SADRŽAJizme u planina Psunj, Požeška i Dilj-gora sa sjevera i rijeke Save s juga, koja je ujedno i državna granica prema BiH u dužini od 163 km. Podru je Županije proteže se

Naručitelj : Brodsko-posavska županija 25-02-4248/09

Izradio: APO d.o.o. 1

SADRŽAJ:

1 UVOD.............................................................................................................................................3

2 OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE ...........................62.1 Meteorološko-klimatski podaci...........................................................................................62.2 Pedološki podaci .................................................................................................................72.3 Hidrogeološke i hidrološke značajke ..................................................................................9

2.3.1 Hidrološke značajke.................................................................................................92.3.2 Hidrogeološke značajke...........................................................................................9

2.4 Bioekološki podaci............................................................................................................112.4.1 Šume ......................................................................................................................112.4.2 Vode i močvare......................................................................................................132.4.3 Travnjaci i oranice .................................................................................................132.4.4 Biljne i životinjske zajednice.................................................................................14

2.5 Krajobrazni podaci ............................................................................................................172.6 Gospodarstvo ....................................................................................................................182.7 Komunalna infrastruktura .................................................................................................18

2.7.1 Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet ........................................................182.7.2 Vodoopskrba i vodoodvodnja................................................................................192.7.3 Plinoopskrba ..........................................................................................................212.7.4 Produktovodi..........................................................................................................21

3 STANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE ...........................223.1 Onečišćenje zraka .............................................................................................................22

3.1.1 Stacionarni izvori...................................................................................................233.1.2 Prijevozna sredstva i difuzni izvori .......................................................................45

3.2 Onečišćenja i Oštećenja tla ...............................................................................................463.2.1 Gubitak tla .............................................................................................................463.2.2 Onečišćenje tla teškim metalima ...........................................................................46

3.3 Postupanje s otpadom u Županiji ......................................................................................473.3.1 Komunalni otpad ...................................................................................................483.3.2 Tehnološki otpad ...................................................................................................613.3.3 Opasni otpad ..........................................................................................................633.3.4 Zaključak o postojećem gospodarenju otpadom ...................................................663.3.5 Procjena količina otpada za Županiju za razdoblje do 2020. godine ....................67

3.4 Onečišćenje voda ..............................................................................................................703.4.1 Glavni vodotoci i kategorije vode na području Županije ......................................713.4.2 Industrijski ispusti otpadnih voda..........................................................................793.4.3 Sustavi javne odvodnje, komunalni ispusti koji se mjere, uređaji za pročišćavanje

otpadnih voda gradova, općina i naselja................................................................823.5 Buka ..................................................................................................................................843.6 Stanje biološke i krajobrazne raznolikosti ........................................................................85

3.6.1 Stanje prirodne baštine ..........................................................................................853.7 Eksploatacija mineralnih sirovina.....................................................................................903.8 Katastar emisija u okoliš (KEO) .......................................................................................92

3.8.1 Temeljna svrha KEO .............................................................................................923.8.2 Koncepcija vođenja KEO ......................................................................................933.8.3 Osnovna polazišta vođenja KEO...........................................................................933.8.4 Stanje KEO u Brodsko-posavskoj županiji ...........................................................94

4 MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆAVANJAOKOLIŠA.....................................................................................................................................984.1 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja zraka .........................98

4.1.1 Mjere u industriji ...................................................................................................994.1.2 Mjere u prometu ..................................................................................................1004.1.3 Mjere u naseljima - difuzni izvori .......................................................................1014.1.4 Kontrola kakvoće zraka .......................................................................................102

4.2 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja tla ...............................1034.3 Mjere za gospodarenje otpadom .....................................................................................105

4.3.1 Mjere za postupanje s komunalnim otpadom ......................................................1064.3.2 Mjere za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom ....................................109



4.3.3 Mjere za postupanje s opasnim otpadom.............................................................1104.4 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja voda............................111

4.4.1 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja vodotoka .........1124.4.2 Mjere za predviđanje , sprečavanje i ograničavanje onečišćenja izvora pitke vode

.............................................................................................................................1164.5 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje buke ...............................................1174.6 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja okoliša kod

eksploatacije mineralnih sirovina....................................................................................119

5 OVLAŠTENJA U PROVOĐENJU MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA) ........................................1215.1 Zakoni i propisi koji uređuju područje zaštite okoliša....................................................1215.2 Upravna tijela s ovlaštenjima u zaštiti okoliša................................................................124

5.2.1 Državna tijela.......................................................................................................1245.2.2 Županijska tijela...................................................................................................1275.2.3 Obveze Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ureda državne uprave

.............................................................................................................................1335.2.4 Obveze županije...................................................................................................1345.2.5 Obveze jedinice lokalne samouprave ..................................................................135

5.3 Nevladine udruge i međunarodna suradnja.....................................................................136

6 SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE OKOLIŠA I UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA 1376.1 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje kakvoće zraka .........................................1376.2 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje kvalitete tla..............................................1386.3 Smjernice i mjere za unapređenja postupanja s otpadom ...............................................1396.4 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje kvalitete voda u brodsko-posavskoj

županiji ............................................................................................................................1406.5 Smjernice i mjere za unapređenje zaštite od buke ..........................................................1426.6 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti .........142

6.6.1 Mjere i smjernice za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti...............1456.6.2 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti ekoloških

sustava i staništa ..................................................................................................1486.6.3 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti

kroz sektore..........................................................................................................1546.6.4 Smjernice za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu i očuvanje

prirodne i krajobrazne raznolikosti u Županiji ....................................................1556.6.5 Smjernice i mjere za istraživanje i nadgledanje biološke raznolikosti u Županiji

.............................................................................................................................155

7 PLAN INTERVENTNIH MJERA U ZAŠTITI OKOLIŠA ......................................................1577.1 Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša..................................................................158

7.1.1 Obaveza izrade Operativnih planova...................................................................1597.1.2 Subjekti zaduženi za provođenje Plana intervencija u zaštiti okoliša .................1617.1.3 Subjekti koji sudjeluju u provođenju Plana intervencija .....................................1627.1.4 Ekspertne jedinice................................................................................................162

8 PROGRAM MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA SA TROŠKOVIMA ............................................1648.1 Program mjera za zaštitu zraka .......................................................................................1648.2 Program mjera za zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta ...............................................1658.3 Program mjera za postupanje s otpadom ........................................................................1668.4 Program mjera za zaštitu voda ........................................................................................1708.5 Program mjera za zaštitu od buke ...................................................................................1738.6 Program mjera za zaštitu od eksploatacije mineralnih sirovina......................................1748.7 Program zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti .......................................................174

8.7.1 Program za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti .............................1748.7.2 Program za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti i ekoloških sustava i

staništa .................................................................................................................1758.8 Ostale mjere ....................................................................................................................179

9 SAŽETAK..................................................................................................................................181

10 IZVORI PODATAKA ...............................................................................................................225



1 UVOD

Ustav Republike Hrvatske odredio je pravo na čist okoliš svakom stanovniku države. On sadrži načela i odredbe za uređenje pravnog područja zaštite okoliša i to:

• pravo građana na zdrav život;

• obvezu države da osigura pravo građana na zdrav okoliš;

• osobitu zaštitu okoliša, kao dobra od posebnog interesa za državu;

• obvezu svih ovlaštenih subjekata da osobitu skrb posvećuju zaštiti zdravlja ljudi, prirode i okoliša;

• ograničenje poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava radi zaštite prirode, okoliša i zdravlja ljudi.

Deklaracija o zaštiti okoliša u republici Hrvatskoj donesena je 5.lipnja 1992. godine i sadrži čvrsto opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno međunarodnimugovorima i standardima europske i svjetske zajednice koji će u potpunosti osigurati trajnu, sustavnu i djelotvornu zaštitu.

U Deklaraciji o zaštiti okoliša posebno su naznačene slijedeće zadaće svim subjektima koji brinu o zaštiti okoliša:

• racionalno gospodarenje tlima i šumama;

• provođenje mjera očuvanja kvalitete zraka;

• zaštita izvorišta pitke vode;

• provođenje mjera zaštite priobalja i podmorja Jadrana;

• sprečavanje nastajanja otpada i njegova reciklaža.

Republika Hrvatska sudjelovala je 1992. godine na Svjetskoj konferenciji Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša i razvitku u Rio de Janeiru gdje je su iznesene sve spoznaje o ugroženosti okoliša i prihvaćeni su stavovi o nužnoj potrebi zaštite okoliša kroz održivi razvoj čovječanstva tj. kroz razvoj koji neće ugroziti okoliš i sačuvat ćenjegove vrijednosti za buduće generacije.

Tom prilikom je donesen i akcijski plan pod nazivom Agenda 21 o održivom razvitku za 21. stoljeće koji provedbu temelji na uključivanju i aktivnostima lokalnih vlasti u oblikovanju vlastitih akcijskih planova - agendi. Republika Hrvatska prihvatila je zaključke Agende 21 i potpisala je Konvenciju o biološkoj raznolikosti čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti i ostalih vrijednosti okoliša.

U Republici Hrvatskoj Zakon o zaštiti okoliša donesen 1994. godine utvrdio je načela,ciljeve i instrumente zaštite okoliša. Odredio je kriterije za stručno obavljanje poslova zaštite okoliša, utvrdio je način provođenja zaštite okoliša i odgovornost za



onečišćenje okoliša, odredio je način obavljanja inspekcijskih poslova zaštite okoliša te propisao sankcije za onečišćavanje okoliša.

Na temelju potrebe i obveza prihvaćenih međunarodnim konvencijama i ugovorima 1999. godine donesena je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u kojoj je dan pregled stanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te su prikazani razlozi njene ugroženosti i problemi zaštite. Osnovna načela Strategije ukazuju da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavljaju temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak Republike Hrvatske, a glavni cilj je očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost i pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa.

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš doneseni su u travnju 2002. godine i dali su odrednice i usmjerenje za dugoročno upravljanje okolišem u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem te osnove za usklađivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, odnosno mjera provođenja međunarodnih obveza s ciljem zaštite okoliš.

Zakonom o zaštiti okoliša propisana je obveza izrade Programa zaštite okoliša svim županijama i Gradu Zagrebu. Program zaštite okoliša mora sadržavati osnovne ciljeve, uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama oslanjajući se na načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. Izrada, sadržaj i način donošenja Programa zaštite okoliša određeni su člancima 19., 20. i 21. navedenog Zakona.

Prema članku 21. Programa posebno se utvrđuju:

• stanje onečišćenja okoliša po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama;

• mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša;

• subjekti koji su dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provođenjem mjera zaštite okoliša;

• smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite okoliša;

• načini provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanjaokoliša;

• rokovi za poduzimanje pojedinih mjera;

• izvori financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjena visine pojedinih sredstava.

Program zaštite okoliša za područje županije donosi županijska skupština.



Za izradu Programa zaštite okoliša Brodsko-posavske županije korišteni su sljedećiizvori podataka - podloge: 1. “Izvješće o stanju okoliša na području Brodsko-posavske županije”, Ured za

prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Zavod za prostorno uređenje, 2000.

2. “Prostorni plan Brodsko-posavske županije”, Zavod za prostorno uređenjeBrodsko-posavske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d. Osijek, 2001.

3. “Prethodna studija o utjecaja na okoliš odlagališta komunalnog otpada istočnogdijela Brodsko-posavske županije”, IPZ Uniprojekt MCF, 1998.

4. “Studija zaštite voda na području Brodsko-posavske županije” Hidroprojekt-ing d.o.o i Hidroing d.o.o, 2001.

5. “Razvitak poljoprivrede na području Brodsko-posavske županije”, Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2002.

6. Katastar emisija u okoliš, Ured za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, 2002.

Ostali izvori podataka navedeni su u poglavlju 10.



2 OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Slavonske nizine, na prostoru između planina Psunj, Požeška i Dilj-gora sa sjevera i rijeke Save s juga, koja je ujedno i državna granica prema BiH u dužini od 163 km. Područje Županije proteže se na 2034 km2. Županija je prostorno izdužena na pravcu zapad - istok, 117 km zračne dužine, a širina teritorija se kreće od 7 km – 27 km. Županija se dijeli u tri reljefne cjeline : brdsku, ravničarsku i nizinsku. Gorski okvir na sjeveru čine tri gore: Psunj, Požeška i Dilj-gora. Sve tri ubrajaju se u niže, jer ni jedna ne prelazi visinu od 1000m. Županija raspolaže s oko 120 000 ha poljoprivrednog zemljišta, što čini gotovo 60 % ukupnih površina te oko 60 000 ha šumskih površina koje predstavljaju osnovu za gospodarski razvoj županije.

U nastavku slijedi kratak pregled osnovnih prirodnih i drugih obilježja koja su bitna za utvrđivanje mjera zaštite okoliša:

- meteorološko – klimatskih obilježja; - pedoloških obilježja; - prirodnih obilježja; - gospodarstva;- i infrastrukture.

2.1 METEOROLOŠKO-KLIMATSKI PODACI

Brodsko-posavska županija nalazi se u području umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama.

Klimu Županije karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10 ºC tijekom više od četiri mjeseca, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22 ºC te prosječna godišnja količina oborina od 700-800 mm.

Podaci o insolaciji i naoblaci postoje samo za meteorološku postaju Slavonski Brod. Ukupno trajanje insolacije u Sl.Brodu iznosi 1.835,1/sat, a srednja godišnja vrijednostnaoblake iznosi 6,5 desetina.

Pojave magle kao klimatskog elementa od velikog su značenja, jer cijelim prostorom Županije prolazi auto-cesta Zagreb–Lipovac, te je poznavanje pojave magle od velikog značenja za sigurno odvijanje prometa. U Slavonskom Brodu prosječan godišnji broj dana s maglom iznosi 100 dana.



Mraz se na području Županije godišnje pojavljuje 48,7 dana, a praćenje ove meteorološke pojave važno je za poljoprivredu Županije.

U godišnjoj ruži vjetrova na području Slavonskog Broda prevladavaju strujanja iz dva suprotna smjera i to iz zapad jugozapad i istok sjeveroistok te njihovih susjednih smjerova strujanja koji su prisutni od jeseni do proljeća.Ljeti prevladava strujanje iz smjera zapad jugozapad, smanjuje se učestalost iz smjera istok sjeveroistok, a povećava iz smjera sjevera. U prijelaznim godišnjim dobima, u proljeće i jesen dominira podjednak udio vjetra iz istok sjeveroistok i zapad jugozapad. Tijekom godine najveću učestalost imaju vjetrovi jačine 1-3 bofora. Na slici 1. dana je ruža vjetrova za razdoblje od 1966 do 1975 g., sa meteorološke postaje u Slavonskom Brodu, po godišnjim dobima.

Slika 1. Ruža vjetrova

2.2 PEDOLOŠKI PODACI

Na temelju provedenih pedoloških istraživanja, na cjelokupnom području Županije, utvrđena je velika horizontalna i vertikalna varijabilnost tala. Od područja uz rijeku Savu, pa sve do brežuljkastih i gorskih prostora Županije čitav je niz različitih tipova i podtipova tala koja pripadaju grupama automorfnih ili hidromorfnih tala.



Grupe tlaGrupa automorfnih tala nastala je na terenima gdje nema dodatnog vlaženja, osim oborinskog, a nalaze se na nadmorskim visinama od 95 do 100 m. Na područjuŽupanije njihova zastupljenost je 25 %. Grupu hidromorfnih tala čine ona tla na čiju vlažnost, osim oborinske, utječu i dopunske nezaslanjene vode bilo podzemne ili poplave. Ta su tla uglavnom na terenima do 100 m nadmorske visine, a na području Županije znatno su zastupljena i to oko (75 %).

Tipovi tlaProstori uz rijeku Savu i neposredno oko nje su područja gdje prevladavaju aluvijalna-amfiglejna tla, vlažena donjom i površinskom vodom, a na njih se nadovezuje hipoglej i livadsko tlo, vlaženo donjom vodom, te na područjima gdje je prisutno povremeno prekomjerno vlaženje površinskom vodom – pseudoglej na zaravni i obronačni, a dalje prema višim prostorima, lesivirana, distrična i smeđa tla, dok su na najvišim i strmim prostorima Županije ranker, a na karbonatnoj podlozi rendzina.

Na prostoru Županije, u nizinskom području na nadmorskim visinama 80-95 m razlikuju se slijedeći tipovi tala: aluvijalna tla (vrlo duboka, karbonatna, pjeskovito ilovasta i pjeskovita), močvarno hipoglejno i močvarno amfiglejno i ritska crnica (npr. Jelas-polje), kao i močvarno amfiglejno tlo (Jelas, Crnac, Mokro Polje), močvarnohipoglejno i ritska crnica, eutrično smeđe semiglejno tlo pretežno antropogenizirano, te pseudoglej na zaravni i do 98 m nadmorske visine.

Na nadmorskim visinama, višim od 100 m javljaju se močvarno glejna tla (euglej) i koluvij, koja se dolaze i do 120 m nadmorske visine, a na terenima do 250 m nadmorske visine javlja se lesivirano tlo i obronačni pseudoglej na pleistocenskim ilovačama, a koji je raširen na područjima Dilja, Požeške gore i Psunja.

Na terenima čije se nadmorske visine kreću od 150 do 300 m javlja se eutrično smeđetlo, lesivirano tlo kao i rendzina, regosol i eutrično smeđe tlo na laporu i mekim vapnencima, a rasprostranjeno je na dijelu Papuka, Dilja, Psunja i Požeške gore. Na dijelu Požeške gore na ilovačama, glinama i pijescima na 300-400 m nadmorske visine javlja se eutrično smeđe i lesivirano tlo. Na planinskom području od 400-1000 m razvijena su kisela smeđa tla i rankeri.

Ovakva raznolikost pedoloških tipova tala ukazuje i na različite pogodnosti njihovog gospodarskog korištenja.

Tla u nizinskom i pribrežnom području, vrlo su povoljna za poljoprivrednu proizvodnju, a u skupinu tala pogodnih za poljoprivredno korištenje ubrajaju se eutrično smeđa tla, ritske crnice, semiglejna (livadska tla), te većim dijelom i



močvarna glejna tla. Određene razlike postoje u stupnju uređenosti pojedinih tala za poljoprivrednu proizvodnju. Tla u brežuljkastom i prigorskom području Županije pogodna su za razvoj šuma mekih i tvrdih listača. To su: distrična smeđa tla, pseudoglej ravničarski i obronačni,aluvijalna tla, aluvijalno koluvijalna, močvarno glejna i semiglejna tla. (kao prilog - Automorfna tla prema zastupljenosti u Županiji, Hidromorfna tla prema

zastupljenosti u Županiji, Pedološka karta Županije – kao grafovi i slika)

2.3 HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE

2.3.1 Hidrološke značajke

Na području Županije od vodnih površina zastupljeni su: vodotoci, akumulacije i ribnjaci, dok jezera i retencija nema. Pod vodnim površinama na prostoru Županije je 6.955 ha, odnosno 3,4 % cjelokupnog prostora. Najzastupljenija kategorija vodnih površina su vodotoci koji zauzimaju 59,7 % od ukupnih vodnih površina, zatim ribnjaci 40 % i akumulacije s udjelom od svega 0,3 % vodnih površina. Vodotoci na području županije grupirani su u slivna područja:slivno područje Šumetlica–Crnac, površine 98.376 ha; slivno područje Jelas polja; površine 45.640 ha; slivno područje Biđ,slivno područje Orljava, površine 149.400 ha. Rijeka Sava je najveći vodotok u Županiji, u dužini od 174,9 km i čiji režim protoka utječe na formiranje hidroloških veličina, posebno maksimalnih protoka, na područjuŽupanije. Naplavna ravan ili poloj uz Savu je uski pojas uz sam tok rijeke, pod utjecajem akumulacijskog djelovanja rijeke. U građi poloja sudjeluju sedimenti Save zastupljeni s pjeskovitom ilovačom i glinovitim pijeskom kvarterne starosti. Ribnjačarske površine zastupljene su na području Jelas polja (76 %) i na slivnom području Šumetlica–Crnac (23,8 %). One ujedno predstavljaju vrlo vrijedna i bogata staništa ornitofaune koja su od izuzetne važnosti za zaštitu ugroženih i rijetkih ptica močvarica ne samo u Hrvatskoj veći u Europi. Dvije akumulacije koje čine 0,3 % u ukupnoj vodnoj površni Županije su Bačica i Petnja.

2.3.2 Hidrogeološke značajke

Na prostoru Županije može se izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali su to dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama, čije fizičko kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l.



Unutar prve zone mogu se izdvojiti slijedeće hidrogeološke cjeline (jedinice) : - brežuljkasto–brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara; - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne

starosti;- ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara.

Prvu hidrogeološku cjelinu izgrađuju eruptivne i metamorfne stijene, paleozojske starosti, te sedimentne stijene mezozojske starosti. Ova jedinica je prostorno ograničena na centralne dijelove Psunja i Dilj-gore. Stijene su primarno nepropusne, a sekundarna poroznost vezana je samo na raspucanu zonu pa u njima nema značajnijihrezervi podzemne vode već se pojavljuju samo manji izvori.

Druga hidrogeološka jedinica proteže se uz Savu i vodotoke koji pripadaju Savi. To je ravničarsko područje izgrađeno je od stijena gornjeg pliocena i kvartara.

Debljina vodonosnog horizonta varira u širokim granicama od 5 do 100 m, najčešćeod 15 do 30 m. Prihranjivanje podzemnih voda događa se infiltracijom oborina i procjeđivanjem iz Save. Nizvodno od ušća Kupe sliv Save postaje asimetričan pa su desne pritoke nanijele velike količine krupnoklastičnog materijala, čiji je periferni dio istaložen na lijevoj obali Save. Serija krupnoklastičnog materijala raspoređena je duž toka u širini 2 do 20 km i čini relativno bogat vodonosni horizont.

Između krupnoklastičnih naplavina, lijevih i desnih pritoka Save, taloženi su uglavnom močvarni i jezerski sedimenti koji se sastoje od glinovitih i prašinastih naslaga s debljim ili tanjim ulošcima pješčanih slojeva. Istočno od Slavonskog Broda krupnoklastični, pretežno pjeskoviti sedimenti formiraju niz relativno prostranih i kontinuiranih vodonosnih horizonata. Prvi vodonosni horizont nalazi se na području uz Savu na dubini od 5 do 10 m. Sjevernije debljina pokrivača postupno raste pa se prvi vodonosni horizont nalazi na prosječnoj dubini od oko 30 m. Debljina mu se kreće od 10 do 20 m, a bliže Savi dosiže i 40 m.

Temeljem karte o kategorizaciji terena prema podobnosti za iskorištavanje podzemne vode na području Županije, mogu se izdvojiti dva značajnija područja pogodna za lociranje crpilišta za grupne vodovode i to oba uz Savu. Prvo područje nalazi se istočno od Slavonskog Broda, na sjeveru od rijeke Save počevši od naselja Ruščica (kao zapadnog ruba) te se proteže na istok do granice Županije.Drugo područje također je locirano sjeverno uz rijeku Savu. Njegova zapadna granica počinje oko dva kilometra nizvodno od utoka vodotoka Veliki Strug, a istočna granica završava istočno od naselja Davor.



2.4 BIOEKOLOŠKI PODACI

Brodsko-posavska županija podijeljena je na tri reljefne cjeline. To su brdska, ravničarska i nizinska. Županiju karakterizira raznolikost hidroloških, hidrogeoloških, pedoloških, geoloških cjelina, a također i krajobrazna raznolikost. S druge strane Županiju, kao dio šireg područja Istočne Hrvatske, karakterizira homogenost klimatskih prilika (osobine umjereno tople kišne klime), gdje se manja odstupanja javljaju uslijed reljefnih osobina prostora. Prirodni uvjeti, reljef i klima, direktno su utjecali na izgled i stanje vegetacijskog pokrova Županije. Prvobitni izgled vegetacije znatno je promijenjen antropogenim čimbenicima, ali unatoč tome Županija se ističeraznolikošću ekoloških sustava i staništa. Različiti biotopi na prostoru Županije pogodovali su i razvoju raznolike i brojne faune.

Prema postanku, ekološke sustave razvrstavamo u primarne i sekundarne. Od primarnih ekoloških sustava na području Županije postoje šume i močvare, a od sekundarnih (antropogenih) ekoloških sustava to su poljoprivredni (oranice, travnjaci, voćnjaci i dr.), urbani (naselja, gradovi), umjetni vodeni ekološki sustavi (akumulacije, šaranski ribnjaci), šumske kulture i drugi.

2.4.1 Šume

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i trajni nacionalni resursi Ustavom su proglašeni kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta, a u pobrđu i brdskim predjelima najsnažnija i najsigurnija prepreka eroziji. Šume su temelj razvitka drvne i drvno prerađivačke industrije, turizma i lovstva.

U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Brodsko-posavska županija sudjeluje s oko 2,9 %, što je znatno ispod prosjeka drugih županija Hrvatske. Šumom je prekriveno oko 30 % prostora Županije, a prosjek Republike Hrvatske je 37 %. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta Brodsko-posavske županije je 58.713,16 ha, od čega obrasla šumska površina čini 95 % (56.669,07 ha), proizvodne čistine 2 % i ostatak je neplodno (neproizvodno) šumsko zemljište. Udio listača u obrasloj površini šuma je 98 %, a četinjača 2 %.

U Tablici 1. dan je prikaz strukture i zastupljenosti obraslih površina šuma obzirom na kategoriju i vlasništvo.



Tablica 1. Struktura i zastupljenost obraslih površina šuma prema kategoriji i vlasništvuLISTAČE (ha) ČETINJAČE (ha) UKUPNO (ha)

VLASNIŠTVO

UpravašumaVinkovci

UpravašumaN. Gradiška

UpravašumaVinkovci

Uprava šuma N. Gradiška

UpravašumaVinkovci

UpravašumaN.Gradiška

Privatno - 8.502,74 - - - 8.502,74

Hr. šume 1.893,59 44.994,93 - 1.277,81 1.893,59 46.272,74

Ukupno 1.893,59 53.497,67 - 1.277,81 1.893,59 54.775,48

Sveukupnožupanija

55.391,26 1.277,81 56.669,07

Prema namjeni šume dijelimo na: proizvodne šumske površine, zaštitne šume, rekreacijske šume i šume s posebnom namjenom. U Tablici 2. prikazana je zastupljenost pojedinih vrsta šuma obzirom na njihovu namjenu, i vidljivo je da oko 97 % šumske površine čine proizvodne šumske površine, dok ostale kategorije šuma čine tek 3 % ukupne površine.

Tablica 2. Struktura i zastupljenost pojedinih kategorija šuma i šumskog zemljišta prema namjeni i vlasništvu

UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKA VINKOVCI

KATEGORIJA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Privatno J. poduzeće Privatno J. poduzeće

UKUPNO

Proizvodne šumske površine 8.502,74 47.475,31 1.888,83 57.866,88

Zaštitne šuma 269,25 269,25

Rekreacijske šume 42,74 42,74

Šume s posebnom namjenom

529,53 4,76 534,29

Ukupno 8.502,74 48.316,83 1.893,59 58.713,16

Prostor Županije obzirom na šumske zajednice može se podijeliti na niži i viši dio. Gorje pripada biljno-geografskoj provinciji ilirskih bukovih šuma, a niži dio biljno-geografskoj provinciji ilirskih grabovih šuma.U nizinskom dijelu Županije zastupljene su šume hrasta lužnjaka u zajednici s jasenom i brijestom, ali i u zajednici s grabom, klenom i lipom u najnižim područjima.Među ovim šumama posebno se ističe šuma Prašnik, koja je proglašena specijalnim rezervatom šumske vegetacije. To je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, te šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. Brdski prostori Županije su, uglavnom, pod šumama bukve i jele u višim dijelovima, te hrasta, graba, jasena, topola i ostalih listača u nižim dijelovima. Posebno se ističešuma Muški bunar na Psunju, brdska šuma bukve i hrasta kitnjaka, koja je zbog svojih prirodnih osobitosti proglašena specijalnim rezervatom šumske vegetacije. U područjima uz Savu prisutne su šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem, te se u nešto značajnijem udjelu javlja i vrba, a nove površine se pošumljavaju euro-američkim topolama, kao i sadnjom crne johe.



2.4.2 Vode i močvare

Vode i močvare značajan su ekološki sustav Brodsko-posavske županije, a cjelokupno područje Županije pripada vodnom području sliva rijeke Save. Jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti predstavljaju močvarna područja. Ujedno su to i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj, pa tako i u Županiji. Postanak močvarnih staništa na području Brodsko-posavske županije vezan je uz rijeku Savu. Na području Županije zaštićeni močvarni dijelovi prirode su: dio parka prirode Lonjsko polje, zaštićeni krajolik Jelas polje, te posebni zoološki rezervat Bara Dvorina s okolnim poplavnim područjem koja je posljednja većamočvarna površina u Županiji. Korištenje vodnih resursa u Županiji prisutno je kod vodoopskrbe i ribarstva. Ribarstvo kao gospodarska grana kojoj je cilj uzgoj i izlov riba i ima velik utjecaj na okoliš, posebice na vodene ekosustave. U svrhu uzgoja riba stvoreni su specifičnivodeni ekosustavi, ribnjaci. U smislu zaštite okoliša, ribnjaci su vodeni ekosustavi s izrazitim antropogenim utjecajima koji se očituju kroz intenzivni energetski unos, bilo da se radi o dodavanju gotove hrane, bilo o stimuliranju prirodne proizvodnje hrane. Pritisci se očituju u promjenama fizikalno-kemijskih svojstava vode, količini kisika, promjenama u životnim zajednicama i ubrzanoj eutrofikaciji, kako ribnjačkihekosustava, tako i otvorenih vodotoka koji primaju vodu s ribnjaka. Posebno je značajna pozitivna uloga ribnjaka u očuvanju biološke raznolikosti jer je provedenim melioracijama nestao veći dio prirodnih močvarnih ekosustava, pa ribnjaci predstavljaju nadomjeske tih biološki izuzetno vrijednih sustava. Na područjuŽupanije postoje tri ribnjaka i to Novi ribnjak “Jelas”, Stari ribnjak “Jelas” i Ribnjak “Vrbovljani”. Ova područja predstavljaju ornitofaunom vrlo vrijedna i bogata staništa koja su od izuzetne važnosti za zaštitu ugroženih i rijetkih ptica močvarica ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Dijelovi područja Jelas-ribnjaci (dio ribnjaka br. 2 i ribnjak br. 21) zaštićeni su kao posebni ornitološki rezervat.

2.4.3 Travnjaci i oranice

Travnjaci i oranice su ekološki sustavi nastali izravnim ili posrednim čovjekovimutjecajem na prostorima koji su prirodno bili pokriveni šumom. Iako su većinomnastali djelovanjem čovjeka travnjaci su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćujubiološku i krajobraznu raznolikost. Pretežito se koriste na ekstenzivan način bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata. Sa aspekta bioraznolikosti važne su poplavne livade i pašnjaci u dolini rijeka i potoka. Oranice kao umjetno nastali ekološki sustavi namijenjeni su isključivopoljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji nedostatno uvažava zaštitu biološke raznolikosti, jer se koriste na intenzivan način uz primjenu umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u Županiji koja iznosi 120.428,7 ha 11,6 % obuhvaćaju livade, a 10,8 % pašnjaci. Vrijedna, osjetljiva i zaštićena područja



Županije u ovom tipu ekoloških sustava su: zaštićeni krajolik Gajna i Mramorsko polje kao dio prirode predložen za eventualnu zaštitu. Gajna prepoznatljiva po pašnjačkoj vegetaciji jedini je zaštićeni pašnjak u Europi. Mramorsko polje obiluje livadnom vegetacijom, kao i prostranim i slikovitim pašnjacima. Oranice Županije obuhvaćaju 7,8 % od oraničnih površina Hrvatske. Oranice imaju i većinu udjela u poljoprivrednom zemljištu Županije i to 72 %, dok manji dio obuhvaćaju voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci i ribnjaci. Od ukupne površine Županije obradive površine obuhvaćaju 51 %. Poljoprivreda većinom prevladava u ravničarskom dijelu Županije, od cca 80 do 250 m.n.m. U brdskom dijelu Županije, iznad 250 m.n.m, zastupljena je ekstenzivna oranična proizvodnja polušumskih zona na malom seljačkom posjedu.

2.4.4 Biljne i životinjske zajednice

2.4.4.1 Flora ili cvjetana

Prirodni uvjeti, reljef i klima, direktno su utjecali na izgled i stanje vegetacijskog pokrova Županije i na taj način uvjetovali razvitak dva osnovna tipa vegetacije: brdski i nizinski. Prvobitni izgled vegetacije znatno je reduciran antropogenim čimbenicimaali unatoč tome današnja šumska i florna vegetacija predstavlja vrijedan i značajanprirodni potencijal. Floristički bogatu nisku vegetaciju čine: livadna, močvarna i vodena vegetacija. Područja livadne vegetacije koja su odoljela antropogenim utjecajima su područjaraznolikih predstavnika. Prema količini vlage u tlu razvile su se močvarne i dolinske livade. U močvarnim livadama gdje se voda dulje zadržava karakteristične su biljne zajednice busike, te zajednice trobridnog i lisičjeg šaša. Obilje vode na područjuMramorskog polja omogućilo je bujan i raznolik razvoj upravo tog tipa livadne vegetacije. Gospodarski su mnogo vrednije dolinske livade, razvijene na staništima s periodičnim poplavama, gdje se izdvajaju zajednice ovsenice pahovske, te zajednice grozdastog ovsika i krestaca, a zajednice rosulje i ražastog ječma razvijene su u zapadnom dijelu brdske Posavine. Oba primjera livada, i močvarne i dolinske, mogu se naći na području parka prirode Lonjsko polje. U brdskom području Županije razvijene su gorske livade na kojima je najraširenija zajednica uspravnog ovsika i trputca koje se odlikuju velikim brojem vrsta. Vodena vegetacija na prostoru Županije vrlo je karakteristična po sastavu koji činezajednica krocnja i lokvanja (bijeli lopoč, žuti lokvanj, vodeni orašac, vodeni žabnjak), te močvarne zajednice oblića, trske i rogoza. Bara Dvorina, kao i Gajna obiluju bogatstvom močvarne flore. Uz potoke i izvore zastupljena je zajednica pirevine i ježinca. Ipak najveći dio nizinskog prostora pretvoren je u oranice i intenzivno se obrađuje.Kao posljedica mnogih utjecaja došlo je do ugroženosti pojedinih biljnih vrsta u Županiji te je njihovo očuvanje u prirodi bilo moguće jedino zaštitom čitavih biljnih



zajednica (fitocenoza), ili cijelih ekoloških sustava (ekosustav). Tako je na područjuBrodsko-posavske županije zakonom zaštićeno osam biljnih vrsta, a pet biljnih vrsta trebalo bi zaštititi. Popis i stupanj ugroženosti svake od tih vrsta navode se u Prilogu.

