32. -ljanje· sola. rod[ rin -' AN· ,i sv.

J

Poltartna p!Keoa u. cOtovn God. Ill. Šibenik, 18. rujna 1932.

Oodl!oja pretplata Dio 30.-

2• looztmltvo dvostruko.~

Adresa UrednUtva l lJ p rave: Šibenik, p. p. 17

• Katolik" lzlazlsvrskl tjedan.

Movo podjeljenje dalmatinske crkvene po~rajine Crkva katolička je konzervativna

ustanova, jer ljudi i događaji u povi· jesti, pa čak i narodi kadkađa prolaze, dok Crkva ostaje. - Velike promjene granica biskupija su zato rijetke, i to urno se vrši ili radi novih potreba istih ili radi političkih novih granica.

Iza pol vijeka oštre borbe Italija se prmirila s Crkvom, te ima konkor­-dat sa sv. Stolicom.

Kod nas do konkordata nije došlo, i to pitanje već dugo stoji na mrtvoj točki. Ovih dana, Sv. Stolica na te­melju § 16 konkordata sa kraljevinom Italije m, riješila je crkveno· političko pitanje Zadra i granice te biskupije isto kao što su već Poljska i Rumunj­ska riješile granice biskupija konkor· datcm, a Čehoslovatka iza modus vi­vendi.

Dalmatinski biskupi nijesu više su­Iragani zadarskog, jer od sada ovaj prestaje biti metropolita Dalmacije. .Budući da mi nemamo konkordata, i neimajući dakle crkveno·pravno pod·

logu, Sv. Stolica stavila je sve dalmatin · ske biskupe pod svoju direktnu vlast, ostavljajuć definitivno rješenje crkveno­politi~kog pitanja u Dalmaciji kad budemo imali konkordat.

Sv. Stolica ofekujuć, da se uređe kod nss odnošaji s katol. Crkvom, ·.nije dala ime jugoslavenskom dijelu bivše zadarske nadbiskupije, koji do nove odredbe ostaje pod upravu ši­benskog biskupa. Tako, radi pomanj­kanja konkordat.s, naš dio bivše za· darske nadbiskupije za sada ostaje lltloniman dio šibenske apostolske ad· ministracije. Želja je pak vjernika i svećenstva ovog dijela, da na uspo· menu naše slavne crkveno-hrvatske povijesti, ovaj dio nazivlje se nin­sko· biogradska biskupija.

Želeći da se kod nas što prije rf· j~i ovo krupno i bitno pitanje, kao Ato su vjersko-crkveni odnošaji polo­vice podanika Jugoslavije konkordatom sa sv. Stolicom, donašamo u kratko

bulu sv. Oca o novom podjeljenju dalmatinske crkvene pokrajine.

NOVA ZADARSKA NADBISKUPIJA

Sv. Otac Pijo Xl., bulom od augustu 1932., preuređuje zadarsku nadbiskupiju defin itivno, obzirom na nove prilike i granice iza svjetskog rata. Sv. Otac stvara novu zadarsku nadbiskupiju i njoj opredjeljuje Cres, Lošinj i još neke otoćice koji su pri· padali krćkoj biskupiji i koji su iza rata dodijeljeni Italiji isto kao što i Lastovo koji je pripadao dubrovačkoj

biskupiji. Iza rata zadarski ord10arijat je upravljao s ovim otocima koji su sada postali s2stavan dio nove zadar· ske nadbiskupije. Kaptol pak ~adržava sve svoje časti i prava kao i prije.

UKINUĆE_ZADARSKOG METROPO-LIJE

Zadarski nadbiskup nije više metro· polit Dalmacije pa zato svi biskupi su­fragani nijesu više njemu podložni. Od sada su biskupije kotorska, hvarska, dubrave č ka, šibenska, splitsko· makar­ska direktno podložene sv. Ocu i sv. Apostolskoj Stolici i nemaju više nika· kva odnošaja sa zadarskim nadbisku­pom.

