REPUBLIKA HRVATSKA

glavni državni odvjetnik Mladen Bajić

SABRANA NEDJELA

Zagreb, listopad 2012. godine

1

Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića osobno sam upoznao u srpnju 2002.godine, u uredu zamjenika GDO-a Dragutina Novosela, 2 dana nakon što je Služba za suzbijanje krijumčarenja Carinske uprave kojom sam rukovodio otkrila najveći organizirani gospodarski kriminalitet (krijumčarenje sirovom kavom) u povijesti Republike Hrvatske i uhvatila krivce i počinitelje. Tom prilikom, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić mi je osobno čestitao na tom velikom uspjehu i rekao da samo tako trebam nastaviti raditi dalje... Od tada pa do danas, sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem imao sam otprilike 50tak sastanaka, što službenih dok sam radio kao pomoćnik ravnatelja Carinske uprave, što ne-službenih kada me primao u njegovoj kancelariji na 1.katu ureda u Gajevoj, a na kojim sastancima sam mu redovito davao informacije i dokumente o organiziranom gospodarskom kriminalitetu i korupciji. Na svoju sreću, dosta tih informacija i dokumenata sam predao glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću na način da sam dobio potvrdu da sam te dokumente stvarno predano, a ostale informacije za koje nisam imao pisani trag, Mladen Bajić je uvijek vrlo precizno zapisivao crnim naliv-perom u svoju ‘’crnu knjižicu’’ koju uvijek nosi uz sebe... Od svih informacija i dokaza koje sam u ovih više od 10 godina predao glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću o visoko organiziranom gospodarskom kriminalitetu i s njim povezanom korupcijom, koji su trebali poslužiti u otkrivanju, kažnjavanju i spriječavanju kriminaliteta i korupcije, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije napravio apsolutno ništa, a Hrvatska je opljačkana do gole kože. Jedini slučaj organiziranog gospodarskog kriminaliteta koji je procesuiran i koji je na kraju završio pravomoćnom presudom jest upravo gore spomenuto krijumčarenje sirovom kavom koje je otkriveno, kako je to napisano u presudi Općinskog kazenenog suda u Zagrebu, ‘’najviše zahvaljujući upravo mojem radu i upornosti’’. Iz ovih razloga smatram da imam pravo, uz činjenicu da mi je to prema važećim zakonskim propisima i dužnost i obveza, odgovornim osobama i javnosti Republike Hrvatske predočiti i dokazati 10godišnji (NE)rad glavnog državnog odvjetika Mladena Bajića, te zatražiti njegovu trenutnu smjenu i potom pokretanje njegove kaznene odgovornosti.

1

Zakon o kaznenom postupku («Narodne novine RH» br. 152/08 i 76/09) DRŽAVNOM ODVJETNIKU daje i propisuje sve potrebne ovlasti za otkrivanje i procesuiranje počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.Ovdje su navedeni svi članci ZKP-a koji su relevantni za rad DRŽAVNOG ODVJETNIKA, a najvažnija činjenica je da ZKP propisuje da je progon počinitelja kaznenih djela GLAVNA DUŽNOST DRŽAVNOG ODVJETNIKA. Ovdje su navedeni svi članci ZKP-a koji kada se stave u odnos i primjene na dokumente koji se nalaze u ovim SABRANIM NEDJELIMA, nesporno dokazuju da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić od samog početka njegovog rada u svibnju 2002.godine teško krši odredbe ZKP-a, na koji način sam čini kazneno djelo protiv službene dužnosti, zlouporabe položaja i ovlasti opisano u čl. 337 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

DRŽAVNI ODVJETNIKČlanak 38.

(1) Temeljno pravo i glavna dužnost državnog odvjetnika je progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.(2) U predmetima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti državni odvjetnik ima pravo i dužnost:1) poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaženja počinitelja;2) poduzimanja izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provođenja pojedinih izvida radiprikupljanja podataka važnih za pokretanje istrage,3) donošenja odluka predviđenih zakonom;4) provođenja istrage;5) provođenja i nadzora provođenja dokaznih radnji;7) odlučivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustajanju od kaznenog progona,9) podizanja i zastupanja optužnice, te predlaganja izdavanja kaznenog naloga pred nadležnim sudom;10) davanja izjava da neće poduzeti kazneni progon u slučaju iz članka 286. stavka 2. ovog Zakona;13) poduzimanja drugih mjera predviđenih zakonom.(3) Državni odvjetnik pokreće posebne postupke i sudjeluje u posebnim postupcima kad je to predviđenom zakonom.