2.4.4.2 Fauna ili životinjski svijet

Različiti biotopi na području Županije pogodovali su i razvoju raznolike i brojne faune.Međutim, brojni hidromelioracijski zahvati, komasacije i intenzivna poljoprivreda, utjecali su na smanjenje obitavališta faune ovog prostora. To utječe na smanjenje brojnosti i vrsta pojedinih predstavnika faune. Također i određene intervencije u prostoru ometaju prirodne migracije životinja. Fauna Županije nije temeljito obrađivana osim ornitofaune ribnjaka “Jelas”.

Sisavci (Mammalia)Sisavce čine zvijeri, divljač, glodavci, kukcojedi i šišmiši. Od sisavaca na području Županije obitavaju gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune. Po suhim šumama obitava jež, a često i krtica. Lovna divljač, uglavnom nezaštićena, brojna je na cijelom području (zec, lisica, divlja svinja, srna, jelen), obični jazavac (uz rubove šuma), kuna zlatica (šume), običnalasica. Na području Županije postoji još i obična vidra (vrlo prorijeđena, zaštićenavrsta), kao i divlja mačka, koju je moguće pronaći samo na Dilju. Brojne vrste su i zaštićene kao neke skupine šišmiša, vjeverica (trajno zaštićena). Od glodavaca su prisutni obični zec, hrčak, voluharice (štetni glodavac za usjeve). Na ribnjacima postoji i američki bizamski štakor koji je štetan. Na području Gajna zabilježeno je 26 vrsta sisavaca, a prisustvo najmanje 5 očekivanihvrsta sisavaca predviđeno je potvrditi istraživanjima.

Ptice (Aves)Na području Jelas i slivnom području Šumetlica-Crnac nalazi se veliko bogatstvo ornitofaune. Tu se nalaze ptice močvarice koje su ugrožene i rijetke ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Područje Gajna koje obuhvaća oko 480 ha poplavnog područja rijeke Save također sadrži močvarnu faunu. Područje Mramorskog polja sadrži stepsku faunu. Ornitofaunu nizinskog dijela, odnosno ribnjaka Jelas i bare Dvorine (posebni ornitološki rezervati) čini 104 vrste ptica, od toga 20 gnjezdarica, gnjurac čubasti,gnjurac zlatouhi, gnjurac pilinovac, purpurna čaplja, čapljica voljak, divlja patka, patka glavata, patka norka, eja močvarica, koja je vrlo rijetka. Od navedenih kokošica gnjezdarice su: liska crna, guša zelenonoga, štijoka riđuga. Gnjezdarice su i čigraobična, galeb obični, te trstenjaci. Na ribnjacima Jelas Polja nalazi se danas najvećamješovita kolonija čaplji i žličarki u Hrvatskoj. U 1993. godini na Jelasu je gnijezdilo čak 2 % europske populacije žutih čaplji i oko 3 % europske populacije žličarki.



Brojni predstavnici ornitofaune dolaze u vrijeme zime, te seoba, u proljeće i jesen. Među rijetkim vrstama javljaju se: kobac ptičar, lunja crvenkasta, orao štekavac, jastreb cipolaš, soko grlaš, vjetruše, a po seoskim kućama bijele rode. U prigorskom, diljskom dijelu, obitavaju grabljivice, dupljašice žune i dijetlovke, sjenice, brgljezi, kraljići, zebe, ševe, svračci, muharice, grmuše, drozdovi. Od svih kralježnjaka u Gajni najbogatija je fauna ptica i skoro sve vrste ovdje navedenih ptica zaštićene su. Na tom području očekuje se preko 100 vrsta ptica. Manji dio toga broja gnijezdi na samom području Gajna, a veći dio gnjezdarica je s okolnih područja ili su samo u prolazu.

Vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia)Budući da fauna Brodsko-posavske županije nije temeljito istraživana ovdje navodimo samo vrste vodozemaca i gmazova poznate i u literaturi navedene na području tipičnog slavonskog prisavskog predjela zaštićenog krajolika Gajna. Fauna vodozemaca područja Gajna nešto je bogatija od faune gmazova. Očekuje se najmanje 8 vrsta, a možda i više. To su: veliki vodenjak, mali vodenjak, crveni mukač, zelena gubavica, obična gatalinka, rumena žaba, zelena žaba i obična hrženica. Detaljna istraživanja vjerojatno će dokazati prisustvo još neke vrste kakve su siva gubavica ili šarena češnjarka. Sve ovdje navedene vrste zaštićene su. Svijet gmazova na području Gajna jako je siromašan kao što je općenito siromašan i širom Slavonije. Pretpostavlja se da ovdje živi svega 4 vrste i to: barska kornjača, siva gušterica, obična bjelouška i kockasta vodenjača. Ne isključuje se mogućnost da će se daljnjim istraživanjem otkriti još koja vrsta gmazova na ovom području no ni tada fauna neće biti znatno bogatija.

Ribe (Pisces)Rijeka Sava pripada Crnomorskom slivu gdje živi preko 50 vrsta riba. Sve te vrste manje više žive i na sektoru koji graniči sa područjem Gajna. Većina ih za vrijeme poplave izlaze i u bare. Koje su to vrste i u kojem broju žive teško je unaprijed reći.To će biti predmet budućih istraživanja. No, na području Gajne s velikom sigurnošćuočekuje se slijedećih 26 vrsta riba: obična štuka, obična bodorka, običan jez, običnacrvenperka, brzi bolen, obični linjak, obični podust, obična mrena, obična uklija, obična krupatica, sinja deverika, crvenooka deverika, obična kesega, obična sabljarka, zlatni karas, žuti karas, obični šaran, bijeli amur, bijeli glavaš, obični vijun, običnisom, patuljasti somić, obični balavac, zubati smuđ, sunčani karas i obični grgeč.Uslijed poremećenog vodnog režima poplavnog područja i onečišćenja vode rijeke Save u današnje vrijeme većina je ovih vrsta rijetka.

Beskralješnjaci (Avertebrata)Fauna beskralješnjaka slabo je istražena na razini cijele Hrvatske. Situacija je ista i na području Brodsko-posavske županije. Smatra se da je veoma bogata, ali ju je potrebno istražiti.



2.5 KRAJOBRAZNI PODACI

Krajobraz je definiran kao dio područja izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika, kakvim ga opaža stanovništvo kroz perspektivu različitih lokalnih, regionalnih i nacionalnih kultura. S obzirom na djelovanje čovjeka krajobraz može biti potpuno prirodan ili može sadržavati antropogene strukture u različitim stupnjevima, sve do potpunog antropogenog izgleda.Hrvatska se u europskim okvirima odlikuje bogatstvom krajobrazne raznolikosti. Međutim tijekom zadnjih desetljeća mnoge su krajobrazne vrijednosti bile degradirane. Uslijed velikih društvenih, gospodarskih i tehnoloških promjena, velikih razvojnih projekata u industriji, energetici, prometu, turizmu, stanogradnji, te uslijed prevladavajućeg modernizma u graditeljstvu – došlo je do nagloga širenja i ujednačavanja svih vrsta gradnji, a time i do gubitka identiteta prostora mnogih hrvatskih sela i gradova. Područje Brodsko-posavske županije, kako u nizinskom tako i u brežuljkastom dijelu, karakterizira izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline). U geografskom i krajobraznom smislu, na području Županije izdvajaju se slijedećekrajobrazne jedinice:

• prigorja uz Psunj, Požešku goru i Dilj-goru (prigorska zona);

• ocjediti rub savske nizine na prijelazu prema prigorjima (dodirna zona);

• središnja zona savske nizine (u zoni poplavnih polja);

• uži i viši prostor uz Savu (prisavska zona).

Navedene prilike reljefa i razmještaj voda glavni su prirodni elementi prostorne diferencijacije Županije. Viši dijelovi prigorja gotovo su isključivo pod šumama (naselja i obradivi dijelovi su rijetki), a niži prigorski pojas ističe se vrlo slikovitom krajolikom u kojem se isprepliću zaostali šumarci s enklavama obradivih površina. Značajna je raštrkanost naselja i polikulturno gospodarstvo. Dodirnu zonu nizine (visine variraju od 100 do 200 m) karakterizira ocjeditost i otvorenost, te izrazita naseljenost. Središnju zonu savske nizine obilježava smjena poplavnih polja i ocjeditih prostora između njih, a znatne površine su pod šumama i pašnjacima. Nakon izgradnje auto-ceste Zagreb-Beograd, u ovoj zoni izvršene su značajne melioracije, koje su promijenile dotadašnji krajolik. Naselja su izdužena, uz cestu, ostavljajućivrednije prostore za poljoprivrednu proizvodnju. Zbog veće visine od središnje zone, prisavska zona pogodnija je za naseljavanje i agrarno iskorištavanje. Karakterističanje prisavski krajolik i naselja smještena uz obrambene nasipe. Kao posebna cjelina može se eventualno izdvojiti i grad Slavonski Brod koji je svojim oblikovnim obilježjima izdvojen od ostalih prostora.



2.6 GOSPODARSTVO

Brodsko-posavska županija povoljno je smještena u prostoru i moguć joj je optimalan pristup europskim prometnim tokovima. Ostvarivanjem povezivanja svih vidova prometnih tokova pružit će se osnova za razvoj cjelokupnog gospodarstva ovog prostora.U strukturi gospodarstva Županije industrija je 1990. godine imala udio od 16,6 % po broju poduzeća i 47,9 % po broju zaposlenih. Šest je industrijskih grana u Županiji koje su se isticale po broju poduzeća i broju zaposlenih. To su metaloprerađivačka,strojogradnja, proizvodnja prometnih sredstva, proizvodnja rezane građe, finalni proizvodi od drva, proizvodnja tekstilnih proizvoda. Udio aktivnog stanovništva u industriji bio je 26 %. Kako onda tako i danas najveća koncentracija industrijskih kapaciteta nalazi se u Slavonskom Brodu. Kao posljedica vojne agresije na Republiku Hrvatsku i tijekom Domovinskog rata industrija Županije funkcionirala je u smanjenom obujmu što se nastavilo i u poratnom razdoblju. Osim toga, zapadni dio Županije bio je privremeno zaposjednut. Broj zaposlenih u industriji Županije pao je na 44 % predratne zaposlenosti (9.576 zaposlenih). Industrijski prostor će u budućnosti ostati u funkciji gospodarstva za male i srednje poduzetničke kapacitete.

2.7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

2.7.1 Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet

Prostor Županije ima veoma povoljan prostorno-prometni položaj jer njime prolaze značajni europski koridori, kako longitudinalni tako i transverzalni prometni pravci europskih značenja. To je prvenstveno dionica posavskog koridora kao dio prometnog pravca između Europe i Azije, odnosno Bliskog Istoka. Unutar njega smještena je trasa autoceste, te dvokolosječna željeznička pruga. Rijeka Sava sa svojim potencijalom plovnog puta, uz uvjet uređenja, važan je prometni koridor u povezivanju Podunavlja s Jadranom. Transverzalni prometni koridori su: cestovni koridor na trasi državne ceste D5 (Virovitica-Daruvar-Pakrac-Stara Gradiška), te složeni prometni koridor na trasi državne ceste D7 (B. Manastir-Osijek-Đakovo-Slavonski Šamac) u okviru kojeg je položena i trasa pomoćne magistralne željezničkepruge. To je ogranak V. prometnog koridora preko kojeg prostor Srednje Europe ima pristup prostoru i lukama Južnog Jadrana. Preko cestovnih pravaca koji prelaze rijeku Savu izgrađena su tri mosta, trenutno u različitim fazama rekonstrukcije, budući da su tijekom domovinskog rata srušeni.

Od 885,96 km cesta na području Županije više od polovice otpada na županijske ceste (54,5 %), dok ostali dio čine državne (23,5 %) i lokalne ceste (22,0 %). Najznačajnijicestovni pravac je državna cesta D4 izgrađena u punom profilu. Na izgrađenoj dionici



državne ceste D4 izgrađeno je pet deniveliranih čvorišta. Na području Županije postoji sedam cestovnih graničnih prijelaza, od kojih su: tri u kategoriji stalnog međunarodnog graničnog prijelaza I. kategorije, jedan u kategoriji graničnog prijelaza II. kategorije i tri u kategoriji privremenih kontrolnih točaka na državnoj granici. Postoje i dva željeznička prijelaza u kategoriji stalnih međunarodnih graničnihprijelaza I. kategorije. Osnovni preduvjet razvoja prostora Županije je modernizacija svih dionica kategoriziranih cesta što će omogućiti povezivanje svih dijelova Županije.

Plovni put rijeke Save koji je na području Županije duljine 174,70 km u današnje vrijeme čini unutarnji međudržavni plovni put. Prema karakteristikama plovnog puta rijeka Sava je u rangu II. i III. klase plovnosti. Osim tri izgrađena mosta preko rijeke Save ratna djelovanja uvjetovala su i potrebu formiranja dva prijelaza skelom. U zoni grada Slavonskog Broda je i riječni granični prijelaz II. kategorije.

Na prostoru Županije postoji jedno športsko letjelište “Jelas” kod Slavonskog Broda, upisano kao letjelište D kategorije u upisnik letjelišta i 15 poljoprivrednih letjelišta. Letjelište “Jelas” ima nekoliko ograničenja uvjetovanih: blizinom državne granice, blizinom postojeće stambene izgradnje i smještajem u širem vodozaštitnom području.

2.7.2 Vodoopskrba i vodoodvodnja

Jedna od vodama najbogatijih županija u Hrvatskoj je Brodsko-posavska županija. Ovo bogatstvo nije dovoljno istraženo niti odgovarajuće iskorišteno i zaštićeno od onečišćavanja i lošeg gospodarenja. U Županiji je vodoopskrbom iz organiziranih vodoopskrbnih sustava obuhvaćeno 48 % stanovništva, dok je za Hrvatsku prosjek 73 %. Promatrajući prisutnost javnih sustava opskrbe vodom po naseljima uočljiv je nizak udio od samo 30 % naselja s postojećim javnim vodoopskrbnim sustavom, ostali dio naselja vodoopskrbu rješava najčešće pomoću individualnih bunara. Najvećibroj opskrbljenih stanovnika ima grad Slavonski Brod, koji zajedno s općinama Davor i Oriovac, Dragalić i Gornji Bogićevci jedini u Županiji ima opskrbljenost vodom jednaku ili veću od prosjeka Hrvatske. Najmanja opskrbljenost vodom je u općinama:Garčin, Gundinci, Nova Kapela, Oprisavci, Rešetari, Sikirevci, Slavonski Šamac, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica i Vrbje. U ovim općinama ne postoji niti jedno naselje s javnim vodoopskrbnim sustavom.

2.7.2.1 Značajnija izvorišta na području Brodsko-posavske županije

Na cijelom prostoru Brodsko-posavske županije uglavnom se može, uz neka manja izvorišta podzemne vode, računati sa sljedećim značajnijim izvorištima vode za piće:Izvorište Jelas na kojem se zahvaća 250 l/s, maksimalni kapacitet procjenjuje se na 350 l/s, a, uz najpovoljnije pretpostavke, ne može se računati s količinom većom od



450 l/s. U vodi s izvorišta Jelas utvrđene su povišene koncentracije amonijaka, željeza, nitrita i mangana. Stoga se zahvaćena voda mora pročišćavati.Na izvorištu Lužani zahvaća se 15-20 l/s, maksimalni kapacitet procjenjuje se na 30 l/s, a u budućnosti se ne može računati na više od cca 50 l/s. Zahvaćena voda ne zadovoljava uvjetima pitke vode zbog povećane koncentracije željeza i mangana, pa se mora pročišćavati.Na izvorištu Davor zahvaća se 15 l/s, maksimalni kapaciteti procjenjuju se na cca 60 l/s, a u budućnosti se može računati sa najviše 200 l/s. Zahvaćena voda ne odgovara standardima za pitku vodu, već se mora pročišćavati.Na potencijalnom izvorištu Kruševica – Slavonski Šamac očekuju se maksimalni kapaciteti od cca 50 l/s, a u budućnosti se ne može računati s količinama iznad 70 l/s. Na ovom izvorištu također treba predvidjeti pročišćavanje zahvaćene vode. Na potencijalnom izvorištu Prnjavor očekuju se maksimalni kapacitet od 29 l/s s dobrom kvalitetom vode. Isto još nije u funkciji izvorišta.

Na osnovu ispitivanja kakvoće podzemnih voda može se utvrditi da je na područjucrpilišta Lužani u podzemnoj vodi utvrđen povećan sadržaj amonijaka, a u podzemnoj vodi crpilišta Jelas (Slavonski Brod) povišene su koncentracije željeza, mangana, amonijaka i povremeno fosfata.

Osim podzemne vode, za vodoopskrbu Brodsko-posavske županije koristi se i površinska voda, koju je također potrebno prethodno pročistiti. Zahvaća se voda iz Šumetlice (30 l/s, a procijenjeni maksimalni kapacitet je 40 l/s) i iz akumulacije

Bačica (30 l/s, s procjenjenim maksimalnim kapacitetom 80 l/s).

Ostala vodonosna područja u Županiji prema očekivanim potencijalima nisu značajnaza osnovni sustav vodoopskrbe i zato ih posebno ne obrađujemo.

Gledajući sveukupno, realno se može očekivati da se na području Županije u najnepovoljnijim uvjetima može osigurati cca 600 l/s vode, dok su očekivanedugoročne maksimalne dnevne potrebe na tom prostoru cca 1000 l/s. Stoga bi potencijalno dugoročno rješenje vodoopskrbe na području Županije mogli predstavljati susjedni vodoopskrbni sustavi čiji su vodni potencijali iznad vodoopskrbnih zahtjeva na tim područjima (npr. izvorište Babina Greda - Gundinci iz kojeg se očekuje cca 2000 l/s vode, kao i potencijalna akumulacija Kamensko kapaciteta 1.500 l/s).

2.7.2.2 Vodoodvodnja

Uz vodoopskrbu odvodnja sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda infrastrukturna je cjelina značajna za kvalitetno i zdravo življenje ljudi. Stanje odvodnih sustava i broj obuhvaćenih stanovnika daleko je od potrebitog. Javnim odvodnim sustavom



obuhvaćeno je 36 % stanovnika, a samo 5 % naselja. Kao i kod vodoopskrbe najvećibroj stanovnika s javnom odvodnom mrežom ima Slavonski Brod. Otpadna voda ispušta se bez prethodnog čišćenja u vodotoke Mrsunja, Glogovica, lateralni kanal i rijeku Savu, čime se opterećuju recipijenti.U Novoj Gradiški područje grada pokriveno je sustavom javne odvodnje otpadnih voda osim Lupine i dijela naselja Kovačevac.Stanovnici Županije, koji nisu u sklopu javnog sustava odvodnje, otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama, što otvara mogućnostzagađenja podzemnih voda i vodotoka, te može nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi.

2.7.3 Plinoopskrba

Na području Županije dvojaka je opskrba plinom: Nova Gradiška (8,03 % ukupnog stanovništva Županije) svoju distribucijsku mrežu bazira na ukapljenom naftnom plinu, dok je ostali plinoficirani dio Županije na zemnom plinu (45,27 % ukupnog stanovništva). Za oba energenta plinoopskbom je pokriveno 27 naselja. Budućomizgradnjom magistralnog plinovoda Kutina-Slavonski Brod i mjerno-redukcijske postaje Nova Gradiška, omogućit će se preorijentacija mreže na zemni plin i u naselju Nova Gradiška.

2.7.4 Produktovodi

Na području Županije nalaze se cjevovodi za transport nafte, prostori za skladištenje nafte i cjevovodi zemnog plina. Jadranski naftovod (JANAF) najveći je i najduži hrvatski naftovod koji omogućava opskrbu iz pretovarne luke na Krku do rafinerija u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj i dalje na sjever, te do Bosne i Hercegovine i SR Jugoslavije na istok. JANAF se pruža duž autoceste od zapadne do istočne granice Županije. Od magistralnih naftovoda područjem Županije pružaju se dva cjevovoda od slavonskih naftnih polja do otpremno-utovarne postaje i transporta prema rafineriji Sisak. Trenutno u blizini Slavonskog Broda postoji i nekoliko dionica cjevovoda koji su umrtvljeni i čekaju svoje aktiviranje eventualno kao dio magistralnog transporta zemnog plina za opskrbu plinom, mreže BiH iz zapadne i istočne Europe.



3 STANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Stanje onečišćenja okoliša Brodsko posavske županije dano je po sastavnim dijelovima okoliša i po pojedinim prostornim cjelinama.

3.1 ONEČIŠĆENJE ZRAKA

Stanje onečišćenja zraka može se ustanoviti jedino mjerenjima prizemnih koncentracija onečišćujući tvari u zraku tj. imisijskih koncentracija.Na području Županije nije uspostavljena područna mreža za praćenje kakvoće zraka, te stoga podataka o kakvoći zraka u Županiji nema, pa se ne može utvrditi kategorija kakvoće zraka.

Dvije meteorološke postaje u Županiji nalaze se u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, ali one nisu opremljene za praćenje onečišćujući tvari u zraku. Na postaji u Slavonskom Brodu od ekoloških parametara prati se jedino oborina, i to radi se kemijska analiza oborina, te se prati mjesečno taloženje sulfata i taloženje nitrata. Podaci o analizi oborina za razdoblje 2001. godine dani su u Tablici 3. iz kojih je vidljivo da su u siječnju, studenom i prosincu zabilježene kisele kiše (kiselim kišama se smatraju oborine čija je vrijednost pH 5,60 ili niža).

Tablica 3. Rezultati kemijske analize oborina 2001.g. na hidrometeorološkoj postaji Slavonski Brod

Mjesec pH SO42- - S (mg/L) NO3

- - N (mg/L)

siječanj 5,25 1,14 0,83

veljača 6,06 2,04 1,17

ožujak 6,24 1,15 1,12

travanj 5,93 0,85 0,81

svibanj 6,30 1,20 0,55

lipanj 6,37 0,72 0,40

srpanj 6,63 1,47 0,67

kolovoz 6,21 1,91 0,59

rujan 5,68 0,80 0,26

listopad 6,54 2,73 0,19

studeni 5,54 0,89 0,41

prosinac 5,27

Izvori onečišćavanja zraka su: - tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće

tvari ispuštaju u zrak (stacionarni izvori); - prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila, lokomotive, brodovi,

zrakoplovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak;



- uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka.

Svi navedeni izvori onečišćenja postoje na području Brodsko-posavske županije. Međutim, ne postoji cjelovit popis poduzeća koja podliježu obavezi mjerenja. Također dostavljanje podataka u Katastar emisija u okoliš nije dovoljno redovito niti ažurno. Razlog tome leži u nedovoljnom inspekcijskom nadzoru, jer 1 inspektor zaštite okoliša pokriva područje 2 županije.

3.1.1 Stacionarni izvori

Glavni stacionarni izvori emisija u zrak su sagorijevanje goriva u toplanama, kotlovnicama, pri industrijskim procesima i u kućnim ložištima Pri tome se kao osnovne tvari koje se emitiraju u zrak javljaju sumporni dioksid, dim i lebdeće čestice.Prema obvezi iz članka 7. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka (NN br. 48/95) i članka 9. Uredbe o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97; 105/02) dvadeset i pet gospodarskih subjekata dostavilo je mjerenja onečišćujući tvari u zrak iz svojih postrojenja. Subjekti, njihova lokacija, vrsta goriva, mjereni parametri kao i prekoračenja GVE onečišćujući tvari u zrak dani su u tablici 4.



Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

25

Tab

lica

4. M

jere

nja

emis

ija o

neči

šćuj

ućih

tvar

i u z

rak

iz s

taci

onar

nih

izvo

ra

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

dim

ni b

roj

da

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

krut

eče

stic

eda

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

Kot

lovn

ica

za te

hnol

ošku

pr

oizv

odnj

u pa

re (

loži

vo u

lje)

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

krut

eče

stic

e ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

PAN

d.d

. Tvo

rnic

a ka

rton

a i k

arto

nske

am

bala

žeD

onji

And

rije

vci

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a (p

riro

dni

plin

)

mas

eni p

roto

k du

šik

(IV

) ok

sida

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

eče

stic

eda

Aut

okuć

aĆ

irić

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

26

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

neA

utok

ućaĆ

irić

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Em

isijs

ka k

once

ntra

cija

CO

ne

Em

isijs

ka k

once

ntra

cija

CO

2 ne

Em

isijs

ka k

once

ntra

cija

NO

xda

Top

linsk

i gub

itak

ne

Kon

cent

raci

ja O

2 ne

Mas

eni p

roto

k em

isije

CO

ne

Kot

lovn

ica

cent

raln

og g

rija

nja

(pro

pan-

buta

n pl

in)

Mas

eni p

roto

k em

isije

NO

2 ne

Em

isijs

ke k

once

ntra

cije

whi

te š

piri

ta (

alka

ni)

daO

tsis

na v

entil

acija

pro

izvo

dne

hale

mas

eni p

roto

k em

isije

whi

te š

piri

ta

ne

Em

isijs

ka k

once

ntra

cija

CO

da

Em

isijs

ka k

once

ntra

cija

CO

2 ne

Em

isijs

ka k

once

ntra

cija

NO

x ne

Top

linsk

i gub

itak

da

Kon

cent

raci

ja O

2 ne

krut

eče

stic

e ne

mas

eni p

roto

k em

isije

CO

ne

mas

eni p

roto

k em

isije

NO

2 ne

Chr

omos

-Svj

etlo

st d

.d.

Luž

ani

Pogo

nska

kot

lovn

ica

(lož

ivo

ulje

)

Čađ

a ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

27

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)I

mje

renj

e –

15.0

3.19

99.

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Dom

zdr

avlja

Sla

vons

ki B

rod

Slav

onsk

i Bro

d

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)II

mje

renj

e –

27.0

2.20

02.

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

V.V

. Vin

kovc

i, V

uča

vlak

ova

Slav

onsk

i Bro

d

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

28

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

neV

.V. V

inko

vci,

Vuč

a vl

akov

a Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Rem

ont i

pro

izvo

dnja

žel

jezn

ički

h vo

zila

d.

o.o.

Slav

onsk

i Bro

d

Kot

lovn

ica

za o

sigu

ranj

e za

grija

vanj

a ra

dnih

pro

stor

a (e

kstr

a la

ko lo

živo

ulje

)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

da

krut

ečes

tice

da

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

da

Psun

j d.d

. Tvo

rnic

a ko

že

Reš

etar

i

Kot

lovn

ica

I (m

azut

)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

29

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

da

krut

ečes

tice

da

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

da

Psun

j d.d

. Tvo

rnic

a ko

že

Reš

etar

i

Kot

lovn

ica

II (

maz

ut)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

da

krut

ečes

tice

da

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

da

Jasi

nje

d.d.

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

I (s

redn

je lo

živo

ulje

) K

otlo

vnic

a II

(sr

ednj

e lo

živo

ulje

) is

ti re

zulta

ti m

jere

nja

za o

bje

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

30

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

da

krut

ečes

tice

da

Kot

lovn

ica

CE

NT

RA

LA

(te

ško

loži

vo u

lje)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Kot

lovn

ica

CE

NT

RA

LA

(ze

mni

pl

in)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

da

krut

ečes

tice

da

Kot

lovn

ica

JUG

(ze

mni

plin

) I

mje

renj

e -

09.0

3.19

99.

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

ĐĐ

Ene

rget

ika

i inf

rast

rukt

ura

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Kot

lovn

ica

JUG

(ze

mni

plin

) II

mje

renj

e -

29.0

3.19

99.

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

31

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Kot

lovn

ica

JUG

(ze

mni

plin

) II

mje

renj

e -

29.0

3.19

99.

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

da

ĐĐ

Ene

rget

ika

i inf

rast

rukt

ura

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Kot

lovn

ica

SJE

VE

R (

ekst

ra la

ko

loži

vo u

lje)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

ĐĐ

pro

tupo

žarn

i uređ

aji d

.o.o

. Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

32

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

u čio

nica

(lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 6

95 k

W

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne (

2. m

jere

nje

da)

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Slav

onija

tran

s d.

o.o.

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

u čio

nica

(lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 4

65 k

W

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

33

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

u čio

nica

(lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 3

00 k

W

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Slav

onija

tran

s d.

o.o.

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

u čio

nica

(lo

živo

ulje

)T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 3

50 k

W

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

34

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Slav

onija

tran

s d.

o.o.

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

radn

ih

pros

tora

(ek

stra

lako

loži

vo u

lje)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 400

kW

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

HE

P d.

o.o.

, JP

Ele

ktra

Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

(eks

tra

lako

loži

vo

ulje

)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

35

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šiko

vih

oksi

da iz

raže

n ka

o N

O2

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

rovi

h ok

sida

izra

žen

kao

SO2

ne

Cig

lana

“B

rod”

d.d

. Sl

avon

ski B

rod

Kot

lovn

ica

(maz

ut)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Podu

zeće

za c

este

d.o

.o.

Slav

onsk

i Bro

d

Uređ

aj z

a gr

ijanj

e as

faltn

e m

ase

(lož

ivo

ulje

)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Prži

onic

a ka

ve “

Sam

ba”

Slav

onsk

i Bro

d Pr

žion

ica

(pri

rodn

i plin

) ko

li čin

a or

gans

kih

tvar

i izr

ažen

a ka

o uk

upni

ug

ljik

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

Zac

rnje

nje

iz d

imnj

aka

ne

krut

ečes

tice

ne

Slav

onija

DI

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a I

“Geb

rude

r W

eis”

(dr

vni o

tpad

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 5

MW

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

36

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a

ne

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a I

“Geb

rude

r W

eis”

(dr

vni o

tpad

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 5

MW

m

asen

i pro

tok

krut

ih č

estic

a ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik(

IV)o

ksid

a ne

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a II

“Geb

rude

r W

eis”

(dr

vni o

tpad

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 5

MW

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

Zac

rnje

nje

iz d

imnj

aka

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a

ne

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a “S

team

bloc

k” (

tešk

o lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 3

MW

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

Zac

rnje

nje

iz d

imnj

aka

ne

Slav

onija

DI

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a “S

team

bloc

k” (

tešk

o lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 2

,3 M

W

krut

ečes

tice

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

37

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a

ne

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a “S

team

bloc

k” (

tešk

o lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 2

,3 M

W

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

Zac

rnje

nje

iz d

imnj

aka

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oks

ida

ne

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a

ne

Slav

onija

DI

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a st

rmoc

ijevn

i zid

ani k

otao

(dr

vni

otpa

d)T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 4

,9 M

W

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Kot

ao I

(ek

stra

lako

loži

vo u

lje)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Vod

ovod

d.o

.o.

Slav

onsk

i Bro

d K

otao

II

(eks

tra

lako

loži

vo u

lje)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

38

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

da

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Vod

ovod

d.o

.o.

Slav

onsk

i Bro

d

Kot

ao I

II (

ekst

ra la

ko lo

živo

ulje

)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

(ve

ćin

a)da

( 10

mj)

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da(s

redn

je i

lako

ulje

) ne

(ext

ra la

ko u

lje)

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da (

sred

nje

ulje

) ne

(la

ko i

extr

a la

ko

ulje

)

dim

ni b

roj

da(3

7 od

51

mj)

krut

ečes

tice

da

Uređ

aji l

ožen

i tek

ućim

gor

ivom

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

daug

ljik

(II)

oks

id

da (

38 o

d 11

7 m

j)

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da(v

ećin

a)

Top

lina

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Uređ

aji l

ožen

i pri

rodn

im p

linom

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da(v

ećin

a)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Mlje

kara

“Sl

avija

” d.

d.

Star

o Pe

trov

o Se

lo

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

posl

ovno

g pr

osto

ra (

loži

vo u

lje)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 279

kW

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

39

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Mlje

kara

“Sl

avija

” d.

d.

Star

o Pe

trov

o Se

lo

Kot

lovn

ica

za z

agri

java

nje

posl

ovno

g pr

osto

ra (

loži

vo u

lje)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 697

kW

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

DI

“Stje

pan

Seku

lić”

d.o.

o.

Nov

a G

radi

ška

Top

lovo

dni k

otao

(dr

vo)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Zac

rnje

nje

iz d

imnj

aka

ne

mas

eni p

roto

k ug

ljik(

II)o

ksid

a ne

Plin

acro

d.o

.o.

Slav

onsk

i Bro

d

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a (p

riro

dni

plin

)

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

ne

Opć

a bo

lnic

a “D

r. J

. Ben

čev

ić”

Slav

onsk

i Bro

d

Vre

lovo

dni k

otao

I (

loži

vo u

lje)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 3,2

5 M

W

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

40

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

da

dim

ni b

roj

ne

Vre

lovo

dni k

otao

II

(lož

ivo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 3

,25

MW

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

Vre

lovo

dni k

otao

III

(lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 5

,2 M

W

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

da

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

Parn

i kot

ao I

(lo

živo

ulje

) T

oplin

ska

snag

a ko

tla: 2

,97

MW

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

Opć

a bo

lnic

a “D

r. J

. Ben

čev

ić”

Slav

onsk

i Bro

d

Parn

i kot

ao I

I (l

oživ

o ul

je)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 2,0

93 M

W

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Nov

a d.

d. M

odna

kon

fekc

ija

Nov

a G

radi

ška

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a (l

oživ

o ul

je)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 360

kW

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

41

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oksi

da

ne

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

r(IV

)oks

ida

ne

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a (l

oživ

o ul

je)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 360

kW

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

da

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

da

mas

eni p

roto

k ug

ljik

(II)

oksi

da

ne

mas

eni p

roto

k du

šik(

IV)o

ksid

a

ne

mas

eni p

roto

k su

mpo

r(IV

)oks

ida

ne

Nov

a d.

d. M

ona

konf

ekci

ja

Nov

a G

radi

ška

Teh

nolo

ška

kotlo

vnic

a (l

oživ

o ul

je)

Top

linsk

a sn

aga

kotla

: 150

kW

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

Zac

rnje

nje

ne

krut

ečes

tice

ne

Asf

alti

– B

rod

d.o.

o.

Slav

onsk

i Bro

d

Dim

njak

asf

altn

e ba

ze (

loži

vo

ulje

)

mas

eni p

roto

k kr

utih

čes

tica

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

Plam

enic

i u s

ušar

i (pr

irod

ni p

lin)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

Slav

onija

Sla

d d.

o.o.

N

ova

Gra

dišk

a T

oplo

vodn

i kot

ao (

prir

odni

plin

)

Top

linsk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

42

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

ug

ljik

(IV

) ok

sid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Kot

ao b

r.1.

-Đur

oĐ

akov

ić(s

redn

je lo

živo

ulje

)

topl

insk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

ug

ljik

(II)

oks

id

ne

uglji

k (I

V)

oksi

d ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

oksi

di s

umpo

ra iz

raže

ni k

ao S

O2

ne

dim

ni b

roj

ne

krut

ečes

tice

ne

Kot

ao b

r.2.

-Đur

oĐ

akov

ić(s

redn

je lo

živo

ulje

)

topl

insk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

daug

ljik

(II)

oks

id

ne

uglji

k (I

V)

oksi

d ne

ok

sidi

duš

ika

izra

ženi

kao

NO

2 ne

ok

sidi

sum

pora

izra

ženi

kao

SO

2 ne

di

mni

bro

j ne

kr

utečes

tice

ne

Kot

ao b

r.3.

