je to bilo u proteklom periodu već šta to mi možemo uraditi u narednom periodu. Mi trebamo dati šansu novim ministrima i novim direktorima da se dokažu i pokažu i da se onda reklamiramo na pravi način. Znači evo dva dana mi dramimo oko nečega što ne možemo vratiti. Ali evo drago mi je da smo konstatovali, sanirali smo dosta toga, otkrili smo propuste a i boga mi pozitivne stvari ljudi koji su stvarno čestito radili ovaj posao. Nemoj da me neko pogrešno shvati. Stvarno sam željan da ovaj Kantona krene naprijed i da ovo što je do sada rađeno da bude rađeno 100% bolje, ne 20, 30 i li 50% nego 100% bolje. Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Bilsena Šahman: ja bih se nadovezala na diskusiju kolege Poturka. Ovo me podsjeća kako sam u prošlom mandatu bila u federalnom parlamentu, isto su ovako bile dugometražne sjednice koje se nisu završavale ni sa kakvim rezultatom pa smo se tu pravdali da nas HDZ minira, evo ovdje nemamo HDZ ali isto pravimo. I mislim da ovo sada što radimo i što nam je svima puna usta nekakvih promjena i nečega novog da smo donijeli. Ja to ne vidim, dva dana u realnom sektoru da neko ne radi kao što danas ne rade naši direktori koji su došli ovdje pa će i sutra doći, mislim da je puno i da je previše. I da to im nismo smjeli uradit i da smo morali donijeti odluku da se 2017 i 2018 zajedno razmatra. A ne ovako da i mi i naše vrijeme i njihovo vrijeme tražimo da kažem i da se ovdje iživljavamo nad našim gledaocima, svi pričajući istu priču. Svi se slažemo a ništa ne radimo nego tačno mi izgleda da svi žele da se ovo što više otegne i da ovako ostanemo ovdje danima da narod ima da gleda sapunicu. Vi niste ni svjesni, 15 godina sam radila u JU, šta znači jednoj ustanovi i ljudima koji tamo rade primjena direktora i šta im znači uticaj politike na tu promjenu direktora. To je sada glavna tema u svim našim JU ko će doći, šta će doći, ko će biti direktor, ko će biti smijenjen, kako će biti. Zaista dovodimo građane i naše uposlenike javnih ustanova u jedan položaj nam nije bio namjera jer smo govorili svi da će biti drugačiji. Dovest ćemo se u situaciju da nam se neće javiti na konkurs za JP niko ko je kvalitetan jer ne želi da ga sutra obara politika nego ćemo imati i dalje podobne a ne sposobne koji će raditi sve ono što ne traba da rade, a sve ovo što sam ovdje rekla sigurna sam da svi znate, i da je to istina na žalost. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem kolegice Šahman. Nema više prijavljenih. Opet niste vi Nikšiću, sada sam ja, prva diskusija i morate čekati taj red. Sada ja prva diskusija. Čuli ste kakvo nam je stanje bilo prije dolaska nekih od ovih direktora ili u mandatima u kojima su oni bili direktori kakva je bila klima. Bilo je katastrofalno stanje, danas je stanje malo bolje. Ambijent za rad ovih ljudi nije se puno promijenio i ja se ne libim da ovo što kolegica Bišćević-Tokić kaže kažem javno. Nisu ovdje izbori da bi mi bili skupštinski zastupnici niti da bi mi sjedili ovdje i dobili neku svoju platu il paušal i eto nešto pričali. Nego su ovdje izbori u kojima politike građanima ponude svoje programe koji se odnose na rad cjelokupnog sistema, ne samo Vlade Kantona Sarajevo. Niti Skupštine Kantona Sarajevo. Cjelokupan sistem je servis građanima Kantona Sarajevo u segmentima komunalne privrede, privrede, obrazovanja, sigurnosti, zdravstvenih usluga. To je sistem kojim upravljaju stranke koje pobjede na izborima. I nije to nikakva topla voda. Oni koji žele da naprave bolje rezultate moraju biti sigurni da imaju koheziju, sinergiju da se politike koje kreiraju implementiraju u ovim preduzećima koje ovi ljudi vode. U to moraju biti sigurni. Jednu stvar je dobro danas rekao kolega Čampara. To je proceduralna, nije to zakonska greška. Nama su Skupštine dostavile izvještaj. Nama izvještaje nisu dostavili ovi direktori. Nema tu nikakvih povreda procedura. To što pitamo njih je pragma. Ja naravno zagovaram i zagovarat ću da budu predsjednici Skupština na sjednici ali će ipak i dalje više odgovarati direktori koji se svakodnevno ovom materijom bave. Tako da ovdje danas

59

ne govorimo o povjerenju ovim ljudima, nego govorim o povjerenju prije svega njihovim upravljačkim strukturama pa i ovim ljudima od kojih je svaki od ovih direktora bolji nešto što je bio prethodni, pazite sad. Mi smo u ovoj sali počeli jednu dobru praksu 2014 kada smo ustanovili ove strašne stvari u komunalnoj privredi da svaka tri mjeseca svi direktori ovdje dođu i da podnesu izvještaj tada Vladi o tom kvartalu šta se tamo dešava i radi. I da znate imali smo jednog vrijednog ministra Senada Hasanspahića u ovom segmentu. To je značajno popravilo moram reći odnos iako ja nikada nisam za to krivio pojedince, krivio sam sistem kojem pojedinac daje ono što sistem od njega traži. Do tada se od direktora i kasnije, tražilo puno drugačijih stvari, od dobrog poslovnog rezultata i od onoga što bi trebala biti suština. Eto da se ne ljuti, to mi je baš naš ministar finansija pisao Amel Kovačević, citirat ću ga” ovdje se mjere dvije stvari, zadovoljstvo uslugom komunalnom i finansijski efekti na budžet njihovog rada”. Šta mi imamo danas. Imamo neke ljude koji su bolje od prethodnika radili svoj posao, ali pazite, u segmentima u kojima vam država da monopol, u segmentima u kojima im da dotaciju s budžeta, i onda mjerimo njihov poslovni rezultata. Moram reći njihova je nesreća je danas što su prije ZOI-a. Moram povući paralelu, ZOI ima dotaciju pola svog godišnjeg budžeta dobije iz budžeta. Oni ne dobiju toliko para, neki od njih vrijedno zarade svoj novac. Kada je riječ o Toplanama i Sarajevo gasu, to su dva distributera. Pazite, dva distributera gasa. Oni su dobro i vrijedno radili svoj posao u smislu organizacije posla, broja uposlenih, distribucije. Nisu oni mogli puno uticati, njima je Vlada ila problem. Vlada koja nikad prije nije smjela uskladiti cijenu sa tržištem. Pa su toplane bile u minusu 120 miliona pa su one jako puno dugovale Sarajevo gasu, pa je Sarajevo gas puno dugovao BH gasu koji nas je kako je rekla direktorica pljačkao. Opljačkao građane Kantona Sarajevo nenormalnom cijenom i maržom koju smo mi plaćali a naša preduzeća trpila. Ta luda Vlada je smjela povećati cijenu u Toplanama onog trenutka kada je padala cijena na tržištu energenta. Istrpila dva tri dana kritika i mi danas imamo pozitivne rezultate. Ta ista luda Vlada je smjela povećati cijenu distribucije za Sarajevo gas od nekoliko feninga ali je u smislu poslovnog rezultata upravo to uticalo na ova 2 miliona o kojima je govorila direktorica. U Tržnicama je došao direktor koji je premjerio kvadrate, ispostavio fakture, to je apsolutno činjenica napravio bolji rezultat i ja sam o tome govorio i tada i sada. I laskaju mi neke vaše pohvale danas o dobrom radu te Vlade. Ali nemam satisfakciju. Ovdje je pitanje politike naravno, jedne politike koja misli da smo daleko od optimalnih uslova da segment komunalnih usluga u Kantonu Sarajevo bude mnogo bolji. Da se ova dva parametra, citirao sam vas ministre Kovačeviću bili ste napolju, finansijski efekat na budžet i kvalitet usluge u komunalnom segmentu mogu organizirati mnogo bolje. Ja znam da je jedini problem tome politički okov u kojem ovi ljudi rade i uslovi kojim su okovani politikama do sad. I naravno da iako tamo ono što vam piše da je šestorka podijelila nije tačno. Bilo je nekih grešaka, drugačije su podijeljene te firme, ustvari odgovornost za te firme jasno će se znati. I treba da se zna. U Pokopu, VIK-u, RAD-u, Parku je ta i ta politička opcija preuzela odgovornost predložila menadžment, kao što danas odgovornost nose političke stranke i to nije nikakva tabu tema. Ništa što se do sada nije dešavalo. 2017 primjer VIK-a je primjer onoga što ćemo mi raditi u budućnosti. Evo i danas slušam stvari za koje sam bio optužen da nije bilo para za neku bivšu upravu, a mi toj bivšoj upravi sve vrijedni ministar Hasanspahic i ja slomili se da iz vodnih naknada izdvojimo milione kojima su se radila četiri ključna punkta rekonstrukcije vodovodne mreže i rekli nam bit će to desetine stotine litara uhvaćenih u sistem, imat ćemo probleme, manje redukcije, Soukbunar rezervoar napunjen do vrha. I ja upadao sjećate se ko bandit u VIK-u hvatao one što prodaju med u radno vrijeme. Pravili ovdje cirkuse i uz ogromne političke otpore smijenili jedan od najlošijih menadžmenta u Kantonu Sarajevo i imenovali ovaj, koji je za samo dva mjeseca, mjesec ranije, mjesec prije roka, rok je bio 90 dana a oni za 60dana uradili ono što je bilo logično. Uz angažman direktorice Muzur, njenu čvrstu ruku, izašli ljudi na teren, otklonili hiljadu kvarova u kojima curi 500 litara u sekundi. Nalazili kvarove od 18 l/s više nego što kupujemo s Tilave. Znate zašto? Jer su na to stavili fokus. Znate šta je bio fokus prije? Oni kažu nemamo bagere, ja provjerim ove javne nabavke oni kupili 11 putničkih vozila. Nisu imali one ašove da razbijaju

60

led a kupili 7 novih Iphone i Galaxy telefona. To su bili moji personalni sukobi, zato mogu danas o tome objektivno govoriti. Dakle personalne frustracije da menadžment može odabrati ovo umjesto ovog i da nemamo te efekte rada. Dakle nikakva ovo nije tabu tema. Oni protiv kojih ja budem danas glasao lično, uglavnom je to razlog vi se ne uklapate u ovaj novi koncept. Vi niste dio nekog novog koncepta koji treba da ponudi bolju uslugu. Niste tako loši. Neki ste dobro radili svoj dio posla. Imate jako loše upravljačke strukture, NO, Skupštine, formirane su isključivo po pripadnosti nekim opštinskim organizacijama u kvotama u brojevima i to se ljudi mora resetovati. Da bi se to resetovalo preduslov je da se ovi izvještaji danas ne usvoje. A ja mogu na fakultetu predavati kako se smjenjuju i ni jedan nam nije vraćen ni direktor, ni UO, ni NO. Te vraćene i te fakture koje su ko biva nešta nemojte, pazite, čuvajte se, su iz mandata prošlih Vlada koje su smjenjivale, mogu reći, više preko koljena, više politički, više brutalno. Prema ovim ljudima ne smijemo biti nepošteni, nekorektni niti ih izlagati bilo kakvom stubu srama. Ja nisam vido ni kod jednog da je ne daj Bože da je korumpiran ili da je sklon takvoj vrsti posla. I zato ne bih sebi oprostio da ih na taj način optužim. Ali da sad kontra pričate, sad je ovo ko biva neka strašna stvar što ćemo mi njih danas ne usvojiti izvještaje pa staviti svoje skupštine, pa izabrati svoje NO, pa usvojiti svoje poslovne planove, pa onda odgovarati iduće godine za svoj rezultat, poredit ga s ovim i ići tako ne izbore. Ne mislim da smo javnost nešto posebno time zagrijali, zainteresirali. Ko biva vijest je, eno nešto podijelili. Pa normalno je da su ljudi preuzeli odgovornost u skladu s izbornim rezultatom ko što smo to mi radili kada smo imali koaliciju, evo svi sa svima. I pazite ovo što govorim nije jednopartijski, prije su se stranke smjenjivale na čelima ovih istih preduzeća. Ovdje su prošli predstavnici skoro svih političkih stranaka kroz sva preduzeća, osim RAD-a, Selim je tu malo duže. To je ljudi istina. Ja sam o ovome govorio kada je trebalo i politika me smijenila. Iako danas ta politika kaže nije to bilo tako loše ali je to bilo politično. Ja se naravno s tim slažem. Zato nemojte da mi danas pravimo dramu u kojima nećemo glasati za izvještaje nekih skupština, nekima naravno i zbog zamjerki u radu a nekima kao preduslov da bi smo taj sistem resetovali, doveli ljude za koje mi mislimo da će bolje raditi posao. Hvala vam. Replike kolegice Jasmine Bišćević-Tokić: hvala predsjedavajući ja nekako sada sebe posmatram kao vi i kolegica Segmedina Srna Bajramović u nekom prošlom mandatu. Ali nemam namjeru nije ništa personalno, drago mi je što ste javno priznali građanima Kantona Sarajevo kako to tako treba i kako politika delegira svoje direktore u preduzeća, tako da pohvaljujem što ste javno priznali, ali sam dala kritiku kolegi Igoru Stojanoviću ko ji je rekao pobogu da se to radi. Naravno da se radi, i nije nikakvo mudro slovo na papiru. Još bih vas nešto isto tako napomenula. Da ste te ljude koji su vam u skupštinama ovih preduzeća u NO ili UO, vi kao premijer imenovali. I vaš potpis na svim tim papirima stoji. Tako da svjesni ili nesvjesni predsjedavajući vi ste nekako dali zeleno svjetlo za te ljude. Znači slažem se s vama, i stojim iza vaših riječi, politika. I to mogu da priznam. Ne mogu ništa drugo da priznam što je rekao kolega Stojanović. Ali nemojmo dovesti ove ljude da im kažemo kako ne rade dobro, nego da im kažemo smijenjeni ste radi politike jer mi hoćemo svoje ljude da budu na čelu ovih preduzeća. Hvala. Predsjedavajući: odgovor na repliku predsjedavajući Skupštine Kantona. Kolegica Segmedina je bila mnogo argumentovanija u prošloj. Mi smo imali neke varnice ali ona je koristila malo više argumente, a vi neargumentirano govorite, nemojte se ljutiti. Iako smo ona i ja varničili u prošlom sazivu. Ovako, premijer Vlade je potpisivao imenovanja koja odluči cijela Vlada, a za čije prijedloge donese resorni ministar. Ja sam presretan da smo mi ovo političku učmalu scenu otvorili da iz nje sada izlazi sve ono što nije dobro i da svi zato preuzmemo odgovornost. Bio sam čak i član kadrovske komisije koja je te ljude delegirala unutar stranke i znam kako su se delegirali, nikada se u to nisam miješao. Nego sam uvijek prihvatao da politika delegira svoje predstavnike, a onda

61

sam svim silama nadzirao šta oni tamo rade jer je to posao premijera, čak prelazio svoje ovlasti, upadajući, paleći kompjutere gore izvršnim direktorima u VIK-u ali s razlogom i opravdano i nadzirao rad tih struktura koje je često bio jako loš. Pazite ima nekoliko odličnih ljudi u ovim skupštinama, ima nekoliko odličnih ljudi koji su dobro ali nisu spremni da nametnu neki novi model ko ji mi zagovaramo. Zato nije OK da kažete vi ste sad te ljude imenovali. Vi znate da ih ja nisam birao, ja sam ih potvrđivao i utvrdio i zbog toga se razišli da oni nisu na nivou zahtjeva građana, nego su na nivou zahtjeva politike i centrala. To je naša osnovna razlika na pogled bavljenja politikom. I danas tvrdim da nam treba zaokret u tom smislu i tvrdim d aje prepreka ovo da recimo mi sada pokušamo novi model upravljanja komunalnom privredom dobiti sa istim ljudima koji imaju takve navike. Ja znam da to ne može. Dakle, opet ponavljam nesreća je njihova što su prije privrede. Vidjet ćete na privredi ovu najprljaviju stranu politike. Koju ću ja mnogo više diskutovati. Ovdje nisam previše ni uzimao učešće jer znam, poznajem i ljude, metod i rad. Ovamo imam primjere eklatantne i imam potrebu da to objasnim jer sma bio sudionik tog vremena. U tim smo godinama mi nadzirali pa se sjećam perioda kada su oni imali te plate mnogo veće, i korigujem direktora Toplana. Nije tačno direktore Toplana da se čekao neki pravilnik. Vi samo niste dobili saglasnost. Niste mogli isplatiti sebi platu bez saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo. Ako ste to radili to ste griješili. U moje vrijeme niste to radili. Ako niste dobili saglasnost Vlade na povećanje od 30% vi ne možete sebi isplatiti 30%. tako da su to procesi u kojima smo mi uspjeli ovo što vi danas hvalite razdrmati malo i okrenuti malo u pravom pravcu, ali smo daleko od željenog cilja. I nisam uopšte shvatio kolega Stojanović je slično govorio kao ja, apelovao je čak na one koji budu delegirali da delegiraju kvalitetno, dakle tako sam ja čuo. Evo on se slaže, čini mi se. I dobro je da ovako diskutujemo da ljudi vide zaista šta je naša realnost ali vodeći računa da ove ljude ne povrijedimo. Kolega Čampara ima repliku prije meni, p kolega Stojanović. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: zahvaljujem predsjedavajući. Ma džaba kad neko nešto neće ili ne zna, ja sam maloprije govorio oko Zakona o privrednim društvima, oko Zakona o javnim preduzećima. Šta Zakon prepoznaje i koja su zakonske odredbe. Vi opet predsjedavajući da ćete na Skupštine zvati mimo zakonske procedure i dalje direktore, a ja vam kažem da to nije baš u skladu zakonom. Dakle ovdje pred skupštinama bi trebali samo predsjednici odnosno Skupština društva jer su oni prije svega zaduženi za imovinu preduzeća. Mislim da to u Zakonu tačno piše. Dalje, ja ne mogu da vjerujem predsjedavajući da ste vi sada rekli da će se tačno znati koja će stranka vladati nekim preduzećem. Kako vi znate koja će stranka vladati nekim preduzećem u budućim konkursnim procedurama ako ste rekli da se zalažete za konkurs i za konkursne procedure kako to možete prejudicirati koja će stranka to najbolja biti na konkursu odnosno čiji će kadrovi biti najbolji na konkursu. Pa puna su nam usta sviju evo kako slušamo i kako građani vide da govorimo da nam trebaju stručni a ne podobni. Stručnost a ne politika. To sam jako puno iz vaših usta čuo ja se apsolutno slažem. E sad mi nije jasno kako se provodi onda ta procedura. Tako da je to onako poprilično čudno. Al eto vjerovatno vi to znate, rekli ste da bi ste vi mogli predavati na nekim fakultetima, ja mislim da ne bi ste ni na jednom. To bi bilo stvarno strašno. Hvala. Predsjedavajući: hvala kolega Čampara. Odgovor vama na repliku, prije svega iz vaše materije, vi ste pravnik, jel tako. Zakon o javnim preduzećima kaže sljedeće: organi uprave Skupština i ostali kaže ovako: Skupština podnosi opštinskom vijeću, Skupštini Kantona odnosno parlamentu FBIH, izvještaj o radu i poslovanju JP najmanje jednom godišnje. Znate li ko nam je dostavio ove izvještaje kolega Čampara? Skupština preduzeća. Tako je. Znate li da predlagač u procesu predlaganja je Vlada. Dakle u pripremi materijala za Skupštinu ona je predlagač. Predlagač ovlasti ukoliko želi da za temu bilo koju, oni mogu ovlastiti bilo koga da u ime predlagača govori. Tako da nemojte mahati

62

rukama, nemojte dobacivati, ja vas još jednom upozoravam kao predsjedavajući Skupštine previše nervoze pokazujete bezrazložno. Ja sam vas pustio čak da mi govorite da nešto ne znam, da ne mogu predavati to potpuno imate pravo. Ni na jedno nisam imao gestikulaciju. Ništa, samo ljudi razgovaramo. Pustite da malo pričam. Kada kažem zna će, naravno znat će se. Birat ćemo ljudi i znat će se ko je odgovaran. Vi kažete ko Vlada. E to razlika. Vi kažete ko će vladati preduzećima. Vi vladate preduzećima, mi ne želimo da vladamo. Mi želimo da preuzmemo odgovornost za upravljanje preduzećima, odaberemo najbolje kadrove i znat će se ko u VIK-u bira najbolji kadar. Naravno konkursom, naravno tom procedurom. Ja ne znam imena a da sada ne ulazim u naše neke intrige stare, kako sam neka imena znao. Dakle ne znam imena bit će to najbolji kadrovi i preuzet ćemo odgovornost i nećemo vladati tim firmama. Tim ćemo firmama obezbijediti normalne političke uslove za poslovanje. Najbolji kadar u UO, NO i skupštinama, najbolji menadžment koji redovno izvještaja, popravlja ova dva ključna faktora koji se zovu zadovoljstvo uslugama i koji se zovu efekti na budžet. Dakle ovo što ste vi rekli je fantastično. Drago mi je da danas to čujemo. Da ono što sam ja govorio kao papagaj i kako je to izgledalo prije i šta smo mi uradilo da dovde dođe danas verificirate. To je zaista OK. Ali ja vam ponavljam da procedure radeći svoj posao, zaista smo to morali naučiti kako se i na koji način, vi danas nas kao prepadate, ja vas upozoravam. Ja vam samo odgovoram i kažem, nemojte se uopšte brinuti ljudi. Nemojte se brinuti, Skupština je osnivač ovih institucija, preduzeća, ustanova ona može upravljati njima onako kako smatra potrebna većina. Potrebna većina se dobila izborima, dakle to su normalni procesi. Nervoza. Bilo je nervoze i prije, nije baš ovoliko ko vi, ali je bilo nervoza i kod prošlih smjena. Bilo je ljudi koji su ovdje izvrijeđani na žalost a nisu tako trebali biti. Tako da samo ja pristajem na taj dijalog ali ove neke grimase, dobacivanja, mislim da vam ne stoji. Hvala vam kolege. Ima li Čampara pravo prvo meni odgovoriti? Evo ja se obavezujem da vam neću više reći ni riječi. Ja da ne umaram ovu Skupštinu, a vi samo replicirajte, izvolite. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: ja ne znam predsjedavajući da li vi sebe uopšte slušate šta pričate. Ja mislim da ne slušate. Pa maloprije ste rekli da ćete vi vladati tim preduzećima i da će politike vaše vladati tim preduzećima. Kako se vi dogovorite koja će stranka dobiti koje preduzeće. Ja vam sada upravo govorim da ste ranije sasvim drugu stvar govorili, da će se ljudi birati na osnovu konkursa. Pa kako znate, možda ni jedan čovjek neće doći iz budućih političkih stranaka. Tako bi valjda trebalo biti. Takvi su konkursi. Dakle trebalo bi birati najkvalitetnije, najkompetentnije, najobrazovanije, najuspješnije. Ja samo to govorim. Što se tiče ovoga Zakona o privrednim društvima, ja apsolutno znam da je Skupština osnivač ovih preduzeća i da Skupština bira Skupštinu preduzeća kantonalna Skupština. Samo sam to rekao, ali u lancu upravljanja javnim preduzećima, dragi moj predsjedavajući, postoji uprava, upravni, pa NO pa tek onda Skupština preduzeća. Pa zar vi mislite da je zakonodavac izmislio predsjedavajući. Ispravka krivog navoda. Nema UO, ima NO pa Skupština. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: nebitno. Zavisi od kog preduzeća, ima ustanove, zar mislite da je zakonodavac bezveze izmislio ove stvari i bezveze normirao. Pa da vi to možete pozivati ovdje ko se vama ćefne i kako se vama to ćefne. Ne vi, nego mi. Upravo je zakonodavac predvidio te procedure. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Čampara. Repliku ima kolega Stojanović. Nikšić čekate.

63

Poslanik/zastupnik Igor Stojanović. Hvala predsjedavajući. Pa nisam mislio ni u prvoj replici kolegici Jasmini Bišćević-Tokić odgovarati iz jednog jednostavnog razloga već smo osam sati ovdje i dalje smo na istoj tački i ne idemo nikako dalje, prije svega zbog nepotrebnih lekcija od strane zastupnika iz SDA o nečemu ali evo kada već drugi put neko mi se obrati moram pojasniti svoj stav. Ja sam prije svega u svojoj diskusiju pokušao svima nama koji činimo politički život u Kantonu Sarajevo da skrenem na odgovornost, znači ne može neko ko je pripadnik bilo koje partije ili stranke reći ovo je od stranke firma. Tačno je u raspodjeli preduzeća stranka će dobiti odgovornost za tu firmu. I postavit će kadar za koji ona misli da je najbolji. I prikazat će se prema javnosti i građanima kako radi i kako vrši taj odgovorni posao i onda će građanima na izborima pokazati da li je ovo bolje, da li je Gras bolji, da li je VIK bolji, da li je bilo koja druga firma bolja ili radi gore. I o tome se radi. Ja sam pokušao da plediram na sve zastupnike da utiču unutar svojih političkih partija da izaberemo što bolje kadrove. Mene raduje da ova nova politička većina strahuje koje će kadrove da postavi zato da ne bi pogriješili da ne bi napravili greške koje su radile dosadašnje Vlade. Imamo dosad situaciju nezadovoljstvo građana baš zbog toga, zbog bahatog ponašanja stranaka. I griješili su svi. I ja ne bježim od odgovornosti SDP koji je griješio u određenim kadrovskim rješenjima. Ali ja upravo zbog toga diskutujem jer smatram da je početak ovog mandata šansa da mi promijenimo paradigmu politike. Iz Kantona Sarajevo meni je jučerašnji dan bila pobjeda neke nove politike i zato sada baš zbog toga diskutujem. I to je ovo o čemu je Konaković govorio vezano za politike koje su do sada vodile. Ja ne mogu da vjerujem da neki direktor koji 15 ili 20 godina u istoj firmi, dio određenih stranačkih struktura u svim upravljačkim strukturama može danas promijeniti i ovo o čemu ja govorim, proizvesti u neki kvalitetan rezultat jer on je navikao 20 godina da mu neko delegira, pa kad mu je moratorij da nikoga ne postavi. I ne može on biti neko novi koji će donijeti neku novu politiku. A stara politika, složit ćete se 90% građana u Kantonu Sarajevo misli da nije dobra. E ako ćemo da je promijenimo ja mislim da je ovo šansa. Početak mandata, novi ljudi, novi odnos ove Skupštine i prema uslugama preduzeća i prema upravljačkim strukturama i prije svega odgovornost. Hvala. Predsjedavajući: hvala kolega Stojanoviću. Kolega Vreto ima poslovničku intervenciju. Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: hvala predsjedavajući. Ja zaista zahvaljujem svim sugovornicima koji su pokušali da nam objasne predsjedavajući: izvinite, morate odmah reći koji član Poslovnika, tako je jasno propisano, ja to sve upozoravam vi ste novi. Gdje je Poslovnik povrijeđen a onda eventualno neka rečenica više. Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: član 91 izlaganje o i nepridržavanje teme dnevnog reda. Ovo nije danas, raspravljamo o izvještaju za 2017 godinu. Ne raspravljamo o bilo kakvim imenovanjima Skupština, da li će se desiti, kada će se desiti. Dajte da izvještaj iz prethodnog perioda koji su dostavljeni i dostavljeni sa kašnjenjem upravo od one strane koja danas najviše priča i osporava kako nešto treba po pravilima propisima i zakonima. Molim vas dajte da se vratimo na tačku dnevnog reda i da radimo shodno Poslovniku. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Vreto. Moram reći da vam je zaista argumentacija čista jasna i prihvatamo je. I ja se izvinjavam što sam i sam učestvovao u ovakvoj vrsti rasprave. Dalje dajem riječ samo za tumačenje izvještaja i raspravu o izvještajima 2017 godine. Vidi se šta neka nova energija donese

64

ovdje svojim ulaskom ovdje, potpuno prihvatam kritiku na svoj račun, raspravljamo o izvještajima 2017 godine, imenovanja, politike brojevi šestorke, petorke neću dozvoljavati takve vrste replika. Da li imate po izvještajima ove replike. Kolegica Jasmina Bišćević-Tokić po izvještajima izvolite. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: evo replika kolegi Stojanoviću evo ja ga molim da ode jedan dan u komunalno RAD i provede, evo pričamo o izvještajima i provede osam sati na mjestu kao što mnogi radnici komunalnog preduzeća RAD provedu na snijegu, na kiši osam sati kako bi naplatili parking. Direktor je govorio pošto spominje moratorij govorio je stvarno probleme kojima se suočava cijelo vrijeme. Znači svjedok sam oko ocjene invalidnosti rada a ja mislim da predsjedavajući ste i vi upoznati jer je Vlada tražila najbolje moguće rješenje. Preko 100 ljudi u komunalnom preduzeću RAD je dobilo ocjenu invalidnosti druga kategorija. Znači promjena radnog mjesta. Evo ispravite me ako griješim, po sistematizaciji komunalno preduzeće RAD ih nije imao gdje rasporediti. Evo direktor je tu možete i njega pitati. Kada vam 100 radnika odjednom ode, niti im možete dati posao niti imate novu radnu snagu koja će to zamijeniti. Kada su zimski periodi imate priliv i povećanje bolovanja. Na koji način da direktor angažuje novu radnu snagu koja bi nama svima građanima Kantona Sarajevo pružila što bolji uslov u Kantonu ako ne može ni na jedan mogući način obezbijediti da kažem zamjenu za takve ljude. Znači niko nije pričao da li je uposlenje. Samo je direktor izlagao da je stvarno problem oko takvih stvari. Vlada se uključila i ja želim pohvaliti, bez obzira koliko to zvučalo vama ili ne, tada je premijer Konaković koja se uključila u ovaj problem da riješi ocjene invalidnosti kod 100 ljudi komunalnog preduzeća RAD. Evo to je što se tiče izvještaja. Predsjedavajući: zahvaljujem kolegice, u okviru je zaista rasprave replika. Nemojte samo dobacivati i galamiti. Zvonko Marić jel replika? Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: zahvaljujem predsjedavajući. Slažem se sa kolegom. Poslovnička intervencija kolega Mirza Čelik. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: predsjedavajući ja bih vas molio i za nas kada neko počne da govori a nije mu data riječ mislim da bi trebali upozoriti takve ljude. Predlažem da danas pripremite komisiju etičku i da možemo toj etičkoj komisiji uputiti prijedloge žalbi ne znam kako da kažem ali imamo potrebu da zastupnici mogu nekome uputiti žalbu na ovaj način na koji se ponašaju određeni zastupnici. Predsjedavajući: kolega Čelik hvala. Ja pokušavam držati red u ovoj sali. Nisam čuo. Upozorio sam Stojanovića ako na to mislite, boga mi prijavit ću vas puno šta mi kažete na ovim sjednicama tom Etičkom čim se formira. Prekinuli ste kolegu Marića, on replicira. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: zahvaljujem kolega predsjedavajući. Dakle isto reklamiram isti član poslanika kao kolega Vreto kao što ste i vi kazali i molim vas da se više ne dozvoli rasprava u ovom parlamentu replika na repliku. Pa znate mogao bih ja da repliciram i da učinim jer komirat ćete ljude koji nas gledaju. A ako ja ne budem tu onda ćete stvarno biti u komatoznom stanju i ako nekoliko stvari kažem ovdje prepoznajem svojevrsnu taktiku razvucite im pamet da ne mogu da spavaju. Dajte da prestanemo.

65

Predsjedavajući: molim vas da primjerom to predstavite. Hajte o izvještajima. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić. I samo još jedna stvar predsjedavajući, ova rasprava neodoljivo me podsjeća na otužnu ostavinsku raspravu jer ovo što vi radite da li vidite se tačno animozitet tačno između određenih ljudi, jednih prema drugim, dajte poštedite nas toga i da napokon stavite na glasanje ove izvještaje i da završimo sa ovim. Predsjedavajući: kolega Dević replika. Poslanik/zastupnik Mahir Dević. Zahvaljujem. Drago mi je radi javnosti da ipak javnost iz ovih svih izlaganja može vidjeti da se ovdje radi čisto o političkim smjenama ljudi predsjedavajući: samo o temi izvještaja dajem riječ. Nemojte govorite više o političkim ili drugim smjenama, smjena nema. Dakle još jednom vam dajem riječ ako nastavite o politikama i smjenama oduzimam vam riječ. Kolegica Bišćević-Tokić je replicirala po temi govorimo o izvještajima. Kolega Deviću vratite se na temu. Poslanik/zastupnik Mahir Dević. Predsjedavajući ja po Poslovniku imam pravo na repliku, ovo je bio uvod u cifre koje ću citirati. Prema tome ne znam koliko puta već od početka rada ove Skupštine kršite Poslovnik oduzimajući mi riječ. Nemate potrebe to raditi, rekao sam vam na početku da me nećete zbuniti. Želim da pročitam sljedeće informacije radi građana Kantona Sarajevo. A morao je biti uvod u ovo sada što ću kazati. Mi trenutno raspravljamo o ovim preduzećima i ovo su pokazatelji da to znaju građani Kantona Sarajevo i upozoravamo na ono što bi se moglo desiti u eventualnim sudskim procesima koje ovi ljudi potpuno formalno pravno ,mogu pokrenuti. JKP PARK je poslovalo oko 1,3 miliona pozitivno. KJKP Sarajevo gas 6,4 miliona. KJKP 8,6 miliona, KJKP RAD je bilo pozitivno 20.000 KM. U ovom momentu preko 400.000 KM. Tržnice pozitivne preko 800.000 KM. Pokop pozitivan 20.,000 KM. I Toplane su ovom momentu 2,3 miliona i Sarajevo 1,7 miliona KM. Znači mi raspravljamo o izvještajima preduzeća koji su potpuno pozitivni. Maloprije smo čuli upravo on što mi cijeli dan govorimo da ovo nema naravno veze sa radom upravljačkih struktura ni menadžmenta i da ovo ima veze sa političkim odlukama naravno vi ste to sve potvrdili kazali javno u kamere, to su svi imali priliku da vide, radi javnosti je trebalo ovo kazati da su ovi izvještaji pozitivni da to znamo. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Deviću. Kolega Čampara kome replicirate. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: zahvaljujem. Vidite gospodine predsjedavajući pošto vi vodite sjednicu i zaduženi ste za red na samoj sjednici. Ja mogu shvatit da se nekome žuri. Meni se ne žuri ja mogu ovdje ostati, i sutra ćemo ovdje doći ako boga da. Predsjedavajući: molim vas kolega Čampara vratite se na temu. Koliko se kome šta gdje žuri diskutujemo o izvještajima preduzeća.

66

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: pa imam pravo na repliku. Predsjedavajući: Replicirate o temi a ne o društvenim temama i žurbi. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: upravo repliciram o temi. Repliciram gospodinu Zvonku Mariću vezano za repliku pošto je rekao čovjek da zabranite replike. Ja mislim da ne može vi zabraniti replike u skladu sa članom 89, 90 itd. Ja samo o tome govorim i zato sam se i javio. Na kraju krajeva ako se nekome žuri to je njegov problem. Ali valjda imamo mi poslanici pravo da kažemo i da iznesemo svoje mišljenje o svakoj temi ovdje i o tački dnevnog reda imamo pravo da repliciramo ako se ne slažemo s nekim od poslanika. I nemojte nam to pravo ukidati. To je naše zastupničko pravo. Ja bih vas molio stvarno da povedemo računa oko toga. Ja razumijem da se nekome žuri, nemojte se vi javljati pa ćemo ići brže. Možemo i tako. Ali nam morate dozvoliti da govorimo, imamo pravo da govorimo, nas su građani izabrali ovdje da govorimo ili brate ljudi da se dogovorimo, da nas deset poslanika iz SDA da šutimo cijelo vrijeme a da vi ovo sprovedete Predsjedavajući: mogu li vas zamoliti zaista u temu. Opet ste otišli u politiku. A imam ispravku vašeg krivog navoda. Bolji pravnici od vas i od mene su mi se javili prate raspravu. U osnivačkim aktima svih naših preduzeća stoji član koji kaže 26 organi preduzeća podnose izvještaje o radu preduzeća Vladi Kantona i Skupštini Kantona Sarajevo kao osnivaču. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: pa šta su organi, pa Skupština je organ. Predsjedavajući. I šta je još organ? Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: skupština je organima Predsjedavajući: i šta je još organ upravljanja preduzećem. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: pa evo Nadzorni odbor. Predsjedavajući: i šta je još organ? Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: i uprava. Predsjedavajući. Tako je Čampara. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: ali oni podnese predsjedavajući.

67

Predsjedavajući: Molim vas nemojte me prekidati nisam ni ja znao, evo vam, nisam ni ja znao. Naučimo nešto jedni od drugih. Nisam ni ja znao. Ministra zna bolje od nas. Odluka osnivački akt naših preduzeća kaže organi upravljanja koju čine Skupština, NO i uprava. To što nam uprava odgovara ovo je bolji odgovor i od mog i od vašeg. Evo hajde da se složimo da idemo dalje. Pročitajte, ako nisam u pravu javite se ispravite me. Nemojte. Javite se za riječ. Pričate. Ja govorim prekidate vi mene. I Čelik priziva etički kodeks, dva puta ste mi upali u riječ, a mene stalno ružite kako vam ne dam repliku. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: upaljen mi je mikrofon. Predsjedavajući: pa zato što su vas uključili iz režije, prepali ste tamo ljude Čampara. Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara: onda je režija kriva nisam ja. Kaznite režiju. Predsjedavajući: režija, isključite Čamparu nije dobio riječ. Zvonko Marić replika. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: zahvaljujem predsjedavajući. Molim vas gospodine Čampara, namučili ste se da potrošite te 3 minute vaše replike. To je tako kada nemate šta da kažete, onda izmislite da sam ja rekao da zabrani replike. To nije tačno. Naprosto nije tačno, uzmite stenogram pogledate da li sam. A te vaše akrobacije poslovničke, kada u jednom trenutku, evo i ljudi mi javljaju upravo i da se čulo u programu kako vam kolega Dević kaže reci da meni repliciraš. Da bih vam otvorio mogućnost. Predsjedavajući: molim vas kolega Mariću vratite se u temu. Izvještaj preduzeća. Izvještaj preduzeća. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić. Moram odgovoriti. Nedopustivo je. To je užas. A ko je otvorio priču o smjena oprostite. Jel govorimo o smjenama ili izvještajima, predsjedavajući odgovorite na to pitanje molim vas. Predsjedavajući: pauza 15 minuta u radu Skupštine Kantona Sarajevo. NASTAVAK NAKON PAUZE Predsjedavajući: molim službu da još jednom samo pozove kolege iz hodnika, nastavljamo sa radom sjednice. Nastavljamo sa radom. Riječ ima, a nema ga, zastupnik Mirza Čelik. Ulazi. Mirza Čelik, poslovnička intervencija. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: Zvonko Marić se nakon vaše diskusije, odnosno upozorenja da se trebamo vratiti u okvire dnevne tačke, ponovo referirao i govorio, evo svi smo čuli, i mislim da ne bi trebao da se nastavi tok sjednice na ovaj način na koji on to već kazao. Hvala.

68

Predsjedavajući: hvala kolega Čelik. Zastupnica Ćosović-Hajdarević ima riječ. Poslanik/zastupnik Samra Ćosović-Hajdarević: diskusija, prva. Ali neću koristiti sve svoje minute. Samo bih da kažem da se slažem sa kolegicom Šahman i sa kolegom Poturak zaista i kolega Čampara je rekao da je ovo jedna predstava i nekako mislim da je ispalo od toga. Mislim da smo više silazili, skretali temu sa izvještaja. Mislim da se ni struka nije ponajbolje pozabavila finansijskim ili Poslovnik izvještajima. Više smo nekako komentarisali šta nam direktori jedu, piju, kuda hodaju i šta kupuju. Pa evo vi ste oko šest sati predsjedavajući rekli nam da kako ćemo završiti s ovim izvještajima, a smatram da smo trebali to možda oko 12 ili 13,00 završiti da ne sjede direktori i da mi svoje vrijeme ne gubimo ovdje. I evo. Toliko od mene. Predsjedavajući: zahvaljujem kolegici. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Molim zastupnike da uđu u salu. a) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP "VODOVOD I KANALIZACIJA" D.O.O. ZA 2017. GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE GLASALO 9 ZASTUPNIKA, PROTIV JE GLASALO 20 I SUZDRŽANIH 1. KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. b) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP „RAD“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE 9 ZASTUPNIKA, PROTIV 20 I SUZDRŽANIH 2. KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. c) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP „POKOP“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE 30 ZASTUPNIKA, PROTIV 1 I SUZDRŽANIH 0. KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. d) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP „TRŽNICE-PIJACE“ D.O.O. SARAJEVO“ ZA 2017. GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE 9 ZASTUPNIKA, PROTIV 6 I SUZDRŽANIH 16 KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. e) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP „TOPLANE-SARAJEVO“ D.O.O. SARAJEVO. ZA 2017.GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE 13 ZASTUPNIKA, PROTIV 0 I SUZDRŽANIH 18 KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

69

f) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP „SARAJEVOGAS“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE 9 ZASTUPNIKA, PROTIV 3 I SUZDRŽANIH 18 KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. g) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJKP „PARK“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA JE13 ZASTUPNIKA, PROTIV 0 I SUZDRŽANIH 18. KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. Prelazimo na sljedeću tačku. AD – 10: IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KJP: a) ZA GOSPODARENJE DRŽAVNIM ŠUMAMA "SARAJEVO - ŠUME" D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU; b) CENTAR SKENDERIJA D.O.O SARAJEVO; c) "ZOI 84" OLIMPIJSKI CENTAR D.O.O. SARAJEVO; d) "VETERINARSKA STANICA" D.O.O. SARAJEVO; e) "POLJOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR" D.O.O. SARAJEVO Obzirom da svih pet tačaka spada pod Ministarstvo privrede, to predlažem da vodimo jedinstvenu raspravu, a izjašnjavat ćemo se pojedinačno za svako preduzeće. MOLIM ZASTUPNIKE DA SE IZJASNE O OVOM PRIJEDLOGU. Gospodin Dević traži pauzu od pola sata. Vidimo se za 30 minuta u istoj sali. Hvala vam. U 7,15 nastavljamo, crtani tačno kad počne. NASTAVAK NAKON PAUZE Predsjedavajući: cijenjene kolegice i kolege, nastavljamo rad Skupštine. Ima li potrebe ukoliko želite razloge pauze, Poslovnik kaže da ko traži pauzu može obrazložiti, ako nema potrebe, što se nas tiče ne treba. Kolega Dević, ne treba. Idemo dalje. IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KJP:

a) ZA GOSPODARENJE DRŽAVNIM ŠUMAMA "SARAJEVO - ŠUME" D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU;

b) CENTAR SKENDERIJA D.O.O SARAJEVO; c) "ZOI 84" OLIMPIJSKI CENTAR D.O.O. SARAJEVO;

70

d) "VETERINARSKA STANICA" D.O.O. SARAJEVO; e) "POLJOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR"D.O.O. SARAJEVO

Obzirom da svih pet tačaka spada pod Ministarstvo privrede, to predlažem da vodimo jedinstvenu raspravu, a izjašnjavat ćemo se pojedinačno za svako preduzeće. MOLIM ZASTUPNIKE DA SE IZJASNE O OVOM PRIJEDLOGU. Molim rezultate glasanja. 24 ZA, PROTIV 0, SUZDRŽANIH 1. usvojili smo ovaj prijedlog. I molim uvodničara, predstavnika Predlagača da podnese uvodne napomene. Ministar Haris Bašić, izvolite. Ministar Haris Bašić: Cijenjene kolegice i kolege zastupnici, cijenjeni članovi Kolegija, dragi građani i građanke Kantona Sarajevo pošto se prvi put uopće u životu obraćam s ove govornice, sve vas lijepo pozdravljam i zahvaljujem na ukazanom povjerenju da u ovom mandatu obnašam ministra privrede zajedno sa svojim kolegama u Vladi. Kao što vam je poznato, izvještaji se odnose na 2017 godinu i nema baš pretjeranog utemeljena da ja dubinski ulazim u ono što je napisano, što ste imali pročitati i kao ostatak Vlade, mi smo sve ove izvještaje prihvatili kako bi ste vi bili u prilici da se o njima očitujete na današnjoj sjednici. Samo ću dvije kratke opservacije dati. Prvo da se slažem sa poslanicima da ću uložiti napore na ovoj poziciji da se to izmijeni, da izvještaji budu na neki način uniformiraniji, koncizniji, jednostavniji za apsorpciju i da bi onda rasprave mogle biti konkretnije. A druga je stvar, iz tehničkih razloga povlačim Izvještaj Centar „Skenderija” doo Sarajevo za neku drugu raspravu. Hvala vam lijepa i ugodna rasprava. Predsjedavajući: predlažem da ponovo damo priliku direktorima u pet minuta uvoda, kao što smo uradili u KJKP. Idemo redom. Sarajevo-šume, molim vas direktore da kao i vaše kolege budete u uvodu koncizni. Direktor KJP „Sarajevo-šume” Nermin Demirović: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: zahvaljujem direktore. Sljedeći je ZOI '84 direktor Alispahić. Izvolite. Direktor KJP ZOI'84 Alispahić: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: zahvaljujemo direktore. Veterinarska stanica, direktore izvolite. Direktor KJP „Veterinarska stanica”: UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: zahvaljujemo direktore, PD „Butmir” direktor Resić: Direktor PD „Butmir” Elvir Resić :UVODNO IZLAGANJE Predsjedavajući: zahvaljujemo direktore Resiću. To su bila uvodna obraćanja direktora. Sada možete postavljati pitanja. Kolega Amel Mekić prvi se javio. Poslanik/zastupnik Amel Mekić:

71

hvala vam predsjedavajući. Pitanje za direktora gospodina Resića i menadžment PD Butmir. Također molim Ministarstvo pravde i Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da uzmu u obradu sljedeća pitanja koja ću postaviti. Prvo pitanje gospodine Resiću je li vam poznato davanje pod dugoročne zakupe zemljišta kojim raspolaže preduzeće pravnim licima u nepoljoprivredne svrhe, mimo zakonske procedure uz minimalnu naknadu na štetu preduzeća? Drugo, znate li za praksu prodaje stanarskog prava suprotno zabrani i Zakona o stvarnim pravima fizičkom licu bez znanja i saglasnosti stvarnog vlasnika, tj Kantona Sarajevo? Treće pitanje, jeste li upoznati sa sumnjivim okolnostima prodaje grla stoke bez ikakve transparentnosti u čestim slučajevima istim fizičkim licima, odnosno rodbinski ili na drugi način povezanim sa uposlenim u preduzeću uz minimalne cijene? Četvrto pitanje, da li vam je poznat slučaj nepostojanja pravnog osnova za isplatu direktorske plaće, odnosno odluka o imenovanju upisa u sudski registar ugovora o radu za gospodina Mirsada Memiševića, ranijeg direktora preduzeća nakon razrješenja i imenovanja novog v.d. direktora gospodina Amira Karahasanovića i upisa tog lica u sudski registar, te na isti način isplata plaće gospođi Snježani Ljubančić i gospodinu Esadu Kaltaku nakon isteka mandata, razrješenja i imenovanja drugih lica za v.d. direktora bez ikakvih odluka o imenovanju upis u sudski registar Ugovora o radu itd. Peto pitanje, da li vam je poznata praksa nepreduzimanja radnji na regulisanju koncesionog odnosa na upotrebu bunara, vlastiti vodozahvat u krugu preduzeća, niti plaćanja naknade za eksploataciju vode utvrđene odlukom Vlade Kantona Sarajevo u vezi čega je preduzeće već tuženo za period 13.06.2012 do 31.12.2013 godine, te su najavljene nove tužbe za dalji period, čime je preduzeću nanesena šteta u više stotina hiljada KM. Šesto pitanje, da li ste pregledali provedene javne nabavke u vrijednosti preko 50.000 KM u posljednjih deset godina sa posebnom pažnjom na nabavke od fizičkih lica bez procedura javne nabavke pri čemu ima i lica i rodbinskih povezanih sa uposlenikom preduzeća. Sedmo pitanje je jeste li upoznati sa praksom sklapanja ugovora o koncesiji bez saglasnosti NO preduzeća? I volio bih da ponovim pitanje je jučer postavio gospodin Okerić pošto ste ovdje prisutni, molio bih vas da i na njega odgovorite usmeno. Praksa rješavanja stambenih pitanja ranije uprave preduzeća, dijela rukovodećeg kadra i jednog dijela radnika na PD Butmir pretvorbom objekta za nužni smještaj u objekte stambenog karaktera uz pokrivanje troškova tih postupaka na račun preduzeća BD Butmir. Pitanje za direktora ZOI'84 gospodina Nervesa Alispahića. Znate li da su direktor i neki ljudi iz menadžmenta imali velike plate dok je većina radnika bila na minimalcu? Molim vas da javno kažete koliko dugo su uposlenici bili na minimalcu i koliko je taj minimalac iznosio? Te koliku je platu imao bivši direktor gospodin Hubijar. Znam da se po Zakonu mora ići na minimalac ako je preduzeće u velikom dugu, kako i po kojem osnovu su neki uposlenici bili privilegovani i imali velike plate? Pitanje kako i zbog čega nisu bili na minimalcu direktor gospodin Hubijar i njegovi bliski saradnici? I pitanje još jedno također za g-dina Nervesa, kolika je vaša trenutna plata? Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem gospodine Mekić. Malo samo dajte direktorima vremena da ovo zapišu? Sve ste stigli? Ima puno pitanje. Dopredsjedavajuća Danijela Kristić. Zahvaljujem se predsjedavajući. Moje pitanje je za direktora ZOI. Ja sam jučer imala jedno zastupničko pitanje, s obzirom da niste bili prisutni, zamolila bih ako možete da mi danas odgovorite. Pitanje je bilo upravi i menadžmentu ZOI 84 u vezi sa dešavanjem od dana 16.01.2019 kada su u kasnim noćnim satima četiri nepoznate osobe zajedno sa jednim uposlenikom van radnog vremena koristili imovinu ZOI'84, tačnije dva ratraka i sa istima napravili štetu na stazama. Šta je uprava ZOI'84 poduzela po pitanju ovog nemilog događaja i da li je do vas došao zapisnik od te noći? Drugo pitanje, kao što znamo Vlada Kantona Sarajevo je odobrila ZOI 16 miliona u izgradnju vertikalnog transporta. Obzirom na pritužbe građana i činjenice da vertikalni transport šestosjed i čeverosjed na Bjelašnici ne funkcionišu u potpunosti,

72

da li je uprava preduzeća poduzela mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi utvrdila odgovornost pojedinih osoba? Treće pitanje. U izvještaju je navedeno da su loši finansijski rezultati u 2017 godini ostvareni jer je ski sezona trajala samo 45 dana i da se Zetra nije mogla koristiti zbog sanacije vatrodojavnog sistema te su dva velika koncerta odgođena što je direktno uticalo na ostvarenje prihoda. Obzirom na navedene informacije d ali je bilo potrebno utrošiti 55.785 KM na ugovore o djelu, posebno jer sredstva po ovoj stavci nisu bila uopšte planirana. I o kojem broju uposlenika se ovdje radi. Možete li mi reći da li šestosjed i čeverosjed imaju upotrebne dozvole i ako imaju da iste dostavite Skupštini Kantona Sarajevo. I zadnje pitanje ako možete objasniti informaciju vezano za dva ratraka koja su kupljena u 11 mjesecu 2017 a isporučena u 12 mjesecu 2018. prema mojim saznanjima jedna od tih mašina, tj ratrakt je pokvarena, uopće ne radi dok druga ima određene nedostatke tj kvarove. Da li su iste plaćene jer je rok plaćanja bio 60 dana od dana isporuke. Hvala. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: zahvaljujem predsjedavajući. Imam dva pitanja za direktora KJP Sarajevo šume doo Sarajevo. Prvo pitanje glasi da li je došlo do povećanja uposlenih u 2017 godini u odnosu na prethodnu godinu i ako jeste, u kojem je broju? Drugo pitanje, da li je KJP Sarajevo šume doo provodilo postupak javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama? Naravno ovo za 2017. Poslanik/zastupnik Samra Ćosović Hajdarević: moje pitanje je upućeno direktoru Veterinarske stanice. Molim direktora da nam navede i objasni koji su to problemi sa kojima se susretala Veterinarska stanica u 2017 godini? Sljedeće pitanje bi bilo da nam navedene neke od uspjeha koji su ostvarili tokom 2017 godine. Također bih molila da nam se navede usporedba u finansijskom smislu stanje koje su zatekli i eto kraj 17 godine. I ako može najslabije odnosno najkritičnije tačke preduzeća i kako bi koja su rješenja šta bi oni dali za poboljšavanje tog preduzeća. Poslanik/zastupnik Sead Milavica: zahvaljujem predsjedavajući. Evo pošto se prvi put javljam danas, sve vas srdačno pozdravljam. Pozdravljam ministre, dopredsjedavajuće Skupštine, premijera i kolege u Skupštini Kantona. Dakle, kolega Okerić je upravo postavio pitanja koja sam ja želio da delegiram večeras. Međutim samo ću se još nasloniti vrlo kratko na zadnje pitanje, odnosno na prvo pitanje koje je postavio kolega Okerić, ako je bilo primanja u 2017 godini da li je provedena konkursna procedura. Toliko hvala. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: e hvala predsjedavajući. Ja imam pitanje za direktora ZOI-a. Direktore jeste li ima pritisak da na posao vratite zaposlenicu koju je tadašnji direktor otpustio radi disciplinskih mjera koja nije na ski centru Bjelašnici kucala račune kroz sistem. Zatim imam za direktora Butmira može li mi navesti koliko je sredstava u 2017 godini obezbijeđeno preko IPA fondova i drugih fondova na ulaganje u infrastrukturu i mehanizaciju. I uvaženom ministru Bašiću pitanje, s obzirom da je finansijski izvještaj ZOI84 pao 2016 godine može li mi dostaviti zapisnik inspekcije koja je vršila tada kontrolu i da mi da, to ću pismeno napisati, na uvid taj zapisnik koji je radila kantonalna inspekcija. Poslanik/zastupnik Amra Hasagić: zahvaljujem predsjedavajući. Obzirom da se prvi put obraćam dozvolite mi da najprije poselamim i pozdravim uvaženo rukovodstvu, koleginice i kolege, goste, medije i sve one koji na bilo koji način prate rad ove Skupštine. Pitanje upućujem ministru privrede, gospodinu Bašiću, možete li mi detaljnije pojasniti situaciju u vezi sa sporom koji ZOI84 ima sa investitorom DOMOINVEST a što su građani Sarajeva imali priliku čitati na portalima, i zbog

73

čega je baš ovaj slučaj prioritetan jer ste se njime odmah pozabavili nakon preuzimanja funkcije ministra. Hvala. Predsjedavajući: samo još objašnjenje kakve ima to veze s izvještajem iz 17 godine, pošto smo na temi. Ovo možete naravno pitati ministra u redovnim procedurama. Kolega Vreto nas je danas fino vratio u temu, dobro smo nastavili sjednicu, ostanite na 17 molim vas. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: zahvaljujem predsjedavajući. Ja bih imao bezbroj pitanja iz ove oblasti ali svest ću na jednu razumnu mjeru čak ispod toga. Pitanja za direktora Sarajevo šuma, da u najkraćem kaže budući da smo u 21 stoljeću a još uvijek je neophodno da koristimo volove i konje i na njih trošimo javni novac. Je li to nužno? Zar to moramo raditi s obzirom na prihode kojima se uvijek hvalite što se tiče Sarajevo šuma. Kako je poduzeće ostvarilo prihode od malinjaka? Ja sam svojevremeno govorio i gajenju glista, puževa, jelena lopatara, baš je živopisna ova vaša djelatnost i široka je lepeza djelatnosti kojima se bavite. Koja je zapravo vaša osnovna djelatnost da mi kažete. Imate prihod od projekata u iznosu od 2.434.638 KM gdje vam je ovdje analitika? Firme koje su radile te projekte, koji su to projekti i jesu li Sarajevo šume protočni bojler za privatne firme? Jesu li te firme slučajno sve iz Ilijaša? I na strani 46 obaveze 3.543.485 zašto su tolike obaveze? Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik. Zahvaljujem predsjedavajući. Ja bih prvo pitanje postavio ministru ako naravno razumljivo je da neće imati podatke pored sebe ali ako ne budem mogao odgovoriti zamolit ću uvažene direktore da odgovore. Kada su imenovane nove Skupštine preduzeća i u kojoj godini? Pitanje za direktora ZOI'84 čuli smo maloprije vezano za reprogram duga po osnovu poreza sa Poreskom upravom F BIH. Ukoliko bi se desila uplata od 300.000 već koliko je bilo da bi sačuvali neki milion KM kamata. I ako jeste to molim ministra da se pripremi zaključak da se odmah iz budžeta ta sredstva odvoje kako bi sačuvali ovaj milion KM. Drugo pitanje za direktora ZOI'84 koliko košta održavanje Zetre na godišnjem nivou. Znači da nemamo nikakvih prihoda, čisto grijanje, struja, održavanje sistema kompletnog i uposlenici. Ukoliko može da procjenu napravi neka nam kaže. Imam nekoliko pitanja za direktora PD Butmir. Da li je u preduzeću bilo dodatnih zapošljavanja u 2017 godini i ako jeste neka nam kaže u kojoj mjeri. Da li je bilo povećanja obaveza prema dobavljačima? Da li je preduzeće poduzelo bilo kakve aktivnosti kako bi potpisalo ugovor o koncesiji za vodu i evo četvrto pitanje. Kakva je bila 2017 godina za poljoprivrednu proizvodnju? Zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević: hvala predsjedavajući. Ja imam pitanje za direktora KJP ZOI'84. S obzirom da je u samom izvještaju za 2017 godinu na par mjesta naglašeno da je glavni krivac otežanog poslovanja globalno zapošljavanje, što pomalo zvuči kao iz rubrike vjerovali ili ne, ja ću evo zaista uzimajući u obzir činjenicu da Federalni hidrometeorološki zavod zaista daje te podatke da raste temperatura na vrhu Bjelašnice za par stepeni, ali sigurno i na nižim nadmorskim visinama, da li se menadžment bavi ovim problemom, odnosno da li razmatra rizik koji on donosi po pitanju poslovanja ZOI84? Potom pitanje da li ZOI84 ima uposlenih pravnika i zašto se ukazala potreba za angažovanje trećih lica za pojedine pravne poslove? Te ako može da mi se obrazloži podatak da prihodi od ski karata rastu sa nekih 850.000 na 1,2 miliona, dok pozicija troškova koja se zove utrošene sirovine i materijal obrasci karata bilježe rast od čak pet puta. Dakle malo mi je nesrazmjeran ovaj odnos pa ako može obrazloženje. Dopredsjedavajuća Smiljana Viteškić.