Članak 55.(1) Osim u slučajevima iz članka 212., 521. i 522. ovog Zakona, kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti oštećenika i uputiti ga da može sam poduzeti progon. (2) Oštećenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovog članka, u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog članka.

Članak 206.

2

(1) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Državnog odvjetništva državni odvjetnik odbacit će prijavu obrazloženim rješenjem:1) ako iz same prijave proistječe da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni poslužbenoj dužnosti,2) ako je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem,3) ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili kazneni progon,4) ako ne postoje osnove sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno kazneno djelo,5) ako podaci u prijavi upućuju na zaključak da prijava nije vjerodostojna.

Članak 212.(1) Glavni državni odvjetnik može pod uvjetima i na način propisan posebnim zakonom, rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka ako je to razmjerno težini počinjenih kaznenih djela i značenju iskaza te osobe, važno za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela i članova zločinačke organizacije.

Članak 521.(1) Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom zakonu, državni odvjetnik može rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je:1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da će se u kaznenom postupku protiv okrivljenika primijeniti članak 58. Kaznenog zakona,2) protiv okrivljenika u tijeku izvršenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na težinu, narav djela i pobude iz kojih je ono počinjeno, te na rezultate koje je kaznenopravna sankcija ostvarila na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela,(2) Rješenje iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik će osim okrivljeniku, dostaviti oštećeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oštećeniku da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Protiv rješenja državnog odvjetnika žalba nije dopuštena.

Članak 522.(1) Državni odvjetnik može, nakon prethodno pribavljene suglasnosti žrtve ili oštećenika, rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako okrivljenik preuzme obvezu:1) izvršenja kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene kaznenim djelom,2) uplate određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu štete žrtvama kaznenih djela,4) obavljanja rada za opće dobro na slobodi,

3

(2) Državni odvjetnik će, u rješenju odrediti rok u kojem okrivljenik mora ispuniti preuzete obveze prema stavku 1. ovog članka, koji ne smije prelaziti godinu dana.(3) Rješenje iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik će dostaviti osim okrivljeniku oštećeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oštećeniku da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Protiv rješenja državnog odvjetnika žalba nije dopuštena.

1

Dana 11.lipnja 2003.godine glavni državni odvjetnik Mladen Bajić osobno je potpisao pismeno broj KR-DO-671/03. Tematika koju vrlo detaljno i precizno obrađuje navedeno pismeno je ZAMJENA ZEMLJIŠTA koju je grad Zagreb napravio sa trgovačkim društvom Croatia bus d.d. i vezanim društvima tijekom prosinca 2000.godine. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić utvrdio je: 7.436 m2 zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba zamijenjeno je za 5.696 m2 zemljišta u suvlasništvu Croatia bus d.d. i vezanih društavaobje nekretnine su tretirane da su jednakih vrijednosti, i to 94,00 euraGradu Zagrebu isplaćena je razlika u novcu za 1.013 m2 u iznosu od 709.100,00 kuna (1.013 m2 x 94,00 eura po kursu 7,44 kn/1,00 euro)7.436 m2 – 5.696 m2 iznosi 1.740 m2 pa se postavlja pitanje kako je placena naknada za 1.013 m2na temelju ovih brojaka, grad Zagreb je oštećen za neplaćenu naknadu za 727 m2 što iznosi 508.434,72 kunanačin utvrđivanja cijene zemljišta nije izvršen u skladu sa Zakonomprocjena vrijednosti nekretnina koje su predmet zamjene izvršena je po principu 1 m2 za 1 m2, a nisu izvršene odvojene procjene posebno za svaku nekretninuna temelju konstatacije sudskog vještaka GDO Mladen Bajić paušalno je procijenio da je zemljište Grada Zagreba u trenutku zamjene vrijedilo najmanje 219,00 eura po m2, a da stvarna vrijednost zemljišta paušalno raste čak do 600,00 eura po m2na temelju ovih vrijednosti 1 m2 zemljišta, iznos naknade koju je grad Zagreb morao dobiti u najlošijem slučaju (219,00 eura po 1 m2) je 2.835.086,40 kn, a koji iznos je mogao rasti do 7.767.360,00 kunaGrad Zagreb oštećen je za najmanji iznos od 2.125.986,40 kuna, a koji iznos bi mogao narasti sve do 7.058.826,00 kunaGDO Mladen Bajić na kraju zaključuje da je, citiram, ‘’mišljenje DORH-a da je u konkretnom slučaju pravni posao zamjene zemljišta sklopljen na štetu Grada Zagreba, suprotno podzakonskim aktima, te suprotno odredbi čl.35., st.8. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima koji obvezuje Grad Zagreb da s nekretninama u svom vlasništvu postupa kao dobar domaćin i odgovara za to.’’ Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić NIKADA NIJE pokrenuo bilo kakav postupak niti je pokrenuo progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti što mu je bila dužnost temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku.