-Đur

oĐ

akov

ić(s

redn

je lo

živo

ulje

)

topl

insk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

daug

ljik

(II)

oks

id

ne

uglji

k (I

V)

oksi

d ne

ok

sidi

duš

ika

izra

ženi

kao

NO

2 ne

ok

sidi

sum

pora

izra

ženi

kao

SO

2 ne

di

mni

bro

j ne

kr

utečes

tice

ne

OR

IOL

IK d

.d.

Ori

ovac

Kot

ao b

r.4.

- Đur

oĐ

akov

ić (

ekst

ra

lako

loži

vo u

lje)

topl

insk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

43

SUB

JEK

T

LO

KA

CIJ

A

IZV

OR

(vr

sta

gori

va)

MJE

RE

NI

PA

RA

ME

TR

I P

RE

KO

RAČ

EN

JEG

VE

(D

A/N

E)

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

ug

ljik

(IV

) ok

sid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

krut

ečes

tice

ne

Kot

lovn

ica

za o

sigu

ranj

e ra

da

term

okom

ore,

kot

ao b

r. 0

10/1

61

(zem

ni p

lin)

topl

insk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

uglji

k (I

I) o

ksid

ne

ug

ljik

(IV

) ok

sid

ne

oksi

di d

ušik

a iz

raže

ni k

ao N

O2

ne

krut

ečes

tice

ne

Đur

oĐ

akov

ić –

spe

cija

lna

vozi

la d

.d.

Slav

onsk

i Bro

d K

otlo

vnic

a za

osi

gura

nje

rada

te

rmok

omor

e, k

otao

br.

010

/162

(z

emni

plin

)

topl

insk

i gub

itci u

otp

adno

m p

linu

ne

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

44



Jedan dio gospodarskih subjekata prekoračuje GVE za pojedine mjerene parametre i time onečišćuje zrak, a niti jedan ne sadrži potrebne uređaje za pročišćavanje dimnih plinova.Za pretpostaviti je da preostali dio gospodarskih subjekata koji nisu dostavili podatke o mjerenju emisija nema kontroliranu emisiju čestica u okoliš. Temeljem Uredbe o GVE svi postojeći industrijski objekti moraju do 2005. godine uskladiti svoje emisije kako je propisano navedenom Uredbom. Značajan je i prekogranični unos onečišćujućih plinova iz rafinerije u Bosanskom Brodu zbog dominantnih vjetrova iz toga smjera.

3.1.2 Prijevozna sredstva i difuzni izvori

Uz gore navedene kao moguće izvore onečišćenja zraka treba istaknuti (posebice u gradu) cestovni promet, kućna ložišta i odlagališta otpada.

Odlagališta otpada umjetni su izvori metana i CO2, a u manjim količinama i CO, H2S,N2, O2, SO3

2-, NH3, H2 i drugih no niti jedno odlagalište u Županiji ne posjeduje uređaje za praćenje kakvoće zraka u okolici odlagališta.

Promet je izvor velikog broja onečišćavajući tvari kao što su ugljični monoksid, ugljični dioksid, ugljikovodici, dušikovi oksidi, sumporni dioksid, lebdeće čestice i sekundarna onečišćenja. U odnosu na ratno razdoblje, broj vozila se znatno povećaoposebno nakon otvaranja mostova u Slavonskom Brodu i Staroj Gradiški. Na području Županije nalazi se autocesta Zagreb–Lipovac, a također postoje i 4 graničnaprijelaza na kojima je velika gustoća prometa.

U Tablici 5. prikazan je broj vozila koji su u ulasku i izlasku prešli preko Međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza (MCGP): Slavonski Brod, Stara Gradiška, Svilaj i Slavonski Šamac za razdoblja najveće gustoće prometa u 2000. 2001. i 2002. Godinu. Kao broj vozila preko graničnih prijelaza uzet je zbroj: ulazaka i izlazaka osobnih vozila, ulazaka i izlazaka teretnih vozila, te ulazaka i izlazaka autobusa.

Tablica 5. Broj prelazaka vozila na graničnim prijelazima u Županiji za razdoblja 01.06.-01.09. i 01.11.-01.02. za godine 2000., 2001. i 2002.

broj vozila 2000./2001. broj vozila 2001./2002. broj vozila 2002.

MCGP 01.06.-01.09. 01.11.-01.02. 01.06.-01.09. 01.11.-01.02. 01.06.-01.09. Slavonski Brod 358.881 408.053 454.194 379.801 404.810

Stara Gradiška 336.210 436.327 577.639 393.015 456.669

Svilaj 84.443 65.105 63.143 42.923* 49.260*

Slavonski Šamac - - - - 98.754*

* zbog nepotpunih podataka, samo okvirni broj vozila za dano razdoblje - na graničnom prijelazu Slavonski Šamac prometovanje se odvija od 16. travnja 2002. godine



Projekcije za sljedećih desetak godina pokazuju da bi se promet mogao i dalje povećavati pa se može očekivati još nepovoljniji utjecaj na okoliš u blizini prometnica.

3.2 ONEČIŠĆENJA I OŠTEĆENJA TLA

Tlo kao rastresiti sloj zemljane kore, određeno je morfološkim, kemijskim, fizičkim i biološkim značajkama. U pravilu tlo je neobnovljivi prirodni resurs. Oštećenje i uništavanje tla uzrokuje poremećaje u hidrološkom režimu okoliša. Povezanost tala i hidroloških uvjeta širih područja čini da se negativni procesi u jednom tlu mogu odražavati i na okolnu prirodu. Tako se tlo pored izloženosti štetnim utjecajima i samo javlja kao činitelj narušavanja okolne prirode. Pod degradacijom (kvarenjem) tla, općenito se podrazumijeva: kvarenje ili potpuni gubitak na dulje ili kraće vrijeme proizvodne snage tla, onečišćenje (polucija) tla, nepovoljne promjene stanja i uloga tla u ekosustavu. Tipiologija degradacije tla razlikuje dva tipa procesa degradacije. Jedni procesi imaju za posljedicu gubitak količine tla, a drugi gubitak kakvoće tla. Gubitak količine tla općenito je rezultat uklanjanja i premještanja (zemljišne tvari) sa mjesta njezina postanka. Promjene u kakvoći tla podrazumijevaju smanjenje plodnosti tla, ili smanjenje sposobnosti tla za održavanje rasta biljaka prouzrokovane kemijskim, biološkim i fizikalnim promjenama.

3.2.1 Gubitak tla

Erozijom i bujičnim procesima u slivu rijeke Save zahvaćen je velik dio površina sliva na kojima su zastupljeni mješoviti procesi erozije svih kategorija. Najrasprostranjenija je V. kategorija erozije (vrlo slaba erozija), a njome su zahvaćeniravničarski dijelovi sliva.Posebni radovi za zaštitu od erozije u slivu Save nisu se izvodili već se primjenjivao klasični sustav prema kojem se zaštita od erozije provodi isključivo uređenjem bujica.Erozijski procesi i bujična aktivnost javljaju se uglavnom u brdskom dijelu Županije. Ukupna površina zahvaćena ovim negativnim procesima je oko 29 % svih površina Županije.Pošumljavanja i održavanja šuma vršena su u prvom redu sa svrhom proizvodnje drvne mase, i to na područjima sa slabijom erozijom.

3.2.2 Onečišćenje tla teškim metalima

Šumska tla plavljena savskim, kao i dravskim i dunavskim vodama imaju značajnoveći sadržaj teških metala od okolnih neplavljenih tala. Sadržaj olova i cinka prelazi granične vrijednosti, pa valja računati s njihovim štetnim utjecajem na organizme u tlu, kao i na prirodni pomladak raslinstva. Uz teške metale i potencijalno toksičneelemente, težak oblik tehnogeneze tla, naročito u poljodjelskom prostoru, čini



unošenje stabilnih organskih onečišćivača. U sastavu te skupine nalazi se nekoliko tisuća aktivnih tvari od kojih iznimnu pozornost zaslužuju pesticidi i policikličkiaromatski ugljikovodici. Stoga je za očekivati da i tla uz rijeku Savu na području Županije imaju povećanisadržaj teških metala u donosu na druga tla .

Sadržaj teških metala u poljoprivrednom tlu važan je pokazatelj njegove podobnosti za ekološku poljoprivredu. U okviru izrade Studije “Razvitak poljoprivrede na području Brodsko-posavske županije” uzeti su uzorci tla, na nekoliko obiteljskih gospodarstava (Gornji Bogićevci, Zbjeg, Nova Gradiška, Podvinje, Bicko Selo, Vrpolje, Kruševica), za određivanje sadržaja teških metala u tlu. Dobiveni rezultati pokazali su da se sadržaj teških metala kreće u granicama čistog tla (I razred) i tla povećane onečišćenosti (II razred). Premda su ispitivana tla bila duži niz godina iskorištava od strane bivših kombinata (PIK Jasinje i PIK Nova Gradiška) rezultati ispitivanja ukazuju da je riječ o izrazito niskom sadržaju ispitivanih teških metala. Sukladno tome, tla ovih područja veoma su pogodna za ekološku poljoprivredu, odnosno poljoprivrednu proizvodnju po tzv. alternativnim postupcima.

Osnovno onečišćenje i degradacija tla na području Županije provodi se : 1) Odlaganjem otpada na “legalne”, ali nesanitarne deponije 2) Odlaganjem otpada na divlja odlagališta3) Erozivnim procesima bujičnih vodotoka, kao i sječom šuma 4) Prometom na cestama koje nemaju riješenu odvodnju s pročišćavanjem

površinskih voda koje se ispiru s kolnika 5) Pretjeranom uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi

Stanje poljoprivrede i šumarstva, udio zemljišta gospodarskih djelatnosti u Županiji, obrađeno je u poglavlju 3.7 u sklopu pregleda stanja prirodne baštine i ekoloških sustava šume, travnjaci i oranice.

3.3 POSTUPANJE S OTPADOM U ŽUPANIJI

Prema Zakonu o otpadu (N.N. 34/95) otpadom se smatraju tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložila, namjerava ih ili mora odložiti. Otpad se razvrstava po dva osnovna kriterija: • po svojstvima na: - opasni

- inertni • po mjestu nastanka na: - komunalni

- tehnološki. Prikaz postojećeg stanja u postupanju s otpadom rađen je na temelju ispitivanja IPZ Uniprojekta, MCF, Zagreb 2001/2002. godine i daje prikaz načina gospodarenja otpadom na području Županije u 2001/2002. godini.



3.3.1 Komunalni otpad

3.3.1.1 Količina komunalnog otpada

Utvrđivanje količine komunalnog otpada, koji se organizirano skuplja i odvozi na odlagalište, izvršena je na bazi podataka dobivenih od komunalnih poduzeća. U Županiji je organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno 71% stanovništva. U nastavku, iznosi se procjena količine organizirano skupljenog i odloženog otpada na području Županije. Pri procjeni količine i sastava otpada uvažavale su se karakteristike pojedinih gradova i općina, a naročito stupanj urbanizacije.

Tablica 6. Procjena količine organizirano skupljenog i odloženog komunalnog otpada na područjužupanije u 2001. godini

Popis 2001. Obuhvaćeno % Odložen Neobuhvaćen Ukupno

Grad/OpćinaBroj

stanovnikaBroj

domaćinstavaStanov. obuhvaćenosti

otpadt/god.

Otpadt/god.

otpadt/god.

Grad Nova Gradiška 16.161 5.486 13.784 85 2.516 434 2.949

Slavonski Brod 64.847 20.526 53.707 83 11.762 2.440 14.201

Općina Bebrina 3.536 1.035 1.768 50 258 258 516

Brodski Stupnik 3.470 1.012 1.735 50 285 285 570

Bukovlje 2.701 762 2.102 78 381 109 490

Cernik 4.241 1.347 1.788 42 294 403 697

Davor 3.265 901 2.899 89 476 60 536

Donji Andrijevci 4.339 1.289 3.440 79 502 131 633

Dragalić 1.293 462 517 40 76 113 189

Garčin 5.540 1.707 4.956 89 742 87 829

Gornja Vrba 2.502 701 1.867 75 381 130 511

Gornji Bogićevci 2.314 790 1.041 45 152 186 338

Gundinci 2.274 625 910 40 133 199 332

Klakar 2.434 652 1.579 65 323 175 498

Nova Kapela 5.060 1.599 3.036 60 465 310 776

Okučani 4.048 1.443 3.647 90 599 66 665

Oprisavci 2.932 837 2.624 89 393 46 439

Oriovac 6.739 2.010 1.700 25 248 736 984

Podcrkavlje 2.709 788 2.296 85 381 68 449

Rešetari 5.441 1.564 2.087 38 336 540 876

Sibinj 7.822 2.268 4.835 62 706 436 1.142

Sikirevci 2.676 710 1.764 66 354 183 537

Slavonski Šamac 2.689 785 2.072 77 381 113 494

Stara Gradiška 1.700 599 850 50 124 124 248

Staro Petrovo Selo 6.358 1.892 1.848 29 298 726 1.023

Velika Kopanica 3.527 1.016 2.906 82 435 93 528

Vrbje 2.949 900 1.147 39 185 290 475

Vrpolje 3.991 1.141 3.019 76 452 146 597Ukupno: 177.558 54.847 125.925 71 23.635 8.887 32.522



Na osnovi poznavanja količina skupljenih i odloženih otpadaka na području Županije, moguće je proračunati prosječnu specifičnu količinu komunalnog otpada koji je odložen na odlagališta po obuhvaćenom stanovniku organiziranim skupljanjem i odvozom otpada:

SK (kg/stan./d) = G (t) * 1000/N (stan.) / d (dani) gdje je: SK – specifična količina komunalnog otpada koji se stvara po obuhvaćenomstanovniku (kg/stan./dan) N – broj stanovnika Županije d – broj dana u godiniG – težina odloženog otpada u tonama

pa se dobiva da je SK = 23.635 t /125.925 stan./365*1000 = 0,51 kg/stan./d

3.3.1.2 Postupanje s otpadom

Prema službenim podacima iz 2001/2002. godine na području Brodsko-posavske županije otpad je organizirano skupljalo i odvozilo na odlagališta 13 komunalnih poduzeća i koncesionara ili komunalnih općinskih pogona. Treba napomenuti da u određenim naseljima odvoz obavljaju koncesionari komunalnih poduzeća, te da u tim mjestima uglavnom nisu obuhvaćena sva domaćinstva. Komunalna poduzeća su nabavila kontejnere a’ 5 m3 i postavila ih u određenim mjestima gravitirajućih općina,kako bi smanjili rast “divljih” šumskih odlagališta te smanjili troškove čišćenja i sanacije takvih lokacija.Osnovni podaci o komunalnim poduzećima te gradovima i općinama iz kojih se u toku 2001/2002. godine obavljao organizirani odvoz komunalnog i većeg dijela neopasnog tehnološkog otpada daju se u nastavku:

“Slavča” d.o.o. za komunalne djelatnosti – Nova GradiškaVrši organizirani odvoz otpada iz grada Nove Gradiške i općine Cernik. Odlaganje otpada vrši se na odlagalištu “Šagulje - Ivik”.

“Komunalac” d.o.o. u stečaju – Slavonski Brod Vrši organizirani odvoz otpada iz grada Slavonski Brod. Odlaganje otpada vrši se na odlagalištu “Vijuš Jug”.

“Jakob Becker” d.o.o. – Oriovac Vrši organizirani odvoz otpada iz općina Bukovlje, Gornja Vrba, Klakar, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci i Slavonski Šamac. Odlaganje otpada vrši se na odlagalištu “Krn” – Donji Andrijevci.



KP “Rešetarica” d.o.o. – Rešetari Vrši organizirani odvoz otpada iz općina Dragalić, Nova Kapela, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo i Vrbje. Odlaganje otpada vrši na odlagalištu “Šagulje Ivik”.

“Runolist” d.o.o. – Vrpolje Vrši organizirani odvoz otpada iz općina Garčin, Oprisavci, Velika Kopanica i Vrpolje. Odlaganje otpada vrši se na odlagalištu “Mantek”- Vrpolje.

Komunalno “Nikić” – Donji Andrijevci Vrši organizirani odvoz otpada iz općine Donji Andrijevci. Odlaganje otpada vrši se na odlagalištu “Krn”.

“Vodovod Davor” d.o.o. – Davor Vrši organizirani odvoz otpada iz općine Davor. Odlaganje otpada vrši se na općinskom odlagalištu.

Općina Brodski Stupnik – “Služba komunalnih djelatnosti” – Brodski Stupnik Vrši organizirani odvoz otpada iz općine Brodski Stupnik. Odlaganje otpada vrši se na općinskom odlagalištu.

“Komunalni pogon općine Okučani” – OkučaniVrši organizirani odvoz otpada iz općine Okučani. Odlaganje otpada vrši se na odlagalištu “Šagulje-Ivik” (Nova Gradiška).

Općina Oriovac “Komunalni pogon” – Oriovac Vrši organizirani odvoz otpada iz općine Oriovac. Odlaganje otpada vrši se na općinskom odlagalištu.

Općina Bebrina“Komunalni pogon” – Bebrina Vrši organizirani odvoz otpada iz općine Bebrina. Odlaganje otpada vrši se na više odlagališta na području općine.

“Marijančev” – GundinciVrši organizirani odvoz otpada iz općine Gundinci. Odlaganje otpada vrši se na općinskom odlagalištu.

“Komunalni pogon općine Gornji Bogićevci” – Gornji BogićevciVrši organizirani odvoz otpada iz općine Gornji Bogićevci. Odlaganje otpada vrši se na općinsko odlagalište “Brezina”.



Odlaganje otpada na mjestu nastajanja obavlja se u vrećicama, posudama 50 l –120 l, kontejnerima – spremnicima 1.100 l te velikim kontejnerima 5 m3. Način skupljanja otpada (vrećice, posude, kontejneri) je različit po gradovima i općinama (Tablica 7.)

Tablica 7. Način skupljanja i broj posuda/kontejnera na području Brodsko-posavske županije u 2001. godini

Način skupljanja Komunalnogotpada (%)

“Vod

ovod

Dav

or”

Dav

or

“Kom

unal

ni p

ogon

” B

rods

ki S

tupn

ik

“Nik

ić”

Don

ji

And

rije

vci

“Kom

unal

ni p

ogon

” O

rlov

ac

“Reš

etar

ica”

Reš

etar

i

“Jac

ob B

ecke

r”

Orl

ovac

“Kom

unal

ac”

Slav

onsk

i Bro

d

“Run

olis

t” V

rpol

je

“Sla

vč

a” N

ova

Gra

dišk

a

“Kom

unal

ni p

ogon

” O

ku

č

ani

“Kom

unal

ni p

ogon

” B

edri

na

“Mar

ijan

č

ev”

Gun

dinc

i

“Kom

unal

ni p

ogon

” G

. Bog

ič

evci

UK

UP

NO

-plastične vreće 98.2 100 100 30 80 0 30 80 45 90 100 99 100 71

-posude/kontejneri 1.8 0 0 70 20 100 70 20 55 10 0 1 0 29

Transport otpada do odlagališta obavlja se uglavnom specijalnim vozilima (smećarima) kao i autopodizačima, međutim, još se uvijek u nekim općinama odvoz otpada obavlja traktorima. Oprema kojom se organizirano skuplja i odvozi otpad, te oprema koja je prisutna na odlagalištima i služi za rad s otpadom prikazani su u Tablici 8.

Tablica 8. Oprema kojom se skuplja i prevozi otpad na području Brodsko-posavske županije u 2001/2002. godini, te oprema na odlagalištu

Mehanizacija, kojom se skuplja i odvozi otpad iz mjesta, stara je 10 i više godina, pa negdje i cca 30 godina, s iznimkom od nekoliko novijih vozila. To znači da je vozni park komunalnih poduzeća na području Županije star.

Skupljač

Smeć

ar

Aut

opod

izač

Tra

ktor

i

Kam

ion

kipe

r

Kom

pakt

or

Bul

doze

r

God

. sta

rost

vo

znog

par

ka

brojprosj.vol.

[m3] brojprosj.vol.

[m3] brojprosj.vol.

[m3] broj broj broj - prosjek -

"Vodovod", Davor 1 12 0 0 0 0 0 0 1 14

"Komunalni p.", B. Stupnik 0 0 0 0 2 14 0 0 0 0

"Nikić", D. Andrijevci 1 12 0 0 0 0 0 0 0 19

"Komunalno", Oriovac 0 0 0 0 1 14 0 0 0 0

"Rešetarica", Rešetari 1 7 0 0 0 0 0 0 0 18

"Jakob Becker", Oriovac 2 20 0 0 0 0 0 0 0 7

"Runolist", Vrpolje 4 11 1 5 0 0 2 0 0 13

"Slavča", Nova Gradiška 2 14 2 4 1 14 2 1 1 9

"Komunalac d.o.o.", S. Brod 4 8 3 5 0 0 1 0 0 9

"Komunalni p.", Okučani 1 24 0 0 1 14 0 0 0 21

"Komunalni p", Bebrina 0 0 0 0 1 14 0 0 1 5

"Marijančev", Gundinci 1 10 1 1 1 14 1 0 1 5

"Komunalni p.", G. Bogićevci 0 0 0 0 1 14 0 0 1 6

Ukupno: 17 13 7 4 8 12 6 1 5 11



Prema podacima dobivenim od komunalnih radnih organizacija i koncesionara o izdvojenom prikupljanju otpada po pojedinim gradovima i općinama, na područjuŽupanije izdvojeno sakupljanje otpada provodi se samo u gradovima, a količinaizdvojeno skupljenog otpada iznesena je u Tablici 9.

Tablica 9. Količina izdvojeno skupljenog komunalnog otpada na području Brodsko-posavske županije u 2001. godini

Količina (tona) Vrsta otpada Slavonski

BrodNova

Gradiška

Papir 0 30

Staklo 0 30

Plastika 0 2

Bijela tehnika i autokaroserije

0 8

Stara ulja 0 1

Metali-obojeni 75 0

Akumulatori 0 1

Ukupno: 75 72,2

3.3.1.3 Odlagališta na području Županije

“Službena” odlagalištaNa području Brodsko–posavske županije danas rade 4 službena*1 odlagališta komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, kao i niz neslužbenih odlagališta na koja se otpad odlaže.

U nastavku iznose se osnovni podaci o službenim odlagalištima na području Županije.

1. “Vijuš Jug” - Slavonski Brod Odlagalište se nalazi u građevinskoj zoni, istočno od centra Slavonskog Broda. Skuplja se komunalni i tehnološki otpad među kojem ima i jedan dio opasnog otpada. Odvoz vrši JP “Komunalac” iz Slavonskog Broda. Za lokaciju odlagališta postoji glavni projekt, a lokacija je u Prostornom planu određena kao privremeno rješenje. Na lokaciji otpad se odlaže od 1991. godine, površina odlagališta iznosi oko 10 ha, a odloženo je oko 50.000 tona otpada. Godišnje se odlaže 11.762 t komunalnog i 3000 t tehnološkog otpada, odnosno 14.762 t otpada (57 t/dan).

1Postoji pismena odluka općine ili grada za lokaciju odlagališta



Slika 1. Odlagalište otpada Slavonski Brod

2. “Šagulje - Ivik” - Nova Gradiška Odvoz otpada u gradu Nova Gradiška vrši JP “Slavča” d.o.o. iz Nove Gradiške. Otpad se odlaže na odlagalište otpada “Šagulje Ivik” koje je u vlasništvu grada. Odlagalište se nalazi 4 km jugozapadno od Nove Gradiške i okruženo je poljoprivrednim površinama. Istočno od odlagališta na udaljenosti cca 1000 m nalazi se potok Šumetlica. Sa prvim susjednim naseljem odlagalište je povezano makadamskom cestom dužine cca 800m. Odlagalište je određeno Prostornim planom, ali nema nikakvu tehničku dokumentaciju. Na lokaciji se otpad odlaže od 1996. godine. Površina namijenjena za odlaganje otpada je veličine 4 ha, a sadašnja zauzetost je 1 ha.

Odlagalištem upravlja poduzeće “Slavča” d.o.o. Na odlagalištu jedino postoji objekt za zaposlene. Odlagalište je ograđeno i čuvano 24 sata. Otpad se nabija kompaktorom (Hanomag) i buldožerom (TG 100), ali se ne prekriva. Struja (VN), voda i kanalizacija nalaze se na udaljenosti cca 1000 m od lokacije. Godišnje se odlaže 3.351 t komunalnog otpada (13 t/dan). Na ovo odlagalište otpad dovozi poduzeće “Slavča” d.o.o. i iz općine Cernik, komunalno poduzeće “Rešetarica” d.o.o. iz slijedećih općina: Rešetari, Staro Petrovo Selo, Vrbje, Dragalić, Stara Gradiška, Nova Kapela, te Općinski komunalni pogon iz općine Okučani.



Slika 2. Odlagalište otpada Nova Gradiška

3. “Mantek” - Vrpolje Otpad se odvozi na neuređeno odlagalište čija ukupna veličina se procjenjuje na 1,6 ha. Otpad s područja općine Vrpolje skuplja i odvozi poduzeće “Runolist”. Otpad se prekriva zemljom. Odlaže se od 1992. godine. Godišnje se odlaže 452 t komunalnog otpada (2 t/dan). Lokacija je određena prostornim planom, a ostale dokumentacije nema.Poduzeće “Runolist” dovozi otpad na ovo odlagalište i iz slijedećih općina: Garčin,Oprisavci i Velika Kopanica.



Slika 3. Odlagalište otpada Vrpolje

4. “Krn” – Donji Andrijevci Otpad se odlaže na neuređeno odlagalište koje služi za odlaganje otpada za sva naselja u općini. Odlagalište se nalazi istočno uz kanal Mantek, 500 m od rijeke Biđna jugu i 500 m od ceste Sl. Brod - Vrpolje na sjeveru. Površina odlagališta je 1,6 ha, ali za sada je otpad razasut na 0,4 ha i visine je 1 m. Zemljište je državno, poljoprivredno (oranica). Odlagalište je predviđeno Prostornim planom (u fazi donošenja za općinu Donji Andrijevci) kojeg je izradio Arhitektonski fakultet, Zagreb u 2002. godini. Otpad se odlaže od 1991. godine. Lokacija je od priključka na struju udaljena cca 1000 m, a od priključaka na vodu i telefon cca 5000 m. Očevidnik o vrstama i količinama otpada vodi se na odlagalištu. Otpad se prekriva zemljom. Na odlagalište se odlaže i građevinski otpad (cigla, šuta) i istim je pokriveno cca 0,1 ha odlagališta. Godišnje se odlaže 3.409 t komunalnog otpada (13 t/dan). Na ovo odlagalište otpad dovozi poduzeće “Nikić” iz općine Donji Andrijevci, te poduzeće “Jacob Becker” iz slijedećih općina: Sibinj, Podcrkavlje, Klakar, Bukovlje, Gornja Vrba, Sikirevci i Slavonski Šamac.

Na području Županije, po pojedinim općinama koriste se “odlagališta” koja nemaju dozvole ili odluke za njihovo korištenje, a to je:

1) Općina Gundinci - Odlagalište na koje se dovozi i odlaže otpad nalazi se istočnood naselja Gundinci na udaljenosti oko 2 km. Put koji vodi do odlagališta je



poljski pa je u zimskom razdoblju vrlo teško doći do odlagališta. Smješteno je u polju, okruženo je oranicama, a zauzima površinu od cca 2,5 ha. Evidencija o odlaganju otpada se ne vodi unatoč organiziranom odvozu. Na odlagalište otpad dovozi poduzeće “Marijančev” iz općine Gundinci.

2) Općina Oriovac – Komunalni pogon općine obavlja sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada. Na području općine nalazi se 5 neslužbenih odlagališta na kojima se otpad odlaže nekontrolirano oko 15 godina. Sakupljanje i transport otpada obavlja se traktorom, a na odlagalištima nema potrebne mehanizacije. Osim komunalnog otpada na odlagališta se odlaže i tehnološki otpad iz poduzeća“Oriolik” i “Svjetlost” – Lužane.

3) Općina Brodski Stupnik – Sakupljanje i odvoz otpada obavlja “Služba komunalnih djelatnosti” općine Brodski Stupnik. Odlagalište je veličine 0,6 ha i smješteno je na udaljenosti cca 1000 m od prvog naselja. Zemljište na kojem je smješteno odlagalište je državno, poljoprivredno (oranica), a lokacija je izmeđuoranica i autoceste. Postoji lokacijska dozvola, ali odlagalište nije određenoProstornim planom. Otpad se odlaže od 1993. godine, prekriva zemljom i šutom. 2x godišnje koristi se buldožer za zatrpavanje smeća.

4) Općina Davor - Poslove sakupljanja, transporta i odlaganja otpada obavlja poduzeće “Vodovod Davor” d.o.o. Otpad se odvozi na odlagalište otpada “Crnac” koje se nalazi 4 km sjeverno između mjesta Davor i Štivica. Odlagalište je u vlasništvu općine Davor. Isto je predviđeno u Prostornom planu koji je sada u fazi prihvaćanja. Odlagalište je veličine 2 ha i koristi se od 1998. godine. Otpad se prekriva zemljom jednom godišnje. S prvim naseljem lokacija je povezana makadamskom cestom uz kanal Crnac. Na udaljenosti cca 1 km od odlagališta nalazi se visoki napon, a na 4 km je trafostanica.

5) Općina Bebrina – Poslove sakupljanja, transporta i odlaganja otpada obavlja Komunalni pogon općine. Otpad se odlaže po mjesnim zajednicama.

6) Općina Gornji Bogićevci – Općina ima vlastito odlagalište smješteno južno od naselja Gornji Bogićevci na udaljenosti cca 1,5 km. Lokalitet na kojem je smješteno odlagalište zove se “Brezina”. Prostor na kojem se odlaže otpad je dužine cca 200 m i širine cca 10 m (kanal). Odloženi otpad se povremeno pali, a nakon toga se prekriva zemljom. Na odlagalištu radi stroj rovokopač ICB. Otpad na odlagalište dovozi Komunalni općinski pogon sa traktorom koji ima prikolicu 14 m3.



Divlja odlagalištaOsim navedenih odlagališta postoje i divlja odlagališta na području Županije. Prema podacima Studije o stanju odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj, APO, d.o.o., Zagreb, siječanj 2000. godine na području Županije registrirano je ukupno 112 odlagališta. Lokacije odlagališta prikazane su na Karti 1 Katastar deponija otpada u RH, Brodsko posavska županija Zapadni dio i Karti 2 Katastar deponija otpada u RH, Brodsko posavska županija Istočni dio.Divlja odlagališta sistematizirana su u Izvješću o stanju okoliša Brodsko-posavske županije (2000g.). S obzirom da je od izrade Izvješća i izrade Studije o stanju odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj do izrade Programa prošlo više od dvije godine, za potrebe Programa napravljen je intervju, s namjerom utvrđivanja današnjeg stanja divljih deponija.Prema podacima dobivenim od općinskih i gradskih vlasti u većini općina poduzete su mjere za uklanjanje divljih odlagališta i za njihovu sanaciju .Detaljan prikaz odlagališta po gradovima i općinama i stanje s divljim deponijama dan je u tablici 10.



Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

59

Tab

lica

10. O

dlag

ališ

ta i

količ

ine

otpa

da n

a di

vljim

odl

agal

ištim

a na

pod

ručju

Bro

dsko

-pos

avsk

e žu

pani

je

grad

/opć

ina

Gra

dska

/O

pćin

ska

odla

gališ

ta(b

roj)

2000

. g

Kom

unal

niN

adzo

r(+

,–)

“div

ljaod

laga

lišta

”(b

roj)

2000

. g.

Kol

i čin

e ot

pada

na

“di

vljim

od

laga

lištim

a”(t

, m3 )

Opi

s st

anja

odl

agal

išta

za

razd

oblje

2000

-200

2.

SLA

VO

NSK

I B

RO

D

1 +

16

70

0 m

3 Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

NO

VA

GR

AD

IŠK

A

1 +

0

- G

rads

ko o

dlag

ališ

te n

ema

potr

ebne

doz

vole

, pos

toji

nadz

or, u

PP

grad

a pr

edviđ

eno

da ć

e po

stat

i jed

no o

d žu

pani

jski

h od

laga

lišta

BE

BR

INA

0

+

5 -

Post

oji 6

div

ljih

odla

gališ

ta ,

u PP

pre

dviđ

ena

loka

cija

opć

insk

og, a

li jo

š ni

je

odob

reno

BR

OD

SKI

STU

PNIK

1

+

0 -

Lok

acijs

ka d

ozvo

la z

a opći

nsko

odl

agal

ište

je is

tekl

a, tr

enut

no u

kat

egor

iji

divl

jeg

iako

pos

toji

nadz

or

BU

KO

VL

JE

0 –

5 50

0 t

2 ve

lika

i već

i bro

j man

jih d

ivlji

h od

laga

lišta

, u p

lanu

san

acija

1 v

elik

og, u

iz

radi

je p

rocj

ena

količi

na o

tpad

a na

odl

agal

ištu

CE

RN

IK

0

4 1

t D

ivlja

odl

agal

išta

su

sani

rana

, pov

rem

eno

se p

ojav

ljuju

nov

a

DA

VO

R

1 +

0

- O

pćin

sko

uređ

eno,

pod

nad

zoro

m

DO

NJI

AN

DR

IJE

VC

I 2

+

neko

liko

- 2

odla

gališ

ta n

euređen

a, a

li or

gani

zira

n od

voz

DR

AG

AL

IĆ

0 –

2 10

0 m

3 1

divl

je o

dlag

ališ

te s

anir

ano

GA

RČ

IN

1 +

4

1500

m3

Opć

insk

o ne

ma

dozv

olu

povr

šine

50x

100

m, a

li je

org

aniz

iran

odv

oz, d

ivlja

sa

nira

na

GO

RN

JA V

RB

A

0 –

1 veće

i vi

še

man

jih0,

8 t

Div

lja o

dlag

ališ

ta n

isu

sani

rana

, ali

post

oji o

rgan

izir

an o

dvoz

GO

RN

JI B

OG

IĆE

VC

I 1

– 4

3000

m3

Jedn

ako

stan

je 2

000.

i 20

02.

GU

ND

INC

I 1

+

velik

bro

j -

Div

lja o

dlag

ališ

ta s

anir

ana

KL

AK

AR

0

3

250

t D

ivlja

odl

agal

išta

san

iran

a

NO

VA

KA

PEL

A

0 +

10

10

00 m

3 V

ećin

a di

vljih

san

iran

a, 3

-4 s

e po

vrem

eno

poja

vlju

ju ti

jeko

m g

odin

e i

sani

raju

OK

UČ

AN

I 0

+

5 15

0 t

Div

lja s

anir

ana,

pov

rem

eno

se p

ojav

ljuju

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

60

grad

/op ć

ina

Gra

dska

/O

pćin

ska

odla

gališ

ta(b

roj)

2000

. g

Kom

unal

niN

adzo

r(+

,–)

“div

ljaod

laga

lišta

”(b

roj)

2000

. g.