74

Hvala predsjedavajući. Dobro večer svima. Zahvaljujem se direktorima ovih preduzeća koj i su nam prezentovali svoj rad, uglavnom mnogo problema a moje pitanje je upućeno direktoru Veterinarske stanice gospodinu Džankoviću i interesuje me rekao je da kada je došao naišao na poremećene međuljudske odnose, poremećenu radnu atmosferu i koliko je iz takve atmosfere i da li je uopšte proisteklo tužbi za mobing, da li ima otkaza i koliko će to u konačnici koštati ovo njegovo malo preduzeće, ustvari naše malo preduzeće? Hvala lijepo. Poslanik/zastupnik Vedran Jakupović: pitanje za direktora ZOI zašto je došlo do potpunog uništenja infrastrukture na Velikom polju na Igmanu u 2017 i 2018, pitam kao korisnik usluga nordijskog skijanja. Hvala. Poslanik/zastupnik Admela Hodžić: zahvaljujem predsjedavajući, moje pitanje je upućeno direktoru ZOI, da li je ZOI od firme Sport klub naplatio dugovanje čiji je vlasnik bio gospodin Konaković? I drugo pitanje moje direktoru ZOI zašto se imovina od 52 miliona uknjižila tek 2017? hvala. Predsjedavajući: Sport centar kolegice nije Sport klub. Zastupnica Segmedina Srna Bajramović. Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović: zahvaljujem. Pa evo krenut ću i ja od ZOI, zapravo zadržat ću se kod ZOI. Imam svega dva pitanja da vas ne uplašim da će to biti set pitanja kao na prethodnoj tačci. Zanima me ovaj problem vatrodojave. To je nešto što sam ja problematizirala kod svih prethodnih izvještaja u 2016 i prije. To je zatečeni problem rekli ste i naprosto ne mogu da vjerujem. Možete l mi odgovoriti direktore da je ZOI vršio sve zakonske obaveze koje su predviđene požarnom zaštitom ne bi bilo problema sa vatrodojavom. Ne mogu vjerovati da taj problem nije riješen ni do danas. Evo ako nam možete malo to smatram da je to zabrinjavajuće. Pitanje za direktora Sarajevo šuma. Koje su funkcije on i trenutna izvršna direktorica obavljali s obzirom da je rekao da su oni preuzimanjem mandata preuzeli i obaveze preduzeća ako se na varam, i molim evo da potvrde ili da me demantuju. Oboje su bili članovi uprave i direktno odgovorni za obaveze nastale do 2013. dakle gospodin Demirović ako pamtim bio je izvršni direktor u oblasti šumarstva, a izvršna direktorica Kečo je i prije 2013 bila izvršna direktorica, u mandatu kada je direktor bio ako se mogu sjetiti Zejnil Berilo. Toliko zahvaljujem. Poslanik/zastupnik Igor Stojanović: imam dva pitanja za direktora ZOI. Prvo pitanje želio bih da mi direktor odgovori da li je istina da u ovom periodu dok su uposlenici ZOI na minimalcu da je ZOI kupio vozilo u vrijednosti od 80.000 KM za potrebe direktora? Volio bih to da provjerim. I drugo pitanje možete li nam reći s obzirom da mnogo ljudi iz ZOI tvrde da se krše prava radnika u ZOI i da postoji veliki broj tužbi, možete li nam dati neku procjenu koliko je to u ovom trenutku tužbi koje su presuđene i koje bi eventualno mogle biti presuđene protiv ZOI odnosno kolika su potraživanja radnika u slučaju kršenja prava vezano za ZOI? Hvala. Predsjedavajući: nema više pitanja. Ja bih iskoristio pravo da postavim nekoliko pitanja. Ukratko da nam kažete direktore ZOI na šta se tačno odnosi Sanacioni plan. Šta se iz 552.000 KM finansira iz sanacinog plana, ustvari šta je predviđeno da se finansira. Drugo pitanje će biti, koliko kvadrata podzemnog skladišta izdajete i koliki su prihodi od izdavanja podzemnog skladišta? Treće pitanje će biti u kakvom se stanju nalazi hotel Maršal? Da li ima poslovnih aktivnosti i koliko prihoda ima od hotela Maršal? Još jedno jako bitno pitanje, da li ZOI vraća kredit za vertikalni transport? Da odgovorite na to pitanje. Koliko su bili troškovi reprezentacije da vi kažete u toku ove 2017

75

godine bez obzira što vi niste bili direktor, samo nam vi to recite. Troškovi reprezentacije preduzeća ZOI u ovoj godini preokreta? To su moja pitanja hvala. Kolegica Srna ima još jedno dodatno pitanje. Pustili smo danas još nekoga izvolite. Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović: očito nam je koncentracija svima popustila. Želim se izvinuti nisam dobro pratila, sistem vatro dojave da budem precizna je sada u redu ali vas molim da mi svejedno odgovorite na pitanje koje sam prethodno postavila da li bi se spriječilo nefunkcionisanje tog sistema da se kvalitetnije vrši ovaj nadzor. Imala sam još jedan dodatak predsjedavajući, ako dopustite, ja se stvarno izvinjavam, još jedno pitanje za Sarajevo šume koliki je iznos oprihodovanih sredstava od opšte korisne šume u roku trajanja njihovog mandata 2013-2018? radi koliko ja imam informaciju o otprilike 3 miliona KM godišnje, što daje otprilike 15 miliona za ovaj period. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem. Molim direktore da sada redom Sarajevo šume. Hajte dok nisu počeli, ako ima još neko pitanje da je zaboravio, izvolite. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: predsjedavajući inspirisali ste me da i ja dopunim vaše pitanje vezano je za Maršal. Dakle firma postoji, nije likvidirana, nije privatizirana, nije prodata, ko je ovlaštena osoba i da li je rađen završni račun za 2017 godinu? Eto hvala. Toliko. Predsjedavajući: molim sada redom direktore. Sarajevo šume prvo. Direktor KJP Sarajevo šume: evo ja ću i krenuti od zastupnika Okerića. Pošto sam prvo pitanje dobio od gospodina Okerića d ali je došlo do povećanja radnika u 2017 godinu u odnosu na prethodnu. Također pitanje je bilo dodatno još samo nisam zapisao od koga ako je bilo da li je provedena konkursna procedura? Svaki izvještaj koji smo mi dostavljali i koji je razmatrala također i Skupština Kantona Sarajevo a obzirom da je tih pitanja bilo malo češće u proteklom periodu je sadržavao podatak koliko ima zaposlenika u Sarajevo šumama, koliko na određeno koliko na neodređeno radno vrijeme. Također, ovi danas smo ih spomenuli ovdje sastanci koji su bili u ovoj sali itd koje smo izvještavali kroz ona tri mjeseca redovno smo to izvještavali, znači na tom dijelu se moglo to vidjeti. I ovaj izvještaj koji smo mi predočili za 2017 nalaze se ti zaposlenici i može se vidjeti koliko ima zaposlenika na određeno i na neodređeno vrijeme. Nekim zaposlenicima je istekao taj neki određeni period tako da je bilo produžavanja tih ugovora za te zaposlenike, odnosno u toj 2017 godini imali smo nekoliko aplikacija prema Federalnom i kantonalnom zavodu za zapošljavanje, tako da smo samo putem javnih radova imali aplikaciju negdje oko 70 zaposlenika koje smo angažovali na dva mjeseca, a onda smo to prolongirali na četiri. Također bilo je tu određenih pripravnika koje smo dobili putem ovih programa itd. Tako da je došlo do povećanja tog broja umjesto 426 bilo je 433 zaposlenika. Također kada govorimo dalje o ovim da li su se provodili postupci javne nabavke. Obzirom da podliježemo tom Zakonu o javnim nabavkama sve procedure koje trebaju da se ispoštuju u tom segmentu su ispoštovane i takođe na ono pitanje koje su imale kolege iz prethodne grupe, odnosno drugog Ministarstva, također i Sarajevo šume vode i prijavljuju na ovom portalu koji je Vlada formirala sve javne nabavke iz 2017 također i dalje, 2018 itd. Sljedeće pitanje e bilo od gospodina Zvonke Marića. Obzirom da živimo u 21. stoljeću da li je nužno koristiti volove i konje za pretpostavljamo u fazi primicanja, prevlačenja ili rada u šumarstvu. Ono što je karakteristično i značajno vodje bih ja pokušao da to kažem šumarstvo kao šumarstvo ima tradiciju u BIH i na neki način samim tim, tom tradicijom koja se na neki način koristila i tim sistemima gospodarenja koje mi koristimo u BiH možemo

76

reći da je neki način možemo se i pohvaliti i na takav način tim resursom koji imamo i koji je očuvan i sačuvan. Dakle, bez obzira što se mi nalazimo u tom 21. stoljeću, mi se ne stidimo toga što u toj fazi primicanja i prevlačenja drvnih asortimana koristimo te volove i konje, odnosno animal, iz razloga zato što se na takav način čuva zemljište. To je jedan i od preduslova ovo sada što sam pričao vezano za ovaj FSC certifikat koji smo mi imali, te na takav način da se održi i dobije to održivo gospodarenje. Naravno, s druge strane gledajući ekonomsku računicu odmah da vam kažem tu nema efekta u pogledu te ekonomske računice najvjerovatnije pitanje se možda odnosilo da se na takav način može uštediti. Može se uštediti ali na takav način trpi šuma odnosno ono što mi rješavamo. Također jedno od državnih preduzeća u čitavoj FBIH smo rijetki koji imamo to i mislim da ni na koji način ne mislim da je to neka negativnosti nego samo mislim da je to pozitivno jer se na takav način ponovno vraća šumi ono što mi uzimamo od nje. Koliko je preduzeće ostvarilo dobiti i koja je osnovna djelatnost. Osnovna djelatnost naša je uzgoj, zaštita i eksploatacija šume. A naravna stvar ovdje je bilo određenih pitanja nekih zastupnika iz nekih ranijih perioda da li je moguće da se preduzeće može baviti nekim drugim djelatnostima i da se proširi ta svoja djelatnost u smislu angažovanja i preraspodjele invalida duge kategorije, te jedan od tih projekata koji je bio u saradnji sa Ministarstvom privrede jeste u stvarnosti i proizvodnja sporednih šumskih proizvoda znači tih malina i taj zasad je podignut. Obzirom da je taj zasad daje urod tek druge godine, mi smo taj projekat realizovali. Naravno stvar očekujemo da će biti pozitivan i nadam se da neće doživjeti sudbinu jelena lopatara ili ne znam šta je još bilo u tom periodu do 2010 itd. Prihodi od projekata da li su to u stvarnosti protočni bojler ili da li su to sve firme iz Ilijaša. Možda malo na neki način neodređeno pitanje ali pokušat ću da odgovorim. Prihod od projekata u stvarnosti koje mi definišemo ovdje jesu svi vidovi projekata gdje Sarajevo šume apliciraju jedna od najznačajnijih tih vidova projekata jeste apliciranje prema Ministarstvu privrede u odnosu na sredstva UKFS koja su na neki način definisana i koja su na takav način određena da Sarajevo šume mogu aplicirati na to, također i ostala neka udruženja ili neke nevladine organizacije a sve to je definisano određenim pravilnikom koji je definisan i na koji način to se može raditi. Za sve nabavke, evo kako smo mi to već govorili, postoji proveden je postupak, da li je firma iz Ilijaša. Hadžića, Sarajeva ja zaista ne bih ulazio u to ali bih iskoristio da kažem ono što recimo sam na neki način imao možda kontraindikacije po pitanju toga, ja dolazim iz Ilijaša. To nije ništa sporno, iz općine Ilijaš. Ali govorim o tome ne da iznosim neke informacije nego iznosimo činjenice da je u stvarnosti ta opština najviše zastupljena po pitanju osnovnog prihoda koji se ostvaruje u prodaji drvnih sortimenata, čak negdje preko 50% ukupnog prihoda Sarajevo šuma se ostvaruje sa područja opštine Ilijaš Vogošća i Stari Grad. Obzirom da to pripada toj šumskoj upravi Srednje. Također je bilo pitanje zašto su tolike obaveze u izvještaju 3,5 miliona. Obzirom ako ste me pratili na početku ja sam to govorio, a ujedno ću evo spojiti ovo pitanje koje je bilo od zastupnice Segmedine, govorio sam i rekao sam da u momentu preuzimanja ovog preduzeća te 2013 ukupne obaveze ovog preduzeća su bile 9,2 miliona. I u tom momentu ja sam zaista obavljao funkciju izvršnog direktora. Te 2012 rekao sam i to ponovit ću, preduzeće je poslovalo sa gubitkom 1,2 miliona i samo po osnovu poreza i doprinosa imali smo dug od 2,5 miliona koji smo evo na takav način predložili Skupštini Kantona Sarajevo da se zadužimo i otplatimo taj kredit. Te obaveze evo ja sam tako to zapisao ovdje, kolike su one bile 2012. 9,2 miliona. Iz godine u godinu ovdje u našem izvještaju koji smo mi prikazali možete tačno vidjeti te rezultate i pogledati kakvo su te obaveze padale, odnosno smanjivale se. A jedna od najznačajnijih obaveza ponovo ću se vratiti na svoje izlaganje jesu ustvari naknade za šume koje u 2017 po ovim stavkama možete vidjeti da su bile 1.375 miliona a rekao sam da su bile ukupne 4 miliona i onda kasnije dole vidjet ćete da su ukupne obaveze 3.543,000-. također sve ostale ove obaveze ovdje koje su navedene kao što su navedene, obaveze po primljenim avansima, obaveze za dobavljače, obaveze za plate, jer plata nije isplaćena ona 12 na kraju godinu su sabrane u ova 3,5 miliona. Ono što je važno i značajno možda napomenut sada u ovom momentu a to sam rekao u samom izlaganju mi smo sada došli na tekuće, smanjili smo ove obaveze u stvarnosti da su one samo

77

tekuće. Kroz tekuće poslovanje koji su na takav način definisana. Već sam djelimično odgovorio u sklopu ovog pitanja ovo pitanje koje je bilo vezano za 2012 godinu. I na kraju je bil još jedno pitanje koliki je prihod OFKŠ, ne znam sada da li mi. Ja ću pojasniti nešto da li sam odgovorio na to pitanje. Kada govorimo o OKFŠ sredstvima prikupljenim o OKFŠ mnogi misle da se ta sredstva direktno uplaćuju Sarajevo šumama. To se ne uplaćuje direktno to se uplaćuje na račun Ministarstva privrede, na poseban jedan račun i u sklopu njihovog javnog poziva na koji mi apliciramo sa svojim projektima koje oni definišu određene projekte zajedno u saradnji sa njima realizuje se ta određena kvota koja je na takav način. Također iz ovoga OKFŠ se raspoređuju sredstva za zaštitu šume, za recimo rad Kantonalne uprave za šumarstvo itd. Al ono što možda recimo da još pojasnim i da odgovorim na ovo pitanje, od ukupnih obaveza koje smo mi ovdje govorili za naknadu za šume koje mi uplaćujemo opštinama, obzirom na ukupne drvne sortimente koje posjećujemo u toku godine, to je negdje otprilike 5% tog ukupnog prihoda Sarajevo šume su u protekle te tri godine od momenta potpisivanja ovog sporazuma do 2018 godine uplatile oko 3,1 miliona KM na račune opština i to uglavnom kada govorimo o tim opštinama to su vodeće opštine koje je najviše zastupljeno pod šumom, to je Ilijaš, Hadžići, Ilidža Trnovo i onda dođe Stari Grad, Vogošća i ostale opštine. Na kraju, ako dozvolite još samo minuti zaista obzirom da smatram da sam odgovorio na sva pitanja koja sam zapisao želim da kažem da sam zaista ponosan na sve ono što smo mi zajedno uradili zajedno sa članovima moje uprave, također sa svim radnicima u Sarajevo šumama u proteklim godinama,obzirom na činjenice da taj rezultat koji smo i danas ovdje prezentovali i koji ste mogli vidjeti je u stvarnosti rezultat koji je vidljiv, opipljiv, može se vrednovati. Ono kao što sam rekao, zatekli smo te neke blokade računa, nemogućnost ovjeravanja zdravstvenih knjižica, od neplaćanja poreza i doprinosa, zatim jednu stvar koju nisam želio da ovdje danas ovdje potenciram, ali priča od prošle godine koju sam imao mimo te stalne neke ucjene i opstrukcije u radu radi izuzimanja državne imovine, šume, ja bih to nazvao radi ostvarivanja nekih ličnih interesa i dobivanja nekih građevinskih dozvola, pored tih svih nekih problema na neki način danas Sarajevo šume imamo takve da smo vratili taj kredit, da preduzeće nije kreditno zaduženo, da isplaćujemo sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa, plata i svega ostalog, da smo možda ono što je možda značajno i karakteristično i za 2017 a djelimično za 2018 jeste da smo uložili 4,5 miliona KM od vlastitih prihoda u osnovna sredstva koja su nam potrebna za obavljanje svoje redovne djelatnosti što se nikada nije desilo od kada postoji Sarajevo šume i ne znam da li će se možda i desiti. Ali ono što sam rekao ta sredstva će vjerovatno se koristiti u narednih 10 ili 20 godina u tim Sarajevo šumama i zaista osjećam potrebu da vam to kažem i da iznesem i da se još jednom zahvalim svim mojim saradnicima a također svim zaposlenicima Sarajevo šuma. Također i vama koji ste me saslušali i evo stojim na raspolaganju ako bude još dodatnih kakvih pitanja. Hvala vam. Predsjedavajući: zahvaljujem, direktore Alispahiću, izvolite, odgovorite na pitanja. Direktor Alispahić: krenut ćemo od uvaženog zastupnika Amela Mekića. Direktor, plate. Dakle, plata je propisana na osnovu Zakona koji je donesen o plaćama u JU. Dakle plata direktora je bila 2.100 KM. Bivšeg direktora. To je prvo pitanje. Koliko je trajao minimalac? Minimalac je iznio 800 KM u brutu, sa svim doprinosima i TO je bio ovdje u sklopu ovoga. Koliko su imali ovi ostali platu, to ne znam, vjerujete, to je bilo u 2017 godini. Da li su imali neki njegovi saradnici veću platu ili nisu, to ne znam vjerujte po pitanju toga. I kolika je trenutna plata direktora Nevresa Alispahića? 1.900,00 plus 160 KM TO. Danijela Kristić, uvažena zastupnica. Jeste li zadovoljni, to je to? OK. Šta je poduzela, samo nisam uspio zapisati za koji datum, 01.12. ili neki drugi? Znam, znam. Dakle obzirom da je protiv ovog istog uposlenika već pokrenut disciplinski postupak vezano za događaje koji su se desili 01.12.2018 godine, i da je procedura u toku, disciplinski postupak, davanje sindikata i zbog toga nismo uspjeli da poduzmemo ovo ostalo. Ali ovo mu se samo

78

nadovezuje na onu odluku koja će biti definisana sa ovim svim. 16 miliona uloženo na vertikalni transport i šestosjed i četverosjed ne rade. To sam ja neki dan razgovarao i sa predsjedavajućim kada me je pitao zašto je stalno šestosjed isključen. Dakle, šesterosjed je tako napravljen da prilikom jakih vjetrova 60 km/h automatski sistem zaustavlja šestosjed, bez obzira da li mi htjeli ili ne htjeli to. Ne može ga niko pokrenuti. Piše tamo, dobivamo mi obavještavanje, pokazivao sam to u našem sistemu ja direktno koji kontrolišem, i ja sam sumnjao da nas sabotiraju ili da me nešta lažu. Međutim kada sam sistem instalisao sebi na kompjuter iz kancelarije pratim šta se dešava. Ukoliko je vjetar 60 km/h niz planinu onda je to u redu. Međutim ukoliko je 60 km/h bočne strane, bočni vjetar automatski se zaustavlja sistem. Dakle nam toga ko ga može pokrenuti. A poznato je decembar i januar da su izuzetno velike promjene klime i temperature i vjetrovi su konstanta. Dobro zastupniče, vi se smijete, ali to je to. To je tako. To je sistem, nismo mi projektovali. To je neko drugi, pametniji od mene. Nisam ovdje ovo pitanje. Loši finansijski rezultati. Ugovor o djelu 57.785 KM. To je pitanje bilo. Mi smo firma koja radi sezonski. U toku decembra, januara i februara i eventualno marta mi angažujemo, tada je bilo angažovani ljudi na privremene i povremene poslove ili ugovor o djelu, jer drugačije nismo mogli, pogotovo što su sezonski. Međutim u zadnje vrijeme, evo sada smo mi konstantno raspisujemo konkurs. Jedan je već kod ministra zahtjev za raspisivanje treba da primimo još 35 ljudi kako bi upotpunili našu ponudu gore da otvorimo malu kolibu na međustanici, međutim kada ministar potpiše, mi ćemo raspisati konkurs i tih 35 ljudi da primimo u preduzeće. Da li je upotrebna dozvola. Upotrebnu dozvolu sve i jedan objekat ima gore na Bjelašnici. To može pričati, čuo sam i ja tih priča da nemaju šestosjedi i četverosjedi. Ali u suštini sve i jednu upotrebnu dozvolu, mi ne bi smjeli da pustimo pogone bez upotrebne dozvole, koju radi evo Proming u zadnje vrijeme. Dva ratraka. Istina je da su kupljena dva ratraka, jedan je 2016 godište, jedan je 2013. ovaj ima radnih sati 916 a jedan 2600. dakle ja ne znam da ne rade ti ratraci. Ovaj ratrak upravo jedan radi na pripremi snoubording staze na 5A, a drugi je na stazi za nordijsko skijanje, koji je napravio, upravo sa njim smo radili na pripremi ove staze, pripremi trke kontrolna koja je bila jučer i prekjučer na Igmanu. Održana je ta trga, Rumun, delagat za EYOF je prihvatio stazu i sve je po pe-esu. Normalna stvar da se može desiti, to su mašine koje rade u izuzetno teškim uslovima da može doći do zastoja, ali one su tu trenutno da rade. Isplaćeno jeste jedan dio zbog toga što smo mi to iskoristili za PDV da bi mogli da izvršimo povrat PDV-a kako bi mogli ta sredstva koristiti a drugi dio će biti isplaćen naknadno. Da li je bilo pritisaka od bivše uposlenice, da li je bilo poziva. Bilo je ovdje dosta poziva i sa druge strane, slali su ljude da dođu do mene, da razgovaraju po pitanju toga da vratimo uposlenicu. Međutim, ona je u svome zapisniku kada je dobila otkaz navela da je zbog uzimanja para i prikrivanja pazara dobila otkaz. Tako da. Sljedeća stavka po pitanju toga, kada sam otpustio predsjednika Sindikata vezano za izjavu u Dnevnom Avazu, ta uposlenica, bivša uposlenica i bivši uposlenik Sedik Selimović su organizovali proteste ispred uprave tako da s te strane ne znam šta dalje poduzeti. Mirza Čelik, reprogram duga 350.000 KM. Dakle i ja bih volio da se to desi da nam se otpiše ovaj 1,5 KM koliko, imamo još troškova 114.000 prinudne naplate. Koliko košta održavanje Zetre na godišnjem nivou. Struja dođe negdje ukupno u Zetri da ništa ne upalimo, negdje oko 100.000 za struju. Pošto imamo 30 uposlenik dođe negdje oko 60.000 sa svim doprinosima i zagrijavanje dođe negdje oko 40.000, smeće negdje oko 3000 mjesečno, to dođe 36.000, to opet dođe cifra oko 250.000 ukupno, da ne upalimo Zetru nikako. Dakle ukoliko imamo više događaja u toku zime više i trošimo. Evo sada u decembru mjesecu smo uplatili 30.000 struje smao na ime održavanja. A koliko će doći za grijanje vidjet ćemo tek. Globalno zatopljavanje, Neira. U suštini ovo jeste tako. Bez obzira da li mi to priznali ili ne, to je ono što nama stvara problem. Pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da je dno Bjelašnice na 1240 m, to je već jedna nizina. E sada ono što mi planiramo u budućnosti da uradimo, pošto imamo sistem osnježavanja, zbog toga što je na 1240 topovi se pale na -12, a zbog velike visinske razlike temperaturne inverzija je velika, e ono što mi sada planiramo jeste da u gorenjem dijelu nabavimo još pet topova koje će osposobiti stazu od međustanice do heliodroma, sa nekih 1480, na 1885 metara. To je taj dio koji mi planiramo da u narednom

79

periodu pripremimo da bi mogli imati skijanje u ovim drugim periodima kada , ali mada evo od 01.12. mi na Bjelašnici skijamo. Jest da je neslavno počela ta sezona, barem smo se mi potrudili da napravimo dovoljne količine snijega ima za skijanje. Ovo oko pravnika, ne znam da li je bilo potrebno da još nekog angažujemo. Za 2017 ili sada nešto? Ne znam vjerujte, ne znam za to, ne mogu odgovoriti na to pitanje pošto nisam bio tu. Šta ću odgovoriti. Nisam bio upoznat. Da li je bilo potrebno angažovati još jednog dodatnog pravnika. Jeste li na to mislili. Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević: uvaženi direktore ja sam svjesna činjenice da vi niste obnašali tu funkciju 2017 godine. Kao što čini mi se tri direktora od pet preduzeća, međutim pod pretpostavkom da ste se spremili za današnje izlaganje uputila sam pitanje koje se odnosi iskljućivo na izvještaj, odnosno na pausus koji kaže da je bilo potrebno angažovati pravnike kao treću stranu za redovne poslove ZOI. Pitala sam da li u kadrovskoj strukturi ZOI ima dovolno pravnika i da li u 2017 i da li je zaista bilo potrebe za angažovanjem trećih lica. Direktor Nevres Alispahić. Obzirom na veliki broj sudski tužbi koje su bile tada aktuelne, ja vjerujem da je trebalo, advokat je angažovan za zastupanje na sudu. I prošle godine je tako bilo, pa pretpostavljam da je 207 to tako. I prihod od ski karata. I ovo pitanje molim vas samo da još nešto. Da smo mi imali 350.000 više a da smo troškove na nečem prikazali. Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević: može naravno. U izvještaju za 2018 godinu, prohodi od ski karata prikazani su 1,2 miliona. 2016 oko 850.000 i sami ste konstatovali rast od 350.000 što je negdje oko 49% iznosa. Na poziciji troškova, koja se zove, sada vi meni možete obrazložiti šta ona podrazumijeva, utrošene sirovine i materijal, crtica obrasci karata. Ta pozicija bilježi rast od 500%. dakle pet puta, pa me interesuje ovaj nesrazmjer između proizveden karata, a možda to nešto drugo podrazumijeva pa sam samo tražila da mi pojasnite. Toliko. Direktor Alispahić; naš sistem koristi ski datum i za tu 2016 godine nabavljene su dodatni čitaći karata plus karte koje mi svake sezone moramo da kupimo. 2017 godine, pretpostavljam, samo je sada pretpostavka zato što smo se ove godine isto našli u toj situaciji, bilo je uvijek sponozora koji su na pođeni naše karte koji su se sponzorirali tako da ta karta nije iznosila toliku cijenu koliko smo mi sada. Vjerovatno ej te godine ostao samo BH Telecom i to je mizerna cifra u odnosu na ono koliko nama treba. 85.000 treba za štampanje 65.000 karata. Zašto je došlo do potpunog uništenja Igmana. To je tada bilo. Ali evo sada mi vraćamo, pokušavamo da vratimo. Igman nije u našoj nadležnosti. Igman je jedan dio u nadležnosti Sarajevo šuma, jedna dio u nadležnosti Opštine trnovo, jedan dio u nadležnosti Opštine Hadžići i samo s staze naše. A tek ove godine mi smo u potpunosti staze dobili na upravljanje. Teko ove godine kada smo napravili nordijsku stazu koju je finansirala Vlada Kantona Sarajevo. Nordijska staza e staza za brzo klizanje, brzo hodanje. Dakle, te staze su samo naše, postalo nije naše. Jesu parkinzi dole ali nisu imovinski riješeni zato što je to dio opštine Hadžići a prilikom izlaganja 84 nekada nisu doneseni papiri nikada nije upisano na nas. Tako da je i dan danas ta imovina na Sarajevo šumama, vodi se i dan danas. Tu je nama problem, zato što se i Malo polje komplet se vodi na Sarajevo šumama. Nije na nama. Međutim odluka Vlade Kantona, Skupštine 2000 godine koje je doneseno ovdje definisane su pozicije i definisana je imovina koja je ne može biti stavljena na raspolaganje da se ona prodaje koja se vraća u posjed ZOI. Međutim sama ta odluka nama nije dovoljna da bi mogli dovesti do toga da imovinu podvedemo pod nađu. Evo evo vraćamo se sada trenutno ponovo smo angažovali ljude, naveli smo nove ratrake, samo da prave tu stazu i nadamo se da u

80

narednom periodu ćemo puno više da uradimo na tome. Ne znam jeste li zadovoljni s odgovorom? Niste baš... Predsjedavajući: ništa, ništa nema dobacivanja, samo se javljajte ako ima neko. Direktor Alispahić: da li je isplaćen dug od Sportkluba, Sportcentra. Evo ja sam sada zvao, poslao poruku svojoj šefici finansija ona kaže da nije. E sada ja vjerujte nisam se vraćao unazad jel to il nije. Inače kada sam preuzeo ovu funkciju nisam se vraćao da vidim šta je radio prethodni direktor, nego sam nastavio samo ono. Al evo to je moja informacija sada koliko imam. Zašto se imovina od 52 miliona tek sada uvrštava. Evo sada sam odgovorio da ništa to još nije na nama i trebalo bi prvo da Skupština Kantona Sarajevo formira komisiju koja će da identifikuje imovinu i da onda mi na osnovu izvještaja te komisije upišemo imovinu na sebe. Uvažena zastupnica Segmedina Srna Bajramović. Vatrodojava. Vjerujte, mora da je postojao ta sistem praćena ali u tom momentu se desilo tako kako se jeste. Ona je sada u potpunosti ispravna i mi rješavamo i druge stvari. Ovdje je problem isto bio i sa ovom kada je raspisivan tender, niko se nije htio obzirom da su znači u kakvoj situaciji se ZOI nalazi, niko nije htio da se prijavi pa je to završeno naknadno. I mi dan danas imamo u našoj zgradi u centralnoj zgadi, staroj upravi, upravo sada rješavamo sistem vatrodojave zato što se moglo rješavati finansijski tako se i završavalo. I ovo je sve iz vlastitih prihoda, ovaj sad dio što radimo. Zastupnik Igor Stojanović, da li je kupljeno vozilo? Nije. Ja se vozim u vozilu Pasat 2007 godište. Tužbe. Kolike su tužbe uposlenika? Baš smo neki dan raspravljali oko toga. Pošto smo jedan dio tužbi izmirili. Zašto su nastale ove tužbe? To je, nadovezujem se na ono drugo pitanje. Prilikom tog plana sanacije, doneseno je, da on je trajao od 2014 godine do 2017 godine. I dan danas on traje. Međutim, te plate su bile do jula prošle godine one su bile na minimalcu i rekao sam koliko je taj minimalac iznosio. Međutim, zbog kolektivnog ugovora koji je bio tada na snazi, stvorila se ta razlika od isplaćenog i koliko su trebali primati po kolektivnom ugovoru. I na osnovu toga bila je cifra negdje oko 2 miliona, međutim ona je sada smanjena. Isplaćena je 2015 i pola 2016 godine. Ostale su tužbe sada za 40 i nešto radnika za 2015 i negdje oko 30 i nešto radnika za 2016. to je negdje oko 199.000 za 2015 i 180.00 za 2016 godinu. To su te tužbe radnika. Uvaženi predsjedavajući, 552.000 koje uplaćuje Kanton, to je na osnovu sporazuma koji je potpisan između Kantona i ZOI'84 o plaćanju kamata na ime kredita koji je uzet od 8 miliona da se isplate zaostaci koji su bili. Dakle mi plaćamo 80.000 KM mjesečno na pitanje toga a razliku do 119.000 plaća Kanton. To je ta tranša koja ide svake godine. Samo da znate da i ovaj kredit se redovno isplaćuje i nemamo problema sa njim, sa isplatom tog kredita i uvijek imamo u zalihi neke dvije tri rate, zbog svega ovoga. Koliko kvadrata izdaje Zetra? Zetra ukupno ima 10.000 kvadrata skladišnog prostora. Trenutno iznajmljujemo 2500 i 1100 se oprema. Razlog je kada je rađena rekonstrukcija piste, tada su izašli svi naši zakupci, međutim ni dan danas mi nismo uspjeli da vratimo, evo pokušavamo. Međutim imamo neke druge probleme, tipa, pošto nemam izvođača, tri puta raspisujemo tender za sanaciju tih prostora, međutim još niko se nije javio, bit ćemo prisiljeni da moramo tražiti ovako pregovarački jer jednostavno, dobili smo jednu cifru. Mi smo perdložili 200.000 KM u planu, toliko otprilike dođe. Međutim ponuda je bila 480.000 i normalna stvar da smo odustali odmah od toga. Predsjedavajući: izvinite, koliki je prihod od izdavanja skladišnog prostora? Direktor Alispahić:

81

po pet maraka, 2500 po pet KM, toliko dođe na mjesečnom nivou. Na godišnjem dođe više. Hotel Maršal nije u našoj nadležnosti. On je pola u nadležnosti Vlade FBIH pola u nadležnosti Ministarstva privrede tako da nije on uopšte kod nas. Mi ne upravljamo njime. Jeste to jedno vrijeme bilo dato na upravljanje ZOI i prekinuto je to. On je sada trenutno pod stečajem. Stečajni upravnik je imenovan. Ministarstvo je nadležno za to. Da li ZOI vraća kredit? To sam već rekao, vraćamo sve kredite i sve obaveze koje imamo samo da znate ovdje da ZOI na osnovu svih ovih kredita, sporazuma sa Poreznom upravom, sa raznih sporazuma po reprogramu plaćanja i svega, negdje oko 280.000 na mjesečnom nivou izdvaja. Iz svojih vlastitih sredstava. E možete zamisliti da mi imamo 280.000 sada koja bi to bilo unapređenje preduzeća. A ne kamo li da imao više. Predsjedavajući: oprostite opet pojašnjenje pitanja. Da li vraćate kredit za vertikalni transport, jel to vaša investicija ili investicija Vlade? Direktor Alispahić: a ne, ne. To je Vlada, Ministarstvo. Niko nije ni osporavao taj dio. I reprezentacija za 2017 je 19.758 KM. To je to. Ako ko šta ima još stojim na raspolaganju ali ja sam se potrudio da ono koliko zna,. Predsjedavajući: ima kolega Čelik neku dopunu svog pitanja. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: pa evo mislio sam da će prvo ministar izaći prije svih direktora vezano da kaže za moje pitanje prvo koje sam postavio, a to je da nam kaže kada su imenovane Skupštine preduzeća i u koje je to bilo godine. Hvala. Skupštine preduzeća. Direktor Alispahić: ja znam za našu Skupštinu da je imenovana u oktobru ili septembru prošle godine, 2018, jeste. Poslanik/zastupnik Sead Milavica: zahvaljujem predsjedavajući. Zaista neću uzimati vremena i zahvaljujem se direktoru na izdašnim odgovorima. U svom izlaganju direktore sada ste rekli kod vještačkog osnježavanja na Bjelašnici imamo topove koji se pale, ako sam dobro čuo, možda sam pogriješio, pošto vrlo često skijam, tako da se razumijem malo u te. Rekli ste da se pale topovi na -12. Direktor Alispahić: ne, ne, na – 2. ali da bi se upalilo i na – 2 mora da postoji određeni uslovi još, mora biti vlažnost zraka, mora biti. Poslanik/zastupnik Sead Milavica: to znam. Vi možete na tim mašinama štimati onako kako vi želite, one s emogu paliti i na 0. zahvaljujem se onda sam ja pogrešno čuo. Predsjedavajući: zahvaljujem se. Nište pogrešno čuli. Rekao je direktor greškom -12. sigurno. U stenogramu je. Ali – 2 je korekcija. Zahvaljujem. Naredni je direktor Veterinarske stanice, odgovor na pitanja. Direktor Veterinarske stanice:

82

imam pitanja uvažene zastupnice Samre Ćosović Hajdarević, koji su osnovni problemi u Veterinarskoj stanici doo Sarajevo sa kojima ste se susretali u 2017 godini? Pa to su prije svega problemi koji se odnose finansijske prirode. Obaveze prema Upravi za indirektno oporezivanje, obaveze prema Poreznoj upravi, uposlenicima, dobavljačima. To su sve obaveze prije svega finansijske prirode, ali isto tako, rekao sam narušeni međuljudski odnosi. O svemu se više pričalo,m razgovaralo samo ne o konkretnim poslovima i ono što donosi profit što se odnosi na samu budućnost. Šta smatrate vašim najvećim uspjehom u poslovanju Veterinarske stanice u 2017 godini? Pa smatram prije svega što smo na neki način svojim primjerom pokazali i primijenili radnu atmosferu, što smo radili na pronalaženju i iznalaženju novih poslova koji su samim tim donosili profit i samim tim se finansijska situacija u firmi počela mijenjati, a samim tim i radna atmosfera je u nekom smislu sve više ličila na neku firmu koja liči ka normalnoj firmi koja vodi ka ozdravljenju. U 2017 godini kada su u pitanju reicmo smao neke finansijske obaveze. Izvršili smo zatvaranje obaveza prema Upravi za indirektno oporezivanje u iznosu od 74.000 KM. Uposlenike koji su odlazili u penziju u iznosu od 65.000 KM. Zatim nabavka opreme za mikrobiloško-hemijski laboratorij u iznosu od 162.000 KM. Obaveze preduzeća na dan 31.12.2017 godine smanjenje su za 8,6% što u apsolutnom iznosu predstavlja cifru negdje od 90.816 KM. Treće pitanje, koje su kritične tačke vašeg preduzeća i što je do njih dovelo i kako ih prevazići? Najkritičnije tačke u poslovanju ovog preduzeća potiču prije svega iz organizacijskih razloga prethodnih upravljačkih struktura. Firma nije išla u korak s vremenom, nije pratila Zakone tržišta. Mi smo jednostavno morali da se okrenemo poslovima bez da smo imali sekunde vremena da razmišljamo o prošlosti i na taj način smo dosegli ovaj nivo da je firma sa 31.12.2017 bila poslovala pozitivno. Četvrto pitanje možete li navesti poređenja stanja u vašoj firmi u momentu kada je ovaj menadžment preuzeo upravljanje firmom i sadašnjeg stanja. Vidite, ukupne finansijske obaveze u momentu kada je ovaj menadžment došao u KJKP Veterinarska stanica iznosile su 974.391,81 KM. A istrajnim radom polučili smo rezultate i doveli firmu da je u 2017 poslovala pozitivno. Sljedeće pitanje uvaženog zastupnika Mirze Čelika koje se odnosi na Skupštine preduzeća. Skupština KJP Veterinarska stanica imenovana je u junu mjesecu 2018 i znate da je to na mandatni period od 2 godine. Pitanje dr. Viteškić da li je bilo tužbi za mobing i otkaz u periodu od kada je ovaj menadžment. Nije bilo tužbi niti je bilo otkaza u periodu od kada je ovaj menadžment. I mogu odgovorno da tvrdim kada su međuljudski odnosi u pitanju da je situacija neuporediva u odnosu na situaciju kada smo mi preuzeli. Ako imate još pitanja ja vam stojim na raspolaganju. Ako ne, hvala vam. Dopredsjedavajući Vibor Handžić: nema više pitanja jedino ako ima nejasnoća u vezi sa odgovorima. Zahvaljujem se direktoru Veterinarske. Izvolite kolega Čelik, poslovnička intervencija. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo ja sam dobio informaciju da sada nismo direktno u TV prenosu. To se dešavalo i u prethodnom mandatu i često bi kazali svi zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo, da imamo Vladu, da imamo ministricu da treba da nazove direktoricu i da napravimo pauzu 15 minuta da se direktno ide prenos. Građani Kantona Sarajevo su zainteresovani za današnju sjednicu i sa nestrpljenjem očekuju komentare diskusije oko rasprave, ako je to bio cilj da se isključi nekako, ja vas molim kao predsjedavajućeg sada da pozovete ministricu, da ministra da nalog da se uključi direktan TV prenos TVSA. Na kraju krajeva mi njih plaćamo da bi građani Kantona Sarajevo mogli gledati današnje zasjedanje. Dopredsjedavajući Vibor Handžić. Privremeni predsjedavajući. Može poslovnička intervencija. Izvolite kolegice Dizdarević. Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević:

83

repliciram kolegi zastupniku Mirzi Čeliku. U prethodnom mandatu imali smo slučajeva kada se na TVSA prenosio životinjski atlas za vrijeme emitiranja Skupštine Kantona Sarajevo. Možemo to pronaći i u stenogramima, tada je reagovao zastupnik Mirsad Pindžo i ja zaista molim da prestanemo da dezavuišemo javnost na ovaj način. Toliko. Hvala. Dopredsjedavajući Vibor Handžić. Hajde odgovor, ali slažem se, kolegica Dizdarević je mogla imati poslovničku intervenciju nije mogla imati repliku. Nemojte ni vi više molim vas. Zahvaljujem. Dajem pauzu pet minuta. NASTAVAK NAKON PAUZE Predsjedavajući: gospodine Resiću na vas je red da odgovorite na pitanja. Molim vas da upozorite kolege u hodniku, stvarno žamor je. Da ne galame barem, ko neće da uđe, ima pravo ali da ne galame barem. Kolega Resiću. Može sve, vi ono što smatrate da možete, a kolega ako je bio u mandatu još bolje. Direktor KJP PD Butmir Resić: ja ću samo evo za jednu uvodnu napomenu kazati da ovo što je pitao zastupnik Mekić da sam ja dobrim dijelom u onom uvodnom izlaganju kazao da su to procesi koji su pokrenuti upravo u mandatu ove uprave koja je prethodila. Ali kolega Nedžad Mustafić je bio izvršni direktor od marta 2017 i danas je izvršni direktor za opće, pravne i ekonomske poslove i mislim da nemamo boljeg da upravo to detaljno objasni da ne bi bilo nekih zabuna i slično. Hvala. Predsjedavajući: hvala direktore, izvršni direktor, izvolite. Izvršni direktor Nedžad Mustafić: Ja vas sve selamim i pozdravljam. Ja sam izvršni direktor Nedžad Mustafić u KJP PD Butmir. Evo kratko ću se samo osvrnuti na bivšu direktoricu i moram je zaista pohvaliti jer je ona zaista bila osoba s kojom je bilo čast raditi. Ona je prošle godine dobila i pohvale od predsjedavajućeg da se tako treba raditi, da bi svi direktori tako trebali raditi. Evo krenut ćemo po ovim pitanjima kako su postavljana. Naravno, dolaskom nove uprave uočene su mnoge nepravilnosti. Jedna od nepravilnosti je bila ta da nije bila uspostavljena koncesija za vodu koja se koristi iz vlastitog vodozahvata koji se nalazi u krugu farme, međutim ranije upravljačke strukture nisu nikada podnijele zahtjev nadležnom Ministarstvu za uspostavljanje koncesionog odnosa, naravno ne uspostavljanjem koncesionog odnosa načinjene su značajne štete za preduzeće. One iznose negdje cca 600.000 KM. Bivša direktorica i uprava u tom vremenu je u 2016 počela sa aktivnostima za uspostavljanje koncesionog odnosa. Sve aktivnosti su završene u 2017 i 18 godini. Naravno imenovana je i komisija u 2018 godini da se dogovore detalji vezano za cijenu za vodu koja se crpi iz vlastitog vodozahvata. Na žalost moram reći da je preduzeće ovim zaista opterećeno i da će biti vrlo teško da vlastitim sredstvima izmirimo te obaveze. Naravno tražit ćemo pomoć i nadležnog Ministarstva. Mi smo to zatekli tako kako jeste ali smo poduzeli sve aktivnosti da se to zaustavi. I evo, sve je završeno samo se čeka završetak pregovora sa komisijom i potpisivanje ugovora za koncesiju. Stambena problematika. Moram reći da smo mi načili jedan izvještaj prema Skupštini preduzeća 13.08.2018 broj akta je 01-5-196/2018. znači sve ono što je zatečeno u preduzeću i što je urađeno jedno od pitanja zaista u ovom izvještaju je i ta problematika koj u vi spominjete, stambena problematika. Bilo je više slučajeva rješavanja stambene problematike i dijela radnika preduzeća u periodu 2003-2006 godina koji je vršen na način da su se većinom objekti privremenog karaktera kao što ste sami rekli koji su b ili namijenjeni za stanovanje radnika na farmi, predate u vlasništvo tim radnicima i ranijoj upravi. I

84

ima t u ovom izvještaju sve detaljno navedeno. I koji su uposlenici i koja je uprava i sve ovo je delegirano prema nadležnim institucijama Kantona Sarajevo. Mi smo se uhvatili u koštac sa ovim, nismo se libili. Ja sam bio tu, rješavali smo probleme u našem domenu, a ono što nismo mogli riješiti i što ne može ni sadašnja uprava riješiti, tražit ćemo pomoć i Pravobranilaštva i Ministarstva i skupštine i Vlade i svih nadležnih tijela. Prvo pitanje je bilo davanje zemljišta pod zakup. I ta informacija ima u ovom izvještaju. Bilo je 11 ugovora koji su zaključeni sa pravnim licima na području opštine Ilidža i Novi Grad koji su da kažem dvosmisleno napravljeni. Jedan od primjera, jedan član jednog od ugovora kaže da se zemljište daje pod zakup na deset godina, odnosno do privođenja krajnjoj namjeni. Ugovor je takav kakav jeste. Mi nemamo sada pravni osnov. Mi smo tražili povrat zemljišta u prvobitno stanje, ali ljudi su napravili tu zgrade, objekte, mi sada tu ne možemo vratiti u prvobitno stanje. Šta bi to značilo? Da u tom slučaju podnesemo tužbu protiv toga ko je napravio neki objekat vrijednosti milion KM i izgubimo tu tužbu kao uprava kao preduzeće, to bi nama dodatno stvorilo opterećenje u financijskom smislu. Tu smo tražili pomoć Pravobranilaštva da nam pomogne da vidimo koji je najbolji način da se dođe do zemljišta koje pripada PD Butmir odnosno Kantona Sarajevo. Bila je ova prodaja stambenog prava koje ste spomenuli. I to ima u ovom izvještaju. Svi ti uposlenici kojima je riješeno na ovakav način davanjem zemljišta ili gdje su bile barake, ljudi su napravili na tim mjestima gdje su bile barake, nakon toga, čak šta više pojedini spominjali ste, moje prethodne kolege, za njih je čak šta više sa računa preduzeća plaćana i građevinska dozvola. Naravno to je bila zloupotreba položaja, ali što je tu je. Sa svime smo upoznati i sve smo delegirali. Ništa nije ostalo da nije delegirano prema institucijama koje trebaju da poduzmu određene aktivnosti. Kada ste spomenuli duplu upravu. Gospodin direktor koji je bio upisan u sudski registar nije mogao da uđe u krug farme a on je bio zvanično upisan u sudski registar. Međutim, bivša uprava, vi ste to spomenuli gdina Memiševića je bila paralelna uprava u krugu farme. I oni su primali plaće isto kao i ovi direktori što su bili upisani u sudski registar. Naravno, tu se sada vodi sudski spor, kakav će ishod biti ja zaista u ovom u trenutku ne znam. Ali i to ima u ovom izvještaju koji smo mi delegirali prema Skupštini preduzeća. Provođenje javnih nabavki, vrlo interesantno pitanje i ono je sadržano u ovom pitanju. Prethodna uprava nije provodila javne nabavke u skladu sa zakonom. Međutim, dolaskom nove uprave, sve javne nabavke su u okviru Zakona, nema kupovine od privatnih lica. Ide raspisivanje tendera ili potpisivanje direktnog sporazuma gdje to može . Pošto je specifična djelatnost PD Butmir, od privatnih lica je uzimano sijeno. To ima isto objašnjen ovdje. To sa da ide preko tendera, ko prođe najpovoljnija ponuda, ta j može da vrši isporuku te hrane za PD Butmir. I pored ovoga sve nabavke su evidentirane na portal, čak i računi od 1 KM se unose da se može vidjeti sve to šta se troši i ko troši kako troši. Mislim da sam odgovorio na sva pitanja zastupnika Mekića. Zastupnica Bišćević Tokić je pitala za IPA fondove. Dolaskom ove nove uprave, preduzeće je zaista poduzelo niz aktivnosti u smislu sanacije prije svega finansijskog stanja preduzeća, a naravno razmišljali smo i o rastu i razvoju poduzeća u onim mogućnostima koliko to nama budu dozvoljavale objektivne aktivnosti. Jedna od tih aktivnosti jeste apliciranje prema IPA fondovima za organsku preradu đubriva. Na svjetskom nivou mi smo ušli među 13 farmi koje su dobile taj pilot projekat da instaliraju opremu za organsku preradu đubriva. Vrijednost tog projekta je cca 110.000 eura. Mislim da nije bilo više pitanja. Gospodin Čelik je pitao kada je imenovana Skupština preduzeća. Starom sazivu Skupštine mandat je istekao početkom 2018. nova je imenovana u junu mjesecu 2018 godine. Bilo je još pitanje d ali je bilo dodatnih zapošljavanja. Nije bilo dodatnih zapošljavanja u smislu borja. Jedino što smo imali nalog inspekcije da moramo zaposliti jednog veterinara da bi naša veterinarska stanica dobila dozvolu za rad. Mi imamo vlastitu veterinarsku stanicu za pregled naših životinja i praćenje njihovog zdravstvenog stanja. Naravno nakonog ovoga naloga uputili smo zahtjev prema nadležnom Ministarstvu za dobivanje saglasnosti i to smo dobili i onda smo izvršili upošljavanje još jednog veterinara. To je jedino bilo upošljavanje. Isto je bilo pitanje vezano za koncesiju za vodu. Sve su aktivnosti završene što se tiče za koncesiju za vodu za potpisivanje, evo čekamo ovu komisiju koju je imenovala Vlada, da se pristupi pregovorima i

85

potpisivanju ugovora sa nadležnim Ministarstvom. Bilo je još jedno vrlo dobro pitanje. Kakva je bila 2017 godina za poljoprivrednu proizvodnju. 2017 godina je bila veoma teška za poljoprivrednu proizvodnju. Zašto? Zato što su bile ogromne suše. Znači mi u sklopu naše farme imamo praktično dvije djelatnosti, jedna je proizvodnja mlijeka a druga je ratarska proizvodnja. Ratarska proizvodnja direktno zavisi od vremenskih prilika tokom godine. Godina je bila sušna jako. Prinosi po hektaru koji su u prosjeku 30 tona kukuruzne silaže koja je osnova naše kabaste hrane za prehranu stoke je bila u prosjeku negdje 23 tone. Znači to toliko nije bilo ni bitno za 2017 godinu za poslovni rezultat ali taj manjak kabaste hrane u kukuruznoj silaži gdje su naše potrebe cca oko 8,5 miliona kg na godišnjem nivou a mi smo uspjeli proizvesti, toliko je bilo oko 5 miliona prošle godine u 2017 godini, a ove godine 8,5 miliona svu tu razliku smo morali u 2018 godina nadomjestiti da li kupovinom od dobavljača kukuruzne silaže ili neke druge kabaste hrane sijena, slame, kukuruza u zrnu. Ali godina je bila izuzetno teška za poljoprivrednu proizvodnju tj za naš dio ratarske proizvodnje. Predsjedavajući: direktore zahvaljujem. Gospodine Bašiću nemam nikakav osnov da vam dam riječ. Ako smo se dogovorili maloprije ako ćemo poštovati procedure koje su tražili zastupnici, ako ćemo govoriti o izvještaju 2017 vaš pokušaj da nam bilo šta kažete iz 2017 smatram neuspješnim. Bilo je zahtjeva da se do prenosa prekine sjednica jel? Dnevnik je u toku, to je ustaljena šema TVSA. Dobar projekat bivšeg direktora Elvira Resića i sinoć je isto bila pauza kada je bio dnevnik. To ne možemo prekidati u 18,30 i u 21,00 bude pauza u prenosu. Ako cijenite da bi trebali stati 10 minuta da stanemo do 21.35 da u prenosu nastavimo. Molim vas da se javljate, da ne dobacujete. Javite se ako neko traži pauzu ja mogu odobriti pauzu. A i ne moram. Nema pauze. Idemo. Za raspravu se javio prvi Elvedin Okerić. Ja bih volio da on bude na TV al eto šta ćemo. Ne može sve. Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić: zahvaljujem predsjedavajući. Pitanja koja sam postavio direktoru Sarajevo šuma nisam zadovoljan. Priznao nam je da je došlo do povećanja upošljavanja cca oko 30 ljudi u 2017 godini. Također direktor nam je kazao da je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama menadžment provodio postupak javnih nabavki što ćemo sada u javnoj diskusiji demantovati. Pomno sam iščitao izvještaj navedene firme, koja gledajući izlaganje direktora i čitajući ovaj izvještaj možemo vidjeti da je KJP Sarajevo šume doo Sarajevo poslovnu 2017 završilo sa dobitkom u iznosu od 200.500,00 KM. Ukupan prihod je ostvaren u iznosu od 16.398.00 dok su rashodi iznosili 16.165.000 KM. Pored ureda za reviziju institucija institucija u F BIH imamo čak i pojedine članove upravljačkih struktura koji su ukazivali na nezakonitosti i na nepravilnosti u radu menadžmenta pa imao recimo člana Skupštine koji je izdvojio svoje mišljenje, pa kaže sljedeće :” Na sjednici održanoj 20.04.2018 po pitanju Izvještaja 01.01.2017 do 31.12.2017 gdje kaže obzirom da se odlučuje o poslovnoj godini za period koji sam naveo na osnovu pokazatelja u izvještaju o poslovanju KJP Sarajevo šume doo d.o.o Sarajevo za period navedeni uvažavajući sve činjenice i okolnosti smatram da slika KJP Sarajevo šume d.o.o. Sarajevo nije dobra i da je mogla biti mnogo bolja i iz razloga da se u buduće bolje radi, svojim glasom protiv, podstičem menadžment da se ozbiljnije prihvati rješavanja uočenih nedostataka u narednom periodu.”. Zatim još jedan član NO skreće pažnju 26.12.2017 gdje se dala saglasnost na donošenje odluke o učestvovanju u postupku javnih nabavki roba, nafta i naftni derivati, skladište odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, kojem se ugovor za javnu nabavku roba, nafte i naftnih derivata dodjeljuje ponuđaču Green oil d.o.o, Sarajevo koji je u predmetnom postupku dostavio najpovoljniju ponudu u iznosu od 460.899 KM. Član koji se usprotivio i izdvojio svoje mišljenje, kaže sljedeće: „ Smatram da članovi NO, KJP Sarajevo šume doo Sarajevo nemaju pravo kršiti Zakon o javnim nabavkama BIH, zato sam namjerno pitao direktora da li su radili u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, ukoliko je Zakon o izmjeni Zakona o akcizama nadalje

86

doprinio povećanju cijena goriva onda se tu vrijednost može povećati procijenjena uvriježenost predmetne javne nabavke. Protiv sam naprijed navedenog prijedloga, tražim da se postupak predmetne javne nabavke poništi i pokrene novi postupak u skladu sa zakonom u javnim nabavkama. Naravno bio je preglasan sa druga dva člana i odluka je usvojena”. Ovlaštena revizorska kuća je također provela reviziju i dala mišljenje sa rezervom. Zatim to mišljenje je spomenuo i direktor a onda je to sve potvrdio Ured za reviziju institucija u F BIH, gdje kaže sljedeće: „Osnova za mišljenje sa rezervom: struktura iznos kapitala u poslovnim knjigama nije usklađen sa kapitalom upisanim u sudski registar. Osnovni kapital u Sudskom registru i Statutu društva iskazan je u iznosu 10.000 KM a u poslovnim knjigama pored kapitala u navedenom iznosu iskazan je državni kapital u iznosu od 354.583 KM i dionički kapital od 408.699 KM. Prema navedenom kapital kao imovina su precijenjeni za navedene iznose a finansijski izvještaji nisu sastavljeni u skladu sa zakonom o računovodstvu i reviziji u FBIH, međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Zatim, osnova za negativno mišljenje: Obaveze po osnovu naknada za korištenje šuma ne izmiruju se u propisanim rokovima u skladu sa Zakonom o šumama Kantona Sarajevo. Neizmirene obaveze po ovom osnovu za period 2013-2017 iskazane su u iznosu od 1.375.543 KM. Pod dva) postupci javnih nabavki nisu se provodili u skladu sa članovima 15. i 23. Zakona o javnim nabavkama u dijelu pravilnog odabira postupka nabavke, nabavke dodatnih usluga za rekonstrukciju i asfaltiranje puteva u iznosu od 230.154 KM. Provedene su pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja a da nisu ispunjeni uslovi za primjenu ovog postupka. Također provedeno je više postupaka nabavki putem direktnih sporazuma za srodne predmete nabavke a za koje je trebalo provesti drugi odgovarajući postupak nabavke. Zatim, negativno mišljenje Pravilnikom o radu prijem novih radnika predviđen je posredovanjem Zavoda za zapošljavnaje i objavljivanjem oglasa u nekom od dnevnih listova ili neposredno ukoliko postoji poznat kandidat za zaposlenje. Prijem uposlenika u 2018 je u najvećem broju vršen na neposredan način koji je najmanje transparentan što je neprimjereno jer se radi o preduzeću osnovanom javnim sredstvima i koje gazduje državnim dobrima. Sistem internih kontrola. Ne može se potvrditi da su prilikom upošljavanja izabrani najbolji kandidati. Obzirom da je prijem uposlenika u najvećem broju vršen na neposredan način koji je najmanje transparentan iako je Pravilnikom o radu ostavljena mogućnost prijema i putem javnog oglasa. Također iako nisu popunjena rukovodna mjesta u službi za ekonomsko finansijske i službi za marketing i komercijalne poslove nije dokumentovano da su poduzimane aktivnosti na popunjavanju istih pa su preporuke izdate u pravcu upošljavanja novih uposlenika uključujući i rukovodna radna mjesta vršiti putem javnog oglašavanja u cilju osiguranja transparentnosti zapošljavanja u društvu, u sistematizaciji radnih mjesta broj izvršilaca po radnim mjestima iskazati utvrđivanjem stvarnog broja potrebnih izvršilaca itd. Zatim poslovni prihodi, prihodi od prodaje drvnih sortimenata u finansijskim izvještajima manji su za iznos od 91.757.00 KM u odnosu na iskazane podatke. Društvo u pregledu fakturisane realizacije po vrstama drveća, sortimentima i procentualno učešće pojedinih drvnih asortimana sa pregledom ostvarenih cijena za period januar-decembar 2017 godine. Također, konstatovanje je neslaganje podataka o realizaciji sječe za 307 kubika u navedenom pregledu u odnosu na podatke izvršene sječe u godišnjem izvještaju o poslovanju na dan 31.12.2017 godine. Različiti podaci ovih izvještaja kao i prezentirana dokumentacija i data pojašnjenja odstupanja ne daju potpunu vezu između iskazanih podataka. Poslovni rashodi: ugovori su zaključivani više puta sa istim licima i na periode koji su ukupno trajali duže od dozvoljenih, jer je prema članu 166 Zakona o radu i članu 225 Pravilnika o radu trajanje privremenih i povremenih poslova ograničeno na najduže 60 dana u toku jedne kalendarske godine. Prema navedenom, ne može se potvrditi pravilnost načina angažovanja fizičkih lia za izvođenje radova niti način zaključivanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima u skladu sa zakonom i internim propisima. Finansijski rezultat: Društvo u 2017 godini iskazalo pozitivan finansijski rezultat, neto dobitkom