Onaj dio bivše zaderske nađbisku­ejje koji je pripao Jugoslaviji i koji je bio do sada pod apostolskom admi­nistracijom šibenskog biskupa, od sada se dejinltlvno ocjepljuje od zadarske nadbiskupije bilo u duhovnim bilo u materijalnim stvatlma. Ovsj dio se predaje šibemkr m biskupu da upravlja njime sa svim pravima koja pripadaju dijecezanskom biskupu, do!.. sv. Stolica ne bude u ovom pitanju drugačije

odredila. Prema političkim granicama, po­

djeluju se i sva crkvena dobra. Ona što su ostala u granicama Italije do­djeluju se zadarskoj nadbiskupiji, a s onima što su ostala pod Jugoslaviju, do nove naredbe sv. Stolice, upravljati će šibenski biskup.

Br. 33. Cijena 50 para

Vlasnik l odgovorni urednik:· S već. Joso Fell e l n o v l Ć> Sibenik ulica sv. MarUn a

štampa: Pučka Tlskm (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek . Matačić.

Oglasi po naročitoj ta rtn •

* * * Tako eto zadarska bio;;kupija, osno· vana gnd. 341., a podi~nuta na nad­biskupiju god. 1154., i koja je pove­ćala svoj teritorij na kopno pripojenjem biogradske bi·kupije god. 1125. i nin­ske god. 1828., sada se vraća na kopnu svojim starim gr:~nicama. Sinovi stare ninsko· bibgradske biskupije upiru opet danas oči u Vatikan, te imadu čvrstu vjeru da će opet, zaslugom sv. Stolice, uskrsnuti ninska biskupija, (stara kao i solinska), koja ima za osnovatelja sv. A ,selma, jednoga od 72 · ojice učenika Spasite! jevi h i koja je bila osnovana okolo god. 40 . oo-slije Krista, dok u prošlom vijeku nije bila pripojena zadarskoj. Da će uskr­snuti u istom jedinstvu i slavna bio­gradska biskupija, osnova na god. 1059. koja, i ako je bila ltratkog vijeka, mnogo je značila - kao što inače i ninska - u našoj hrvatskoj narodnoj povijesti Mi, sinovi bivše zadarske nadbiskupije nadamo se da ćemo vi­djeti uskrsnuće narodne hrvatske bi· · skupije ninsko-biogradsk:e i to ~lOd upravom zaslužnog današnj t>g preuzv. apostolskog upravitelja biskupa dra Jeronima Milete, koji se je toliko lično zauzeo, da ovaj dio bivše zadarske nadbiskupije bude dalje ušćuvan kao posebno tijelo u crkvenoj upravi. n -dom u hulju budućno t. }oje

Vjera koJa uci oprošteojs mora biti prava!

Kineški·general Tsiang obratio se je na katolicizam. Znate zs što? Jedno· stavni razlog svog obraćenja sam nam on pripovijeda: Pošao sam s mojim vojnicima da zauzmem misijsku po· staju. Tu sam prisustvovao jednom prizoru koji me se je duboko dirnuo. Dok su moji vojnici plijenili i pusto­šili, kršćani su s n ~ ·većim mirom sve to dozvol'avaP. sv joj vojničkoj prostoti nas .pl ., a svakim načinom da ponize i prezru dobre kršćane. Kršćani sve im oprostiše.

Vidjevši sve ovo nijesam se mogao suprotiviti istini i dadoh se odmah krstiti. Ob, da bi ga i drugi slijedili.

8tr&D& 2.

O kako su teška i žalosna vremena! Imate potpuno pravo da kažete da

je sadašnje doba teško pa ako ga isporedimo i sa pravim dan im a poslije rata. Zaista je tako. Pa se vidi u svemu a osobito u ekonomskom pogledu.