Kol

ičin

e ot

pada

na

“di

vljim

od

laga

lištim

a”(t

, m3 )

Opi

s st

anja

odl

agal

išta

za

razd

oblje

2000

-200

2.

OPR

ISA

VC

I 0

+

9 10

t V

ećin

a je

san

iran

a, tr

enut

no p

osto

ji je

dno

veće

na k

oje

post

oji o

rgan

izir

an

odvo

z i n

ekol

iko

man

jihPO

DC

RK

AV

LJE

0

– 9

300

m3

Div

lja s

anir

ana,

pov

rem

eno

se p

ojav

ljuju

OR

IOV

AC

0

+

8 -

Div

lja o

dlag

ališ

ta s

anir

ana

RE

ŠET

AR

I 1

+

5 ve

ćih

i 5

man

jih15

0 m

3 Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

SIB

INJ

1 +

12

12

t Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

SIK

IRE

VC

I 0

+

2 50

00 m

3 1

divl

je s

anir

ano,

rad

i se

na s

anac

iji d

rugo

g

SLA

VO

NSK

I ŠA

MA

C

1 +

13

50

00-5

500

m3

12 d

ivlji

h sa

nira

no, p

osto

ji 1

divl

je, p

roci

jenj

ene

količ

ine

otpa

da 4

000-

5000

m

3

STA

RA

GR

AD

IŠK

A

0 +

6

70-1

00 m

3 5

divl

jih, p

roci

jenj

ene

količ

ine

otpa

da 4

0 m

3

STA

RO

PE

TR

OV

O S

EL

O

1 +

3

30-5

0 t

Jedn

ako

stan

je 2

000

i 200

2 sm

o je

još

veća

količ

ina

otpa

da

VE

LIK

A K

OPA

NIC

A

0 +

4

- 2-

3 di

vlja

uku

pne

povr

šine

9 h

a, u

PP

pred

viđ

eno

općin

sko,

ali

još

nije

re

aliz

iran

o

VR

POL

JE

1 +

-

- O

pćin

sko

je u

kat

egor

iji d

ivlje

g, a

li u

fazi

rje

šava

nja

VR

BJE

1

+

6 10

t Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

(pod

aci:

Izvj

ešće

o st

anju

oko

liša

na p

odručju

Bro

dsko

-pos

avsk

e žu

pani

je 2

000.

i us

men

i upi

ti 20

02 g

odin

e na

dlež

nim

oso

bam

a po

opć

inam

a i g

rado

vim

a Ž

upan

ije)



3.3.2 Tehnološki otpad

Količine tehnološkog neopasnog otpada, koji je nastao tijekom 2001. godine na području Županije, utvrđene su na bazi: - analize Prijavnih listova pojedinih tvrtki dobivenih od Ureda državne uprave u

Brodsko-posavskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove;

- podataka dobivenih od komunalnih poduzeća;- obilazaka pojedinih privrednih subjekata; - podatka Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

3.3.2.1 Količine tehnološkog otpada

Na području Županije u 2001. godini u KEO prijavljeno je 13.286 t tehnološkog otpada, od čega je 23 % ili 3.059 t tehnološkog otpada obrađeno. Podaci su dobiveni iz prijavnih listova za proizvođače neopasnog tehnološkog otpada.

Tablica 11. Količine tehnološkog otpada po gospodarskim subjektima na području Županije 2001. godine s podacima o količini obrađenog otpada (Pi-ot-1)

Naziv tvrtke Šifraotpada

Količinastvorenogotpada (t)

Količinaobrađenogotpada (t)

"KLAONICA S TOVILIŠTEM" d.d. 02 01 02 6,0

SLAVONIJA DI d.o.o. 03 01 03 1.833,0 1.833,0

"ORIOLIK" d.d. 03 01 03 1.210,0

"SLAVONIJARADINOST" d.d. 03 01 03 640,0 640,0

EUROPAK d.o.o. 03 03 99 18,0

TISKARA d.d. Nova Gradiška 03 03 99 26,0

"ORIOLIK" d.d. 03 03 99 60,0 27,0

"PSUNJ" d.d. 04 01 01 212,0

"PSUNJ" d.d. 04 01 08 11,8

"ZLATA" d.d., Tvornica konfekcije 04 02 07 8,7

"dd" TVORNICA ODLJEVAKA d.o.o. 10 09 02 310,0

" dd " TVORNICA ODLJEVAKA d.o.o. 10 09 99 438,0 438,0

"BRODOMETAL" d.o.o. 12 01 01 3,5

" dd " ALATNICA d.d. 12 01 01 92,4

" dd " APARATI d.d. 12 01 01 1,0

" dd " CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ d.o.o. 12 01 01 5,0

" dd " INDUSTRIJSKA OPREMA d.o.o. 12 01 01 522,3

" dd " KOMPENZATORI d.o.o. 12 01 01 62,7

" dd " SPECIJALNA VOZILA d.d. 12 01 01 167,0

" dd " TRAČNIČKA VOZILA d.o.o. 12 01 01 193,8

" dd " VRELOULJNI KOTLOVI d.d. 12 01 01 6,0

" dd " ZAVARENE POSUDE d.d. 12 01 01 193,0

" dd " BEŠAVNE BOCE d.d. 12 01 02 27,3






" dd " KOMPENZATORI d.o.o. 12 01 02 47,0

"RVP" – REMONT I PROIZV. ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o.

12 01 02 60,0

"TANG" d.d. 12 01 02 130,0

"VODOVOD" d.o.o. 12 01 02 4,0

" dd " BEŠAVNE BOCE d.d. 12 01 04 31,2

TEHNO-GUMA d.o.o. 12 01 99 0,1

"ORIOLIK" d.d. 12 01 99 165,5

"TANG" d.d. 12 02 99 8,0

ELDA d.o.o. 15 01 01 0,4

KLARIKO d.o.o. Zagreb 15 01 01 23,0

MLJEKARA "SLAVIJA" d.d. 15 01 01 8,5

"CHROMOS-SVJETLOST" d.d. 15 01 01 4,5


KLARIKO d.o.o. Zagreb 15 01 02 1,9


PPK NOVA GRADIŠKA d.d. 15 01 02 1,2

"EKO –KOP" d.o.o. 15 01 02 0,1


PAN – TVORNICA KARTONA I KARTONSKE AMBALAŽE d.d.

16 01 03 2,9

STRMAC d.d. Nova Gradiška 16 01 03 0,0

"KAMEN – PSUNJ" d.o.o. 16 01 03 0,5

"KOMUNALAC" d.o.o. 16 01 03 1,5

"TANG" d.d. 16 01 03 1,0

"VODOVOD" d.o.o. 16 01 03 0,2

"EKOPLAST" d.o.o. 16 02 07 6,8 5,2

HGP d.o.o. 17 01 01 3,0

GP GRADING d. o. o. 17 05 01 22,1 22,1

GP GRADING d. o. o. 17 07 00 48,1 39,7

GP GRADING d. o. o. 17 07 01 114,1 24,8

DOM ZDRAVLJA 18 01 01 0,0

OPĆA BOLNICA NOVA GRADIŠKA 18 01 01 0,3


OPĆA BOLNICA "DR. J. BENČEVIĆ" 18 01 02 1,0

DOM ZDRAVLJA "DR. A. ŠTAMPAR" 18 01 05 2.930,4


AUTO KUĆA ĆIRIĆ 20 01 01 1,6

PAN – TVORNICA KARTONA I KARTONSKE AMBALAŽE d.d.

20 01 01 3.250,0

"KOMUNALAC" d.o.o. 20 01 01 6,2


"KOMUNALAC" d.o.o. 20 01 07 2,4

REKORD - TIM ORIOVAC 20 01 11 0,1









"KOMUNALAC" d.o.o. 20 02 00 2,5


GP GRADING d. o. o. 20 03 01 5,0 5,0



"ORIOLIK" d.d. 20 03 01 43,5 23,5

"KOMUNALAC" d.o.o. 20 03 02 11,2

Ukupno: 13.286,3 3.059

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2001.

Na području Županije postoje tri ovlaštene tvrtke za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom i to su :

1. UNIJA PAPIR, Nova Gradiška - vođenje rciklažnog dvorišta u Novoj Gradišci, Ulica baruna trenka bb,

2. METAL BROD, Podcrkavlje 17, - skladištenje, sortiranje i prerada obojenih metala

3. “Đuro Đaković”, Tvornica odljevaka d.o.o. obrada metalnog otpada, Dr.M. Budaka 1, Slavonski Brod.

3.3.3 Opasni otpad

Opasni otpad sadrži tvari koje imaju jedno od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Opasni otpad je i svaki otpad koji ima jedno ili više sljedećih svojstava:

- plamište ≤ 55oC;

- sadrži jednu ili više tvari iz I. skupine otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1%;

- sadrži jednu ili više tvari iz II. skupine otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 3 %;

- sadrži jednu ili više tvari iz III. skupine otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 25 %;

- sadrži jednu ili više korozivnih tvari u ukupnoj koncentraciji ≥ 1 %;

- sadrži jednu ili više nadražujućih tvari u ukupnoj koncentraciji ≥ 10 %;

- sadrži jednu ili više tvari poznatih kao kancerogene, kategorija 1. ili 2. u ukupnoj

koncentraciji ≥ 0,1 %.

U pojedinim poduzećima na području Brodsko–posavske županije u toku proizvodnje stvara se opasni otpad kojeg treba tretirati na poseban način. Kao opasni otpad javlja se:- otpad koji nastaje u procesu primarne obrade kože;



- otpad koji se javlja iz procesa površinske obrade metala, kao što su: otpadni muljevi koji sadrže teške metale i sl.;

- otpad koji nastaje u procesima termičke separacije metala, kao što su: šljake koje sadrže soli;

- otpad koji nastaje pri izmjenama i manipulacijama uljima, kao što su: otpadna ulja, zauljena ambalaža, zauljene krpe i sl.;

- otpad koji nastaje u bolnicama, domovima zdravlja, veterinarskim ambulantama i privatnim ordinacijama;

- i dr. Prema Katalogu otpada na području Županije postoji slijedeći opasni otpad koji proizvode navedeni subjekti:

Naziv otpada ključni broj∗

1 Otpad od zaštite drva 03 02 00 (DI “Stjepan Sekulić” d.o.o.) 2 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene boja i lakova 08 01 00 (Sitolor-Medius d.o.o.) 3 Otpadne boje i lakovi koji sadrže halogenirana otapala 08 01 01 (“Chromos-Svjetlost” d.d) 4 Emulzije za obradu koje ne sadrže halogene 12 01 09 (“ĐĐ” Specijalna vozila d.d.) 5 Otpad od hidrauličnih ulja i tekućina za kočnice 13 01 00 (“ĐĐ” Termoenergetska postrojenja d.d., “Komunalac” d.o.o.) 6 Hidraulična ulja koja sadrže samo mineralna ulja 13 01 06 (“ĐĐ” Alatnica d.d., “Kamen-Psunj” d.o.o.) 7 Ostala hidraulična ulja 13 01 07 (“ĐĐ” Alatnica d.d., “Oriolik” d.d.) 8 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 02 00 (Autocentar Bilić d.o.o., Dom zdravlja, Hrvatski Telekom - TC Slavonski

Brod, JP “Slavča” d.o.o., Mljekara “Slavija” d.d., PAN d.d. Tvornica kartona i kartonske ambalaže, PPK Nova Gradiška, “ĐĐ” Robni terminal i trgovina d.o.o., “Klas” d.d., “Komunalac” d.o.o.)

9 Neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 02 02 (Auto kuća Ćirić, Autocentar Dankić, d.o.o. “Šljunčara i separacija” d.d.)

10 Ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 02 03 (Auto-Rettung d.o.o., Autocentar Bilić d.o.o., GTI Novaković, HŠ Uprava

šuma Nova Gradiška, Poduzeće za ceste d.o.o., Slavonija DI d.o.o., “Jasinje” d.d., “Kamen-Psunj” d.o.o., “Klariko” d.o.o. Zagreb, “Oriolik” d.d., “Vodovod” d.o.o.)

11 Mineralna izolacijska ulja i ulja za prijenos topline 13 03 05 (HEP d.d. – JP “Elektra”)

12 Muljevi iz odvajača ulje/voda 13 05 02 (INA d.d. Zagreb, PJ Slavonski Brod)

13 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 13 06 01 (Auto kuća Ćirić, HEP d.d. – JP “Elektra”)

14 Baterije i akumulatori 16 06 00

∗ Navodi se ključni broj djelatnosti koje generiraju otpad ili dio procesa iz kojega potječe otpad



(Auto kuća Ćirić, Klariko d.o.o. Zagreb, “Komunalac” d.o.o., “Vodovod” d.o.o.)

15 Olovne baterije 16 06 01 (HŠ Uprava šuma Nova Gradiška, HEP d.d. – JP “Elektra”, Poduzeće za ceste

d.o.o.)16 Otpad od čišćenja spremnika za skladištenje koji sadrži ulja 16 07 06

(INA d.d. Zagreb, PJ Slavonski Brod) 17 Ostali otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima

radi prevencije infekcije 18 01 03

(Dom zdravlja “Dr. A. Štampar”, Opća bolnica Nova Gradiška, Opća bolnica “Dr. J. Benčević”)

18 Ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

18 02 02

(Opća bolnica Nova Gradiška) 19 Iskorištene kemikalije 18 02 04

(Opća bolnica Nova Gradiška) 20 Boje, tinta, ljepila i smole 20 01 12

(Auto kuća Ćirić)21 Otapala 20 01 13

(Auto kuća Ćirić)

Na području Županije tijekom 2001. godine ukupna količina opasnog otpada prijavljena u KEO je 1.414,15 t. Lokacije na kojima je taj otpad nastao, kao i količineotpada po vrstama procesa tijekom kojega je nastao navedene su u tablici 12.

Tablica 12. Količine opasnog otpada u Županiji za 2001. godinu s udjelima i lokacijama na kojima je isti nastao

Ključni broj otpada ukupna količina

stvorenog otpada u Županiji (t)

gradovi i općine, te udjeli u ukupnoj količiniopasnog otpada (%)

03 02 00 0,35 Nova Gradiška (100)

08 01 00 0,05 Slavonski Brod (100)

08 01 01 6,7 Oriovac (100)

12 01 09 31,5 Slavonski Brod (100)

13 01 00 1.250,07 Slavonski Brod (100)

13 01 06 6,94 Slavonski Brod (84,1) i Okučani (15,9)

13 01 07 4,89 Oriovac (70,6) i Slavonski Brod (29,4)

13 02 00 11,16 Nova Gradiška (46,8), Donji Andrijevci (32,7), Slavonski Brod (12,6) i Staro Petrovo Selo (7,9)

13 02 02 6,87 Slavonski Brod (82,9) i Slavonski Šamac (17,1)

13 02 03 17,52 Slavonski Brod (78,5), Bukovlje (6,57), Oriovac (6,51), Okučani (2,57), Gundinci (2,57), Nova Gradiška (2,28),

Velika Kopanica (0,57) i Brodski Stupnik (0,43)

13 03 05 50,88 Slavonski Brod (99,7) i Nova Gradiška (0,3)


13 06 01 0,6 Slavonski Brod (95,5 i Nova Gradiška (4,5)

16 06 00 4,87 Slavonski Brod (100)





18 01 03 1,33 Nova Gradiška (63,1) i Slavonski Brod (36,9)

18 02 02 0,35 Slavonski Brod (100)

18 02 04 0,11 Slavonski Brod (100)

20 01 12 0,09 Slavonski Brod (100)

20 01 13 0,02 Slavonski Brod (100)

3.3.4 Zaključak o postojećem gospodarenju otpadom

Opća slika gospodarenja otpadom na području Županije nešto je bolja od one koja je dobivena 1996. godine, kada je izrađen “Izvještaj o gospodarenju otpadom” na zahtjev tadašnje Državne upravu za zaštitu okoliša. Međutim, na području Županije i dalje ne postoji niti jedan objekt za gospodarenje otpadom koji ispunjava sve zakonom propisane uvjete.

Osnovne karakteristike u postupanju s otpadom u 2001. godini mogu se sažeti: - obuhvatnost stanovništva organiziranim skupljanjem i odvozom otpada iznosi

71%;- na području Županije na organiziranom skupljanju i odvozu otpada radi 13

komunalnih poduzeća i koncesionara; - u 2001. godini stvoreno je ukupno 32.522 tona komunalnog otpada, od čega se

23.635 tona odložilo na odlagališta otpada; - količina tehnološkog neopasnog otpada obrađena u 2001. godini iznosila je 3.059

tona;- ukupno odloženi i izdvojeno skupljeni otpad u 2001. godini po strukturi iznosi:

Vrsta otpada Količina otpada (t)

Komunalni otpad 23.635

Tehnološki neopasni otpad 3.059

Građevinski otpad* 0

Izdvojeno skupljeni otpad 147

Ukupno: 26.841

* Za napomenuti je da u podacima dobivenim od Županijskog ureda i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja nisu iskazane količine građevinskog otpada. Građevinski otpad koji se stvara na analiziranom području koristi se za popunjavanje depresija, adaptacije terena i sl.

- izdvojeno sakupljanje određenih količina otpada od stanovništva (tzv. primarna reciklaža) s količinom od 147 t/god., gotovo je zanemarivo i ukazuje da se treba dati puno veća važnost tom segmentu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;

- službena odlagališta i nekoliko neslužbenih koja se koriste na području Županije ne zadovoljavaju propisane osnovne uvjete za takve objekte. Postoji realna mogućnost da neka budu i zatvorena radi popunjenog kapaciteta lokacije i/ili drugih prisutnih nedostataka.



3.3.5 Procjena količina otpada za Županiju za razdoblje do 2020. godine

Kako bi se mogle predvidjeti potrebne aktivnosti na području gospodarenja otpadom u Županiji, napravljena je procjena količina komunalnog i tehnološkog otpada za razdoblje do 2020. godine.

3.3.5.1 Količine komunalnog otpada

Količine komunalnog otpada zavise o nizu faktora, kao što su stupanj razvijenosti gospodarstva, standard stanovništva, broj stalnih stanovnika područja, kupovna moćstanovništva, način i struktura privređivanja, specifičnosti koje karakteriziraju područje i dr. O svemu navedenom vodi se računa pri procjeni količina otpada koje treba zbrinuti u budućnosti. U nastavku se daje procjena kretanja količina komunalnog otpada na području Brodsko–posavske županije za razdoblje od 2002. – 2020. godine. Navedeni faktori koji utječu na količine otpada mogu se svesti na: - kretanje broja stanovnika; - obuhvatnost stanovnika organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog

otpada;- kretanje specifične količine komunalnog otpada koju treba zbrinuti po stanovniku.

• Stanovništvo- za razdoblje od 2002. - 2020. godine predviđa se usporeni rast broja stanovnika po

prosječnoj godišnjoj stopi od 0,3 %; - ovakva pretpostavka rasta broja stanovnika nema veći utjecaj na količinu otpada

koju će trebati zbrinuti, budući da drugi elementi koji se koriste pri procjeni buduće količine nastalog otpada imaju mnogo veći utjecaj na projekciju količinaotpada u narednom razdoblju.

• Obuhvatnost- obuhvatnost domaćinstava organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada u 2001.

godini iznosila je 71 % u odnosu na ukupan broj domaćinstava;- pretpostavlja se da će do kraja 2005. godine na području Županije organiziranim

sakupljanjem i odvozom otpada biti obuhvaćeno gotovo 100 % domaćinstava.

• Specifična količina komunalnog otpada po stanovniku Ovo je jedan od važnih elemenata u oblikovanju količine otpada, jer zavisi o većem broju faktora navedenih na početku ove točke.

- specifična količina komunalnog otpada po stanovniku u 2001. godini za područjeŽupanije iznosila je 0,51 kg/stanovnik/dan;

- prosječna godišnja stopa rasta specifične količine otpada predviđa se za razdoblje od 2001. – 2010. godine s 4 %, a za razdoblje od 2011. – 2020. godine s 3 %.



U tablici 13. iznosi se procjena kretanja količine komunalnog otpada za razdoblje do 2020. godine (prikazuje se svaka peta godina). Treba napomenuti da je iz razloga sigurnosti potpuna obuhvatnost stanovništva organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada predviđena do 2005. godine, a specifična količina otpada je određena na bazi ocjene da će u narednih 10 – 15 godina prosječni trend rasta brutto nacionalnog dohotka i standarda stanovništva biti znatan, a nakon toga predviđa se laganiji trend rasta.

Tablica 13. Procjena kretanja količine komunalnog otpada na području Brodsko-posavske županije za razdoblje od 2002. – 2020. godine

Godina Komunalni Index

otpad (t) 2020=100

2002 26.506 40

2005 38.505 58

2010 47.554 72

2015 55.960 85

2020 65.852 100

U nastavku iznose se i kumulativne količine komunalnog otpada za razdoblje od 2002. – 2020. godine.

Tablica 14. Procjena kumulativne količine komunalnog otpada za razdoblje od 2002.–2020. godine

Količina otpada Kumulativna količina otpada

Grad / Općina u 2001. god. (t) od 2002.-2020. god. (t)

Grad

Nova Gradiška 2.516 84.064

Slavonski Brod 11.762 404.165

Općina

Bebrina 258 14.365

Brodski Stupnik 285 15.859

Bukovlje 381 13.890

Cernik 294 19.259

Davor 476 15.312

Donji Andrijevci 502 17.989

Dragalić 76 5.210

Garčin 742 23.689

Gornja Vrba 381 14.459

Gornji Bogićevci 152 9.363

Gundinci 133 9.162

Klakar 323 13.995

Nova Kapela 465 21.746

Okučani 599 19.005

Oprisavci 393 12.537

Oriovac 248 26.765



Podcrkavlje 381 12.806

Rešetari 336 24.134

Sibinj 706 32.056

Sikirevci 354 15.122

Slavonski Šamac 381 14.019

Stara Gradiška 124 6.906

Staro Petrovo Selo 298 27.953

Velika Kopanica 435 15.017

Vrbje 185 13.087

Vrpolje 452 16.921

Ukupno: 23.635 918.854

3.3.5.2 Količine tehnološkog otpada

Trenutačno gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj, a posebno u Brodsko–posavskoj županiji, otežava mogućnost procjene kretanja količina neopasnog tehnološkog otpada.Analizom nastajanja i praćenja neopasnog tehnološkog otpada ipak se uočavajupozitivni trendovi, kao što su: - osnivanje manjih poduzeća prilagodljivih tržištu; - izdvojeno sakupljanje korisnog otpada iz procesa proizvodnje i preusmjeravanje

takvog otpada na reciklažu. Međutim još je uvijek izražen negativni utjecaj nekad uspješnih poduzeća koja su zapošljavala znatan dio stanovništva Županije, a koja danas rade sa zanemarivim iskorištenjem kapaciteta. Procjena kretanja količine neopasnog tehnološkog otpada uvažava slijedeće elemente: - u budućnosti više pažnje će se posvećivati izbjegavanju nastanka otpada; - povećat će se ponovna uporaba nekih otpadnih materijala za izradu novih roba za

tržište;- nastavit će se pozitivan trend izdvojenog odlaganja otpada unutar kruga poduzeća

i na taj način usmjeriti veće količine na reciklažu (papir, staklo, metal, tekstil i dr.).

Na osnovi navedenih postavki, kao i očekivanja da će se u narednih 10-tak godina dogoditi brži trend oporavka gospodarstva na području Županije, predviđa se rast količine neopasnog tehnološkog otpada: - do 2005. g. za 3 %; - od 2006. – 2010. g. za 4 %; te - od 2010. – 2020. g. od 2,5 % po prosječnoj godišnjoj stopi.



Tablica 15. Procjena kretanja količina tehnološkog otpada na području Županije za razdoblje od 2002.-2020. godine

Godina Tehnološki Index

Otpad (t) 2020=100

2002 3.151 59

2005 3.443 64

2010 4.189 78

2015 4.739 88

2020 5.362 100

3.3.5.3 Procjena budućih količina otpada

Uvažavajući izrađene projekcije u točkama 3.3.5.1 i 3.3.5.2 moguće je procijeniti ukupnu količinu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada koju će u narednom razdoblju trebati zbrinuti.

U količinu nisu uključene količine obrađenog otpada, upućenog na reciklažu. Takođeru ovoj točki ne uzimaju se u obzir količine koje mogu biti izdvojeno sakupljene u domaćinstvima u Županiji i upućene na reciklažu. Na osnovi izvršenih procjena, u narednom razdoblju (do 2020. g.) trebat će zbrinuti količinu otpada prikazanu u tablici 16.

Tablica 16. Procjena kretanja količina otpada na području Županije za razdoblje od 2002.-2020. godine

Godina Komunalniotpad (t)

Tehnološkiotpad (t)

Ukupnootpad (t)

Kumulativnekoličine (t)

2002 26.506 3.151 29.657 29.657

2005 38.505 3.443 41.948 141.853

2010 47.554 4.189 51.743 380.155

2015 55.960 4.739 60.699 665.165

2020 65.852 5.362 71.214 999.532

3.4 ONEČIŠĆENJE VODA

Na području Brodsko-posavske županije rijeka Sava je najveći prijamnik otpadnih voda gradova i naselja koji se nalaze na slivnom području same rijeke. Lijeve pritoke Save su: Sloboština, Šumetlica, Rešetarica, Crnac, Orljava, Mrsunja, Glogovica i Biđ,s nizom pritoka, te obodnih i melioracijskih kanala. Sava je također i pograničnarijeka pa je prijemnik voda i sa područja Republike Bosne i Hercegovine. U brdskom dijelu Županije nalazi se niz manjih vodotoka.



3.4.1 Glavni vodotoci i kategorije vode na području Županije

RIJEKA SAVASukladno odredbama Državnog plana za zaštitu voda, rijeka Sava je na dionici od Siska do granice sa SRJ svrstana u vodotok II kategorije. Na kakvoću vode rijeke Save, osim vodotoka s hrvatske strane, utječe i kakvoća vode bosanskih pritoka, a to su: Vrbas, Ukrina i Bosna. Uz onečišćenja koja dolaze pritokama, u Savu se ispuštaju i nepročišćene komunalne otpadne vode gradova, naselja, kao i tehnološke otpadne vode iz industrijskih pogona, a pogoršanju kakvoćevoda doprinose i onečišćenja iz klaonica, farmi, kao i poljoprivrednih površina.Ispitivanja kakvoće površinskih voda na rijeci Savi i pritokama obavljaju se prema programu Hrvatskih voda. Usporedbom rezultata ispitivanja kakvoće vode rijeke Save na mjernim profilima koji se nalaze na području Brodsko-posavske županije može se utvrditi da rijeka Sava prema biološkim pokazateljima pripada II vrsti vode prema propisanim vrijednostima iz Uredbe o klasifikaciji voda (Narodne novine br. 77/98), a odstupanja prema višoj kategoriji onečišćenja vode uočena su kod mikrobioloških pokazatelja, hranjivih tvari, koncentracije mineralnih ulja, a povremeno i režima kisika.Ispitivanja kakvoće rijeke Save na području Brodsko-posavske županije radi se na 5 mjernih postaja: Sava uzvodno od utoka Vrbas – Davor Sava nizvodno od utoka Vrbasa – Slavonski Kobaš Sava uzvodno od Slavonskog Broda – Migalovci Sava nizvodno od Slavonskog Broda – RuščicaSava uzvodno od utoka rijeke Bosne – Uzvodno od Slavonskog šamca

Tijekom 1999. godine registrirana su učestala iznenadna onečišćenja rijeke Save naftom i naftnim derivatima, a počinioci nisu utvrđeni, dok tijekom 2000. godine nije bilo pojave iznenadnih onečišćenja.

ORLJAVARijeka Orljava je državnim planom za zaštitu voda na ušću Orljavice svrstana u II kategoriju, a obodni kanal Orljava-Adžamovka, koji utječe u Orljavu, također je II kategorije.Na područje Brodsko-posavske županije rijeka Orljava dolazi opterećena otpadnim vodama požeške industrije i stanovništva, kao i naselja Pleternica. U Orljavu na području Županije prispjevaju uglavnom opterećenja nastala uslijed poljoprivredne djelatnosti.Ispitivanja kakvoće vode pokazuju da kakvoća vode ne zadovoljava režim kisika, količini hranjivih tvari i prema mikrobiološkim pokazateljima, dok se biološki pokazatelji ne prate.



Mjerna postaja za praćenje kakvoće vode rijeke Orljave smještena je nizvodno od auto-ceste.

MRSUNJAMrsunja je vodotok koji je nastao hidroregulacijom poljoprivrednih površina Jelas polja, a glavna onečišćenja nastaju uslijed ispiranja poljoprivrednih površina. U sklopu monitoringa koji provode Hrvatske vode ne prati se kakvoća vode Mrsunje.

GLOGOVICAIzvire sjeverno od Slavonskog Broda, a u nju se upuštaju otpadne vode industrijskih pogona, kao i površinske vode istočnog lateralnog kanala Jelas polja. Ispitivanja kakvoće vode koja se provode na mjernom profilu Slavonski Brod pokazuju povećanekoncentracije hranjivih tvari i mikrobioloških pokazatelja. Prema režimu kisika Glogovica je na tom mjernom profilu vodotok IV vrste. Biološki pokazatelji se ne prate.Mjerena postaja za praćenje kakvoće vode Glogovice smještena je nizvodno od groblja.

ŠUMETLICARijeka Šumetlica prikuplja otpadne vode nizinskog područja Brodsko-posavske županije, odnosno područja uz Novu Gradišku. Kakvoća vode prati se prema programu Hrvatskih voda na mjernom profilu Nova Gradiška. Ispitivanja pokazuju vrlo visoke vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i hranjivih tvari, a prema režimu kisika Šumetlica je vodotok V vrste. Biološki pokazatelji se ne prate.

BIĐRezultati ispitivanja kakvoće vode vodotoka Biđ, koji je prema Državnom planu za zaštitu voda na dionici (cesta V. Kopanica-Đakovo) svrstan u vodotok II kategorije, pokazuju znatna odstupanja prema režimu kisika i koncentracijama hranjivih tvari, a povišene su i vrijednosti mikrobioloških pokazatelja, dok se biološki pokazatelji ne prate.

Za vodotoke Sloboština i Rešetarica koji su, uz Šumetlicu, Orljavu i Biđ, prijamnici srednje-nizinskog područja Brodsko-posavske županije, ne postoji redoviti monitoring kakvoće vode.

AKUMULACIJA BAČICARezultati ispitivanja kakvoće vode u akumulaciji Bačica na površini jezera pokazuju da su koncentracije hranjivih tvari, mikrobioloških pokazatelja i režima kisika povišene u odnosu na II kategoriju vode propisanu Državnim planom za zaštitu voda, dok rezultati ispitivanja dna jezera ukazuju na povećanje hranjivih tvari. Biološki pokazatelji se ne prate.



U nastavku (Tablica 17.) se daju podaci mjerenja pojedinih parametara s pojedinih mjernih postaja na površinskim vodama u Županiji s utvrđenom kategorizacijom vode i ocjenom postojeće kategorizacije vode.



Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

75

Tab

lica

17. K

lasi

fika

cija

vod

a za

vod

no p

odručje

sliv

a ri

jeke

Sav

e

Kla

sifi

kaci

ja v

oda

za v

odno

pod

ručje

sliv

a ri

jeke

Sav

e 10

006

– Sa

va-

S. B

rod

uzv

1000

7 –

Sava

- n

izv.

od

Vrb

asa

1000

5 –

Sava

-uzv

. od

Vrb

asa

Skup

ine

poka

zate

lja

Pok

azat

elj

Mje

rna

jedi

nica

n

Mje

roda

vna

vrije

dnos

tV

rsta

O

cije

na

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

pH v

rije

dnos

t

26

8,03

I

26

8,05

I

26

8,02

I

A –

Fiz

ikal

no

kem

ijski

el. v

odlji

vost

uS

/cm

26

41

4 I

26

409,

5 I

26

411,

5 I

otop

ljeni

kis

ik

mgO

2/L

26

7,

3 I

26

6,65

II

26

5,

975

III

zasićen

je k

isik

om

%

26

76,3

4257

II

26

71

,081

54

II

26

68,3

2265

II

I

KPK

-Mn

mgO

2/L

26

4,

48

II

26

4,68

5 II

26

4,

85

II

B –

Rež

im k

isik

a

BPK

5 m

gO2/

L

26

3,54

5 II

II

26

4,01

II

I

III

26

3,69

II

III

Am

onij

mgN

/L

26

0,57

8 II

I 26

0,

6345

IV

26

0,

673

IV

Nitr

iti

mgN

/L

26

0,02

8 II

26

0,

04

III

26

0,03

85

III

Nitr

ati

mgN

/L

26

1,71

25

III

26

1,79

5 II

I 26

1,

7205

II

I

ukup

ni d

ušik

m

gN/L

26

3,

7175

II

I 26

3,

619

III

26

3,82

9 II

I

C –

Hra

njiv

e tv

ari

ukup

ni f

osfo

r m

gP/L

26

0,

184

II

III

26

0,19

95

II

III

26

0,22

7 II

IV

br. k

olif

or. B

akte

rija

N

BK

/100

mL

26

15

000

IV

26

2400

0 IV

26

93

00

III

br. k

olif

or. B

akte

rija

K

/100

mL

br. f

ekal

. Kol

ifor

ma

NB

FK/m

L

26

3300

IV

26

43

00

IV

26

4300

IV

D

– M

ikro

biol

oški

br. a

erob

. Bak

teri

ja

BK

/mL

37o C

26

56

00

II

IV

25

1036

0 II

I

IV

26

8050

II

IV

E –

Bio

lošk

i P-

B in

deks

sap

rob.