87

Predsjedavajući: kolega Okeriću vrijeme, jel govorite u ime Kluba? Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić. U ime Kluba. Kao što sam kazao Društvo je u 2017 godini iskazalo pozitivan finansijski rezultat neto dobit 232.000 KM ne može se potvrditi tačnost iskazanog poslovnog rezultata jer su utvrđene nepravilnosti kod iskazivanja prihoda od prodaje drvnih sortimenata kao i kod vrednovanja zaliha što je šire opisano u Izvještaju u tačkama 6.1.1. u svom obraćanju direktor nam je kazao da je na neki način Ured za reviziju institucija u F BIH pretjerao u svom Izvještaju. Ja čitam izvještaj validni. Nije kazao da su oni uputili žalbu i dobili su komentar od Ureda za reviziju institucija F BiH koja kaže: KJP za gospodarenja državnim šumama Sarajevo šume doo Sarajevo, se u ostavljenom roku očitovalo dopisom broj taj i taj 17.08.2018 godine na dostavljeni Nacrt izvještaja o izvršenoj finansijskoj reviziji za 2017 godinu. U komentaru na Nacrt izvještaja dato je očitovanje na tačke osnova za mišljenje u dijelu iskazivanja prihoda. Obaveza javnih nabavki, provođenje godišnjeg popisa. Komentar je razmotren i ne mogu se prihvatiti data obrazloženja jer nisu potkrijepljena dodatnom relevantnom dokumentacijom koja potvrđuje navedenu u komentaru te ovaj izvještaj predstavlja konačan izvještaj po finansijskog reviziji za 207 godinu. Svjesni smo značaja ove institucije s obzirom da ona gravitira na nekoliko općina u Kantonu Sarajevo također svjesni smo i težine ovog Revizorskog izvještaja koji nam daje za pravo da ocijenimo negativno rad ove kantonalne firme u 2017 godini. Kratko ću se osvrnuti za ZOI i vertikalni transport na Bjelašnici pa ću to pokušati na neki način približiti onako kako percipira većina građana u Kantonu Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo je izdvojila 16 miliona za vertikalni transport na Bjelašnici. Percepcija građana je sljedeća: on u potpunosti ne funkcioniše i nema efikasan prevoz. Da li je i ko je pogriješio i ko treba da odgovara mislim da to treba da utvrdimo, naravno nadležne institucije a kao i institucija koja je zadužila tolika sredstva građana Kantona Sarajevo a nije ih adekvatno utrošila. Sama činjenica da imamo konkurenciju na 45 minuta vožnje a to je Jahorina trebali smo da budemo makar jedan korak ispred, mi smo dva tri koraka unazad. Sredstva su utrošena, nemamo, ne želim uopšte da ulazim u meritum izvještaja nako ji način kako su utrošena, međutim građani percipiraju ovaj problem na sljedeći način: utrošena nemamo funkciju za koju smo dali novac. Imamo konkurentnu firmu nadomak nas koja puni svoje kapacitete turistima, međutim mi u potpunosti nismo iskoristili ova sredstva. Znam da će još kolega i kolegica diskutovati po ovoj temi, ne želim da oduzimam vrijeme s obzirom da smo čitav dan evo umorni, diskutujući slušajući izvještaje KJP. Sa ovim ću završiti. Hvala. Predsjedavajući: hvala kolegi Okeriću. Kolega Čelik ima ispravku krivog navoda. Upalila se TV u prenosu ste, bit će sigurno sada aktivnije. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: zahvaljujem predsjedavajući. Nije bitno da li ćemo biti aktivniji imamo svoju percepciju kako ćemo danas se ponašati na ovoj Skupštini. Ispravka krivog navoda se samo odnosi za obezbjeđenje sredstava. Nije Vlada Kantona Sarajevo obezbijedila sredstva nego Skupština Kantona Sarajevo. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujemo kolega Čelik. Riječ ima dopredsjedavajuća Danijela Kristić. Dopredsjedavajuća Danijela Kristić: zahvaljujem predsjedavajući. Ja ću se kratko osvrnuti na javne nabavke za period 2017 godine kako je navedeno u izvještaju. Navedeno da je od ukupno 123 postupka bilo 106 direktnih sporazuma, s tim da je navedeno da 60% postupaka nisu planirani u planu nabavke nego su

88

doneseni direktnom odlukom direktora. Interna revizija je također dala određene sugestije po tom pitanju i ja se nadam da ćete iste uvažiti u poslovanju 2019 godine. ZOI '84. osvrnut ću se i na vaše obrazloženje vezano za šestosjed. Mene interesuje kako je prije trosjed radio, i prije je bilo vjetrova i prije se skijalo i decembar i januar. Ja se ne sjećam da trosjed nije radio a često sam skijala na Bjelašnici. Ne možemo samo reći da vjetar puše da niko ne može pokrenuti šestosjed. Koji je prijedlog uprave da se riješi ovaj problem u budućnosti? Kako druga skijališta prevazilaze ovaj problem? Velika su sredstva uložena u ovaj projekat da bi naš argument bio samo vjetar. I obzirom da ste rekli da šestosjed i četverosjed imaju upotrebne dozvole ja bih samo zamolila Skupštini da dostavite. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem dopredsjedavajuća. Zastupnica Vildana Bešlija ima riječ. Izvolite. Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija: hvala predsjedavajući. Moja diskusija će se ovaj put odnositi na poslovanje, odnosno izvještaj koji smo dobili od Veterinarske stanice. Naime, finansijskim izvještajem o poslovanju KJP Veterinarske stanice nam je predočeno da je u 2017 godini došlo do povećanja ukupnih prihoda koji su iznosili 1.805.535 KM tj ostvareno je povećanje prihoda u odnosu na 2016. procentualno izraženo za nekih 3,9%. također u ovom izvještaju je navedeno da su ukupni rashodi povećani i oni su iznosili 1.769.639 KM, odnosno procenutalno izraženo povećane su za 10,1% u odnosu na 2016 godinu. Znači već neki nesrazmjer. Kada ovim brojkama dodamo podatak da su troškovi plata i naknada zaposlenih u 2017 godini obuhvatali procentualno čak 57,9% ukupnih rashoda kao i to da su drugi po veličini rashodi u izvještaju evidentirani kao troškovi ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih u iznosu od 9% i koji su u odnosu na godinu dana ranije povećani za 32,4%, možemo jednostavno zaključiti da stvari u Veterinarskoj stanici ne idu baš u pravom smjeru. Stoga možda i ne treba da nas čudi završni paragraf izvještaja prije onog finansijskog dijela a koji sam evo ovako izdvojila da nam ovdje pročitam, koji glasi:” Ova firma ima svoje mjesto u sistemu koje bi se trebalo sačuvati iz razloga zaštite zdravlja stanovništva na području Kantona Sarajevo. Jedan od najvećih problema koji se mora rješavati u ovom i ovakvim preduzećima jeste ljudski faktor. Ne smije se dozvoliti da ova firma služi samo za rješavanje egzistencijalnih pitanja uposlenika, već da uposlenici kroz svoj profesionalan rad opravdaju razlog postojanja ove firme. Na žalost neracionalna i nerazumna politika upošljavnaja u prethodnom periodu, kaže se u izvještaju, „dovela je do toga da jedan broj uposlenika ne opravdava gore naveden”. Međutim ne mogu prihvatiti činjenicu da je fokus u zaključku izvještaja isključivo na zdravlju ljudi, jer šta onda rade domovi zdravlja. Naravno djelimično se mogu složiti u smislu kontrole prehrambenih namirnica ali nikako u potpunosti i prihvatiti kao završnu konstataciju ovakvog preduzeća jer po meni trebate obavljati djelatnost u zaštiti životinja i ljudi. Ipak kada prođete kroz brojke u izvještaju shvatite da su troškovi plata i naknada zaposlenih zajedno sa troškovima ostalih primanja naknada i prava zaposlenih u 2017 godini, obuhvatili procentualno čak 67% ukupnih rashoda, pa onda i ovaj završni paragraf možda ima smisla onom ko je pisao ova izvještaj, ali meni ne. Hvala vam. Predsjedavajući: zahvaljujemo kolegice. Zastupnik Zvonko Marić ima riječ. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: zahvaljujem predsjedavajući. Zaista je teško nakon ovoliko sati rada, diskusija, polemika itd, držati koncentraciju ali mislim da najbolji način opravdavamo ukidanje paušala i da smo to zaslužili. Što se tiče ovih izvještaja, čuli smo, ja ću zaista da skratim puno toga, ne znam zašto sam ovo sve proučavao i čitao, ali vjerovatno zbog obaveze da što bolje uradimo analizu svega ovoga što nam je ponuđeno. Rečeno je da, na moje pitanje naravno ni na jedan odgovor nisam

89

zadovoljavan koji sam dobili, ali rečeno je da su volovi, konji u ovim dobrima 21 vijek itd, da se time čuva tradicija. Pa ne znam, ti čuvari tradicije šumarstvo, zaista su maštoviti očigledno vode o svemu računa. Međutim ono što ja mislim je da je definitivno duga tradicija kriminala i korupcije u ovom preduzeću. Na to sam ukazivao i u prošlom mandatu i sada ću nekoliko riječi erći o tome. Izvještaj kao i svake godine sadrži obilje, za ovu Skupštinu, nebitnih podataka, koji vjerovatno imaju za cilj da zamagle stvarno stanje u preduzeću, što je mnogo opasnije u Šumama Kantona Sarajevo iz kojih se namiruje nerad, javašluk, ne izvršenje šumsko gospodarstvenih, osnovnom propisanih obaveza, a po mnogim i ozbiljna korupcija i kriminal. Ovaj izvještaj i pored mnogobrojnih zahtjeva zastupnika u ranijem periodu nema sažetka jasnog, a pogotovo ne preciznog, niti ga prati Izvještaj kantonalne uprave za šumarstvo o stanju u šumama i šumskih zemljišta. Kao da su to dvije odvojene države a ne vrlo srodne djelatnosti koje bi morale da surađuju. U samom početku izvještaj navodi se revizorska primjedba iz 2015 godine koje je čini mi se neko već pominjao, da Sarajevo šume nisu postupile po rješenju nadležnog suda i nisu uskladile vrijednost sudskih upisanog kapitala i kapitala koji je iskazan u poslovnim knjigama. Iz tabela koje prezentiraju planiranom šumsko gospodarstvenom osnov obavezni radovi izvršene šumsko uzgojene radove može se konstatirati d aje dugogodišnja praksa ne izvršavanja obaveza nastavljena, ovo je tradicija, ponovo. Te da se dobar dio radova koje preduzeće obavezno finansirati vlastitim sredstvima finansira namjenskim sredstvima takozvanog OKFŠ koja izdvajaju privredni subjekti, tj, građani u svrhu popravljanja stanja u šumama Kantona Sarajevo koje iz godine u godinu lošije. Svjedoci smo što je sramna i poražavajuća činjenica i stalno su dotirani i Vlada Kantona Sarajevo odnosno Ministarstvo privrede im je davalo novac, umjesto zbog bogatstva šuma, da oni uplaćuju Kantona Sarajevo uvijek se njima dotiralo. I ja sam to vrlo plastično govorio, iskazivali su malu dobit ili nikakvu dobit a znamo da su šume božja blagodet. U ovim tabelama vidljivo je da su cijene pojedinačnih radova koji se finansiraju iz namjenskih fondova nerealno visoki, kao posljedica netransparentne bez tendera, dodjela poslova, projektovanja, izvođenja radova, direktno od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, Sarajevo šuma iako u Kantonu Sarajevo postoji niz poduzeća registriranih i za projektovanje i izvođenje ovih radova. Mogao bih još puno toga da kažem u ovom dijelu, ali evo, u tekstualnom dijelu izvještaja pominje se da su Sarajevo šume, koristeći namjenska sredstva asfaltirale pojedine putne pravce, ne navodi se naravno koje, po nekim saznanjima i na području drugih Kantona, suprotno šumarskoj praksi. Šumski putevi se ne asfaltiraju iz struci znanih razloga i činjenici da nemaju operativu da izvođenje ovih vjerovatno predizbornih radova. Nekako se stječe dojam da se stalno asfaltira od tačke A do B, a onda sljedeće godine od tačke B do tačke A na istom putnom pravcu. Kada govorimo o dijelu izvještaja koji se odnosi na korištenje šuma uočljivo je da se nastavlja dugogodišnja praksa na ime sječe sve više četinara nego što je šumsko- gospodarstvenom osnovom i dozvoljeno i manje lišćara. Ovakva dugogodišnja tradicionalna praksa vodi i ozbiljno narušava odnose četinara i lišćara, omjer smjese, što ne može proći bez katastrofalnih ekoloških posljedica. Da ne nabrajam ostale tabele, ali ovaj, analizirajući pod znacima navoda „bilans uspjeha preduzeća” vidimo da prihod od osnovne djelatnosti iznosi 13 miliona, koa što je rekao direktor i 297.162,00 KM a da preko 3 miliona dolazi iz namjenskih fondova, donacija i slično. Imaju u vidu naprijed navedeno, analize prodaje šumskih drvnih sortimenata, veliko učešće, visokih kvalitetnih klasa, obilno korištenje namjenskih fondova i donacija, ne izvršavanje obaveza po šumsko-gospodarstvenoj osnovi posebno kada je riječ o šumsko-uzgojnim radovima i prehvata u sječi četinara, rezultat iskazan u bilansu uspjeha, dobit 251.000 KM. Sramno. Iz ove samo djelimične analize, bez ulaska u detalje, jer nemamo ni vremena, nameću se sljedeći zaključi: Sarajevo-šume ne provode sudska rješenja, ne izvršavaju se obavezujući planovi iz šumsko-gospodarstvenog osnova uprkos zloupotrebi namjenskih fondova i raznih donacija. Šume Kantona Sarajevo se ozbiljno devastiraju, narušava se odnos četinara i lišćara, omjer smjese, kao što sam već rekao, prevashodno i kvalitet šuma sječom najkvalitetnijih stabala. Zloupotreba. Ne provođenjem obavezujućih odredbi šumskog-gospodarstvene osnove po pitanju sječe i prodaje ogrijevnog

90

drveta dovodi do poremećaja tržišta, nedostatak drveta i visoke cijene, što djelimično utječe na kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo. Građani koji se griju na čvrsto gorivo prinuđeni su da kupuju ugalj, da ne govorim na šta sve to utiče. Ured za reviziju institucija FBIH je dao negativna mišljenja. I ja bih volio predsjedavajući, da na kraju kada budem ovo završio, kažete da li još uvijek važi skupštinska odluka iz prošlog mandata, ukoliko nema neko pozitivan revizorski izvještaj, ili priložen izvještaj uz ove godišnje izvještaje, da mu se ne usvaja izvještaj. Obaveza za naknadu šuma 1.375.540 KM, kršenje Zakona o javnim nabavkama, popis stalnih sredstava, skretanje pažnje na prijave radnika bez konkursne procedure, u izvještaju nedostaje kvalifikaciona struktura radnika, prosječna mjesečna plaća radnika ostvarena u 2017 godini, broj primljenih radnika na određeno i neodređeno vrijeme, Skupština preduzeća vršila je izmjene statuta bez znanja Skupštine Kantona Sarajevo. Znači da je to privatno preduzeće, predsjednik NO pred sudom je zastupao preduzeće, u nekim slučajevima za preduzeće, u nekim protiv preduzeća, što je vrlo zanimljivo. Po kojim predmetima koliko je plaćeno i da li je to sukob interesa. Na strani 26 kolika je vrijednost projekata, ko ih je finansirao, ko je izvršavao radove itd. I da ne nabrajam na strani 30 šturi izvještaj službe transporta i održavanja mehanizacije, strana 31 služba za održavanje putnih komunikacija, pitanje od 1 do 11, sve dok izvođač i finansijer ovih radova ko su te firme, da li je ispoštovan Zakon o javnim nabavkama. Naravno nije. I da ne nabrajam zaista mogao bih do sutra. I naravno ovi sumnjivi projekti u iznosu od 2.900.000 KM mi ne znamo o kojim projektima je riječ. Nije definisano, nije kazano da li su to ti projekti o kojima sam ja govorio odbjegle gliste, puževi, lopatari nestali, evo sada maline itd. Mene zapravo ovi ljudi koji su šumarstvu podsjećaju neodoljivo na šumske vilenjake. Imaju tako neke čini mi se ambicije da nas iznenade iz dana u dan, sve više sa ovim. Dakle ovi čuvari tradicije, a ja bih volio da se ova tradicija prekine,zaista ne zaslužuju više ni jednu riječ niti moju pažnju u nastavku ove sjednice. Predsjedavajući: vrijeme gospodine Mariću. Poslanik/zastupnik Zvonko Marić: ja govorim kao šef kluba i imao sam to u vidu. Reći ću samo za ZOI. Također u prošlom mandatu govorio sam jako puno o kriminalu i korupciji ZOI'84 i kada pomenem ZOI uvijek je prisutna reminiscencija na to vrijeme kada smo bili sretniji i drugačije se radilo. Neću da trošim također riječi kada je u pitanju ovaj segment našega društva, znamo koliko je kriminala i korupcije i kako je devastiran i kompromitiran i ovaj segment našeg društva. Ali evo, da se samo još tri četiri rečenice kažem o ovom PD Butmir. Ja mislim da je ovo jedina Vlada koja uzgaja krave muzare, u to sam uvjeren. Govorim ovdje o kulturi, o podršci kulturi, sportskim djelatnostima. Ne razumijem ni postojanje ovakve firme, i predstavnici te firme su rekli, napomenuo je i direktor Resić, aktuelni, da nikada nije uspio da realizira i da zaposjedne svoju funkciju imenovani direktor čiji je potpis deponovan u sudu, tada su prisustvovali kao da je to privatno preduzeće i da nema nikakav uticaj niti ova Skupština niti bilo ko, i znamo da su tada stručnjaci govorili da su toliki nemiri bili da se ne bi uspostavila kontrola ili kontrola rada tog PD. Pa se sjećamo da su govorili kako su te krave bile uznemirene, davale su manje mlijeka zbog stresa koje su doživljavale, zbog protesta koji su se dešavali ispred. Uticalo je na reprodukciju tog stočnog fonda itd. Dakle, ja bih volio da se definitivno ako smo već opredijeljeni da nešto novo radimo da se sa ovakvom praksom koja je zaista užasna i neprimjerena ovome vremenu da se poduzmu mjere i da se riješi status ovih poduzeća, i da se napokon, ako govorimo o Šumarstvu, pozovu na odgovornost ljudi koji su doveli ove firme do propadanja. Privatizirane šume. Da li vi znate uopće i jednu državu u svijetu koja ima šumsko bogatstvo bez rampi, izlaznih ili ulaznih rampi? Pa tamo se pljačka, krade samo treba otići i obići područje Šuma Sarajevo šta je učinjeno. To je zločin. To je više od toga i da se razmisli o podizanju krivičnih prijava za vinovnike ovog katastrofalnog stanja. Ja vam se zahvaljujem. Imao sam puno toga da

91

kažem ali evo odložit ću ovo da ne bih izlagao neugodnostima ljude ko ji su ovdje. Ne mislim na direktora Šumarstva nego ove ljude koji su kasnije preuzeli funkcije u poduzećima o čijim smo izvještajima raspravljali. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Mariću. Riječ ima zastupnica Jasmina Bišćević-Tokić. Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić: hvala predsjedavajući. Evo ja nisam dobila ni jedno pitanje što sam tražila od ministra Bašića. Ne znam koji su razlozi zašto nije ministar Bašić obrazložio. Mene baš zanima zašto je povukao npr sa dnevnog reda Skenderiju, volila bih da mi je to rekao. Ali u pismenoj formi ću svakako dostaviti ovom Ministarstvu ova pitanja koja sam tražila od ministra. Očito, po ko zna koji put moram reći da ovdje neka pravila za neke važe a za druge ne važe. Evo ja bih se osvrnula prije svega na PD Butmir. Znači radi javnosti koja prati rad Skupštine Kantona Sarajevo, osjećam potrebu da trebam iznijeti par svojih zapažanja i zaključaka vezano za Izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem PD Butmir, Sarajevo Ilidža za 2017 godinu, a koji su zasnovani i na mom praćenju rada i poslovanja ovog preduzeća u posljednje tri godine. Svi koji smo bili na neki način uključeni i pratili rad Skupštine u prethodnoj godini, sjećamo se da je u izvještaju o poslovanju PD Butmir Sarajevo Ilidža za 2016 bio jedno potpuno pozitivno iznenađenje članovima Vlade Kantona Sarajevo i Skupštine Kantona Sarajevo u prošlom sazivu upravo zbog činjenice da je uprava preduzeću na čelu sa tadašnjom direktoricom Aidom Stambolić-Grošo koja je prije par mjeseci na žalost dala ostavku na ovu poziciju, od katastrofalnog stanja preduzeća, pred gađanjem i kolapsom uspjela da firmu vrati na trasu stabilnog poslovanja i napretka. Kao što je to vidljivo i iz Izvještaja za 2017 godinu, takav trend poslovanja je uspješno i danas nastavljen. Ono što ću posebno istaći kao pozitivno jesu sljedeće činjenice, najprije kako je 2017 godina u poljoprivredi okarakterisana kao izuzetno teška i nepovoljna zbog perioda suše, preduzeće je iz potpuno negativnog salda poslovanja ko ji je bio prisutan tokom 2014,2015 godine zahvaljujući značajnom porastu prihoda i smanjenju prvenstveno materijalnih troškova u 2017 i 16 godini, ostvarilo izuzetno dobre rezultate poslovanja. Inače najbolje rezultate u postratnom periodu uopšte. Evidentan je stalni pad zaduženosti preduzeća, pa tako vidimo da je zaduženost u 2017 u odnosu na 2016 godinu smanjena za dodatnih 18 % pri čemu me posebno raduje činjenica da su izmirena sva dugovanja prema radnicima iz tog preduzeća po osnovu neisplaćenih plata, poreza, i doprinosa te napokon normalizovana bruto plata takvih radnika. Ne treba izostaviti ni činjenicu da je pored gore navedenog u izvještaju vršeno stalno ulaganje u ovom preduzeće pa je tako iz vlastitih sredstava i namjenskih grantova IPA fondova i Fond za zaštitu okoliša samo u 2017 godini obezbjeđeno oko 500.000 KM na ulaganje u infrastrukturu i mehanizaciju, što su prva ulaganja putem apliciranja na projekte u preduzeću ikada. Dalje, posebno me raduje činjenica da je nakon skoro 15 godina nelegalne konzumacije vode iz vlastitog bunara, što smo imali evo danas primjer i da čujemo, ova uprava na čelu sa ovom direktoricom, okončala aktivnost za zaključenje ugovora oko koncesije sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo čime bi se ovo pitanje stavilo u zakonske okvire i spriječila buduća utuženja preduzeća od strane Kantona Sarajevo. I na kraju, moram istaći posebno ono što me stvarno dojmilo oko ovog preduzeća je posvećenost i istrajnost na rješavanju problematike nezakonitih ugovora o zakupu. Imali smo priliku čuti i kolegu Mekića, iako ne tiče se da kažem ovoga izvještaja, ali je bio u pravu, sa kojima smo naravno upoznati i iz kojeg se vidi maksimalno zalaganje uprave ovih preduzeća bez podrške kantonalnog Pravobranilaštva što je apsurd na otkrivanju i prijavljivanju nadležnim organima i rješavanju u granicama mogućeg ove ozbiljne problematike koju je ova uprava naslijedila, što je vrlo bitno, od ranijih upravljačkih struktura. Imala bih da iznesem još puno drugih svojih zapažanja vezano za ovaj materijal, ali mi to na žalost vremenski period ne dozvoljava, stoga ću samo istaći da se na osnovu svega izloženog, može vrlo jednostavno zaključiti da je ovo zaista jedan pozitivan primjer rada, onda

92

kada upravljačke strukture preduzeća imaju viziju, volju, znanje i hrabrost da se uhvate u koštac sa dubiozama koje su stvarane godinama unazad. Tako da bih ja evo sve kolege zamolila da prije svega tako lako ne okarakterišu da se radi o nekom kriminalu ili za neku zloupotrebu. Ja smatram da je PD Butmir jedan od boljih prikaza svima nama kako treba voditi i poslovati jedno preduzeće. Hvala. Predsjedavajući: zahvaljujemo kolegici Bišćević-Tokić. Kolega Elvis Vreto ima riječ. Poslanik/zastupnik Elvis Vreto: hvala predsjedavajući. Ja ću po pitanju ZOI ne bih želio otvarati nekakvu diskusiju, čuli smo dosta pitanja, čuli smo odgovara, bilo je već diskusije na ovu temu, ja bih želio predložiti, mislim da to bude neki akcenat našeg rada po pitanju izvještaja da Ministarstvo privrede odnosno Vlada zajedno sa preduzećem pokuša doći do najbolje mogućeg rješenja za ovaj slučaj po pitanju šestosjeda, šta je moguće uraditi da se napravi jedna kvalitetna analiza i da se dostavi ovoj Skupštini. Čeka nas EYOF u februaru, da li je moguće da šestosjed ne bude u funkciji kada bude taj događaj. Puno je problema i mislim da urgentno Ministarstvo privrede i Vlada treba sa ZOI da pokušaju ponuditi informaciju i šta je to moguće u ovom trenutku uopšte uraditi. I kao i informaciju kako je moglo doći do toga, jel to zaista bilo najkvalitetnije rješenje i da nam ponude te odgovore u nekoj informaciji u budućem periodu. Što se tiče ostalih preduzeća, po pitanju PD Butmir, moram reći da je sam izvještaj nas je uvukao u priču jer sastavni dio njega jeste i prethodni taj period koji je jako problematičan. Vidim da su poslali određene urgencije u prethodnom periodu Ministarstvu pravde, Ministarstvu privrede, Pravobranilaštvu, da su u nekom prethodnom periodu dobili i odgovor da je proslijeđeno u Tužilaštvo. Evo kako čujemo od nove upravljačke strukture da su ne znam ko je sada u kom svojstvu dolazili već u firmu, tražili određenu dokumentaciju. Ja zaista molim Ministarstvo pravde, privrede na osnovu zadnje urgencije koja je bila 27.02.2018 godine da ponudi odgovor nama skupštinskim zastupnicima u narednom periodu šta su poduzeli i na koji način šta se može uraditi da se imovina, koja je evidentno otuđena imovina Kantona i građana ovog Kantona pokuša spasiti i vratiti u posjed. Toliko predsjedavajući. Hvala vam. Pokušao sam biti što je moguće kraći. To je to. Predsjedavajući: kolega Čelik izvolite. Poslanik/zastupnik Mirza Čelik: zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo ja ću nešto također kazati o ovim preduzećima i dobio sam odgovore od direktora preduzeća da su imenovane Skupštine u 2018 tako da i po Zakonu o javnim preduzećima i Zakonu o privrednim društvima razmatranje ovih izvještaja, bilo pozitivno ili negativno, vezano za izjašnjavanje zastupnika nema nekih posljedica. Tako da ću nešto i kazati o dosadašnjim aktivnostima nekih preduzeća i osvrnut ću se na rad PD Butmir i Veterinarske stanice. Moramo se sjetiti kada smo dobili mandate 2014, da smo u 2015 imenovali novu Vladu i da smo konačno krenuli u rješavanje ovih problema. Tiču se PD Butmir, i Veterinarske stanice. Tamo smo uspostavili upravljačke strukture, imenovali Skupštinu, imenovali nadzore, NO, imenovali novu upravu. I samo poslije toga u izvještaju 2016 smo mogli vidjeti da poslije gubitka iz 2015 negdje preko 500.000 KM, da je uprava zajedno uz nadzor Vlade uspostavila rad preduzeća i vratila u zakonske okvire i ostvarila dobit neku od 91.000 i 2017 na kraju 70.000, što znači da je zaista ova uprava na čelu sa direktoricom koja je bila donedavno napravila zaista dobre rezultate. Pogotovo moramo se prisjetiti da to preduzeće nije moglo aplicirati za podsticaj zato što u tom preduzeću, nije bilo riješeno što se tiče javnih prihoda, odnosno nije bilo regulisano plaćanje poreza, tako da je nova uprava, zajedno sa upravljačkim strukturama i NO i skupštinom preduzeća potpisala reprogram i ostvarila pravo da

93

konkuriše na poticaj kako na Federalnom tako i na evo kolegica je Bišćević kazala da je aplicirala na neke IPA fondove i dobila određena sredstva, a samim tim evo sjetiti ćemo se svi da je zakonom definisano da nije mogla aplicirati na podsticaj u Kantonu Sarajevo. Evo još jednom čuli smo zaista da je bila ta koncesija za vodu i da je dugi niz godina tužba svake godine uslijedila PD Butmir i evo moram kazati da je na oduševljenje svih 2016 kada smo čuli da će se to desiti i vratiti u legalne tokove, nama bilo drago i eto moramo kazati da je to u 2017 se i desilo. Preduzeće zaista, evo neću više nemam šta da kažem, sve u superlativu, sve u izvještaju piše i nemamo razloga da sada kažemo nešto što nije tačno. Veterinarska stanica, na identičan način. Evo u 2017 konačno revizorski izvještaj je pozitivan. Pa stabilizacija firme u 2017 je krenula. Ona je danas puno bolja nego što je bila, ali je na žalost primjetan pad stočnog fonda i smanjen je prostor za djelovanje ove Veterinarske stanice. Nadamo se u budućnosti da će Vlada iznaći mogućnosti kroz subvencije na ruralnim dijelovima i da će ova Veterinarska stanica proširiti svoju djelatnost jel. Ovu instituciju u izvještaju sam i pokušat ću i neke stvari citirati, moramo sačuvati zbog primarne usluge veterinarske struke, a to ej zaštita ljudi. Sjetite se samo onih nemilih događaja kada je bila Bruceloza i ko ju je ulogu 2016 i 2017 imala Veterinarska stanica. Također u izvještaju možemo pohvaliti mikro biološku i kemijsku laboratoriju koja je ostvarila 2015 prihod od 92.000, 2016 181.000, i 2017 320.000. znači svaki segment u ovom preduzeću je nekako napredovao ali sam želio da ovu organizacionu jedinicu zaista pohvalim i na njen rad. U izvještaju vidimo odnos lokalnih zajednica pa tako i lokalne zajednice Hadžića zajedno sa načelnikom i Općinskim vijećem ko je je donijelo odluku da 2017 donira nekoliko sredstava i provede javne nabavke iz budžeta općine Hadžića kako bi opremila ambulantu i to je jedan dobar primjer lokalne zajednice kako treba da se ponaša prema svim institucijama koje zaista čuvaju, koje štite stanovništvo od ovih događaja koji su bili iz 2016 i 17. to su Bruceloze i ostalo. I evo, u svakom slučaju i ovo preduzeće treba pohvaliti kao i sva ostala preduzeća i mislim da će mnogi zastupnici danas glasati za izvještaje ovih preduzeća. Predsjedavajući: zahvaljujem kolega Čelik. Zaključujem raspravu, nemam više prijavljenih i molim službe da pozovu zastupnike ukoliko neko ima u hodniku da se izjasnimo. Dakle, raspravljali smo spojeno a glasamo odvojeno. a) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJP ZA GOSPODARENJE DRŽAVNIM ŠUMAMA "SARAJEVO-ŠUME" D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU. Glasati možete. Molim rezultate glasanja. ZA JE BILO 8, PROTIV JE BILO 21, SUZDRŽAN 1. KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. b) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJP "ZOI '84" OLIMPIJSKI CENTAR SARAJEVO D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU. Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA 8, PROTIV 20, SUZDRŽANO 2. KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. c) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJP „Veterinarska stanica” d.o.o. SARAJEVO ZA 2017. GODINU. Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA 8, PROTIV 17, SUZDRŽANO 5.

94

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. d) MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU KJP “ POLJOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR” D.O.O. SARAJEVO-ILIDŽA ZA 2017. GODINU. Možete glasati. Molim rezultate glasanja. ZA 8, PROTIV 17, SUZDRŽANO 5. KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ. Ovdje prekidamo rad večerašnjeg zasjedanja. Nastavak je sutra u 10,00 sati, počinjemo s Kliničkim centrom u Sarajevu. Hvala vam.

S T E N O G R A MDRUGOG NASTAVKA TRE ĆE RADNE SJEDNICE

SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO, ODRŽANE 25.01.2019. GODINE

SA POČETKOM RADA U 10,00 SATI

1

Predsjedavajući Elmedin Konaković ( u daljem tekstu predsjedavajući):Molim zastupnike da zauzmu svoja mjesta, počinjemo za minut.Otvaram nastavak Treće Radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo. Himna BiH.Pozdravljam uvažene kolegice i kolege zastupnike, članove Vlade i uvažene goste, kao i predstavnike medija koji prate rad današnje sjednice.Prema evidenciji Službe, nastavku sjednice prisustvuje 25 zastupnika, što je dovoljan broj za punovažan rad i odlučivanje.

Izostanak sa ove sjednice opravdali su: Sabahudin Delalić, Bibija Kerla, Haris Pleho. Kašnjenje je najavila kolegica Amra Hasagić.

Podsjećam da smo na dva prethodna zasjedanja obradili deset tačaka dnevnog reda i preći ćemo na tačku 11.

Samo prije toga jedno upozorenje i molba s TVSA, zastupnici kada govorite nemojte previše blizu mikrofona jer kada ste preblizu čuju se blaga pucketanja i smeta TV prenosu i nas su više puta na to upozoravali pa malo pokušajte o tome voditi računa.

AD – 11.

IZVJEŠTAJ O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU ZA 2017. GODINU:a. Klini čkog centra Univerziteta u Sarajevu;b. JU Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ ;c. JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo;d. JU „Apoteke Sarajevo“;e. JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo;f. JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo;g. JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo;h. JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo;i. JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo;j. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo;k. JU Kantona Sarajevo Zavod za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu;l. JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo;m. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo;

Izvještaje ste dobili uz poziv za sjednicu.

Obzirom da se svi izvještaji odnose na oblast zdravstva, predlažem da vodimo zajedničku raspravu o svim javnim ustanovama, a izjašnjavat ćemo se pojedinačno za svaku ustanovu.

MOLIM ZASTUPNIKE DA SE IZJASNE O OVOM PRIJEDLOGU.Prije toga kolega Čelik se javio, jel neka intervencija. Kolega Čelik.

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik:Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce pored malih TV ekrana. Pa evo pošto imamo sjednicu već danas treći dan, ja bih vas lijepo molio predsjedavajući da preciziramo do kada bi danas trebali raditi i ako danas ne stignemo završiti ovaj dio sjednice, kada planirate da nastavimo sjednicu, obzirom da nam je i prijedlog Budžeta u srijedu a ja sam molio i prošli put da nam se ne preklapaju sjednice, nekako 12 dana nam je potrebno da se

2

pripremimo i molio bih vas zaista subota, nedjelja da nastavimo raditi u ponedjeljak jer moramo se pripremiti za sjednicu a imamo i skupštinske komisije koje su već zakazane. Imamo samo dva dana bukvalno da se pripremimo za jedan dokumenat koji je evo jednom godišnje se usvaja i mislim da bi se svi zastupnici trebali pripremiti za tu sjednicu 30. hvala.

Predsjedavajući:hvala kolega Čelik, to zaista ne zavisi od mene. Ja ću u nastavku uz konsultaciju sa dopredsjedavajućim, evo uključiti ću i šefove klubova sa vama dogovoriti a tok rasprave ja modeliram, ja je ne određujem. Sa vašim ovolikim brojem replika i diskusija, nekih kvalitetnih, nekih malo manje, vi ipak direktno utičete na tok sjednice i njenu dužinu trajanja. Ovo danas u nastavku bi trebao biti dnevni red koji bi smo trebali završiti danas ako ne bude nekih vanrednih okolnosti. Ako bude, ili sutra ili u ponedjeljak ili nakon budžeta. Kako se mi dogovorimo, zavisno od važnosti tačaka koje ostanu. Još ću vas jednom podsjetiti, ovo nije bila naša želja, ovo su materijali koji su trebali biti završeni 2017 godine. Nemojte da ulazimo u razloge zašto nisu, na nama je da radimo. Vama svaka čast na intenzitetu iako vidimo da samo najjači ostaju, da neki otpadaju u ovom tempu. Sve ćemo učiniti da danas završimo dnevni red. Ako ne, šefovi klubova konsultacije. Mada je ovo bila intervencija bila drugarska. Evo još jedna drugarska, kolega Dević.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević:bez zaista ikakve namjere da Klub SDA ne učestvuje u radu, znači uopšte nam to nije namjera. Imamo zaista primjedbi od naših majki, rođendana odgođenih, djeca itd. Evo mi smo potpuno spremni, ako možemo danas taj dnevni red završiti hajmo ga završiti. Hajmo da se dogovorimo da završimo danas zaista taj dnevni red i da ljudi imaju vikend. Imamo svi malu djecu, planiraju od srijede bukvalno, ja se ne sjećam u historiji Kantona da je ovo bilo ovako da sjednica traje pet dana. Vjerovatno je sada malo i drugačija politička scena i onda dnevni red je zaista za jednu sjednicu sa ovolikim brojem izvještaja nemoguć. To su hiljade i hiljade strana. Tako da evo, ako možemo završiti hajmo završiti. Ako ne možemo dajte da završimo to u ponedjeljak nek ljudi imaju vikend malo da odmorimo. Barem evo zbog djece, zbog majki itd.

Predsjedavajući.Zahvaljujem kolega Deviću. Potpuno se slažem, svi imamo identične probleme. Sinoć Amel Mekić nije bio na dodjeli nagrade koju je kao vrhunski sportista zaslužio, trebao prisustvovati. Okerić nije bio na nekom zakazanom državnom sastanku trenera. Danas nam doktorica mora na pregled djece, a nekoliko dana nije mogla. Sve razumijem i molim i vas apelujem da se suzdržimo do nekih danas, i ja sebe kritikujem političkih konotacija. Kolega Vreto nam je dao dobru uputu, hajmo danas tako raditi i sve završiti.

Dakle, predlažem da uvodničar podnese uvodno izlaganje. I ja mislim da ovo nikada nije bilo u historiji. Ovo je vjerovatno najbolji saziv vjerovatno Skupštine u istoriji Kantona pa radi tri dana. Svi vi zajedno. Ministrica Amela Sofić uvodna riječ. A onda direktori ako želite da skratimo, limitiramo, vi ste tražili da se svi obratite. Pardon oprostite, prije toga da se izjasnimo, možete vi samo malo sačekajte. Da se izjasnimo o tome da obavimo jedinstvenu raspravu a glasamo pojedinačno.

Molim zastupnike da se izjasne o ovom prijedlogu. Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 28 ZASTUPNIKA, nije bilo PROTIV i SUZDRŽANIH.KONSTATUJEM DA JE OVAJ PRIJEDLOG USVOJEN.Izvolite ministrice sada je vaš red za uvodnu riječ.

Ministrica Amela Sofić: UVODNO IZLAGANJE

3

Predsjedavajući:Zahvaljujem. Praksa kao jučer i prekjučer direktori uvodna riječ do 5 minuta ako možete a sigurno ćete u pitanjima dodatno odgovarati. Idemo redom kao što je u materijalima. KCUS. Ko će? Doktorica Erna Suljić ima riječ. Izvolite.

Predstavnik KCUS Dr. Erna Suljić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:moram reći da sam ja i tolerisao samo iz razloga što se radi o najvećoj instituciji. Rekli smo pet minuta. Imajte u vidu svi da svi zastupnici imaju vaše izvještaje na stolu. Ne morate im čitati onaj dio koji imaju. Vi samo izdvojite u pet minuta ono što je jako bitno. Vas danas ima najviše a čuli ste kolege iz SDA da pokušamo završiti ovu sjednicu.

dr. Erna Suljić.Obzirom na protekla dva dana predsjedavajući ja sam referirala zaista koliko su drugi imali pa sam nekako shodno jučerašnjem.

Predsjedavajući.Hvala vam. Bilo je malo duže al s obzirom na okolnosti ok. Vas ostale molim da budete koncizni u pet minuta. Prim. dr. Abdulah Nakaš Opća bolnica. Oprostite poslovnička intervencija Jasna Duraković.

Poslanik/zastupnik Jasna Duraković.Zahvaljujem predsjedavajući, srdačno pozdravljam sve prisutne u sali kao i gledatelje i gledateljice ispred malih ekrana. Evo vi ste mi dijelom odgovorili na pitanje međutim ja bih voljela da mi objasnite da li postoji neko obrazloženje ili limit u Poslovniku za upravo ova izlaganja i slična izlaganja. Vremenski limit pošto nas zaista prekidate tačno na tri minute ja bih voljela da budemo krajnje produktivni jer ako nastavimo ovakvim tempom mislim da nećemo ni do srijede završiti ovu sjednicu. Hvala.

Predsjedavajući.Zahvaljujem kolegice. Na žalost ne postoji. Vas prekidam jer postoji. Precizno je definisano samo ponašanje Poslovnikom je precizirano samo ponašanje zastupnika. I ja o tome moram voditi računa. A sigurno ćemo u izmjenama Poslovnika, radna grupa koja trenutno na tome radi, ja sam to rekao, limitirati uvodna obraćanja i premijera i ministara, a pogotovo uvodničara koji ne dolaze iz Vlade Kantona Sarajevo. Opservacija vam je apsolutno na mjestu ali ja nemam mogućnost osim da ovako pokušavam zamoliti uvodničare da ovako budu kraći u skladu s vašim sugestijama. Kolegica Jasmina Bišćević Tokić.

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević Tokić:samo me zanima kakva je ovo poslovnička intervencija, po kojem članu.

Predsjedavajući:ovo je poslovnička intervencija jasno pitanje o suštini Poslovnika. Zaista mislim da niste dobronamjerni ovim pitanjem, i ako vam nije jasno šta je kolegica Duraković pitala, da je tema isključivo poslovnička. Kolegica je nova, ona možda i ne mora znati taj član. Pitala me je da li postoji član Poslovnika koji reguliše tu oblast. Baš ste počeli da trajemo kratko. Hvala vam. Kolega Čampara. Hajte da trajemo kratko.

4

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara:zahvaljujem. Pozdravljam sve prisutne. Ja bih vas gospodine predsjedavajući stvarno zamolio da se prema svim zastupnicima ponašate isto i prema gospođi Bišćević i prema drugim kolegicama. Svi smo mi ovdje jednaki. To sam već nekoliko puta govorio. I kod ovih izvještaja rekli ste maloprije d aje za ove izvještaje kriva prošla Vlada i da nisu došli u proceduru. Pa ja vas pitam šta je sa Izvještajem Centra Skenderije je li kriva ova Vlada zato što ga je povukla. Zašto ste povukli jučer izvještaj Centra Skenderije.

Predsjedavajući:kolegice Bišćević s kojim je ovo članom Poslovnika povezano a evo nisam prekidao. Mislim Deviću i Čeliku da ćemo sigurno raditi subotu i nedjelju. Predlažem da odgodite rođendane. Kolega Kraviću izvolite.

Direktor JU Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš” Zlatko Kravić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:niste vrijeme ali smo jučer utvrdili principe da se držimo tačke dnevnog reda, znam da to ima možda i veze ali shvatite nas molim vas i bili ste otprilike u roku. Molim i ostale da zadrže ovaj princip pet minuta. Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo.

Direktor JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo dr. Muhamed Ahmić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:svaka čast direktore, hvala vam. Apoteke Sarajevo. Izvolite.

Direktor JU Apoteka Sarajevo Sait Muradić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:zahvaljujemo direktore. Idemo dalje Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Direktor JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Fuad Husić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:zahvaljujemo direktore. Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo. Izvolite.

Direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo Nermana Mehić Basara: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:zahvaljujem. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Direktor JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Adem Zalihić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:zahvaljujem, jeste sigurno. Zastupnici imaju vaše obimne izvještaje. Idemo dalje.Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Direktorica za JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo: UVODNO IZLAGANJE

5

Predsjedavajući:zahvaljujem. Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo.

v.d. Direktorica JU Zavod za medicinu rada: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:Hvala vam. Samo da znate, ja ću vam pokazati samo da znate kako izgledaju vaši izvještaji. Zastupnici se za ovo pripremaju 12 dana, sve što ih zanima. I ne morate im ponavljati znam da oni dobar dio toga iščitaju. Ovo je prilika za vašu opservaciju te godine.Izvolite. Direktor Kurtović, Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo.

Direktor JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:hvala direktore. Zavod za zaštitu studenata UNSA.

Direktorica JU Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata UNSA: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:Hvala direktorice. Javna ustanova za sportsku medicinu Kantona Sarajevo.

Direktori JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:hvala direktore. Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a. Još jednog direktora imamo, sačekajte samo još jednog direktora molim vas. Ovo je zadnji direktor pa onda kolega. Danas u nizu izlagača uvodničara.

Šef finansijske službe JU Zavod za zdravstvenu zaposlenika MUP-a: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:Zahvaljujem. Kolega Okerić ima riječ. Izvolite.

Poslanik/zastupnik Elvedin Okerić:Zahvaljujem predsjedavajući. Predlažem jednu pauzu od sat vremena.

Predsjedavajući:Zahvaljujem kolega Okeriću. Za tu pauzu se morate izjasniti vi. Malo je možda sat. Sat i pol. U 13,15 bi smo nastavili s malom tolerancijom kašnjenja. Najkasnije do 13,30. morate se izjasniti.Molim zastupnike da se izjasne o pauzi. Molim rezultate glasanja i malo mira.ZA je 23, nije glasalo 6.U 13,15 nastavljamo. Ko bude malo kasnio uključit će se na pitanja. Hvala.

NASTAVAK NAKON PAUZE

6

Predsjedavajući:dobro. Poštovane kolegice i kolege nastavljamo sa radom današnje Skupštine Kantona Sarajevo. Ima li prijavljenih za pitanja. Dajte nam, ima prijavljenih već od ranije. Zastupnica Arijana Memić, izvinjavam se kolegica Segmedina Srna ima intervenciju jel? Dajte riječ Segmedina Srna.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna:zahvaljujem. Nismo dali priliku predstavnicima radnih tijela. Izvinjavam se.

Predsjedavajući:potpuno ste u pravu. Da li predstavnici radnih tijela prije pitanja imaju riječ? Izvinjavam se. Zahvaljujem se kolegici Srna Bajramović. Javlja se predsjedavajuća komisije za zdravstvo, Segmedina Srna Bajramović.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović.Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne. Mi smo zasjedali dan uoči sjednice, dakle Komisija za zdravstvo i s obzirom na tu činjenicu da je Komisija morala biti zakazana svega jedan dan prije odlučili smo da donesemo zaključak koji će urediti naše međusobne odnose u funkcionisanju činjenicom da mi nećemo u naredne četiri godine riješiti ovaj logistički problem koji imamo sa dovoljno prostora kako bi sve komisije bile održane u skladu s poslovničkim rokovima. Dakle, kako bi smo omogućili svim zastupnicima da imaju dovoljno vremena za pripremu, mi smo donijeli zaključak koji faktički omogućava i meni kao predsjednici komisije za zakazujem rokove koji su kraći od rokova predviđenih Poslovnikom jer je naša namjera, ne da ganjamo formu, nego da omogućimo dovoljno vremena kako bi se kvalitetno moglo raspravljati o sadržajima. Ovaj zaključak voljela bih da se sama Skupština izjasni o njemu. Ja ga u ovom momentu mogu pročitati ili ću vam ga dostaviti pismeno, kako god želite, da nam ne uzimam vrijeme. Što se tiče stavova komisije iste ste dobili u pisanoj formi. Ono što isto tako smatram važnim za istaći jeste da smo mi usvojili Nacrt programa rada komisije za 2019 godinu jer isti želimo unaprijediti. S obzirom, još jedna stvar da smo mi u hroničnom nedostatku kvoruma za pojedine komisije. I naš zaključak koji sam spomenula ide u smjeru da pokušamo osigurati kvorum na tim sjednicama, u smislu onoga što je Poslovnikom definisano kao rok od sedam dana. Ja pozivam zastupnike zaista da bez obzira što smatraju da su komisije po svojim zaključcima u ovom momentu irelevantne da odrađuju svoj posao koji im je definisan Poslovnikom. Dakle zamolit ću evo da se izjasnimo o zaključku da ga sada ne čitam, svi ga mogu dobiti u pisanoj formi, a odnosi se upravo na ovo o čemu sa govorila. Zahvaljujem.

Predsjedavajući.Zahvaljujem kolegice. Molim da, kao što praksa kaže, isprintate i dostavite zastupnicama na kraju ove tačke prije glasanja o izvještajima možemo se izjasniti o zaključku. Vraćamo se na pitanja. Hvala još jednom za sugestiju jer po pravilu idu predstavnici radnih tijela. Ima li još neki član komisije predstavnik? Nema.Pitanja zastupnica Arijana Memić. Direktore molim da zapisuju a zastupnike ako imate puno pitanja nemojte im prebrzo im to čitati.

Poslanik/zastupnik Arijana Memić:Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne kao i gledaoce kraj malih ekrana. Sva moja pitanja upućena su KCUS. Prvo pitanje, u Izvještaju o radu i finansijskom poslovanju KC navedeno je da je u 2017 godini došlo do smanjenja kadra za 88 uposlenika. Možete li mi dati informaciju od tog broja uposlenika koliko njih je otišlo u penziju a koliko je njih dalo,

7

odnosno dobilo otkaz? Da li se smanjenje broja zaposlenih reflektiralo na kvalitet usluge krajnjim korisnicima pacijentima? Sljedeće pitanje, obzirom na to da je planiran iznos sredstava u 2017 u iznosu od 110.000 KM za troškove stručnog usavršavanja, kako je moguće da je u 2017 godini na isto potrošen iznos od samo 6000 KM? Da li to znači da naši specijalisti kaskaju za napretkom u medicini, što se direktno negativno odražava na pacijente. Naredno pitanje, u Izvještaju o radu i finansijskom poslovanju u 2017 navedeno je da je služba za pravne poslove i socijalni rad radila na prijedlogu pravilnika o javnim nabavkama i prijedlogu pravilnika o direktnom sporazumu. U Izvještaju za 2017 godinu navedeno je da su identični akti rađeni i da su i dalje u formi prijedloga. Koji su razlozi za neusvajanje predmetnog pravilnika u vremenskom periodu od dvije godine? Kada je riječ o troškovima namirnica za ishranu bolesnika, zanimljivo je kada se podatak o godišnjem trošku namirnica podijeli sa ukupnim brojem liječenih dobije se da su obroci po pacijentu u 2015 godini koštali oko 50 KM, u 2016 oko 43, a u 2017 oko 38 KM. Postavlja se pitanje da li se sada pripremaju manje kvalitetni obroci za pacijente, obzirom da u 2017 godini nije došlo do pada cijena životnih namirnica a vrijednost pripremljenih obroka bilježi pad. I posljednje pitanje, u Izvještaju je navedeno da su troškovi materijala za čišćenje smanjeni za 36,5% u odnosu na 2015 godinu, tj u iznosu od 200.000 KM. Obzirom na opasnost od pojave intrahospitalnih infekcija, MRSE i drugih uzročnika, postavljam pitanje da li je pametno štediti na sredstvima za higijenu i dezinfekciju, posebno ako se uzme u obzir i neadekvatna i stara infrastruktura na većini klinika, pojedine podne i zidne obloge kao i inventar stari su po nekoliko desetina godina. Hvala.

Predsjedavajući:Zahvaljujemo zastupnice Memić. Zastupnik Mahir Dević ima riječ.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević.Rečenica jedna prije ova dva pitanja, samo da ne bih bio pogrešno shvaćen od javnosti za moj jutrošnji komentar, on je bio u smislu naše i moje lične empatije spram majki ovdje koje sjede u Skupštini Kantona Sarajevo da budemo funkcionalni. Što se mene lično tiče i Kluba, mi možemo osam dana nastaviti zasjedati, ja s tim nemam ni jedan jedini problem. Dva pitanja za KC. Jučer smo svjedočili ovdje čestim pitanjima direktorima preduzeća koje smo imali kada je u pitanju reprezentacija, pa me zanima ova stavka u KC u izvještaju za 2017 godinu da mi se malo pojasni i obrazloži. I čini mi se na strani 100 tog izvještaja da piše da je u toj godini usvojena bolnička lista lijekova, ako sam dobro ovo kazao pa da se to malo obrazloži široj javnosti šta to praktično znači i šta smo na taj način dobili. Eto to su ta dva kratka pitanja za KC.

Predsjedavajući:zahvaljujemo kolega Deviću. Dopredsjedavajuća Danijela Kristić ima riječ.

Dopredsjedavajuća Danijela Kristić:zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne i gledaoce kraj malih ekrana. Moja pitanja će biti usmjerena na KCUS. Prvo pitanje je, obzirom da je Agencija za lijekove u maju 2017 godine donijela odluku o maksimalnoj cijeni lijekova, da li mogu dobiti informaciju koliko je KCUS ostvario ušteda na osnovu ove stavke jer se u svim važećim tenderima krenule primjenjivati nove cijene. U Izvještaju ZZO je navedeno da je ostvarena ušteda od 1.820.000 KM po ovoj osnovi. U Izvještaju je navedeno da je objekat stare očne klinike potrebna sanacija fasade, prozora, krova, okolnog pločnika, a znamo također da ista nije u vlasništvu KC, da postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi, a ista je iseljena. Također ambulanta u Čemaluši u izvještaju je navedeno da je potrebna sanacija enterijera krova i fasade a znamo da je ista iseljena 2016 i ista nije u vlasništvu KC već u vlasništvu općine Centar. Zašto ulagali u objekte

8

koji nisu u vlasništvu KC ili nisu riješeni imovinsko pravni odnosi ili za ove objekte planirana druga namjena što u izvještaju nije navedeno pa nismo mogli vidjeti. U izlaganju ste naveli da je KC kupio šest hemodijaliznih aparata od sredstava koje je doznačio KS. Možete li mi samo odgovoriti koliko tih aparata je trenutno u funkciji? Toliko do mene.

Predsjedavajući.Zahvaljujem. Zastupnica Jasna Duraković, izvolite.

Poslanik/zastupnik Jasna Duraković:zahvaljujem, ja također svoje pitanje upućujem KCUS, rukovodstvu naravno i vezana su upravo za ovaj izvještaj. Dakle ja bih samo osvrnula se kratko na početno izlaganje prve tri rečenice kada je uvažena doktorica rekla da dolaskom novog menadžmenta niste imali ništa, citiram, pa me zanima d ali to znači da sada imate sve moguće materijale za rad i sredstva za liječenje pacijenata? To je pod jedan, pod dva pošto ja zaista razgovaram sa velikim krugom ljudi i pacijenata i naravno sama sam bila pacijentica, nažalost, ali evo moram to istaći, pošto pacijenti kažu zaista i mislim da ljudi nemaju razloga da lažu, da tek sada ustvari od dolaska novog rukovodstva nemaju ni osnovne zaštite poput osnovnih lijekova koje bolnica treba obezbijediti, da mi evo navedete koje su to zapravo da jednom za sva vremena to objasnimo javnosti, koji su to lijekovi, koji su to materijali koje pacijenti sami moraju kupiti nakon tretmana i recepata koje vi propisujete. Pod tri, možete li mi reći koji je to tačan broj ljekara koji je nažalost usljed progona i mobinga od strane rukovodstva KCUS baš u 2017 čiji izvještaj sada smo slušali, da mi kažete koji je to broj ljekara koji je napustio KCUS, i d ali je to ustvari bio razlog da se uštedi novac opet na štetu pacijenata da li je to metod validnih ušteda? I pod četiri, s obzirom da imam zaista dužnost i obavezu prema građanima i građankama Kantona Sarajevo biračima svojim, ja moram postaviti pitanje koje nije apsolutno tvrdnja već pitanje postavljeno do strane zaposlenika KC koji su mi evo jutros nakon vašeg izlaganja zamolili da pitam, pošto ste spominjali koeficijente, dakle zamolili su me da pitam da mi kažete da li je istina da ste priznali veći koeficijent svim glavnim medicinskim sestrama koje su prije toga bile primorane da potpišu pristupnicu SDA, dok ostalima to niste učinili iz istih razloga? Toliko zahvaljujem.