Ali, recite mi, ako su žalosna vre­mena, zar se ne bi mogla barem ne­što pobol Jšati ili ublažiti? Pitaćete

kako? Evo odgovor: Muškarci , odre ­cite se dnevo9 jedne cigartle, jedne čašice vina. Zene pak nek malo više štede re troš ći u skupocijena i su· višna odjela. A Vi r:ladići i djevojčice, prišted ite koju paru -odricajući se su­višnih želj'ca i stvarčica l

Dobrotvorna smrt? U nekom inozemno:n liječničkom -

druženju, žalibože je jao~ neš to kultur­nijeg naroda, prevladava shvaćanj e, po kojem se shvačanju može pospješiti smrt jed noj osobi, ako je ova od sada unaprijed fi zički bezkori Ja sebi i ljudskoj ZJjednici i ako je zaražena neizlječivom bolešću ... l

Naša je medutim dužnost da i o­vom prilikom naglasimo on jasnu točku kršćanske nau ke da: nikako nije dozvolJeno z~ d a ti smrt ni sebi ni dru­gomu.

KATOLIK

budući Oo jedini ima pravo nad ži· vatom i smrću.

Ova nova teorija nije ništa drugo nego leglo egoizma i dosta raširenog i prakt:ciranog E ikureizma. Siromahe ! bole mi ke smo dužni tješiti i ljubezno 1h pomagati. U tomu leži sva vrijed­no t bolt i kušnja strpljivo podnesenih za ljubav Gospodinu, da možemo i u tom imati dijela u z&3luživanju Ra ·al

IV. kongres slarenskih katorčkih akademićara i seniora

Od 2. do 5. rujna o. g. održao se je u Zagrebu pod protektoratom hr­vatskog metro Jolite Nj. Preuzv. dra Antuna Bauera, IV. Kongre Slavenskih Katolič ih Aka demičara i Seniora.

IV. Ko ngres Slavenskih Katoličl<'b Akademičara i Seniora imao je za cilj da još dubl 1e zaore u polje velikih socijalnih i kulturnih problema, koji pokreću čitavim savrem eni m društvom, a napose slaven kim narodima.

U vrijeme, kad se ru ~e temelji du hovne kulture na kojima je sa,;radena j)rošlo~t kršćanske Evrope, kG d se b€ z· obzirni ate i ,tički materijalizam sustavno pro pagira iz najveće slaven5ke države, kad se protiv kršcanskim sh;ataojem prožetog nacionalizma izdiže bezdo­movinstti intProrciona l zam i prevlast pojedmih kl<t a, rasa i naroda nad dru gima, sastali su se pred ·tavnici slavea kih kat oličkih Akademičara i Seniora, da si bratski pruže ru ke na d jelu . građenja oovogrJ dru ~tve'log reda t osnovanog na nač lu kršćan ke

BroJ sa

Vatikanska država u misli jednOJ Protestanta

• Vatikanska država je tako mllena tvrdi dr James BrowJ Scott, pret­

sjednik American Society of Internatio­nal Law - da se ona potpuno gubi na jednoj općoj geografskoj karti.

• Premda sam ja protesta nski Prez­biterijanac - nastavlja dr Brown Scott - ja ipak gledam oa Vatikansku dr­žavu, ko ja je jedva toliko prostrana da može obujmiti papinski prijesto, kao na neko biće i na neku moć,

koja će u buduće biti kadra da joj se iskazuju časti i usluge još veće od onih što su joj iskazivane pre w pa­pinstva u prošlim vremenima. Ona nema ni vojske ni mornarice niti ika­kav materijalni oslo n. O ;n ima svijest i zako1 koji se bazira oa moralu i du hovnoslt •.