1 2,

16

II

II

1 2,

03

II

II

1 2,

14

II

II

Bak

ar

ug/L

Cin

k ug

/L

Kad

mij

ug/L

Kro

m

ug/L

nika

l ug

/L

olov

o ug

/L

F –

Kov

ine

ukup

ne

živa

ug

/L

min

eral

na u

lja

mg/

L

26

0,10

35

IV

26

0,09

75

III

26

0,11

IV

feno

li uk

upno

m

g/L

linda

n m

g/L

G –

Org

ansk

i spo

jevi

dete

rgen

ti an

ions

ki

mg/

L

alka

litet

m-v

rije

dnos

ti m

gCaC

O3/

L

26

220

I 26

22

7,5

I 26

22

2,5

I

želje

zo u

kupn

o ug

/L

I

- Io

ni

man

gan

ukup

ni

ug/L

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

76

Kla

sifi

kaci

ja v

oda

za v

odno

pod

ručje

sliv

a ri

jeke

Sav

e 10

433

– A

.˝B

ačic

a˝, p

ovrš

ina

1043

4 –

A.˝

Bač

ica˝

, dno

10

436

– Šu

met

lica

–N. G

radi

ška

Skup

ine

poka

zate

lja

Pok

azat

elj

Mje

rna

jedi

nica

n

Mje

roda

vna

vrije

dnos

tV

rsta

O

cije

na

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

pH v

rije

dnos

t

12

8,43

I

9 7,

66

I 12

7,

558

I A

– F

izik

alno

ke

mijs

kiel

. vod

ljivo

st

uS/c

m

12

292,

7999

9 I

9 22

5 I

12

513,

8999

6 II

otop

ljeni

kis

ik

mgO

2/L

12

7,

259

I 9

6,29

II

12

1,

498

V

zasićen

je k

isik

om

%

12

74,1

4765

II

9

73,3

1002

II

12

15

,567

62

V

KPK

-Mn

mgO

2/L

12

6,

05

II

9 5,

6 II

12

16

,86

IV

B –

Rež

im k

isik

a

BPK

5 m

gO2/

L

12

4,82

II

I

III

9 3,

08

II

II

12

21,8

V

V

amon

ij m

gN/L

12

0,

5431

II

I 9

0,25

8 II

I 12

24

,037

V

nitr

iti

mgN

/L

12

0,00

8 I

9 0,

003

I 12

0,

115

IV

nitr

ati

mgN

/L

12

1,55

7 II

I 9

1,27

II

12

2,

5419

II

I

ukup

ni d

ušik

m

gN/L

12

3,

5866

II

I 9

2,41

8 II

12

27

,118

V

C –

Hra

njiv

e tv

ari

ukup

ni f

osfo

r m

gP/L

12

0,

5099

II

I

III

9 0,

101

II

III

12

2,97

45

V

V

br. k

olif

or. b

akte

rija

N

BK

/100

mL

12

22

53

III

9 91

II

12

93

00

V

br. k

olif

or. b

akte

rija

K

/100

mL

br. f

ekal

. kol

ifor

ma

NB

FK/m

L

12

410

III

9 0

I 12

46

0000

0 V

D

– M

ikro

biol

oški

br. a

erob

. bak

teri

ja

BK

/mL

37o C

12

22

94

II

III

9 22

1 I

II

12

3265

999

V

V

E –

Bio

lošk

i P-

B in

deks

sap

rob.

baka

r ug

/L

cink

ug

/L

kadm

ij ug

/L

krom

ug

/L

nika

l ug

/L

olov

o ug

/L

F –

Kov

ine

ukup

ne

živa

ug

/L

min

eral

na u

lja

mg/

L

feno

li uk

upno

m

g/L

linda

n m

g/L

G –

Org

ansk

i spo

jevi

dete

rgen

ti an

ions

ki

mg/

L

alka

litet

m-v

rije

dnos

ti m

gCaC

O3/

L

12

163

II

9 11

5 II

12

24

4,5

I

želje

zo u

kupn

o ug

/L

I

- Io

ni

man

gan

ukup

ni

ug/L

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

77

Kla

sifi

kaci

ja v

oda

za v

odno

pod

ručje

sliv

a ri

jeke

Sav

e 12

300

– B

iđ-m

.V. K

op.-

Vrp

. 13

001

– O

rlja

va-i

sp.a

utoc

. 10

700

–Glo

govi

ca –

S. B

rod

Skup

ine

poka

zate

lja

Pok

azat

elj

Mje

rna

jedi

nica

n

Mje

roda

vna

vrije

dnos

tV

rsta

O

cije

na

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

pH v

rije

dnos

t

12

7,74

I

12

8,07

2 I

12

8,01

4 I

A –

Fiz

ikal

no

kem

ijski

el. v

odlji

vost

uS

/cm

11

66

9 II

12

52

9,39

996

II

12

678,

9000

2 II

otop

ljeni

kis

ik

mgO

2/L

12

2,

525

V

12

8,10

4 I

12

3,64

IV

zasićen

je k

isik

om

%

12

24,3

9833

IV

12

78

,463

14

II

12

31,1

5357

IV

KPK

-Mn

mgO

2/L

12

7,

416

II

12

5,19

3 II

12

10

,73

III

B –

Rež

im k

isik

a

BPK

5 m

gO2/

L

12

5,51

9 II

I

V

12

4,81

6 II

I

III

12

11,0

49

IV

IV

amon

ij m

gN/L

12

2,

4632

V

12

0,

9526

IV

12

16

,761

2 V

nitr

iti

mgN

/L

12

0,04

75

III

12

0,15

76

IV

12

0,12

22

IV

nitr

ati

mgN

/L

12

2,64

5 II

I 12

2,

9368

II

I 12

1,

8889

II

I

ukup

ni d

ušik

m

gN/L

12

6,

3203

II

I 12

4,

9896

II

I 12

18

,73

IV

C –

Hra

njiv

e tv

ari

ukup

ni f

osfo

r m

gP/L

12

0,

6944

IV

V

12

0,29

8 II

I

IV

12

0,99

04

IV

V

br. k

olif

or. b

akte

rija

N

BK

/100

mL

12

22

70

III

12

4290

0 IV

12

42

4999

88

V

br. k

olif

or. b

akte

rija

K

/100

mL

br. f

ekal

. kol

ifor

ma

NB

FK/m

L

12

928

III

12

4290

0 V

12

24

0000

0 V

D

– M

ikro

biol

oški

br. a

erob

. bak

teri

ja

BK

/mL

37o C

12

55

57

II

III

12

1851

II

V

11

2500

0 II

I

V

E –

Bio

lošk

i P-

B in

deks

sap

rob.

1 2,

03

II

II

baka

r ug

/L

cink

ug

/L

kadm

ij ug

/L

krom

ug

/L

nika

l ug

/L

olov

o ug

/L

F –

Kov

ine

ukup

ne

živa

ug

/L

min

eral

na u

lja

mg/

L

feno

li uk

upno

m

g/L

linda

n m

g/L

G –

Org

ansk

i spo

jevi

dete

rgen

ti an

ions

ki

mg/

L

alka

litet

m-v

rije

dnos

ti M

gCaC

O3/

L

12

429,

5 I

12

278

I 12

38

8,5

I

želje

zo u

kupn

o ug

/L

I

- Io

ni

man

gan

ukup

ni

ug/L

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

78

Kla

sifi

kaci

ja v

oda

za v

odno

pod

ručje

sliv

a ri

jeke

Sav

e 10

003

– Sa

va-n

izv

od r

.Bos

ne

1000

4 –

Sava

uzv

. od

r. B

osne

10

005

– Sa

va-S

.Bro

d ni

zv

Skup

ine

poka

zate

lja

Pok

azat

elj

Mje

rna

jedi

nica

n

Mje

roda

vna

vrije

dnos

tV

rsta

O

cije

na

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

n M

jero

davn

a vr

ijedn

ost

Vrs

ta

Ocj

ena

pH v

rije

dnos

t

26

8,15

I

26

8,04

5 I

26

8,06

I

A –

Fiz

ikal

no

kem

ijski

el. v

odlji

vost

uS

/cm

26

44

1 I

26

404

I 26

40

5,5

I

otop

ljeni

kis

ik

mgO

2/L

26

6,

57

II

26

5,64

II

I 26

6,

095

II

zasićen

je k

isik

om

%

26

72,1

1844

II

26

65

,994

77

III

26

71,5

6351

II

KPK

-Mn

mgO

2/L

26

4,

16

II

26

4,16

II

26

4,

72

II

B –

Rež

im k

isik

a

BPK

5 m

gO2/

L

26

3,63

II

II

26

3,13

5 II

III

26

3,72

II

II

amon

ij m

gN/L

26

0,

603

IV

26

0,58

85

III

26

0,50

8 II

I

nitr

iti

mgN

/L

26

0,02

55

II

26

0,02

25

II

26

0,02

45

II

nitr

ati

mgN

/L

26

1,74

05

III

26

1,65

5 II

I 26

1,

7045

II

I

ukup

ni d

ušik

m

gN/L

26

3,

695

III

26

3,54

75

III

26

3,74

9 II

I

C –

Hra

njiv

e tv

ari

ukup

ni f

osfo

r m

gP/L

26

0,

1625

II

IV

26

0,17

8 II

III

26

0,20

45

II

III

br. k

olif

or. b

akte

rija

N

BK

/100

mL

26

84

00

III

26

9300

II

I 26

35

000

IV

br. k

olif

or. b

akte

rija

K

/100

mL

br. f

ekal

. kol

ifor

ma

NB

FK/m

L

26

2300

IV

26

23

00

IV

26

9300

IV

D

– M

ikro

biol

oški

br. a

erob

. bak

teri

ja

BK

/mL

37o C

26

58

50

II

IV

26

7600

II

IV

26

1255

0 II

I

IV

E –

Bio

lošk

i P-

B in

deks

sap

rob.

1 2,

12

II

II

1 2,

16

II

II

1 2,

02

II

II

baka

r ug

/L

cink

ug

/L

kadm

ij ug

/L

krom

ug

/L

nika

l ug

/L

olov

o ug

/L

F –

Kov

ine

ukup

ne

živa

ug

/L

min

eral

na u

lja

mg/

L

26

0,10

35

IV

26

0,16

45

IV

26

0,10

95

IV

feno

li uk

upno

m

g/L

linda

n m

g/L

G –

Org

ansk

i spo

jevi

dete

rgen

ti an

ions

ki

mg/

L

alka

litet

m-v

rije

dnos

ti m

gCaC

O3/

L

26

217,

5 I

26

222,

5 I

26

222,

5 I

želje

zo u

kupn

o ug

/L

I

- Io

ni

man

gan

ukup

ni

ug/L



3.4.2 Industrijski ispusti otpadnih voda

Glavni izvori onečišćenja voda u Brodsko-posavskoj županiji su komunalni ispusti kojima se u vodotoke ispuštaju nepročišćene otpadne vode naselja, zatim industrijskih pogona, farmi, klaonica, individualnih septičkih jama, kao i raspršeni izvori onečišćenja s poljoprivrednih površina, te divljih i neuređenih deponija. Točkasti izvori onečišćenja (ispusti iz javnih sustava odvodnje, industrijski ispusti u javne sustave odvodnje ili otvorene prijamnike) kontroliraju se putem ovlaštenih laboratorija prema učestalosti koja je definirana Pravilnikom o graničnimvrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine br. 40/99). Pokazatelji koji se trebaju kontrolirati u otpadnoj vodi proizlaze iz djelatnosti poduzeća, a definiraju se vodopravnim dozvolama za ispuštanje otpadnih voda.

Popis onečišćivača u Brodsko-posavskoj županiji koji obavljaju kontrolu sastava svojih otpadnih voda dobiven je u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarskom odjelu za vodno područje sliva Save zajedno s rezultatima ispitivanja za 2001. godinu.

Slijedi pregled onečišćivača, a uz neke se navodi i način ispuštanja otpadnih voda, odnosno pokazatelji u otpadnim vodama čije su vrijednosti povišene u odnosu na propisane:

Područje Nove Gradiške1. PI «Klas» Nova Gradiška – otpadne vode ispuštaju se u javni sustav

odvodnje2. Klas d.d. – klaonica Cage – iz rezultata ispitivanja otpadnih voda vidljive

su visoke koncentracije organskog dušika u otpadnoj vodi i biološkog opterećenja (BPK5 i KPK)

3. Klas d.d. Pekara – otpadne vode ispuštaju se u javni sustav odvodnje 4. Mljekara «Slavija» Staro Petrovo Selo – rezultati ispitivanja otpadnih voda

ukazuju na povišene vrijednosti organskih tvari5. «Slavonija Slad» d.d. Nova Gradiška, proizvodnja pivarskog slada 6. «Psunj» d.d. Rešetari, tvornica kože za obućarsku industriju i galanterijski

program; otpadne vode nakon pročišćavanja na uređaju za predobradu otpadnih voda ispuštaju se u Rešetaricu

7. «DI Sekulić» Nova Gradiška, proizvodnja pločastog, masivnog i tapeciranog namještaja, furnira i parketa; otpadne vode ispuštaju se u kanalizacijski sustav

8. Klaonica s tovilištem Nova Gradiška9. Opća bolnica Nova Gradiška – otpadne vode spojene su u javni sustav

odvodnje



10. «Tiskara» d.d. Nova Gradiška 11. «Son-Ugo-Cor» d.d. Motel Turist, Staro Petrovo Selo12. Ivan Rakonić, proizvodnja suhomesnatih proizvoda Nova Gradiška 13. «Autoklub» Nova Gradiška – u otpadnoj vodi prisutne su povećane

koncentracije ulja i masti i mineralnih ulja

Područje Slavonskog Broda 14. «Đuro Đaković» Holding d.d. Slavonski Brod, djelatnost proizvodnje

vozila (tračničkih, poljoprivrednih, građevinskih i specijalnih), kao i ostalih metalnih proizvoda i usluga; moguća zagađenja uljima i mastima, kao i emulzijama, uglavnom imaju izvedene separatore za predobradu zauljenih otpadnih voda koje se nakon prethodne obrade ispuštaju u javni sustav odvodnje

15. «Oriolik» Oriovac, proizvodnja tapeciranog namještaja; otpadne vode obrađuju se na BIO-DISK-u i ispuštaju u melioracijski kanal

16. «Orifleks» Oriovac17. «Slavonija» Drvna industrija Slavonski Brod - otpadna voda, nakon

predobrade u taložnicama, ispušta se u otvoreni kanal18. «AK Jasinje» d.d. R.J. Silos – stečaj19. «Chromos Svjetlost» d.d. Lužani, proizvodnja kemijskih proizvoda (boje,

lakovi, premazi); otpadna voda se iza biološkog uređaja ispušta u melioracijski kanal

20. Opća bolnica Dr. J. Benčević – otpadne vode ispuštaju se u javni sustav odvodnje

21. «Valionica» d.o.o. Slavonski Brod 22. «Remont i proizvodnja željezničkih vozila» d.o.o. Slavonski Brod –

otpadne vode pročišćavaju se na separatoru i ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda

23. «Slavonijatrans» d.o.o. Slavonski Brod – otpadne vode ispuštaju se u javni sustav odvodnje putem dva kontrolirana ispusta, a rezultati ispitivanja pokazuju povećane koncentracije ulja i masti

24. «Pami koža» Slavonski Brod, skladište kože; otpadne vode prolaze kroz taložnicu i ispuštaju se u javni sustav odvodnje

Evidentirani onečišćivači koji u 2001. godini nisu kontrolirali ili nisu dostavili podatke o sastavu svojih otpadnih voda su:

1. «TANG» Nova Gradiška, proizvodnja alata raznih namjena, dijelova za poljoprivredne strojeve i otkovaka

2. Farma svinja Lužani 3. Veterinarska stanica Slavonski Brod, proizvodnja i prerada pilećih

proizvoda



4. INA Skladište naftnih derivata Slavonski Brod – moguća su zagađenjamineralnim uljima

U Brodsko-posavskoj županiji, uz navedene onečišćivače, razvile su se i male klaonice, tovilišta i farme, a njihove otpadne vode ispuštaju se u lagune ili u septičkejame s preljevom i ispustom u melioracijski kanal ili vodotok i predstavljaju izvore biološkog onečišćenja.

Prema odredbama Zakona o vodama i podzakonskih propisa, svi industrijski pogoni koji svoje otpadne vode ispuštaju u javne sustave odvodnje ili je predviđeno njihovo spajanje na javne kanalizacijske sustave, dužni su izgraditi uređaje za predobradu otpadnih voda na kojima će se tehnološke otpadne vode pročistiti do stupnja predviđenog za ispuštanje u javni sustav odvodnje. Konačno pročišćavanje otpadnih voda za takve industrije riješit će se na pripadajućim središnjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.

Postojeći uređaji za predobradu otpadnih voda industrijskih onečišćivača u Brodsko-posavskoj županiji uglavnom su taložnice i separatori, tj. osnovni mehanički uređajiza pročišćavanje vode, ali neki onečišćivači još nemaju niti tu razinu obrade otpadnih voda kao što su Mljekara «Slavija» Staro Petrovo Selo, «Autoklub» Nova Gradiška «Slavonijatrans» d.o.o. Slavonski Brod.

Na području Brodsko-posavske županije samo neki pogoni imaju izgrađene i biološke uređaje za obradu otpadnih voda iz kojih se pročišćene otpadne vode ispuštaju u melioracijske kanale i to «Oriolik» Oriovac, «Chromos Svjetlost» d.d. Lužani.

Farme su također veliki onečišćivači voda kada direktno ispuštaju gnojovku u sustave odvodnje.

Zbog poljoprivredne djelatnosti i tretiranja poljoprivrednih površina kemijskim sredstvima, poljoprivredne površine predstavljaju raspršene izvore onečišćenja koji mogu znatno utjecati na pogoršanje kakvoće podzemne vode.

Opasnost za zagađenje površinskih i podzemnih voda predstavljaju i neuređene i divlje deponije otpada, jer se s njih otpadne tvari ispiru u vodotoke ili procjeđuju u podzemlje. U Brodsko-posavskoj županiji, odlagalište otpada koje predstavlja posebnu opasnost za kakvoću voda je Močilno na području Vrpolja, gdje se odlaže i opasni otpad.



3.4.3 Sustavi javne odvodnje, komunalni ispusti koji se mjere, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda gradova, općina i naselja

3.4.3.1 Slavonski Brod

Na užem području grada izgrađen je mješoviti sustav odvodnje, dok je u prigradskim naseljima odvodnja otpadnih voda riješena polurazdjelnim sustavom. Na javni sustav odvodnje priključeni su i industrijski pogoni od kojih neki nemaju izvedene uređaje za prethodnu obradu otpadnih voda. Nepročišćena otpadna voda ispušta se, iz javnih sustava odvodnje, u Mrsunju, Glogovicu, lateralni kanal i rijeku Savu. Kakvoćaotpadnih voda kontrolira se na ispustu u rijeku Savu i Mrsunju.

Slika 4.Ispust komunalnih voda Slavonski Brod

Na osnovu podataka dobivenih u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarskom odjelu za vodno područje sliva Save utvrđeno je da otpadne vode koje se iz javnog sustava odvodnje ispuštaju u rijeku Savu (vodotok II kategorije prema Državnom planu) pokazuju povišene vrijednosti organskih tvari (BPK5, KPK), anionskih detergenata, amonijaka, ukupnog fosfora, dušika i znatno prekoračenje koncentracije ukupnih ulja i masti u zadnjem kvartalu 2001. godine, a prema vrijednostima utvrđenimPravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim



vodama i Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Rezultati ispitivanja prije ispusta u rijeku Mrsunju pokazuju povišene vrijednosti BPK5, amonijaka, ukupnog fosfora i dušika. Na istočnom rubnom području grada nalazi se industrijska zona Bjeliš iz koje se otpadne vode ispuštaju u tzv. Crni kanal.

Državnim planom za zaštitu voda za Slavonski Brod predviđen je dvostupanjski biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, kapaciteta 80.000 ES, s ispustom pročišćenih otpadnih voda u rijeku Savu. Projektna dokumentacija za uređaj je napravljena, ali lokacija nije definirana.

3.4.3.2 Nova Gradiška

Grad Nova Gradiška ima izgrađen mješoviti sustav odvodnje, ali nije izgrađenodvodni sustav u prigradskim naseljima Ljupina i dijelu naselja Kovačevac. Putem ovlaštenih laboratorija prati se kakvoća otpadnih voda koje se iz komunalnog sustava odvodnje ispuštaju u lateralni kanal i Šumetlicu. Rezultati ispitivanja dostavljaju se u Hrvatske vode, u Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save. Ispitivanja pokazuju da kakvoća vode koja se ispušta u lateralni kanal sadrži visoke koncentracije organskih tvari (BPK5, KPK) i anionskih detergenata, a isto je utvrđeno i na ispustu komunalnih otpadnih voda u Šumetlicu.

Za cjelokupni sustav odvodnje napravljena je projektna dokumentacija, a izrađena je i projektna dokumentacija za I fazu (mehanički dio) uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj je predviđen na zapadnom dijelu, na kraju naselja Prvča, s planiranim ispustom pročišćenih otpadnih voda u rijeku Šumetlicu.

Državnim planom za zaštitu voda, za područje Brodsko-posavske županije predviđenaje izgradnja uređaja u Slavonskom Brodu, dok se izgradnja ostalih, manjih uređaja na području Županije, mora predvidjeti i razraditi Županijskim planom za zaštitu voda.

3.4.3.3 Donji Andrijevci

Na području općine Donji Andrijevci odvodnim sustavom pokriveno je cca 80 % stanovništva. Otpadne vode ispuštaju se, bez pročišćavanja, u kanal koji se ulijeva u Biđ. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je definirana.

3.4.3.4 Ostala naselja

U općinama: Stara Gradiška, Davor i Rešetari postoje manji sustavi odvodnje s većimili manjim stupnjem izgrađenosti.



Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izgrađen je u naselju Dragalić (BIO-DISK MODUL 1000 ES).

U Tablici 18. prikazan je sustav kanalizacije u gradovima i općinama Brodsko-posavske županije: Tablica 18. Sustav kanalizacije u gradovima i općinama Brodsko-posavske županije

GRAD/OPĆINA PROBLEM KANALIZACIJE Slavonski brod na kanalizaciju priključeno cca 13400 domaćinstava s ukupno 55000 stanovnika;

daljnja izrada je u tijeku Nova Gradiška Grad Nova Gradiška ima mješovit sustav, Ljupina i dio Kovačevca nemaju izgrađen

sustav odvodnje Bebrina nije riješeno Brodski Stupnik nije riješeno Bukovlje nije riješeno Cernik riješeno u dijelu naselja Cernik u dužini od 1,5 km Davor riješeno u mjestu Davor u dužini 1,8 km Donji Andrijevci riješeno djelomično u naselju Donji Andrijevci Dragalić riješeno u naselju Dragalić i dijelu naselja Medara Garčin nije riješeno Gornji Bogićevci nije riješeno Gornja Vrba nije riješeno Gundinci nije riješeno Klakar nije riješeno Nova Kapela nije riješeno Okučani riješeno u užem centru u dužini 1,5 km Oprisavci nije riješeno Oriovac nije riješeno Podcrkavlje riješeno djelomično u Tomici Rešetari riješeno u naselju Rešetari, od 20 km mreže izgrađeno je svega 1 km Sibinj nije riješeno Sikirevci nije riješeno Slavonski Šamac nije riješeno Stara Gradiška riješeno u naselju Stara Gradiška Staro Petrovo Selo nije riješeno Velika Kopanica nije riješeno Vrbje nije riješeno Vrpolje riješeno samo u dijelu užeg centra i u Meštrovićevoj ulici u Vrpolju

3.5 BUKA

Buka je svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto nastajanja i to u sredini u kojoj ljudi rade i borave.Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport, uređajima,instalacijama, te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštene razine. Sredinom u kojoj ljudi rade i borave smatraju se svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima se ljudi zadržavaju radi boravka, rada, odmora i rekreacije.Na području Županije nisu rađena mjerenja buke. Sanitarna inspekcija nadležna je postupati po Zakonu o zaštiti od buke. Prema njihovom saznanju, najviše pritužbi



odnosi se na remećenje noćnog mira koje uzrokuje komunalna buka koja dolazi iz disco barova, disco klubova, noćnih barova i noćnih klubova te uslijed pojačanogprometa vozila i ljudi koji rade do kasno u noć.Područje Županije prema tim podacima za sada nije ozbiljnije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje može narušiti.

3.6 STANJE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Županija Brodsko-posavska odlikuje se bogatstvom biljnih vrsta od kojih je nekoliko i zaštićenih. Različiti biotopi na području Županije pogodovali su i razvoju raznolike i brojne faune koja nije temeljito obrađivana osim ornitofaune ribnjaka “Jelas”. Osnovni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti su slijedeći:- nestajanje staništa – prenamjena prostora za izgradnju i sl.; - promjene staništa – uništavanje, degradacija, fragmentacija; - onečišćenje okoliša – tla, vode i zraka; - prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora – izlov, krivolov, sječa, sakupljanje,

uznemiravanje;- unošenje stranih vrsta u ekološke sustave; - nedostatna integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i uređenja

prostora;- nedostatna integriranost mjera zaštite u različitim gospodarskim djelatnostima.

Kroz povijest su poljoprivredne aktivnosti u kombinaciji s vodnogospodarskim zahvatima pozitivno djelovale na život čovjeka ali su istovremeno imale loše posljedice na biološku raznolikost. Pretvaranjem šumskih površina u poljoprivredne, isušivanjem močvara i primjenom mjera intenzivne poljoprivrede ostavile su negativne posljedice po biološku raznolikost. Posljedica toga prisutna je i u Brodsko-posavskoj županiji jer poljoprivredne površine obuhvaćaju oko 58%, a obradive površine oko 51 % ukupnog područja Županije.

Jedan od najvažnijih razloga ugroženosti biološke raznolikosti je i fragmentacija (rascjepkanost) prirodnih ekoloških sustava, naročito gradnjom cesta, naselja i infrastrukture, te širenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih površina. Gotovo sve gospodarske djelatnosti imaju za posljedicu ispuštanje štetnih tvari u okoliš – tlo, vodu i atmosferu. Velik problem za vode i močvare predstavlja unošenje povećane količine organskih tvari, radi čega dolazi do niza promjena u ovim ekološkim sustavima, uključujući ubrzano zaraštanje močvarnih biotopa.

3.6.1 Stanje prirodne baštine

Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i



kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam.

3.6.1.1 Stanje šuma

Šume Županije nastale su uglavnom prirodnim putem, a samo dio s nižim ophodnjama i umjetnim putem. Šume nizinskog dijela odlikuju se srednjom do dobrom kakvoćom, stablimičnim i grupimičnim rasporedom stabala s izraženim prizemnim rašćem, grmljem i drvećem.

Šumski fond na području Brodsko-posavske županije stalno se smanjuje i prioritetna je zadaća njegovo očuvanje i sprečavanje daljnjeg smanjenja. Sve se nizinske šume u Županiji smatraju zaštitnim u smislu zabrane njihova krčenja.

Zbog nerazumnog gospodarenja šumama: nekontrolirane sječe, slabe zaštite od bolesti, štetočina i divljači te globalnog atmosferskog zagađenja može doći do smanjenja vrijednosti šuma u različitim stupnjevima – od degradacije do potpunog opustošenja. Degradaciju šumskih ekosustava uzrokuju brojni biotski, abiotski te antropogeni čimbenici.

Biotski čimbenici, od kojih su najznačajniji mikoplazme, virusi, bakterije, gljive , insekti, glodavci i divljač, mogu uz nepovoljne abiotske čimbenike izazvati velike poremećaje u šumskim ekosustavima.U šumama Županije prate se napadi štetnika u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko, te se po potrebi intervenira. Tako je 1998. i 1999. aviotretiranjem uspješno smanjen intenzitet napada kukavičjeg suznika, zlatokraja i hrastovog četnjaka. Ostali štetnici pojavljuju se svake godine, ali u tako malim količinama da se vode kao zaraza.U Županiji se godišnje tretira 600-800 ha šuma, što iznosi ~ 1 % šuma Županije. Od biljnih bolesti najčešća je hrastova pepelnica protiv koje se gotovo svake godine intervenira u podmlatku hrasta lužnjaka na cca 500 ha.Zaštita od divljači se kontinuirano provodi regulacijom brojnog stanja (odstrelom – krupna divljač, a otrovnim mamcima – glodavci i sitna divljač) ili po potrebi postavljanjem ograde.

Abiotski čimbenici koji utječu na šume su visoke i niske temperature, vjetrovi, oluje i voda. Tako već niz godina izostaje urod hrastovog žira, pogotovo najvrednijeg nizinskog hrasta lužnjaka. Ekstreman primjer utjecaja klime dogodio se 1999. godine u Psunju kada je olujni vjetar uništio 67.636 m3 šume. Osim toga, u Posavini se suši i deset puta više hrasta i jasena nego što je uobičajeno.



Antropogeni čimbenici imaju prvorazredno značenje na funkcioniranje šume kao veoma složene zajednice, pa prema tome na njenu stabilnost i zdravstveno stanje. Šume prije svega treba zaštititi od lošeg gospodarenja, neadekvatnog iskorištavanja i od pretjeranih ambijentalnih promjena, osobito od poremećenoga vodnog režima i požara, onečišćenja okoliša te odlaganja otpada na šumskim površinama.

Na području šuma Županije prati se zdravstveno stanje šuma, odnosno utvrđuje se šteta na šumi od svih štetnih utjecaja, a naročito štetnih imisija. Praćenje zdravstvenog stanja vodi svaki šumar u svom djelokrugu rada i podaci se krajem godine šalju u Šumarski institut Jastrebarsko. Organizacija tog praćenja nazvana je IzviješćeDijagnozno prognozne službe (DPS) u kojem se evidentiraju sve faze bioloških i abiotskih utjecaja te uspoređuju sa normativima. Barem jednom godišnje rezultati se analiziraju i donose zaključci.

Postavljene su četiri tzv. bioindikacijske točke (točke u mreži 16 x 16 km) koje su dio europske mreže bioindikacijskih točaka (dvije na području Šumarije N. Gradiška, jadna na području Šumarije S. Gradiška i jedna na području Šumarije Trnjani). Također se planira proširiti i mrežom 4 x 4 km, zbog obuhvata svih značajnih glavnih vrsta koje prevladavaju u šumama Županije (bukva, jasen, itd.). Prati se i razina podzemnih voda na dvije postaje, te se obnavljaju u ratu zapuštena fenološka motrenja i fenološke točke.

U šumama Županije neriješen je problem divljih odlagališta otpada, zbog nemogućnosti dokazivanja tko je otpad odložio u šumi i samim tim nemogućnostinaplate troškova odvoza od osobe koja je otpad odložila.

Požari čiji je uzrok najčešće suša i paljenje korova od strane privatnih osoba još su jedan uzrok degradacije šuma.

Jedan od najistaknutijih problema u šumama su velike šumske površine pod minama. Od ~ 60.000 ha šuma u Županiji 8.000-9.000 ha šumskih površina je zagađenominama. U te površine ulaze i posebni rezervati šumske vegetacije Prašnik (53,35 ha) i Muški bunar (42 ha) te pri razminiravanju trebaju ući u prioritetna područja.

Ne postoje brze mjere za poboljšanje abiotskih čimbenika, ali na njih se može djelovati na globalnom planu. Također, mogu se provesti gospodarski zahvati za prilagođavanje nepogodama uzgojem mješovitih i stabilnih šuma. Naprotiv, na biotske i antropogene čimbenike može se djelovati preventivno i represivno, odnosno mijenjanjem odnosa prema šumi tako da se ljudskim djelovanjem očuva ekološka ravnoteža u šumskim ekosustavima.



3.6.1.2 Stanje voda i močvara

Ribnjaci kao značajni korisnik vodnih resursa nisu dovoljno iskorišteni. Trenutačnoim je zajednička karakteristika da su dijelom zapušteni, neodržavani te da je proizvodnja daleko niža od nekadašnje što pogoduje bioraznolikosti. Daljnji razvoj ribnjačarstva bitno ovisi o mogućnostima opskrbe ribnjaka dovoljnom količinomkvalitetne vode. Trenutačno je stanje u opskrbi čistom vodom takvo da se postojećiribnjaci Brodsko-posavske županije opskrbljuju vodom iz vodotoka u neposrednoj blizini. Ovime je punjenje vodom ovisno o hidrološkom režimu koji nije uvijek povoljan. Županijska skupština je 15. srpnja 1998. godine donijela odluku o davanju na gospodarenje otvorenih i zatvorenih ribolovnih voda Brodsko-posavske županije Športsko ribolovnom savezu županije u svrhu obavljanja sportskog ribolova. U kontekstu gospodarenja ribolovnim vodama podrazumijeva se poribljavanje vode, čuvanje od onečišavanja i skrb o uređenju okoliša.

Unatoč proglašenju lokaliteta Jelas polja zaštićenim krajolikom i Jelas ribnjaka posebnim ornitološkim rezervatom, u stvarnosti se ništa ne poduzima da bi se ono zaista i očuvalo. Na tom specifičnom području dolazi do preklapanja interesa ribnjačarstva s interesima rezervata, jer se stalnim podizanjem nivoa vode u ribnjaku br. 2 od strane Ribnjačarstva uništava rogoznik na kojem se gnijezdi mješovita kolonija čaplji i žličarki. To je dovelo do smanjenja gnijezdećih parova, a u skoroj budućnosti uzrokovat će potpuni izostanak gniježđenja. U području Jelas polja postoje i ostali vidovi ugrožavanja pojedinih vrsta biotopa. Jedna od njih je melioracija, tj. pretvorba vlažnih i poplavnih staništa u oranice pod intenzivnom proizvodnjom. Daljnji nastavak melioracija utjecat će na gubitak onih vrsta biotopa koji služe kao hranilište bijelim žličarkama, kao i ostalim čapljama. Drugi vid uništavanja staništa potiče od šumarskih aktivnosti gdje sječa stabala dovodi do nestanka pogodnih mjesta za gniježđenje.

3.6.1.3 Stanje travnjaka i oranica

Zastupljenost poljoprivrednih površina na razini Brodsko-posavske županije veća je od prosjeka Hrvatske. U ukupnim površinama Hrvatske udjel poljoprivrednih površina iznosi 42 %, a udjel poljoprivrednih površina u ukupnoj površini Županije je 58 %. Sveukupno se u Županiji za kulture koristi 105.548 ha obradive površine od čega je najveći dio južno od glavne magistralne pruge Tovarnik-Zagreb.

Namjena površina u poljoprivredne svrhe Prostornim planom Županije iz 2001. godine definirana su tri tipa površina u nizinskom dijelu Županije koja su označena kao osobito vrijedno tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla. Proizvodnja hrane je prioritetna namjena poljoprivrednih površina u nizinskom dijelu Županije. U brežnom i brežuljkastom dijelu Županije nalaze se sve kategorije tala (neznatno su zastupljena vrijedna



obradiva tla), koja su pogodna za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stočarstvo. Upravo ta područja Županije intenzivno su pod utjecajem čovjeka i karakterizira ih veliki broj malih parcela. Zamjetan je i trend napuštanja posjeda i obrade zemljišta, tzv. staračka domaćinstva.

Trend smanjenja poljoprivrednih površina prisutan je na području Županije. Uzrokovan je širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture te degradacijom tala erozijskim procesima.

Na inicijativu građana i poljoprivrednika Brodsko-posavske županije osnovana je udruga “Biomar” za organsko-biološku poljoprivredu Županije, registrirana za okupljanje proizvođača, prerađivača, prodavača i potrošača organsko-bioloških živežnih namirnica, koji svojim radom žele širiti organsko-biološko gospodarstvo, zaštitu okoliša i unapređenje zdravlja, brigu o zaštiti tla, vode i zraka u svrhu proizvodnje, prerade i prodaje organsko-bioloških živežnih namirnica.