Predsjedavajući.Kolega Čampara, poslovnička intervencija.

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara.Zahvaljujem predsjedavajući. Ja bih stvarno upozorio i evo tražim od vas da upozorite zastupnike da se drže dnevnog reda i da se drže izvještaja, ovo je izvještaj iz 2017 godine, ovo nisu nikakvi politički manifesti da se vodi računa o pitanjima tipa i konstatacija progona SDA, članskih karti, mobinga. Ja stvarno molim da povedemo računa o tome.

Predsjedavajući.Kolegice Duraković, jeste li mislili 2017 potpis tih članskih karata? Zahvaljujem. Mislim da je u okviru teme. Zahvaljujem se. Kolegica Bilsena Šahman.

Poslanik/zastupnik Bilsena Šahman:zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne i naše sugrađane. Imam dva pitanja za profesoricu Suljić i jedno pitanje za Apoteke Sarajevo. Profesorice Suljić, koju izuzetno cijenim, pripada grupi malobrojnih stručnjaka koji su ostali u KC i nadam se da se slažete da je najveći kapital jedne ustanove kadar, tako je svugdje u svijetu. Pogotovo u oblasti koja se tiče zdravlja ljudi. Da li ste izračunali kolika je vrijednost intelektualnog kapitala najobrazovanijih ljudi u KC koji su napustili u protekle tri godine, a u koje je ova država ulagala zadnje tri

9

decenije. I jedno pitanje od sugrađana je bilo ko od ortopeda radi sa djecom sa posebnim potrebama? Za Apoteke Sarajevo, direktore molim vas da nam kažete pošto su svi govorili šta su zatekli i kako mene zanima kada ste došli na funkciju na koju ste došli putem konkursa jer ste jedini zadovoljavali uslove konkursa: pored Farmaceutskog fakulteta potreban treći stepen menadžmenta, naravno iskustvo i znanje, robne rezerve koje znamo da je bila polemika u prošloj godini vezano za robne rezerve koje su bile isteklog roka, i mnogobrojnih tužbi sindikata prema menadžmentu Apoteka, da nam kažete kakav je vaš današnji odnos sa sindikatom i da pojasnite da do unazad nekoliko godina su Apoteke bile jedini lanac u Kantonu Sarajevo, imali takoreći monopol, bili povlašteni, danas na Kantonu imamo skoro 150 privatnih apoteka koje su u istom položaju sa vama, a vi ste čini mi se potpisali kolektivni ugovor i kako prevazilazite te teškoće? Zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić.Zahvaljujem predsjedavajući, dame i gospodo, drugarice i drugovi, poštovani gledatelji ja moram kazati na početku, budući da o specifičnoj oblasti govorimo, a to je kada je riječ o ljudskom zdravlju nekako se pitam iz ovog izvještaja koji se mogao čuti gdje su zapravo indikatori zdravlja stanovništva, nego se sve svodi na novac. U tom smislu, postavit ću i neka od pitanja ako mi dozvolite naravno, budući da smo čuli u izvještaju, nadovezao bih se na ovo što je rekla kolegica Duraković, čuli smo koliko je ljudi umrlo itd ali nismo čuli koliko je otišlo. Dakle to je potpuno u skladu sa onim što je rečeno u izvještaju jer ta kategorija ljudi koja je otišla nedostaje. A naglašena je ona koji su biološki umrli, nestali. Pa me to zanima. I naravno u skladu sa tim tvrdi se da će izgubiti titulu univerzitetske upravo zbog takvih stvari KC. Da li je to tačno i volio bih da se u tom svjetlu vezano za drugo pitanje i na koncu, imam pitanje za Apoteke Sarajevo. Budući da je direktor koliko sam shvatio govorio o problemima koji su vezani za pad cijena lijekova, za promjenu lista itd. Na koji način ste to amortizirali pošto sam shvatio da je to bio žestok udara na poslovnu politiku i naravno budžet Apoteka Sarajevo. I na koncu budući da smo poučeni ranijim iskustvom i kao novinara i ranije sam govorio da je bilo problema vezanih za nezadovoljstva radnika na ono kako se popularno želi reći mobingovanje i maltretiranje radnika da li ste se vi suočili s tim, da li su razlozi za njihovo nezadovoljstvo prestali i ako jesu na koji način ste riješili, ako nisu u čemu je problem? Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem. Kolegica Samra Ćosović-Hajdarević ima riječ.

Poslanik/zastupnik Samra Ćosović – Hajdarević:ovako moje pitanje bi išlo prvo direktoru Opće bolnice Abdulah Nakaš. Kolika je cijena koštanja za sale koje iznajmljujete privatnim licima i da li iste iznajmljujete licima iz RS-a? Drugo pitanje, radite li odvojeno nabavke za takve usluge ili su te usluge korištena oprema i materijal kupljeni od novca osiguranika? I treće pitanje, koliko ste novca oprihodovali na osnovu tih iznajmljivanja u 2017 godini? Sljedeća pitanja bih usmjerila direktoru Hitne pomoći. Da li je istina da je Hitna pomoć ukinula RTG aparat i da li je istina da je bivši tehničar podnio tužbe zbog njegovog prebacivanja? Sljedeće pitanje bi bilo s obzirom da su građani Kantona Sarajevo mogli koristiti usluge pedijatrije koje ste i spomenuli, kada možemo mi roditelji očekivati da tu istu uslugu ponovo u punom kapacitetu vratite. Također ste spomenuli problematiku odnosno dotrajalost centralnog objekta, i njegovu nužnost adaptacije, kada i od kojih sredstava je planirana adaptacija? Spomenuli ste također problematiku prevoza pacijenata hemodijalize s obzirom da imam u porodici duži niz godina ljude koji su oboljeli od ove bolesti pa me interesuje i tu problematiku malo da iznesete jer koliko sam pratila da imate 317 pacijenata a vi prevozite 209. ispravite me ako griješim i ti pacijenti otprilike se zadržavaju od 2 do 5 sati dok ih vi razvozite. Da li je to vaša nadležnost. Također ste spomenuli problematiku tužbi, mislim da u izvještaju stoji da otprilike pola miliona tih tužbi

10

koje trebate da platite od uposlenika. I ono što me je jako informacija zatekla da je prekinuta međunarodna saradnja i domaća i međunarodna saradnja vezana za edukaciju vaših uposlenika. Pa samo da mi malo pojasnite kako i na koji način. Zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik:Zahvaljujem predsjedavajući. Ja ću jedno generalno pitanje za Ministarstvo postaviti šta je sa planom reorganizacije javnih ustanova? To je pitanje za Ministarstvo? Za Apoteke imam nekoliko pitanje. Šta je sa lijekovima iz robnih rezervi koje je trebalo otpisati zbog isteklog roka upotrebe, evo sjećamo se svi da je to bila neka cca vrijednost oko 700.000. nikada nismo dobili informaciju šta se dešavalo dalje s tim lijekovima koji su se trebali zanavljati iz Apoteka u robne rezerve. I koji su to novi produkti u portfoliju Galasa? U 2017 smo čuli, naravno to su pozitivne stvari koje su se dešavala u Apotekama ali evo zbog građana Kantona Sarajevo bi voljeli da čujemo. Za JU bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo evo na komisiji smo imali priliku slušati njihov izvještaj i to me potaklo danas da postavim pitanja, a to je kategorija ljudi koji se javlja za konzumaciju odnosno vaše usluge a tiče se onih koji dolaze sa bolešću odvikavanje od igre na sreću, a ono što je zapanjujuće bilo bar meni, na komisiji jeste da mnogi dolaze i traže pomoć za odvikavanje od nargila. Pa samo da potvrdimo i da čuju građani Kantona Sarajevo da je to zaista jedan veliki problem pa evo ako možete malo da prokomentarišete. Za KCUS imam pitanje.

Predsjedavajući:kolega Jakupović poslovnička intervencija.

Poslanik/zastupnik Vedran Jakupović.Opet član 91. znači nema veze sa 2017, nema ni jedno ni drugo ni treće pitanje. Pa evo zbog vremena, čisto.

Predsjedavajući:Kolega Čelik objasnite vezu sa 2017.

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik.Vjerovatno nisu neki čitali izvještaj iz 2017 pa mogu evo danas da kažu da nema izvještaja. Sve što govorim i sve što kažem ima sa izvještajem iz 2017 i sva moja pitanja su upućena a to će i potvrditi direktori kada budu odgovarali da li su se ti odnosno da li su moja pitanja vezana za 2017? ako ne odgovore neka kažu javno da sam prekršio Poslovnik. Pitanje za KCUS, samo da nam pojasnite dobit iz 2017 i da nam kažete šta se dešavalo sa gubicima iz ranijih perioda i koliki su ti gubici i kakva je bila likvidnost 2017? također me interesuje i čitao sam u izvještaju da je kapital uvećan na dan 31.12.2017 godine 12% pa samo evo i da to razradimo da bi čisto stekli dojam način povećanja kapitala. I revizorski izvještaj je rađen te molim kratak osvrt na njeg jer smo dugo čekali izvještaj KC odnosno revizorski izvještaj. Pitanje za direktora DZ da li je pozitivan revizorski izvještaj? Da li je umanjen broj uposlenika u odnosu na raniji period? Da li su obezbjeđena sredstva za tužbe uposlenika i koliko iz 2017? da li ste planirali specijalizaciju u 2017 godini i koliko trenutno imate uposlenika i da li ste učestvovali u projektima Službe za zapošljavanje u 2017 godini? I pitanje jedno za direktora Hitne medicinske pomoći. Na području Kantona smo često čuli da se pojavljuju različite firme i udruženja koja nude usluge pružanja hitne pomoći i interesuje me da li je bilo nekih kobnih posljedica 2017 i da nam kažete kako ta udruženja odnosno kako su registrovane te firme za pružanje hitne pomoći? Hvala.

11

Predsjedavajući.Hvala kolega Čelik. Prvo vam je pitanje bilo van teme. Ministarstvu o reorganizaciji zdravstva to nije vrijeme danas, zbog toga kolega Jakupović i ostali ja nisam htio prekidati. Dakle to pitanje ne zahtjeva odgovor.

Poslanik/zastupnik Igor Stojanović.Hvala lijepo. Imam nekoliko pitanja vezanih za teme koje smo slušali. Prije svega smatram da pitanje Jasne Duraković je apsolutno na mjestu i ako postoji bilo kakva konotacija o narušavanju bilo kakvih političkih ili ljudskih prava mislim da bi bilo dobro da na Skupštini otklonimo sve te nepravilnosti da znamo šta se dešava. U svakom slučaju mislim da je u interesu menadžmenta KC. Ako ih već nije bilo a svi znamo da prema stavovima ljudi koji su napustili KC možda baš i nije tako, zato puna podrška ovim pitanjima kolegice Duraković. Kada je u pitanju KC ja imam prvo pitanje koje je vezano za odlazak ljekara. Dakle prije svega izuzetno sam zabrinut u 2017 godini 60 ljekara je napustilo KC pa me zanima da li je zabrinuto i osoblje menadžmenta obzirom da nema više usluga koje su dugo godina bile u KC i pacijenti se naravno žale jer ne mogu dobiti adekvatnu uslugu. D ali vas brine odlazak doktora i zdravstvenog osoblja iz Kantonu Sarajevo, kako u privatnike tako u strane zemlje i da li će se određene usluge koje su nekada postojale u KCUS ponovo uspostaviti s obzirom da više usluga nije na nivou. Moje drugo pitanje je s obzirom na ovo smanjenje usluga iz ovog mog prethodnog pitanja na smanjenje dijagnostičkih i terapeutskih usluga, čime opravdate povećanje od Zavoda za zdravstvo osiguranje u iznosu od 5.212.673 KM s obzirom da su usluge niže a tranša koja je došla je mnogo, mnogo veća pa me zanima na osnovu čega je došao ovaj novac? Nadam se da nije samo na osnovu političkog lobiranja nego da postoji neko kvalitetno opravdanje. I moje treće pitanje je, mi smo ovdje prije 2 dva donijeli odluku aneksa ugovora za Dom u Nahorevu za pacijente sa posebnim potrebama gdje KC povećao kiriju za 50% ili za 200.000 KM za najugroženije pacijente. Pa me zanima šta je razlog povećanja u ovoj kategoriji s obzirom da bi mi u ovom sistemu trebali da olakšamo rad jedni drugima, u zakonima me šta se razlog 50% povećanja ovim ljudima. I s obzirom da je to odluka iz juna 2018 a evo sada, šta se ovo dešava? Da li ćete vi izbaciti ove ljude? Ja mislim da mi moramo donijeti vrlo neko rješenje. Također imam komentar na

Predsjedavajući:samo pitanja kolega Stojanoviću.

Poslanik/zastupnik Igor Stojanović.Ok, pitanje ali moram prije svega s obzirom da se direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti dotakla grupe građana koji su tražili izmještanje ovog Centra iz Omera Stupca, dakle direktorica nam e rekla da građani nikada nisu uspjeli doći do nje, ja sam sjedio sa građanima i oni kažu da su nekoliko pita pokušali doći o vas, podnijeli su inicijativu. I ja sam baš na ovoj sjednici, doduše prije dva dana, s obzirom da je ovo treći dan ove sjednice, podnio inicijativu za izmještanje ovog centara u ime 85 potpisanih građana i peticije. Ali evo pošto sam ako sam dobro shvatio iz vašeg izlaganja mene zanima, moje pitanje je šta su razlozi osim socijalizacije samih klijenata ovog centra koju vrlo često struka navodi da li postoji neki adekvatan razlog? Molim vas da u svom odgovoru imate uviđavnost prema svim građanima koji žive u strahu a žive oko ovog Centra. Hvala.

Poslanik/zastupnik Amel Mekić.

12

Hvala vam predsjedavajući. Pitanje za menadžment KCUS. Koliko stranih državljana doktora radi u KC, imaju li licence, ako imaju kada i kako su izdate? A dobro znamo da licencu može dobiti samo državljanin BIH. Jedan od doktora na Abdominalnoj klinici jedva govori naš jezik.Pitanje za direktora Psihijatrijske bolnice Jagomir. Koliko ima viška zaposlenih koji su primljeni u zadnjih 12 mjeseci? Lično ih vi primili bez konkursa.Drugo pitanje, zbog čega niste isplatiti radnicima uplaćenu razliku plata? Treće pitanje po kojem osnovu koristite bolnicu za privatni rad odnosno vaša vještačenja? I četvrto pitanje, koliko ste potrošili novca za putovanje vas i doktora na simpozije i slično? Hvala.

Poslanik/zastupnik Admela Hodžićzahvaljujem predsjedavajući i pozdravljam sve prisutne. Moje prvo pitanje upućeno je direktoru Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš. Za koliko novouposlenih koje ste prikazali na Izvještaju imate saglasnost? Mi imamo informaciju da imate saglasnost za osam novouposlenih a za 21 da nemate. I direktor DZ Kantona Sarajevo imate li informaciju koliko je doktora opće prakse i koliko doktora specijalizanata i ostalog medicinskog osoblja nedostajalo u svim dispanzerima u službama u DZ Kantona Sarajevo? I ja ću samo iskoristiti priliku, moj kolega Mahir je rekao jedan komentar da osjeća empatiju prema majkama i taj odgođeni rođendan. Radi se o mom sinu, ja sam samohrana majka pa je vjerovatno moj stranački kolega imao potrebu da to kaže. Danas je odgođen rođendan pa ne bi smo željeli da bude i sutra. Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolegice. Ja zaista mislim da nikakav problem ne bi bio da vi izostanete i da tu roditeljsku dužnost obavite a da mi radimo, ukoliko bude potrebno. Puna vam je podrška, siguran sam od svih u Skupštini. Hvala. Kolegica Segmedina Srna Bajramović ima pitanja.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović:zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo za Opću bolnicu pošto smo čuli iz uvodnih izlaganja da je smanjen trošak za Urgentni centar u KC, jer znamo već od ranije da su dva dana sedmično prebačena Općoj bolnici. To je prije radio KC, ali to je novac ZZO Kantona Sarajevo i osiguranika. Dakle da li su ta sredstva prebačena Općoj bolnici? Dokle se došlo sa donošenjem odluke o putu pacijenata i zašto ni do danas odluka nije donesena, te se radi po privremenim usmenim odlukama, uključujući i zbrinjavanje hitnih stanja? I kojim aktom je zapravo određena ta sedmična raspodjela rada KUM-a između Opće bolnice i KC? I još jedno pitanje za Opću bolnicu, da li je Skupština Kantona Sarajevo kao osnivač Opće bolnice dala saglasnost za izdavanje svog prostora privatnim klinikama? Po kojim kriterijima i pod kojim uslovima i kolika je dobit Opće bolnice na osnovu navedenog i za šta su utrošeni ti novci? I imam jedan niz pitanja za DZ Kantona Sarajevo. Da li postoji plan menadžmenta DZ Kantona Sarajevo za kadrovsku popunu i obezbjeđenje kontinuiteta rada pedijatrijske službe? Po našem saznanju pedijatrijska služba i sada nije popunjena brojem radnika predviđenih sistematizacijom a u najskorije vrijeme će značajan broj pedijatara ići u starosnu penziju pa će nedostatak tog kadra biti još veći problem i još aktuelniji. Školovanje ovih kadrova traje pet godina. U kojem smislu menadžment DZ misli ostvariti zakonsku obavezu iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti u ovom dijelu? Da li postoje kriterijumi za rad pedijatrijske hitne službe i na koji način je ona organizovana? Da li je DZ popunjen sa adekvatnim brojem timova porodične medicine, ako nije koliko ih nedostaje i šta se poduzelo da se višak stomatoloških timova rasporedi na druga mjesta? Koliko je u 2017 ukupno u DZ primljeno novih radnika? Koliko je od toga medicinskih a koliko nemedicinskih radnika? Da li je tačno da je u ovom trenutku u DZ zaposleno 14 oralnih hirurga i šta oni rade? Da li je istina da se prave oralne sale? I da se kupuju stolice za implantologiju? A znamo kakva nam je stomatološka zaštita posebno najmlađih pacijenata. I još samo jedno, generalni direktor je u uvodnom izlaganju

13

rekao da im je primarni cilj jednakost pacijenata. Da li podjednako kvalitetnu uslugu imaju pacijentu u svim opštinama u Kantonu Sarajevo, što ću i obrazložiti u svojoj diskusiji kasnije. Toliko zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić:evo hvala predsjedavajući. Ja također imam pitanje za direktora Opće bolnice Abdulah Nakaš. Ali evo prije nego što postavim pitanje moram samo dati neki mali uvod. U vašem izvještaju za 2017 godinu na strani 47 napisali ste kako Opća bolnica je sekundarni nivo zdravstvene zaštite, što je upoznato dosta l judi u Kantonu Sarajevo. Zakonom zdravstvene zaštite FBiH članom 34 određeno je tačno šta je zdravstvena zaštita na primarnom nivou. Pod stavom 9) imate ko može raditi specifičnu zaštitu radnika, znači primarna zdravstvena zaštita. Da li je tačno da ste radili sistematske preglede regruta u Općoj bolnici? Kako ste se uopće javili na tender kada nemate pravo na ovu djelatnost? Koliko ste imali ukupne prihode na račun toga? Ko je potpisivao te ocjene radne sposobnosti kada nemate specijalistu medicine rada niti imate psihologa, a po pravilniku za regrute mora ocjenu konačnu dati specijalista medicine rada. Znači kršili ste cijelo vrijeme Zakon. Hvala.

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara:zahvaljujem predsjedavajući. Ja stvarno nisam imao namjeru postavljati nikakva pitanja, prije svega ja podržavam sve ove izvještaje svih ovih vrijednih ljudi koji su radili u sistemu zdravstva, ali ponukan svojom maloprijašnjom diskusijom i onim što sam rekao da nije u redu da imamo neke kvalifikacije, želim i ja postaviti nekoliko pitanja. Da li je menadžment Opće bolnice vršio mobing nad uposlenim tako što je nudio pristup stranci SBB-u u 2017 godini? Da li Opća bolnica ima ortopede koji rade sa djecom sa poteškoćama u razvoju u periodu 2017 godine? Šta fali od materijala u Općoj bolnici i da li pacijenti moraju donositi sa sobom lijekove? Koliko ljudi je napustilo Opću bolnicu u 2017 godini? A koliko ih je zaposleno i na koji način? I moje posljednje pitanje za menadžment da li je istina da ste tužili firmu Moja klinika koja navodno nije plaćala kiriju u Općoj bolnici a iznajmila je. Navodno radi se o nekoj cifri od 150.000 KM. Zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Vedran Jakupović:Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne u sali i pored TV ekrana. Imam dosta pitanja za predstavnike KC i Opće bolnice. Zanima me informacija o zvaničnom radnom vremenu urgentnih centara? Dakle, Klinika urgentne medicine KC i odjeljenje za Urgentnu medicinu Opće bolnice Abdulah Nakaš. Na osnovu čega je radno vrijeme formalno ovakvo kako jeste, na osnovu koje uredbe ili odluke ili ne znam već čega. Pitanje za direktora DZ kad aje riječ o nabavci stomatološkog materijala usudit ću se i reći sada već i reagensa za laboratorije, ja sam dobio odgovor da je tender završen u novembru prošle godine, međutim materijala nema od 2017. tačno evo sada da ne zauzimam vrijeme i koji materijal i na kojim lokacijama. Dakle ljudi ne mogu da rade posao i građani su već dugo, dugo vremena frustrirani. A evo dobio sam informaciju da je u novembru 18 raspisan tender i da su ugovori 2019 u toku. Zašto tog materijala nije bilo od 2017? kada je riječ o zanavljanju stomatološke opreme kakvo je porijeklo te opreme, odakle su te stolice, kvare li se? I treće pitanje zašto evo imam informaciju a kolega Čelik je postavio pitanje vezano za specijalizacije, specijalizacije su raspisivane pa su konkursi poništavani, zašto nisu priznate specijalizacije uposlenicima DZ koji su specijalizirali u međuvremenu, koji su platili privatno i specijalizirali obzirom da postoji potreba? Pitanje za direktora Hitne medicinske pomoći, postoji li problem u organizaciji prevoza dijaliznih pacijenata sa KC u smislu obzirom da imate skoro 300 pacijenata koje prevozite da ako imate pacijenta iz Hadžića jednog, dva ili pet da ih ne vozite istovremeno, nego da odete po jednog u 10, pa se vratite, pa vratite njega pa opet po drugog pacijenta u 2 pa njega vozite itd. Dakle govorim ovako samo tehnički, da li postoji taj

14

problem? Mada vi evo niste bili u periodu 2017 ali to je dugotrajan već problem. I za sve direktore imate li problem sa ZZO vezano za isplatu plata po kojem se evo direktor Zavoda za zaštitu žena je pomenuo da je 95% finansiranje od ZZO ali uvijek dobiju nešto manje. Dakle imaju li problema sa isplaćivanjem plata, ovo već govorim dugi niz godina i govorim za sve direktore svih ustanova da vam ZZO ne isplati onoliko koliko bi trebao po kolektivnom ugovoru, a inzistira da vi prihvatite njihov plan, a pa onda se morate dovijati na razne načine da isplatite plate svojim uposlenicima. Ovo samo vrlo kratak odgovor pošto sam pitao sve direktore. Hvala kolega.

Predsjedavajući:ja sam taman mislio reći da 2/3 direktora neće imati šta odgovarati ali evo vi ste dali jedno univerzalno pitanje i kratko. Dalje idemo Dževad Poturak zastupnik ima riječ.

Poslanik/zastupnik Dževad Poturak:zahvaljujem predsjedavajući. Selamim i pozdravljam sve prisutne. Imam jedno pitanje za direktora DZ da li su aplicirali na javni poziv Službe za zapošljavanje za doktore i ako jesu koliko su tražili doktora jer Služba za zapošljavanje sufinansira po ovom javnom pozivu. Hvala.

Poslanik/zastupnik Samir Suljević:hvala predsjedavajući. Pošto je moj kolega maloprije Stojanović rekao da je odlazak stručnog kadra evidentan ja imam pitanja koja su posvećena direktoru DZ Kantona Sarajevo. Da li je istina da ste u zapošljavanju u DZ bilo uslovljeno donošenjem pristupnice Stranci BOSS? Da li su konkursne procedure u 17 i dijelom u 18 bile legalne? Da li ste imali dodir sa nelegalno stečenim diplomama, odnosno da vam je sugerirano da imate nelegalno stečene diplome i eventualno ako je to istina šta ste uradili po tim prijavama.

Dopredsjedavajući Vibor Handžić.Zahvaljujem predsjedavajući. S obzirom da se javljam prvi put srdačno pozdravljam sve prisutne i sve one koji posmatraju ovu sjednicu na bilo koji drugi način. Evo pošto sam ja imao nekoliko pitanja a dosta se pitanja poklapa sa onim što su već kolegice i kolege postavljale evo ja ću sebi oduzeti sebi šansu za bolju statistiku ono kada CCI bude radio godišnji izvještaj i neću ponavljati pitanja. Samo ću jedno pitanje postaviti i to ZZO. Možete li mi molim vas ukratko i konkretno navesti aktivnosti tačno koje su se u 2017 godini poduzimale za promociju zdravlja i šta su one konkretno podrazumijevale? Zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Damir Nikšić:hvala predsjedavajući. Ako usvojim vaše izvještaje i ostavimo vas na pozicijama da li ste spremni otpustiti ove nove i zaposliti ove stare radnike koje ste prethodno otpustili? Hvala. Svima, svima.

Poslanik/zastupnik Elvis Vreto:hvala predsjedavajući. Imam jedno pitanje za KC. Da li su hiperbarične komore na KC u funkciji, ako ne zašto i kada se može očekivati? Da podsjetim da korištenje istih pomaže najviše dijabetičarima kod vaskularnih oboljenja. Drugo pitanje je za DZ Kantona Sarajevo.

Predsjedavajući:izvinite zastupniče Vreto, samo malo to prvo pitanje pojasnite, nisu, hiberbarične komore.

Poslanik/zastupnik Elvis Vreto:

15

u izvještaju za 2017 što se tiče DZ pitam direktora jesu li pored osnovne plate, to se u izvještaju ne može vidjeti koristili određene druge dodatke na plaću kao što je aktuelni slučaj i koji je pravni osnov ako su to uradili? Toliko, hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Vreto, ako nema više prijavljenih, ja bih iskoristio priliku i postavio nekoliko pitanja. Prvo pitanje KC. Zašto ste sada reagovali na moratorij Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo kada ni na jedan do sada niste i kada znate da se taj moratorij ne odnosi na KCUS i da vam ova Vlada nije davala saglasnost za prijem vaših uposlenika? Da li to eventualno ima političke konotacije? Da li znate da ste čak i moratorijem Vlade FBIH izuzeti od moratorija? Da u odluci Vlade FBIH piše osim KCUS. To je aktuelna tema. Zanima me jedna ekonomska, koliko je novca potrošeno na opremanje tzv „bijele kuće” u kojoj sjedi aktuelni menadžment KCUS? Sada me zanima nekoliko ovih doktorskih. U najavi EYOF-a jedne od najvećih sportskih događaja koji će se desiti u BIH šta ako se nekom sportisti desi povreda možda najčešća u sportu, pukne prednja križna veza. Ko je ljekar na KCUS koji takav operativni zahvat može izvršiti? Ukoliko postoji takav molim vas da nam kažete njegovo ime. Druga, dječja kardiohirurgija ko je ljekar i kako se zove, šta mu je specijalizacija koji može izvršiti operaciju djeteta iz oblasti kardiohirurgije? Treće pitanje urođeno iščašenjem kuka, ko od ljekara na ortopediji može operisati dijete sa urođenim iščašenjem kuka? Molim i prezime ljekara. Četvrto pitanje , u prosjeku se godišnje rodi 70 djece ili probleme ima evidentirano 70 djece, probleme skolioze. Ko je ljekar na KC koji može izvršiti ovaj operativni zahvat. Njegovo ime i prezime. I u ovom pitanju iščašenjem kuka, pošto ja imam informaciju da takvih doktora nema, da li ekipa iz Beograda operiše u KC i pod kojim uslovima? To bi bila moja pitanja zahvaljujem se.Nema više prijavljenih i predlažem da krenemo redom. Klinički centar najinteresantniji najviše pitanja, molim dr. Suljić da nam odgovori. Pa ćemo dalje. Hvala.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić:poštovani prisutni, pitanja je najviše bilo za KC. Hvala vam na postavljenim pitanjima i nadam se da će puno toga biti jasnije. Ja ću vas moliti malo za strpljenje jer zaista je bila salva pitanja po jednom zastupniku, pa evo ako nešto i preskočim, ja sam otvorena da se vratim, jedno ili dva pitanja su se preklapala mislim da će uvaženi zastupnici zadovoljni. Ja ću krenuti redoslijedom kakva su postavljena pitanja. Nakon upita zastupnice Srna Bajramović. Prvo pitanje je postavila zastupnica Arijana Memić je li tako? Pitanje prvo se odnosilo sa smanjenje broja uposlenika. Ja sam u svom izvještaju dala, ako ste slušali, dala strukturu broja smanjenja za 88. i to se odnosilo na uposlenike koji su penzionirani u 2016 godini. Uglavnom su to bila redovna penzioniranja, ostalo su bila invalidska penzioniranja, znači smrt je bila kod 9, a 73 su bila penzioniranja. Ako se odnosilo to ovaj broj od 88. Drugo pitanje je bilo da li se referiralo na kvalitet usluga, mislili ste ovaj broj umanjenih uposlenika za 88. naravno da nije, ovi svi biološki odlivi, ali na žalost imamo sve više i prijevremenih odlazaka se moraju na vrijeme planirati i upravo zato su važne specijalizacije. Ali o tome ćemo se referirati u zadnjem pitanju gospodina predsjedavajućeg. Tako da odlazak ovih 88 uposlenika nije doprinio smanjenju kvaliteta usluga koje se pružaju na KC, prije svega tercijarnih usluga. Poslije je bilo pitanje od iste zastupnice, da li je donesen piše prijedlog pravilnika o javnim nabavkama. Pravilnik o javnim nabavkama donesen je 2016 godine, to je bilo dužnost svake institucije pa i KC i od tada mi funkcioniramo u skladu sa pravilnikom o javnim nabavkama. Jučer je bilo pitanje za preduzeća. Taj pravilnik javne nabavke dužni smo da dostavimo i Agenciji i one su dostupne i svim građanima na web stranici KC tako da mi radimo od 2016 po pravilniku o javnim nabavkama. Sljedeće pitanje je bilo troškovi namirnica. Također od iste zastupnice. Ovdje je proračun napravljen u apsolutnoj cijeni namirnica po jednom pacijentu koji je korisnik. Moram da napomenem da mi imamo redovno uposlenog nutricionistu koji u kalorijskom iznosu i

16

prema dijetetskim režimima za pojedine kategorije pacijenata izrađuje jelovnik KC. Također u svakodnevnom našem radu imamo za sve korisnike naših usluga dostupne na svim mjestima i pohvale i primjedbe, znači unificirane obrasce, imamo komisiju za pohvale i primjedbe koja svakih mjesec dana analizira sve pohvale i primjedbe naših korisnika i kao takve one se distribuiraju na sve organizacione jedinice gdje uposlenici, odnosno Kolegij se očituje i osobe koje su prozvane bilo na uslugu bilo na opće uvjete boravka pa i ishrane da moraju da reagiraju i odgovore. Mi ovakvih primjedbi na jelovnik, na kvalitet ishrane nismo imali u ovom periodu, a ni poslije toga. Drugo pitanje i zadnje mislim zastupnice Arijane Memić je bilo oko troškova potrošnog materijala. Ovdje je rečen da su smanjeni troškovi na ime potrošnog materijala, prije svega se referirala cijenjena zastupnica koliko sam ja uspjela brzo da napišem na deterdžente na sredstva za održavanje higijene. Pa je upućeno pitanje za MRSU i otklanjanje drugih infekcija. Da li bi ovo smanjenje da li je pametno štediti na ovim sredstvima kako bi se smanjila mogućnost intrahospitalnih infekcija. Cijelo vrijeme koliko jesmo na čelu KC svakog mjeseca imamo redovno sastajanje komisije za intrahospitalne, nazokomijalne infekcije, imamo mapu kretanja i možemo da se pohvalimo da imamo značajno smanjenju učestalost intrahospitalnih infekcija koja se za sve bolničke kapacitete, prisutne jesu i mi jesmo u obavezi da ih primjenjujemo ali također primjenjujemo sve mjere prevencije i naravno mjere čišćenja, misli se na sredstva. Ako mislite da smo u ovoj godini smanjili troškove, znači vršili smo racionalizaciju i pametno kupovanje potrošnih sredstava, jer smo markirali nepotrebna trošenja na određenim mjestima. Negdje su u priručnim apotekama, jer svaka klinika ima priručnu apoteku, bile su određene rezerve deterdženata, potrošnog materijala, tako da ni na koji način u KC nismo sa ovim uštedama smanjili bezbjednosne mjere, prevenciju nečistoća, infekcija a pogotovo teških infekcija kakva je MRSA. Sljedeće pitanje je bilo zastupnika Devića. Odnosni se na reprezentaciju. Jučer je bilo puno pitanja o tim reprezentacijama pa smo se mi na neki način pripremili za ovakva pitanja. Da bih dala adekvatan odgovor na ovo, ja ću se referirati na prijašnje reprezentacije prijašnjih menadžmenta, samo ćete mi dozvoliti, puno je bilo pitanja i previše tako da moram naći brojke. Mi smo skoro pa ukinuli sve reprezentacije. Kod nas svi koji imaju određene prohtjeve kupuju za svoje potrebe sve ono što im je potrebno, tako da reprezentacija nije nužna za uspješno funkcioniranje jedne ustanove, pogotovo zdravstvene ustanove. Nemamo u tom smislu izrađene troškove. Oni su bili u prethodnom menadžmentu na visini od 90.000 KM, mi smo ih sveli na nekoliko stotina. U ovoj godini su one bile minimalne, mislim da je to svega bilo 270 ili 290 KM. Ako govorimo o bolničkoj listi lijekova, naš menadžment je prvi uveo zvaničnu bolničku lijekova na što nas duži i federalno Ministarstvo i kantonalno Ministarstvo. Postoje komisije za lijekove i svaka ustanove je u dugu da ima sve lijekove koji se nalaze na bolničkoj listi lijekova. Odgovorno tvrdim da svi lijekovi koji su sadržani u toj bolničkoj listi su dostupni svim našim pacijentima. I ono što možda stvara bilo je još pitanje kasnije, što se dešava da pacijenti treba da donesu lijekove. Naravno to je preporuka kantonalnog Ministarstva zdravstva da nemamo dupliciranja povlaćenja jednog te istih lijekova osobito za hronične pacijente koji svoja sljedovanja na nivou mjeseca ili tromjesečnim elektronskim receptom dobiju i prije dolaska u bolnicu i logično je da ovi hronični bolesnici ponesu svoje lijekove sa sobom kako ne bi smo duplicirali i triplicirali potrošnju a samim tim i doveli do prekoračenja rokova ovakvih lijekova. Dalje pitanje je bilo zastupnice Kristić ispravite me ako nisam dobro pratila slijed pitanja.

PredsjedavajućiIzvinite, samo jedna mala korekcija, zastupnica Memić je imala još pitanje o edukaciji, jako malo utrošenog novca za edukacije. Ja ću pokušati korigovati.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić:

17

aha može, može. Hvala. Ja nisam imala to pitanje, mislim da je ono bilo kasnije ali evo. U redu je sasvim, pripremila sam to pitanje pošto je zaista veliki broj pitanja. Edukacija je nešto što je permanentno za sve zdravstvene usluge, osobite za usluge koje se pružaju na tercijarnom nivou, naravno sve edukacije su obaveza discipline za nauku i nastavu, one jesu kontinuirane i sve ustanove su obavezne da pruže vidove edukacije. Nažalost ukoliko kompariramo prethodne troškove na edukaciji, onda tu treba napraviti analizu kakva je bila vrsta edukacija koja su plaćene od odlaska na kongresni turizam osoba koje uopšte nisu medicinsko osoblje nego su bili članovi užeg menadžmenta ranijeg direktora, od školovanja ranijih generalnih direktora na Bledu, što je isto ulazilo u troškove edukacije od avionskih karata, od odlazaka na kongrese bez aktivne participacije. Mi sigurno da nikada nećemo podržati takve vidove edukacije. Naravno u našem pravilniku koji je dostupan na web stranici KC svi uposlenici koji aktivno participiraju i imaju rad u toku jedne kalendarske godine imaju pravo na sedam dana plaćenog odsustva. Ukoliko traže sredstva također mogu dobiti za kotizacije, ali mi znamo, ovdje su i kolege ljekari iz drugih institucija, da ovakve participacije uglavnom su u domenu farmaceutskih kuća. Znači imaju zagarantovana sredstva koja se troše za edukacije u smislu kongresnih aktivnosti, seminara, vorkšopova, i drugog. Ako govorimo o kontinuiranoj edukaciji unutar ustanove, u 2017 godini je bilo 54 vorkšopa i simpozijuma o čemu imamo svu relevantnu dokumentaciju. 148 odlazaka na kongrese i imamo 202 plaćena odsustva. Ukupno 386 edukacija po definiciji što se ranije radilo. Ono što je bilo inovativno u našem menadžmentu to je naravno i spoznaja o evident bejz medicini, medicini utemeljnoj na dokazima, dostupnost svih najsavremenijih i svježih informacija o metodama liječenja, lijekovima, o rezultatima meteanaliza i upravo zato smo se odlučili da nabavimo najrespektabilniju medicinsku bazu podataka up to date, jedina ustanova koja je to za sve svoje uposlenike, specijalizante, studente Medicinskog fakulteta obezbijedila, da tokom boravka u KC imaju 24 sata kontinuiranu edukaciju i ova baza je bila na trogodišnjem nivou od 160.000 KM. Postoje i drugi vidovi edukacije i naravno mi o tome vodimo računa jer jesmo ustanova u kojoj se vrši i dodiplomsko i postidplomsko edukacija i doktoralni studij. I trenutno mi participiramo na Medicinskom fakultetu sa 124 učesnika u nastavi. Misli se prije svega na docente, vanredne profesore, profesore, više asistente, asistente i imamo nešto stručnjaka iz prakse. Znači kontinuirano osposobljavanje i stručno i naučno je bez prekida prisutno u KC. Evo tu smo se referirali na edukaciju u ovoj godini. Vraćamo se na zastupnicu Kristić koja se pitanje se povelo oko uštede na lijekovima ako sam dobro zapisala, spominje se cifra 1.820.000 ušteda. Naravno ove uštede su osnovane na nižim cijenama, to je jedan dio od 3% ukupnih troškova koje smo dobili niže cijene lijekova, i naravno da su uštede u tom smislu u svakom slučaju dobro došle. Dalje bio je upit od iste zastupnice oko sanacije ORL klinike i objekta u Čemaluši koji je u vlasništvu Općine Centar. Ja moram da upoznam zastupnike da je KC još uvijek ima pravo korištenja, što jeste jednako pravu vlasništva i sa savjesnošću dobrog domaćina mi smo dužni kroz knjige održavanja detektovati sve probleme i u samom objektu i oko objekta oštećenja do momenta kada se odluči to upotrijebiti u druge svrhe ili ako bude potražilac tražio pravo nad ovim objektima. Sljedeće pitanje se odnosilo na 6 hemodijaliznim aparata koje smo mi kupili iz sredstava Kantona Sarajevo. To je bilo ukupno 6 dijaliznih aparata, po prijemu ovih aparata konstatovano je da su 3 aparata neispravna bila od početka i upravo sada smo u rješavanju ovog problema nakon brojnih žalbi sa INL Medom to je već u fazi završnoj da će oni dostaviti nove aparate ove postojeće popraviti, ali to ćete imati prilike u sljedećim izvještajima naredne godine da dobijete cjelovitu informaciju. Sljedeće pitanje je bilo od zastupnice Duraković. Referirala se na uvodno izlaganje na zatečeno stanje na konstataciju u smislu potrošnih sredstava. Naravno imali smo mi fala bogu ljekare što jeste najveće blago KC i svake države, ali nadam se da će to biti i prepoznato pa ćemo se o tome referirati kada budemo govorili o intelektualnom vlasništvu koliko treba i društvo i pojedinac da ulože u nekoga da bude ljekar specijalista, doktor nauka do redovnog profesora i akademika. Govorili smo o potrošnim sredstvima i ako dođemo u situaciju da imate zakazan

18

operativni program a sutra imate samo pet kompleta za operaciju, ovdje ima kolega koji su hirurzi i koji razumiju šta to znači, a od toga imate samo petero djece na operativnom programu i onda konstatujete da uopšte raniji menadžment nije kupovao čaršafe, odnosno platno koje mora biti dostupno za ovakve situacije, na žalost imali smo u Kantonu Sarajevo incidente situacije sa više od stotinu povrijeđenih u jednom momentu. Kada kontaktirate dobavljača opreme a to je bio Globex ja se sjećam iz Kiseljaka koji vam kaže da već imaju vansudsku nagodbu od 68.000 mjesečno i tri nagodbe nisu isplaćene i kada kaže za 16 godina prethodni menadžment nikada nije kontaktirao gospodina, njegovom dobrom voljom mi smo dobili sav taj potrošni materijal već sutra u 8 sati na čvrstu riječ da ćemo prva sredstva koja budemo dobili, koja legnu na žiro račun KC moći dostaviti. Sljedeće je bilo faktori koagulacije, ni jedna operacija, ni jedan zahvat ne može bez faktora koagulacije. Glavni dobavljač, manipulativno ili ne, nadam se da će to biti sudski epilog ranijih ugovora kako su raniji menadžmenti potpisivali ugovore sa dobavljačima, prije svega reagencija, to je bio veliki problem. Imali smo čisti monopolizam ali i najveći dug KC u tom momentu koji je bio na nivou 8,5 miliona je bio upravo prema tim dobavljačima. Znači imali smo čisto uslovljavanje da nam neće dostaviti ništa. Tako je bilo i sa dobavljačima lijekova koji su stereotipno najučestaliji tipa dijazepama, analgina i drugih lijekova. Znači u tom momentu trebalo je naći ventil kako se uhvatiti u koštac, funkcionirati i pružati usluge. Ničim nismo zaslužili ovakvu situaciju ali nismo ni klonuli. Hrabro smo se uhvatili u koštac. Napravili reorganizacije, napravili uštede ondje gdje se bahatilo prije nas. Gdje se nepotrebno razbacivalo i na osnovu toga smo ostvarili uštede, ali molim vas, nikako na račun naših pacijenata. Ako govorimo da je bilo gdje pravo pacijenta i zdravstveno stanje pacijenta oštećeno ja vas lijepo molim imenom i prezimenom ili objektivnom pritužbom na uslugu i datum štit ćemo identitet pacijenata. Mi moramo štiti kao zdravstveni radnici privatnost naših pacijenata. Sve spekulativne informacije koje ste vi danas pružali, sva spinovanja iz žute štampe slobodno, neću je ni nazvati dnevnom štampom, to je žuta štampa ako se ne temelji na objektivnom izvještavaju građanstva i ako se najbolje namjere institucije koja zaista i na federalnom nivou i na kantonalnom nivou, mi možemo biti sretni što imamo KC. I dajte da razgovaramo o tome šta možemo napraviti da našu ustanovu, to je naša ustanova, nije naša nego svih nas, unaprijedimo i da idemo naprijed da damo najbolje uvjete za naše pacijente jer mi jesmo zbog pacijenata tu. Ako govorimo o uvrijeđenim doktorima, o čemu ću se kasnije referirati, doktorima koji su napustili KC, molim vas, ne otpušteni iz KC. Oni su svojim ličnim zahtjevom otišli iz KC i tražili raskid ugovora. To je bitna razlika od toga da je neko dobio otkaz, znate. Jedini otkazi koji su dati u KC to je bio jedan jedini otkaz u 2017 godini zato što se ljekar nije javio na radno mjesto, a mi znamo tri dana u kontinuitetu ako ne dođete naravno da će biti raskid ugovora, a to niste dokumentirali određenim dokumentima. Ako gospoda ljekari, ovako ću ih nazvati, to jesu moje kolege, ali nažalost spinovanja su ovdje bila vrlo prevalenta kažu da su oni bili oštećeni da su mobingovani, nije vaše ja se pitam, ali da se ponavljam, ako govorimo o ovome zaista da pet puta ne govorim isto, i vama će biti to degutantno, a i našim gledateljima, ako neko tvrdi da je mobingovan, da je bio prinuđen da napusti KC; ja ne znam u čemu se onda ogledala organizacija rada da svi imaju na sebi ambulante i privatne ordinacije ili recimo najveći broj njih. Mi imamo sve te doktore imenom i prezimenom, evidentirane, naravno da imamo broj kolega koje su otišli ali imamo i broj primljenih specijalista spram potreba KC. I još jednom što želim da vas upoznam ali i naše gledatelje, svi oni koji su radili tada, a rade i sada, naravno mi radimo na tome da se dokuče imena svih ovih ljekara koji mimo KC rade u privatnom sektoru, rade na crno. Lijepo vas molim niko u KC nije dobio dozvolu za dopunski rad. I kako bi neko ko je hirurg ko uđe u salu i operiše osam sati, koji je dežuran 24 sata kako bi mi njemu mogli omogućiti da on nastavi u privatnom sektoru. Na čiju odgovornost? Znači niko nije dobio. Ali nije bilo ekskluziviteta i upravo je to bio razlog zašto su kolege napustile KC. Bilo je opetovanih zahtjeva da se dozvoli i čak je bilo razmatranja da im se udovolji ali na način da oni svedu liste čekanja na nulu. Evo neću imenom spominjati ali kolege sa Klinike za

19

ortopediju i hirurgiju imali su tri liste čekanja, pa su referirani na kasniji upit ko će šta operisati na Klinici za ortopediju i traumatologiju, bile su liste čekanja za kuk, bile su artroskopiju, za koljena. Mi smo brižljivo njegovali i gajili sve te profesore, doktore i docente. Potrošili silne pare i za ono vrijeme dok su se oni educirali u inostranstvu njihove kolege su vrijedno radile. Dok su im dovođeni vodeći stručnjaci da se educiraju i dok su bili rukovodioci skoro dvije decenije, ja ću postaviti drugo pitanje, koga su oni od kolega osposobili, pa ne prestaje svijet s nama. Mi imamo, evo rekla sam svake godine prijevremene smrtne ishode, ne stignu ljudi da odu u penziju. I tu je puno ljekara. Potroše se. Ko sam ja ako nisam nikoga ostavila iza sebe, nisam ga osposobila. Dužnost je svakog ljekara specijaliste osobito profesora, ako prođe pored tebe 70 i više specijalizanata, zar bar 7 njih ne zavrjeđuje da kažeš ideš sa mnom svaki dan u salu naučit ću te bar dio onoga što ja znam. I kako uopšte imaju obraz pitati kada svojom voljom napuste šta se dešava i ko će liječiti.

Predsjedavajući:doktorice Suljić ovdje imate pitanja zastupnika. O ljudima kojih nema u ovoj sali.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Bilo je pitanje uvaženi predsjedavajući

Predsjedavajući:nije vas niko od tih doktora ništa javno pitao. Pitali su vas zastupnici a govorite o njima i njihovom moralu.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Vraćam se na pitanja, hvala na sugestiji. Nastojala sam da i vaša pitanja objedinim pošto su u kontekstu odlazaka ljekara jer znate onako kako se koncipiraju pitanja ja odgovaram. Ako pitaju 88 ljekara je otišlo onda ja dam strukturu 80 ljekara naravno da nije bilo pitanje ovih 80 ljekara, onda zastupnici moraju naučiti kako će postaviti pitanja da bi dobili adekvatan odgovor. Vraćam se na pitanja. Tačan broj ljekara koji je usljed progona i mobinga napustio KC. Mislim da je to bilo sljedeće pitanje zastupnice Dizdarević. Ja prije nego što bih odgovorila na to pitanje i d ali je to bio razlog da se uštedi novac, također vrlo jedno maliciozno pitanje. Nikad ljekar ne bi štedio novac na svom kolegi. Mi smo ponosni da imamo najprestižnije i najbolje ljekare u BIH, u regiji fala Bogu imamo. Ponosni smo mi da su i ovi ljekari koji su napustili KC ostali u Kantonu Sarajevo. Tako da zaista pacijenti nisu oštećeni. Niko te ljude nije progonio i ako se pozivate na mobing ja vas molim to je kategorija koja je sudska, dajte mi jednu pravomoćnu presudu ko je presuđen na mobing.

Predsjedavajući.Nemojte kolege vikati, svakoga ko bude vikao ću udaljiti iz sale. Nemate pravo vikati, dobacivati. Imate meni samo, nemojte ovim govornicima. Na mene možete.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Zastupniče Nikšić nisam došla još do vaših pitanja, rado ću vam odgovoriti. Još smo uvijek na pitanjima zastupnice Duraković, koja evo vraća se u salu, žao mi je želim da joj dam odgovor. Znači molim vas ime i prezime ljekara koji je doživio progon, pravomoćnu presudu, ja jesam sudski vještak već 15 godina, vještačila sam u predmetu mobinga. U 2017 godini odgovornom tvrdim da nije bila niti jedna tužba za mobing nad bilo kojim uposlenikom u KC. Koeficijenti. Bilo je još jednom pitanje, odlazi zastupnica, očito da ima već formirano mišljenje pa ih ne interesira odgovor ali rado ću vama koji ste ostali dati ovaj odgovor još jedan sramni spin na

20

KC znate. Tvrditi da je nekome priznat koeficijent kao protuusluga da pređe u SDA je nemoralno, osobito zastupnicima koje je ovdje izabrao narod. Mi odgovaramo narodu u ovom slučaju pacijentima. Molim vas ime i prezime osobe kojoj je uslovljeno priznavanje koeficijenta da pristupi SDA. SDA je pobjednička stranka, o formiranju vlasti ja neću da se očitujem. I nemojte uvlačiti i politizirati zdravstvene ustanove. Vaša pitanja su politički konotirana, sramna su i lijepo vas molim za sve što nam gurate ime i prezime. Vrlo smo sposobni da damo odgovore, zaista ovo je pitanje koje, ja nemam riječi za ovo pitanje. Ali zaista ćemo biti prinuđeni da zaštitimo i naša prava kod odgovornih organa, mi jesmo već u sudskim sporovima, jer obraz u našem narodu je najveća i najvažnija kategorija. Ako to izgubimo gospodo onda nemamo dalje o čemu razgovarati.