1

U period od 07.ožujka do 30.svibnja 2011.godine Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Odjel za otkrivanje porezno kaznenih djela na temelju zahtjeva UREDA ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA izvršio je nadzor poslovanja nekoliko trgovačkih društava. Početkom lipnja 2011.godine Porezna uprava je službenim putem u pismenom obliku dostavila vrlo detaljan nalaz o izvršenom nadzoru, u kojem je između ostalog utvrđeno: da je Grad Zagreb tijekom 2007.godine izvršio ZAMJENU ZEMLJIŠTA tako da je zemljište u vlasništvu Grada Zagreba na lokacijama u Trnju, Gorenjem Vrapću i Jankomiru zamijenjeno za zemljište u Sesvetskom Kraljevcuda je Grad Zagreb opisanom zamjenom zemljišta OŠTEĆEN za 6.320.838,00 eura ili 46.205325,78 kuna (str.8. citiranog dokumenta Porezne uprave)da je u cijelom postupku zamjene zemljišta, zahvaljujući sudjelovanju sudskog vještaka i drugih odgovornih osoba iz Grada Zagreba, Grad Zagreb LAŽNO prikazan kao dobar domaćin u postupanju sa nekretninama u svom vlasništvu (str.6. citiranog dokumenta Porezne uprave)kada se ova činjenica poveže sa pismenom glavnog državnog odvjetnika iz 2003.godine iz 1. slučaja ovih SABRANIH DJELA, može se zaključiti da je to pismeno bilo ‘’naputak’’ osbama koje su počinile više kaznenih djela kako da u budućnosti buduće zamjene zemljišta pokušaju prikazati da su izvršene u skladu sa zakonskim odredbama...

Nakon što sam krajem studenog 2011.godine došao u posjed dokumentacije Porezne uprave, osobno sam tu dokumentaciju uz obrazloženje predao glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić do danas nije ništa pokrenuo.

1

Dana 13.travnja 2004.godine glavni državni odvjetnik Mladen Bajić osobno je potpisao pismeno broj KR-I-DO-348/02 koje je upućeno tadašnjem Predsjedniku Vlade RH Ivi Sanaderu.Ovo pismeno u Vladi RH zaprimljeno je 21.travnja 2004.godine Tematika koju detaljno i precizno obrađuje navedeno pismeno je ODŠTETNI ZAHTJEV koji je Geotehnika d.d. Zagreb 14.ožujka 1994.godine podnijela komisiji Ujedinjenih naroda, a koji je povučen od strane veleposlanika Rh pri UN u trenutku kada se očekivalo njegovo konačno rješenje na način da bi Geotehnici d.d. bila isplaćena velika odšteta. U ovom pismenu glavni državni odvjetnik Mladen Bajić PITA Predsjednika Vlade da li on ili Vlada RH smatraju da li je Republika Hrvatska oštećena ovim odustajanjem Geotehnike d.d. od odštetnog zahtjeva... Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji ima svu potrebnu dokumentaciju, NE ZNA da li je Republika Hratska oštećena ili nije, odnosno glavni državni odvjetnik NE ZNA da li je počinjeno kazneno djelo ili nije... Da li je ili nije iz Vlade RH stigao nekakav odgovor na ovaj upit glavnog državnog odvjetnika nije niti važno. Važno je da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić NIKADA NIJE pokrenuo bilo kakav postupak niti je pokrenuo progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti što mu je bila dužnost temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku iako je nesporno da je odustajanjem od odštetnog zahtjeva Republika Hrvatska oštećena za velika materijalna sredstva.