Kato ici, ~irit

\ PRVA D r\ L\\1\Tl~SK.\ TVOR · NlCA CRKVEN1H VOŠTANiH

SVUEĆA Nl\ PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - SIBENIK lzrađu ,em crkvene vo§tatte

svijeće svake veličine. Specilatoa izr dba svijeća sa

,. oa~arioA" .

~~~~~~~~~~--~~~======~==~ oč·nstvo Mnogo zla je u svijetu. Treba da je dala S1ffiU seb:! i svoje srce ISUill-.

Ako se krše dvije Božje zapovijed i: peta i sedma, odczirn lJe se Bogu ono što On hoće da bude (žh i) a a sv ijetu, pravde i ljubavi. ll na'<itima iz na lbolje vrstt

d) Bdijte nad njima. čuvajte ih se mladež ne iznenadi kad vidi tu ali i koliko oroklet -tvo, a co ih se na od zlih drugova, od sum·

1Jivih dru- pokvarenost ali u svemu držite se taj stalež žrtve i požrtvovnosti sili.

gar"ca, od pcgibeljnih razgovora. Nad zlatne sredine. gledaju i nei:e toba že m lterijalne ko-zirajte ib ka wim predstava ma pri e) Bavite se dal je odgojem s voje dje· ri· t i i ud oban život za ~ta re da'le. sustvuju bi lo u ki no bilo u kazalištu; ce pa i kad odrastu, gO\•orite im o nji· Plod ne pada daleko od stabla. osobito pak nadzirajte brižno njihovu hovim dužnostima o njihovoj budućoj Kakav otac takav sin, kakva 'llajka lektiru bilo to kn jige ili novine jer ima obitelji. Ako se pak kane zaručiti, is- takva ltći . A~o nam dana> nedostaje u našem narodu mn ogo štetnih led ra pitajte ka kva je djevo jka koju kane brojnih i pr ih k 11Jl muževa Z18Čl-koj e djelu je kao ku ga 1 uzb ~; duje sa- vjenčati, i· pitajte ponašanje te djevoj e, jevll, istJ kao što i velikih majKi, to drža jem i pojedinos tima naj niže stra- z n ačaj. vjerski odgoj, zdravlje njezino je zato jer je kršćm>tvo izčello iz sti. Budi te str ogi u zabrani posjeci- i njezi 1ih roditelja jer je ve to veo- srđaca m10Jih otaca i m no :Tih majka. van; a mj fšo villh kupališt a, a [1 edo· rna važno za njthovu buduću sreću. Bez vjere je w:aki odgoj nemJguć, puštc; jte u mod i sv e pretj erane golo· Budite savjet 'lici i prij ., telji svoje dj ce jer je strah BJžj1 počelo mJdro<iti, a tinje. Daa:~ s j a~ ni plesovi su takovi, u izboru zva ja, potražite voje i ' kus- nikada gra Joja na pje;ku je 1a a. da tko žel i očuvat i svo tu djecu č i st t.l t o života u tim pitanjima, lijepu i l ' ku ;tvo l1j: d h škola i oj!!oje u ne može ih pusti ti u tim dvoran alJl a. lošu stran u, koju ima svaki c:tale~. mn ogim r a va na a osobib u Rusi ji, Da bi t o na uli ci ht io da zagrli vašu Nemo jte se prcl •v1ti, kad ki željeli da sa vojom pro;Jal m mlad š.:u t po­

kće r , vi bi ~te gu rnul i uvnj ~: đe , j be- se c:k lone u sjemer ine ili L samostanu. tvrđuj e . zobrazn .ika A zaštu pu tole da je ne- Ako je pravo Z\"B1ie, t J je blagoslov N~ Va ·na dragi kato!. mu!evi Ježi prL toj no zagrli - greš 1om požudom za roditel je, a možda nil ro l" i je sr et- bo' ja bJd ćnost n 1š~g.J hrvat. n ~roda - u plt sn oJ. dvoran i gdje glazba, n"ji u svo11 staležu, koliko dobar sve· jer to stoji u odgoju če·titil! sinova pol ~v 11 e tl o t Ira 'lo •ita ~olo ti nJa sve će n ik u svome - ·župnik - p11stir i pravih kršćana kat9lika i dobril:r dražt na P te nost. otac svoga stada - ili dJ·evica ko1·a d gra 1\oa. (Svdd:ak)

as -!leo a pret­latiG-

~·na

e z. Scott l dr-

~~~: moć,

oj se •od

pa-Ona ika­

ije>!

[alu i

rr: l~ l e

sa

Broj ss.