Predsjedavajući.dr. Suljić molim vas, niko vama zaista, ovdje ste više puta i zastupnicima rekli i sramno. Oni su, najteža riječ koju su upotrijebili može biti mobing. Znate li da po Zakonu o zastupnik čak ne može biti ni procesuiran ni za bilo koje mišljenje ili stav koji iznese u toku zasjedanja Skupštine. Vas molim da budete mirniji, nemojte molim vas tim tonom.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić:Zahvaljujem se na vašoj intervenciji. Nastojat ću, ali znate ako ovakvim slijedom idu pitanja i ako imate nakanu da ljude objektivno informirate, onda i doktori imaju emocije, znate. Tako da , kao i vi svi ovdje zaista, nekada emotivno odgovaramo. Sljedeće pitanje je bilo od zastupnice Šahman. Zahvaljujem se na uvodnim riječima, koje su bile meni lično upućene. Zaista svi zaposlenici KC streme ka tome da su prije svega dobri ljekari i treba da budu dobri ljudi. Vaše pitanje zaista je bilo najinspirativnije za mene danas. Da li smo izračunali vrijednost intelektualnog kapitala. Da li ovo društvo računa vrijednost intelektualnog kapitala i da li se pita koliko činimo da zadržimo naš intelektualni kapital a to su naša djeca. Najveći dio nas je već na zalasku, govorim za renomirane profesore akademske radnike. Što činimo da napravimo sigurno okruženje za našu djecu da ostanu ovdje? Mi se silno trudimo da su oni visoko obrazovani i kao roditelji i mi koji učestvujemo u nastavnu procesu. I sljedeće pitanje je bilo kod od ortopeda radi sa djecom sa posebnim potrebama. Mi nismo imali takav odjel u KC, niti postoji bilo kakav odjel osim dječje psihijatrije odnosno dijela koji se bavi sa djecom sa posebnim potrebama, a najmanje ortopediju za djecu sa posebnim potrebama. Postojao je i postoji odjel dječije hirurgije naravno postoje mladi ljekari specijalisti koji obavljaju operacije dječije hirurgije. Ali kako ste vi rekli to će se konotirati u odgovorima predsjedavajućem koji su zadnji postavljeni. Znači odjel postoji, postoje ljekari i ne daj bože da cijela služba stoji na jednom čovjeku. Onda bi to bilo poražavajuće za tercijarni nivo. Zastupnik Marić je postavio pitanje gdje su indikatori zdravlja? Indikatore zdravlja bi trebalo da postavi resorno Ministarstvo zdravstva, i kantonalno a i federalno. Ako se mi samo referiramo o uspješnosti o finansijskom poslovanju onda vidimo da imamo dobre rezultate i kako je bilo ranije da je sada odlično. Ako govorimo o indikatorima zdravlja, onda ja molim da izanalizirate jer ovdje su ljudi koji su bili u zastupničkim stolicama prije ovoga saziva, koliko je napravljeno preventivnih programa na nivou kantonalnog Ministarstva zdravstva, i da li je i jedan ministar zdravlja propisao jedinstveno vrijeme za zdravstvene institucije. To je bilo još jedno pitanje. To je striktna dužnost kantonalnog ministara zdravlja koji ni do sada nikada nije propisao radno vrijeme. Naravno mi idemo u cilju dostupnosti našim pacijentima pa radimo ranije, prije svega laboratorijske pretrage. Od nas je potekla inicijativa da se radno vrijeme pomjeri za ranije što bi smanjilo i gužve u saobraćaju pri dolasku uposlenika u KC. Ali i u drugim zdravstvenim institucijama i da naši korisnici naših usluga mogu da dobiju ove usluge prije njihovog radnog vremena kako ne bi odsustvovali s posla. Na žalost nismo dobili strukturirano radno vrijeme niti bilo kakve indikatore zdravlja. Ne znamo od čega je pobol našeg stanovništva. Ako pogledate bilo koji stručni sastanak, jedina BIH je crna rupa u

21

epidemiološkim podacima. Mi imamo registar bolnički da znamo od čega se najčešće liječe pacijenti. Ali koliko imamo učestalu hipertenziju, šećernu bolest do najsofisticiranijih oboljenja mi to ne znamo. Naravno, ja se nadam da će Zavod za javno zdravstvo i koleginica koja je sada u rukovodilac te ustanove, znajući njene kompetencije i znanja u narednom periodu već su počeli značajne korake da provode ka ovome, tako da ćemo imati valjda ubrzo valjda neke indikatore zdravlja. Pitali ste koliko je otišlo ljekara u 2017. otišao je 21 ljekar. A primljeno je 26 ljekara specijalista tokom 2017 godine. I sljedeće pitanje da li će se izgubiti u KC titula univerzitetske bolnice. KC u svojoj definiciji ima univerzitetsko klinički centar. Status univerzitetske bolnice daje Federalno Ministarstvo zdravstvo i to je vrlo jasno definirano u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Da bi neko bio univerzitetska bolnica mora zadovoljavati standarde prostora, kadra i opreme. Sam kadar nije dostatan da bi neko dobio titulu. To je proces cijeli niz klauzula propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti jasno definira ovaj status. Univerzitetski klinički centar je trenutno po važećem statutu i Zakonu o visokom obrazovanju jedina naučno nastavna baza za sve fakultete zdravstvenog usmjerenja tako da ukoliko određene institucije steknu uvjete to će biti proces koji je reguliran izvan Zakona i pravilnika Kantona Sarajevo. Sljedeće pitanje je bilo zastupnik Čelik. Šta je sa planom reorganizacije i dobit iz 2017, pojasniti gubitke od ranije. Kako je kapital uvećan za 12% i kratak osvrt revizorskog izvještaja. Ako sam dobro hvatala pitanja, doktori nezgodnu pišu pa sami nekada ne mogu pročitati svoj rukopis. Što se tiče plana uspješnosti, odnosno uvećanja kapitala došlo je u izvještaju povećanja 25 miliona u poslovanju i to je povećanje kapitala koje se knjiži kao dobit i dok Skupština osnivača ne donesu odluke o rasporedu dobiti mi ne možemo govoriti o ovom dijelu ali naravno prema dosadašnjim evidencionim knjiženjima on se knjiži kao uvećan kapital određene institucije i mi smo imali uvećanje u ovom periodu. Ako govorimo o dobiti iz 2017 godine već je bilo jedno pitanje za Opću bolnicu Abdulah Nakaš. Daleko da sredstva koja mi dobivamo iz Kantona Sarajevo pokrivaju naše troškove. U ukupnoj analizi vi ste dobili tu analizu, koliko se sredstava izdvaja za stanovnike Kantona Sarajevo, sredstva koja dobivamo tranšom ne pokrivaju sav taj iznos. Tako da horizontalnim finansiranjem pokriveno je 65% i dodatnih 10% vertikalnim finansiranje. A prosjek pruženih usluga je više od 70%. plan reorganizacije bilo je prvo pitanje, ja mislim da sam u uvodnim napomenama dala detaljne prihode. Prihodi su također bili koliko je dostavljeno do Kanton Sarajevo povećanje bilo, ako govorimo na nivou tranše usporedivo sa 2015 godinom, to su troškovi na materijalne troškove ali i velikim dijelom na poštovanje kolektivnog ugovora koji smo mi morali p Zakonu isplatiti našim uposlenicima. Sljedeći je bio zastupnik Igor Stojanović. Bilo je nekoliko pitanja. Mislim da je prvo pitanje, vi ste konstatirali upit i podržavate upit zastupnice Duraković o narušenim ljudskim pravima i mislim da sam se o tome očitovala. Vi ste rekli da je u 2017 godini 60 ljekara napustilo KCUS: mislim da sam odgovorila da je otišao 21 ljekar u ovoj godini o kojoj smo govorili. Da li smo zabrinuti da nema usluga, mislite valjda na odlazak ovih kolega, da neke usluge nećemo moći više da pružamo. Da li je to odlazak u privatne ordinacije, strane zemlje i kada će se usluge ponovo vratiti u KC, ako sam dobro razumjela. Već smo se referirali u ovom dijelu, KC pruža sve usluge na tercijarnom i sekundarnom B nivou registriran. Mi nismo zabilježili niti jednu uslugu koju nismo pružiti odlaskom ovih kolegama, opet ću podcrtati njihovom voljom, niti postoje na žalost zakonske norme kojim bi mi nekoga silom mogli zadržati. U ugovoru o radu postoji otkazni rok koliko on traje. Bilo je puno upita i spinovanja oko dječje kardiohirurgije. Znači kolega kojem smo mi školovali preko tri godine u Švedskoj, koji je odsustvovao i značajna materijalna sredstva potrošio u tom periodu, pravio je listu čekanja za period kad se vrati. Na žalost kada se vratio on je dao otkazni rok koji je po njegovom ugovoru svega sedam dana. I mi tu zaista nemamo nikakve osiguravajuće elemente kojim bi smo silom zadržali nekoga ko želi da ode iz KC. Ako govorimo o migracijama, prije svega ljekara možemo se referirati na dostupne informacije na portalima, na internetu, na svim bazama. To je gorući problem i zemalja u okruženju. Otvaranjem i ulaskom zemalja u okruženju u EU, prvo

22

Slovenija sada i Hrvatske oni su usisali brojne kadrove iz BIH, ali na žalost naša djeca već na trećoj godini počinju da uče njemački jezik, medicine, i moramo se zapitati što mi to radimo. Zašto ne pravimo okruženje u kojem će oni ostati ovdje. Moramo se zapitati ko će nas liječiti u dogledno vrijeme ako mi školujemo i značajna sredstva i ljubav i trud ulažemo u tu djecu a ne nalazimo načina da ih zadržimo ovdje. Znači intelektualno vlasništvo ove zemlje mislim ne KC, resursi su izuzetno važni i mislim da će to biti pred ovu Vladu goruće pitanje. Naravno, nadam se da ćemo surađivati na svim nivoima i rado ćemo participirati u svim aktivnostima koje će doprinijeti čuvanju intelektualnog vlasništva. Vi ste postavili pitanje da je došlo do smanjenja ukupnog broja usluga čime objašnjavamo povećanje sredstava iz ZZO Kantona Sarajevo. Taj dio sam odgovorila. Ukupan broj usluga je smanjen jednim dijelom kako sam već objasnila reorganizacijom, smanjenjem krevetskih kapaciteta, naravno vodeći računa o smanjenju ukupnog krevetskog kapaciteta mi smo se bavili standardima i normativima još važeće plave knjige gdje su ti standardi i normativi tek sada u odgovarajućem broju i oni su zajedno za Opću bolnicu i KC znači, nismo da ovim smanjivanjima nikako narušili prava pacijenata. Tu je i procentualna zastupljenost pruženih usluga, iskorištenost krevetskih kapaciteta, i kao i kolege iz Opće bolnice, trend je da se smanji dužina boravka, ona je sa nekadašnjih dana smanjenja na 7,7 dana. Ali na žalost mi imamo i bolnice i određenu populaciju koja zahtjeva značajno dužu hospitalizaciju. Drugo smanjenje je na tačnom normiranju zdravstvenih usluga. Mi jesmo registrirani za sekundarni B nivo, za sofisticirane usluge i tercijarni nivo. Jedina usta nova koja pruža tercijarni nivo usluga. I upravo taj tercijarni nivo, složenost usluga zahtjeva drugačije normiranje ali i plaćanje usluga. Raniji menadžmenti nisu vodili računa o novim dijagnostičkim procedurama, terapijskim opcijama koje su deset ili dvadeset puta skuplje od onih koje smo mi mogli šifrirati. Već godinama mi pišemo nadzornim ministarstvima da pokrenu ovu inicijativu da sa predloženih šifrarnika izbacimo koje su davno napuštene a da dobijemo priznate usluge koje mi realno pružamo a koja idu na teret naših vlastitih sredstava. I bilo je mislim još jedno pitanje od vas. Vi ste rekli šta je razlog povećanja za 50%, jel tako bilo je, aha, za najamninu doma Nahorevo. Dom Nahorevo je prije svega u nadležnosti socijalnih službi, i kao takav on ima određena sredstva a li oni imaju jedan dio koji je komercijalni, dio koji plaćaju korisnici i naravno na menadžmentu je da se bori za svoju instituciju. Mi znamo koliko starih i iznemoglih osoba, koliko imamo malo domova za stare ljude. Mi treba da radimo na institucijama koje će biti prijelazne nakon bolnice. Ljudi nisu u stanju da se vrate kući, pa i ova institucija treba da nađe svoje mjesto u Kantonu Sarajevo, i izvore finansiranja. Kao što ste vidjeli, vi ste pitali za objekte u Čekaluši kao i za druge objekte koji se knjiže na KC. Mi moramo voditi računa o sredstvima kojim raspolažemo i koji se nama knjiže i zaista u ovolikim obavezama KC moramo naći sredstva koja će adekvatno obezbijediti najam ovakvih prostora jer to jeste ogroman kompleks. Mi jesmo socijalno osjetljivi ali nismo Centar za socijalni rad i mislim da je na društvu da ne imamo lažni i dvojni moral da nađemo izvore finansiranja ovakvih institucija da ih unapređujemo i nađemo bolji ambijent za osobe u trećem životnim dobu i na žalost tamo je veliki broj pacijenata koji su azilirani, koji se ne mogu vratiti u svoje porodice, najveći procenat otpada na osobe sa hroničnim duševnim smetnjama, oni su zaštićeni zakonom, imaju posebne potrebe. Tako da to pitanje , slažem se, treba sistemski riješiti, ali ne samo na uštrb KC, nego na odgovarajuće institucije. Sljedeće pitanje je bilo pitanje zastupnika Mekića. Pitao je koliko stranih državljana radi u KCUS, ni jedan. Znači mi imamo šest kolega koji jesu što kažu oridžin po porijeklu iz drugih zemalja. Vi ste pitali ciljano za kolegu koji radi na Abdominalnoj hirurgiji. To je kolega Juzbaši, on je po porijeklu Iranac i ima državljanstvo BIH, on je ovdje dugo već, studirao je i imaju ovi svi naši uposlenici državljanstvo, što je moguće po Zakonu, bez obzira na njihovo porijeklo. Rekli ste da on jedva govori naš jezik što je zaista ja ne znam znate li vi kolegu, on sasvim tečno i razumljivo govori bosanski jezik. Sljedeće pitanje koje se odnosilo na KC zastupnik Jakupović. Mislim da sam na ovo pitanje dala odgovor. Pitao me je kakvo je zvanično vrijeme KUM-a i Urgentnog bloka

23

u Općoj bolnici. To je u ingerenciji kantonalnog ministra zdravlja. Mi svi radimo 24 sata čak i one dane za koje se kaže da je zatvoren KUM, ponedjeljkom i petkom. KUM radi 24 sata i svi sadržaji KUM-a rade jer mi moramo pružati usluge i drugim kantonima koji su suosnivači. Mi moramo pružiti usluge koje nam šalju kolege iz Opće bolnice, za tercijarni nivo. Znači daleko da KUM ne radi, radimo svih sedam dana. Ali urgentno zbrinjavanje je dva dana u instituciji koja ima za to novac doznačen, koja ima osam moguće sad i devet specijalista urgentne medicine i koji bi prema njihovim resursima i raspoloživim sredstvima kolegijalno bilo da barem popolovi ovo zbrinjavanje urgentnih slučajeva u Kantonu Sarajevo spram sredstava koja se doznačavaju u obje institucije. I bilo je pitanje zastupnika Nikšića. Ja se izvinjavam ako sam nekoga preskočila. Za sve institucije, vi ste postavili unificirano pitanje, da li smo spremni, mislite na menadžment da primimo sve one koje smo otpustili, jel tako bilo pitanje il ga nisam dobro koncipirala možete me ispraviti. Jel u redu ovo pitanje? Znači KC je u 2017 godini otpustio samo jednog ljekara koji je bio na specijalizaciji, uposlenik KC, zadnja godina specijalizacije. Otišao je u inostranstvo i nije se javio mjesec dana,unatoč svim nastojanjima morali smo da mu damo raskid ugovora o radu. Nije pobjegao, zaštit ćemo njegova prava, na žalost on ima određene psihičke probleme. Jel u redu ovo pitanje, mogu li ići dalje? Zastupnik Vreto je postavio pitanje o hiperbaričnim komorama. Hiperbarične komore koje su bile u KC su stare preko sedam godina. Popravka ovih komora prema procjeni inžinjera bi bila 200.000 KM i dopremanje na popravku bi bilo brodom obzirom i obim ovih komora, ja bih zamolila prema podacima „evidens bejz medicin”, medicine utemeljene na dokazima u kojim „gajdlansima” su hiperbarične komore su sredstvo izbora za liječenje. Mi znamo da one potpomažu određenim stanjima. Ja sam neurolog pobliže, pa znam kod dijabetičnih polineuropatija, određenih stanja mogu pomoći, ali to nikako nije osnovno sredstvo niti je lijek za bilo koju bolest tako da one niti nisu koncipirane za tercijarni nivo zdravstvene zaštite. Imamo registrovanu privatnu djelatnost u Kantonu Sarajevo tako da znamo da se mogu napraviti i ugovori ali naravno za sve ono što jeste lijek a ne pomoćno sredstvo ili alternativna medicina. Mislim da sam iscrpila ovim pitanja zastupnika. Ostala su na kraju pitanja predsjedavajućeg. Prvo pitanje je bilo zašto ste sada reagovali na moratorij i kada znamo da se ne odnosi na KCUS i da li znamo da smo izuzeti iz moratorija? Mislite ranije ili

Predsjedavajući:iz moratorija Federalne Vlade, da li znate da i u njihovom moratoriju čak piše izuzima se KCUS, da li znate?

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić:naravno, pa mi smo prošle godine 56 specijalizanata primili, odnosno koncem pretprošle godine, ali su počeli ugovore o radu i mi nastojimo da iznesemo činjenice za i Federalnu i kantonalnu Vladu ali cijenjeni zastupnici a i vi znate da je registracija KC Federacija i pet Kantona su osnivači. A druga činjenica je da je Kanton Sarajevo, i zato mi jesmo, mi ne bismo ni bili pozvani da nemamo veze sa kantonom, većinski finansijer KC i naravno ako odobrite specijalizacije te specijalizacije moraju biti praćene finansijski nadoknađene finansijskim sredstvima i zato smo se i pitali jer smo dobili striktan dopis da možemo primiti na određeno vrijeme do godinu dana uz prethodno mišljenje resornog ministra zdravstva, što mi zaista znamo i prethodno raspisan konkurs. Ako se referirate na sadašnje specijalizacije, mi zaista jesmo sve potrebne ingerencije i uvijek smo tražili odobrenje i resornog ministra zdravstva Kantona Sarajevo ali i odobrenje zavoda jer moramo obezbijediti finansijska sredstva, tako da to je logično da se moramo zapitati ako specijalizacija traje različito od četiri do šest godina, to jeste vid edukacije koji podrazumijeva angažman na određeno vrijeme. Niko od specijalizanata se ne prima na neodređeno, ali ta specijalizacija ne traje godinu dana i ne može se štiklati. Ako nekome dodijelite rješenje o specijalizaciji onda morate obezbijediti sredstva koja će pratiti ovo.

24

Predsjedavajući:Dakle, vi kažete da ste redovno zapošljavali ljude uz saglasnost Vlade u zadnje četiri godine? Da na sve prijeme imate saglasnost Vlade Kantona Sarajevo?

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Nisam rekla da smo redovno nego sam rekla da smo znali da smo izuzeti od moratorija tako smo i primili specijalizante u prošlom konkursu koji je bio. Zahvaljujući naravno, mi tražimo stalno očitovanje i Federalnog Ministarstva zdravstva i kantonalnog, mi smo legalisti i niti jedan prijem nije bio bez saglasnosti. To bi značilo samoubistvo znate. Morate projicirate kadrove spram potreba ali nelogično je zaposliti nekoga da nemate obezbjeđena finansijska sredstva i da je on nepotreban vašoj instituciji spram normativa kadra koji je dostupan u svim institucijama. Dalje pitanje je bilo koliko je novca potrošeno na opremanje bijele kuće kako ste rekli, ne znam na kojeg ste američkog predsjednika mislili. Mi nemamo bijelu kuću

Predsjedavajući.Na predsjednicu sam mislio.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Mi nemamo bijelu kuću, nemamo niti predsjednicu u sistematizaciju radnih mjesta, imamo generalnog direktora i ostali menadžment. Obzirom da smo danas ovdje i radi se o izvještaju iz 2017 godine, mislim da nije bilo utroška sredstva u ovoj godini, a naravno unutrašnja organizacija rada mi jesmo dužni podastrijeti troškove. Mislim da je ovo pitanje.

Predsjedavajući:izvinite ako nije u 2017, izvinjavam se.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.I u EYOF-u sljedeće je bilo pitanje EYOF-a, obzirom na sportske povrede koje jesu osobito u skijaškim i brzom klizanju česte, u KC postoje kolege koje pružaju ovakve usluge, postoji analiza izvještaj usluga, i ne možemo reći da KC sa odlaskom četiri specijalista s KC je ostao bez ortopeda koji rutinski u svojoj specijalizaciji moraju da ove usluge pružaju. Znači neko ko dobije dekret da je specijalista ortopedije i traumatologije mora znati zbrinuti ovakvu povredu.

Predsjedavajući:ko je izvinite taj na KC, kako se zovu ti ljekari?

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić:uvaženi predsjedavajući ja ne znam da li u izvještaju iz 2017.

predsjedavajući:jeste, da, ko su ljudi koji operišu 2017, ko su ljekari specijalisti koji operišu, mogu li znati ime, kome da se obratimo? Vi nam recite za 17?

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.U 17 su bili ljekari koji su se uže bavili križnim ligamentima, ali kod nas nema znate elitizma, ne radi neko samo križni ligament, ne radi samo koljeno, postoje kolege koje su se preferativno opredijelile da rade nešto više, koji su se educirali u zemlji i inostranstvu za nešto više, ali naravno svi hirurzi, uključujući ortopede rade u timovima, niko nikad nije rekao da jedan doktor u sali, tu su dva ili tri, u ovisnosti od složenosti operativnog zahvata. Dakle imamo kolege i zaista ja evo, ostat ću vam dužna ta imena, ja sam neuropsihijatar ali evo

25

imamo kolegu Džafića, imamo Džemila Omerovića koji je moj vršnjak, imamo Daria Ivaniševića koji je vrstan ortoped traumatolog i vertebrolog, pošto ste se osvrnuli i na kičmeni stub. On je sa eminentnim stručnjakom prim. Kulenovićem bio u timu, tako da zaista hvala bogu mi imamo izuzetno dobre stručnjake, ali i rezultate što možemo ukoliko imate interes dostaviti vam detaljnu analizu imena, pošto KC ima uposlenika koliko ima, o tome sam već govorila. Evo ja zaista sigurno mogu nabrojati pet stručnjaka koji to znaju uraditi i mi naravno imamo sklopljen ugovor za pružanje tercijarnih usluga sa organizatorima EYOF-a ne bojim se uopšte, mislimo da smo dorasli i da ćemo adekvatno odgovoriti ovim zadatkom. Također je bilo pitanje za liječe djece, koji su ljekari. Mi imamo odjel dječje hirurgije.

Predsjedavajući:Nije izvinite, iščašenje kuka, ko radi iščašenje kuka?

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Djeca sa iščašenjem kongentialnim malformacijama se liječe na odjelu dječje hirurgije, postoji kolega Baždar, tu je koleginica Talić koja je također radila, koja već ima pred penziju je kolegica, ima eminentno životno iskustvo, radila je u savjetovalištu sa djecom. Naravno mi radimo kontinuirano i na edukaciji mladih ortopeda imamo potpisan sporazum sa Valdotrom koja je vodeća institucija za ortopediju i traumatologiju, oni dolaze i vrše edukaciju, superviziju i naši ljekari odlaze na edukaciju u ovaj centar tako da mi kontinuirano radimo na edukaciji i osposobljavanju naših kadrova. Drugo pitanje da li mi imamo dječje da kažemo ortopede jer oni imaju subspecijalizaciju. To su kolege ortopedi koji imaju subspecijalizaciju dostupne u Kantonu Sarajevo? To je osnovno pitanje naša djeca su zbrinuta.

Predsjedavajući:izvinite nisam to pitao, ja sam pitao konkretno 70 skolioza. Dakle to su bila.

Predstavnik KCUS dr. Erna Suljić.Skolioze se takođe rade, a to je visoko sofisticirana metoda, radio je kolega Biščević s njim u timu je bio kolega Jasmin Kapetanović koji je ostao u KC, i kažem imamo kolegu koji ima eminentno ratno iskustvo, koji je vertebrolog koji je radio sa prim. Kulenovićem i koji sasvim stručno radi sa kičmom. Ja mislim da smo ovim iscrpili pitanja predsjedavajući. Jeste li imali još?

Predsjedavajući:ja mislim da ste na veliki broj odgovorili. Ko nije, Damir Nikšić nešto pita. Kolega Nikšić.

Poslanik/zastupnik Damir Nikšić.Nisam zadovoljan odgovorom, nisam htio da vas prekidam. Ovaj jedan jedini koji je otpušten koji ste rekli da je psihički nestabilan, nenormalan, kako ste rekli. Ne znam ne sjećam se. Ovdje

Predsjedavajući:nemojte kolega molim, i ako jeste to nemojte. I to što imate molim vas u diskusiji. Ako imate samo neku nejasnoću oko pitanja. Sada se prijavljujete i diskutujete. Imam i ja svašta reći o svojim pitanjima, sve ću u diskusiji zadnji. Vjerovatno ćete sve što hoću reći samo pitanja, da ne otegnemo ovo previše. Molim vas, hajte malo vi razumijevanja. Hajte i druge direktore da čujemo. U diskusijama sve što m ožete. A onda direktori ne mogu više odgovarati. Oni su malo deficitarni. Eto. Ako može da idemo dalje. Kolega Dević izvolite.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević:

26

mislio sam na poslovničku intervenciju ali vi ste to već uradili tako da.

Predsjedavajući.Hvala kolega Deviću. Idemo dalje, sljedeći je direktor Opća bolnica. Zahvaljujem se doktorice Suljić hvala vam.

Direktor JU Opća bolnica Prim. dr. Abdulah Nakaš Zlatko Kravić.Poštovani poslanici, evo da počnem odgovarati na vaša pitanja. Prva tri pitanja kolika je cijena operacione sale. Da li su nabavke odvojene i koliko novaca je prihodovano od toga? Znači 2017 godine nisu izdavane sale, nije prihodovan novac i znači to pitanje za 2017. ako vas zanima za 2018.

Predsjedavajući:nemojte doktore molim vas ni vi zakuhavati.

Direktor Zlatko Kravić:dalje, za koliko uposlenih imamo saglasnost u 2017? Iznijeli ste možda podatke koji možda nisu dobri. Za 2017 imamo za sve uposlene saglasnost Kantonalnog Ministarstva zdravstva. Ako nešto nije jasno možete se obratiti inspekciji rada koja je po nalogu bivšeg premijera zadnji njegov dan došla u bolnicu i izvršila kontrolu, svih primljenih od 2017 od kada to počinje. Pošto se 2016 nisu davale saglasnosti pa možete pogledati inspekcijski izvještaj u kom je taksativno navedeno da nemamo ni jednog primljenog koji nema saglasnost Kantonalnog Ministarstva. Ajmo dalje. Eh, dolazi jedno vrlo kompleksno pitanje oko rada Urgentnog centra. Ovako, rad Urgentnog centra i podjela Urgentnog centra na KC i Opću bolnicu nikada nije regulisan ni jednim zakonskim aktom. Znači ne postoje zakonski akti koji to regulišu. 2016 godine u aprilu je počeo taj dan, ta dva dana urgentna u Općoj bolnici na usmeni sporazum direktorice KC i v.d. direktora dr. Bašića. Tako kada sam ja to preuzeo u 2016 godini ja sam zatekao gotovu situaciju. Pitao sam za uputstvo Ministarstvo, rečeno je hajd idite tako pa da vidimo. Ja sam rekao idemo tako pa da vidimo. Mi smo postavili jedno odlično pitanje, preraspodjelu novca. Koliko košta taj, ti dani. Godišnje oni koštaju Opću bolnicu 720.000 KM. Koje smo mi dobili u 2017 godini na intervenciju kantonalnog Ministarstva. Znači u tih 720.000 KM j uračunato svi troškovi povećane prijema pacijenata, povećane potrošnje lijekova i udupljavanje dežura naših doktora. Jer se u urgentnom danu ne može raditi samo jedan doktor. Jedan doktor ne može operisati kao što je bilo prije toga dok u Opću bolnicu nije uveden Urgentni dan. Znači mi smo morali i to da uduplamo, što nosi određene troškove. I što nosi određene poteškoće u radu jer kolektivnim ugovorom vi čovjeka koji je danas radio ima dva slobodna dana od dežure, Opća bolnica je relativno mali kolektiv, sa relativno malim brojem ljekara, tako da je poslije tih dežura jako teško organizovati taj posao, pogotovo na dijagnostičkim i rad na kabinetima i rad na dijagnostici. Tako da su to poteškoće pa djelimično odgovaram na jedno drugo pitanje. Mi smo znači to dobili zahvaljujući intervenciji ministrice i dobili smo isto to u 2018 godini. I vrlo je teško, vjerujte da to nismo dobili u 2019 planom. Ali o tome ćemo 30. Znači to nisu neka stalna sredstva, da li je to odbijeno od sredstava KC, ili nije, ja to ne znam, samo znam da će budžet biti isti za iduću godinu. Put pacijenta. Vidite, mi pričamo o tom putu pacijenta evo druga godina. Dobro je da javnost zna d aje put pacijenta definisan zakonom. I da nama ne treba nekakav poseban put pacijenta a treba nam. Kako sad ne treba a treba. Treba. Zato što sarajevsko zdravstvo nije postavljeno na osnovu Zakona. Kada napravimo reformu zdravstva i postavimo sarajevsko zdravstvo onako kako ga tretira Zakon.

Predsjedavajući:mogu li vas zamoliti da ne govorimo puno o reformi zdravstva hajte na temu.

27

Direktor Zlatko Kravić.Ne, ne.

Predsjedavajući:jeste bilo pitanje, ali nemojte vi previše. I na pitanja smo, nemaju vam pravo postavljati takva pitanja. Govorimo o izvještajima 17 molim vas.

Direktor Zlatko Kravić.Vjerujte govorim samo kao odgovor na pitanje. Put pacijenta je bio, put pacijenta je definisan zakonom. Kada se sarajevsko zdravstvo postavi na zdrave noge, tj kada bude postavljeno po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju bit će definisan put pacijenta. Mi ga sada moramo nakaradno definisati zato što zdravstveni sistem nije postavljen u skladu sa zakonom. Zastupnica Srna je postavila pitanje i isto ovako tim privatnim klinikama. Isto ovako, mi 2017 nismo izdavali prostor nikom. Mi smo imali samo izdati jedan dio bolnice Našoj klinici, to je urađeno u menadžmentu ranije. I pošto je postavljeno pitanje za tu Moju kliniku ja hoću da odgovorim. Moja klinika je ušla u prostore Opće bolnice 2015 godine. Poslije toga je plaćala redovno zakupninu do prošle godine. 2018 nije platila zakupninu i njen dug iznosi blizu 200.000 KM. Mi smo tužili, znači tu kliniku jer normalno potražujemo taj novac. Međutim, sada se dešavaju druge stvari. Moja klinika izlazi sa tvrdnjom da je prethodni menadžment s kojim je ona sklopila ugovor dao mogućnost i kaže da ima radne dnevnike koji su potpisani od bivšeg menadžmenta da cijena koja će se prebiti zakupnine nije 60.000 nego je to negdje oko 350.000. oko 150.000 nužnih radova i 200.000 korisnih radova. I tvrde da imaju potpis. Pošto smo sada na sudu ja ću tražiti također kao svjedoke i bivšeg direktora a također i nekoga ko je to potpisivao. Pa ćemo vidjeti šta će biti na sudu. Mobing. Mobinga nema u Općoj bolnici. Poteškoće u radu Opće bolnice, to su uglavnom pa nisu više ni finansijske poteškoće jer praktično smo navikli da radimo sa ovim. Da li nedostaje materijal? U Općoj bolnici ne nedostaje ni materijala za operacije, ni rukavica, ni lijekovi pacijentima. Znači Opća bolnica praktično ima sve što je zakonom propisano. Bolničku listu lijekova, sav hirurški materijal, tako da je trenutno ni u čem ne oskudijevamo. Eh, Opća bolnica nije nikoga otpustila iz Opće bolnice od 2016 godine nema da je neko otišao negdje zbog nečega. Znači imamo samo odliv u inostranstvo ali samo srednjeg kadra. I ostalo je još jedno pitanje da li radimo Vojsku FBIH? Da. Od juna mjeseca 2017 radimo preglede profesionalnih vojnika, ne regruta. Nego samo profesionalnih vojnika, zato što Ministarstvo odbrane traži da se vojnici pregledavaju u bolničkim uslovima u ustanovama koje mogu pružiti sve usluge. Pa ste pitali kako potpisujemo a nemamo specijalistu medicine rada. Evo kolege iz medicine rada. Mi imamo podugovora sa medicinom rada, tako da oni pristupaju i medicini rada. Znači pod ugovorom je Opća bolnica riješila sa Zavodom za medicinu rada i čovjeka koji to potpisuje i psihologa koji vrši psihološko testiranje. Ja mislim da sam iscrpio sva pitanja. Ako sam šta zaboravio molim vas da me podsjetite.

Predsjedavajući.Zahvaljujem. Ne može dodatno pitanje. U diskusiji se referirajte na sve odgovore. Niti novih pitanja ima. Dakle samo neko pojašnjenje. Direktoru je bilo jasno, on nam odgovorio. Idemo dalje. Ko je sljedeći. Direktor, Psihijatrijska bolnica.Zbog stenograma samo ime i prezime govorite, ljudi koji kucaju ne znaju vas baš sve.Direktor Psihijatrijske bolnice dr. Muhamed Ahmić:ja sam dr. Muhamed Ahmić direktor Psihijatrijske bolnice Kantona Sarajevo. Pitanje je bilo koliko je potrošeno za edukaciju u 2017 godini? Dakle prema planu za 2017 godinu bilo je planirano 6.000 KM na troškove stručnog usavršavanja a 12.000 na troškove službenih putovanja u zemlji i inostranstvu. Ostvareno u 2017 godini na poziciji troškova stručnog

28

usavršavanja 7.389 KM, a poziciji troškova službenih putovanja u zemlji inostranstvu 11.670 KM. Što ukupno čini 19.059 KM. To je povećanje u odnosu na planiranih 18.000 KM je 1.059 KM. Edukacija je obavezna za sve uposlenike i ovi se troškovi odnose na usavršavanje svih profila uposlenika od ljekara, medicinskih sestara i tehničara i pravne službe i svih ostalih drugih službi. Što se tiče drugog pitanja koji se odnosilo na nekakav privatan rad, ja pretpostavljam da se to odnosi na sudsko – psihijatrijska vještačenja koja se rade u našoj bolnici. Dakle forenzička psihijatrija jeste vizija razvoja bolnice, i u unutar bolnice se vrše sudsko psihijatrijska vještačenja. Mi imamo u kadru tri medicinska vještaka iz oblasti neuropsihijatrije od kojih sam jedan ja. Dakle unutar bolnice se rade i individualna i timska sudsko psihijatrijska vještačenja. Dakle, što se tiče načina rada, ta se vještačenja rade na osnovu naredbi nadležnih sudova i kantonalnih tužilaštava i tu nema ništa sporno. Ovo ostalo što sam ja vidio da su pitanja što sam ja vidio da se odnose na 2017, je bio neki odnos sa ZZO. Dakle mi imamo korektan odnos sa ZZO. Ne mogu reći da smo mi sada zadovoljni načinom kojim se sredstva iz Zavoda finansiraju, ja sam to više govorio dolazeći na određene komisije koje su prije zasjedanja Skupštine. Što se tiče drugog dijela da li je bilo otpuštenih radnika i da li se mogu ponovo raditi. Mi nemamo radnika koji su dobili otkaz i koji bi bili ponovo primljeni. Toliko od mene.

Predsjedavajući:hvala direktore. Apoteke Sarajevo je li bilo pitanja? Jeste.

Direktor Apoteka Sarajevo Sait Muradić:Sait Muradić je moje ime još jednom. Pozitivna energija izgleda dolazi iz Apoteka Sarajevo tako da su i vaša pitanja bila jako produktivna i pozitivna. Dosta nam prvo pitanje je bilo od kolegice magistre Bilsene Šahman šta je sa robnim rezervama, mojim dolaskom na funkciju šta se tu dešavalo? Ja sam dolaskom na funkciju zatekao Federalnu upravu policije koja je već radila istragu o robnim rezervama. Radi se o se sedam stotina hiljada maraka lijekova koje su vlasništvo robnih rezervi predate Apotekama Sarajevo na čuvanje i koje su sve isteklog roka. Prošli menadžment – Ministarstvo zdravstva – Direkcija za robne rezerve koliko sam ja uspio da pratim i da vidim šta se događalo sa tim, bila je totalno loša, ali vjerovatno nije moralo doći do isteka rokova, to je trebalo ipak malo odgovornije se tu ponašati tako da je zbog te loše komunikacije i zbog lošeg odnosa prema toj robi koja se ipak nalazila u prostorima JU Apoteke Sarajevo došlo do isteka roka i do uništenja, i do propadanja tih lijekova. To je bilo u 2017 istraga još traje, to je na sudu, završeno. Mi smo, ima čak jedan zaključak Vlade koji je bio u 2018 godini. Mogu vam samo reći da je Vlada dozvolila nama da mi možemo da uništimo te lijekove jer su oni svi dokumentovani i možemo da uništimo te lijekove jer su oni svi dokumentovani , potpisani i stoje kao opasan otpad kod nas u prostorijama apoteka Sarajevo i mi smo u saradnji sa MUP-om Odjelom za privredni kriminal, Direkcijom robnih rezervi i Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo u postupku uništenja tih lijekova. Eto to nije malo 17, ali čisto informacija koju treba da imate. Nove lijekove nismo nabavili. Ti lijekovi nikada nisu zanovljeni. To moram da istaknem. Eto ako se smatram odgovornom osobom, i ako smo svi mi ovdje odgovorni mi nemamo sada lijekova u slučaju neke krizne situacije u Kantonu Sarajevo. Mi smo to prezentirali našem UO i NO, i mi smo predložili da određene grupe lijekova koje mogu biti

Predsjedavajući:Samo malo konkretnije i kraće molim vas. Evo kolega Čelik ima intervenciju. Kvorum nam ne treba za rad sjednice. Treba nam za početak glasanje. Sada smo razgovarali o tome, kolega Handžić je htio intervenisati ali zaista kolege su vjerovatno po hodnicima. Ja ne mogu stalno ih prozivati. Recite šefovi klubova zastupnicima. Izvinjavam se.

29

Direktor Apoteka Sarajevo Sait Muradić:znači mi smo određene grupe lijekove koje smatramo da bi bili korisni u slučaju neke vanredne situacije u Kantonu Sarajevo na našim nekim redovnim zalihama povećali tako da što se tiče Apoteka Sarajevo i lijekova za vanredne situacije možete mirno spavati. Drugo pitanje je bilo tužbe sindikata. Jeste bile su tužbe sindikata kada sam došao bio je totalno poremećen odnos sindikata i uposlenika i menadžmenta. Mi sada imamo dobar odnos sa sindikatom, čak smo skupa radili na kolektivnom ugovoru,zajednički smo ga napravili. Sindikat uposlenika JU Apoteka Sarajevo je član granskog sindikata. Ja bih samo zamolio ovdje novu Vladu, molio sam puno i prošlu Vladu i uvaženog premijera Konakovića, da nas nekako iz obaveza dogovora sa sindikatom isključe jer to dovodi do nerentabilnog poslovanja Apoteka Sarajevo. Mi ne možemo da tek tako prihvatimo obaveze i da ispunjavamo uslove koje dođu od ugovora koje u naše ime potpiše Vlada Kantona Sarajevo i Sindikat bez dodatnih sredstava koje bi naši vlasnici morali obezbijediti. Tako da smo mi do sada uspjeli našim sredstvima da to sve pokrijemo i 2017 kao što sam rekao završili smo jako pozitivno i sa povećanim platama i sa zadovoljnim radnicima u Apotekama Sarajevo. Uvaženi zastupnik Marić kako smo amortizovali ove udare sniženja cijena, sindikata. Stalnom edukacijom, motivacijom. Vi ste svjedoci da smo mi u 2017 dosta bili prisutni sa našim aktivnostima, Dani sa Apotekama Sarajevo, gdje smo maksimalno marketinški novitete, marketinški najnovije stvari koje se koriste u svijetu koristili da privučemo i da zadržimo naše sugrađane u Apotekama Sarajevo što nam je dobro pošlo za rukom tako da smo, kako sam i rekao u naturalnim u skatulama u kutijicama mi povećali izdavanje, izlaz iz Apoteka Sarajevo za preko 700.000 KM u 2017 godini i to je moguće bilo samo sa dobro motivisanim radnicima, dobro edukovanim i velikim radom na edukaciji i na i u marketinškim aktivnostima. Zastupnik Čelik je isto bio oko robnih rezervi. Ja mislim da ste zadovoljni sa ovim odgovorom. Što se tiče Galax produkata drago mi je da ste to primijetili, mislim da nema niko da nije primijetio i da nije možda dobio neke objave i na Fejsbuku i na Instagramu oko naših novih produkata. Mi smo u 2017 godini na tržište izbacili 6 novih produkata iz same linije za sunčanje koje su se odlično pozicionirale na tržištu i zauzele značajan tržišni udjel u prodaji takve vrste produkata u Kantonu Sarajevo i ZDK gdje su nam prisutne naše poslovne jedinice, Argan krema noćna dnevna, smilje krema je 18 već godina. Ali smo u 2017 godini sa timom naših dama iz Galenskog laboratorijama danonoćno radili na novim recepturama i priprema za ono što nam se desilo u 18 godini, sa još boljim produktima i sa još boljom pozicijom na tržištu. Naravno i marketinga i svih uposlenih Apoteka Sarajevo. Mi nemamo tužbi za mobing, nemamo nezadovoljnih radnika. U momentu kada sam došao na funkciju negdje 2016 godine mi smo izdvajali 850.000 KM za plate mjesečno, sada je taj iznos negdje oko 1.250.000 i mi to podnosimo. Naši radnici su motivisani, mi nemamo slučajeva da je neko otišao u 2017 godini a ni u kasnijim godinama, da nije bio zadovoljan sa uslovima rada u Apotekama Sarajevo i sa odnosom i sa klimom koja Vlada u Kantonu Sarajevo. Što se tiče zastupnik Jakupović da li imamo problema sa ZZO. Mi nemamo plata i nemamo transfera u tom smislu. Ja sam danas u uvodnom izlaganju zahvalio se svima a preskočio sam ZZO, evo sada im se zahvaljujem da smo imali odličnu saradnju u 2017 godini. Nismo možda zadovoljni sa postavkama elektronskog recepta koji je nekako spušten na nivo apoteka kao nigdje u svijetu gdje osiguranik koji je osiguran dobije recept koji može koristiti u narednih 15 dana.

Predsjedavajući:direktore molim vas odgovarajte samo na pitanja, na svakom ste pitanju proširili temu, ali na svakom.

Direktor Apoteka Sarajevo Sait Muradić:

30

ako dobije recept koji važi 15 dana ne mora da znači da će u tih 15 sljedećih dana biti osiguran. I mi mu moramo dati lijek tako da ta kontrola osiguranika ne može biti u Apotekama jer mi tu samo imamo trošak, ljudi su, trošak je nastao onog momenta kada je pacijent bio kod ljekara. Damir Nikšić nemamo problema sa sve ćemo primiti nismo nikoga ni otpustili.

Predsjedavajući:hvala direktore. Idemo dalje. DZ Kantona Sarajevo.

Direktor JU DZ Fuad Husić:poštovani predsjedavajući, poštovani zastupnici ovdje imamo malo više pitanje ali šta ćemo takva nam primarna zdravstvena zaštita što kažu DZ. Jedno od pitanja je bilo da li je pozitivan revizorski izvještaj. Ja ću vam reći da je ovaj izvještaj pozitivan. Prvi razlog što je bio pozitivan u 2017 godini za razliku od 2016 godine je zato što je traženo da se obezbijede znatna sredstva za tužbe uposlenika. U tom slučaju mi smo to primijenili i zbog toga je ovaj izvještaj za 2017 bio pozitivan. 2.200.000 mi smo obezbijedili za tužbe uposlenika iz ranijeg perioda. Na žalost od ove sume mi smo već 100.000 KM dali za tužbu bivšeg generalnog direktora Slobodana Trninića koji je dobio na sudu,znači tužio je premijera ali je to ipak ispostavilo se prema DZ. Specijalizacija za 2017 bila su planirane specijalizacije i planirane su i za 2018 i 19. mi u svakom slučaju, to je jedan odgovor prema cijenjenoj zastupnici Segmedina Srna Bajramović da vodimo računa ne samo o pedijatriji kada je u pitanju program rada specijalizacija na žalost, nas je dočekalo ono nešto što godinama nije bilo. Da li zbog nedostatka sredstava koja trebaju da se planiraju. U ovom slučaju je planirano kroz edukaciju. Po mom mišljenju bi u buduće trebalo obezbijediti sigurna sredstva kroz budžetska sredstva na ime specijalizacija. Jer jedna specijalizacija ipak traje, npr u stomatologiji je 3 godine a l vamo u medicini od 4 do 6 godina. Pa eto jer evo sada edukacija ako se planira u ovoj godini, ali nije garancija da će biti i sljedeće godine ta sredstva. Tako da pošto mi nismo profitabilna firma, nego smo zdravstvena ustanova u tom slučaju neko treba da obezbijedi sredstva za specijalizaciju. Normalno to je iz sredstava budžeta, da li preko Ministarstva zdravstva ili Ministarstva obrazovanja treba iznaći ta sredstva. Da li smo učestvovali u projektima Službe za zapošljavanje. To je ono i za šta su se ovdje cijenjeni zastupnici borili i u prolom mandatu a bore i se i sada koliko vidim, u svakom slučaju preko Službe za zapošljavanje mi smo konkurisali u svakom tom konkursu i po pitanju ljekara i po pitanju radnica koje su i po pitanju godina ili su invalidi druge kategorije. Da nam se pomogne ipak 89 lokaliteta treba pokriti, pogotovo u zimskim mjesecima, zamislite sada da je čišćenje mnogo češće ne vodeći se računa ipak da je mali broj u odnosu na potrebe. Treba čisto dočekati pacijenta kada uđe u DZ ili ambulantu bilo koju. Što se tiče odlazak uposlenika u 2017 mi smo na žalost, kažem na žalost jer nismo imali šanse da popunimo onaj broj uposlenika koji je otišao. Otišlo je negdje oko 70 uposlenika, a u zbiru je 41. na kraju smo popunjavali što doktora, što nešto kadrova u tom periodu. Uglavnom je to vrlo, vrlo mali broj ali eto i težimo prema onom planu Vlade Kantona i Skupštine da pokušamo racionalizirati se. Ali ne na uštrb zdravlja i usluge prema građanima Kantona Sarajevo. Mi smo u svakom slučaju vodili računa. Otišlo nam je npr doktora medicine 12, mi smo na neki način što kroz projekte što kroz na određeno il neodređeno vrijeme primali doktore medicine. Npr doktora medicine 10. Ono što je nama sada deficit na žalost, ja to tvrdim kao stručnjak, ja razmišljam o toj školskoj medicini jer dječje srce u jednom periodu sigurno uzrasta nije isto kao u male bebe ali nije isto kao u odraslog čovjeka. Školska medicina mi smo ostali kroz nedostatak te specijalizacije. Vratila se i ostali smo na nekih 6 specijalista školske medicine iz starog perioda. Školska medicina kao specijalizacija je ukinuta iz sistema obrazovanja u oblasti medicine. Da li postoji program rada za ovu pedijatrijsku službu? Postoji program rada za pedijatrijsku službu i mi smo vodili računa u 2017 godini mi smo aplicirali prema Federalnom Ministarstvu zdravstva i ono zajedno u dogovoru sa Ministarstvom zdravstva Kantona Sarajevo odobrava određeni broj specijalizacija

31

tako da smo mi u 2017/18 dobili oko 30 specijalizacija između kojih je na žalost, tada u tom momentu smo dobili tri specijalizacije. U 2018 odmah da vam povežem mi smo dobili na naše traženje zahvaljujući analizi direktorice Pilav Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izborili smo 14 specijalizacija iz pedijatrije jer u tom periodu nekom narednom tri. Četiri godine dok doktori završe specijalizaciju otići u penziju kako za godinu, dvije ili tri ili četiri godine.

Predsjedavajući:držite se 17 molim vas doktore.

Direktor JU DZ Fuad Husić:vezano je upravo za 17. moramo računati na dubinu i širinu što kaže. Tako da mi danas imamo trenutno na stanju 37 pedijatara ali u procesu rada je 31 pedijatar jer ima i porodilja u ovom broju i rade po četiri sata. Ima adekvatan broj timova porodične medicine oko 207, tačno 2017 jer imamo ugovor sa ZZO 207 timova porodične medicine a trenutačno u funkciji je 186 timova porodične medicine. Tako da imamo taj adekvatan broj. Što se tiče prijema radnika u 2017 godini mi smo nastojali ono što je na određeno u saglasnosti Vlade Kantona i Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo ono što smo mogli na određeno mi smo primili normalno ukoliko smo mogli finansijski to podnijeti. A ono što je na određeno morali smo ići prema konkursu i mi smo išli prema konkursu prema prijemu. Da li imaju jednake uslove. To je ono za šta se ja borim od kako sam došao. To je jadan od uslova i standarda menadžmenta. Da li će to biti teško postići. Normalno da će biti malo teže postići i u nekom narednom periodu a to je jednakost uslova brige o zdravlju stanovnika kako u centralnim dijelovima tako i perifernim dijelovima. Na žalost to je vrlo teško. Ja to nastojim. Vjerujte pokušavam za početak tu laboratoriju da približim građanima manjih opština cijeneći da su i ti ljudi tamo nama vrlo vrlo značajni jer oni su izabrali jedna drugi sistem življenja u manjoj sredini i treba im omogućiti u svakom slučaju jedna kvalitetan život. Zahvaljujući normalno i prošloj Vladi i delegatima Skupštine Kantona, evo na primjer, nakon 20 godina izborili smo taj jedan RTG aparat u lokalnoj zajednici Opština Vogošća i evo dobili smo ih na tenderu.

Predsjedavajući.Molim vas tema direktore. Pitanja, odgovori.

Direktor JU DZ Husić:to je 2017, upravo smo tada i dobili to. Da li smo aplicirali za doktore preko Službe za zapošljavanje. Jesmo, aplicirali smo i to je ja ću vam reći to je bila prva moja ideja nekada da primamo po automatizmu doktore sa Medicinskog fakulteta da ih stavljamo u proces rada. Ja ću vam reći da nema više sekundaraca na nekom tercijarnom nivou, na sekundarnom nivou, sve što dođe doktora nakon godinu dana imaju prava aplicirati prema bolnici i na taj način porodična medicina, ona primarna zdravstvena zaštita trpi. Što kažu, taman se tim ustoliči, mladi ljekar ima prava napredovanja, dobija specijalizaciju u drugoj ustanovi, kao rezultat toga normalno raskida se normalno radni odnos i upošljavanje gore u drugoj ustanovi. Znači o tome treba malo možda razmisliti da kroz sistem obrazovanja , već negdje u šestoj godini da se predodrede budući studenti gdje će jer nemamo više sekundaraca na koje se računali i KC i Opšta bolnica. Ovdje da li smo imali dodira, to je vrlo interesantno pitanje i to je ono što se i ja vazda gunđam, da li smo imali slučaj sa ovim diplomama kupljenim, falsifikovanim. Sumnja postoji, mi smo to prijavili tužilaštvu. Znači imamo jedan slučaj i mi smo to prijavili Tužilaštvu. Dok se ne dokaže ja to ne mogu reći da jeste, ali sumnja postoji i ja mislim da taj slučaj istražuju. Što se tiče dodataka ovih koji su aktuelni, nije 2017 ali ona je vazda bila

32

aktuelna i 2017 i prije, bili su ti dodaci na platu u skladu sa kolektivnim ugovorima i zakonom o radu jer odgovornosti jednog ovakvog kompleksnog sistema gdje imamo 71 odgovornu osobu na 89 lokaliteta, treba izvršiti kontrolu jednu kvalitetnu da bi se moglo što kvalitetnije zbrinuti građani jer mi dobijamo na taj način i informacije i dobru statistiku i vođenje. U svakom slučaju razlog je vrlo jednostavan jer koeficijenti sa VSS pogotovo ovih kadrova jedina razlika će biti u dodacima. I ti dodaci su bili i prije i čak smo mi umanjili procenat, i sumu ukupnu sumu smo smanjili u odnosu na ranije periode. Što se tiče ovih stomatoloških stolica i stomatologije. Što se tiče stomatoloških stolica mi smo upravo zahvaljujući ranijoj Vladi Kantona Sarajevo omogućili i zamijenili niz stolica koje su bile lohotne i stomatolozi su se jednostavno obradovali onim stolicama. Imamo i mi službu koja se brine za kvalitet i da te stolice imamo. Na žalost imamo još stolica uvijek po 40 godina. Kada sam to čuo ja sam se iznenadio. 40 godina stolica je OK, kao stolica, ali sadržaji koji idu uz stolicu i prate tu tehnologiju one ne odgovaraju današnjim standardima, ali mi je na žalost moramo koristiti i ovo je prvi put nakon dužeg vremenskog perioda, zahvaljujući protekloj Vladi omogućilo se da se kupi negdje oko 20, ali treba zamijeniti još 24 stolice. To vam je živa istina. Na ovoliko lokaliteta. Što se tiče stomatologa, polivalentnih imamo 101, 41 specijalista iz različitih oblasti. Doktori, iskreno ću vam reći, stomatologije oni se samofinansiraju vrlo često i biraju sami sebi, da li iz nekih razloga što kaže pomoći stanovništvu, da li možda nekada planiraju ući u privatni sektor, biraju sebi specijalizaciju, jer imaju pravo birati sebi specijalizaciju, neke smo priznali,neke nismo zbog takve sistematizacije koju imamo jer ne možemo ih ukalkulisati u sistematizaciju koju mi imamo u JU DZ Sarajevo. Ja ne znam više.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović:nadam se, niste mi odgovorili na neka pitanja, ja vas molim da ne odgovarate opširno. Moje pitanje je bilo precizno koliko je

Predsjedavajući:kolegica Srna molim vas, kolegica Bišćević- Tokić maše po ko zna koji put. Imate pravo na pitanja koja ste postavili a niste dobili odgovor to konstatovati. Vi ste pitali mogu li postaviti novo pitanje prošli put, donijet ću vam stenogram. Kolegica Srna imate riječ.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović:dakle molim vas da mi jasno odgovorite precizno u brojevima, koliko je u 2017 ukupno u DZ primljeno novih radnika, od toga koliko medicinskog a koliko nemedicinskog kadra. Od svega sam čula da ste rekli da je otišlo 70, primljeno 40. i još nešto molim vas samo kada sam dobila riječ da ne trošimo vrijeme, pitala sam da li je tačno d au ovom trenutku u DZ je zaposleno 14 oralnih hirurga i da li je tačno da se prave oralne sale. Ako mi možete odgovoriti na to pitanje.I da se kupuju stolice ustvari za implantologiju. Tu sam informaciju dobila pa vas molim da me demantujete i da mi date tačne brojeve. Hvala

Direktor JU DZ Husićto je u sadašnjem stanju ali to je nevezano za 2017 ali reći ću vam i za to. Što se tiče odlazaka i dolazaka u 2017 godini ukupno odlasci bilo je 70 odlazaka, dolazaka je bilo 29. a razlika je u tome bilo 41. znači napustilo je DZ ili otišlo po različitim osnovama 70, od doktora do radnica, znači ljudi koji su bili dugogodišnji uposlenici i oni su otišli a mi smo zaposlili svega 29 da bi sačuvali koliko toliko mogućnost poslovanja. Znači npr otišlo je 12 doktora medicine, 12 je otišlo na specijalizaciju u druge kliničke ustanove. 10 smo primili novih doktora medicine. Defektologa u toj godini nismo imali ni odobrenje a došao je samo jedan na određeno vrijeme. Logoped došao samo jedan na određeno vrijeme. I logoped na žalost u ovom trenutku reći ću vam istinu da ističe ugovor na određeno vrijeme upravo ovim logopedima koji su 2017 godine primljeni. Zdravstvenih radnika SSS otišlo je 23. primili smo samo 4. razlika je 19,

33

nezdravstvenih radnika sa VSS jedno bilo nismo primili ni jedno. Nezdravstveni radnici, bilo ih je 5, jedno smo primili i tu. Nezdravstveni radnici VKV pet je otišlo, nismo ni jedno primili. Niža stručna sprema, radnici na održavanju otišlo 3, tri smo morali primiti, isto tako je bilo je tu kombinacija na određeno vrijeme. Eto to je 41. to je za 2017 godinu. A ovo za 2018 ono što ja želim, nije tačno da smo mi oralnu hirurgiju u onom smislu želje da formira oralnu hirurgiju. Oralna hirurgija postoji u JU DZ kao i dio specijalnosti kao i dio specijalizacije, mi pokušavao upravo ono što ste vi postavili pitanje jednakost pacijenata. Da budu jednaki pacijenti u Hadžićima i Ilidži, ja vam govorim šta je moja želja.

Predsjedavajući:hvala vam. Molim vas, to ćemo neki drugi put. Kolegica Bišćević-Tokić ima isto tako objašnjenje svog pitanja.

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić:predsjedavajući hvala, ja se stvarno izvinjavam. Ali ja nisam dobila pitanje od direktora Kravića koje je bilo upućeno i ja vas pozivam da uzmete stenogram i da vidite da sam ga pitala koliki su bili prihodi na račun sistematskih pregleda koje je vojna bolnica. Možete provjeriti. Možete odmah provjeriti. I zato sam odmah reagovala. Ne mora direktor odgovoriti ali zbog toga je bila moja intervencija. Ništa nemojte se ljutiti ali je stvarno bila argumentovana.

Predsjedavajući:ja se nisam mogao ovdje naljutiti od kada sam ušao, ali ste vi rekli imam dodatno pitanje. Nije mi odgovorio na pitanje je termin koji ja potpuno razumijem. Evo kao kolegica Srna. Evo kolega Jakupović.

Poslanik/zastupnik Vedran Jakupović:znači pitao sam za nove stolice koje ste kupili, porijeklo i kvare li se nove stolice? To je pitanje bilo. I druga stvar vezano za sistematizaciju, opet ste rekli, vi znate da imate specijaliste trenutno uposlenike DZ koji rade kao opći stomatolozi iako ste izgubili dosta ljudi u nekim specijalističkim granama. To je dakle.

Direktor JU DZ Husić.Što se tiče stolica, stolice su nove. Postoje uvijek mogućnost, desilo se meni, ja sma kupio nekad nešto novo i razvalilo. Ali ima garancija tako da postoji da stolica a da je najsavremenija. Evo imate primjer Toyote vozila a šta kažu nije dobro. A što se tiče ovog, ja bih vrlo rado prihvatio i priznao mnogima specijalizaciju, upravo ovo što je cijenjena zastupnica Segmedina Srna, za šta se bori i za šta se i ja borim, to je sigurno po pitanju jednakosti jer bi na taj način omogućili kad neko iz Ilijaša ili neko iz Hadžića ne mora doći u centar grada kod oralnog hirurga. Eto razumjeli ste. Ja sam doživo nekada nesreću pa sam obišao bila su tada na žalost samo dva oralna hirurga koje nisam našao pa sam zbog toga izgubio tri zuba. Zašto? Zato što nismo imali oralnog hirurga u JU DZ. Hvala bogu da ih ima sada i da smo sretni ljudi ali ne tolikim brojem i nažalost ne smijem priznati toliki broj po sistematizaciji o radnim mjestima. I zbog Zakona.

Predsjedavajući:hvala direktore. Idemo dalje. Direktorica Zavodi za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo. Vi ćete siguran sam kraće svi jer imate manje pitanja. Možda samo hitna i vi, ko je još..

Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Nermana Mehić Basara:hvala. Ovo je jedno ali vrijedno pitanje. Nermana Mehić Basara Zavod za bolesti ovisnosti. Ja se istinski zahvaljujem gospodinu Stojanoviću na ovom pitanju. Prvo zato što ga je postavio na

34

Skupštini, drugo što ja imam prvi put priliku da javno i usmeno odgovorim na ovo pitanje a koje se provlači, nećete vjerovati, 17 godina. Dakle mi smo 22. maja 2002 otvorili Centar za metadonsku terapiju u Ulici Omera Stupca broj 6 i 23.maja smo imali sutradan već proteste građana. I ti protesti se nastavljaju kroz cio period poslije sa neargumentiranim pritužbama koje ću ja demantovati. A demantovala sam ih u pismenoj formi bezbroj puta raznim prethodnim zastupnicima u ranijim mandatima i ministrici zdravstva. I istina je gospodine Stojanoviću nikada gospoda iz MZ nisu došli kod nas, niti su se nama lično obratili našoj ustanovi i menadžmentu, što je recimo necivilizirano sa aspekta prvog komšije , da tako kažem. A evo sada ću vam reći iz nedavne prepiske sa Ministarstvom i odgovara Ministarstvu zdravstvu na istu takvu jednu inicijativu vaše kolegice iz prethodnog mandata navodi iz peticije o prisustvu pa citiram: „ velike količine medicinskog otpada, bočica sa urinom, raznih tableta i nekih drugih hemijskih spisa pa čak i šprica” zatvoreni navodi. To je iz navoda peticije. I drugi navodi su posve neargumentovani budući da osoblje Zavoda veoma brine o higijeni prostora unutar i oko objekta a od 2004, imamo ugovor o pružanju usluga fizičke zaštite od strane zaštitarske agencije koja vrši 24 sata nadzor nad objektom s ciljem preveniranja upravo rizika i postizanja najveće moguće zaštite i sigurnosti svih aktera, pa uključujući i građane ove MZ. Vi ste dakle zaista moram reći kao i svi vaši prethodnici pali u zamku neargumentovanih tvrdnji bezuvjetno a da prethodno niste ipak došli kod nas, obišli taj prostor, lično se uvjerili u istinitost tih navoda pa onda mogli postaviti pitanje ovo koje ste sada postavili. Da ja dakle nisam protiv izmještanja metadonskog centra jer sam i sama već, naš menadžment od 2005 godine kada smo dostigli cifru od 150 korisnika namijenjeno je bilo za oko 100, mi smo već tada počeli da apelujemo na naše institucije relevantne i od Vlade i Ministarstva, premijera itd da nam pomognu, općine koja nam je puno puta pomogla u nekim razrješavanjima naših problema, da nam pomogne u rasterećenju tog prostora smatrajući da bi bilo opravdano da dio pacijenata ima usluge u drugim općinama a po principu funkcionisanja mentalnog zdravlja u zajednici što jest kao što funkcionišu centri za mentalno zdravlje ili pak obiteljska porodična medicina. Mi na žalost naišli smo uvijek na jednu deklarativnu podršku ali nikada i na konkretnu. Ja sma jutros dala precizno podatke jer sam ih jučer tražila od mojih službi da mi daju s kojim brojem se raspolaže. Pa dakle, ja pitam sada protiv koga to građani protestvuju kada je 100 građana Općine Centar korisnici upravo tog Centra. Dakle jedini argument koji oni imaju jeste ta frekventnost. Zato smo i tražili rasterećenje. Ja dakle mislim pošto smo ulagali u taj objekat veoma mnogo do sada, on je ušao u proces akreditacije i dobili smo ocjenu 100 čak bodova, nije tačno da su uvjeti neuslovni. Tu postoji tim multidisciplinarni koji radi, ja argumentovano tvrdim da nema nikakvih drugih razloga za ovo osim predrasuda i neznanja i želje da se stigmatizira jedna populacija teških bolesnika, koji na žalost nemaju uopće podršku u mnogim drugim našim djelatnostima. Ali o tom po tom. Ja sam borac po vokaciji i uvijek sam se borila za one koji su na neki način ugroženi, a to su duševno oboljela lica, i u skladu sa strategijom i politikom koju Federalno Ministarstvo zdravstva ima, koje obvezujuće i za kantone, mi smo obvezni ustvari d a im omogućimo zdravstvenu zaštitu najbliže mjestu njihovog stanovanja. Ja dakle sam već to i napisala u prošloj godini da predlažem model decentralizacije. Otvaranje još bar jednog punkta na lokalitetu općine Novi Grad a te smo pokušaje ima puno prije godina, ovoga, i s ciljem rasterećenja jer je oko 200 ljudi iz Općina Novo Sarajevo i Novi Grad koji svaki dan ili svaki drugi, zavisno od njihovog stanja dolaze. Dakle ja uopće nisam protiv odmah da znate. I podržat ću svaku odluku koju vi donesete s tim da je nama, odmah da znate, potrebno obezbijediti kadar i opremu. Mi jedini u regiji Balkana imamo aparat koji smo nabavili donacijom Adilebega Zulfikarpašića 2007 godine kada smo omogućili digitalno, odnosno elektronsko doziranje metadona sa mogućnošću greške 0,0 %. ja moram ovo da objasnim.

Predsjedavajući:

35

ne možete nam sve objasniti u jednom odgovoru na pitanje. Iskoristi priliku da kažete sve probleme i vaše ustanove i cjelokupnog sistema.

Direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Nermana Mehić Basara :izvinite nije to cjelokupni sistem. Ovo se tiče ciljanih programa metadonske terapije za ovisnike o heroinu. A to je najteža ovisnost od svih ovisnosti koje su međunarodnom klasifikacijom.