1

Dana 13.lipnja 2003.godine Ante Markov, predsjednik Odora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću službeno pismenim putem dostavio je dokumentaciju o organiziranom gospodarskom kriminalitetu i korupciju koju sam osobno predao Anti Markovu na saslušanju dana 29.svibnja 2003.godine. Navedeno pismeno niti je potpisano od strane odgovorne osobe predsjednika Ante Markova, niti ima zakonom propisani pečat. U navedenom pismenu Ante Markov traži glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da nakon provedenih postupaka dostavi Odboru službeno stajalište DORH-a o toj dokumentaciji. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić NIKADA NIJE pokrenuo bilo kakav postupak na temelju dostavljene mu dokumentacije, niti je u SABOR RH, Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost dostavio bilo kakav odgovor. U lipnju 2005.godine Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost SABORA RH odgovorio je na pismeni zahtjev Općinskog kaznenog suda u Zagrebu da u arhivi SABORA RH ne postoji bilo kakav transkript ili zapisnik o saslušanju ili razgovoru koji je obavljen sa mnom pred 3 člana Odbora u SABORU RH. Budući da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije napravio ništa po pitanju da se utvrdi gdje su nestali dokumenti koje sam predao predsjedniku Odbora Anti Markovu u SABORU RH, ja sam osobno napisao i podnio kaznenu prijavu protiv Ante Markova. Nakon što je USKOK vrlo ozbiljno počeo istraživati navode moje kaznene prijave, odjednom se pojavio nepotpisani dokument sa samog početka ove priče i kaznena prijava protiv Ante Markova je odbačena rješenjem glavnog državnog odvjetnika. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nikada nije postavio pitanje vjerodostojnosti navedenog dokumenta, dokumenta koji danas nesporno ukazuje na osnovanu sumnju da je upravo on, glavni državni odvjetnik počinio kazneno djelo, niti je istražio zašto u SABORU RH ne postoji nikakav trag da je saslušanje sa mnom ikada održano...

Dana 08. travnja 2003.godine Služba za suzbijanje krijumčarenja Carinske uprave RH nakon dvomjesečne akcije SAMOSTALNO je otkrila je, uhvatila i prekinula krijumčarenje naftom i naftnim derivatima koje je organizirano počelo početkom 2000.godine, a princip i način ovog organiziranog gospodarskog kriminaliteta i krijumčarenja vrlo vjerojatno dešava se i dan danas. Tijekom provođenja neposredne akcije otkrivanja i hvatanja počinitelja carinski službenici Službe za suzbijanje krijumčarenja CURH

uhvatili su 4 (četiri) osobe koje su bile lišene slobode od strane djelatnika MUP-apronašli su i uz sve zakonske potvrde oduzeli poslovnu ''crnu'' dokumentaciju

u kojoj su bili eksplicitno navedeni svi podaci od istom načinu krijumčarenja tijekom 2003.godine koje je napravljeno cca. 30 putapotvrda o privremenom oduzimanja predmeta izdana 08.travnja 2003.godine,

navdene ''crne dokumentacije'' nalazi se u privitku ove točke SABRANIH NEDJELA

Ovaj organizirani gospodarski kriminalitet imao MEĐUNARODNI karakter jer je organiziran i povezuje nekoliko država. Dana 01.srpnja 2003.godine održao sam sastanak sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem na kojem sam mu detaljno obrazložio principe krijumčarenja i cijelu organizacijsku strukturu ovog kriminaliteta te mu predao opsežnu dokumentaciju i predložio mu da se odmah pokrene međunarodna istraga. Prvi dokument u privitku ove točke SABRANIH NEDJELA. TVRDIM da je cijeli ovaj organizirani gospodarski kriminalitet zataškan je i prikriven pod neposrednim nadzorom glavno državnog odvjetnika Mladena Bajića na najperfidniji mogući način. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić predmet nije dao na rad u USKOK iako se radilo o grupi od najmanje 3 (tri) osobe koje su otkrivene i uhvaćene u činjenju kazneih djela, nego je na kraju kazneni postupak prepustio Opićinskom državnom odvjetništvu Zaprešić koje je cijeli slučaj dovelo do apsolutne zastare, tako da je ovaj organitirani gospodarski kriminalitet koji prema nekim procjenama nezavisnih stručnjaka oštećuje proračun RH za više od milijardu kuna ostao nekažnjen, zataškan i prikriven. Vjerovali ili ne, oduzeta ‘’crna’’ poslovna dokumetacija dana 18.kolovoza 2003.godine VRAĆENA je osobi okrivljenoj za organiziranje i počinjenje ovih kaznenih djela. Vjerovali ili ne, osoba koja je uhvaćena u činjenju navedenog kaznenog djela (Tvrtko Šestan) oslobođena je i protiv nje nikada nije pokrenut bilo kakav postupak iako je ta osoba odmah 09.travnja 2003.godine bila prepraćena Istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu... Gavni državni odvjetnik Mladen Bajić detaljno je bio upoznat sa svim ovim činjenicama i ništa nije poduzeo...