Iz SMRT ZASLUŠNA SVEĆENIKA.

a 30 VIIl umro je u Kninskom samostanu poslije duge i tešl.(e bolesti Jranjevac O. Frano Mišica u 60 go· dini života. Pokojnik je cijeli svoj ži­vot proveo služeći po zagorskim žu­_p~ma šibenske biskupije. Bio je orijaš tijelom, a meka srca kao malo dijete, revan u svojoj svećeničkoj službi, o­sobito milosrdan prema sirotinji. Na 31 VIII ispratiše ga na vječni počinak

25 braće svećenika i veliki broj Knin­skog građanstva u inpozanbom spro­vodu. Oprosno slovo držao je O. Stanko Dr. Petrov, duhovni-< Franje· vačkog Sjemeništa u Sinju. PC'čivao

u miru!

KRIŽARSKI D CKI TEČAJ. Ovih Jiana Đaci-križari drže svoj tečaj. Na tom tečaju imaju razna predavanja. Dr Protulipac držao je predavanje o savremenoj krizi dana~nje g modernog tovjel<a. Drugi predavači su držali ili će držati: Križar.>ki po4ret i đak; so· cijalni uzgoj kat. đaka; naše naziranje na svijet; študij u Š'{Oli i izvan škole; o lektiri; duhovni život kat. đaka; kat. riješenJe socijalnog pitan ja; uzgoj ka· raktera; čistoća duše i tijela itd . Ovom prigodom preporučamo roditeljima da upišu svoju djecu u ovu katoličku

elitnu organizaciju a na osobiti način prep 'Jručamo đacima viši h razreda da se upišu, jer će im to biti o1 veli e koristi. Organizacija je dozvoljena te svaki đak mate slob'Jdno da pristJpi.

MALti. GOSPA U VAROŠU. I ove go1ine pro lavljena je u V? rošu svetko­vina M1le Gospe svečanim načinom.

U oči blagdana raznoliki vatromet iz· mamio je na poljanu i šem tari je more naroda. Na dan svetkovine ra­nim jutrom uz &si ·te r cu, pjevao je župsku svetu misu Varoški dekan-žup· nik o. Pavao Sii Jv. Cr eva je bila puna naroda kao šipak zr:1ja. H l1ade vjer­nika pristupilo je stolu Go~p0dnjem.

U 10 s ti 5lavlj eoje zvona, puca je to p ova navje ·tilo je dolazak pre u z v. g. biskupa dra fra J rolima Milete, koji je pJe ao pontifik.alnu sv. Misu. Kruna ovoga bl;:g.dana bila je s .ečana -procesija sa slik m majke Božje u pet sati po Jod 1e. Pred crkv rn tisuća m naroda pre govorio je o. fra J os J Me· štrović novi Vnoški kapf !'ln . Njegova vatrena riječ o Majki M~njt, ga 'l ula

~.A. TOLJI(

v

ibeni~a je svačije srce. Preko blagoslova sa presvetim sakrame otom kao što i preko pontifikalne sv. Mise pjevao je mje­šoviti zbor Varoške crkve pod ravna­njem gosp. A. Anića.

SVETKOVINA GOSPE OD MILO­STI. U nedjelju 18. ov. mj. svetkuje se u franjevačkoj crkvi sv. Lovre svet­kovina "Gospe od Milosti•. Toga dana biće pjevanje lelrcija u 5 s. ujutro. Poslije lekcija biće pjevana sv. Misa u 6 sati, zatim svako pol sata tiha sv. Misa a u 9 s. svečana sv. Misa. Poslije podne u 6 30 s. održaće sve­čanu propovjed u čast nebeske Kra­ljice o. Augustin dr GJberina. Poslije propovjedi slijedi blagoslov sa Pre­svetim i ljubljenje relik~o-ija BI. Dj. Mi!rije. Preko svečane Mise pjevaće

dvoglasnu mim od Jos. Greg. Zaoglia, ženski pjevački z'Jor "Gospe od Mi­losW a posl1je podne isti ali mješo-viti. Uorava Crkve

SVEČANA DEVETt\fiCA U CRKVI SV. FRA 'JE. Za pripravu na blagdane sv. Terezije M. I. i serafs'wg ora sv. Frane Asiškoga, koji se blagdani svet­kuju 3. i 4. Jisto;:>ada držaće se u crkvi sv. Fra1e svečana devetnica sa posebnim razmatranjima o životu nji­hovom pred izloženim Svetotajstvom, počamši od subote 24. rujna. Početak svake večeri u 7 SPli.