Predsjedavajući:to vam nije dr. Basara bilo pitanje. Pitanje je bilo odnos MZ sa vama i ljudima. Kolega Stojanović.

Direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Nermana Mehić Basara :izvinite, ne. Pitanje je ovako šta su razlozi protiv izmještaja metadonskog centra. To ste pitali ja zapisala ciljano. Izvinite gospodine Konakoviću.

Predsjedavajući:dobro hvala vam. Zastupnik je zadovoljan odgovorom. Zahvaljujem.

Direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Nermana Mehić Basara :ok i meni je drago. Ja vas pozivam da nas obiđete molim vas i da utvrdite istinitost navoda tip peticija. I drugo, molim vas, bilo je pitanje gospodina Jakupović Vedrana za sve ustanove ima li problema za ZZO za isplatu plata. Odmah ću vam reći mi nemamo problema jer ZZO ispunjava sve stavke iz ugovora koji potpisujemo kvartalno, polugodišnje ili godišnje. Tako da nemamo. Mi samo imamo problem u ukupnoj sumi koja nam je nedostatna. Imamo problem sa nedovoljnim brojem kadra. I da znate da je nedostatak psihijatara pored pedijatara u ovom gradu sve veći i veći, da ćemo se s tim suočiti uskoro. Tako da nama su kadrovi problemi i medicinski tehničari. Gospodin Nikšić je pitao da li ste spremni zaposliti stare radnike a otpustiti nove. Mi nismo imali takvih primjera u 2017 i nikako. Hvala lijepo.

Predsjedavajući:hvala direktorice. Idemo dalje. Hitna Medicinska pomoć.

Direktor JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Adem Zalihić:zahvaljujem predsjedavajući. Moje ime je Adem Zalihić za stenogram. Prije nego š to krenem s odgovorom na pitanja smijem li pitati možda vas ili sve kratko. Pa mislim da je bitno za ovo pitanje koje ću krenuti odgovoriti. Čisto uistinu sam dobronamjeran. Naime, malo sam frapiran jednim pitanjem koje je ustvari i ponovoljeno ponovo, ovdje i moje pitanje u suštini glasi ovako: da li zastupnici imaju pravo da pitaju bilo što? Imaju. I ako u njihovom pitanju postoji insinuacija koja će narušiti dignitet i kuće i ličnosti, malo mi je to neprihvatljivo jer vjerujte slušajući, prenosim, vrlo sam dobronamjeran, bio je uglavnom ovakav komentar, pa ovo kaže nije nivo MZ. A sada ću preći zbog čega.

Predsjedavajući.Da vam ja prije toga odgovorim. Potpuno vas razumijem.

Direktor JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Adem Zalihić: da li ima neki kodeks ili pravilnik, ono mahalski čujete negdje neku priču dr. Adem ulazi u ženski WC. I sada vi mene ispitivate jesam li stvarno tako nemoralna osoba. Razumijete mislim da li ima nekog smisla.

36

Predsjedavajući:nemojte dobacivati zastupnici molim vas. Dakle dr. Zalihiću imamo zaista Zakon precizan koji kaže zastupniku za sve izrečeno na samoj sjednici ne može biti pokrenuto. Oni mogu ovdje predsjedavajući je ugrožen najviše. Dakle mogu i vas i mene,s ve mogu šta hoće.

Direktor JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Adem Zalihić::evo ja ću pokušati stvarno biti ekspeditivan. Uvažena zastupnica Samra Ćosović je postavila pitanje u vezi uklanjanja RTG aparata, odnosno odjela iz ZHMP. A to je pitanje problematizirala također ako se ne varam i uvažena zastupnica Neira Dizdarević. Ja sada moram reći malo neprijatno iznenađen da ste totalno neupućeni i ušli ste u to pitanje pa ću vam dati odgovor i mislim da ćete se razočarati svi vi sada kada čujete o čemu se radi. Radi se o sljedećem, tiče se 2017. Pošto je ovaj nepopularni ulični žargonski rječnik moram upotrijebiti kažu svi su protiv uhljeba. E slušajte sada, ja kada sam došao 1.februara 2018 godine na mjesto direktora ZHMP Kantona Sarajevo dobio sa informaciju da osoba od 2010 godine ni jednim svojim potezom ništa nije uradila u HP i da je košta HMP odnosno građane Kantona Sarajevo 300.000 KM. To je rendgen tehničar za kojega se vi zauzimate. I ne radi se o rendgen tehničarima nego o samo jednom koji je 2010 zbog potkradanja pacijenata bio presuđen, no međutim zbog proceduralne greške, nije negirano njegovo potkradanje nego proceduralna greška prilikom otpusta odnosno otkaza o radu, vraćen je na posao i isplaćeno mu je slovom i brojem 131.000 KM i vraćen je na mjesto rendgen tehničara, da radi u rendgen odjelu HMP gdje ne postoji uopće više rendgen odjel. Federalni pravilnik, molim vas ja se izvinjavam morate mi dopustiti, Federalni pravilnik o organizaciji službe medicinske pomoći je krovni dokument kako se treba organizirati hitna medicinska pomoć. Jesmo li jasni zastupnice Neira, jel me pratite. Znači federalni pravilnik.

Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević:samo kratko, mislim da je prvo da je osnovna kultura ovdje da se obraćate imenom i prezimenom. Nije moje pitanje danas bilo, moje u vidu zastupničkog pitanja i molit ću vas da mi se pismeno odgovori. A svrha moga zastupničkog pitanja da li JU ZHMP ukida rendgen aparat?

Direktor JU ZHMP Adem Zalihić:ne može se rendgen aparat ukinuti, onda bi se slomio.

Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević.Ja sam zastupnica nisam ljekar. I vi meni odgovorite vašom terminologijom na zahtjev zainteresovanih građana.

Direktor JU ZHMP Adem Zalihić.Znači, gospodin je vraćen na posao i četiri godine vrlo egzaktni pokazatelji, decidni jasni, svima dostupni, četiri godine zadnje radi u HP sljedeće: dođe, čita knjige i ode na posao. I uredno naplaćuje najveću platu od hitnih medicinskih tehničara u HP. Naravno, moji lični etički, profesionalni i ostali kodeksi mi nisu nikako dali mira da ta osoba sjedi tu i uzima tolike novce, a ne radi ništa. Vrlo provjerljivo ovo što govorim. Ozbiljan sam i znam u kakvoj instituciji i poštujem ovu instituciju gdje govorim. I hvala vam što me slušate. Znači uskladio sam pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta sa federalnim pravilnikom koji ne predviđa na žalost, ali ja dijelim vaše mišljenje da u hitnoj treba rendgen. Ali bi trebao jedan drugi put. Da podnesete zahtjev u Federalnom parlamentu pa da odobre da postoji rendgen služba u HP pa da onda mi dobijemo pare za rendgen aparat. A taj, doduše to sam zaboravio, ovaj rendgen aparat ne radi, neispravan je već godinama, ono što spominjete vi 100 ekspozicija. Apsolutno nije tačno, to je nekada bilo kada su bila rendgen tehničara 4 od kada ih nema u hitnoj to je već

37

duga priča. Znači da skratim nisam mogao ni zakonski, d aje moj rođeni sin, znači ne mogu ja dati nekome radno mjesto koje ne postoji. Razumijete. I u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem, vrlo sam dobronamjeran, ali vrlo stabilan šta govorim. Ja sam evo direktora DZ Husića kada sam došao htio sam da adekvatno riješim i rekao sam gospodinu, vi ste rendgen tehničar, vi treba da radite u ustanovi gdje postoji rendgen služba. Ako vi ne želite ja ću otići. I otišao sam kod gospodina Husića i zamolio ga možemo li napraviti neki transfer, evo i novac i sve ali da čovjek nešto radi. Nije htio. I nastavio je osam mjeseci primati platu. Nije hemijsku upotrijebio. Da je upisao jednog pacijenta. ne. I naravno da sam ga preraspodjelio u skladu sa njegovim kompetencijama, obzirom da nije medicinski tehničar, to je druga priča, završio je višu medicinsku školu,u skladu sa njegovim kompetencijama, na mjesto medicinskih informacija. Jedino mjesto, evo vi dođite izaberite gdje bih ga ja mogao pustiti da radi. To je što se tiče aparata i rendgen odjela u HP. Potom je bilo pitanje o hemodijalizi. Ja ću pokušati spojiti ovo pitanje hemodijalize obzirom da ga je tretirala uvažena zastupnica Samra Ćosović i uvaženi zastupnik Vedran. Kada je u pitanju hemodijaliza ja sam ukazivao na svim ovim skupštinama i pisao sam svim načelnicima opština i gradonačelniku, HP ima jedan problem. Hemodijaliza ne spada u obavezne dužnosti ZHMP. To je da tako kažem natureno HP i već godinama HP poslije rata vrši prevoz hemodijaliznih pacijenata. Vama za informaciju u Kantonu Sarajevo mi smo najbrojniji po broju hemodijaliznih pacijenata iznosi ih cca 319 hemodijaliznih pacijenata u Kantonu Sarajevo. A mi prevozimo oko 207 pacijenata. Najveći problem su nam vozila i prevoz. Ja sam lično išao čak i u Ceste federacije nisu nam ni dozvoljavali kroz ove naplatne rampe. I to smo završili. No međutim kako bih riješio ovo što je uvaženi zastupnik Jakupović spomenuo, ja sam involvirao i šeficu Hemodijaliznog centra u KC i predsjednicu Udruženja hemodijaliznih pacijenata da svi kooridiniramo aktivnosti kako bi poboljšali uslugu. To su izuzetno teški pacijenti, svakodnevno prevozimo. 1500 km pređemo svaki dan. Kada je u pitanju 2017, imali smo 30.682 transporta za 2497 pacijenata pređeno je cca blizu pola miliona kilometara. Naše svako vozilo je od hemodijaliznog prešlo pola miliona. I ovdje apelujem na sve vas, kao što sam apelovao na načelnike općina da nam pomognete oko vozila za hemodijalizu. Nadam se da sam odgovorio. Što se tiče, pomenute su tužbe u 2017. tačno je. Tužbe postoje. Te tužbe su prvostepenom presudom presuđene u korist radnika. I iznose cca pola miliona KM. To je rezultat mobinga i nezadovoljstva radnika prethodnim menadžmentom a to su upravo izvori što se ovog jednog našem uvaženog kolegu zastupnika, ne mogu se sjetiti imena, naveli da problematizira legalnost mog izbora. Naravno, ne bih o tome jer nisam ja sebe postavio, postoje tijela. Tužbe su rezultat nezadovoljstva radnika, tužbe postoje, pola miliona KM, i to će dovesti ZHMP u vrlo jednu tešku situaciju. Ja sam da tako kažem suprimirao koliko sam mogao te procese. U pregovorima sam sa radnicima da pokušamo naći zajednički jezik jer HP pripada svima nama, i ako je dovedemo da negativno posluje može se odraziti na pružanje zdravstvene zaštite iz domena hitne pomoći na nivou Kantona. A to je vrlo ozbiljan stvar. Pitali ste šta je sa centralnim objektom. U 2017, a naravno 2018 a evo i 2019, problem je centralnog objekta koji je prilično oronuo. Vama za informaciju mi smo napravili jedan novi edukativni centar, to je sada drugi svijet u odnosu na ostatak ustanove. Ja sam bivšeg premijera i bivšu ministricu jednostavno zatrpao molbama sugestijama da se dozvoli renoviranje adaptacija ZHMP i mislim da će to doći do skupštinskih klupa i ove uvažene Skupštine. Moram još nešto reći obzirom da je situacija kakva jeste, ovi izvori koji su naveli gospodina dotičnog, i koji sabotiraju od kako sam došao prvog dana, morate ovo znati, mora ovo znati javnost. Sinoć su u glavni WC u HP ubacili dvije velike krpe i začepili odvod i fekalije su išle. Zato govorim sigurno su.

Predsjedavajući:dajte suzdržite se molim vas. Ljudi uspijevate na tri pitanja odgovarati preko 20 minuta zaista.

Direktor JU ZHMP Adem Zalihić.

38

Bilo je pitanje edukacije. Izvinjavam se. Edukacije, odnosno prigovora da li je prekinuta edukacija. Jeste prekinuta je edukacija, opet kažem izvori, evo tu su dokumenti. Osoba je dala sebi za pravo i nazvala je naše međunarodne saradnike dugogodišnje finansijere iz oblasti edukacije HMP nazvala i ljudi su prekinuli. To će naravno završiti na sudu. Prekinuli su komunikaciju. Nanesena je jedna nesaglediva šteta, kako materijalna tako i nematerijalna ZHMP Kantona Sarajevo. Ali evo da vas ne gnjavim time. Uvaženi zastupnik Čelik je spominjao, evo ja ću letimično, pa vi slobodno, obzirom da predsjedavajući opravdano me požuruje. Kada su u pitanju sportsko kulturne manifestacije. Uistinu mi smo ustanova koja jedina zakonom ima dozvolu da vrši medicinsko obezbjeđenje sportsko kulturnih manifestacija. Mi smo naravno angažirani a ovaj EYOF i sa velikim ponosom i entuzijaznom ćemo se prihvatiti tako izazovnog zadatka. Ali međutim, neki ljudi daju sebi za pravo kada organiziraju sportsko kulturne manifestacije na području Kantona Sarajevo, bilo ih je 2017 i 2018 i bit će ih još, da angažiraju neke medicinske ekipe koje nemaju pravo da obezbjeđuju, da vrše medicinsko obezbjeđenje. Zašto je to važno. 6.08.2018 jedna privatna kompanija jeste obezbjeđivala jednu party zabavu u centru Skenderija i na toj party jednom je momku od 22 godine pozlilo. Naravno oni nisu bili adekvatni da pruže hitnu medicinsku pomoć, požurili su u Zavod za narkomaniju, naravno gore ljudi opet ne mogu pružati tu pomoć, pa su zvali hitnu, i da skratim čovjek je smrtno završio. Zamolio bih uvažene zastupnike da se pobrinu. Mi uopće ne letimo za poslom, ne tražimo taj posao, ne volimo puno da radimo jer je vrlo ozbiljan taj posao. No međutim mislim da je puno ozbiljnije da mi obezbjeđujemo te sportsko kulturne manifestacije obzirom da imamo i educiran kadar i opremu. Hvala.

Predsjedavajući:izvolite kolega Deviću. Ja sam planirao dati pauzu nakon direktora. Ako ćete njih sada ovdje malo presjeći. Ja bih volio da završe. Mi imamo Komisiju za izbor i imenovanje i Kolegij. Tako da sam mislio. Ja mislim da su ovo realno manje zahtjevna ako se slažete. Pauza odmah nakon direktora ako se slažete kolega Deviću.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević:vi tu onda pauzu dajete mi svoju nismo onda iskoristili.

Predsjedavajući:niste, niste. To će biti pauza naša. Imate vi pravo. Halalosum onda direktore. Izvolite. Ko je sada? Javno zdravstvo. Vi ste bili brzi i prvi put, demonstrirajte nam to i sada. Kolega Jakupović, vi ćete nagrabusiti kolega Jakupoviću za ovo univerzalno pitanje svima. Opširno. Kolega Jakupović se javio.

Poslanik/zastupnik Vedran Jakupović:samo pitanje kolega Zalihić. Ja mislim da Opšta bolnica ni Klinički centar nisu odgovorili za odnose sa ZZO samo da ili ne. Jel imaju problem ili ne.

Predsjedavajući:rekao je kolega ne, nemaju problem. Pa nam je onda u tom pitanju rekao kojeg kadra fali, sve sam ga ja čuo, u tom pitanju. Jeste. I to je rekao, sve je rekao. A onda je još pričao pet minuta na to.

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Aida Pilav.Ja se zovem Aida Pilav, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Prvo da vam čestitam, vi ste svi u savršenoj kondiciji u petak popodne. E sada sam imala, ja ću onda od naopako. Dakle 2017 godine nije moja izvještajna godina, ali ću reći da do sada moje iskustvo u prethodnom

39

periodu nije bilo sa ZZO domicilne se dobro komunicira i nisam imala nekih, bili su dobri kontakti sve je na visoko profesionalnom nivou. 2017 godine ovaj Zavod nije nikoga otpuštao pa valjda neće nikoga ni vraćati, pretpostavljam. Bilo je pitanje ovdje ovog jednog mladog, ja volim taj mladi svijet, od ovog jednog mladog gospodina u kome ću ja da kažem, vi ste pitali da li je ZZO odnosno koju je vrstu promotivne aktivnosti radio. Dakle promocija po definiciji što bi se reklo je proces dizanja svjesnosti stanovništva o zdravlju i osposobljavanja stanovnika i lokalne zajednice da čuva svoje zdravlje, odnosno provodi kontrolu nad istim. Dakle to je po definiciji. Ovaj Zavod je 2017 godine proveo ili učestvovao ili organizovao šest manifestacija, to je organiziranje, obilježavanje tih dana zdravlja. Pa se onda napravi odabir. Oni su 2017 godine radili obilježavanje 7. aprila Svjetskog dana zdravlja, koje je bilo posvećeno depresiji. Obilježavanja dana Kantona Sarajevo to se uvijek radi u petom mjesecu Vilsonovo šetalište bilo je šetnja. Mislim ima sve u izvještaju. Mislim obilježena 31. maja Svjetskog dana pušenja na Danima zdravstva u devetom mjesecu 17 to je centar Skenderija, obilježavanja Svjetskog dana srca u devetom mjesecu i obilježavanje Svjetske sedmice dojenja to je deseti mjesec. Ja ću iskoristiti priliku kao neko ko je novopostavljeni što bi se reklo dugogodišnji zdravstveni radnik, na moje veliko iznenađenje, Zavod za javno zdravstvo zajedno sa Kantona Sarajevo prethodnih godina nije radio niti jedan organizovani sistematizirani preventivni program. Ako ste na to mislili, ovo su promotivni, ali ni jedan nije bio promotivni program.

Predsjedavajući:evo negoduju zastupnici. Čim šiljite temu oni negoduju, ruže mene, a ja moram prekidati vas. Idemo dalje. Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo.Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva. Nije bilo pitanja, jel sa Zavodom super. Jakupović sve ok? Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata jel bilo pitanja? Samo za ZZO. OK, kolega Jakupović ništa. Sportska medicina isto. Kažu super sa ZZO. Zdravstvena zaštita uposlenika MUP-a isto. Eto ga. Sve isto. Pauza pola sata. Prvo Komisija za izbor i imenovanje sala 100, tehnička priprema. Pa Kolegij za 15 minuta. Nastavak sjednice za pola sata. U pet tačno.

NASTAVAK NAKON PAUZE

Predsjedavajući:molim i predstavnike ustanova da zauzmu svoja mjesta. Nastavljamo sa radom.Poštovane kolegice i kolege nastavljamo sa radom Skupštine Kantona Sarajevo. Iscrpili smo pitanja sada slijedi rasprava. Zastupnik Čampara, prvi prijavljeni. Prijavljujte se za raspravu. Kolega Čampara ima riječ.

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara:zahvaljujem predsjedavajući. Ja stvarno neću dužiti, pokušat ću biti što kraći. Evo dakle što se mene lično tiče i Kluba SDA ja mislim da ćemo mi u svakom slučaju podržati sve ove izvještaje koji su bili pozitivni i gdje se vidi napredak i što se nas tiče svi će izvještaji ima podršku. Bez ikakve namjere bilo kakvu polemiku da izazivam ili kakve replike, ponukan sam ovdje izlaganjem bio i našeg direktora Hitne pomoći, gospodina Adema Zalihića, upravo iz razloga kada je rečeno da poslanici ovdje mogu sve pitati. Mislim da mogu pitati poslanici samo ono što je u domenu onoga ko odgovara. U slučaju ovih direktora koji su nam podnosili izvještaje, mi možemo pitati direktore samo ono za šta su oni nadležni i mislim da ne bi smo mogli odlaziti od teme iako smo poslanici. Ali i Poslovnik i Ustav i sve nam drugo nalaže da se pridržavamo tih propisa. To je jedna stvar. I druga stvar, kako moramo štiti dignitet ovoga parlamenta u Kantonu kao najvišeg zakonodavnog pravnog tijela Kantona mislim da smo svi dužni prilikom naših izlaganja i postavljanja i pitanja direktorima i svim drugim koji vode

40

organe u Kantonu Sarajevo da se i prema njima odnosimo sa dignitetom i da štitimo i njihov dignitet u budućem radu. Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Čampara. Zastupnica Samra Ćosović-Hajdarević.

Poslanik/zastupnik Samra Ćosović-Hajdarević:zahvaljujem. Ja bih se osvrnula na jučerašnje i današnje činjenice. Nekako mi je zaparalo uši vezano za edukaciju pa su kolege onako postavljale pitanja ako se u jednom izvještaju našlo pretjerano trošenje, odnosno ako možemo nazvati da je to pretjerano trošenje sredstava na edukacijskom nivou, onda se danas postavljaju pitanja zašto se nisu trošila sredstva vezana za edukaciju, a mislim da mi svi u ovoj sali i te kako podržavamo educiranje bilo koje vrste kadra a posebno medicinskog. Pa evo kao što sam spomenula u pitanju direktoru Hitne pomoći, baš i nije decidno odgovorio, a tiče se sabotaže, odnosno prekidanja svake vrste međunarodne i domaće saradnje vezano za edukaciju uposlenika Hitne pomoći koja je jako jako bitna i oni sada trpe, imam informaciju, a ja mislim da direktor može i potvrditi, imaju velika je šteta nanesena. A imam i potvrdu gdje je kolegica, bivša v.d. direktorica napisala sljedeće, odnosno njen advokat, pa kaže: „Naš klijent obavijestio je poslovne partnere o tome da ne obavljaju taj posao više i da će to neko drugo raditi koji će stupiti u kontakt sa njima. Rezultat toga imaju i SMS prepiske sa inostranim sponzorima. Mislim da je Danska u pitanju, koji su odmah obavijestili da prekidaju finansiranje svih mogućih edukacija i oblika donacije ovoj ustanovi. Također je kolegica koju ne želim da spominjem pozvala direktora ustanova domaće gdje su dobijali edukacije, također prekinula edukaciju sa Fakultetom gospodina Ganića na kojem su isto imali saradnju za edukaciju tog kadra. Ja toliko o edukaciji i o želji za educiranje.

Poslanik/zastupnik Sead Milavica:zahvaljujem predsjedavajući. Evo pošto se prvi put javljam danas, zaista sam želio da skratim maksimalno, nisam čak ni pitanja postavio jer je ovo već treći dan kako radimo po 12 sati dnevno, ali evo ponukan današnjim izlaganjima direktora, želim samo da kažem da smo mi svi ovdje vjerovatno malo i umorni, ali hoću da kažem da sam danas doživio nešto što dugo, dugo u životu nisam doživio. Mislim da svako ko izađe za ovu govornicu treba da shvati da ispred sebe ima najviši zakonodavni organ u Kantonu Sarajevo. Ne može niko izaći za ovu binu i nazvati nekoga mladim, starim, ženom, muškarcem, ono ili itd. Dakle molim vas, želim da se od danas predsjedavajući poštuje ovo tijelo. Evo i vama skrećem pažnju na to. A u drugoj diskusiji malo više o zdravstvu.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Milavica. Zastupnica Vildana Bešlija ima riječ.

Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija:hvala predsjedavajući. Ja ću u diskusiji malo samo proći kroz određene brojke u izvještaju što ustvari i razmatrano za 2017 godinu. Odnosi se na KCUS. Naime kako bi mogli imati kompletan pregled o poslovanju moramo uzeti u obzir i broj usluga i zadovoljstvo građana u ovom periodu pa ću ja ukratko proći kroz ove brojke koje su navedene. Prema onome što možemo vidjeti u finansijskom izvještaju o poslovanju KCUS u 2017 ukupni prihodi su veći za 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok su ukupni rashodi manji za 2% u odnosu na prethodnu. A u odnosu na plan manji za 8%. ja bih rekla da se ipak malo pretjeralo. Naime, prema izvještaju u oblasti specijalističko konsultativne zdravstvene zaštite tokom 2017 godine, evidentirano je smanjenje od 10% u odnosu na 2016 pruženo je 9% manje usluga, a to je manje za 8% od planiranog broja usluga. U oblasti kliničke dijagnostike pruženo je 9% manje

41

usluga u odnosu na prethodnu godinu, a čak 15% od planiranog broja ovih usluga za 2017. u okviru bolničke zdravstvene zaštite, broj liječenih ispisanih bolesnika je također za 6% manji u odnosu na prethodnu, a za 9% manji u odnosu na planirano za 2017. zauzetost posteljnih kapaciteta kako je navedeno za 6% je manji u odnosu na prethodnu, tj 9% manji u odnosu na plan 2017. ukupan broj operacija je za 5% manji u odnosu na izvršenju u 2016, a čak za 7% manji u odnosu na plan za 2017. nadalje, broj poroda je za 12% manji u odnosu na izvršenje u 2016, a čak 17% manji u odnosu na planirano u 2017. Ne mogu prihvatiti činjenicu da je ovaj izvještaj pohvalan, te mogu se samo djelimično složiti da je do smanjenja korištenja svih usluga došlo zbog organizacionih promjena kako je navedeno u izvještaju, jer mišljenja sam da uštede koje su napravljene u finansijskom smislu su se uveliko reflektirale na smanjenje pruženih usluga. Također da se procentualna smanjenja korištenja usluga u odnosu na 2016 kreću u rasponu od 5 do 12% dok se ta smanjenja u odnosu na plan za 2017 kreću u rasponu od 7 do 17 % kao što smo mogli vidjeti. Znači ona dakle predstavljaju upozorenje da se u KC očigledno pretjeralo i to na račun i na štetu građana. Ova moja konstatacija naravno nije ništa novo jer su se građani u mnogo situacija i primjera uvjerili u to kupujući potrebne lijekove ili čekajući predugo na određene preglede i dijagnoze a takvih primjera kao što svi znamo zaista je mnogo. Evidentno je nezadovoljstvo uposlenika KC koji su nerijetko odlazili i odlaze. Brojke koje sam iznijela su ustvari samo potvrda da sada imamo sporiji i siromašniji sistem koji je doveo do smanjenja pružanja usluga građanima i odlazak stručnjaka koji nezadovoljni traže pomoć izvan sistema za koji smo i mi odgovorni da im pružimo. Hvala.

Poslanik/zastupnik Arijana Memić:zahvaljujem predsjedavajući. Ja bih se samo kratko osvrnula na neke odgovore za KC. Naime, iz vašeg izlaganja sam shvatila da je 6000 KM godišnje koje se izdvaja iz sredstava KCUS sasvim dovoljno za edukacije doktora. Stoga mi nije jasno zašto ste za iste planirali 110.000 KM u budžetu 2017 godine. Smatram da se edukacije doktora koje trebaju biti kontinuirane ne smiju najvećim dijelom oslanjati na farmaceutske kuće i njihovo finansiranje, kako ste naveli u svom izlaganju. I vezano za vaš odgovor za intrahospitalne infekcije u kojima ste se pozvali na Komisiju za sprječavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija samo bih konstatovala da je ista osnovana zbog potrebe za konstantnim praćenjem higijene što je navedeno u zapisniku komisije od dana 14.03.2017.godine u kojem između ostalog stoji da je interna kontrola dokazala u pojedinim uzorcima prisustvo bakterija fekalnog zagađenja i da to ukazuje na potrebu praćenja higijene u bolničkoj kuhinji u narednom periodu. Hvala.

Poslanik/zastupnik Jasna Duraković.Zahvaljujem predsjedavajući. Evo pošto nisam imala priliku replicirati uvaženoj doktorici i pošto se moja diskusija zaista oslanja na KCUS iznijet ću samo jedan komentar kao sastavni dio ove diskusije. Nisam zadovoljna nažalost datim odgovorima a pogotovo sam tu da izrazim žaljenje da sam morala slušati pridike, zaista nekorektno upućene jer saslušala sam sve iako nisam u tom trenutku bila u sali,bila sam u predvorju jer sam morala izaći nakratko. Dakle jednostavno nije mi jasno zašto smatrate, evo citiram vas, da je moje pitanje bilo sramno ili političko motivirano, kada u osnovi iznosim samo stavove građana. Čak konkretno, ovo zadnje pitanje koje sam imala jeste bilo od nekih zaposlenika koji rade u KCUS. Dakle mislim da su pitanja krajnje objektivna, korektna i legitimna, tako da evo zaista ne vidim razlog za tu vrstu pridike. Dakle, kada govorim o KC mislim da nas je već dovoljno reklo i govorilo o istom problemu koji se pojavljuje, pogotovo je evidentan taj problem bio 2017 godine. Vi se sjećate i onih protesta i ne znam par navrata je direktorica zabranjivala medijima da pristupe itd. Dakle zaista silni problemi nema dileme ni spora da radnici, tj zaposlenici koji su ostali gore trpe strašan pritisak i trpe i šute iz razloga što strahuju od otkaza. I to je zaista mislim svima jasno. Evo najnovija, ovo je jedna stvar možda je i to jedna politika ušteda ali je po meni vrlo nehumana i po meni protivna Zakonu da je zabranjeno radnicima unositi hranu i piće, dakle da

42

faktički nemaju ni na neku pauzu. Dakle apsolutno ne mogu unositi to unutar bolničkih prostorija bilo gdje gdje borave. A poznato nam je svima da su i dva kafića ili ugostiteljska objekta nazovite to kako hoćete unutar KC zatvorena. Tako da defakto ljudi nemaju gdje otići na pauzu. Mislim da je to vrlo nehumano, i protuzakonito. To je samo jedna od stavki. Dakle, ovo ću samo istaći, također obzirom da ste u izlaganju rekli da su objedinjenje sve usluge i u izvještaju isto to stoji. Mislim da to nije tačno nažalost. Evo imamo nedavni primjer od više pacijenata, ljudi koji se meni javljaju pa mi to kažu, zaista iznosim stavove javnosti, da pacijent KCUS kojeg pošalju na Podhrastove kada završi svoj pregled mora se vratiti nazad na KC da bi uplati troškove tog pregleda na blagajni, jer Podhrastovi nemaju blagajne. Pa se ponovo u tom stanju u kojem se nalazi, to su obično neka teška upala pluća ili ne daj bože nešto gore, mora vratiti šetati doslovno nekoliko puta u toku dana da bi izvršio sve svoje obaveze, tako da moram kazati da nije tačno da su evo objedinjene sve te usluge na KC. I evo obzirom da zaista iscrpljuje ova diskusija, i mislim da smo ovdje već dovoljno dugo, i svi rekli što su rekli, ne bih da se ponavljam i završit ću s tim.

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić.Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, ja sam se zaista predsjedavajući trudio da ispoštujem prvobitni dogovor kada je riječ o diskusijama, pitanjima itd. I pokušavao da budem čak racionalan. I vi ste se sami zapitali nekoliko puta ja vjerujem da li sam u sali uopće. Prijatelji također da li prisustvujem na ovoj sjednici, jer običaj imam da se javim da budem aktivan, ali da razjasnimo samo nekoliko sali. Moram vam priznati da osim toga, poprilično sam istraumiran nastupima direktora koji nam prezentiraju ovdje godišnje izvještaje. Ja sam poznat kao neko, šta mogu, tako od djetinjstva, da sam istraumiran i da se plašim kada ljudi ovako nastupaju arogantno, prepotentno i ne želim da me bilo ko više traumira ovdje jer ja ću napustiti sjednicu. Znate kako je. Plašljiv čovjek i ja ću napustiti sjednicu. U jednom trenutku sam se pitao da li smo zapravo mi njima osnivači ili oni nama. I zaista to je potpuno umjesno pitanje. Onakvu salvu, onakav ton sa te govornice, nepoštovanje zastupnika, nepoštovanje ovog doma, državne institucije, najvišeg zakonodavnog tijela. Pazite, te neinformisani smo, te sramno je itd. Pa kakav je to nastup? Kakvi su to nastupi? I molim vas za ubuduće, ovo govorim kao šef Kluba SBB-a da ubuduće bude naš stav i da se jasno precizira način na koji će se ovdje prezentirati izvještaji. Pa molim vas ljudi ili nisu naučili na dijalog ili možda nisu educirani da u ovakvim situacija djeluju. Zašto onda dolaze, zašto nekoga ne nađu ko je sposoban da kontrolira emocije itd? I da na jedan dostojanstven način prezentira a ne da vrijeđa ljude ovdje koje su ipak građani izabrali. Dajte da postavimo stvari na pravo mjesto. Ja zaista nikada ne namjeravam da više ubjeđujem ovdje ljude, a stara je istina, kako u novinarstvu tako u politici, da nema loših pitanja već imaju loši odgovori. Svako ko dođe ovdje ili pred novinare dođe, on treba to da zna, da bude spreman na svakakvu vrstu pitanja. Da se malo osvrnem na ono što smo danas čuli i na ove izvještaje. KC obećao sam, tako ću i postupiti mnogo bih toga mogao da kažem ali u jednom trenutku sam pomislio, ako neko sa ove govornice kaže da žuta štampa, da je naše nadahnuće, naša literatura žuta štampa, da li ima taj neko pravo da kategorizira medije da li su žuta štampa ili ne? Tabloidi. Pa pazite ja razumijem da živimo u tabloiziranom vremenu, da ima tabloizirane pameti, ali vjerujte mi ako ovdje ne pokažemo minimum dostojanstva, onda kako da vjeruju građani u bolje sutra. Evo ja sam samo nekoliko stvari ovdje zapisao da se osvrnem. Činjenica je da kada bi ljudi slušali što nam je danas prezentirano i prethodnih dana, onda mi živimo u idealnom društvo. Nismo Švedska, Norveška i kako da mi ne reagiramo na takve stvari. Pa zašto, e to je što kaže gospodin Čampara predstava,ja rekoh igrokaz. E upravo je to to. Pa onda nemamo razloga za naše postojanje izabrat ćemo kao u nekim demokratskim zemljama nekoliko ljudi koji će ovdje predstavljati vlast i što će nam parlament, što će nam Vlada, ovdje je idealno. Ja sam postavio vrlo konstruktivna pitanja. Nisam htio da na neki način govorim o edukaciji, doedukaciji kadra, zatim spajanja klinika, oragnizacionim momentima. Novac nama jeste potreban, ali ja

43

bih volio s obzirom da je zdravstvo i molim vas, iznenađuje me da ljudi koji dolaze iz zdravstva govore Ministarstvo zdravlja. Pa ne možete vi biti ministar zdravlja nego nekog sistema koje se zove zdravstvo. I to zaista stvara svojevrsnu zabunu. Onda također, imamo nekoliko stvari koje bih recimo da problematiziram a koje je toliki uspjeh KC, kako je moguće da je u posljednje tri godine izvršeno tri transplantacije bubrega? Je li to tabloidi pišu? Ne odgovara istini. Koliko transplantacija bubrega izvrši KC u Tuzli? U susjednim državama klinički centri. Ako je to napredak onda nemam riječi. Kolegica Šahman je pomenula i tretmane medicinske djece sa posebnim potrebama. Njih nigdje nema, ono zbog čega sam ja pitao, i potpuno osnovano pitanje, inspiriran sam time jer sam čuo koliko je ljudi otišlo u mirovinu, ili penziju i koliko je ljudi umrlo, ali nismo čuli koliko je njih otišlo. I mi prepoznajemo u takvim stvarima da to nešto nije u redu. Potrošiti 95 miliona na uposlene a 56 miliona na lijekove je dosta indikativno je to zaista. Što se tiče ostalih institucija i ne bih, iskreno da vam kažem, vi znate predsjedavajući da sam ja i u prošlim mandatu govorio da kada razmatramo izvještaj KC, zaista doživljavam to kao svojevrsnu predstavu. Iz prostog razloga ima tu političkih konotacija, itd, ali politiku je dodala čini mi se i doktorica prema kojoj izražavam respekt za njenu struku i to sam rekao i njoj lično na hodniku, ali ako ona kaže šta hoćete to je pobjednička stranka. Tu je politika ušla u ove prostore. Dakle, mi razmatramo izvještaj i sigurno ćemo izbaciti svoje frustracije i u konačnici neće biti nikakvih posljedica za menadžment ove zdravstvene institucije. Znamo da je to podijeljena nadležnost između FBIH i pet Kantona. I to je moja preporuka i nuđenje rješenja da se kroz finansiranje ove institucije, koja nije samo naša, a finansira se preko 80% iz sredstava Kantona Sarajevo a 11 ljudi sjedi tamo, od čega 2 samo iz Sarajeva u upravljačkim strukturama. Ima li smisla raspravljati o ovome. I šta sada građani očekuju. Mi ćemo možda izglasati, možda nećemo izglasati povjerenje ovom izvještaju, ali se u konačnici ništa neće desiti. Možda će samo rejting menadžmenta ukoliko se, pod pretpostavkom da se ne usvoji ovaj izvještaj, pasti u očima građana. Ali zašto građanima objašnjavati? Pa oni na najbolji mogući način mogu da vide kakve usluge imaju gore, koliko su reducirane, koliko su osposobljeni da im daju usluge i da ne govorim ova pominjana dva urgentna dana, koji su prebačeni na Opću bolnicu. I onda se ovdje dođe i ustanove kao da su svojevrsni rivali, kao da nisu na istom zadatku da pružaju usluge građanima, zdravstvene usluge. Šta je bilo ranije, evo čuli smo i dr Kravića kakvo je stanje zatekao u Općoj bolnici. I onda uvijek istu priču slušamo da je neko treći, pet kriv a ne oni ljudi koji i sada rade. Ti isti ljudi rade u drugoj ustanovi i sada kažu također da je raniji menadžment bio kriv za sve ovo. Znamo i šta se namjeravalo sa Općom bolnicom desiti i možda je to rezultat upravo tih nastojanja oko spajanja Opće bolnice sa KC i da ne ulazim i da s ene vraćam na te stvari. Ali što se tiče ostalih ustanova, molim vas, čuli smo i gospodina direktora iz prve pomoći, Hitne pomoći, da. Evo upravo tražim zabilježio sam neke stvari. Ne mogu da vjerujem da ovaj parlament može podnijeti priču o tome kako je izvršena sabotaža u nekom WC tako što su začepljene WC šolje. Pa molim vas, treba poštovati ovaj parlament. Zašto o tome govoriti ovdje. Da, kao šef kluba. Dakle ne mogu da vjerujem takve stvari da se dešavaju u ovom parlamentu i posebice bih se osvrnuo pored svih ovih ustanova na medicinu rada. Ja sam i u prošlom mandatu nekoliko puta govorio i postavljao pitanja na koja nikada nisam dobijao odgovore, a evo sada sam dobio u zelenoj koverti jedan dopis koji mi je kurir donio, i ja sam mislio da sam negdje krivo parkirao, međutim opet je riječ o medicini rada. Ja ne znam kako može ovdje prezentirati izvještaj Medicine rada kada imamo problema oko unutarnjih akata ove organizacije gdje se parcijalno mijenjaju članovi koji odgovaraju da bi se neko imenovano na neko određeno mjesto ili funkciju. Ne mogu također da vjerujem da u ovoj ustanovi radi osoba kao zaposlenica radi osoba također koja je u drugostepenom organu, pa je onda asistent na Medicinskom fakultetu, a je primala plaću tri plaće na dva radna mjesta. I evo u ovom najnovijem dopisu kaže da je neću reći njeno ime iz pristojnosti, i nekih obzira, d aje izabrana za zastupnicu u ovom parlamentu. Ovo direktno utiče na budžet i na finansiranje i kako je moguće kažnjena je moment kako ovdje piše, ali nije to što radi kao asistentica na

44

Medicinskom fakultetu. I nadam se da ćete povesti računa kao ustanova da i imenovana , ja nisam rekao njeno ime, da će se odreći ovih primanja i ovog sukoba interesa koji ne služi na čast koja i dok je bila na bolovanju primala punu plaću. Dakle, takvi nama izvještaj ne trebaju. I sada da ne bi razobličavali dalje, a mnogo o ovome mogu toga da kažem, suzdržat ću se. Klub SBB će glasati, naravno evo i ovi zastupnici koji sjede sa moje lijeve strane onako kako smatraju da trebaju glasati na osnovu onoga što su pročitali na ovim izvještajima i shvatili o čemu je zapravo riječ. Hvala vam.

Poslanik/zastupnik Igor Stojanović:hvala predsjedavajući. Osvrnut ću se prvo na izlaganje direktorice Zavoda za bolesti ovisnosti vezano je za izmještanje ovog Centra i moju inicijativu. Direktorica je konstatovala da ovaj problem građani izražavaju već 17 godina ali da nisu tražili sa njom sastanak i da jednostavno njihove ocjene su paušale kada je u pitanju njihova sigurnost. Ja mislim da je osnovni red da svako ko živi u bilo kojoj stambenoj jedinici vodi računa o svom komšiluku. Ako se već neki komšija žali 17 godina, bilo bi uviđavno uzeti u obzir ono na šta se on žali pa razmotriti da se možda pomogne komšiji. To bi bilo normalno. Sa druge strane dobio sam i argument da je zgrada sređena, da postoji agencija koja osigurava sigurnost u krugu zgrade, međutim šta se dešava 50 do 100 metara od te zgrade. A građani 85 građana koji su potpisali peticiju se žale i trajanja da se sva institucija izmjesti zato što u večernjim satima prate svoju djecu u školu, prate svoje supruge s posla jer se boje za svoju sigurnost, ne osjećaju se ugodno i sada je samo pitanje da li ti ljudi u Centru treba na takav način da žive ili ćemo im mi osigurati neki ugodniji život. U svakom slučaju ja neću povući svoju inicijativu za izmještanje ovog centra i očekujem da Ministarstvo zdravstva riješi ovu situaciju u što skorije vrijeme kako bi ova agonija od 17 godina za građane u ulici Omera Stupca, i okolnih ulica što prije prestala. Kada je u pitanju KCUS moram reći da nisam dobio adekvatne odgovore. Prije svega, i meni je kao i zastupniku Mariću zasmetao komentar o političkom pobjedniku. Mislim da u ovakvoj jednoj instituciji nema potrebe da nam neko ko se bavi menadžiranjem u zdravstvu govori o političkim pobjednicima i prije svega da nam govori koja bi se to socijalna ustanova trebala izboriti za novac da bi se njima platila kirija i onda ne dobijemo odgovor otkud 5.212.673 KM povećanih sredstava iz ZZO Kantona Sarajevo baš za KC. I očigledno da kada se priča o političkim pobjednicima, kada neko iz menadžmenta sebi dozvoli takav komentar da je sasvim jasno zašto se izbjegao odgovor da se radi o nekom lobiranju, a nekih dodatnih usluga u KC nismo imali, povećala su se sredstva pa smo došli u situaciju da vidimo i bilborde o pohvalama od strane KC kako se uspješno radi, o finansijskim izvještajima, otprilike kao dođite u našu ustanovu, mi smo najbolji, dođite da se liječite, bit će ovdje super, sve je divno krasno. Vi niste zbog toga ovdje, i niste da se reklamirate. To bi neko trebao da skrene pažnju KC, da vi prije svega morate da pružite usluge adekvatne građanima, a građani nisu zadovoljni. Također sam dobio odgovor da ni jedna usluga nije nestala sa KC iako nekoliko primjera u svojoj okolini, od strane svojih najbližih prijatelja imam gdje nisu mogli dobiti adekvatne usluge, a nekada su postojale u KC. Ja mislim da je ova ustanova u potpunosti izgubila jednu socijalnu osjetljivost i da se počela hvaliti isključivo svojim finansijskim efektima šta su zaradili. Usluge ne postoje, i dokaz gubitka njihove humanosti i socijalne osjetljivosti od koje smo od strane menadžmenta ovdje slušali je upravo moje treće pitanje a to je zašto je povećana kirija Domu u Nahorevu, zbog kojeg sam prije dva dana ovdje također diskutovao. Povećana je za 200.000 KM, 50%. I kako nam je ovdje predstavnica menadžmenta KCUS objasnila neka se izbore ovi iz ove socijalne institucije za svoj novac i neka nama plate iako mi imamo 25 miliona dobitka i hvalimo se bilbordima, neka se izbori tamo neka socijalna institucija koja zbrinjava bolesnike koji ne mogu o sebi da vode računa i nek nama plate još 200.000. Kao da su to ljudi koji zarađuju na svojoj bolesti pa treba ovdje KC još malo sredstava da plate, al eto fali KC da se pohvale. Nemate vi u menadžmentu uopšte nikakve socijalne osjetljivosti, ni naspram usluga ni naspram ljudi koji su bolesti ni naspram svoje obaveze prema građanima Kantona Sarajevo.

45

Nemate nikakve osjetljivosti jer vi uopšte ne znate da ste izgubili usluge i nisu bespravno građani Kantona Sarajevo u strahu jer nema adekvatne usluge. Zbog finansijskog benefita koje ostvaruju bolnice i zdravstvene ustanove mi smo došli u situaciju da se pod ovim nekim kapitalizmom naše zdravstvene ustanove pretvaraju ustvari u fabrike a da smo unutar njih izgubili humanost. I kada je u pitanju usluga a evo i kada su u pitanju ove menadžerske usluge. Hajmo mi naplatiti 50% više od socijalne ustanove, i to na bolesnicima koji su najugroženija kategorija. Ja mogu reći u svoje osobno ime, iako sam šef Kluba, ne govorim u ime svojim kolega, ja sigurno neću podržati ovaj izvještaj. Evo, hvala lijepo jer mislim da su u potpunosti poremećene vrijednosti u zdravstvu i ja mislim da kao što sam diskutovao jučer vezano za vraćanje povjerenja u politiku, kada smo ukinuli paušal, ja mislim da na početku mandata mi moramo početi vraćati povjerenje, ne samo u političare nego u sve institucije Kantona Sarajevo koje postoje, a u koje su građani izgubili povjerenje. Hvala.

Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević:hvala uvaženi predsjedavajući. Imam zaista potrebu da se kratko obratim vezano za izlaganje direktora JU ZHMP. Ali ću se baviti konkretno činjenicama, argumentima, naravno, dobronamjerno kako je i direktor sam u svom izlaganju naveo. Dakle, kada sve i da ne postoji zakonski okvir ili da treba uraditi izmjene određenih zakonskih odredbi i propisa, mislim da trebamo kao prvo lice ustanove djelovati na neki način proaktivno. U prošlom mandatu bila sam članica nekoliko skupštinskih komisija i na određenim je naravno i direktor prisustvovao braneći izvještaje. Nikada nisam čula da se ova problematika rendgen aparata koji navodno tri godine nije u funkciji da se uopšte polemizirala. Međutim argument da ne postoji zakonski okvir apsolutno ne stoji a sada ću i demantovati direktora. Dakle, član 32 Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći, Sl. Novine 98/13 stav 4) kaže: „ U prostoriji za dijagnostiku ustanova za HMP osigurava i sljedeće, sto i stolice za doktora ili laboranta, stolicu za pacijenta, ležaj za pacijenta, sto za uzorke bioloških materijala, i odgovarajuće dijagnostičke aparate. Dakle pravilnik federalni jasno propisuje da u prostoriji za dijagnostiku treba imati odgovarajuće dijagnostičke aparate. Rendgen aparat trebaju HMP zbog pacijenata, ne da bude razlog previranja i ličnih sukoba direktora i uposlenika. Recimo ukoliko pacijent slomi ruku ili nogu, i ukoliko ljekar u HP posumnja u lom je li to znači da HP služi samo kao taksi služba do KC ili do Opće bolnice? Dakle, ili navedite evo u bilo kojem gradu manjem ili većem da jedan centar za HMP nema RTG aparat pa čak i UZ aparat. To je osnov današnje dijagnostike. I zaista moram da zaključim da je na neki način, možda i teška riječ, ali ja ću je izgovoriti sramno da u vremenu kada pokušavamo pojednostaviti život građanima Kantona Sarajevo mi i dalje koristimo praksu izbjegavanja odgovornosti, krijemo se iza loših zakonskih rješenja i na svaki način pokušavamo zakomplikovati i onako već dovoljno komplikovanu svakodnevnicu u našem Kantonu. Toliko. Hvala.

Dopredsjedavajuća Danijela Kristić.Zahvaljujem predsjedavajući. Kratko ću prodiskutovati odgovore na pitanja KCUS. Pitanje koje se odnosi na odluku Agencije za lijekove i ostvarene uštede po tom osnovu. Iznos koji sam ja navela od 1.820.000 i na koji ste se vi osvrnuli u odgovoru nije ušteda KCUS po ovom osnovu, nego je ušteda ZZO koji su oni naveli u svom izvještaju. Vezano za 6 hemodijaliznim aparata, kupljenih u 2017 godini kako ste naveli da su kupljenja tri neispravna, stvarno mi zvuči nevjerovatno da u 2019 godini taj problem kupljenih, neispravnih hemodijaliznih aparata niste riješili, da je nakon dvije godine u procesu rješavanja. Na žalost iz ovog primjera se vidi kako se neodgovorno postupa sa sredstvima iz budžeta, tj svih građana. Zanimljiva mi je i vaša konstatacija da se domaćinski ponašamo prema objektima koji nisu u vlasništvu KCUS u niti su useljeni a da opet u isto vrijeme se ne možemo domaćinski ponašati prema osjetljivim kategorijama i ne povećavati kiriju Domu u Nahorevu. Mi prije svega moramo shvatiti da KCUS nije profitna organizacija već JU čiji je primarni cilj da pruži uslugu osiguranicima jer

46

svaki mjesec se nama od plate odbijaju određeni iznosi za ovu namjenu. Ja lično, a vjerujem i drugi građani bi više voljeli slušati o kvalitetu usluge a ne o ostvarenim uštedama na lijekovima i drugim sredstvima. Hvala.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović.Zahvaljujem još jednom. Pa evo ja ću se također na početku osvrnuti na odgovore koje sam dobila na postavljena pitanja i rekla bih da je poražavajuće da već dvije godine, od aprila 2016 kako je to danas i iznio direktor Opće bolnice, kada se počelo s takvom praksom, mi pitamo kojim aktom je određena sedmična preraspodjela rada KUM-a UKCS i Opće bolnice u Sarajevu. I dobijamo odgovore da se šetanje pacijenata vrši na osnovu nekog, ili nečijeg usmenog dogovora i da su ta sredstva, sredstva za koja je smanjen trošak za Urgentni centar KC prebačena na intervenciju kantonalnog Ministarstva radi se o iznosu od 720.000 KM, ali tek u 2017 godini. Ovo dakle delegiram prema uvaženoj kantonalnoj ministrici kao problem koji treba riješiti na način da imamo akt, da imamo odluku kojom se to nalaže ukoliko se s takvom praksom ako procijenite da treba nastaviti. Jer ovo definitivno nije način na koji treba da funkcioniše ozbiljan zdravstveni sistem. Kada su u pitanju odgovori direktori DZ ja zaista ne znam da li je direktor DZ vjerovao u ono što govori. Najprije je rečeno da postoji dovoljan broj timova porodične medicine a imamo podatak iz Hadžića, vozilom hitne pomoći su se prevozili uzorci krvi koji se daju na analizu i u tom periodu DZ nema takvo vozilo. Zamislite direktore kakvu se reakciju proizveli kod eto tih istih stanovnika Hadžića kada ste odgovarajući na moje pitanje da li podjednako kvalitetnu uslugu imaju svi stanovnici svih opština rekli da tu jednakost želite postići upošljavanjem oralnih hirurga. U tom istom DZ Hadžići zaposlit ćete oralnog hirurga, tamo gdje oftalmolog dolazi jednom sedmično, i pacijenti se naručuju tek za maj. Internist dolazi dva puta sedmično i za sada je tolika gužva da uopšte nema termina za narudžbu. Dijabetolog isto tako dolazi jednom sedmično i trenutno uopšte nema termina za narudžbu. Neurolog isto tako jednom sedmično. I tu je maksimalno od 9-13 i narudžbe su za kraj maja. Otorinolaringolog dolazi dva puta sedmično, ali zbog povrede ljekara uopšte sada u ovom trenutku ne naručuju pacijente i ne daju termine. Psihijatar dolazi dva puta sedmično, pedijatar je dr. Hočko i on se pretpostavljam više bavi sindikatom nego što ima vremena liječiti djecu, ali on za koji mjesec isto tako ide u penziju. Tako da vrlo brzo pedijatara samo u DZ Hadžići neće biti. Školskog dispanzera nema jer je doktora biti na bolovanju, a mijenja je mlađa doktorica koja je tu na određeno preko Biroa za zapošljavanje. O reagensima u laboratorijama da i ne govorim. Itd. Područne ambulante u Pazariću i Tarčinu su bez kadra i ne rade u obje smjene. Eh sada dotaći ću se KC iako tu nisam postavljala pitanja no moram komentarisati ovaj izvještaj. Dakle iz Izvještaja KC za 2017 jasno je vidljivo da se na KC vrše značajne reorganizacije unutrašnjeg reda i smanjivanje posteljne mreže. No iz izvještaja nije vidljivo da li je to strategija usvojena na nivou Kantona Sarajevo. Dakle na osnovu kojih medicinskih i drugih pokazatelja kao i da li su se ta reorganizacija vrši na zakonom propisan način. Iz izvještaja je vidljivo da tendencija iz 2016 u 2017 u smislu smanjenja broja posteljne mreže i ukupnog pada usluga za oko 10% i smanjene zauzetosti iste te posteljne mreže nastavlja. U isto vrijeme smanjen je ukupan broj zaposlenih, dakle ove tendencije ne prati smanjenje finansijskih sredstava koja se preko ZZO Kantona Sarajevo doznačavaju za redovan rad nego naprotiv u porastu su za oko 8%, pa je pitanje po kojim kriterijima je ZZO finansira zdravstvene ustanove? Da li po usvojenim parametrima i usvojenim programima rada ili po nečem drugom. Bavila sam se malo istraživanjem i našla podatak da je KC 2008 godine imao 3526 uposlenih, a devet godina kasnije, dakle 2017 pošto govorimo o izvještaju za 2017 ima 3365 uposlenih. Dakle KC možda će zvučati pregrubo možda samo u periodu agresije na BIH imao manji broj uposlenih od ovoga na dan 31.12.2017. Na dan 31.12.2014 KC je imao 3727 uposlenih. Dakle tri godine, za tri godine iz KC je nestalo 362 uposlenika. Naravno da je jedan dio otišao u penziju, čuli smo to, ali smo svjedoci da KC napuštaju visoko obrazovni kadrovi, kako medicinski tako i nemedicinski.