Zaštićeni krajolik Gajna kao primjer prisavskih pašnjaka s osnovnom namjenom ispaše stoke nije ugrožen industrijom. Projektom “Gajna” koji je završen branom u Lateralcu, dovodnim kanalima i produbljivanjem jedne od močvara omogućuje se stalna voda u nekim od bara Gajne, čime se obnavlja močvarno bilje i životinje, ali i osnovna namjena prirodne ispaše stoke. Relativno velika površina vode, uz malu dolinu, predstavlja idealno mrijestilište.Prirodna i kulturna baština Županije vrijedna je i raznolika. S obzirom na raspoložive vrijednosti i mogućnosti nije dovoljno iskorištena, a glede prostora pod zaštitom dijelom se ocjenjuje ugroženom. Skupština Brodsko-posavske županije donijela je odluku o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a koje treba u potpunosti poštivati.

3.6.1.4 Stanje flore i faune

Poput šuma i ostale biljne zajednice na području Županije izmijenjene su utjecajem antropogenih čimbenika, u čemu je značajnu ulogu imala izgradnja nasipa uz rijeku Savu, čime se utjecalo na promjene livadne, močvarne i vodene vegetacije. Velik dio ovih površina pretvoren je u oranice i intenzivno se obrađuje.

Očuvanje biljnih i životinjskih vrsta u prirodi moguće je jedino njenom zaštitom, a ta zaštita ostvaruje se temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 30/94, 72/94). Pojedine prorijeđene i rijetke biljne i životinjske vrste Zakonom se proglašavaju zaštićenima.Na području Županije Zakonom je zaštićeno osam biljnih vrsta, a pet je u statusu prijedloga za zaštitu.



Stanje životinjskih zajednica na području Županije znatno ovisi o antropogenim čimbenicima. Brojne životinjske vrste kao posljedica melioracija, regulacija rijeka, smanjenja nivoa podzemnih voda, neracionalne primjene insekticida, erozija, poplava, neracionalne sječe šuma gube svoja obitavališta. To utječe na smanjenje vrsta i brojnosti pojedinih predstavnika faune ovog prostora. Prostor Županije longitudinalnim je cestama i željezničkom prugom, koje čine umjetnu prepreku za prirodne migracijske tokove životinja, osobito divljači, podijeljen i odijeljen na nizinski i prigorski dio. Zbog svega toga brojne životinjske vrste su već izumrle, a velik broj je onih kojima prijeti izumiranje. Tako je npr. nestajanjem močvara ugrožen opstanak većine vrsta ptica vezanih za takve tipove staništa. Umjetna “močvarnastaništa” ribnjaci zamjena su, ali ne potpuna, nestalim prirodnim staništima.

Broj stoke na području Županije u zadnjih 10 godina ima tendenciju opadanja. Posljedica toga primjerice na području Gajne značila bi i mogućnost zamjene pašnjačke vegetacije drugim biljnim zajednicama, čime bi se izgubila karakteristika ovog zaštićenog krajolika. Brodsko ekološko društvo uz pomoć političara pokušava preko Sabora Republike Hrvatske pronaći trajnija rješenja, kroz posebne poticaje za proizvodnju mlijeka i teladi od krava koje izlaze na pašnjak Gajnu. Kada zdrava i na prirodan način proizvedena hrana na tržištu postigne bolju cijenu, Gajna kao jedini zaštićeni pašnjak u Europi imati će sve uvjete za opstanak.

3.7 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Problem zaštite okoliša pri eksploataciji, preradi i korištenju mineralnih sirovina treba promatrati sa sljedećih aspekata:

• uslijed eksploatacije, prerade i korištenja mineralnih sirovina troše se prirodni resursi i smanjuje koncentracija pojedinih elemenata u Zemljinoj kori;

• veliki površinski kopovi mijenjaju reljef i klimu područja, djeluju na režim podzemnih i površinskih voda, a prašina i plinovi zagađuju atmosferu, zemljište i vodu;

• eksploatacijom, preradom i korištenjem mineralnih sirovina narušava se prirodna ravnoteža, mijenja okoliš i ekosistemi. U nekim slučajevima postojećiekosistem biva potpuno uništen, a formira se novi, na znatno nižem stupnju razvoja.

Na prostoru Brodsko-posavske županije od mineralnih sirovina eksploatira se tehničkikamen, riječni šljunak i pijesak te opekarska glina.

3.7.1.1 Eksploatacija kamena

Najznačajnija djelatnost u iskorištavanju mineralnih sirovina je kamenarstvo. Aktivna iskorištavanja odvijaju se u četiri kamenoloma: Giletinci, Perčin, Starča i Fukinac. U



sva četiri kamenoloma iskorištava se amfibolit koji se koristi kao tehnički kamen. U Tablici 19. dan je prikaz osnovnih podataka o pojedinom kamenolomu.

Tablica 19. Kamenolomi u županiji

NAZIVKAMENOLOMA

KORISNIKVRSTA

KAMENA

NAČINEKSPLO-ATACIJE

KOLIČINAEKSPLOATIRANOG

KAMENA (m3/god)

PROCIJENJENEREZERVE (m3)

GiletinciEko-projektNG

tehničkikamen

Površinski 80.000 500.000

PerčinHrvatskešume

tehničkikamen


StarčaHrvatskešume

tehničkikamen


Fukinac Kamen Psunj tehničkikamen

Površinski 90.000 1.743.767

Iskorištavanje mineralnih sirovina, naročito površinskim kopovima, i kamenolomima negativno utječe na okoliš.Korištenje kamena i njegova prerada usitnjavanjem i mljevenjem stvara kamenu prašinu koja je štetna za živi svijet, posebno za čovjeka.Miniranjem ležišta nastaje buka koja rastjeruje sve životinje, a posebno divljač i ptice na velike udaljenosti. Ogoljavanjem prostora eksploatacije uništavaju se prisutne biocenoze, posebno kada se radi o šumskim površinama jer osim gubitaka drvne mase na području kamenoloma značajan je i gubitak ekološke vrijednosti šume koja se uklanja radi kamenoloma. Također, šuma u neposrednoj blizini kamenoloma gubi svoja zaštitna svojstva i podložna je bolesti i propadanju zbog otvaranja šume, pojave prašine i promjene mikroklime.

3.7.1.2 Eksploatacija šljunka i pijeska

Šljunak i pijesak eksploatira se na šest lokacija rijeke Save: Dubočica, Očajak-prud(Očajak), Slav. Šamac I, Slav. Šamac II, Slav. Šamac III i Kruševica-Novi Grad. Predviđena količina šljunka i pijeska za vađenje iznosi 1.020.000 m3. U Tablici 20. dan je prikaz osnovnih podataka o eksploataciji šljunka i pijeska.

Tablica 20. Eksploatacija šljunka i pijeska

LOKACIJA (od km do km) KONCESIONAR

PREDVIĐENAKOLIČINA

ZA VAĐENJE(m3)

Km 293+000 Km 299+000 “Dubočica” “Šljunčara i separacija” d.d. Slav. Šamac 215.000

Km 299+000Km 300+000 “Očajak-prud” “Brodska posavina”d.d. Slav. Brod 80.000

Km 299+000 Km 300+000 “Očajak” “Božić-granit” d.o.o. Slav. Šamac 45.000

Km 300+000 Km 303+000 “Slav. Šamac I” “Promil” d.o.o. Osijek 200.000

Km 303+000 Km 304+500 “Slav. Šamac II” “Brodska posavina”d.d. Slav. Brod 70.000



Km 304+500 Km 307+500 “Slav. Šamac III” “Šljunčara i separacija” d.d. Slav. Šamac 110.000

Km 307+500 Km 320+000 “Kruševica – Novi Grad”

“Avans” d.o.o. Zagreb 300.000

UKUPNO 1.020.000

Eksploatacijom šljunka i pijeska mijenjaju se riječni tokovi i narušava ravnoteža unutar biocenoza.

3.7.1.3 Eksploatacija opekarske gline

Opekarsku glinu eksploatira površinskim kopom poduzeće “Ciglana Brod” d.d. iz Slavonskog Broda na lokaciji Šušnjevci, a za potrebe tvornice opekarskih proizvoda u Slavonskom Brodu.

3.8 KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ (KEO)

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša 1993. godine inicirala je projekt pod nazivom Katastar emisija u okoliš (u daljnjem tekstu KEO). Osnovni cilj ovog projekta je uspostava jedinstvenog KEO u Republici Hrvatskoj kojeg bi činili podaci o emisijama u tlo, vodu i zrak. Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 128/99), čl. 40. propisana je obveza uspostave katastra onečišćenja okoliša kao osnove za provođenje politike zaštite okoliša, kontrolu provedbe te politike, provedbu međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz domene zaštite okoliša (konvencije i dr.), iniciranja programa unapređenja stanja zaštite okoliša i međunarodne razmjene podatkovnih sadržaja sa zemljama u regiji i šire. Katastar onečišćenja okoliša definiran je kao skup podataka o izvorima, vrsti, količini,načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

3.8.1 Temeljna svrha KEO

Svrha uspostave KEO je dobivanje informacija o onečišćivačima, veličini i stanju emisija na određenom području radi praćenja trendova osnovnih indikatora okoliša (kvaliteta okoliša), te kontrole uspješnosti poduzetih mjera zaštite okoliša koje proizlaze iz odgovarajućih odluka na lokalnoj, odnosno državnoj razini. Katastar emisija u okoliš čine katastar emisija u zrak, katastar emisija u vode (more) i katastar otpada, a njegov sastavni dio čine podaci o onečišćivačima.KEO sadrži podatke o: - onečišćivaču (za pojedinačne izvore emisija) i naselju (za kolektivne izvore

emisija);- vrsti emisije u zrak i vode-more, pokazateljima onečišćenja vode i vrstama otpada; - izvoru emisije; - ispustu, odnosno području nastanka emisije (popisni krug, dionice ceste, dio

naselja);



- količini emisije za svaki ispust kod pojedinačnog izvora emisija, odnosno količiniemisije za određeno područje nastanka kod kolektivnog izvora emisija, te količiniotpada;

- količini emisije pojedinačne tehnološke jedinice onečišćivača u cjelini, općine ili grada, županije – za pojedinačne izvore emisija, odnosno naselja, općine ili grada, županije - za kolektivne izvore emisija;

- uređajima i opremi za zaštitu okoliša, te procesima koji se koriste u svrhu zaštite okoliša.

Podaci o emisijama u zrak, emisijama u vode-more i podaci o vrstama i količiniotpada iz pojedinačnih i kolektivnih izvora emisija u okoliš prikupljaju se na posebnim obrascima i unose odvojeno u KEO. Emisije iz pojedinačnih izvora iskazuju se za sljedeće razine: ispust, tehnološka jedinica onečišćivača, onečišćivač u cjelini, naselje, općina – grad ili županija, a za emisije iz kolektivnih izvora, dio naselja, naselje, općina ili grad i županija. U KEO, koji vodi ured nadležan za zaštitu okoliša unose se i podaci o kolektivnim izvorima emisija iz katastra kojeg vodi u gradovima upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša.

3.8.2 Koncepcija vođenja KEO

U koncepciji vođenja i načina izrade KEO primijenjena su iskustava europskih zemalja, a način određivanja i izračunavanja emisija, odgovara metodologijama Europske unije. Koristi se tzv. princip “odozdo prema gore”, a prostorne jedinice za koje se vodi KEO razlikuju se u funkcionalnom i teritorijalnom smislu. Koncepcija KEO polazi od neposrednog cilja dobivanja relevantnih podataka o izvorima i stanju emisija određenog područja. Uspostava KEO, na temelju dugogodišnjeg praćenja,mjerenja, bilježenja i obrade podataka o emisijama osigurat će praćenje trendova određenih pojava i stanja te omogućiti poduzimanje djelotvornih mjera za saniranje negativnih utjecaja i izbjegavanje nepovoljnih procesa. Temeljna razina na kojoj se uspostavlja KEO jest županija. Gradovi obrađuju podatke i izračunavaju emisije iz kolektivnih izvora i tako obrađene dostavljaju ih županiji. Na razini države, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja objedinjuje podatke obrađene za županije i grad Zagreb i u pravilu ih koristi sintetizirane.

3.8.3 Osnovna polazišta vođenja KEO

KEO se izrađuje na jedinstven način za cijelo područje države. Prostorna jedinica za koji se izrađuje KEO je tvrtka ili dislocirana tehnološka jedinica u funkcionalnom smislu, a naselje, grad, općina i županija u teritorijalnom smislu. Obzirom na izvore, KEO se temelji na podacima o emisiji iz pojedinačnih i kolektivnih izvora. Pojedinačnim izvorima smatraju se točkasti izvori emisija većih industrijskih i energetskih postrojenja. Kolektivni izvori su skupovi, po intenzitetu, relativno malih izvora emisija u okoliš koji nastaju na određenom prostoru. U ovom slučaju to je grad



od najmanje 40 000 stanovnika, odnosno njegov dio ovisno o vrsti emisija (dionice ceste, statistički krug npr.). Količina emisija iz pojedinačnog izvora emisije određuje se prema podacima iz očevidnika o provedenim mjerenjima. Ako se količine emisija iz pojedinačnog izvora emisije ne može tako utvrditi, izračunava se iz materijalne bilance odnosno prema statističkim podacima za određeno područje uz primjenu emisijskih faktora. Količinaemisije u okoliš iz kolektivnog izvora emisije proračunava se iz karakterističnih,statističkih podataka za određeno područje i podataka o ukupnoj aktivnosti na tom području te primjenom emisijskih faktora. Ako se emisija u okoliš iz kolektivnog izvora emisije mjeri, količina emisije određuje se na temelju podataka iz očevidnika o provedenim mjerenjima emisije u okoliš. Podaci o emisijama iz pojedinačnih izvora i podaci za izračunavanje emisija iz kolektivnih izvora prikupljaju se putem upitnih listova koji su kreirani zasebno za svaku vrstu emisija tako da osiguravaju sve relevantne podatke za izradu svakog dijela KEO.

3.8.4 Stanje KEO u Brodsko-posavskoj županiji

KEO je u Županiji uspostavljen krajem 1997. godine sa ciljem uspostave jedinstvenog informatičkog sustava. Katastar vodi Ured državne uprave u Brodsko posavskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove.Uredu je otežano prikupljanje podatka s obzirom da u Područnoj jedinici Bjelovar, Ispostava Požega, djeluje jedan inspektor zaštite okoliša koji djelatnost inspektora obavlja na području dvije županije, Požeško–slavonske županije i Brodsko-posavske županije, a čije je sjedište u Požeško slavonskoj županiji.

U tablici 21. navedene su tvrtke koje se nalaze u KEO s oznakom koje emisije u okoliš ispuštaju.

Tablica 21. Katastar emisija u okoliš 2001. za županiju

R.B. I.B. NAZIV PODUZEĆA ADRESA E. U VODE

E. U ZRAK

OTPAD/kv.

1. 120101 HEP d.o.o.JP “Elektra” Sl. Brod

P. Krešimira IV 11, Sl. Brod + +

2. 120102 RŽV Remont i proiz. želj. vozila d.o.o.

Dr. M. Budaka 2, Sl. Brod + + +

3. 120103 Slavonija DI d.o.o. I. G. Kovačića 27, Sl. Brod + + +

4. 120113 ĐĐ Energetika i infrastruktura d.o.o.

Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod + +

5. 120105 ĐĐ Alatnica d.d. Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod + +

6. 120106 ĐĐ Vrelouljni kotlovi d.d.(stečaj)

Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod +

7. 120107 Novogradnja d.d. Trg J. Godlara 2, Sl. Brod +



8. 120108 Poduzeće za ceste d.o.o.

Zrinska 115, Sl. Brod + + +

9. 120109 Slavonijatrans d.o.o. Vinogradska 21, Sl. Brod + + +

10. 120104 ĐĐ Bešavne boce d.d.


11. 120114 Komunalac d.o.o. Horvatova 38, Sl. Brod + + +

12. 120115 Toplina d.o.o. Gupčeva 42, Sl. Brod +

13. 120116 Vodovod d.o.o. Zrinska 25, Sl. Brod + + +

14. 120117 ĐĐ Robni terminal i trgovina d.o.o.


15. 120118 ĐĐ Tračnička vozila d.o.o.


16. 120119 ĐĐ Specijalna vozila d.d.


17. 120121 ĐĐ Industrijska oprema d.o.o.


18. 120122 ĐĐ Termoenerg. postr. A. Energy d.d.


19. 120123 ĐĐ Elektromont d.d. Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod + +

20. 120125 “Jasinje” d.d. Košarevac 1, Sl. Brod + + +

21. 120126 Veterinarska stanica Zrinska 113, Sl. Brod + + +

22. 120128 Opća bolnica “ Dr. J. Benčević”

A. Štampara 42, Sl. Brod + + +

23. 120130 Ciglana “Brod” d.d. Osječka 284, Sl. Brod + +

24. 120132 DD Transport i oprema d.o.o.


25. 120137 Brodometal d.o.o. Osječka 324, Sl. Brod +

26. 120138 Sitolor-medius d.o.o. J. Domca 1, Sl. Brod +

27. 120142 INA Naftaplin, Utovarna stanica

Ruščica +

28. 120144 ĐĐ Kompenzatori d.o.o.


29. 120145 ĐĐ Zavarene posude d.d.


30. 120146 ĐĐ Tvornica odljevaka d.o.o.


31. 120152 Tehno – guma d.o.o. H. Lucića 130, Sl. Brod +

32. 120183 H. G. P. d.o.o. F. Filipovića 61a, Bjeliš +

33. 120165 Dom zdravlja Slav. Brod

Borovska 7, Sl. Brod + + +

34. 120168 ĐĐ Centar za istr. i razvoj d.o.o.


35. 120170 ĐĐ Aparati d.d. Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod +

36. 120174 Europak d.o.o. Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod +

37. 120158 Autokuća Bilić d.o.o. Sj. vezna cesta 14, Sl. Brod +

38. 120159 Auto – rettung d.o.o. S. Radića 2a, Bukovlje +

39. 120178 Klariko d.o.o. Zagreb Bjeliš b.b., Sl. Brod +

40. 120167 HŽ Vuča vlakova Sl. Brod

Trg hrv. proljeća 4, Sl. Brod +



41. 120160 Autodom Vidaković Smičiklasova 9, Sl. Brod +

42. 120161 Autocentar Dankićd.o.o.

Sj. vezna cesta 2, Sl. Brod +

43. 120162 ĐĐ Poduzeće za remont i održ.


44. 120163 Termokemija d.o.o. B. Kašića 1, Sl. Brod +

45. 120166 Autokuća Ćirić Pilareva 24, Sl. Brod + + +

46. 120172 INA Industrija nafte d.d. Zagreb

Ind. zona Bjeliš, Sl. Brod + + +

47. 120176 HAK d.o.o. Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod +

48. 120186 “G.T.I. – Novaković” Zagrebačka 269, Sl. Brod +

49. 120191 Krešimir d.o.o. Sv. Florijana 11, Sl. Brod + +

50. 120201 “Tang” Tvornica alata d.d.

A. Stepinca 36, N. Gradiška + +

51. 120202 Slavonijaradinost d.d. Bedem bb, N. Gradiška +

52. 120203 Zlata d.d. Tvornica konfekcije

J. J. Strossmayera 5, N. Gradiška +

53. 120205 DI “Stjepan Sekulić”d.o.o.

Relkovićeva 13, N. Gradiška + + +

54. 120206 “Unijapapir” d.d. Prvča bb, N. Gradiška +

55. 120207 Elda d.o.o. Zrinskih 62, N. Gradiška +

56. 120208 Tehnoplast d.o.o. J. J. Strossmayera 43, N. Gradiška +

57. 120209 Tiskara d.d. A. Stepinca 11a, N. Gradiška + +

58. 120211 Dom zdravlja “Dr. A. Štampar”

Relkovićeva 7, N. Gradiška + + +

59. 120212 HŠ Uprava šuma N. Gradiška

J .J. Strossmayera 9, N. Gradiška + + +

60. 120213 Slavča d.o.o. Lj. Gaja 56, N. Gradiška + + +

61. 120217 PPK Nova Gradiška d.o.o.

Urije bb, N. Gradiška +

62. 120218 Klas d.d. Urije bb, N. Gradiška +

63. 120220 Klaonica s tovilištem d.d.

Željeznička bb, N. Gradiška +

64. 120221 Strmac d.d. I.B . Mažuranića 2, N. Gradiška +

65. 120222 Kocka d.o.o. Ul. Zrinskih 15, N. Gradiška +

66. 120224 Mercis d.d. K. Dieneša 5, N. Gradiška +

67. 120229 Opća bolnica “Nova Gradiška”

J .J. Strossmayera 17, N. Gradiška + + +

68. 120301 Božić-granit d.o.o. Zvonimirova 16, Sl. Šamac +

69. 120303 Šljunčara i separacija d.o.o.

Savska bb, Sl. Šamac +

70. 121001 Mijo – Veeners d.o.o. Oprisavci bb, Oprisavci + + +

71. 121301 Oriolok d.d. M. Gabrića 11-13, Oriovac + + +

72. 121303 Chromos – Svjetlost d.d.

M. Stojanovića 13, Lužani + + +

73. 121304 Ekoplast d.o.o. Radovanje 89, Radovanje +

74. 121305 Rekord – Tim Zagrebačka bb, Orlovac +

75. 121501 PAN d.d. Tvorn. kart. i kart. amb.

Grobljanska bb, D. Andrijevci + + +



76. 121601 Grading d.o.o. Požeška 169, Cernik +

77. 122102 “Kamen Psunj”d.o.o. A. Starčevića 27a, Okučani + + +

78. 122301 Psunj d.d. Tvornica kože

Kožarska 18, Rešetari + + +

79. 122303 Gumiplast V. Nazora 3, Rešetari +

80. 122401 Mljekara “Slavija” d.d.

M. Gupca 52, Staro Petrovo Selo + +

81. 120147 “Ceste” d.o.o. I. G. Kovačića 58, Sl. Brod + +

82. 120149 HT d.d. TC Sl. Brod Trg pobjede 2, Sl. Brod + + +

83. Autoprometno poduzeće d.d.

Industrijska 2, Požega +

84. 121701 Vodovod Davor d.o.o.

+

85. 120703 Služba kom. djel. Općina B. Stupnik

B. Stupnik +

86. 122102 Komun. pogon Općine Okučani

A. Starčevića 27a, Okučani +

87. 120204 Nova d.d. Nova Gradiška

Gajeva 7, N. Gradiška + +

88. 121302 Jakob Becker d.o.o. M. Gabrića 11-13, Orlovac +

89. 122304 Rešetarica d.o.o. +

90. Plinacro +

91. 120124 Asfalti Brod d.o.o. +

92. 120127 Pami – koža d.o.o. Dr. M. Budaka 1, Sl. Brod + +

93. 120206 Slavonija Slad d.o.o. Urije bb, N. Gradiška + +

94. 120401 Runolist d.o.o. Strossmayerova 34, Vrpolje +



4 MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA

Mjere za previđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja okoliša dane su prema mogućim izvorima onečišćavanja sastavnih dijelova okoliša: zrak, tlo,voda te su dane mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja okoliša otpadom, bukom i pri eksploataciji mineranlih sirovina na području Županije.

4.1 MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I

OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆAVANJA ZRAKA

Zakoni i zakonski propisi za zaštitu zraka su:

• Zakon o zaštiti zraka, (NN RH br. 48/95);

• Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN RH br. 140/97, 105/02);

• Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN RH br. 101/96, 2/97);

• Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN RH br. 7/99, 20/99);

• Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o standardima kakvoće tekućih naftnih goriva (NN RH br. 76/97, 66/99, 149/99).

Prema članku 21. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine” br. 48/95), ocjena kakvoće zraka i kategorizacija područja obzirom na stupanj onečišćenosti zraka daje se na temelju usporedbe rezultata mjerenja s preporučenim (PV) i graničnim (GV) vrijednostima kakvoće zraka, tako je: I kategorija - čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene

vrijednosti kakvoće zraka - PV), II kategorija - umjereno onečišćen zrak (prekoračene su PV, a nisu prekoračene

granične vrijednosti kakvoće zraka - GV) III kategorija - prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti

kakvoće zraka - GV).

Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka propisane su Zakonom o zaštiti zraka i to člankom 30-38 (NN br. 48/95).

Preporučene i granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak propisane su Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (“Narodne novine” br. 101/96).



Osnovna svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i i životinjskog svijeta, kulturnih i materijalnih vrijednosti.

Iako se u Županiji ne provode mjerenja parametara kakvoće zraka, iz podataka o postojećim izvorima onečišćenja i iz dostavljenih podataka o mjerenju emisije onečišćujućih tvari u zrak mogu se propisati odgovarajuće mjere, koje mogu utjecati na poboljšanje stanja ovog segmenta okoliša Županije.

4.1.1 Mjere u industriji

Na području Županije postoje pojedinačni stacionarni izvori emisija onečišćujućihtvari u zrak iz industrijskog proizvodnog procesa te kotlovnica.

Osnovna mjera zaštite kod industrijskih i većih pojedinačnih izvora je ograničavanjeemisija na samom izvoru nastanka (čl. 13. Zakona o zaštiti zraka). Ograničenjeemisije može se propisati za postojeće objekte tek nakon utvrđivanja stvarnih emisija na izvoru onečišćenja, a za planirane u postupku izdavanja dozvola za realizaciju zahvata (procjena utjecaja na okoliš, lokacijska, građevna dozvola).

U Županiji postoje industrijski subjekti koji su obavili, prema zakonu propisana, mjerenja i ista su uredno prijavili, međutim postoje i oni koji to nisu do sada obavili, pa je u cilju zaštite zraka potrebno prije svega:

A. Za sve gospodarske subjekte, koji nisu dostavili podatke, a u cilju sprečavanja i ograničavanja onečišćenja zraka treba:

• utvrditi sve gospodarske subjekte koji podliježu obvezi mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

• odmah provesti mjerenje na svim stacionarnim izvorima koji podliježu obvezi mjerenja emisija;

• podatke o mjerenjima dostaviti nadležnom uredu;

• u slučaju da se utvrdi prekoračenje graničnih vrijednosti moraju se poduzeti mjere za smanjenje emisija u granice zakonom dozvoljenih vrijednosti emisija.

B. One gospodarske subjekte koji su dostavili podatke o mjerenjima onečišćujućihtvari u zrak iz svojih postrojenja treba obvezati na poduzimanje slijedećih mjera:

• temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN RH br. 140/97, 105/02) svi postojeći industrijski objekti, a kod kojih mjereni parametri prekoračuju GVE, moraju do 2005. godine uskladiti svoje emisije na način kako je propisano navedenom Uredbom. Usklađivanje je moguće postići ugradnjom filtra na stacionarnim ispustima, promjenom tehnološkog postupka i sl..;



• velik dio prekoračenja dopuštenih GVE onečišćujućih tvari u zrak odnosi se na toplinske gubitke što je vjerojatno posljedica zastarjele tehnologije, pa treba obratiti veću pozornost na održavanje instaliranih uređaja i napraviti plan zamjene dotrajale opreme.

Osim postojećih izvora onečišćenja zraka, potrebno je računati i s novim izvorima onečišćenja zraka na području Županije. C. Pri uspostavi ili izgradnji postrojenja koja će biti novi izvori emisija onečišćujućih

tvari u zrak treba poduzeti slijedeće mjere zaštite zraka:

• u dokumentima prostornog uređenja lokacije novih izvora onečišćenja zraka treba odrediti na temelju analize odnosa udaljenosti od stambenih, rekreacijskih, turističkih, zaštićenih i sličnih zona uzimajući u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova;

• treba dati prednost onim tehnologijama u kojima je ispuštanje plinova i lebdećihčestica i ostalih onečišćujućih tvari u zrak u skladu ili ispod zakonski dozvoljenih vrijednosti.

4.1.2 Mjere u prometu

Promet motornim vozilima jedan je od značajnih onečišćivača zraka, no osim toga vode, tla i vegetacije; uzročnik je buke i vibracija, osiromašivanja biološke raznolikosti, promjene krajolika i prostora, prenamjene prostora te mnogobrojnih izvanrednih događaja s posljedicama po kakvoću okoliša(nesreća). Unatoč tome, cijelo društvo uređeno je tako da bez djelotvornog prometa motornim vozilima sadašnji način života nije zamisliv.

Promet na cestama izvan gradova i naselja utječe nepovoljno na okoliš u određenom koridoru uzduž trase (površinski linijski izvor onečišćenja zraka). Što se tičeonečišćenja zraka ispušnim plinovima i česticama prašine, intenzitet onečišćenja je najveći neposredno uz cestu i naglo opada povećanjem udaljenosti od ceste. O prekomjernom onečišćenju zraka u blizini cesta izvan gradova i naselja može se govoriti samo u slučaju vrlo velike gustoće prometa, jer na otvorenom prostoru postoji veliki stupanj provjetravanja i razrjeđivanja tj. miješanja ispušnih plinova sa zrakom.

Promet motornim vozilima u gradu, zbog gustoće i isprepletenosti gradskih cesta, postaje difuzni izvor onečišćenja, a stupanj onečišćenja ovisi o gustoći prometa, meteorološkim uvjetima i tehničkoj ispravnosti vozila.

Stupanj onečišćenja zraka tvarima koje se stvaraju prometom u Županiji nije poznat, međutim približno točno se može proračunati iz gustoće prometa na pojedinim cestama ili mjerenjem imisijskih koncentracija uz ceste s intenzivnim prometom.



Stoga se predlažu slijedeće mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanjeonečišćenja zraka prometom:

• na prometno opterećenim pravcima obaviti brojenja protoka vozila;

• izvan gradova i naselja – preusmjeriti cestovni promet na željeznički, brodski;

• uz trase najopterećenijih prometnica (auto cesta Zagreb –Lipovac) napraviti barijere sadnjom zelenila;

• u gradu Slavonskom Brodu izbaciti tranzitni promet (sjever-jug) kroz grad – izgradnjom obilaznice;

• pooštriti kontrolu tehničke ispravnosti motornih vozila;

• uvesti zabranu prometa motornim vozilima u najopterećenijim dijelovima grada Slavonskog Broda tj. organizirati pješačke zone;

• poboljšati javni gradski prijevoz;

• izgraditi, označiti biciklističke staze i parkirališta za bicikle u gradovima;

• provoditi mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u neposrednoj blizini opterećenih prometnica u Županiji. Mjerenja imisije moguće je provesti postavljanjem mobilne mjerne postaje koja bi dio godine mjerila kakvoću zraka uz autocestu (4mj), dio godine uz ceste koje vode na granične prijelaze (4 mj) i na frekventnijim prometnica u gradovima (4 mj).

Smanjenje emisije iz prometa u smislu smanjenja globalnog onečišćenja može se očekivati tek primjenom dugoročnih mjera koje traže dobru gospodarsku osnovu (nove tehnologije, novi energenti) i financijske poticaje.

4.1.3 Mjere u naseljima - difuzni izvori

U gradovima i naseljima Županije osim prometa motornih vozila i kućna ložišta djeluju kao difuzni izvori onečišćavanja zraka. Emisije u zrak iz kućnih ložišta, u hladnijem dijelu godine znatnije opterećuju okoliš.Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja zraka u naseljima su:

• ustanovljavanje stanja onečišćenja mjerenjem imisijskih koncentracija;

• provođenje nadzora i održavanja kućnih ložišta;

• plinofikacija kućanstava u Županiji.

Posebno se naglašava da će najučinkovitija mjera zaštite u Županiji biti uvođenjeplina kao energenta za industriju i kućanstva. Provođenje plinofikacije u Županiji predviđeno je Prostornim planom Županije, što je pretpostavka za njenu realizaciju.

Deponije otpada koje nisu adekvatno uređene te divlje deponije mogu biti izvori onečišćenja zraka neugodnim mirisima i plinovima. Zato treba, u razdoblju do izgradnje uređenih sanitarnih deponija, poduzeti određene mjere kako bi se spriječio,ograničio i smanjio njihov nepovoljni utjecaj na zrak.



Prosječni sastav odlagališnog plina u najdužoj, metanogenoj fazi (IV) iznosi: metan, CH4 - 35 - 65%, ugljik-dioksid, CO2 - cca 45%, te ostali plinovi (>100 vrsta) - cca 10%. Metan je plin lakši od zraka i zato lako migrira. On kreće iz mjesta većihkoncentracija prema mjestima manjih koncentracija. Metan se može nakupljati na pojedinim mjestima unutar deponije što onda može rezultirati eksplozijama.U slučaju ekološke nesreće: eksplozije metana ili požara deponije moguće je razvijanje neugodnih mirisa i dimnih plinova. Onečišćenja zraka neugodnim mirisima javljaju se uslijed neprekrivanja otpada inertnim materijalom.

Mjere koje treba poduzeti kako bi se spriječilo i smanjilo onečišćenje zraka neugodnim mirisima i plinovima s deponija su slijedeće:

• svakodnevno prekrivanje odlagališta inertnim materijalom (glina, zemlja i sl.). Također može se koristiti i specijalna (LDPE) membrana za dnevno i privremeno prekrivanje deponije jer ta membrana djeluje kao filtar za neugodne mirise (npr. H2S, NH3) te sprečava raznošenje prašine i laganog otpadnog materijala;

• izrada kanala (odzračnika) za otplinjavanje deponije kako bi se plinovi koji nastaju unutar tijela odlagališta kontrolirano skupljali i odvodili ispuštanjem u atmosferu prirodnim putem -pasivni sustav;

• kod aktivnog sustava postavljaju se instalacije za sakupljanje i kontrolu plinova; metan se iz deponije izvlači crpkom i usmjerava na baklju gdje se spaljuje, odnosno, odvodi se do sustava za iskorištavanje plinova. Isto se može predvidjeti tek kada se znatnije poveća količina odloženog otpada, a posljedično tome i nastajanje plina;

• pri izgradnji novih, uređenih sanitarnih deponija treba poduzeti mjere za zaštitu zraka od neugodnih mirisa i deponijskih plinova.

4.1.4 Kontrola kakvoće zraka

Kontrola kakvoće zraka treba uključivati mjerenje emisije, imisije te praćenje uvjeta u atmosferi koji djeluju na stupanj onečišćenja.Budući da u planu državne mreže za praćenje kakvoće zraka nije predviđena niti jedna postaja na području Županije potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Kako do sada nisu obavljana mjerenja kakvoće zraka u Županiji predlaže se uspostavljanje mjerenja i to u nekoliko koraka :

• uspostaviti dvije mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka na području Županije i to u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški;

• postaja u Slavonskom Brodu može se organizirati tako da se uspostavi suradnja s Državnim hidrometeorološkim zavodom te se postojeća meteorološka postaja u Slavonskom Brodu opremi dodatnom opremom, koja bi uz postojeća mjerenja meteoroloških parametara obavljala i kontinuirana mjerenja parametara kakvoćezraka kao što su: plinoviti sastojci (SO2, NOx, CO) i lebdeće čestice. Postojećahidrometeorološka postaja je automatizirana i ima obučenu posadu za rad s



opremom. Također i novi bi se podaci mogli dostavljati Državnom hidometeorološkom zavodu koji bi ih obrađivao te mjesečno izvještavao Županiju o rezultatima mjerenja, a moguća je i “on line” veza;

• nakon prikupljanja i analize podataka s prve mjerne postaje trebalo bi utvrditi potrebu za proširenjem mjerenja na toj postaji i/ili potrebu za otvaranjem nove na području grada Slavonskog Broda;

• za područje grada Nova Gradiška predlaže se uspostavljanje mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka i meteoroloških podataka, u južnom dijelu grada (ispod željezničke pruge) u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom ili nekom od stručnih institucija pri čemu bi se točno odredila pozicija mjerne postaje;

• nakon analize obavljenih mjerenja treba utvrditi eventualnu potrebu za postavljanjem još jedne mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka na područjuŽupanije ili nabaviti mobilnu mjernu postaju za mjerenje kakvoće zraka, koja bi se tijekom godine periodično postavljala na najkritičnije lokacije glede onečišćenja zraka, a time bi se osigurala podloga za provedbu daljnjih mjera propisanih Zakonom o zaštiti zraka i aktima koji iz njega proizlaze. Mobilna mjerna postaja mogla bi dati podatke o kakvoći zraka uz prometnice, u blizini industrijskih objekata, u zaštićenim područjima Županije. Postaja bi trebala imati minimalno uređaje za mjerenje plinovitih sastojaka (SO2, NOx, CO, NMVOC) i lebdećih čestica.


OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆENJA TLA

Zakoni i zakonski propisi koji se odnose na zaštitu tla su

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN RH br. 34/91, 26/93, 79/93, 54/94, 65/94, 48/95, 19/98, 105/99);

• Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN RH br. 12/01);

• Uredba o osnivanju Zavoda za tlo (NN RH br. 100/01);

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN RH br. 15/92).

Temeljem Ustava Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za državu, ima njezinu osobitu zaštitu i ono se koristi i njime se raspolaže na načinpropisan Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01).

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se ograničavanjem i sprečavanjem direktnog unošenja štetnih tvari te indirektnog unošenja vodom i zrakom, ali i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti.



Navedenim su Zakonom, u skladu s bonitetom tla, propisane mjere za predviđanje,sprečavanje i ograničavanje njegovog onečišćenja tj. mjere njegove zaštite. Županija je napravila inventarizaciju tala, prema bonitetu tj. kakvoći tla prema njegovim mogućnostima proizvodnje hrane.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja treba na području Županije uspostaviti trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima, koje obuhvaća:1. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, kojim se trajno prati

stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a napose sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu

2. uspostavu informacijskog sustava o onečišćenju poljoprivrednog zemljišta

Prema Zakonu te poslove obavlja javna ustanova Zavod za tlo (u daljnjem tekstu: Zavod), osnivač koje je Vlada Republike Hrvatske.

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN RH br. 15/92) definirane su štetne tvari u tlu, dozvoljene količine teških metala i mjere zaštite tla. Štetnom tvari se smatra sve ono što dovodi u pitanje ulogu tla u proizvodnji kulturnog bilja.

Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo zemljište obrađivatine umanjujući njegovu vrijednost tj. sukladno agrotehničkim mjerama. Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:

• sprečavanje erozije;

• sprečavanje zakorovljenosti;

• čišćenje kanala;

• zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području;

• suzbijanje biljnih bolesti i štetnika;

• korištenje i uništavanje biljnih otpadaka i dr.

Skupština Brodsko-posavske županije donijela je Odluku o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni vjesnik Brodsko posavske županije 12/95 i 14/94) Nadzor nad provođenjem Zakona i Odluke, obavlja poljoprivredna inspekcija.

U smislu predviđanja, sprečavanja i ograničavanja onečišćenja tla na područjuŽupanije, treba poduzeti slijedeće mjere:

• osigurati provođenje i kontrolu zabrane pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u druge namjene uz utvrđivanje onih kategorija tala u Prostornom planu Županije koje se ne smiju prenamijeniti;



• uspostaviti mjerne postaje za analizu tla na teške metale. Mjerna mjesta treba izabrati prema mogućim točkastim (industrijskim izvorima) i linijskim izvorima onečišćenja, uz prometnicu – auto cestu Zagreb Lipovac;

• uspostaviti mjerne postaje za praćenje onečišćenja tla umjetnim preparatima, kao što su: umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi i drugo na intenzivno obrađivanimpodručjima;

• usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane. Aktivnosti se trebaju usmjeriti na suradnju, osnaživanje i financijsku pomoć udruzi “Biomar” koja je registrirana za okupljanje proizvođača, prodavača i potrošača organsko-bioloških živežnih namirnica, za organizaciju seminara, sajmova zdrave hrane…;

• treba potaknuti odgovarajuće tradicijske i autohtone načine korištenja tla kroz davanje državnog zemljišta isključivo za takovu proizvodnju;

• poduzimati mjere za sprečavanje erozije i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu;

• u svrhu povećanja proizvodnje racionalnije koristiti postojeće poljoprivredno zemljište, posebno zapuštene postojeće poljoprivredne površine, a ne provoditi hidromelioracijske radove u svrhu osposobljavanja novog poljoprivrednog zemljišta;

• napraviti inventarizaciju miniranog poljoprivrednog zemljišta i plan za njegovo razminiranje;

• organizirati edukaciju o primjeni suvremenih i kontroliranih agrotehničkihpostupaka;

• sve agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom i drugim korisnicima prostora.

4.3 MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Zakoni i zakonski propisi kojima je regulirano gospodarenje otpadom su:

• Zakon o otpadu ( NN RH br. 34/95);

• Zakon o komunalnom gospodarstvu, (NN RH br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01);

• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN RH br. 32/98);

• Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (NN RH br. 53/96);

• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN RH br. 123/97, 112/01);

• Pravilnik o vrstama otpada (NN RH br. 27/96);

• Popis stručnih institucija koje imaju ovlast za izdavanje izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada ( NN RH br. 51/96, 93/96);

• Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN RH br. 50/00);

• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN RH br. 97/93);



Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sastoji od niza podsustava koji mogu na specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i o strateškim opredjeljenjima lokalne samouprave i državne uprave, u vezi s gospodarenjem otpadom u Republici Hrvatskoj.

Prema prostorno planskim odrednicama Županije i prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske glede postupanja s otpadom, utvrđeno je da zbrinjavanje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada treba u potpunosti organizirati na području Županije pri čemu je nužno:

• izbjegavati stvaranje otpada uvođenjem čistijih tehnologija u procese proizvodnje;

• koristiti vrijedna svojstva otpada (reciklirati); • sigurno odlagati otpad koji se ne može koristiti.

4.3.1 Mjere za postupanje s komunalnim otpadom

4.3.1.1 Prikupljanje i procjena mogućnosti izdvajanja pojedinih vrsta otpada

Prikupljanje otpada na području Županije obavlja 13 komunalnih poduzeća i koncesionara ili komunalnih općinskih pogona. Organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada obuhvaćeno je 71% stanovništva Županije. Otpad se prikuplja u vrećicama, u posudama od 50 l – 120 l, u kontejnerima – spremnicima od 1.100 l te velikim kontejnerima od 5 m3

Transport otpada do odlagališta obavlja se uglavnom specijalnim vozilima (smećarima) kao i autopodizačima, međutim, još se uvijek u nekim općinama odvoz otpada obavlja traktorima. Mehanizacija, kojom se sakuplja i odvozi otpad iz naselja, stara je 10-tak i više godina, a negdje i cca. 30 godina, s iznimkom nekoliko novijih vozila. To znači da je vozni park komunalnih poduzeća na području Županije zastario.

Kako bi se poboljšao sustav prikupljanja otpada treba obvezati komunalna poduzeća i koncesionare na :

• Nabavku posuda za prikupljanje otpada;

• Obnovu i modernizaciju voznog parka

Također potrebno je obuhvatiti cjelokupno stanovništvo Županije ograniziranim prikupljanjem i odvozom otpada. Prema podacima dobivenim od komunalnih radnih organizacija i koncesionara o na području Županije izdvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada provodi se samo u gradovima.



Kako se sustav izdvojenog prikupljanja otpada na području Županije tek počinjerazvijati, potrebno je pojačati aktivnosti na izgradnji tog sustava iz slijedećih razloga: � određene komponente otpada imaju neka iskoristiva svojstva; � potencijalno vrijednu komponentu otpada najbolje je izdvojiti prije odbacivanja u

miješani otpad zato da se olakša prikupljanje; � da se izdvoje komponente koje predstavljaju opasnost po okoliš kako u konačnici

ne bi završile na sustavima koji ih ne mogu obraditi; � izdvajanjem određenih komponenti, smanjuje se potrebni kapacitet odlagališta, a

također i reaktivnost odlagališta.

Prema prostorno planskim odredbama Županijskog prostornog plana, predviđeno je u svakom naselju s područja Županije formirati unutar granica građevinskog područjareciklažno dvorište iz kojeg bi se prikupljeni otpad slao na jedno od regionalnih sabirališta.Lokacije reciklažnih dvorišta odredile bi se u Prostornim planovima općina ili Generalnim urbanističkim planom za gradove. Trenutno općine Podcrkavlje i Garčinimaju donešen Prostorni plan u kojem je predviđeno reciklažno dvorište.

Sustav reciklaže zahtjeva povećanje broja radnika, a također i znatna inicijalna ulaganja financijskih sredstava, što je na neizvjesnom i slobodnom tržištu otpadnih materijala često uzrok slabog interesa i inicijative za poduzimanje tih aktivnosti.

Stoga treba prije uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom razraditi slijedeće:

• utvrditi količinu i sastav otpada (vršiti povremena vaganja i sortiranje), utvrditi potencijale određenih komponenti otpada i procijeniti njihovu buduću količinu.Treba prepoznati materijale koji mogu zadovoljiti uvjete za recikliranje.(Kako bi se točno mogle utvrditi vrste otpada koje se stvaraju na nivou Županije, potrebno je izvršiti sortiranje otpada što treba provesti za karakteristični zimski i ljetni dio godine u trajanju od po tjedan dana. Ovo bi trebalo ponavljati u ciklusima od po 3 godine;

• procijeniti buduće količine otpada;

• istražiti mogućnost tržišta za izdvojene komponente. Treba ispitati tržišta otpadnih materijala, tzv. burze otpada te procijeniti isplativost iskorištavanja otpada. Treba voditi računa i o činjenici da ovi materijali teško mogu kvalitetom konkurirati izvornim sirovinama te da se moraju postići vrijednosti čistoće izdvojenog materijala, koje uvjetuje otkupljivač, radi mogućnosti daljnjih tehnoloških procesa prerade ili obrade.

Poznavanjem sastava i količine otpada koji se stvara na području organiziranog sakupljanja otpada te uz procjenu buduće količine otpada, moguće je procijeniti buduće količine korisnih komponenti otpada za reciklažu.



Strategija uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom neophodna je za uspješnu provedbu programa reciklaže, kao i za pravodobno aktiviranje podsustava reciklaže.

4.3.1.2 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja pri radu postojećih odlagališta

Na području Županije postoje 4 “službena” odlagališta i 6 odlagališta na kojima postoji ili nadzor ili organizirani dovoz otpada. Osim tih odlagališta na područjuŽupanije evidentirano je oko 50 –tak divljih odlagališta. Niti jedno odlagalište na području Županije ne zadovoljava zakonske propise glede tehničkih i drugih uvjeta.

Prema Prostornom planu Županije, a u suglasju sa Strategijom prostornog uređenjaRepublike Hrvatske, na prostoru Županije utvrđene su makrolokacije za prikupljanje otpada i to u zoni Nova Gradiška, Oriovac, Slavonski Brod i Velika Kopanica. Također je predviđena dinamika uklanjanja divljih deponija i to :

• broj divljih deponija u prvoj fazi treba svesti na jednu lokaciju u općini;

• u drugoj fazi broj deponija u Županiji treba svesti samo na 4, sanitarne uređenedeponije, i to u spomenutim zonama.

Kako bi se smanjio nepovoljni utjecaj postojećih deponija na okoliš, do izgradnje sanitarnih deponija u skladu s zakonskim propisima, i započele aktivnosti na provedbi planskih odredbi glede postupanja s otpadom, treba poduzeti minimalno slijedećeodgovarajuće mjere :

• od postojećih divljih deponija definirati samo po jednu na području svake općinekoja bi služila kao službena deponija do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Županije;

• predviđenu deponiju treba ograditi bodljikavom žicom

• urediti protupožarni pojas oko deponije;

• svakodnevno prekrivati novodovezeni otpad inertnim materijalom

• osigurati stalan nadzor deponije;

• kroz uspostavu stalnog nadzora na deponijama, kontrolirati otpad i onemogućitidovoz nedozvoljenih vrsta otpada (opasni otpad, tehnološki otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.).

Pri uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i izgradanji sanitarnih prema zakonskim propisima uređenih deponija u Županiji treba pribaviti određenudokumentaciju:1. Prostorno plansku dokumentaciju za određivanje lokacija novih deponija 2. Idejno rješenje deponije s istražnim radovima 3. Studiju o utjecaju na okoliš za deponiju otpada4. Lokacijsku dozvolu



5. Glavni projekt deponije otpada 6. Građevnu dozvolu 7. Uporabnu dozvolu8. Plan zatvaranja postojećih divljih odlagališta s definiranom dinamikom i

redoslijedom zatvaranja po gradovima i općinama

4.3.2 Mjere za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom

Neopasni tehnološki otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada . Neopasni tehnološki otpad koji nastaje na području Županije (prema katalogu otpada NN 27/96) je slijedeći:

1. Otpad koji nastaje od iskopavanja i drobljenja kamena 01 00 00 2. Otpad iz poljodjelske, vrtlarske, lovačke, ribarske

primarne proizvodnje vodenih kultura, pripremanja hranei prerade 02 00 00

3. Otpad od prerade drveta i proizvodnje papira, kartona,celuloze, ploča i namještaja 03 00 00

4. Otpad iz kožarske i tekstilne industrije 04 00 00 5. Anorganski otpad iz tehničkih procesa 10 00 00 6. Otpad od mehaničkog oblikovanja i površinske obrade metala

i plastike 12 00 00 7. Ambalaža, apsorbensi, materijali za upijanje, filtarski materijali

i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način 15 00 00 8. Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 16 00 00 9. Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 17 00 00 4. Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja

ili srodnih istraživanja 18 00 00 5. Komunalni otpad i sličan otpad iz industrijskih i zanatskih pogona uključujući

odvojeno prikupljene sastojke.

Neopasni tehnološki otpad u Brodsko posavskoj županiji zbrinjava se na tri načina:

• izdvajanjem korisnih tvari (metalne strugotine , staklo i papir);

• odlaganjem otpada u kontejnere i odvoženjem na postojeća odlagališta komunalnog otpada;

• zbrinjavanjem, korištenjem unutar vlastitih pogona (piljevina , drvo);

Daljnje postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom treba razvijati na postojećemmodelu zbrinjavanja, izdvajanjem korisnih tvari i odlaganjem neopasnog tehnološkog otpada na odlagališta unutar Županije te korištenjem unutar vlastitih pogona.



Zabranjeno je s neopasnim tehnološkim otpadom miješati opasni tehnološki otpad. O tome posebnu brigu moraju voditi inspekcijske službe, koje moraju i preko sustava Katastra emisija u okoliš i stalnim obilaskom gospodarskih subjekata kontrolirati način odvajanja opasnog od neopasnog tehnološkog otpada i kažnjavati nedozvoljene pojave. Za obavljanje tih poslova, ali i svih ostalih poslova u nadzoru i zaštiti okoliša, treba uspostaviti inspekcijsku službu sa sjedištem u Županiji. (Današnje stanje je tako da jedan inspektor zaštite okoliša nadzire dvije Županije i nema sjedište u Brodsko posavskoj županiji).

4.3.3 Mjere za postupanje s opasnim otpadom

Na području Županije, prema podacima iz Katastra emisija u okoliš za 2001.godinu, ukupna količina opasnog otpada iznosila je 1.414,22 t. Od toga je obrađeno samo 10,92 tone opasnog otpada. Najveći udio u opasnom otpadu imaju otpadna ulja različitog porijekla.

Da bi se spriječilo nekontrolirano manipuliranje, skladištenje i odlaganje opasnog otpada na prostoru Brodsko posavske županije te s time u vezi i dovođenje u opasnost života i zdravlja ljudi i životinja te prirode i prirodnih dobara, treba organizirati prikupljanje i skladištenje opasnog otpada u skladu sa Zakonom o otpadu i Pravilnikom o vrstama otpada.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, dao je nadležnost državnim tijelima u organiziranju sustava zbrinjavanja opasnog otpada. Lokacije za trajna odlagališta opasnog otpada u Republici Hrvatskoj utvrdit će se u okviru četirimakroregije, dok je za županije potrebno u svakoj utvrditi 4-5 lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za privremeno skladištenje i predobradu opasnog otpada.

Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske za Brodsko posavsku županiju predložena je uspostava dvije građevine za sabirališta opasnog otpada i to na području grada Nove Gradiške i Slavonskog Broda, i jedna građevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada na području Slavonskog Broda.

Prema prostorno planskoj dokumentaciji Županije predviđeno je građevinu za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada za područje Županije izgraditi u okviru jedne od lokacija budućeg županijskog regionalnog centra za obradu i odlaganje komunalnog otpada. Do uređenja tog centra predviđeno je opasni otpad prikupljati, skladištiti i zbrinjavati na mjestu njegova nastanka uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite.

Privremeno skladištenje i obrada opasnog otpada u posebno tehničko – tehnološki opremljenom objektu je zahvat od posebnog značaja koji bi trebao biti početak



osmišljenog i stručno utemeljenog sustava koji započinje identifikacijom, a nastavlja se sakupljanjem i zbrinjavanjem opasnog otpada. Kako bi se uspostavio efikasan, ekološki i ekonomski prihvatljiv sustav zbrinjavanja opasnog otpada potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

• identificirati mjesta nastanka, količinu i sastav opasnog otpada;

• identificirati potencijalne lokacije za privremeno skladištenje opasnog otpada unutar postojećih industrijskih postrojenja

• identificirati potrebnu predobradu opasnog otpada te mogućnost uspostave manje jedinice za predobradu opasnog otpada unutar postojećih industrijskih objekata

• realizirati sustav organiziranog prikupljanja i dopreme opasnog otpada na lokaciju privremenog skladištenja.


OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆENJA VODA

Zakon i zakonski propisi koji reguliraju područje zaštite voda su

• Zakon o vodama (NN RH br. 107/95);

• Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN RH br. 107/95, 19/96 i 88/98);

• Državni plan za zaštitu voda (NN RH br. 8/99);

• Uredba o klasifikaciji voda (NN RH br. 15/81, 53/90, 107/95, 77/98);

• Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN RH br. 78/98);

• Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru (NN RH br. 2/84, 53/90, 107/95);

• Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN RH br. 28/96);

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN RH br. 46/94);

• Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za korištenje voda (NN RH br. 29/01);

• Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (NN RH br. 62/00);

• Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN RH br. 40/99, 06/01, 14/01);

• Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji (NN RH br. 78/97);

• Odluka o popisu državnih voda (NN RH br. 20/96);

• Popis ovlaštenih laboratorija (NN RH br. 107/00).

Osnovni propisi koji se donose u svrhu zaštite voda su Državni plan za zaštitu voda i županijski planovi. Vlada Republike Hrvatske donijela je Državni plan za zaštitu voda temeljem članka 77. stavka 1. Zakona o vodama (NN br.107/95) u siječnju 1999. godine i isti je objavljen u Narodnim novinama br. 8/99. Sastavni dio Državnog plana je kategorizacija državnih voda.



Mjere za očuvanje kakvoće voda i mjere za sprečavanje i smanjenje onečišćenja voda propisane su Državnim planom za zaštitu voda.

Mjere za očuvanje kakvoće voda prvenstveno se odnose na:

• zabranu ili ograničavanje izgradnje na područjima gdje bi izgrađeni objekti mogli utjecati na kakvoću podzemne ili površinske vode;

• zabranu ili ograničenje ispuštanja opasnih tvari u vode;

• preporuku izgradnje vodnih građevina za povećanje kapaciteta prijemnika (retencije, akumulacije).

Mjere za sprečavanje i smanjenje onečišćenja voda odnose se na:

• planiranje, rekonstrukciju i izgradnju sustava odvodnje i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

• smanjenje opterećenja onečišćujućim tvarima u otpadnim vodama iz tehnoloških procesa industrijskih pogona;

• zamjenu postojećih tehnologija ekološki prihvatljivijim;

• uvođenje mjera zaštite u poljoprivredi, smanjenje potrošnje umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida;

• uređenje erozijskih područja i sprečavanje ispiranja tla;

• kontrolirano odlaganje otpada;

• sanacije postojećih odlagališta te planiranje i gradnja uređenih deponija.

Donošenjem Državnog plana za zaštitu voda, nastala je i obveza donošenja novih županijskih planova za zaštitu voda, koje sukladno čl. 77. stavku 2 Zakona o vodama, donosi Županijska skupština na prijedlog Hrvatskih voda. S obzirom da Plan zaštite voda za Brodsko-posavsku županiju nije donesen, ne postoji ni kategorizacija lokalnih voda, pa se ona mora donijeti u sklopu toga plana.

4.4.1 Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenjavodotoka

Većina vodotoka na području Županije nalazi se u višoj tj. lošijoj kategoriji od propisane Državnim planom za zaštitu voda. Vodotoci Sava i Orljava dotječu na područje Županije već onečišćene.

Onečišćenje voda na području Županije potječe od industrijskih i komunalnih ispusta te poljoprivrede, jer pitanje odvodnje i pročišćavanja njihovih otpadnih voda, nije riješeno na zadovoljavajući način na području cijele Županije.



Kako bi se predvidjelo, spriječilo i ograničilo onečišćavanje vodotoka na područjuŽupanije treba:

• uspostaviti suradnju na međužupanijskoj razini u svrhu pridobivanja informacija o onečišćenju vodotoka koji dotječu na područje Županije te kako bi se u slučaju prekomjernog onečišćenja moglo zahtijevati od druge županije provođenje mjera zaštite voda odnosno njihovo dovođenje u prihvatljivu kategoriju kakvoće;

• izgraditi sustave javne odvodnje i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda industrije i komunalnih otpadnih voda;

• utvrditi dinamiku i prioritete:

• prema prostorno planskim odrednicama Županije prednost u financiranju izgradnje, odnosno dogradnje kanalizacije i izgradnje uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda trebaju imati županijsko središte te gradovi i naselja locirana unutar zaštitnih zona izvorišta vode za piće;

• nakon njih, pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda trebalo bi riješiti u lokalnim općinskim središtima i naseljima s industrijom;

• važno je da i naselja u kojima je izgrađen vodoopskrbni sustav riješe pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

4.4.1.1 Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda gradova, općina i naselja prema broju stanovnika

U Državnom planu za zaštitu voda, dinamika, odnosno prioriteti u izgradnji sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vezani su za veličinu naselja, odnosno broj ES (ekvivalent stanovnika) i za osjetljivost prijemnika u koji se ispuštaju otpadne vode.U idućem razdoblju (2015godine) treba:

• najprije izgraditi objekte odvodnje veće od 15.000 ES i one veće od 10.000 ES koji otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja (vode II i III kategorije), a zatim II stupanj uređaja (biološko pročišćavanje) tih istih uređaja;

• dovršiti i izgraditi sustave odvodnje između 2.000 i 15.000 ES;

• izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda veće od 15.000 ES s ispuštanjem otpadnih voda u manje osjetljiva područja (vode III, IV i V kategorije);

• nakon izgradnje naprijed navedenih objekata, preporuča se izgradnja drugog stupnja pročišćavanja na tim uređajima;

• kod planiranja izgradnje uređaja, treba voditi računa o tome da je ekonomski prihvatljivija izgradnja i eksploatacija uređaja većeg kapaciteta, pa svugdje, gdje je to moguće, treba predvidjeti izgradnju jednog uređaja za više naselja;

• lokaciju uređaja, odnosno ispust pročišćenih otpadnih voda iz uređaja treba predvidjeti uz veće vodotokove, jer oni, zbog velike protoke, imaju i bolju prijemnu moć.



Sa svrhom definiranja načina odvodnje otpadnih voda za cijelu Brodsko-posavsku županiju, kao i formiranja grupa naselja sa zajedničkim uređajem za pročišćavanjeotpadnih voda, te definiranjem lokacija uređaja i stupnja pročišćavanja otpadnih voda prema karakteristikama prijemnika, izrađena je «Studija zaštite voda na područjuBrodsko-posavske županije».

Obzirom da izgradnja, odnosno dogradnja sustava odvodnje, predstavlja najvećuinvesticiju na području zaštite voda od onečišćenja i zagađenja, ista je posebno iskazana s procjenom troškova, rokovima i nositeljima, s napomenom da se rokovi za izgradnju moraju detaljno razraditi i definirati Županijskim planom za zaštitu voda.

Prema osnovnim postavkama Studije, s obzirom na karakteristike prijemnika pročišćenih otpadnih voda, topografiju terena, te gustoću naseljenosti i urbaniziranost, područje Brodsko-posavske županije podijeljeno je na prisavsko, srednje nizinsko i brdsko područje odvodnje otpadnih voda.

Prisavsko područje odvodnje otpadnih voda je područje uz rijeku Savu (od Stare Gradiške do Slavonskog Šamca).Slavonski Brod ima izgrađen mješoviti sustav odvodnje, dok je odvodnja djelomičnoriješena i u naseljima Davor i Stara Gradiška, a za ostala naselja tog područjapredviđen je razdjelni sustav odvodnje. Prijemnik otpadnih voda je rijeka Sava.

Za sustave pročišćavanja predviđeni su uređaji različitog kapaciteta, ovisno o broju ekvivalent stanovnika (ES) koji gravitiraju uređaju. Prema Studiji, procjena kompletne investicije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na prisavskom području, za 17 sustava odvodnje (Slavonski Šamac, Jaruge, Novi Grad, Oprisavci, Klakar, Slavonski Brod, Zbjeg, Slavonski Kobaš, Pričac, Stara Gradiška, Orubica, Davor, Pivare, Mačkovac, Dolina, Savski Bok, Dubočac) i pretpostavljenim brojem od 98.050 stanovnika do 2015. godine, iznosi 524.778.000,00 kn, od čega je cca 50% investicije za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Srednje nizinsko područje odvodnje otpadnih voda karakterizira grupiranost uz glavnu prometnicu (autoput).Prijemnici otpadnih voda su lijeve pritoke rijeke Save koje imaju bujični karakter (Sloboština, Šumetlica, Rešetarica, Orljava i Biđ).Mješovit sustav odvodnje izgrađen je u Novoj Gradiški, Cerniku, Donjim Andrijevcima, Okučanima, djelomično Rešetarima i Dragaliću, dok su za ostala naselja, koja nemaju riješenu odvodnju otpadnih voda, predviđeni razdjelni sustavi odvodnje.Kompletni troškovi izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda za 22 sustava odvodnje (Gundinci, Beravci, Vrpolje, Donji



Andrijevci, Garčin, Šušnjevci, Sibinj, Brodski Stupnik, Oriovac, Lužani, Batrina, Siće, Staro Petrovo Selo, Komarnica, Nova Gradiška, Vrbje, Dragalić,Gorice, Okučani, Vrbovljani, Gređani, Novi Varoš) na srednje nizinskom području procijenjeni su, s pretpostavljenim brojem od 87.460 stanovnika do 2015. godine, na iznos od 850.592.000,00 kn, od čega 26% na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.

Brdskom području odvodnje otpadnih voda pripadaju manja, raštrkana naselja brdskog i prigorskog tipa.Prijemnici otpadnih voda su manji brdski vodotoci koji ljeti presušuju, a u proljeće i jesen imaju bujični karakter.Na tom području nema izgrađenih sustava odvodnje, a predloženi su razdjelni sustavi. Zbog karakteristike vodotoka na tom području (mala prijemna mogućnost), problem predstavlja izbor lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Zbog toga su za taj sustav odvodnje predloženi manji uređaji (rotirajući diskovi, prokapnici, biljni uređaji), a u nekim područjima septičke jame.Za 17 sustava odvodnje (Gornji Slatinik, Dragovci, Podvrško, Banićevac, BaćinDol, Šagovina Mašička, Donji Rogolji, Širinci, Šagovina Cernička, Pavlovci, Stara Kapela, Lovčić, Ravan, Donji Slatinik, Dubovik, Oriovčić, Kindrovo) na brdskom području, s pretpostavljenim brojem od 4.490 stanovnika do 2015. godine, ukupni troškovi izgradnje procjenjeni su na 86.448.000,00 kn, od čegacca 8% na izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Studijom su razrađeni i programi etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući i ekonomske parametre, a predložena je i dinamika realizacije.

4.4.1.2 Mjere za sprečavanje, ograničavanje i onečišćavanje voda iz industrijskih ispusta

Prema odredbama Zakona o vodama i podzakonskim propisima:

• svi industrijski pogoni koji svoje otpadne vode ispuštaju u javne sustave odvodnje ili je predviđeno njihovo spajanje na javne kanalizacijske sustave, dužni su izgraditi uređaje za predobradu otpadnih voda koji će tehnološke otpadne vode pročistiti do stupnja predviđenog za ispuštanje u javni sustav odvodnje;

• svi industrijski pogoni koji su dislocirani i nije predviđeno njihovo spajanje na javne sustave odvodnje, trebaju izgraditi vlastite uređaje za konačno pročišćavanjeotpadnih voda koji će postići kakvoću otpadnih voda propisanu za ispuštanje u prirodne prijemnike.

4.4.1.3 Mjere za sprečavanje onečišćenja voda od poljoprivrednih djelatnosti

Korištenje kemijskih proizvoda u poljoprivrednim djelatnostima u kojima bi njihova upotreba mogla pogoršati kakvoću podzemne vode koja se koristi za piće mogli bi se smanjiti:



• edukacijom poljoprivrednika, u svrhu pravilne upotrebe i/ili zabrane korištenja pesticida.

Mjere za sprečavanje onečišćenja voda od djelatnosti na stočnim farmama:

• farme koje se mogu priključiti na sustave javne odvodnje trebaju se priključiti na sustave u što je moguće kraćem roku;

• farme koje nemaju mogućnosti priključenja na javne sustave odvodnje, trebaju predvidjeti separatore za odvajanje tekuće i krute frakcije i ispuštanje tekućegnojovke u nepropusne lagune u kojima će se obavljati stabilizacija gnojovke. Stabilizirana gnojovka može se koristiti za poljoprivredne površine u skladu s postojećim propisima.

4.4.1.4 Monitoring voda na području Županije

Važnu ulogu u odlučivanju o potrebnim mjerama zaštite voda ima sustavno praćenjekakvoće površinskih i podzemnih voda. Za kvalitetni monitoring potrebno je:

• postojeće mjerne postaje urediti;

• donijeti plan monitoringa kakvoće voda s definiranim lokacijama, parametrima, dinamikom i nadležnostima;

• uspostaviti mjerne postaje prema planu monitoringa;

• osigurati stalno praćenje površinskih i podzemnih voda s vođenjem jedinstvenog informatičkog sustava o njihovoj količini i kakvoći na području Županije.

4.4.2 Mjere za predviđanje , sprečavanje i ograničavanje onečišćenjaizvora pitke vode

Prioritetni interes Brodsko-posavske županije je zaštita rezervi podzemne vode u svrhu dugoročne opskrbe pitkom vodom, a za vodoopskrbu su najznačajniji savski aluvijalni nanosi, posebno na prostoru Velika Kopanica-Gundinci-Babina Greda. Na području Županije količina vode određena je hidrauličkim i hidrološkim karakteristikama aluvijalnih vodonosnika rijeke Save i njenih lijevih pritoka. Za vodoopskrbu Županije veći problem od količine vode je kakvoća vode i stoga posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti voda od onečišćenja.

Kako bi se osigurale pretpostavke za zaštitu pitke vode za svako crpilište treba:

• utvrditi zone sanitarne zaštite pripadajućeg izvorišta i propisati mjere zaštite u tom području;

Zaštita je propisana Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine br. 55/02. od 16. svibnja 2002. godine).

S obzirom da su odluke o vodozaštitnim područjima crpilišta na području Brodsko-posavske županije donesene na temelju bivšeg Pravilnika o zaštitnim mjerama i



uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (Narodne novine br. 22/86.), jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave dužne su sukladno članku 45. novog Pravilnika:

• postojeće odluke uskladiti s odredbama novog Pravilnika u roku od 5 godina od stupanja istog na snagu tj. do 16.svibnja 2007 godine;

• imenovati stručno povjerenstvo kojeg trebaju imenovati jedinice lokalne, odnosno, regionalne samouprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika tj. do 16.11.2002 godine;

• stručno povjerenstvo treba predložiti potrebne istražne radove i njihovu dinamiku za usklađivanje odluka.


OGRANIČAVANJE BUKE

Zakon i zakonski propisi koji reguliraju područje zaštite od buke su:

• Zakon o zaštiti od buke (NN RH br. 17/93, 26/93);

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN RH 37/90);

• Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za mjerenje i predviđanje buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN RH br. 37/90);

• Pravilnik o kontroli projekata (NN RH br. 47/90);

Prema prostorno planskim odrednicama Županije mjere i smjernice za zaštitu od buke su :

• predviđene razine buke u urbanim područjima treba, u suglasju sa zakonskim propisima, utvrditi u generalnim urbanističkim planovima;

• potrebno je intenzivirati aktivnosti vezane uz rješavanje (saniranje) negativnog utjecaja postojećih izvora buke i vibracija na okoliš, te prirodnu i graditeljsku baštinu;

• u programima praćenja stanja okoliša predvidjeti mjerenja razine buke, a o rezultatima mjerenja informirati javnost;

• u prostorno planiranje treba unijeti načelo prevencije tj. zaštitne zone (udaljenosti) između izvora buke i stambenih zona ili nekih drugih zona s predviđenom niskom razinom buke ili osigurati odgovarajuće zaštitne barijere.

Područje Županije za sada nije ozbiljnije ugroženo bukom, najviše pritužbi odnosi se na remećenje noćnog mira koje uzrokuje komunalna buka koja dolazi iz disco barova, disco klubova, noćnih barova i noćnih klubova te uslijed pojačanog prometa vozila i ljudi koji rade do kasno u noć.



S obzirom da postojećim zakonskim aktima nije propisana obveza zaštite od postojećeprometne buke koja može biti i viša od dozvoljene, predlaže se da se gradskim, općinskim lokalnim propisima odredi slijedeće:

• svako građevinsko područje u kojem je razina buke prometa veća od 67 dB(A) proglasiti područjem ugroženim od buke. Takva područja odrediti po stručnimkriterijima za zaštitu od buke ili važećim tehničkim normama;

• u područjima ugroženim prometnom bukom dozvoliti gradnju stambenih objekata samo ako su isti zvučno zaštićeni;

• utvrditi propise za regulaciju prometa u gradu kako bi se izbjegla prekomjerna buka.

Na području Županije nisu rađena mjerenja buke pa je potrebno napraviti mjerenja buke. Nakon mjerenja buke potrebno je izraditi karte buke. Karta buke je grafičkiprikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja u kojem ljudi rade i borave.