POBOŽNOST MJESECA LISTO­PADA. U s batu l. li to ada počinje

svečana pobožnost mjeseca listopada po našim crkvam9. Osobito na svečani način obavlja se ista pobožn st u cr­kvi sv. DJminika. - Svakoga j tra u 7 sati sv. Mic;01, poslije podne "Zdravo Mariju", Ruzarij i svečani blagoslov. Nedjeljom pak uz Ruzarij i večani

blagoslov joi je i propO\ i'ed i to u 4 s. pop. Tko prisustvuje večernjoj li~topad>uoj pob ·lž'l sti. d b'va svaki put oprost od 7 god. i 7 četrde.;eti c a; a tko ban:.m 10 puta pri~ustvuJe kr z mjesec istnj oobo~nnst, i '10 tiđe1 i pri 'ešćen d ">iva po/puni oprost.

IZ CRKVE SAI'v\ )STANSKE SV. LOVRE. Sva4oga utorka u 6 s ti jutrom '1r ko ci •ele godme oba\.·Jja se pobožnost sv. A te. U e t sati izloži se na kla 1ianje Presv. Olt. Salua ne­n t U i to .,,.ijeme čita SP n 1 Svečevu Oltaru S il . Misa uz p~at j t h rmonija i pjevanje nabožnib pje.;ama. z~vršava se ud jflje jem blagoslova sa Pre-,ve­tirn Svetot:q .tv..,m 1 Z ' iedničkom pr· če~ć u M JVate lj ca sv. A'1te.

Strana 8,

OTVOR SJEMENIŠTA. Utorak u večer 13 rujna, Preuzv. Biskup u ka­peli Sjemeništa održao je prigodan govor đacima pri otvoru školske go­dine i u :>utio ih n a vrše n je svojih vjerskih i š wlskib dužnosti. Zatim je bio svećani saziv D.tha S v~tJga i blagoslov sa Presvetim. U biskup. đa­

čkom Sjemeništu ima ove godine 92 pitomca.

.t<EĐENJE. U nedjelju 4. rujna subdjakoni F. Koleđn i k i I. Tr3tenjak primili su sv. Re1 Djakonata dok je fr. Gerard Barbir fra 1jevac pr:mio su bdjakooat.

U FOND LISTA, darovali su: g. A. Zaninović 10 Di . da počaste u­spomenu majke vlč. Ganč:!vića u Je­zerima. Da oo~a~te uspoma:1u maj e gosp. Jo ;e Vo1opije bankov. dire'·do­ra, vlč J. Felicinović Din 40; a vlč.

F. Granđov Din 20. Za lca lol. štam;>U darovale su župa Soline Din -.10.50, a Veli R~t Din 75.25. Uprava h ta naj­ljepše im zahvalju1e.

UTORSKA POBOŽt\JOST V. AN­TU"'A PADOVANSKOG!~. u crkvi sv. Fr;; ne počinje svakog utorka u osam sati navfčer. ,. -~

Dobr je i

već se raspačaja najpopubrniji i oaj­jeftiniji hrvatski kalendar .Da'1ica" što ga već od g. 1869. bez prekida izda je Jeronims'-<o književno društvo u Za­grebu, Tre: kalja Tomislava 21. Cijena din 10.- (za članove din 7.-). Uz veće čl a 1ke ima mnogo svaštica, pa gospodarskih pouka i prije ~leđa i slika o svjetskim događajima. Izcroiv je priiegled sajmova, vrlo čitljiv i potpun kai"ndarij u dvije bJje s mjes 'om za bil ešk:e. Nac;lovni list "Da n ice • je re­produkcija u boji kra~ne slike v. Je­ronima od V. Kiri'la, koji je opremio i kalendarij. Kale ndar je ukrašen mno­gim za ~ imivlm i lije Jim slikama.