47

Bilo bi lijepo da je ovo smanjenje broja kadra koje se navodi u izvještaju neko objasnio, koliko ljudi je dalo otkaz i otišlo a koliko je otišlo u penziju. Trebalo bi sagledati isto tako sve štetne posljedice koje su proizašle iz odlaska dječijih kardiohirurga, konkretno dr. Edina Omerbašića i dr. Pandura i kardiologa što je prouzrokovalo potpuno gašenje dječije kardiohirurgije. Zatim odlazak ortopeda vrlo upitno pružanje usluga dječje ortopedije. Sada smo u situaciji da pravimo paralelne sisteme u Općoj bolnici sada formiramo pedijatriju. Svaki pravi menadžer bi se dobro zamislio kada bi ga napustio samo jedan dr specijalista. A iz KC otišlo je više od 50 doktora specijalista ali se obrazloženje svodi samo na to da su otišli neradnici kojima smeta red, rad i disciplina. Naravno da ovo obrazloženje meni nije prihvatljivo. Ovdje želim da ukažem na u javnosti plasiranje neistina od strane menadžmenta KC i konkretno direktora discipline za zdravlje djeteta, prof. Ede Hasanbegovića i evo objasnit ću o čemu se radi. Naime svi ste upoznati d aje na ovoj Skupštini na 25 radnoj sjednici održanoj 07.02.2017 godine inicijativu za nabavku kreveta za majke pratilje na Pedijatrijskoj klinici pokrenula zastupnica Neira Dizdarević te da je povodom ove inicijative Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo izdvojilo 100.000 KM za koje je nabavljeno 50 kreveta i stvoreni humaniji uslovi boravka majki tokom liječenja njihove djece. U izvještaju na strani 138 navodi se da je Ministarstvo zdravstva izdvojilo sredstva ova navedena za nabavku kreveta za roditeljsku kuću što smatram da je greška. Međutim u izjavi direktora discipline za zdravlje djeteta prof Hasanbegovića navodi se da su ovi kreveti nabavljeni zahvaljujući menadžmentu KC: što mislim da stvarno nije u redu. Ova izjava je objavljena na fejsbuk stranici KC. I na svim mjestima gdje se objašnjava se pad usluga, navodi se da je to zbog usluga koje je preuzela Opća bolnica Abdulah Nakaš ili DZ. Vođeni tom logikom i prihod koji prima KC od ZZO Kantona Sarajevo trebao je bilježiti pad a ne porast. Da ne uzimam, ustvari moram i ovaj dio. Strašno je da se ovdje prikriva istina da je dječja kardiohirurgija potpuno ugašena pogotovo što svi znamo da su ljekari o kojima sam govorila kardiohirurzi napustili KC U 2017. Na žalost i tada je izostala reakcija institucija kako kantonalnih tako i federalnih, dok se generalna direktorica hvalila u javnosti kako će se sada djeca besplatno operisati u Turskoj na klinici, ja se izvinjavam, napisano je timološki, ne znam turski da ne pogriješim u nazivu klinike. A liste čekanja su bile sve duže i duže. Kada se ne nabavlja i ne troši, kada se ne pružaju zdravstvene usluge, a kada vam neopravdano prihodi rastu, nije teško ostvariti pozitivan finansijski rezultat. Nakon svega gore navedenog mi nećemo usvojiti izvještaj o radu i finansijskom poslovanju KC za 2017 a prvenstveno iz razloga što KC US nije ispunio svoju primarnu zadaću a to je pružanje adekvatne zdravstvene zaštite svim pacijentima ne samo Kantona Sarajevo već i BIH. Toliko zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Damir Nikšić:zahvaljujem predsjedavajući. Ja sam napravio jedna mali sastav isto. Svrha javnih, recimo komunalnih zdravstvenih usluga nije profit već zadovoljenje elementarnih korisničkih i ljudskih prava koja svaka država članica UN prema Rezoluciji Generalne Skupštine UN o temeljnim pravima potrošača korisnika prema EU deklaraciji o ljudskim pravima i prema Ustavu BIH koji se na ovim i ovakvim deklaracijama i rezolucijama temelji, obavezna osigurati. Bez obzira koliko to košta i koliki su troškovi toga. U prava na osnovne potrebe npr spada i pravo na medicinske usluge. U ta ista prava spada i pravo na vodu i sistem kanalizacije. A to pravo je od 2010 postalo i elementarno ljudsko pravo. Zato se mi ovdje prvo moramo dogovoriti i složiti konceptu pravne a ne pravničke države i o tome šta je bit javnih preduzeća i institucija. Da li je njihova bit dobit ili dobrobit. Mi smo ovdje često pominjali pravnu državu. Ali mi trenutno imamo korupcijom zarobljenu državu. Imamo partijski kapitalizam. Imamo državna preduzeća i institucije koje su zapravo partijska preduzeća koja služe za ostvarivanje partijskog profita i partijskog sufinansiranja kako iz budžeta tako iz prodaje državne usluga najmova prostora itd. Mi to znamo. Ali ima nas ovdje koji takav sistem ne prihvatamo. Imamo pojavu komercijalizacije usluge koja bi se trebala tretirati kao temeljno

48

ljudsko i korisničko pravo. Slušam argumente tržišta od onih koji ga monopoliziraju. Svjedočimo jednom neoliberalnom pristupu preduzećima i institucijama, jednoj nezvaničnoj privatizaciji državnih preduzeća i institucija putem političkog organizovanja. To brisanje granica između privatnog javnog i nevladinog sektora je definicija korupcije. To je definicija zarobljene države koju ovdje imamo u koegzistenciji sa pravnom državom o kojoj slušamo od legalista. Ja bih iskoristio priliku i sve prisutne kao i našu javnost da podsjetim i na socijalnu državu. Socijalna država postoji zbog društva, zbog građana a ne zbog sebe ili partije na vlasti. Njena bit nije profit to jest dobit, njena bit je opšta dobrobit. Tu dobrobit država distribuira putem budžeta, putem usluga, putem javnih preduzeća i institucija. Mogli smo primijetiti da finansijski izvještaji tretiraju ponajviše poslovanje kantonalnih preduzeća i institucija sa aspekta profita tj dobiti ali ne nužno i dobrobiti koju pruža i ostvaruje. Dobrobit se naravno i podrazumijeva ali se ne može mjeriti brojkama. Dobrobit se jednako kao i korupcija mjeri percepcijom javnosti. Zato dozvolite da vam se javnost obrati. Percepcija javnosti je često drugačija, različita od onoga što tretiraju finansijski ili partijski medijski izvještaji. Nemojte ocjenjivati parlamentarce, mi znamo da su mnoga pozitivna poslovanja rezultat direktnih intervencija iz budžeta Kantona i podsticaja. Naravno poželjno je da firme i institucije ne posluju s gubitkom ali i ako posluju s gubitkom to ne bi trebala biti jedina stvar na koju se fokusiramo, na osnovu koje sudimo i negativno percipiramo javno preduzeće ili instituciju. Dobici ili gubici ne smiju biti jedina dimenzija kojom se bavimo, pogotovo ako se radi o uslugama koje smo kao Kanton, tj država obavezni pružiti građanima. Ako ni zbog čeg drugog onda bar zbog ovih gore rezolucija i deklaracija o temeljnim potrošačkim ljudskim pravima. Mi smo dužni pružiti korisnicima i građanima određene usluge ako želimo biti država ma koliko ta usluga koštala Kanton Sarajevo. Bilo da insistiramo na pravnoj ili socijalnoj državi ili pak na suroj državnosti kao članica UN mi to i po članu 6,7 i 8 Ustava ovog Kantona moramo. Pozitivno poslovanje. Šta je pozitivno u poslovanju koje ostvaruje dobit na osnovu svojih korisnika i svojih radnika. Treba li kome novac koji dolazi u budžet Kantona a na uštrb radnika i korisnika tih preduzeća i institucija. Potrošite ga do zadnje marke na edukaciju, na lijekove, zavoje, instrumente, krevete, prečišćivaće zraka, šta sve ne. Ne treba Kantonu novac koji je ušteđen tako što nisu plaćeni prekovremeni sati radnicima, tako što se štedi na zaštiti na radu, na uslovima rada. Ovdje se uvažene direktorice i direktori sučeljavaju dva izvještaja, vaš i naš. Uporedu s vašim i mi donosimo i podnosimo vama izvještaju o zadovoljstvu ili nezadovoljstvu vaših radnika i korisnika i upoređujemo te izvještaje. Mi ovdje predstavljamo glas onih kojih ovdje nema a koji nas trenutno prate na ovoj tv i u medijima, oni su nas poslali da ih predstavljamo, mi smo njihovi zastupnici. Mi zastupamo njih. Mi ovdje predstavljamo interes Kantona, štitimo budžet Kantona prevencijom od tužbi radnika i korisnika. Nastojimo da izbjegnemo situacije u kojima nam presude nalažu da plaćamo odštete radnicima i korisnicima zbog negativnog poslovanja za rad pozitivnog poslovanja, za rad brutalnosti ili bahatosti menadžmenta. Mi ovdje štitimo demokratiju. Štitimo ovu demokratsku instituciju da se ne pretvori u neoliberalnu partijsku kapitalističku firmu kojoj je važno samo jedino poslovanje s profitom. Zdravlje se može komercijalizirati ali u privatnom sektoru. Zato smo mi ovdje. Da vam kažemo kada se polupaju lončići. Da osiguramo da se vlast ne pretvori u profitersku vlast koja mnogo uzima a malo toga daje za uzvrat. Mi smo vodje da osiguramo da bit nije profit da bit nije dobit, već da je bit dobrobit. Mi smo ovdje da osiguramo da ne postoje partijske firme, partijski sindikati, partijska berza rada, rodbinsko partijski državni monopol koji uništava zdravu konkurenciju. Slobodno tržište i istinsko privatno poduzetništvo. Mi smo ovdje da srušimo monopol koji direktno ugrožava potrošačka prava. Naša ustavna zadaća je da osujetimo svaki pokušaj uspostave antidemokratske jednopartijske autoritarne i totalitarne vlasti. Preuzimanje institucija JP od strane jedne partije i njenih klijenata zaposlenih u državnim preduzećima. Vi niste direktori i direktorice ni privatnih ni partijskih firmi. Vi ste direktori i direktorice kantonalnih tj javnih državnih preduzeća i institucija. Vaš odnos prema vašim radnicima i prema vašim korisnicima stoga nije samo vaš lični odnos već odnos ove

49

vlasti, ove Skupštine prema njima. Predsjednik sindikata radnika kantonalnog preduzeća možda i može biti u srodstvu ali ne može biti u službi direktora, u interesu uprave tog preduzeća ili partijske centrale. T je svojstvo totalitarnih režima i korumpiranih sistema. Isto tako otpustiti neposlušnog ili politički nelojalnog predsjednika sindikata zbog izjave o stanju u preduzeću javno preduzeću o kojem javnost mora biti upoznata nije samo čin politike menadžmenta već čin politike vlasti, režima. To je politički čin koji ima veliku težinu i kojim se ne treba baviti sud već politika tj ovaj parlament, tj mi. Kanton je taj koji plaća odštete radnicima i korisnicima novcem poreznih obveznika, radnih ljudi i građana Kantona a ne direktor. Kada budete vodili svoju privatnu firmu tamo možete otpuštati predsjednike sindikata bez konsultacija sa ovom skupštinom koja vam je pretpostavljena. Svjedoci smo da su u prošlosti neki partijski direktori vodili javna kantonalna preduzeća i institucije kao da se radi o privatnoj ili partijskoj firmi a ne o javnoj kantonalnoj. I svojim postupcima i odlukama doveli u pitanje budžet Kantona zbog tužbi radnika. Kanton je taj koji mora plaćati odštete a ne partija. E zato ova skupština i ovi parlamentarci imaju mandat da odlučuju o poslovanju kantonalnih preduzeća i institucija a ne partijske centrale. Neću sutra ni SDA, niti bilo ko drugi plaćati odštete nezadovoljnim radnicima i korisnicima zdravstvenih institucija, javnog prevoza, VIK-a, Toplana, Gasa već mi svi, Kanton građani, zato se mi ovdje pitamo i lako je s tuđim parama pare namlatiti. Hvala vam.

Poslanik/zastupnik Vibor Handžić:zahvaljujem predsjedajući. Evo ja opet u uvodu neću imao bih diskusiju na različite zdravstvene ustanove, ali neću da se ne bih ponavljao sa kolegama i moje kolege iz kluba će se baviti nekim drugim ustanovama. Ja ću se ovdje svesti i govorit ću o jednoj zdravstvenoj ustanovi koja je po mom mišljenju jako često van fokusa javnosti i javne rasprave u javnosti a barem je što se mene tiče i u komunikaciji sam sa krajnjim korisnicima njihovih usluga, jedna jako i izuzetno važna ustanova a to je Zavod za javno zdravstvo. Zahvaljujem se uvaženoj direktorici koja mi je, kako da kažem, na jednoj živopisnoj verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji prilikom odgovora na moje pitanje meni je iskreno ona bila jako simpatična. Ja je ni u jednom momentu nisam doživio kao neki verbalni nasrtaj na moje godine zaista. Ovo govorim u kontekstu ovoga što je gospodin Milavica govorio. Nisam e tako doživio iskreno. Hvala vam na odgovoru na pitanje. Ja moram priznati da ga nisam precizno postavio ali ste ga vi fantastično razumjeli i izvukli iz konteksta ono što sam ja želio da pitam. Ja jesam mislio na promociju zdravlja u kontekstu prevencije i vi ste mi jako precizno to odgovorili i saznao sam da se jeste Zavod bavio promocijom zdravlja na obilježavanju godišnjica ovoga i li onoga ali da preventivnih aktivnosti apsolutno nije bilo, odgovoru se zahvaljujem. Par komentara iz izvještaja. Dakle pod jedan, struktura nemedicinskog kadra nije detaljno opisala u tabeli 1 osim što se navodi pravnici, ekonomisti i pralje laboratorijskog posuđa. U tabeli 4. nedostaje tabelarni prikaz zdravstvenih i nezdravstvenih radnika tj ukupnog kadra za svaki organizacioni segment. Ne možemo vidjeti iz izvještaja ko koji posao obavlja, u kojoj radnoj jedinici, pa tako ne vidimo da li su one generalno kadrovski osposobljene. U tabelama 2 i 3 možemo vidjeti da u radnoj jedinici za specijalnu medicinu, na koju ću se fokusirati u svom izlaganju nema zaposlene osobe koja će se baviti zdravstvenom komunikacijom tj promocijom. Ovo pokazuje izvještaj same radne jedince u nastavku a koji prikazuje potpuno istu kadrovsku strukturu kao prethodno navedene tabele. Zašto ovo sve govorim? Zato što sama riječ promocija i samim tim i preventiva podrazumijeva da se nešto promoviše prema javnosti. A recimo kada odem na web stranicu Zavoda pa u desnom uglu, koja je inače u zadnje vrijeme modernizovana, to je činjenica, u desnom uglu imate poveznicu za Fejsubuk stranicu Zavoda, pa kada uđem tamo vidim da od 2017 o kojoj govorim ovdje nije bilo ni jedne objave od tog trenutka. E sada ovo nije neozbiljno, jer danas Fejsbuk je izvanredno sredstvo za promociju bilo čega, pa i u ovom slučaju s obzirom na ogroman broj korisnika ove društvene mreže. A reći ću vam na kraju zbog čega je internet generalno jako važno sredstvo za promociju i komunikaciju, ali isto tako

50

i jako opasno sredstvo i zato i ne treba čuditi zašto se građani potpuno istim putem o pojmovima kao što su imunizacija ili pravilna prehrana informišu od potpuno nepouzdanih izvora. Ne samo da Zavod mora reaktivirati ove kanale komunikacije već to mora uraditi na takav način da bude primaran jer je komunikološki definisan kao najbolji mogući način putem kojeg se može doprijeti do svijesti građana, odnosno do šire publike. Ponovo kažem zašto ovo govorim? Zato što se najveći javno zdravstveni problemi koji nas pogađaju daju prevenirati komunikacijski,kao npr prevalencija hroničnih oboljenja, prije svega kardiovaskularnih oboljenja i šrećerne bolesti, kao jako loše mentalno stanje i zdravlje u našem društvu na koje ukazuje činjenica da se među 30 najpropisivanijih lijekova prema broju recepata u 2017 godini u tek deset nalaze sedam lijekova koji služe za liječenje srčanih problema. Na drugom mjestu je Bosaurin koji se koristi za stanja anksioznosti, napetosti i uznemirenosti. A na trećem i sedmom mjestu je Siofor u različitim dozama koji se koristi za tretiranje tip 2 Dijabetesa. Tu je moja draga kolegica Amra Junuzović Škaljić i ja smo se u našem lokalnom vijeću dosta bavili ovom temom, pa smo između ostalog, osim što je to zakonska obaveza svake jedinice lokalne samouprave i iz ovog razloga oformili zdravstveni savjetu u Opštini Stari Grad. Pa smo pokušavali kroz tematske sjednice Opštinskog vijeća koje je ona pokretala da se bavimo ovom tematikom javno. A u cilju prevencije. Da zaključim, a prije nego što zaključim hoću još nešto da kažem, izvinjavam se jer sam zaboravio. Jedna od nadležnosti iz stavki u finansiranju Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja je finansiranje projekata unapređenja mentalnog zdravlja koje trebaju aplicirati kantonalni zavodi za javno zdravlje u saradnji sa centrima za mentalno zdravlje, a u ovom izvještaju je potpuno upitno koliko je Kantonalni zavod crpio tu mogućnost za 2017. za 18 ne mogu govoriti jer podatke nemam. Zaključak: u posljednjih nekoliko godina, u našem društvu, u javnom prostoru vodi se bjesomučna rasprava o tome da li djeca trebaju da budu vakcinisana. Sigurno da u javnom prostoru više se prostora daje struci i medicinskom kadru. Mi ne bi danas pričali o tom problemu i ne bi imali taj problem zato što bi roditelji znali da trebaju vakcinisati svoju djecu i tako će biti sve dok se roditelji o važnosti vakcinacije informišu na sumnjivim forumima koje nađu na Googlu. I dok preporuke i sugestije po ovom pitanju dolaze od regionalnim estradnih umjetnika. Zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić:evo hvala predsjedavajući. Ja također moram reći da nisam zadovoljna odogovorom koji sam dobila od direktora Kravića. Čak na jedno pitanje nije ni odgovorio ali mi je rekao da stvarno nije stigao upisati, nije me shvatio dobro oko tog pitanja. Ono što želim reći da Vojna bolnica odnosno Opća bolnica Abdulah Nakaš kao sekundarni nivo zaštiti ima tačno propisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti šta u suštini koju djelatnost može raditi. To su usluge, naravno bolničke i da kažem specijalističko konsultativne službe. dr. Kravić, kojeg cijenim i uvažavam, rekao je u suštini da kada je dobio sistematski za vojsku da su u konkursu tražili da to budu bolnički uvjeti i da tako ide pravilnikom. Pa evo ja sam pokušala da nađem taj pravilnik koji reguliše zdravstvenu sposobnost za vojnu službu u ministarstvima odbrane i oružanih snaga, i u članu 2 u suštini kaže da ovlaštena zdravstvena ustanova je zdravstvena ustanova sa kojom je Ministarstvo odbrane sklopilo ugovor, a koja ispunjava uslove u skladu sa relevantnim zakonom. Član 98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i član 33 Zakona o zdravstvenoj zaštiti kaže u principu da specijalnost medicine rada, odnosno specifična zdravstvena zaštita radnika je u oblasti primarne zdravstvene zaštite. S obzirom da je Opća bolnica sekundarni nivo zaštite, naravno nije mogla da radi te sistematske preglede. Smatram da se vojsci daje ocjena radne sposobnosti, kako je to pravilnikom i traženo, a u suštini bolnica ne može da daje ocjenu radne sposobnosti. U suštini to mora da radi medicina rada. Najviše smatram da je relevantnija MUP-ova ambulanta da to radi jer u suštini ona je tu da radi za uposlenike MUP-a. Mislim da u najboljoj namjeri i najbolja kritika da nije Opća bolnica registrovana da radi oblast medicine rada, da se slažem sa uvaženim direktorom

51

Kravićem koji je na početku rekao u svom izlaganju da moramo svi raditi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. I ja se slažem. Moraju sve ustanove odnositi se na Zakon o zdravstvenoj zaštiti da radimo svi svoje djelatnosti gdje bi nama svima bio osnivač Skupština Kantona Sarajevo. To je moje definitivno mišljenje. On je rekao da u principu vojna bolnica ispunjava uslove kadar, opremu i prostor, a onda sklopi ugovor sa firmom jer mu fali taj kadar, tačnije najbitniji fali mu član, specijalista medicine rada koji bi u suštini potpisao tim regrutima ocjenu radne sposobnosti. Pitala sam za u suštini kolika je dobit od tih sistematskih pregleda, koju je on u 2017 prikazao, nisam dobila odgovor, poštujem, nije niti želim, čisto sam htjela da vidim koliko je u principu ukupan prihod od toga. Dalje bih se osvrnula na neka pitanja koja su išla za KC. Nisu bila u izvještajima koje sam ja barem imala u materijalu za 2017 godinu, tiču se predsjedavajući ortopeda. Mislim da je tada u 2017 godini naša Ortopedija KC bila puna sa dr. Kao što je bio Bećirbegović, kao što je dr. Maksić, evo da se ispravim prof. dr. Gavrankapetanović i da taj izvještaj u 2017 godini stvarno je bio popunjen za Ortopediju. Tako da mislim da ta pitanja zato sam reagovala da nisu u skladu bila sa izvještajem, pogotovo za EYOF. Ali evo ne želim da bude stvarno ništa tendenciozno. I ono što evo cijeli dan sjedim i slušam izvještaje direktora, želim da pozovem Skupštinu Kantona Sarajevo i sve zastupnike da pomognemo u pitanju zaštite zdravstvenih radnika na radnom mjestu. U cilju zaštite naše profesije i njenog digniteta. Volila bih da smo danas zajedno mogli naći neko rješenje i stati uz zdravstvene radnike a da ne ovu cijelu priču vodimo pri nekoj politizaciji. Pozivam Skupštinu Kantona Sarajevo da stvarno stanu iza zdravstvenih radnika kako bi nekako vratili njihov dignitet i da kažem, na pravi put vratili zdravstvenu struku. Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem. Riječ ima kolega Mahir Dević. Repliku ima kolega Marić jel?

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić.Zahvaljujem predsjedavajući. Zaista se nisam mislio javljati ali kažem dobro bi bilo da konstruktivno radimo a ne da dijelimo neke lekcije ovdje i da se tobože zalažemo za poštivanje Zakona. Kolegica Tokić Bišćević prigovara Općoj bolnici, ne znam zašto, i ponovljena pitanja. Ja bih mogao puno toga da kažem i da postavim pitanje i ono što sam prešutio vezano za neke druge medicinske ustanove, al neću. Međutim eklatantan primjer upravo tendencioznosti je tvrdnja i prigovaranje kako nije registrovana Opća bolnica jer nema konsultativno specijalističku službu. Pa nema je ni vaša ustanova. Naprosto i po tom osnovu ni vaša jer tamo radite zapravo i u drugostepenom ste organu i upravljačkim strukturama itd. Po tom osnovu ne bi mogla ni da radi. I meni je vrlo neugodno ja sam maloprije prešutio sam o kome je riječ ali ne mogu da ne kažem da ste kao osoba koja radi u medicini rada i koja je u drugostepenom organu upravljačkim strukturama, magistar ste, predavač na Medicinskom fakultetu ne bi trebali to da radite, a ovamo na drugoj strani tobože trebamo da budemo solidarni da podržimo medicinske radnike itd. A unosite zapravo politiku i na neki način spočitavate nekome ono što je prisutno u vašem okruženju i tamo gdje imate utjecaj. Hvala.

Predsjedavajući.Odgovor kolegica Jasmina Bišćević-Tokić.

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić:evo hvala predsjedavajući. Prvo ne znam zašto je ovo uopšte tema dnevnog reda sada, prozivanje, hajde evo shvatiti ću kolegu Zvonku Marića. Prvo ja nisam njemu ništa replicirala. Gospodinu Kraviću, direktoru Kraviću sam stvarno iz najbolje namjere uputile svoje sugestije ako su uvrijedile nekoga sugestije, misleći na neku političku opciju, ja nemam uopšte sa tim nikakvih problema. Da li sam u drugostepenom organu ili nisam, to nije uopšte tema ove

52

rasprave. Nisam u sukobu interesa. Javne ustanove ne spadaju u sukob interesa, sve što imate kolega Mariću, ja ću vrlo rado ovdje sve odgovoriti. I smatram da danas stvarno nismo tema rasprave ja i kolega Marić i ako ne može zastupnik postaviti ni jedno pitanje da se nešto ne protumači da je to politizirano, onda stvarno šta mi sjedimo ovdje. Ne vidim razlog zašto bi mi došli u neku situaciju da se prepucavamo. Znam i ja kolega Mariću jako puno stvari,znam zašto vam smetam u tom drugostepenom, znam za mnoge stvari za koje i ja imam jako puno dokumentacije, ali nemojte da budemo ovdje stvarno. I vjerujte za dokumentaciju, gdje bi mnogi ljudi voljeli da pokrenu dosta postupaka od javnih nabavki svega, ali nemojte nismo tema dnevnog reda, i treba d ostanemo u duhu najboljem, najboljem.

Predsjedavajući:kolega Marić odgovor na repliku.

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić.Zahvaljujem predsjedavajući. Zaista ja moram da reagiram ako su neprincipijelnosti prisutne. Ja nisam dobio kolegice Tokić Bišćević na 90% pitanja odgovore. Prema tome, ali nisam reagirao na način na koji vi to činite. Vi vršite zamjenu teza, ali potpuno nespretno. Sami sebe razobličavate u tome jer niste principijelni. Ja sam rekao i preskočio puno toga i vi meni sada imputirate te neke stvari. Pa pazite jednu stvar, ja kada bih progovorio ovdje šta sve znam, onda zaista možda bi 50% stanovništva poželjelo da ode. A zapravo ste i vi jedan od vinovnika takvih stvari. I nemojte molim vas. Ja vas dakle molim da budete tolerantni, da ne budete tendenciozni. Ja se sve nadam, ja vas slušam već tri mjeseca, vjerujući da ćete ipak shvatiti gdje ste došli, tj u ovu Skupštinu i da ćete shvatiti koji principu ovdje vladaju. Ne oni koji kod vas vladaju. I nemojte to da radite, ja vas najljubaznije molim. Ako budete to radili onda ćete me zaista primorati da budem i ja brutalan kao što ste i vi prema nekim ljudima i vrlo nekorektni.

Predsjedavajući:kolegica Bišćević-Tokić odgovor na odgovor na repliku.

Poslanik/zastupnik Jasmina Bišćević-Tokić:ja ne znam uopšte kolega Mariću koga sam ja prozivala pa sam nešto vrlo tendenciozna, ne shvatam uopšte pitanje i koja je uopšte replika išla prema meni. Slušam i ja kolega Mariću vas već dvije godine o Zavodu za medicinu rada, kada nisam bila zastupnik ove Skupštine. Slušam jako puno stvari koje ste nam tražili da se objavi na Skupštini Kantona Sarajevo na stranici. Slušam dosta stvari, nikada nisam reagovala, ja ću vas moliti lijepo sve što imate i tada sam rekla, sve što imate dostavite svim nadležnim organima, nemojte da zadržavamo prvo zastupnike, a drugo da kažem i građane kraj malih ekrana za sve stvari koje se dešavaju, sve što imate možete pitati, sve što treba možete tražiti, vrlo sam spremna u svaku diskusiju s vama da uđem i nemojte da slušate neke ljude koje smatram da nisu u pravu koji vam daju takve informacije. Imam i ja vozača koji će mi donijeti 10 koverti sa dokumentacijom koju bih ja predstavila Skupštini Kantona Sarajevo koju imamo u Zavodu za medicinu rada, ali nisam. Bože moj, idemo naprijed, zdravstvo mora ići naprijed. Tako da ja nisam ni kakvom momentu bila tendenciozna. Ne znam da li me je ko stvarno shvatio. Pitala sam pitanje da li je u interesu nekoga, to ne znam. Ali moje pitanje je išlo skroz sasvim normalno bez ikakvih pretenzija prema vama.

Predsjedavajući:dobro ste se snašli kolega Mariću, nemate, vas dvoje ste iskrižani, ispravka krivog navoda kolega Marić. Replike više nemate.

53

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić:da, potpuno je netačno da ja primam neke informacije od nekoga i da mi donose portiri ili kuriri kako već hoćete. Ja raspolažem relevantnom dokumentacijom. I vi to dobro znate i nemojte molim vas, ja vas molim da pustimo ljude i ne maltretiramo ove ovdje ljude prisutne i gledatelje. Dajte budimo malo principijelni i pokažite da dolazite iz jedne oblasti iz jednog resora koji mora imati tolerancije, humanosti, a nemojte tako nisko da nastupate iz prostog razloga što je evidentno vi spočitavate nekom politiku, a zapravo se vi time bavite i vi ste izazvali ovu diskusiju između mene i vas. Zapravo od vas je počela i nemojte vi meni imputirati kako ja imam tobože neke interese da ne bih na neki način, nekoga branim hoćete da kažete. Pa jasno iz vaših nastupa, niste vi dovoljno vješti ne znate vi to da predstavite. Vi niste ni svjesni koliko otvarate mogućnosti da vam se odgovara na ono što govorite. Koliko ste neprincipijelni. Pa pokušajte da analizirate sebe, uzmite stenogram. Usporedite sa istupima drugih zastupnika i vidjet ćete da ste ipak zalutali u ovaj parlament.

Predsjedavajući:svakako ću vas sve zamoliti, imate stvarno dvostruke aršine. Mene često za to optužujete. Kada govorite skloni ste znači u sferu politike svi, pa malo politizirati a kada neko drugi govori onda ste skloni kritikovati. Ipak vas molim da se suzdržite teških riječi, omalovažavanja kolega i kolegica, da jedni o drugima malo s više respekta govorite. To bih vas ja zamolio. Čampara imate repliku, čekate repliku već dugo. Vi ste se javili pa isključili kolegice. Aljoša Čampara imate pravo na repliku, izvolite.

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara.Zahvaljujem predsjedavajući. Slažem se ovo što ste rekli maloprije. Gospodine Mariću vas bih stvarno zamolio da malo birate riječi kada ovdje govorite, pogotovo ovo zadnje što ste rekli. Stvarno ovo nema smisla, pogotovo prema kolegici ovdje koja je izabrana od strane građana u ovaj parlament. Nije od strane vas niti bilo koga drugog. Ja vas molim, možda su vas malo emocije ponijele, da vodite računa kako se ophodimo jedni prema drugima. A to što kažete da ste nešto prešutili ja vas molim da ništa ne prešućujete. Slobodno kažite sve, ovo je slobodna zemlja. Svako ima pravo ovdje da kaže sve. Ali nemojte mislit da možda još neko nije nešto prešutio. Npr da je neko prešutio iz jučerašnjih izvještaja kako je ko zaposlen u firmi Parku ili Pokopu itd. Ja vas stvarno molim da povedete računa. Nema smisla ovako. Evo maloprije smo se dogovorili da ćemo ubrzat diskusije. Svako ima pravo da iznese svoje mišljenje. Nismo mi ničiji advokati ovdje niti koga zastupamo poslanici imaju pravo da govore ono što misle i da glasaju onako po svom nahođenju. I ja vas molim da ipak se vratimo i da držimo do digniteta svakoga od nas. Ovo mi je peti put ja mislim danas da sam o ovome pričao. Ne samo o dignitetu ovoga doma nego i o dignitetu ljudi koji dolaze ovdje i predstavljaju svoje izvještaje.

Predsjedavajući:pauza Klub SDA pola sata. Može li malo kraće. Ja odobravam pauze kolega Deviću. Ja odobravam pauze. Dakle predsjedavajući odobrava, ja vas sad pitam normalno. Nemojte sada ustajati i napuštati, nisam odobrio. Može pola sata, može li malo kraće? Ne može. Pola sata pauza Klub SDA. Zahvaljujem se.

NASTAVAK NAKON PAUZE

Predsjedavajući:molim kolegice i kolege da zauzmu svoja mjesta da nastavimo. Čini mi se da, služba imamo li kvorum? Imamo. 18, blizu smo. Hajte kolege na svoja radna mjesta.Poštovane kolegice i kolege nastavljamo s radom. Molim za malo mira u sali. Zastupnik Vedran Jakupović ima riječ. Zastupnici molim vas zauzmite svoja radna mjesta. Kolega Dević

54

ima potrebu da obrazloži pauzu ili će Čampara. Kolega Vreto, kolega Mandiću molim vas da zauzmete svoja mjesta.

Poslanik/zastupnik Aljoša Čampara.Zahvaljujem predsjedavajući. Mi smo tražili pauzu u ime Kluba SDA, tražimo prije svega zbog jednog neprimjerenog verbalnog nasrtaja gospodina Marića na našu kolegicu da joj se izvine jer ovo što smo doživjeli sada stvarno nema smisla i ovo apsolutno ne priliči Skupštini Kantona Sarajevo. Još jednom plediram da dobro pazimo šta govorimo i kako se ophodimo jedni prema drugima. Mi iz Kluba SDA se ozbiljno pripremamo za ove sjednice, čitamo materijale, razmatramo ih, i nema niko pravo na ovakav neprimjeren način da se ophodi prema našim kolegicama.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Čampara. Zastupnik Marić Zvonko.

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić.Zahvaljujem predsjedavajući, potpuno razumijem i jasno mi je,znam da je zastupnik Čampara pravnik i on se ovako zaštitnički postavio prema svojoj kolegici i sada u jednu ruku onako odvjetnički djeluje. Traži da se izvinem a toliko je ružnog bilo definitivno bilo izrečeno i sa njegove strane i povika i sada on morališe svima ovdje kako se treba ponašati i kaže da oni ozbiljno pristupaju čitanju i pripremaju materijala kao da drugi to ne rade. Kakva je to superiornost. Šta se zapravo ovdje demonstrira. Nije problem, nije se problem izvinuti a li ja mislim da bilo ono što sam izrekao u skladu i daleko benignije od onoga što ste vi radili vodje u neku ruku i reagirali i vikali kada vam se nešto ne dopadne. Prema tome, gospodine Čampara, ja vas najljubaznije molim da u mirnom tonu, a ne onako na onaj način kao da ste došli da pokorite ovu Skupštinu, ponašali ste se, i sada meni držite predavanja i morališete. Nemojte to raditi. Nije potrebno. Čitaju i drugi i imaju pravo i pronicljivi su da prepoznaju šta se krije iza određenih stavova. Ovo je parlament. Vi znate kako se ponašaju u ostalim parlamentima, i dođe do tuča i do svega, ali nema ovakvog moralisanja kao što vi to radite. Nema potrebe. Odrasli smo ljudi jednako ste i vi kao i ja izabrani do strane građana, prema tome, molim vas nemojte samo vi pridike svima držati. Ponašajte se, svako potpisuje svoja djela i nedjela. Prema tome, tako i ja svoj istup i odgovaram. I zna se kome ću odgovarati. Ja ne mislim da sam nešto ružno rekao s obzirom na malicioznost koja me je izazvala da tako na neki način nastupim. Vi nastavite dalje, vi ste zastupnik i pravni i odvjetnik i sve ste ovdje, u neku ruku svestrani ste, tako da to demonstrirate. Ali nastavite to da radite, međutim ja se neću osvrtati na to što budete govorili. Hvala.

Predsjedavajući.Obojica ste bili van teme, evo da se ne bih ja svrstao na bilo čiju stranu, obojica ne govorite ništa o zadatoj tačci. Dopunili smo dnevni red naredne sjednice tačkom Etičko vijeće. Mogli bi smo svašta pričati šta je ko kome rekao ovdje i ako neko ima potrebu izvinut će se sam i ako nema neće se izvinuti. Replike bilo koje krenu u ovom smjeru odmah prekidam, čekate na diskusije o tačci. Pozivam vas da nastavimo redovan rad sjednice. Do sada se nisam svrstavao, pustio sam da to kažete, nema stvarno više smisla, ako ćete ovo moralisati, politizirati nemojte se javljati oduzet ću vam riječ. Ako je po temi, molim vas ko ljude, evo molim vas, da nastavimo raditi. Kolega Deviću izvolite.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević.Predsjedavajući bez ikakve želje da ova diskusija ide u tom pravcu, nazočili ste svemu ovome i slušali ste sve ovo, naravno da ćemo mi stati u zaštitu naše kolegice jer je ona izabarana

55

zastupnica, i ne samo nje nego svih drugih. Svako od nas može pogriješiti. I mi smo tražili od kolege Marića da se izvine jer smatramo da je pogriješio.

Predsjedavajući:isključite kolegu Devića, riječ dajte kolegi Damiru Marjanoviću koji dugo čeka na svoju diskusiju. Režija.Damir

Poslanik/zastupnik Damir Marjanović.Ja se zahvaljujem. Pitao sam kolegu Vedrana da li je on bio tu, ali evo zamijenili smo se. Dobro večer svima. Ja ću se pozitivno pozvati na jednu jako dobru diskusiju kolegice Bišćević-Tokić jer je ona stvarno kroz svoju diskusiju sugerirala nešto i mislim da mi to moramo ovdje pojasniti a pozvat ću se malo i sa pozicije menadžera. U potpunosti se slažem da bi bilo pomalo nepravedno prema svim uposlenicima, svim onim ljudima koji se svakog dana žrtvuju na svojim poslovima kao doktori, kao medicinske sestre, kao medicinski tehničari kao uposlenici DZ, bolnica, HP, bilo bi pomalo nepravedno prema njima ako bi se stvorila neka javna percepcija da je ova diskusija danas usmjerena da se kritikuje njihov rad, da se kritikuju njihova dostignuća a da se kritikuje sve ono što oni rade u poprilično teškim uvjetima i hajde da kažemo poprilično potplaćeni. Ono što je jako bitno u ovoj cijeloj priči jeste da ovdje ipak razdvojimo i da na neki način kažemo da ova Skupština barem koliko ja shvatam, a volio bih da me neko ispravi ako sam pogriješio, prvenstveno se bavi radom menadžmenta ovih institucija. A jedna menadžer, dobar menadžer bi trebao da pazi na mnoge parametre funkcioniranja svoje institucije. Ti parametri ovise o tome koju institucije vodi, ko su mu klijenti i ko su mu uposlenici. Jedan menadžer bi morao da stvori jako dobre uvjete da realizira svoj posao, da su mu klijenti zadovoljni, da su mu uposlenici zadovoljni, a na kraju onda i oni koji su zvanični nominalni vlasnici će ocijeniti upravo na osnovu tih parametara da li je ispunio ili nije ispunio tu svoju obavezu. Nemojte mi molim vas zamjeriti ako neko misli da je ovo pametovanje, to je samo moje osobno iskustvo, jer imam iskustvo vođenja i državnih i privatnih institucija. Mi znamo da su krajnji klijenti, krajnji korisnici svih usluga koje su prezentirali menadžeri ovih institucija građani Kantona Sarajevo i oni su više puta jasno pokazali i iskazali koliko su nezadovoljno onim što se dešava. Moram priznati da se jako malo, malo primjedbi čuo na rad ljudi koji tamo rade, a mnogo više na uvjete u kojima ti ljudi rade i usluge i kvalitetu usluga koje ovise o onome kakve su uvjete menadžmenti tih institucija napravili. Znate ne možete smatrati nekoga uspješnim menadžerom ako imate već zahtjev sindikata njihovih radnika da ga se smijeni jer to znači da radnici o kojima taj menadžer brine nisu zadovoljni. Ne možete smatrati uspjeh menadžera ako recimo u nekoj hitnoj intervenciji plati neku visoku cijenu za neki reagens a onda par godina poslije ili par mjeseci poslije ta neka visoka cijena jednostavno po nekom difoltu ostane kao realna cijena i onda napravi određeni gubitak, ne samo instituciji, nego jednostavno novac koji bi mogao da usmjeri u nekom drugom pravcu mora da usmjeri ka skupo plaćenim hemikalijama, reagensima, materijalima itd. Bez obzira da li on to slučajno uradio i ne daj bože namjerno da bi nekome pogodovao definitivno vi to ne možete tolerisati. Ne možete tolerisati čak ni činjenicu, ja sada moram malo da se osvrnem na jednu od institucija, a osvrnut ću se malo i sa aspekta onoga što radim, a dat ću jedan mali uvod. Mislim da svi oni koji su se bavili akreditacijama nekih procesa institucija, laboratorija itd izuzetno dobro znaju kako je teško doći do akreditacije. Ali i oni znaju znaju kada je još teže i šta sve treba da ne uradite pa da vam neko oduzme tu akreditaciju. Ja koliko mi je poznato, čini mi se da su DZ u pitanju da je 17 timova porodične medicine, izvinjavam se ako nisam tačno nazvao kako se zovu ti timovi, izgubili akreditaciju. Taj teret bez obzira što vjerujem da će menadžment DZ da se trudi da vrati tu akreditaciju, ali sami momenat da vam je neko ocijenio da vaš rad ne zadovoljava ono što se traži od vas s obzirom na akreditaciju, taj menadžment onda nije dobro radio svoj posao. Dajte da ne

56

nasjedamo na one priče ko je kome rod, ko kome potpisuje, da li je neko supruga ili suprug, da li je neko u UO, da li je neko šef kabineta. Hajte da se i ne pozivamo na neprovjerene informacije ili možda provjerene, da imamo u kontinuitetu neke stimulacije za najbliže suradnike iz administracije dok medicinski radnici ne rade baš u sličnim uvjetima i mislim (nerazumljivo) kontinuitet u tom nekom nagrađivanju nemaju itd. Znači sve te stvari, sve te primjedbe, sve te konkretne informacije koje možda čak i ne mogu da se vide kroz brojeve, znate finansijski izvještaji su zanimljivi, neću da kažem da papir trpi sve, ali ponekada neke stvari na papiru nisu odraz realnosti. U krajnjem slučaju stvarno ću još jednom se spomenuti jedne odlične diskusije danas koju je vodio kolega Nikšić koji je jasno rekao da moramo da znamo da nije nitko izabrao te menadžere da bi zaradili novac, a ne posebno uštedama na zdravlju građana Kantona Sarajevo, nego e izabrao te ljude da bi ta usluga bila što kvalitetnija, i što bolja. U ovome slučaju jednostavno nama kao timu Naše stranke i meni osobno preostaje da dobro ocijenimo i procijenimo i to na osnovu informacija koje smo dobili od građana, na osnovu informacija koje smo dobili od ljudi koji rade u zdravstvenom sistemu, da li su ovi menadžeri bili dovoljno sposobni da vode ovu instituciju onako kako je trebalo i da jednostavno na osnovu toga donesemo zaključak je li vrijeme da neke od njih, da im se zahvalimo, da ih zamijenimo, da pruži se priliku nekome drugom, možda i boljem, a boga mi i da pozovemo određene institucije koje bi trebale da se bave ispitivanjem odrađeni nepravilnosti da vidi da li je u tim nepravilnostima bilo i nekih elemenata krivičnoga djela. Ja vam se zahvaljujem.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Marjanović. Po redu je Jakupović. Dević jel replika neka ili je diskusija? Jakupović Vedran.

Poslanik/zastupnik Vedran Jakupović:zahvaljujem predsjedavajući. Dakle obzirom da je riječ o izvještaju za 2017 godinu ne možemo, ja ne bih govorio o problemima iz 18 ili evo 19 godine, o nekim aktuelnim problemima, znamo svi šta se dešava trenutno. A posebno neću govoriti o budućnosti ili o strategijama zdravstva, o onome šta bi smo trebali uraditi. Možda ću tek natuknuti ali to je tek pred nama u ove četiri godine. Dakle ovdje je riječ o izvještajima o radu i finansijskom poslovanju. Dakle nije samo finansijski izvještaj nego izvještaj o radu i finansijskom poslovanju i kako reče jučer naš ministar finansija, opet ću ga citirati, u vrjednovanju rada u javnoj upravi, dakle govorimo o kvaliteti, lepezi, raznovrsnosti usluga koje pružaju javna preduzeća, u ovom slučaju preduzeća u zdravstvu i o finansijskom efektu za Kanton. Tako da s jedne strane se slažem s kolegom Nikšićem da ne treba da zarađuju i recimo neke ne treba da zarađuju. Novca imamo sasvim dovoljno, čak i previše ali ako već mogu da zarađuju trebalo bi zaraditi. Krenut ću, evo neću sva preduzeća naravno, par ću samo dotaći. Evo od KCUS da prvo pohvalim odnos prema dobavljačima. Dakle pošto evo opet ću kolegu Nikšića citirati on je rekao da slušamo ono što nam građani govore, pa evo da malo i ja prenesem ono što znam iz Veledrogerija, dakle odnos prema dobavljačima se promijenio. Redovne su isplate. Ljudi su zadovoljni po tom pitanju. Ono što je problem u KC je očigledan nedostatak nekih i lijekova, dakle ovde ne govorim o lijekovima koje ljudi dobivaju standardno u terapiji, o nekoj hroničkoj terapiji pa oni bi trebali to ponijeti sa sobom kada idu u bolnicu. Ali ovdje je riječ o lijekovima koji su bolnički lijekovi, koji treba da se oridiniraju dok pacijent leži, u ovom slučaju na KC. Da se ti lijekovi ne kupuju pa ne refundiraju. Ja sam evo privatno, sasvim slučajno u razgovoru, nedavno sam imao slučaj u kojem sam kupio jedan lijek, nije mi niko rekao da ga mogu refundirati na nekih par potpisa. Ali sada to nije ni bitno. Bitno je ovo, ja sam u ovom slučaju možda i mogao kupiti lijek, desit će se da neko ne može da kupi taj lijek u jednom akutnom teškom stanju koje može čak završiti smrtnim ishodom ako taj pacijent ne dobije taj lijek. Dakle govorim o jako ozbiljnim stvarima. Također govorim i o nekim dakle ne

57

samo lijekovima nego i o stvarima koje koristimo u svakodnevnom radu, od konca. Sjećam se te 2017 da je bilo problema i na hirurgijama dosta materijala tog potrošnog materijala je nedostajalo na KC: ono što je jako bitno ja sam na početku ove sjednice prije dva dana u poslaničkim pitanjima pokrenuo priču o urgentnim centrima, o radnom vremenu urgentnim centara, dakle rade 24 sata i trebali bi raditi 24 sata i centar u Općoj bolnici i Klinika urgentne medicine na KCUS. Dakle, evo neću dalje o KC. Preći ću na DZ koji me ovako, možda zato što sam po profesiji stomatolog i imam jako puno kontakta sa pacijentima a i kolegama naravno stomatolozima koji rade u DZ. Obzirom da je kolega Marjanović spomenuo akreditaciju u porodičnoj medicini naslonit ćemo se i na ovaj urgentni centar. Urgentni centar i porodična medicina moraju riješiti najveći broj slučajeva, te patologije pacijenata da bi KC i mogao raditi na tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dakle ovo su dvije jako, jako bitne stavke, koje očigledno evo i zbog puta pacijenta, koji je pominjan i koji je bio postavljan kao pitanje koji je ili nepoznat ili komplikovan, ili i nepoznat i komplikovan, očigledno pravi problem i ljekarima i pacijentima. Kada govorim o DZ i stomatološkim konkretno uslugama, ovdje je riječ o problemima koje imaju naši pacijenti, naši građani i koje imaju ljekari. Ovom prilikom ću evo pohvaliti i zahvaliti se kolegici Jasmini Bišćević-Tokić. Ljekari imaju probleme u smislu da pacijenti više ne vjeruju da nema materijala i konstantno mi govore kad god dođem nema materijala. I onda postavlja se pitanje jel to laž konstantna, već godinu i po nema materijala ili ti stomatolozi kradu ili stvarno nema materijala. Dakle ovdje je riječ i o problemima koje imaju ljekari i o problemima koje imaju pacijenti jer realno nema usluge. Druga stvar je raspored radnika. Ja sam spomenuo specijaliste uposlene u DZ, u ovom slučaju specijaliste stomatologe obzirom da specijalisti ljekari nisu bili u prilici da sami sebi privatno plate, tako da su oni koji su htjeli da specijaliziraju da plate, odlazili iz DZ. Stomatolozi su specijalizirali i radili, nastavili raditi u DZ: u ovom slučaju imamo specijaliste gotove, koji rade na radnim mjestima u općoj medicini. Evo da malo građanstvu objasnim. Zamislite da imate Ronalda koji je potpisao za Juventus i taj Ronaldo trenira pionire ili pjetliće zato što nema šansu da igra u prvom timu. Dakle doslovno specijalista, posebno u stomatološkim nekim granama je neophodan. I opet sada ću krenuti na teritorijalnu rasprostranjenost. Hadžići, Ilijaš, Vogošća, nemaju određene specijalističke grane iz stomatologije. Konstantno je problem djece iz tih opština. I Trnovo evo spomenut ću. Mada Hadžići, Ilijaš i Vogošća su kritični. Jako veliki broj pacijenata dolazi na Stomatološki fakultet jer nemaju tu specijalističku uslugu u DZ a imaju specijaliste. U Vogošći u DZ imate specijalistu koji ne radi kao specijalista. U Hadžićima isto tako. Dakle ljudi su tražili da budu prihvaćene te specijalizacije, mi govorimo o sistematizaciji. Nekima su prihvaćene, nekima nisu. Neću govoriti razloge zašto nekim jesu nekim nisu. U te vrste intriga neću da ulazim. Ono što može biti izgovor je da je veća plata specijaliste od plate općeg ljekara, tu razliku plate čovjek može zaraditi za jedan ili dva dana. Sa dijagnostikom je ista stvar. Ono što me je fasciniralo je da u toku izborne kampanje u Tarčinu, ljudi su mi rekli, žudim za trenutnom kada ćemo moći obaviti laboratorijske nalaze u Tarčinu u našoj ambulanti. Dakle ko da govorimo o nekim državama koje nisu ni blizu Europi a da ne govorim o općini o jednom naselju koje je okviru Kantona Sarajevo. Dakle obične laboratorijske nalaze. Ono što ću reći, bilo je pitanje, postavio sam odnos ZZO. Ni jedna od direktora javno nije rekao da ima problema s plaćanjem ZZO. Jedan od njih mi je prišao poslije i rekao imamo problema, ne znam zašto ljudi govore da nemaju. Eto ostavit ćemo to za neku drugu priliku. Zahvaljujem i toliko za ovu diskusiju.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Jakupoviću. Kolega Mahir Dević ima riječ.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević:zahvaljujem. Prije svega želio bih apsolutno da se složim sa kolegicom Jasminom Bišćević-Tokić kada je u pitanju da mi kao zastupnici treba da damo punu podršku našim zdravstvenim

58

radnicima u njihovom vrlo teškom i odgovornom poslu koji obavljaju hiljade i hiljade sati koje provode spašavajući naše živote, liječeći nas i sve građane Kantona Sarajevo. Ja im zaista u ime Kluba SDA na tome čestitam. Naravno da su oni dio jednog cijelog zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo koji podrazumijevaju i menadžmenti tih preduzeća a mi kao zakonodavni organ nadležni smo na neki način za rad tih preduzeća. Što se tiče Kluba SDA mi danas nismo postavljali mnogo pitanja, nismo nešto posebno ni imali vremena da sve ove materijale iščitamo, ali iz onoga što ste vi ovdje izložili, govorim generalno, svi moglo se zaključiti da se zaista jako puno toga uradilo u 2017 godini. Skoro na sve detalje koje smo postavili pitanja dobili smo odgovore,ali eto što kažu u svako vrijeme ima na neki način svoje breme. Prođu izbori, dođu politike, dođe formiranje nekih drugih koncepata većina, tako da s jedne strane imamo politiku koja je trenutno aktualna u Skupštini Kantona Sarajevo s druge strane imamo vas na tim upravljačkim strukturama i vaših 150 do 200 godina radnog staža u struci, i sada u nekoj toj sredini naravno mi s jedne strane čujemo evo da u interesu građana vi nam odgovorite na neka pitanja. Vi od nas očekujete da mi vas razumijemo itd. Tako da u čitavoj toj diskusiji se ponekad možda izađe iz nekih okvira. Tako da je razumljivo ponekada što ta diskusija malo ode i u nekom emotivnom smislu, ali evo, da ne dužimo dalje, što se tiče SDA mi ćemo se ponašati principijelno kao jučer, podržat ćemo sve izvještaje o radu zdravstvenih institucija. Cijenim da se pristupilo generalno mnogim izvještajima jako politički, što nije dobro. Svi zdravstveni radnici u Kantonu Sarajevo treba da budu za nas kao ovaj organ jednake, sve zdravstvene ustanove treba da budu jednake, sve smo trebali na neki način isto ispitivati. A ne neke ispitivati a neke zaobilaziti itd. Ali opet ponavljam, razumijemo aktuelni politički moment, naravno evo nova parlamentarna većina želi da postavi možda i svoje kadrove, na što na neki način politički i ima pravo, tako da evo. Mi dajemo svoju punu podršku, svoj doprinos i naravno glasat ćemo za sve vaše izvještaje.

Dopredsjedavajuća Smiljana Viteškić:hvala predsjedavajući. Ja pozdravljam sve prisutne, posebno moje kolege iz zdravstvenih ustanova koji su nam prezentirali izvještaje o radu ovih ustanova u 2017 godini i jednostavno moje zdravstveno stanje mi ne dozvoljava da dugo pričam i žalim zbog toga jer sam imala puno toga reći, ali ono što možda evo i na kraju ovih diskusija želim reći, da smo malo pričali o položaju zdravstvenih radnika u ovim ustanovama. Lično znam da moj direktor Husić Fuad vodi tešku borbu sa izostancima sa posla, sa bolovanjima, sa odsustvovanjima u raznim situacijama i vrlo je teško zadržati stalnost tima koji je propisan standardima AKAZA. Kada budemo govorili o gubitku certifikacije, ne akreditacije, onda ćemo sigurno moći puno više reći zašto se to dogodilo. Ono što vam još samo želim reći kratko,u dvije rečenice, u referatu koji sam radila u DZ prikupljala sam verbalne i fizičke napade na zdravstvene radnike, i mogu vam reći da se oni svakodnevno ponavljaju, da su sve žešći. Vrlo često i neopravdani, i sigurno će udruženju ljekara porodične medicine i drugih ljekara vrlo brzo tražiti od ove Skupštine da se očitujemo po tom pitanju i da eventualno zaštitimo radnike nekim propisima koji su iz domena pravde. Nekako sam doživjela ovu priču sa kolegicom Jasminom kao napad na zdravstvenog radnika, vjerujte ne može čovjek drugačije da ne misli, ali svi smo zastupnici i nadam se da ćemo u budućem vremenu imati puno više tolerancije jedni prema drugima jer to od nas očekuju i naši građani. Hvala vam.

Poslanik/zastupnik Bilsena Šahman:zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam još jednom, dobro večer gledateljima. Upravo ću da se nadovežem na diskusiju koleginice Viteškić. Iz istog razloga se javljam. Mi ovdje cijeli dan držimo menadžere direktore zdravstvenih ustanova, na kraju došli smo ovdje da njih čujemo a svelo se na neku diskusiju među nama. Ja sam sigurna da niko od ovih ljudi, niti ljudi koji rade u zdravstvu ne biraju pacijente i ne odvajaju pacijente po partijskim knjižicama. Većina ovih naših danas što su se predstavili rade dobro, to nam je i ministrica potvrdila, to nam je

59

dovoljan razlog da nam pomogne da odlučimo kako ćemo glasati za njihove izvještaje ili ne. Moramo napomenuti HMP koja čuva socijalni mir u Kantonu Sarajevo i pruža usluge pacijentima i koji nisu osigurani, to mogu da tvrdim zato što sma tamo radila 13 godina i da pacijenti koji imaju osiguranje i koji nemaju osiguranje čekaju osam sati navečer da bi došli u hitnu da bi se pregledali, a vrlo često su izloženi napadima i verbalnim i fizičkim. Kako oni u HP tako i u DZ, tako i u Apotekama Sarajevo, i u ostalim ambulantama. Ja bih vas zamolila da zaista glasamo onako kako su oni zaslužili i da sljedeća naša sjednica bude kako pomoći zdravstvenim radnicima u Kantonu Sarajevo. Hvala.

Predsjedavajući:Zahvaljujem kolegice Šahman. Dozvolite mi da uzmem učešće u raspravi zadnji ali nešto moram reći.2017 godina je kulminacija politike u zdravstvu u kojoj ne postoji jedan krivac ili jedna osoba kao krivac. Ona kulminacija dugogodišnjeg odnosa politike prema zdravstvu. 2017 su eruptirale pojave u kojima mi danas imamo jedna dodatni problem. Naši građani Kantona Sarajevo problem kvalitetne zdravstvene ustanove, a mi koji se politikom bavimo još jedan u koju od ovih zdravstvenih ustanova smijemo otići i biti adekvatno tretirani bez da nas neko sankcioniše za ono što mislimo ili govorimo. Na moja pitanja iz KC nisam dobio ni jedan adekvatan odgovor jer sam ja naravno te odgovore već znao iako se slažem s kolegicom Bišćević-Tokić da sam ih možda pogrešno formulirao pa vam nisu izgledala kao pitanja vezana za '17. kada 2017 svi oni o kojima ste vi ovdje govorili napuste KC, kako kažu u KC otišli su sami, moram reći meni je generalno ostao jedan dojam, mi smo jedna velika institucija, jaka,moćna bogata ali ovi najbolji igrači neće da igraju kod nas, oni su sami otišli, niko ih nije otjerao. Ustvari niko nije otpušten. Većinu tih ljudi ja privatno znam, i sa velikim brojem njih sam razgovarao, oni su zaista trpili mobing u smislu kašnjenja 10 minuta na posao pisanja disciplinskih prijava, ne pisanja nekih dugih izvještaja, vjerujte mi danas kada imamo potrebu za njihovom uslugom mi njih tražimo, čak i u nekim malim privatnim ambulantama ne idemo u ove KC jer se bojimo za kvalitet zdravstvene usluge. Nema dječjeg kardiohirurgije, ne postoji na KC. Bolesna djeca iz Sarajeva se čak ne operišu ni u ovom dijelu Opšte bolnice, kod dr Kacile, koji je u zadnjih 10 mjeseci operisao 50-tak djece, čije slike imam u svom telefonu. U KC to ne postoji. Ne znam gdje idu sarajevska djeca na operaciju iz kardiohirugije. Nema ljekara koji mogu operisati skoliozu, ne rade to ljudi o kojima ste ovdje govorili. Oni su dobri, vrsni ortopedi u svom domenu. Ali ne mogu operisati skoliozu. Nema prednje križne veze operacije. Niko od ovih koji su radili u timovima vi nećete otići kod njih ako vam član porodice pokida prednji križni ligament, potražit ćete one koji to znaju raditi. Nema ljekara koji će operisati urođeno išćešenje kuka u KC danas. Nema jer je to bogata ustanova koju su najbolji igrači, čast velikom dijelu kvalitetnih koji su ostali, ali iz ovih oblasti o kojima ja govorim, napustili. Zaista ne svojom voljom ili željom, ja tome svjedočim. Na moja pitanja o moratoriju. Ovako još jedan moj dojam opšti, stvari koje gore pravo dobro funkcionišu su press služba i služba sigurnosti, jer ono kada neko ovdje nešto izjavi odmah ide press s Klini čkog, dg, dg, nije istina. I kada uđete u Klinički odmah kažu ušao je u 9,12 bio je na toj klinici, na ovoj, na onoj...zna se. Mene su znali gdje sam bio kada sam nekoliko puta ušao,odmah sam obaviješten putem te ažurne press službe gdje sam se kretao. Ja sam ovdje postavio pitanje na koje sam također dobio jedan netačan odgovorio. Svjedočio sam ljudi da je čovjek koji je doveo bolesno dijete na Pedijatriju kupio voltaren i toplomjer za mjerenje. I znate šta mi se još desilo? Kada su ti ljudi čuli ili pročitali, pedesetak poruka imam koji su me zamolili molim te nemoj objaviti. Pogledajte ovu paradoksalnu stvar, nemoj objaviti moje ime, i ja sam tu i ja sam pacijent i ja znam za ta dva toplomjera. I ja sam kupio voltaren. Istovremeno tranša iz ZZO je veća. Istovremeno su vaši bolnički kapaciteti manji. Istovremeno vam je i procenat pruženih usluga manji. Dakle svi su parametri manji osim novca koji građani

60

Kantona plaćaju KC i za njega dobijaju mnogo manje usluge. Da ne govorim o kvaliteti. Zaista bi mi bilo žao da povrijedim neke vrsne, vrsne, vrsne ljekare koji gore i dalje rade. Da se vratim na taj moratorij. Dakle, ili neko zaista nestručan ili neko zaista opet politizira pa kaže, vlast u Sarajevu zabranila zapošljavanje naših specijalizanti ne mogu biti primljeni. A pazite još jedan paradoks, iz ekstremno deficitirane oblasti dali ste saglasnost za dva ljekara, jedan od najboljih je otjeran sa KC dr. Dizdarević jer ima loš karakter a mi ga tražimo kada nam neko ima takav problem da nam pregleda užeg člana porodice. Mene njegov karakter puno ne zanima. A ova dva ekstremno deficitarna kadra tražite na tržištu rada uz velike primjedbe ovoj Vladi kako je neko zabranio zapošljavanje. Ja vam tvrdim, svjedočim nikada niste bili predmet moratorija, nikada od nas niste tražili saglasnost za prijem, nikada vam je nismo ni davali, izuzeti ste i iz moratorija Federalne Vlade. Dakle i oni su rekli čak ne KC. Ovo je opet neka druga teza, to je zaista istina. Za objekat za koji sam pisao u ovoj godini, 2017 godini, vi u svom izvještaju kažete: završena sanacija, useljeno, kako je zovu popularno u „bijelu kucu” 460 kvadrata koštao 500.000 KM. Meni je to trebalo kao odgovor, znao sam da je tako, i ovdje piše da je tako, ne piše koliko je koštalo., pa nije ni to sada kraj svijeta, i treba da ima dobar ambijent i uslov menadžment u kom radi, ali ne od onih 200.000 Ernest Grin ustanove koju mi plaćamo, i za koju vi kažete kako je kolega Stojanović dobro primijetio, oni imaju znate i neke prihode pa nek se snađu tamo na tržištu i nek naplate i nek nama koji već imamo plus od 25 miliona daju i tih 200.000. Da znate kakav ste problem resornom ministru Garibiji napravili prvi dan vašeg posla, imali bi malo socijalne osjetljivosti, nemate je. Ne pokazujete je. Naravno, mi ćemo skinuti sredstva sa Budžeta, nadomjestit ćemo to, ono što dajemo vama dat ćemo njima pare jer vi ste nepravedni. Dakle, mi ćemo ispraviti tu nepravdu, čak i naravno uz finansiranje Zavoda jer mi imamo po zakonima na to pravo, jer smo tu odabrani, nećete uzimati od institucija jer u ovom trenutku mi koji smo njima osnivač, a vama suosnivač, znamo da njima više treba jer taj ambijent u kojem gore rade ništa gore ne ulažete, ne održavate, ne investirate, nista ništa popravili da bi rekli 4 KM/m2 više. I u toj zoni kada uzmete pravilnik Opštine Centar koliko košta zakup 12 KM/m2 zakupa. Znate li vi ljudi koliko je to novca? 600.000 KM uzimate po tom osnovu. Nije puno 200.000 KM kada imate budžet od 200 miliona, ali nije dobro i nije moralno da se na taj način radi. To je samo ono što sve nas iritira i pravi nam problem i zato smo možda naglašeno emotivni kada je riječ o ovoj ustanovi i onome što se gore radi. I ono pitanje koje danas niko ovdje nije postavio, zašto nas generalna direktorica izbjegava i ni jedan od ova tri dana nije navratila u kuću osnivača, suosnivača koji i finansira najvećim dijelom KCUS. Tako je zadnjih godinu i nešto dana. Nismo imali priliku sa njom razgovarati o ovome i žao mi je što ja sa vama na ovaj način razgovaram jer bih ova, a vjerujte i mnoga druga pitanja postavio tek da je ona ovdje u ovoj sali. To mi je ostalo žal, a iz repsekta prema vama i kao onaj koji je sada je govorila o tome kolegica Viteškić i kolegica Bišćević-Tokić, ja sam premijer Vlade koji je istrpio more kritika da se plata doktorima poveća 25 %. I vašim saradnicima 13%. duplo više nego u obrazovanje za koje ja mislim da je temelj društva. Imam na to pravo, imam pravo to da kažem. Iz tog svog bogatstva kažete hiperbarične komore kažete znate to nije nivo osnovne usluge, to je neki dodatak. Pa što ne pružite to pacijentu? Ja sam imao pacijenta koji je to koristio. Šta znači dobit ustanove, to je tema ljudi. Kakva dobit? Vi ste tu da od tih para kupite i tu hiberbaričnu komoru i mnoge druge. Iz rezerve smo mi kupili tih šest dijaliznih aparata, iz rezerve Vlade Kantona Sarajevo na moj prijedlog. Od tih koja tri ne rade i dvije godine niste bili u stanju da riješite zašto ne rade i ko ih je nabavio, kako vam je dostavio. Puno je tih otvorenih tema koje su proizašle iz ove '17. odlazak prof. Gavrankapetanovića je možda dobra stvar koja se desila i tek na pravi način otvorila temu o stanju u zdravstvu, siguran sam da ono kroz šta je prošao nije dobro, ali bit će sigurno korisno za ovo društvo, obećavam vam to. Hvala vam.