Kada sam tijekom 2004.godine postao svjestan činjenice da upravo glavni državni odvjetnik prikriva i zataškava ovaj organizirani kriminalitet i korupciju, o svemu sam obavijestio VLADU RH. Dana 09.lipnja VLADA RH uputila je glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću radi mjerodavnog postupanja cjelu predstavku o krijumčarenju nafte i naftnih derivate. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nikada nije niti poduzeo niti odgvorio na zathjev VLADE RH.

PA TKO JE TU LUD ??????

1

1.Dana 17.ožujka 2011.godine općinska državna odvjetnica Željka Pokupec osobno je potpisala pismeno K-DO-2597/2002: 2.stavak:‘’...NISMO UTVRDILI postojanje osnovane sumnje da bi bilo počinjeno kazneno djelo...’’ 3.stavak:‘’...provedenim izvidima POTVRĐENI su navodi kaznene prijave o POSTOJANJU kaznenog djela...

PA TKO JE TU LUD ?????? Inače, Općinska državna odvjetnica Željka Pokupec danas je Županijska državna odvjetnica i jedna od 4 osobe od najvećeg povjerenja glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. 2.Samo u jednom jedinom hrvatskom mediju objavljen je članak koji je prethodio prvoj prodaji ¼ vlasničkog udjela INE. Iz navedenog članka razvidno je da je ta ¼ INE u tom trenutku financijski vrijedila 10tak puta više od iznosa za koji je prodana. Pretpostavimo da je Republika Hrvatska tada za tu ¼ INE dobila stvarnu financijsku vrijednost...recimo barem 3 milijarde $ više(a procijena je da se moglo dobiti i 5 milijarni $ !) i da je to ušlo u proračun RH... Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić o svemu je tome naravno obaviješten još davnih dana i danas još uvijek vodi istragu...

REPUBLIKA HRVATSKAOPCINSKO DRZA VNO ODVJETNISTVO

U ZAGREBU

Broj: K-DO-2597/2002Zagreb, 17. ozujka 2011.ZPNN

VESNA BALENOVIC

ZAGREBKarela Zahradnika 13

Postovana,

razmotrili smo Vase podneskenaslovljene "Zahtjev za revizijom rjesenj a", od 7. rujna 2010. i10. ozujka 2011., au kojima u sadrzajnorn smislu iznosite cinjenice koje ste vec naveli u kaznenojprijavi poclnesenoj ovom drzavnom odvjetnistvu 19. veljace 2002.

Kao sto smo i tada naveli u nasem rjesenju 0 odbacaju kaznene prijave od 22. rujna 2004., uodnosu na prijavljene osobe nismo utvrdili postojanje osnovane sumnje da bi pocinile kazneno djeloza koje se progon poduzima po sluzbenoj duznosti,

Provedenim izvidima potvrdeni su navodi Vase kaznene prijave 0 postojanju kaznenog djelanesavjesnog rada u sluzbi iz clanka 339. Kaznenog zakona pocinjenog od strane odgovorne osobe udrustvu "INA" d.d. koja nije poduzela sve radnje potrebne za naplatu manjkova pri isporuci goriva,odnosno potrazivanja od prijevoznika, zbog cega su ta potrazivanja obuhvacena zastarom pa je timeposljedicno nastupila steta za drustvo "INA" d.d., no kako je moguci pocinitelj navedenog kaznenogdje1a preminuo prije donosenja drzavnoodvjetnicke odluke, to su Uodnosu na tog pocinitelja postojale

. procesne smetnje, u vidu postojanja oko1nosti koje iskljucuju kazneni progon.

S postovanjem,