Pre oruramo l

CIPELE Jer Vam neće bill nezahvalne.

Snižene eljene svim clpelarnal aročfto ženskim l dj eč j im l

ŠIBE IK SPLIT Kralja Tomi lava Marullćrva 7.

l

•trana 4 Broj as. ------------------------------------------------------------------------------

Naši dopisi Preko.

Srebrena MJsa veleučenog Doo M. Oarkovića.

Na Vel. Gospu veleuč. Don M. Garković slavio je svoju :srebrenu sv. misu u svom rodnom mjestu u Velom Ratu.

Veleuč jubilarac htio je da sve prođe najskromnije, ali ljubav i zab­valncst velarčana i prečana nije do­zvolila.

Istog dana ranim parobrodom ot­putovElo je preko 150 prečana na čelu s vlč. župnikom Don M. Dido­vićem, gosp. M. Mašinom, Križarskim društvom, Križarskom glazbom, Pje­vačk im društom sv. Cecilije i Marijinim kćerima.

Tada je· tajnica .Marinijih kćeri•

pročitala čestitku. Na sve ovo svečar se je odužim govorom zahva lio. Nato je pjevaćki zbor otpjevao papinu bi­mnu, a glazba otsvirala jedan komad.

U 10 sati započela je sv. Misa. Preko sv. mise oslovio je jubilarca vlč M. Didović koji je majstorski spojio svečmost M2rijinog uznesenja ss svećancšću ove srebrene m:se. Po· podne jubilarsc je podijelio blagoslov s Presvetim. ba trga su otputcvali

~ 1001 .MILAN RELJA Trgovina željezo svakovrsnog

alata l ulj enih boja. - - - ~lB ENIK - - -

Izletnici izvanredno dečekaoi pošli su odmah do župskog stana da poz­drave i čestitaju svečaru. U ime svib pozdravio ga je vlč. Didović i u znak zahvalncsti i priznanja poklanja mu

krasni srebreni križ. ~---.. ••••••••l®J

DiPfjl! ripele vi­soke crne ili smedje broj 18-27.

Din 55g-;

DlevoJiJfke lipele od crnog ili smedjeg boksa ili laka, prak­tične i od dobrog materijala, u kojima noga dobro sjedi

1 broj 28-35.

Din 85·-=-::. - .' ~ ..

, ~

Ukusne · polullpPie za dlake, vrlo udo­

l P.ne i praktične, od crnog 111 smedjeg boksa,

Din 165·-

-- VESELJE DJECE ..• ked počinje škola, raduJe: roditelje, To veselje Isčezava, eko obuća tl~tl

J ranjava noge. Djeca trebaju~ dobru, udobnu J trajnu cipelu

prfčani uz sviranje glazbe kojoj je kao i pjevačkom zboru dirigirao pro­fesor g. N. Juolirr a. Nema sumnje da­će ova svečanost donijeti veleučenom don Mati tn jne ut jebt>, a obim župam~r obilatog ploda što neka Gospod ms­pari na sve veću svoju slavu l

Učesnik

prolzvađa

jedino

Visoke lipele za djevojčice i dječake,

sa trajnim pofplafi­ma, od crne ili smedje kože broj 26-30.

Din 85·-broj 31 -35.

Din 105·-

šo o rts ke [J pele za djecu, od smedJeg boksa, sa ukrašenim jezikom br. 25-27.

Din 85·· broj 28 - 30.

Din 95·= broj 31-35.

Din l?~

BOGATI IZBOR CIPELA ZA DAME I GOSPODU! PRODAVAONE : Sibenik, Kralja Tomislava 18, Split