Zaključujem raspravu. Nema više prijavljenih. Molim službu da prije svega pozove zastupnike da malo smiri žamor u sali tamo vani.

61

a)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU KLINI ČKOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim zastupnike da se izjasne. Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 9, PROTIV je bilo 20 I SUZDRŽAN je bio 1.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

b)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU OPĆA BOLNICA „PRIM. DR. ABDULAH NAKAŠ“ ZA 2017. GODINU SA ZAKLJU ČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 30, PROTIV I SUZDRŽANIH nije bilo.

KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ .

c)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU PSIHIJATRIJSKA BOLNICA K ANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 9, PROTIV 0 I SUZDRŽANIH 22.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

d)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU APOTEKE SARAJEVO ZA 2017 . GODINU SA ZAKLJU ČCIMA.Molim rezultate glasanja.

ZA JE GLASALO 13 ZASTUPNIKA, PROTIV 5 I SUZDRŽANO 13.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

e)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU DOM ZDRAVLJA KANTONA SAR AJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 9, PROTIV 17 I SUZDRŽANIH 5.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

f)

62

MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA BOLESTI OVISNOS TI KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 13, PROTIV 6 I SUZDRŽANIH 12.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

g)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSK U POMOĆ KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJU ČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 10, PROTIV 4 I SUZDRŽANIH 17.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

h)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE GLASALO 9, PROTIV 1 I SUZDRŽANIH 12.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

i)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA MEDICINU RADA K ANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE 12, PROTIV nije bilo I SUZDRŽANIH 18.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

j)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠ TITU ŽENA I MATERINSTVA KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAK LJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE 13, PROTIV nije bilo I SUZDRŽANIH 18.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

k)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU KS ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRA VLJA STUDENATA UNIVERZITETA U SARAJEVU ZA 2017. GODINU S A ZAKLJU ČCIMA.

63

Molim rezultate glasanja.ZA JE 13, PROTIV nije bilo I SUZDRŽANIH 17.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

l)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA SPORTSKU MEDICI NU KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJUČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE 13, PROTIV nije bilo I SUZDRŽANIH 18.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

m)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠ TITU ZAPOSLENIKA MUP-a KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU SA ZAKLJU ČCIMA.Molim rezultate glasanja.ZA JE 13, PROTIV nije bilo I SUZDRŽANIH 18.

KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

Prelazimo na sljedeću tačku

AD – 12.

IZVJEŠTAJ O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU ZAVODA Z DRAVSTVENOG OSIGURANJA KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU

Izvještaj ste dobili uz poziv za sjednicu. Molim predstavnika Predlagača da podnese uvodne napomene. Ministrice Sofić vi ste na redu.Sačekajte samo malo ministrice, mora biti žamora dok izlaze, sačekajte još samo jedan minut. Ministrice Sofić izvolite.

Ministar Amela Sofić:zahvaljujem predsjedavajući. Evo opet vas pozdravljam, to je sada dobro večer. Jutros je bilo dobro jutro. Dakle radi se o Izvještaju o radu i inansijskom poslovanju za 2017 godinu ZZO Kantona Sarajevo. I kao što sam jutros rekla za sve ostale zdravstvene ustanove na Kantonu Sarajevo izvještaj se odnosi na period 2017. ustanova je iskazala pozitivan finansijski rezultat poslovanja, a ja molim poštovanog direktora da uzme učešće u diskusiji po dostavljenom materijalu.

Predsjedavajući:direktore izvolite vi neku uvodnu riječ, puno se govorilo o Zavodu i prije ne vjerujem da ćemo imati neke velike rasprave, pa eto molim i vas da budete malo koncizniji.

Direktor ZZO KS Samir Turković: UVODNO IZLAGANJE

64

Predsjedavajući:zahvaljujem. Da li ima predstavnika radnih tijela koji bi nešto govorili? Nema. Ima li pitanja? Kolega Vreto, kolega Čelik, kolegica Srna Bajramović, Marić, Dizdarević... boga mi ovo ćemo spojiti do srijede. Taman s onom narednom sjednicom. Kolega Vreto.

Poslanik/zastupnik Elvis Vreto:hvala predsjedavajući. Slušali smo izlaganje direktora, razumijem i shvatam da su pravni akti i ne sumnjam u to pošto naša ministrica je pravnica i radila je na izradi tih akata da su ti dokumenti uredni i pravno posloženi. Međutim, ono što želim da vas pitam koliko su ti dokumenti i akti koje ste vi uredili dostupni građanima odnosno korisnicima. Evo vam jedan konkretan primjer. Na koji način korisnicima i osiguranim licima je dostupan Pravilnik na osnovu kojeg komisija odobrava sredstva o refundiranju troškova liječenja u inostranstvu van ili van ugovornih zdravstvenih ustanova ili slično? Pravilnik nije dostupan na web stranici niti se korisnici mogu upoznati sa sadržajem. Je li strah od velikog broja zahtjeva jedan od razloga zašto pravilnik nije dostupan na web stranici i hoće li se u budućnosti postaviti kako bi osiguranici imali uvid kvalitetan o načinu kako doći do svojih prava i ostvariti svoja prava? U zahtjevima čak koji su osiguranici podnijeli a koji su odbijeni najčešći razlog se navodi upravo famozni Pravilnik, Uredba ili slično. Ja bih volio da nam pojasnite ovo i da li će ZZO ispraviti ovu grešku i omogućiti sve potrebne dokumente i akte korisnicima usluge na uvid a ne da oni moraju trošiti svoje vrijeme i novac tražeći službene novine i angažujući advokate da bi ih uputili na koji način da dođu do ostvarivanja svojih prava. Eto toliko, hvala.

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik:zahvaljujem predsjedavajući. Evo obzirom da ste kroz svoje izlaganje koje je po meni bilo razumljivo, kako nama zastupnicima, tako i građanima Kantona Sarajevo iznijeli podatak da je Zavod sa gubitka od 4 miliona uz uvođenje dodatnih prava osiguranicima ostvario pozitivan finansijski rezultat od 19 miliona, molim da nam pojasnite kako da se za period od samo dvije godine ostvario navedeni rezultat? Drugo pitanje,zbog čega se ne plaća usluga po uslugama i kapitaciji već paušalno? Treće pitanje još jednom želim da čujem koliko je uštede na komisijama i koja je razlika u cijeni medicinskih pomagala u cijenama medicinskih pomagala u cijenama sada i ranije? I četvrto pitanje, u vašem mandatu šta smatrate vašim najvišim uspjehom a šta neuspjehom? Zahvaljujem. Kolegica Segmedina Srna Bajramović.

Poslanik/zastupnik Segmedina Srna Bajramović:zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo na žalost moram postaviti neka pitanja jer nije došlo do realizacije Zaključka Skupštine kojim je usvojena ustvari moja inicijativa još prije dvije godine da se održi tematska sjednica na temu Analize zakonitosti finansijskog poslovanja ZZO Kantona Sarajevo s posebnim akcentom na nalaz iz revizorskog izvještaja Ureda za reviziju FBIH tada za 2015 godinu protiv koje su na žalost i bili neki zastupnici ali inicijativa je usvojena. Dakle nismo mogli razgovarati na takav način na tematskoj sjednici, tako da danas ću postaviti dva tri pitanja. Dotakli smo se istih tokom rasprave o izvještajima zdravstvenih ustanova. Komparirajući izvještaj o poslovanju ZZO i izvještaj zdravstvenih ustanova evidentna je razlika u iznosu finansijskih sredstava koje je Zavod navodi da je uplatio prema zdravstvenim ustanovama i iznose koje isti navode da su primili na ime granta od Zavoda. Kako je moguće da je na iste izvještaje Zavod dao saglasnost a istovremeno postoji nepodudaranje podataka koji bi morali biti istovjetni. Drugo pitanje, na koji način se vrši raspodjela iznosa sredstava koji Zavod uplaćuje prema javnim ustanovama i kako je moguće da je KC ostvario najveće povećanje kada bilježi značajan pad broja pruženih usluga u predmetnoj godini u odnosu na prethodne. I koliki je broj novih uposlenih radnika u Zavodu tokom 2017 godine? Zahvaljujem.

Poslanik/zastupnik Zvonko Marić:

65

zahvaljujem predsjedavajući. Zaista imam niz pitanja ali trudit ću se da budem što kraći da samo postavim dva pitanja. Prvo pitanje se odnosi na to budući da je pozamašna svota novca izdvajanja na jednu od komisija koju je direktor ukinuo a riječ je o komisiji za informatizaciju u iznosu od 121.000 KM na godišnjem nivou zanima me iz kojih razloga je ukinuta ta komisija? Da li zbog pritiska javnosti ili ne postojanja rezultata. I u toj komisiji su bili recimo Suad Zeljković, Faris Gavrankapetanović, Kenan Crnkić, Muhamed Kozadra, Čedomir Lukić, Sebija Izetbegović, Zlatko Petrović, dakle sve ljudi specijalisti za informatiku pa me zanima da na neki način odgovori koji je zapravo bio razlog da se ta komisija ukine? I ineteresira me budući da je 2017 godina ja sam stalno ukazivao da su u ravnopravnom položaju JU kao i privatne klinike u slučajevima kada ne postoji dovoljno usluga u javnom sektoru ili konsultativne stručne usluge koje se pružaju. Zakonska obaveza da se ispoštuje to. Međutim 2017 godine direktor nije raspisao 3 miliona KM je dužan bio da raspiše tendere ili konkurse kako god hoćete, a sljedeće godine 2.500.000. gdje je taj novac završio i šta se dešava sa rezervama dakle? U pojedinim godinama bilo je oko 7 miliona itd. Gdje taj novac zapravo odlazi? Hvala.

Poslanik/zastupnik Igor Stojanović.Ja za direktora imam isto pitanje kao i za KC na koje nisam dobio odgovor. S obzirom da smo utvrdili da je usluga u KC bilo manje zanima me otkud povećanje za 5.212.673 KM prema KC? Šta je obrazloženje i šta su razlozi? To me samo zanima.

Poslanik/zastupnik Neira Dizdarević:hvala predsjedavajući. Ja također imam par pitanja za direktora. Vjerovatno ste upoznati sa slučajem od prošle sedmice koji je postao poprilično viralan. Naime jednom sarajevskom mladiću od 30-.tak godina pozlilo je u 3 sata ujutro i roditelji su ga odvezli na KCUS. Na KC mu odbijaju raditi CT jer navodno pacijent nije osiguran. Roditeljima je prvo rečeno da je trebao podići elektronsku knjižicu. Pa kada se utvrdilo da ipak posjeduje elektronsku knjižicu argumenti se tope da bi se na kraju odgovornost prebacila na poslodavca koji ne izmiruje doprinose. Potom je i poslodavac došao sa roditeljima dokazao je da uredno izmiruje doprinose zaključno sa decembrom 2018 godine, da bi na kraju krivac bio softver. Softver koji navodno ovlaštena lica ne znaju koristiti. Moje pitanje prema vama glasi:; da li je moguće da softver kojem je posvećeno toliko i pažnje i mjesta u vašem izvještaju, pa čak tamo negdje na stranici 33 kažete neku opasnu opasku da bi prekid saradnje sa dobavljačem značio urušavanje zdravstvenog sistema. Dalje, da li smatrate da je zavod u samom procesu reorganizacije zdravstva koji je Naša stranka od početka kritikovala zbog pogrešnog pristupa provedbi a ne same ideje dovođenja zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo u zakonske okvire, dakle da li smatrate da iako je Ministarstvo zdravstva nosilac aktivnost i Zavod kao finansijer trebao također iskazati veći stepen angažmana i ponuditi eventualno konkretna rješenja, odnosno da u tom procesu definitivno ne može biti inertan i čekati rješenja već biti maksimalno angažiran? Voljela bih da mi to prokomentarišete. I još jedna generalna primjedba odnosno pitanje na tragu onoga što je kolega zastupnik Elvis Vreto pitao zašto svi opšti akti Zavoda nisu javno dostupni odnosno zašto Zavod kao što to Vlada Kantona Sarajevo radi ne objavljuje najave sjednica UO sa dostupnim dnevnim redom te po okončanju istih, barem kratke izvještaje o sjednici. I molim vas da mi kažete šta ste uradili po navedenim zaključcima sa sjednice vezano za Udruženje dijabetičara djece i omladine Kantona Sarajevo? Odnosno da li ste upoznati sa komplikacijama sa podjelom Glukagona, da li imaju sve zdravstvene ustanove Glukagon, da li se vrše zamjene, odnosno dodjele zamjenskih pumpi i znate sigurno bilo je tu puno zaključaka, vjerujem da znate o čemu se radi pa ako možete kratak osvrt šta je urađeno. Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem. Direktore Turkoviću imate riječ osim ako ne smatrate da neko drugi treba odgovarati. Pitanja su bila.

66

Direktor ZZO Kantona Sarajevo Samir Turković:zahvaljujem predsjedavajući, zahvaljujem uvaženim zastupnicima na postavljenima pitanjima. Pokušat ću da odgovorim koncizno i jasno, a ko neko nije zadovoljan može ponovo pitati. Uvaženi zastupnik ja ne znam ime prezime je Vreto, ja se izvinjavam. Koliko su akti dostupni, pravilnici Zavoda osiguranicima Kantona Sarajevo što se tiče liječenja u inostranstvu osiguranih lica. Mi smo napravili, primijetio je kolega dopredsjedavajući da smo napravili novu web stranicu i to je počelo od skoro da funkcioniše. Svi akti će biti objavljeni. Nisu bili svi, ali što se tiče liječenja u inostranstvu postoje pravilnici i akti koji su uređeni na većem nivou kantonalnom i federalnom nivou i koji su objavljeni u službenim novinama. Mi smo stalno uticali na ustanove, kao što je JU DZ Kantona Sarajevo da svojim osiguranicima u stalnim kontaktima objasni da imaju pravo i pod kojim uslovima imaju pravo na liječenje u inostranstvu, ustvari na odlazak, pri odlasku u inostranstvo, što pokriva ZZO. Da dobiju se posebni obrasci koji su ispunjavali se kod porodičnog ljekara, u jednom periodu su se ti obrasci naplaćivali, što smo upravo ministrica pravde i ja kao direktor u više navrata isticali i na kraju smo uradili ugovor da e to pravo pacijenta dobije svoj karton besplatno na osnovu kojeg je zavod davao odobrenje za putovanje u inostranstvu. Što se tiče liječenja ona su uređena i preporuke su uglavnom liječenje u inostranstvu ide preko Federalnog ZZO. Ono što ne finansira Federalni ZZO mi smo kroz komisije, kroz upravne odobre pokušali refundirati osiguranim licima i procedure su da komisija daje saglasnost na liječenje u inostranstvo na federalnom nivou, po preporuci konzilijarnog mišljenja, komisija sa KC uz saglasnost Federalnog ZZO ti se pacijenti mogu uputiti. Niko ne može dobiti papir (nerazumljivo) možete se liječiti u inostranstvu. Jedino u hitnim slučajevima zavod daje odobrenje ako se nešto desi u hitnim slučajevima u inostranstvu međudržavni ugovori su takvi da preko bolnica šalje ZZO upit mi dajemo u naturi obrazac koje pokriva to osiguranje ali samo u hitnim slučajevima. Ostala liječenja u inostranstvu uglavnom idu preko Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH. Uvaženi zastupnik Mirza Čelik kako se za period od dvije godine postigne rezultat. Ja mislim da je to prvo pitanje. Ja sam ovdje naveo da smo mi na uštedama na komisijama 420.000 godišnje po jednoj godini, dvije tri godine 1,2 miliona. Na ono što je stvarno i Vlada podržala kontroli propisivačke prakse VDT terapije, s tim da se ni u jednom momentu ne umanji pacijentu dostupna zdravstvena zaštita nego da je može u svakom momentu imati pruženu u obimu koji je neophodan za liječenje. Tako da smo na lijekovima imali oko 6 miliona cca. Bolovanja, kontrola ortopedskih pomagala, i ostale, naplata duga od 3,5 miliona, mi smo čak i refundirali dug koji smo imali po različitim zahtjevima 2 miliona u 2017 godini, to nisam naglasio u 2017 godini. Znači jednim radom tima koji je imao dobar nijet, dobro znanje, i sve to primijenio u praksi. Kolika je ušteda na komisija rekao sam već da je to 420.000 po godinama. Nije to samo na komisije koje smo ukinuli. Uvedeno je pravilo da član komisije koji pristupi komisiji može samo dobiti naknadu. Onaj koji nije prisustvovao komisiji ne može dobiti naknadu. I znatno su manje naknade. Naknade su bile od 500, 1000, 1000 i nešto, pa bili prisutni ili ne bili davalo se mjesečno. Po Pravilniku, procedurama niko nije mogao biti plaćen ako nije bio prisutan na komisijama za lijekove. Cijena medicinskih sredstava stvarno mi kada smo došli do saznanja da je razlika za inzulinsku pumpu za mjerenje šećera u krvi 54 na 2000 – 110.000 mislim frapantno je bilo za UO i za menadžment. Frapantne su bile i cijene za određena ortopedska pomagala koja su po 6000 i 5000 više u odnosu na ostalu. Ali eto uspjeli smo ispraviti ono što smo mogli uočiti u kontrolama. Ono što mogu smatrati, ne mogu reći neuspjehom ili uspjehom, neuspjeh, mogao bih smatrati ja kada sam imenovan za v.d. direktora to uvaženi predsjedavajući zna, imao sam zadatak da, a tu ću dati odgovor,mislim da će se podudariti pitanje još jedno, nalog ili upute od resornog Ministarstva sam dobio da uradimo kao Zavod finansiranje po jedinstvenoj metodologiji koja nije bila moguća primijeniti zadnjih 10 godina po parametrima, standardima i normativima koji su u tom momentu bili propisani. Kao Zavod tada smo prvi put ušli u privremeno finansiranje, ja sam imenovan za direktora 01.01.

67

nije se išlo na usvajanje Finansijskog plana, radom dva mjeseca možda i više, dok nisu dostavljeni materijali, bez obzira tadašnja ministrica, uvažena gospođa Zilha Ademaj učestvovala je u tim, razlika po jedinstvenoj metodologiji da smo je tada primijenili ja kao direktor bio bih najodgovorniji za zatvaranje pojedinih zdravstvenih ustanova jer standardi i normativi ne odgovaraju uslovima koji su zatečeni u zdravstvenim ustanovama. To smo imali raspravu i uvaženi predsjedavajući zna imali smo raspravu i u UO i na Vladi. Imali smo dvije mogućnosti da potpišem taj ili da uradimo obračun po već ustaljenoj terminologiji, standardima, s obzirom da nisam bio pristalica da ja budem ta odgovorna ustanova koja će dovesti rad određenih ustanova upitnim, to su uglavnom velike ustanove, to su milionski iznosi. Nisam imenovan u roku od tri mjeseca, imenovan sam u roku od šest mjeseci jer su obećanja pojedinim ustanovama znatno veća data da će se dobiti ne po jedinstvenoj metodologiji nego po paušalu koji se žargonski zove u ovom, tako da tada sam napisao preporuke Vladi, premijeru,uvaženom sada predsjedavajućem Skupštine, gdje sam tražio da prije pristupa jedinstvenoj metodologiji, to je još neko postavio pitanje, pristupimo usklađivanju rada zdravstvenih ustanova sa statutom zdravstvenih ustanova, osnivačkim aktima i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Mislim da je to jedan dokument koji smo s pravnom službom napravili na nekih otprilike pet, šest strana. Onda se kasnije krenulo u reformu, reorganizaciju zdravstva i meni je žao što nismo uspjeli za taj period uskladiti rad zdravstvenih ustanova sa osnivačkim aktom, statutom i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, ne mogu smatrati neuspjehom ali mi je žao jer na osnovu toga se moglo krenuti vrlo jednostavno u reorganizaciju zdravstvenih ustanova i sprovođenju reforme. Ono što smatram uspjehom jeste da smo zajedno sa Vladom 2017 godine, UO na osnovu preporuka Ureda za reviziju zaustavilo strmoglavo urušavanje zdravstvenog sistema. Sretan sam što smo uključili 452 bračna para u Program potpomognute oplodnje, i svih ostali programi i usluge koje smo omogućili da bude bolja usluga osiguranicima u Kantonu Sarajevo. Mislim da sam odgovorio na sva pitanja zastupnika Čelika. Uvažena zastupnica Segmedina Srna. Vi ste naveli da sve ustanove su poslovale pozitivno. Imalo je ustanova koje nisu trebale biti pozitivne u periodu moga rada ali s obzirom da ZZO osim pružanja zdravstvene zaštite, obezbjeđivanja potrebe zdravstvene zaštite osiguranicima u Kantonu Sarajevo ima dužnost i da vodi računa o finansiranju zdravstvenih ustanova. Ustanovama smo doznačavali određena sredstva kako bi omogućili i rad. Pitanje je glasilo nepodudaranje izvještaja između KC I ZZO Kantona Sarajevo. Nepodudaranje je različito izvještavanje vezano za ortopedska pomagala. Klinički centar vodi pod različitim nekim svojim aktima, određena ortopedska sredstva različito u odnosu na ZZO i ona se posebno i doznačavaju i refundiraju, kao i usluge koje su potrebne za određene, medicinske usluge koje se u njihovim knjigama vode drugačije nego što se vode u Zavodu, a doznačena sredstva od Zavoda su ona koja su prikazana u Finansijskom izvještaju. Povećanje doznačenih sredstava već sam naveo u svom izlaganju da doznačena sredstva su svim ustanovama u 2017 su 3 ili 4% i ona se doznačavaju na osnovu paušalnog obračuna kao što sam rekao na broju uposlenih radnika u ustanovama, doda se procenat materijalnih troškova i s tim ako KC ima 3700 ili koliko priznatih u ovom momentu znači materijalna sredstva se doznačavaju procentualno isto svim na osnovu svih uposlenih u zdravstvenoj ustanovi procentualno i u odnosu na platu. Znatna povećanja i u ovoj godini su bila vezano za kolektivni ugovor. Tako da smo morali ispoštovati kolektivni ugovor i doznačili smo sredstva na osnovu broja radnika koji su prikazani i koje ZZO finansira. ZZO Kantona Sarajevo je u odnosu na 31.12. 2015 i 31.12.2018 godine ima manje uposlenih 6 radnika. U odnosu 15-18 31.12. ima manje uposlenih 6 radnika. Uvaženi zastupnik Marić Zvonko, zašto je ukinuta komisija za informatizaciju? Tu moram stvarno iskazati puno zadovoljstvo Vlade u saradnji jer su prvo oni povukli svoje članove, nisu više nikad imenovali druge, a ZZO u svom opisu posla ima IT službu čiji je posao pripremanje materijala i nadzor i obrada informacionog sistema u zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo. Zašto nije raspisan javni poziv za specijalističko konsultativnu službu? Javni mi smo, upravni odbor je donio odluku uputili smo na saglasnost resornom Ministarstvu. Od resornog Ministarstva nismo dobili saglasnost, mislim

68

da smo završili rebalans, i čak negdje blizu usvajanja finansijskog plana za 2019, ne mogu se sjetiti perioda, u toj preporuci koja resornom Ministarstvu dalo ZZO nalazi se znatan broj usluga koje se finansiraju iz ZZO i reosiguranja FBIH, tako da smo na preporuke odgovorili dopisom. UO je donio odluku i uputili smo resornom Ministarstvu dopis za određene usluge koje je resorno Ministarstvo stalo u javnu nabavku ZZO ne mogu se finansirati iz dijela sredstava osiguranika Kantona Sarajevo ali smo pripremili i donijeli odluku za raspisivanje javnog poziva koji se može raspisati odmah po usvajanju finansijskog plana jer nove nabavke ne možemo raditi. Znači odmah, isti dan se može raspisati za 2019 godinu sredstva su prikazana kroz izvještaj i kroz finansijski plan kako su raspoređena tako da su javno dostupna u materijalima. Uvaženi zastupnik Igor Stojanović mislim da sam odgovorio na ovo pitanje kako je došlo do povećanja cca 5 miliona. Znači ustaljenom šemom povećanje zdravstvenim ustanovama se doznačava po paušalu i svima isto na osnovu broja uposlenih radnika u JU i na osnovu povećanih kolektivnih ugovora, 25% za doktore, 14% za medicinski i nemedicinski kadar, i kada vi uzmete razliku onda dobijete, kada uporedite parametre onda dobijete razliku koja je potrebna. Uvažena zastupnica Neira Dizdarević, neosigurano lice d ali je moguće da softver ne radi i ne prepoznaje elektronsku zdravstvenu karticu. U svim ugovorima zbog toga što je bilo često pitanje javnosti često problem u funkcionisanju tog sistema, ne iz razloga djelovanja informacionog sistema zavoda nego iz razloga što uposlenici u JU DZ nisu unijeli kod svih elektronske kartone pacijenta po broju i osiguranom licu. Kada vi prinesete elektronsku zdravstvenu karticu čitaču koji prepoznaje konkretno sve podatke pacijenta izbaci sve podatke pacijenta osiguran, neosiguran i u svakom momentu može se vidjeti u bilo kojoj ustanovi. Po svim ustanovama po njihovom zahtjevu dostavljen je dovoljan broj čitača za prepoznavanje da li je lice osigurano ili nije osigurano. Pored toga, u svim ugovorima zdravstvenim ustanovama stoji da li pacijent posjeduju ili ne posjeduje, da li ustanova posjeduje ili ne posjeduje mogućnost provjere elektronske zdravstvene legitimacije, navedeno lice se smatra osiguranim čim posjeduje elektronsku legitimaciju, naročito u hitnim slučajevima 48 sati gdje svakom dostupna i niko ne smije uskratiti zdravstvenu zaštitu. Mislim da je to. Za reorganizaciju javnih zdravstvenih ustanova mislim da sam već odgovorio kroz pitanja, da sam poslao dopis, da sam uticao da sam tražio, i poštivanje zakonskih osnivačkih akata i statuta, tako da nisam, to smatram ne samo mojoj, ne smatram nedostatak ili neažurnost nego smatram neuspjeh tima Vlade, Zavoda i javnih zdravstvenih ustanova koje nisu imale snage zajedno sa tadašnjim skupštinskim zastupnicima da zaokruže šta je zakonito, šta je po statutu, i šta je po osnivačkom aktu za svaku zdravstvenu ustanovu. Tako imamo primarnu zdravstvenu zaštitu da se porodičnom medicinom bave ustanove koje ne trebaju da se bave, imamo da se sekundarnim nivoom zdravstvene zaštite pružaju ustanove koje ne bi trebale pružit po Zakonu i osnivačkim aktima itd. Tercijarni nivo i sekundarni preklapanja i nejasnoće i to je problem. Po meni, prijedlog jeste da se prvo uskladi rad ustanova sa zakonskim aktima i sa poslije krenuti u reorganizaciju i izradi akata o standardima i normativima gdje bi mogli definisati plaćanje po usluzi i po pacijentu a ne paušalno kako se sada radi. Bez prilagođavanja standardu i normativima, registra zaposlenih u Kantonu Sarajevo, puta pacijenta, ne može se završiti reorganizacija u zdravstvu i ne može se izvršiti plaćanje po jedinstvenoj metodologiji koje je u svijetu svugdje primjenjivo. I plaćate, možete otići bilo gdje, ponesite, skine vam sa vaše kartice i zna se koliko ste potrošili u svakom momentu. Za objavljivanje akta Zavoda smo već rekli da smo pripremili novu stranicu i ubacuju se svi, tako da će u budućnosti sigurno biti dostupni kompletni akti zavoda. Udruženje dijabetičara. Vi znate dobro sve kada su ispred Zavoda Udruženje dijabetičara došlo da traži svoja prava koja su regulisana Uredbom o korištenju inzulinskih pumpi, a odlukom o listi lijekova koje donosi Vlada Kantona Sarajevo. U tom razgovoru mi smo primili sve članove udruženja koji su taj dan došli,obrazložili šta treba da se uradi, koji akt da se promijeni. Na zahtjev ZZO i zahtjeva Udruženja dijabetičara u Kantonu Sarajevo oni su dobili svoja prava tako da je novom Uredbom regulisano da svi do 26 godine imaju pravo na inzulinsku i zamjensku inzulinsku pumpu i za potrošni materijal u 100% iznosu.

69

Na žalost uredba je završila na Uredu za žalbe zbog određenih žalbi, nadam se da će biti primjenjiva. Ali s obzirom da je u tom momentu skinuta zabrana koja e bila za pacijente do 18 godina, ne samo za inzulin, već i za ostale usluge pacijentima do 18 godina, i da imaju pravo na besplatnu terapiju, Udruženje dijabetičara je poslalo zahvalnicu ZZO na doprinos u usmjeravanju i donošenju akata i odluka koje su njim a olakšale pravo koje koriste. Ovom prilikom stvarno želim kazati i nadam se da s obzirom da je uvaženi premijer u svom ekspozeu više puta navodio riječ nada, nadam se da zastupnici u ovoj Skupštini će donijeti odluku koja će dati nadu osiguranicima Kantona Sarajevo da treba raditi časno, pošteno,u interesu građana Kantona Sarajevo i prihvatiti izvještaj ZZO kako bi imali nadu u bolje sutra da mogu se izboriti za određene aktivnosti i mogu doprinijeti u radu ove Skupštine Kantona Sarajevo.

Predsjedavajući:zahvaljujem direktore. Za nezadovoljstvo odgovorom ili komentar ili? Rasprava. Za raspravu se javio kolega Mirza Čelik. Izvolite.

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik:zahvaljujem predsjedavajući. Pa evo kako smo čuli ZZO Kantona Sarajevo u ranijem periodu prije dolaska novog menadžmenta poslovao je sa deficitom u iznosu od 3,9 miliona. Kako je utvrđeno u Revizorskom izvještaju sačinjenom od strane ureda za reviziju institucija u BIH. Tom prilikom Ured za reviziju institucija u FBIH je dostavio 50 preporuka koje Zavod treba da ispoštuje u narednom periodu, a u vezi revizije finansijskih izvještaja za 2015.godinu. Budžetska inspekcija je također dostavila 12 preporuka. Od navedenog broja, 44 preporuke su realizovane, dok je preostalih 6 u fazi realizacije ili su realizovane u domenu Zavoda a konačna provedba preporuka zavisi od drugih instanci. Kao i 12 preporuka budžetske inspekcije. Izneseno je da je i nova upravljačka struktura Zavoda u svom mandatu intenzivirala svoje aktivnosti na donošenju do tada nedostajućih internih akata kojima su stvoreni uslovi za dosljednu primjenu i jačanje sistema finansijskog upravljanja i kontrole, racionalnog trošenja budžetskih sredstava, kao i realizacije smjernica za jačanje internih kontrola. Kao rezultat navedenih aktivnosti zavod je ostvario sljedeće finansijske rezultate po godinama: za 2015 godinu u periodu prethodnog menadžmenta gubitak deficit u iznosu od 3,9 miliona, za 2016 godinu dolaskom novog menadžmenta višak suficit u iznosu od 5,8 miliona. Kao i za 2017 višak suficit u iznosu od 19.2113.000 KM. Iz izlaganja direktora Zavoda čuli smo da je u cilju transparentnosti i poslovanja Zavod putem procedure javnih nabavki angažovao eksternu revizorsku kuću koja je dala pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj Zavoda, jer Ured za reviziju u tim godinama nije revidirao Zavod. Pozitivno mišljenje na sačinjeni finansijski izvještaj od strane revizorske kuće je u prilogu materijala koji smo mogli svakako vidjeti. Kao što smo čuli ostvareni suficit u 2017 godini je velikim dijelom rezultat poduzetih aktivnosti na jačanju kontrolnih aktivnosti i racionalno trošenje budžetskih sredstava, sredstava građana na način da su poduzimane sljedeće aktivnosti: ukidanje i naknada komisijama koje su formirane uz plaćanje visokim mjesečnih naknada iako su poslovi obavljani u redovno radno vrijeme i u tom iznosu od 420.000 godišnje odnosno 1.260.000 na trogodišnjem nivou. Kontrolom nabavnih cijena pojedinih medicinskih sredstava čime je izvršena redukcija neosnovano visokih troškova na godišnjem nivou i to Pen za inzulin, inzuslinske pumpe, defibrilatori jednokomorni i dvokomorni, kao i mnoga druga ortopedska pomagala što je direktor i naveo. Također poštivanjem i primjenom smjernica kao vremenski dostatna terapija u propisivačkoj praksi u 2017 godini su smanjeni troškovi sa lijekova za 6 miliona KM. Znatne uštede su napravljene na kontroli bolovanja. 50% na potrošnji goriva u odnosu na raniji period, 40% uštede na telefoniji također u odnosu na raniji period. Navedene aktivnosti su rezultirale oslobađanjem finansijskih sredstava koja su usmjerena na poboljšanje i povećanje prava iz zdravstvene zaštite osiguranicima, kao i poboljšanje standarda uposlenicima u zdravstva kod dosljedne primjene novih kolektivnih ugovora. Zavod je obezbijedio sredstva za rashode zdravstvenih zaštita koje

70

su namijene za poboljšanje kvaliteta zdravlja osiguranih lica Kantona Sarajevo kao što su za poštivanje kolektivnih ugovora i dodatnih sredstava u 2017 godini doznačeno je javnim ustanovama 14.641.000, za programe 1.480.000, za ustanove socijalne zaštite 156.000, za ortopedska pomagala oko 90.000. Posebno treba istaći pomoć Zavoda u liječenju osiguranika u sljedećim programima: 450 do sada u programu potpomognute oplodnje, 127 do sada u programu bezglutenskog brašna, iako je po procjeni Ministarstva zdravlja bilo 50 pacijenata. 33 do sada u programu glucentisa kod oboljenja oka, i 28 do sada u programu inzulinske pumpe. 25 do sada u programu biološke terapije i znatno je povećan broj refundacije troškova za lijekove pomoć u liječenju. Također je bitno napomenuti zatvaranje ranijih dugovanja u iznosu od 2 miliona. Redovno plaćanje vanjskog duga smo čuli da je smanjeno na 60 dana a ranije je bilo preko 120 dana. Po navodima direktora, Zavod je obezbijedio dodatna sredstva za poštivanje kolektivnih ugovora, ortopedskih pomagala posebnim programima lijekova i drugih prava osiguranika za 2017 u iznosu od 17 miliona. Za poštivanje svih obaveza koje je donijela Vlada i Skupština Kantona Sarajevo sa minimalnom mogućnošću da Zavod nešto sam kreira Zavod je obezbijedio sredstva za programe i odluke koje donosi Vlada i Skupština. Ističem također da je i zavod po prvi put od 2016 godine obezbijedio refundaciju sredstava osiguranicima za sve usluge koje nisu mogli izvršiti u ugovorenim ustanovama, i to na način da su za iznos refundiranih sredstava smanjene tranše za materijalne troškove koje su bile u obavezi a nisu pružale usluge osiguranicima. Zavod od 2016 ne finansira kapitalna ulaganja u zdravstvene ustanove jer je navedeno u suprotnosti sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti što je i bila jedna od značajnih primjedbi Ureda za reviziju institucija FBIH. Po prvi put u proteklih 10 godina Zavod je racionalnim i uspješnim poslovanjem obezbijedio sredstva za povećanje plaća zdravstvenim radnicima i primjenu svih prava ostvarenih definisanim kolektivnim ugovorima. U 2017 godini to povećanje je iznosilo 14% za zdravstvene radnike, a 25% za doktore medicine i stomatologije. U 2018 i 19 dodatna povećanja iznose još 12%. dakle i pored nove Uredbe o ortopedskim pomagalima, proširene liste lijekova i programa evidentno je da je ostvaren pozitivan rezultat a mi treba da budemo svjedoci vjerovatno ne usvajanja ovakvog rezultata. Kakvu ćemo poruku poslati da ova Vlada i ova Skupština prema mladim ljudima, gdje je tu pravda, gdje je tu nada za bolje sutra. Evo recimo ponavljam rezultate iz 2015 negativan rezultat 4 miliona, u 2016 pozitivan rezultat 6 miliona, u 2017 pozitivan rezultat 19 miliona, u 2018 po finansijskom planu obezbjeđeno dodatnih 55 miliona a u 2019 po finansijskom planu obezbjeđeno 64 miliona. Na nama, skupštinskim zastupnicima je da cijenimo rad i rezultat ili ćemo sve ovo baciti niz vodu, radi populizma i politike. Gdje je tu pravda i Zakon? Hvala.

Predsjedavajući:Hvala kolega Čelik. Zaključujem raspravu nema više prijavljenih. Molim službu da pozove zastupnike. Kolega Mariću nešto imate reći je li? Rasprava? Ljudi morate stvarno biti malo ažurniji i brži. U stenogramu sam rekao da je zaključena rasprava. Ja nemam opciju kad sam zaključio raspravu da vam dam riječ zaista. Nemam. Evo pogledao sam malo sačekao, malo gledao u vas, nisam presjecao boga mi. Stvarno nisam presjecao kolega Mariću ne mogu praviti presedan, ovo ćete raditi uvijek svi ako jednom nakon zaključene rasprave dam riječ. Molim vas da idemo dalje. Idemo dalje.Kolege su u sali.MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU ZAVODA ZDRAVSTVENOG OSIGURA NJA KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE bilo 8 PROTIV 20 I SUZDRŽAN 1.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

71

Za ovaj bi mi presedan sigurno do kraja mandata tražili nakon zaključenja rasprave riječ. Nemojte se molim vas ljutiti. I bili bi u pravu, što je najgore. Nekada ova Skupština pravo i da kaže ne treba uvod. Ako kažem uvodničar, vi kažete ne treba onda se ide dalje, za sve što vi kažete da treba uvod idemo dalje.

Sljedeća tačka je:

AD – 13.

IZVJEŠTAJ O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU ZA 20 17.GODINU.

a)MES- Međunarodni teatarski festival- Scena MESS;b)Muzej Sarajeva ;c)Historijski arhiv Sarajevo ;d)Muzej “Alija Izetbegović”;e)Centar za kulturu Kantona Sarajevo;f) “Kamerni teatar 55”;

Pošto ovdje imamo ministra koji je bio u mandatu, predlažem da on napravi uvodno izlaganje za sve institucije. Ako imate pitanja za direktora da oni odgovaraju, u drugim slučajevima je bilo drugačije a ministar Kurić to može sigurno vrlo kredibilno.

Ministar Mirvad Kurić: UVODNO IZLAGANJE

Predsjedavajući:svaka čast ministre. Kolega Mariću je li se javljate ili je ovo ostalo? Nije. Ima li pitanja za nekoga iz kulture? Ne javlja se niko. Da li se neko javlja za raspravu. Zaključujem raspravu, niko se ne javlja za raspravu. Ovako to izgleda. Ovako vam je to, ovako to bude u trećoj godini mandata. Ne treba, ima li, ne treba i glasanje. Dobro.

a)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU „MESS - MEĐUNARODNI TEATARSKI FESTIVAL - SCENA MESS“ ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 26, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽAN BIO 1.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ .

b)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU „MUZEJ SARAJEVA“ ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 10, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH 18.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠT AJ.

c)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU „HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO“ ZA 2017.GODINU.Molim rezultate glasanja.

72

ZA JE BILO 11, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH 17.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

d)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU MUZEJ „ALIJA IZETBEGOVI Ć“ ZA 2017.GODINUMolim rezultate glasanja.ZA JE BILO 27, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH NIJE BI LO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

e)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU JU „CENTAR ZA KULTURU KANTONA SARAJEVO“ ZA 2017.GODINUMolim rezultate glasanja.ZA JE BILO 27, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH NIJE BI LO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

f)MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM JU KAMERNI TEATAR '55 SARAJEVO ZA 201 7.GODINUMolim rezultate glasanja.ZA JE BILO 27, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH NIJE BI LO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Tačka 14.

AD – 14.

IZVJEŠTAJ O RADU KANTONALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU

Materijale imate, uvod je potreban, direktor je tu. Ima li potrebe? Ako nema potrebe ima li pitanja iz materijala? Ima li rasprave? Nema. Svaka čast. Zaključujem raspravu i predlažem zastupnicima, ustvariMOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU KANTONALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE KANTONA S ARAJEVO ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 28, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH NIJE BI LO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

73

AD – 15.

IZVJEŠTAJ O RADU SA FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJEM KANTON ALNOG ZAVODA ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMO ĆI KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU

Ima li potrebe za uvod? Nema. Pitanja? Rasprave? Nema, moram znati. Zaključujem raspravu.MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU SA FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJEM KANTONALNOG ZAVODA ZA P RUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 7, PROTIV NIJE BILO, SUZDRŽANIH 22.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Tačka 16.

AD – 16.

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KJKP "GRAS" ZA 2017.GODINU

Ima li potrebe uvod? Svi znate to napamet, jel? Dobro. Pitanja? Rasprava? Niko se ne javlja. Zaključujem raspravu.MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O POSLOVANJU KJKP "GRAS" ZA 2017.GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 0, PROTIV 25, SUZDRŽANIH 4.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

AD – 17.

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU JP „TELEVIZIJA KANTONA SARAJ EVO“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU

Ima li potrebe? Gleda nas TVSA. Pitanja. Gospodin Dević se javlja, izvolite gospodine Deviću.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević:zahvaljujem. Pitanje za ministricu s obzirom da je Izvještaj TVSA ja sam maloprije razgovarao, dobio sam informaciju da. Prije svega konstatacija, mi smo na prošloj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo usvojili v.d. članove Skupština ovog JP i vi ste nam kazali da je prethodnoj Skupštini istekao mandat. Međutim informisan sam od strane ljudi koji su dobili zaključak od strane Vlade da je postojao u aprilu mjesecu konkurs na koga su se ljudi prijavili, ti ljudi su prošli proceduru Vlade, zaključak Vlade je usvojen, taj dokument sa imenima tih ljudi je dostavljen i Skupštini Kantona Sarajevo i svima nama na odlučivanje. E sada ja postavljam pitanje pošto je ministrica pravde proceduralno naravno, zar nismo prvo trebali da ne usvojimo ta imena s obzirom da je proveden bio javni konkurs i to je poslano prema Skupštini, pa tek nakon što oni ne dobiju podršku da damo onda v.d. članove. Da li je ova procedura koju smo napravili prošli put ispravna?

74

Predsjedavajući:hvala kolega Deviću. Ima li još pitanja? Ako nema, zamolit ću ministricu da nam odgovori. Prijavite se.

Ministrica Lejla Brčić:Poštovanje, dobro večer. Obzirom da konkursna procedura nije okončana, nije završena, nema potrebe da se donosi bilo šta. Ministarstvo pravde kao pokretač postupka, poništava konkursnu proceduru. Ono što moram naglasiti da su razlozi zbog kojih nije izneseno pred Skupštinu od strane predlagača prijedlog komisije je taj što prema statutu i osnivačkom aktu JP TVSA Skupština Kantona Sarajevo razmatra i usvaja izvještaje i mora postojati specifična znanja, a kandidati koje je komisija predložila su po struci novinar sportista, pedagog i diplomirani kriminalista. A s druge strane nije ispoštovan ni princip nacionalne zastupljenosti, proceduralno nije ništa pogriješeno. Evo to je to. Mada mislim da je to pitanje trebalo biti jučer ali nije apsolutno ništa sporno ni danas da se postavi. Odnosno sada već večeras. Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem ministrice. Kolega Dević ima diskusiju.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević.Bez namjere zaista da otvaramo diskusiju po ovoj tačci dnevnog reda, naravno da je konkursna procedura završena čim je takav prijedlog otišao na Vladu i Vlada je usvojila zaključak i poslala ga Skupštini. Ja govorim proceduralno, naravno vi sada što se nabrojali te stručne spreme, to je potpuno nevažno, konkursu je rečeno VSS naravno. Treba vidjeti šta je pisalo u konkursu. Ti ljudi su prošli proceduru konkursa, došli do Vlade, Vlada dala zaključak, proslijedila ga Skupštini. Ja naravno vi ste ministrica pravde. Ja mislim da je procedura trebala da bude da se ti ljudi po konkursu ponude većina ako neće da prihvati njih, neće da prihvati, i da imenuje v.d. članove. Znači ovo je konkursna procedura koja je bila, prošla fazu Vlade i upućena ka Skupštini. Svaki materijal koji je poslan ka Skupštini, Skupština se o njemu mora izjasniti prije nego što taj materijal postane nevažan, odnosno ne bude usvojen. Naravno ovo govorim s aspekta jer su to ljudi vidjeli, evo poslali su mi sliku tih zaključaka koje su dobili, možemo napraviti sebi problem da ljudi krenu u neke vrste pravnih procedura što nam ne treba. Ako je napravljena greška, ne važno je, greške se dešavaju, onda vidite na narednoj sjednici Skupštine da se to ispravi. Ako nije, ako vi stojite iza toga, naravno vi preuzimate odgovornost samo ova konkursna procedura je završena. To Skupština se samo o tome nije izjasnila. A ona je završena čim je Vlada dala svoj zaključak i taj dokument proslijedila na Skupštinu. Pročitat ću vam to tačno kada je bilo radi javnosti 13.07.2018 godine je to proslijeđeno prema Skupštini. Naravno bila je izborna godina, onda nije bilo političke volje da jedna ovakva odluka bude na Skupštini. Razmislite o ovome, ovo je jedno pitanje pravno koje može biti vrlo diskutabilno. Evo ja neću više zaista.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Deviću. Ja mogu zaista iz prakse reći. Dakle prvo prije svega da znate da kao predsjedavajući Skupštine nisam našao dokument upućen od strane Vlade u kom je prijedlog Skupštini da izglasa. Dakle nije bilo, to zaista mogu još jednom provjeriti, druga stvar sve i da jeste, ako se nije proslijedilo Skupštini a Vlada povuče zaključak i na to ima pravo. Da znate proceduralno. Svako mislim da se treba pozabaviti ovom temom zato sam i dao prostor da o tome sada govorimo. Iako opet možemo reći da nije vezano za Izvještaj 17 nego za imenovanje 18 ali evo kolega Deviću izvolite, ako želite replicirajte da ovo riješimo jer je bitno.

75

Poslanik/zastupnik Mahir Dević.Kratko naravno, završavam. Evo ja sam vam upravo poslao taj zaključak Vlade na viber, vi to imate provjerite ovo, konsultirajte se. Ako je napravljena greška nije problem i gledajte da ispravite ovo na narednoj sjednice Skupštine da ne uvedemo sebe u neke priče jer mi smo dobili informaciju da je ljudima istekao mandat a nismo dobili informaciju od ministrice da je postojala potpuno druga konkursna procedura koju je Skupština morala završiti na bilo koji način. Ili da potvrdi tu Skupštinu ili da je ne potvrdi. Po mom mišljenju trebala je da je ne potvrdi a onda da se imenuju v.d. članovi. Ako vi mislite drugačije naravno preuzimate tu vrstu odgovornosti.

Predsjedavajući:Svakako ovo smatram dobronamjernom kritikom i hvala vam. Kolegica Vildana Bešlija se javila po ovoj tačci. Izvolite.

Poslanik/zastupnik Vildana Bešlija:pa ne znam ima li potrebe, mislim da ste vi to sada već rekli, sve je u redu. Hvala.

Predsjedavajući:poslovnička intervencija kolega Nikšić.

Poslanik/zastupnik Damir Nikšić.Ja nisam u Poslovniku niđe vidio viber da stoji.

Predsjedavajući:nije, nije, nema viber. Ovo je bila komunikacija. Hvala vam kolega Dević, ovo je šala bila.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević.Naravno kolega Nikšić je nama uvijek osvježenje na ovoj Skupštini i u ovim kasnim satima. Ja sam to proslijedio čisto jer mi je predsjedavajući kazao da nije vidio taj dokument unutar Kolegija Skupštine. Znači materijal je dostavljen sekretaru čim ovdje ima. Ne znam sada kako vi to nemate.

Predsjedavajući:još jedna stvar istine radi, nema svih zaključaka Vlade kod nas bez obzira što je usvojen zaključak. Oni posebnim aktom to upućuju u proceduru Skupštine. Mi ćemo provjeriti odmah u ponedjeljak.

Poslanik/zastupnik Mahir Dević.Rečeno da je dostavljeno, pa pobrojano deset ljudi.

Predsjedavajući:zaista ćemo provjeriti, ja ne kažem da nije ali nisam vidio. Kolega Čelik ima riječ.

Poslanik/zastupnik Mirza Čelik:samo da razjasnimo to je bilo na 44. redovnoj sjednici, međutim taj materijal je povučen sa te sjednice i s tim u vezi Vlada je trebala ponovo da razmatra ili da poništi. Evo to je dilema koju smo otklonili.

Predsjedavajući.E hvala kolega Čelik. Sad je meni jasno sve, ja mislim i kolega Deviću. Zahvaljujem. Zaključujem raspravu. Nema više prijavljenih. Idemo.

76

MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O POSLOVANJU JP „TELEVIZIJA KANTONA SARAJEVO“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 8, PROTIV 22, SUZDRŽANIH nije bilo.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Osamnaesta tačka:AD – 18.

IZVJEŠTAJ O RADU PRAVOBRANILAŠTVA KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINUPravobranilac je tu, ima li potrebe? Ima li pitanja? Nema. Rasprave? Nema. Zaključujem raspravu.

MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU PRAVOBRANILAŠTVA KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 30, PROTIV NIŠTA, SUZDRŽANIH NIŠTA. ČESTITAM PRAVOBRANILAŠTVU I SKUPŠTINI.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Devetnaesta tačka:

AD – 19.

IZVJEŠTAJ O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU KANTONAL NE JAVNE USTANOVE ZA ZAŠTI ĆENA PRIRODNA PODRUČJA ZA 2017. GODINUima li potrebe? Pitanja? Da li neko raspravlja? Nema. Zaključujem raspravu.

MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU KANTONALNE JAVNE USTANOVE Z A ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA ZA 2017. GODINU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 12, PROTIV 9, SUZDRŽANIH 9.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Dvadeseta tačka:

AD – 20.

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KANTONALNE JAVNE USTANOVE "GERONTOLOŠKI CENTAR" ZA 2017. GODINUIma li potrebe? Pitanja? Rasprava? Nema niko. Zaključujem raspravu.

MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O POSLOVANJU KANTONALNE JAVNE USTANOVE "GERONTOLOŠKI CENTAR" ZA 2017. GODINU.

77

Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 9, PROTIV 18, SUZDRŽANIH 4.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Dvadeset prva tačka:

AD – 21.

IZVJEŠTAJ O SREDNJOROČNOJ EVALUACIJI INTEGRIRANE STRATEGIJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO ZA RAZDOBLJE 2016.-2017. G ODINE

Izvještaj ste dobili uz poziv za sjednicu. Ima li potrebe? Ministre Kovačeviću.

Ministar Amel Kovačević.Mi smo željeli da dovedemo vanjskog konsultanta da prezentira ovaj izvještaj međutim zbog nedefinisanog vremenskog intervala kada bi se ta tačka desila , nismo bili u stanju da ga ovom prilikom zovemo.

Predsjedavajući:čini mi se da je tu da bi teško imao priliku. Jel mislite da je OK da glasamo bez? Ako je u redu evo Skupština cijeni da ne treba ni uvod ni rasprave nema. Niko se ne javlja, zaključujem raspravu.MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJUO SREDNJOROČNOJ EVALUACIJI INTEGRIRANE STRATEGIJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO ZA RAZDOBLJE 2016.-2017. GODINEMolim rezultate glasanja.ZA JE BILO 15, PROTIV ništa, SUZDRŽANIH 16.KONSTATUJEM DA SKUPŠTINA NIJE USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ.

Dvadeset druga tačka

AD – 22. IZVJEŠTAJ O RADU SA FINANSIJSKIM POSLOVANJEM UNIVER ZITETA U SARAJEVU ZA PERIOD 01.01.-31.12.2017. GODINERektor nije tu iz istih razloga. Mislite li da ovaj dokument trebamo glasati? Pitanja? Nema uvoda, rasprave, niko se ne javlja.Kolega Marjanović ima. Kolega Marjanović izvolite.

Poslanik/zastupnik Damir Marjanović:Dobro, rektor nije tu očigledno zbog ove dinamike. Međutim ako imate neko pitanje pošto je Komisija za obrazovanje i nauku to detaljno razmatrala i rektor UNSA zajedno sa delegacijom je definitivno to isprezentirao nama ako bude neke potrebe mogu odgovoriti ja eventualno neka pitanja. Hvala.

Predsjedavajući:zahvaljujem kolega Marjanović. Svakako radna tijela, evo čuli ste stav. Prijavljenih za raspravu nema. Zaključujem raspravu.

78

MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJE ŠTAJU O RADU SA FINANSIJSKIM POSLOVANJEM UNIVERZITETA U SARAJEVU ZA PERIOD 01.01.-31.12.2017. GODINE.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 31, sve nas je više u sali, PROTIV I SUZDRŽANIH NIJE BILO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ

Dvadeset treća tačka:AD – 23.

IZVJEŠTAJ MINISTARSTVA SAOBRA ĆAJA KANTONA SARAJEVO O BROJU DOPUNSKIH TAKSI OZNAKA U KANTONU SARAJEVO U 2018. G ODINIIma li potrebe? Ministar će samo konstatovati onaj broj izdatih i broj 500 700. Ima li potrebe? Nema potrebe? Rasprave? Nema. Zaključujem raspravu.MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU MINISTARSTVA SAOBRA ĆAJA KANTONA SARAJEVO O BROJU DOPUNSKIH TAKSI OZNAKA U KANTONU SARAJEVO U 2018.GODINIMolim rezultate glasanja.ZA JE BILO 31, sve nas je više u sali, PROTIV I SUZDRŽANIH NIJE BILO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ

Dvadeset četvrta tačka:

AD – 24.

IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU SANKCIJA U KANTONU SARAJEVO Z A 2017. GODINU

Treba li uvod? Ne treba. Ima li pitanja? Niko se ne javlja. Rasprava. Niko. Zaključujem raspravu.MOLIM ZASTUPNIKE DA PRISTUPE IZJAŠNJAVANJU O IZVJEŠ TAJU O IZVRŠENJU SANKCIJA U KANTONU SARAJEVO ZA 2017. GODI NU.Molim rezultate glasanja.ZA JE BILO 31, PROTIV I SUZDRŽANIH NIJE BILO.KONSTATUJEM DA JE SKUPŠTINA USVOJILA OVAJ IZVJEŠTAJ

Kolegica Srna je odustala od onog zaključka. Zahvaljujem vam se na razumijevanju i na strpljenju. Izvinjavam se ako je bilo kakvih nepovoljnih tonova. Konstatujem da smo iscrpili dnevni red današnje sjednice i sutra nema potrebe da se viđamo. Hvala vam puno.

79