Treba napraviti kartu buke za sve važnije prometnice koje prolaze kroz građevinskopodručje, na području Županije, kako bi se izbjeglo građenje stambenih objekata u ugroženim zonama, i/ili kako bi se izgradile zaštitne zvučne barijere (zidni nasipi, ograde uz ceste).

Također treba izraditi kartu buke na temelju mjerenja buke koja treba obaviti na karakterističnim lokacijama unutar gradova tj. na granicama zona:

• bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno-povijesni lokaliteti i veliki parkovi;

• stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno-obrazovnih institucija, naučno-istraživački instituti;

• poslovno-stambena zona s objektima javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta;

• poslovno-stambena zona s objektima javne namjene unutar gradskog središta, zone duž autoputova i glavnih gradskih prometnica;

• industrijska, skladišna i servisna područja bez stanovanja te područja transportnih terminala.

Predviđene razine buke treba označiti i na grafičkim prikazima u prostornom planu općine, generalnom urbanističkom planu i po potrebi u provedbenim planovima. Predviđene razine buke ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke.

Usporedbom predviđene razine buke i karte buke može se ustanoviti da li je dozvoljena izgradnja nekog zahvata unutar određene zone odnosno koje mjere zaštite



buke treba predvidjeti prilikom izgradnje da razina buke ne bi prešla dozvoljene granice.


OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA KOD

EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Eksploatacija mineralnih sirovina, pogotovo na površinskim kopovima i zaštita okoliša u međusobnoj su opreci. Rudarskim radovima, u koje spada i eksploatacija mineralnih sirovina, mijenja se i trajno narušava krajobraz te biljni i životinjski svijet.

U Hrvatskoj, pa i u Brodsko-posavskoj županiji zaštita okoliša kod eksploatacije mineralnih sirovina je formalno-pravno dobro riješena, međutim za praksu se to ne može reći. Ishođenje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina zahtijeva izradu Elaborata o rezervama, Studije o utjecaju na okoliš i Glavnog rudarskog projekta. U tim dokumentima su naznačene i mjere zaštite okoliša kojih se koncesionar mora držati kod eksploatacije te način i obveza sanacije.

Međutim, u praksi se mjere sanacije uglavnom ne provode, radi čega bi inspekcijske službe (rudarska inspekcija, vodopravna inspekcija, inspekcija zaštite okoliša) trebale inzistirati na provođenju propisanih mjera. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina (kamenolomi, šljunčare i glinokope).Pri eksploataciji mineralnih sirovina treba na nivou Županije provesti slijedeće mjere i smjernice za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje devastacije prostora:

• izraditi studiju mineralnih sirovina Županije na temelju koje bi se izradila Osnova gospodarenja mineralnim sirovinama za potrebe Županije/Grada/Općine;

• izraditi Katastar svih kopova (aktivnih, napuštenih, pozajmišta) u Županiji i prićisanaciji napuštenih kopova i pozajmišta po prioritetu. Prednost dati kopovima opasnim za životinje i ljude, zatim one u zaštićenim područjima, kopovima koji degradiraju krajolik i sl.;

• pri davanju koncesije dati prednost korištenju postojećih, napuštenih kopova kako bi se smanjio broj devastiranih površina, a ovi doveli u fazu sanacije;

• uvjetovati ozelenjavanje završnih ravnina i kosina kamenoloma autohtonim pionirskim vrstama uz primjenu suvremenih metoda rekultivacije ili predvidjeti novu namjenu i korištenje kopova nakon završetka eksploatacije (jezera za rekreaciju, ribnjaci i drugo);

• uvjetovati projektiranje i odvijanje eksploatacije tako da se s napredovanjem rudarskih radova provodi “tekuća sanacija”, a po završetku radova i “završna sanacija”, kako bi, po završetku eksploatacije, površinski kop bio potpuno saniran;



• sve kocensionare koji eksploatiraju mineralne sirovine na području Županije te time oštećuju tlo, krajolik i dr. obvezati na saniranje površinskih kopova i privođenje novoj namjeni nakon iskorištavanja;

• potaknuti zakonsko reguliranje namjenskog fonda za sanaciju površina devastiranih iskorištavanjem mineralnih sirovina.



5 OVLAŠTENJA U PROVOĐENJU MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA)

5.1 ZAKONI I PROPISI KOJI UREĐUJU PODRUČJE ZAŠTITE

OKOLIŠA

Provođenje mjera zaštite okoliša regulirano je brojnim zakonskim i podzakonskim

aktima koji su uglavnom obuhvatili sve aspekte zaštite okoliša u Hrvatskoj. Na taj

način stvoren je pravni okvir djelovanja institucija i upravnih organa koji brinu o

zaštiti okoliša.

Ustav Republike Hrvatske u članku 69. jamči pravo na zdrav okoliš, a na istinsku

zaštitu okoliša Republika Hrvatska opredijelila se donošenjem Deklaracije o zaštiti

okoliša (NN 34/92). Od tada je donesen čitav niz propisa koji izravno uređuju odnose

u zaštiti okoliša kao cjelini, u zaštiti njegovih pojedinih dijelova ili se odnose na

djelatnosti koje nepovoljno utječu na okoliš. Slijedi popis važnijih općih propisa i

dokumenata koji reguliraju pitanja zaštite okoliša i zaštite prirode :

Opći propisi i dokumenti u zaštiti okoliša • Zakon o zaštiti okoliša (NN RH br. 82/94, 128/99);

• Zakon o zaštiti zraka, (NN RH br. 48/95);

• Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN RH br. 140/97, 105/02);

• Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN RH br.

101/96, 2/97);

• Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN RH br. 7/99, 20/99);

• Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o standardima kakvoće tekućih naftnih

goriva (NN RH br. 76/97, 66/99, 149/99).

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN RH br. 34/91, 26/93, 79/93, 54/94, 65/94,

48/95, 19/98, 105/99);

• Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN RH

br. 12/01);

• Uredba o osnivanju Zavoda za tlo (NN RH br. 100/01);

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN

RH br. 15/92).

• Zakon o otpadu ( NN RH br. 34/95);

• Zakon o komunalnom gospodarstvu, (NN RH br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00,

129/00, 59/01);

• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN RH br. 32/98);

• Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (NN RH br. 53/96);



• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN RH br. 123/97, 112/01);

• Pravilnik o vrstama otpada (NN RH br. 27/96);

• Popis stručnih institucija koje imaju ovlast za izdavanje izvješća o ispitivanju

fizikalnih i kemijskih svojstava otpada ( NN RH br. 51/96, 93/96);

• Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN

RH br. 50/00);

• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN RH br. 97/93);

• Zakon o vodama (NN RH br. 107/95);

• Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN RH br. 107/95, 19/96 i 88/98);

• Državni plan za zaštitu voda (NN RH br. 8/99);

• Uredba o klasifikaciji voda (NN RH br. 15/81, 53/90, 107/95, 77/98);

• Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN RH br. 78/98);

• Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i

obalnom moru (NN RH br. 2/84, 53/90, 107/95);

• Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN RH br. 28/96);

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN RH br. 46/94);

• Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za korištenje voda (NN RH br.

29/01);

• Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (NN RH br. 62/00);

• Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u

otpadnim vodama (NN RH br. 40/99, 06/01, 14/01);

• Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji (NN RH br.

78/97);

• Zakon o zaštiti od buke (NN RH br. 17/93, 26/93);

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN RH 37/90);

• Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za mjerenje i

predviđanje buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN RH br. 37/90);

• Pravilnik o kontroli projekata (NN RH br. 47/90);

• Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN

RH br. 8/97);

• Plan intervencija u zaštiti okoliša, (NN RH br. 82/99, 86/99, 12/01, 14/01);

• Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN RH br. 33/96);

• Uredba o standardima kakvoće tekućih naftnih goriva (NN RH br. 76/97, 66/99);

• Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite

okoliša (NN RH br. 7/97);

• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN RH br. 74/99, 79/99);

• Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN RH br. 36/96);



• Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH br. 59/00);

• Pravilnik o priznanjima i nagradama za dostignuća na području okoliša (NN RH

br. 1/99);

• Popis pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN

RH br. 15/98, 3/99, 4/00, 72/01);

• Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN RH br. 64/96);

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN br. 46/02);

• Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN br. 46/02);

Opći propisi i dokumenti u zaštiti prirodne baštine • Zakon o zaštiti prirode (NN RH br. 30/94, 72/94, 128/99);

• Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na

zaštićenim životinjskim vrstama (NN RH br. 84/96);

• Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) (NN RH br. 47/95);

• Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves) (NN RH br. 43/95);

• Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN RH br. 31/95);

• Pravilnik o zaštiti vodozemaca (Amphibia) (NN RH br. 47/95);

• Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) (NN RH br. 115/98);

• Pravilnik o zaštiti pijavica (Hirudinea) (NN RH br. 76/98);

• Pravilnik o zaštiti trpova (Holothurioidea) (NN RH br. 76/98);

• Pravilnik o zaštiti riječnih rakova (Crustacea, Astacidae) (NN RH br. 76/98);

• Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) (NN RH br. 29/99);

• Pravilnik o uvjetima za obavljanje istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima

prirode na morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda i

teritorijalnih voda RH (NN RH br. 97/98);

• Zakon o zaštiti bilja (NN RH br. 10/94, 19/94);

• Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(NN RH br. 81/99);

• Zakon o lovu (NN RH br. 10/94, 33/97);

• Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN RH br. 29/94, 106/01);



5.2 UPRAVNA TIJELA S OVLAŠTENJIMA U ZAŠTITI

OKOLIŠA

5.2.1 Državna tijela

Sabor RH kao vrhovno zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj između ostalog

odlučuje i o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i načinu njegova korištenja. U

Saboru RH među inim djeluje Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

(prostorno uređenje i zaštita prostora; mjere zaštite mora, vode, zraka, tla, rudnog

blaga, biljnog i životinjskog svijeta; saniranje postojećeg stanja devastiranog okoliša;

mišljenje o međudržavnim ugovorima o zaštiti okoliša i dr.), Odbor za poljodjelstvo,

selo i seljaštvo (poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda) te Odbor za pomorstvo,

promet i veze (zaštita mora od onečišćenja s brodova).

Sustav izvršne vlasti čini Vlada RH i Tijela državne uprave (provedba zakona i

propisa, inspekcijski nadzor te upravni i stručni poslovi).

Resor zaštite okoliša, prije 1996. godine nalazio se integriran u Ministarstvu

prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša i to kao poseban sektor ili uprava.

Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija

(NN RH br. 92/96,72/97 i 131/97) osnovana je 1997. godine kao posebno tijelo

Državna uprava za zaštitu okoliša kojoj su 1997. godine proširena ovlaštenja i na

zaštitu prirode i prirodne baštine tako da je djelovala pod nazivom Državna uprava

za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO), a koja je 2001. godine prerasla u Ministarstvo

zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Ministarstvo je ovlašteno za donošenje zakona i drugih propisa koji uređuju zaštitu

prirode i okoliša, donošenje propisa za provedbu zakona, obavljanje upravno-pravni

poslova i inspekcijskog nadzora i ostalih stručnih i upravnih poslova. Poslovi i

propisi čija je provedba u djelokrugu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog

uređenja utemeljeni su na načelima i odredbama Ustava RH i međunarodnog prava

zaštite okoliša. U njihovoj izradi primjenjuju se smjernice Europske unije iz zaštite

okoliša i iskustva razvijenih zemalja čime se osigurava trajna, sustavna i djelotvorna

zaštita i unapređivanje prirode i okoliša sa svrhom uspostave održivog razvoja.

Ovlaštenja povjerena Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja odnose se na

slijedeće djelatnosti:

� opća politika zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj;

� zaštita zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog

djelovanja;

� predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređenje zaštite okoliša;

� osiguranje provedbe katastra onečišćenja (monitoring);



� uspostava i vođenje inspekcijskog nadzora zaštite okoliša;

� inspekcijske poslove zaštite prirode i okoliša;

� utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti za zaštitu okoliša;

� postupanje s otpadom;

� pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša;

� poticanje odgoja i obrazovanja, te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša;

� poticanje istraživanja, proučavanja, evidentiranja, dokumentiranja prirodne

baštine;

� praćenje i promicanje kakvoće prirodne baštine;

� utvrđivanje svojstava zaštićenih dijelova prirode te njihovo vrednovanje;

� vođenje središnjeg upisnika zaštićenih dijelova prirode;

� propisivanje mjera za utvrđivanje programa javnih potreba u području zaštite

prirode Republike Hrvatske;

� skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite okoliša;

� osnivanje ustanova i nadzor nad ustanovama za obavljanje djelatnosti zaštite

prirode;

� ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite prirode i

okoliša;

� osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u

djelatnostima zaštite prirode;

� utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode te

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode;

� utvrđivanje posebnih uvjeta građenja u svrhu zaštite dijelova prirodne baštine.



Ustrojstvo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja

ODJEL ZA POSTUPAKU DRUGOM STUPNJU

UPRAVA ZAUPRAVNO-PRAVNE

POSLOVE

UPRAVA ZA OPĆUPOLITIKU ZAŠTITE

OKOLIŠA

UPRAVA ZAINSPEKCIJSKE

POSLOVE

UPRAVA ZAZAŠTITU PRIRODE

ZAVOD ZAPROSTORNOUREĐENJE

ODJEL ZANORMATIVNE

POSLOVE

ODJEL ZA EU INTEGRACIJE,STRATEŠKO PLANIRANJE IMEĐUNARODNE PROJEKTE

ODJEL ZA EKONOMSKEPOTICAJE

ODJEL ZA ZAŠTITUATMOSFERE, POSTUPANJES OTPADOM I ZAŠTITU TLA

ODJEL ZA PROCJENUUTJECAJA NA OKOLIŠ,

PLANOVE INTERVENCIJA,TE ZAŠTITU MORA I

PRIOBALJA

ODJEL ZA ZAŠTITUBIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE

RAZNOLIKOSTI

ODJEL ZA OČUVANJEPRIRODNIH VRIJEDNOSTI

ODJEL INSPEKCIJSKOG NADZORADRŽAVNIH GRAĐEVINA

ODJEL INSPEKCIJSKOG NADZORA,PROGRAMSKO PROSTORNIH

DOKUMENATA

ODSJEK ZA ZAŠTITUOKOLIŠA I ZAŠTITU

PRIRODE

ODSJEK ZAPROSTORNO UREĐENJE

I GRADITELJSTVO

UPRAVA ZAZAŠTITU OKOLIŠA

PODRUČNA JEDINICA ZAZAŠTITU TLA I

PODUNAVLJA U OSIJEKU

ODSJEK ZA ZAŠTITU TLA

ODSJEK ZA ZAŠTITUOKOLIŠA PODUNAVLJA

ODSJEK ZA ODRŽIVO KORIŠTENJEPRIRODNIH DOBARA

ODSJEK ZA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

ODJEL ZA ISTRAŽIVANJA IINFO-SUSTAV O PROSTORU

ODJEL ZA TEHNIČKUREGULATIVU I OVLASNICE

ODJEL ZA IZDAVANJEDOZVOLA

ODJEL ZA OPĆU POLITIKUPROSTORNOG UREĐENJA

ODJEL ZA PROSTORNOPLANIRANJE

KABINETMINISTRA

TAJNIŠTVOMINISTARSTVA ODJEL ZA FINANCIJSKO

PLANSKE IRAČUNOVODSTVENE

POSLOVE

ODJEL ZA OPĆE,KADROVSKE,

INFORMATIČKE IPOMOĆNE POSLOVE

MINISTAR

POMOĆNIK MINISTRA

POMOĆNIK MINISTRA

POMOĆNIK MINISTRA

RAVNATELJ

ODSJEK ZA ZAŠTITUATMOSFERE I POSTUPANJE

S OTPADOM

ODSJEK ZA ZAŠTITU TLA

ODJEL ZA IZVRŠNI POSTUPAK

ODJEL INSPEKCIJSKOG NADZORAZAŠTITE OKOLIŠA

ODJEL INSPEKCIJSKOG NADZORAZAŠTITE PRIRODE

ODJEL INSPEKCIJSKOG NADZORA

PROVEDBENIH DOKUMENATA

ODJEL INSPEKCIJSKOG NADZORAPROGRAMSKO PROSTORNIH

DOKUMENATA

ODJEL ZA PRAĆENJE STANJA IDOKUMENTACIJSKE POSLOVE

ODJEL ZA PRAVNE POSLOVE IPOSTUPAK U DRUGOM STUPNJU

ODSJEK ZA NAČELNE, GRAĐEVNE IDOZVOLE ZA UKLANJANJE GRAĐEVINA

ODSJEK ZA UPORABNE DOZVOLE,UVJERENJA I SUGLASNOSTI

POMOĆNIK MINISTRA

POMOĆNIK MINISTRA

ZAMJENIK MINISTRA TAJNIK KABINETA

TAJNIK MINISTARSTVA

ODSJEK ZAINFORMATIZACIJU

ODSJEK ZA OPĆE IPOMOĆNE POSLOVE

ODSJEK ZA PROCJENUUTJECAJA NA OKOLIŠ I

PLANOVE INTERVENCIJA

ODSJEK ZA ZAŠTITU MORAI PRIOBALJA

UPRAVA ZAGRADITELJSTVO



5.2.2 Županijska tijela

Županijska tijela i uredi državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji koja u svojoj

djelatnosti kao pretežni ili usporedni posao obavljaju i poslove za zaštitu okoliša jesu:

a) Ured državne uprave, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i

imovinsko pravne poslove, Slavonski Brod, Trg pobjede bb

b) Upravni odjel za graditeljstvo, stambeno-komunalne poslove i infrastrukturu

Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1

c) Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brodsko-posavske

županije

d) Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, Trg

pobjede bb

e) Zavod za javno zdravstvo županije Brodsko-posavske, Slavonski Brod, Vladimira

Nazora bb, i Nova Gradiška, Matije A. Relković 7

f) Vodopravna inspekcija, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1

g) Sanitarna inspekcija, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1

h) Poljoprivredna inspekcija, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1

i) Lovno šumarski inspektor, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1

U Brodsko-posavskoj županiji na nivo gradova djeluju službe koje u svojoj djelatnosti

imaju područje zaštite okoliša:

a) Upravni odjel za zaštitu okoliša Grada Slavonskog Broda,

b) Upravni odjel za prostornu djelatnost i zaštitu okoliša Grada Nove Gradiške

Zakon o zaštiti okoliša predvidio je Člankom 64. provedbu inspekcijskog nadzora

inspektora u područnoj jedinici i ispostavi područne jedinice, koji osobito nadzire:

• primjenu standarda kakvoće okoliša za sastavne dijelove okoliša;

• primjenu tehničkih standarda zaštite okoliša;

• provođenje praćenja stanja okoliša;

• provođenje mjerenja emisija i imisija i vođenje očevidnika o tome;

• provođenje mjera zaštite okoliša koje su određene programom zaštite okoliša,

planom intervencija i u postupku procjene utjecaja na okoliš;

• provođenje sanacijskog programa i praćenje učinka sanacijskog programa;

• način i uvjete rada, tehničku opremljenost pravnih osoba registriranih ili

ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite okoliša;

• način vođenja očevidnika o okolišu;

• korištenje sredstava određenih za provođenje mjera zaštite okoliša.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, u Područnoj jedinici Bjelovar,

Ispostava Požega, djeluje jedan inspektor zaštite okoliša koji djelatnost inspektora

obavlja na području dvije županije, Požeško–slavonske županije i Brodsko-posavske

županije.



Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

12

9

MIN

IST

AR

STV

O Z

AŠT

ITE

OK

OL

IŠA

I

PRO

STO

RN

OG

UR

EĐ

EN

JA

POD

RUČ

NA

JE

DIN

ICA

OSI

JEK

PO

DR

UČ

NA

JE

DIN

ICA

BJE

LO

VA

R

UR

ED

DR

ŽA

VN

E U

PRA

VE

U B

RO

DSK

O-P

OSA

VSK

OJ

ŽU

PAN

IJI SL

UŽ

BA

Z

A

PRO

STO

RN

O

UR

EĐ

EN

JE,

ZA

ŠTIT

U

OK

OL

IŠA

, G

RA

DIT

EL

JST

VO

I

IMO

VIN

SKO

-PR

AV

NE

PO

SLO

VE

SLU

ŽB

A Z

A D

RU

ŠTV

EN

E

DJE

LA

TN

OST

ISL

UŽ

BA

ZA

G

OSP

OD

AR

STV

O

�in

spek

cija

zaš

tite

prir

ode

�in

spek

cija

zaš

tite

okol

iša

�po

ljopr

ivre

dna

insp

ekci

ja

�vo

dopr

avna

insp

ekci

ja

�sa

nita

rna

insp

ekci

ja

�po

stup

ak p

rocj

ene

utje

caja

na

okol

iš i

izd

avan

je r

ješe

nja

o pr

ihva

tljiv

ost

zahv

ata

u sl

učaj

evim

a ka

da g

a ne

pro

vodi

Min

ista

rstv

o �

vođ

enje

Kat

astr

a em

isija

u o

koliš

(ot

pad,

zra

k, v

oda,

pod

aci o

dje

latn

osti

i dr.

) �

rješ

avan

je u

I. s

tupn

ju o

uvj

etim

a za

pos

tupa

nje

s ne

opas

nim

tehn

ološ

kim

otp

adom

�

rješ

avan

je u

I. s

tupn

ju o

uvj

etim

a za

pos

tupa

nje

s ko

mun

alni

m o

tpad

om

�iz

dava

nje

sugl

asno

sti z

a za

jedn

ičko

odl

agan

je il

i spa

ljiva

nje

otpa

da i

za o

tpad

čija

se

vrije

dna

svoj

stva

mog

u is

kori

stiti

�

zapr

iman

je p

rateći

h lis

tova

o p

reuz

iman

ju o

tpad

a �

zapr

iman

je o

pera

tivni

h pl

anov

a u

zašt

iti o

koliš

a pr

avni

h i f

izič

kih

osob

a �

zapr

iman

je tz

v. p

rvih

mje

renj

a em

isija

sta

cion

arni

h iz

vora

u z

rak

�rj

ešav

anje

u I

. st

upnj

u up

ravn

ih s

tvar

i iz

pod

ručj

aza

štite

pri

rode

ako

to

Zak

onom

o

zašt

iti p

riro

de il

i dru

gim

pro

pisi

ma

nije

sta

vlje

no u

nad

ležn

ost M

inis

tars

tva

�pr

aćen

je s

tanj

a u

podr

učju

zaš

tite

prir

odne

baš

tine

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

13

0

BR

OD

SKO

-PO

SAV

SKA

ŽU

PAN

IJA

(r

egio

naln

a ili

pod

ručna

sam

oupr

ava)

�ko

ordi

naci

ja i

prov

ođen

je ja

vnog

uvi

da u

pos

tupk

u pr

ocje

ne u

tjeca

ja n

a ok

oliš

�

izra

da iz

vješća

o st

anju

oko

liša

�do

noše

nje

prog

ram

a za

štite

oko

liša

o os

igur

avan

je u

vjet

a za

nje

govu

pro

vedb

u �

orga

nizi

ranj

e i f

inan

cira

nje

posl

ova

zašt

ite o

koliš

a od

reg

iona

lnog

ili l

okal

nog

znač

enja

�os

niva

nje

i osi

gura

vanj

e uv

jeta

za

rad

Eko

-sto

žera

�

osni

vanj

e i o

sigu

rava

nje

uvje

ta z

a ra

d st

ručno

g po

vjer

enst

va z

a iz

radu

pla

nova

inte

rven

cija

�

dono

šenj

e žu

pani

jsko

g pl

ana

inte

rven

cija

�

prov

ođen

je p

lana

inte

rven

cija

�

orga

nizi

ranj

e po

stup

anja

s n

eopa

snim

tehn

ološ

kim

otp

adom

�

određ

ivan

je m

jeri

la,

post

upka

i n

ačin

a od

ređ

ivan

ja n

akna

de,

te n

ačin

a is

plat

e vl

asni

cim

a ne

kret

nina

u č

ijoj

se n

epos

redn

oj b

lizin

i na

laze

građ

evin

e za

pos

tupa

nje

s ot

pado

m i

na

knad

e je

dini

cam

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e na

čije

m s

e po

druč

ju n

alaz

e te

građ

evin

e�

osig

urav

anje

praćen

ja s

tanj

a ok

oliš

a i u

čin

ka s

anac

ijski

h m

jera

u s

lučaj

evim

a ka

da s

e pr

oved

ba s

anac

ijsko

g pr

ogra

ma

fina

ncir

a iz

sre

dsta

va p

roračun

a�

prip

rem

a i i

zrad

a sa

naci

jsko

g pr

ogra

ma,

te r

edos

lijed

i pr

vens

tvo

u pr

oved

bi k

od o

nečišćiv

anja

oko

liša

loka

lnih

raz

mje

ra

�do

noše

nje

prog

ram

a m

jere

nja

kakv

oće

zrak

a i o

sigu

rava

nje

uvje

ta z

a nj

egov

u pr

oved

bu

�os

igur

avan

je m

jere

nja

imis

ije n

a sv

om p

odručju

na

koje

m je

doš

lo d

o on

ečišćav

anja

ako

one

čišćiv

ač n

ije p

ozna

t�

osni

vanj

e i p

rogl

ašav

anje

pos

ebno

zaš

tićen

ih d

ijelo

va p

riro

de

�do

stav

ljanj

e ob

avije

sti o

pok

reta

nju

post

upka

za

stav

ljanj

e po

d za

štitu

dije

lova

pri

rode

�

osni

vanj

e ja

vnih

ust

anov

a za

upr

avlja

nje

zašt

ićen

im d

ijelo

vim

a pr

irod

e ko

je p

rogl

ašav

a žu

pani

jska

sku

pštin

a �

prop

isiv

anje

mje

ra z

aštit

e za

zaš

tićen

e di

jelo

ve p

riro

de k

oje

prog

laša

va ž

upan

ijska

sku

pštin

a�

odlučiv

anje

o p

rihv

aćan

ju p

onud

a za

kup

opro

daju

nek

retn

ina

u za

štić

enim

dije

lovi

ma

prir

ode

koje

je p

rogl

asila

žup

anijs

ka s

kupš

tina

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

13

1

JED

INIC

E L

OK

AL

NE

SA

MO

UPR

AV

E

(op ć

ine

i gra

dovi

)

�do

noše

nje

prog

ram

a za

štite

oko

liša

�vo

đen

je K

EO

za

kole

ktiv

ne iz

vore

(sa

mo

Gra

d Sl

avon

ski B

rod)

�

osig

urav

anje

mje

ra z

a po

stup

anje

s k

omun

alni

m o

tpad

om

�za

prim

anje

obr

azac

a o

post

upan

ju s

kom

unal

nim

otp

adom

, te

njih

ovo

dost

avlja

nje

nadl

ežno

j slu

žbi u

Ure

du d

ržav

ne u

prav

e u

Bro

dsko

-pos

avsk

ojžu

pani

ji

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

13

2



5.2.3 Obveze Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ureda državne uprave

Ministarstvo zaštitie okoliša i prostornog uređenja

• osigurava inspekcijski nadzor zaštite okoliša

Novim ustrojstvom državne uprave osnovan je Ured državne uprave, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove koji je preuzeo i vodi slijedeće poslove za potrebe Županije:

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99) • vodi katastar onečišćenja okoliša (Članak.40);

• vodi pregled očevidnika o stanju okoliša (Članak 40 st.3);

Prema Zakonu o otpadu (NN 34/95)

• izdaje rješenja pravnim ili fizičkim osobama o udovoljavanju propisanim uvjetima za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom (Članak 14);

• izdaje suglasnost za zajedničko odlaganje ili spaljivanje otpada i za otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (Članak15 st.2);

• prikuplja podatke na propisanom obrascu o postupanju s tehnološkim otpadom (Članak 18 st.3);

• vodi katastar o vrstama otpada kao sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša (Članak 9);

• prikuplja na propisanom obrascu podatke o postupanju s opasnim otpadom (Članak.32 st.2);

• vodi katastar o vrstama opasnog otpada kao dio katastra onečišćavanja okoliša (Članak 33 st.1);

• dostavlja krajem kalendarske godine na posebnom obrascu podatke o postupanju s opasnim otpadom (Članak 33 st.2) u Ministarstvo zaštite okoliša i prostonog uređenja ;

Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95) • vodi registar izvora emisija s podacima o prostornom smještaju;

• vodi očevidnik o vrsti i količini emisije;

• vodi katastar o emisiji po vrstama i prostornom razmještaju;

• objavljuje podatke o emisiji (članak 28).



5.2.4 Obveze županije

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99) • osigurava izradu programa zaštite okoliša za Županiju (Članak.19);

• osigurava izvješće o stanju okoliša za Županiju (Članak.19);

• propisuje zahvate za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, a koje nije propisala Vlada (Članak 26 st.3);

• organizira mjerenje imisije na području Županije na kojem je došlo do onečišćenja, a počinitelj je nepoznat (Članak.37);

• osigurava praćenje učinka sanacijskih mjera i praćenje stanja okoliša kad se provedba sancijskih mjere financira iz proračuna jedinice lokalne samouprave

• osigurava provedbu sanacijskog programa kad se radi o onečišćenju okoliša lokalnih razmjera (Članak.47);

Prema Zakonu o otpadu (NN 34/95) obveze županije su slijedeće:

• u okviru programa zaštite okoliša utvrđivati mjere za postupanje s otpadom (čl.8);

• donositi izvješće o postupanju s otpadom za područje županije kao dio izvješća o stanju okoliša ( čl.9 st.2 );

• osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom (čl.11st.1);

• osiguravati sredstva za financiranje izgradnje odlagališta tehnološkog otpada (čl.46 st.3);

• propisati mjerila, postupke i način određivanja iznosa naknade vlasniku nekretnina odnosno jedinici lokalne uprave na čijem se području nalaze građevine namijenjene skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada2

Prema Zakonu o vodama (NN 107/95): • definira granične vrijednosti opasnih i štetnih tvari u otpadnim vodama koje se

upuštaju u septičke i sabirne jame (Članak 72 st.1 t.32);

• donosi županijski plan zaštite voda (Članak 77 st.2);

• organizirana provođenje inspekcijskog nadzora (Članak 179).

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99) • organizira obavljanje komunalnih djelatnosti na području jedinice lokalne

samouprave ako ista to nije učinila trajno i kvalitetno (Članak 4 st.5)

2 12. Lipnja 2002 godine Županijska skupština Brodsko posavske županije donijela je Odluku o naknadama zbog utjecaja na okoliš građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada.



Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95) • koordinira jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga

uspostavljanja područne mreže za procjenu kakvoće zraka na svom podruju (članak 16 st.1);

• predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije za postaje u područnoj mreži i donosi programe mjerenja kakvoće zraka i prati njeno provođenje;

• donosi odluke o posebnim mjerenjima kada za to postoji potreba (članak 19 st.2);

5.2.5 Obveze jedinice lokalne samouprave

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99) • donosi program zaštite okoliša za područje grada (članak 19 st.3);

• vodi katastar onečišćenja okoliša (članak 40 st.1);

• osigurava sudjelovanje i solidarnost pri rješavanju regionalnih i lokalnih pitanja zaštite okoliša (članak 48.st.2);

• osigurava sredstva za financiranje zaštite okoliša (članak 60 str.1);

• vodi očevidnik korištenja sredstava za financiranje zaštite okoliša (članak 60 st.3);

Prema Zakonu o vodama (NN 107/95) • donosi Odluku o odvodnji otpadnih voda s područja Grada (članak 75 st.3).

Prema Zakonu o otpadu (NN 34/95) • u okviru programa zaštite okoliša utvrđuje mjere postupanja s otpadom

(članak.8);

• osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom (članak.10st.1);

• omogućava odlaganje otpada na postojeća odlagališta najmanje godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona (članak 61.);

• prikuplja podatke na propisanom obrascu o postupanju s komunalnim otpadom (čl 18 str.2);

• osigurava sredstva za financiranje izgradnje odlagališta komunalnog otpada;

• osigurava naknadu jedinicama lokalne samouprave na čijem se područjunalaze građevine namijenjene skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada (članak 48 str.4).

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99) • donosi odluku o komunalnom redu (članak 14 st.2).



Prema Zakonu o zraku (NN 48/95) • odlučuje o posebnim mjerenjima, njihovu sadržaju i načinu financiranja

(članak 19.st.2);

• može donijeti za svoje područje strože granične vrijednosti kakvoće zraka od propisanih, uz suglasnost vlade (članak 23.st.1);

• grad može narediti primjenu posebnih mjera zaštite građana i načinostvarivanja zaštite kod posebno nepovoljnih vremenskih uvjeta (članak26.st.1);

• sredstva za financiranje zaštite zraka (članak 42 st.1).

Prema Zakonu o buci (NN 17/26/93) • Grad mora donijeti kartu buke i koristiti je kao dio dokumentacije o prostoru

(Članak 5.);

• Pri uređenju prostora kod izdavanja dozvola za rad nekog objekta mora biti poštivan zakon o buci.

5.3 NEVLADINE UDRUGE I MEĐUNARODNA SURADNJA

Područje aktivnosti nevladinih udruga u zaštiti okoliša, kao i područje međunarodne

suradnje na zaštiti okoliša regulirano je između ostalog i Zakonom o zaštiti

okolišaRepublike Hrvatske (NN br. 82/94 i 128/99).

Od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, na području Županije djeluju:

• Brodsko ekološko društvo iz Slavonskog Broda;

• Pokret prijatelja prirode “Lijepa naša” ogranci u Slavonskom Brodu, Novoj

Gradiški, Okučanima, Velikoj Kopanici i Cerniku;

• Život i zdravlje iz Oriovca;

• Vinkovac iz Bukovlja;

• Multimedijalna udruga “Studeni” iz Nove Gradiške.

Moraju se svakako spomenuti i brojne lovne i ribolovne udruge koje u sklopu svojih

djelatnosti brinu i o okolišu.



6 SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE OKOLIŠA I UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94 i NN 128/99) zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja.Smjernice i mjere za očuvanje okoliša i unapređenje zaštite okoliša dane su po svim sastavnim dijelovima okoliša u cilju očuvanja izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanja ekološke stabilnosti na području Županije.

6.1 SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE

KAKVOĆE ZRAKA

Očuvanje i unapređenje kakvoće zraka ostvaruje se primjenom načela uravnoteženoga razvoja, cjelovitog planiranja te najboljih dostupnih i primjenljivih tehnologija (čl.30.Zakon o zaštiti zraka NN 48/95). Smjernice za očuvanje i unapređenje kakvoće zraka dane su Zakonom, kao i drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji iz njega proizlaze.

Strateški je cilj Republike Hrvatske postići najbolju moguću kakvoću zraka i to na načinsmanjivanja postojećih onečišćenja, dok se na buduće stanje može utjecati preventivno uspostavom i provođenjem zakonski propisanih mjera za sprečavanje onečišćenja zraka. Bitno je napomenuti da lokalna samouprava ima ovlaštenje donositi kratkoročne i dugoročne mjere strože od zakonom propisanih.

Očuvanje i unapređenje zraka na nivou države (onečišćenja koja utječu na promjenu klime, stvaranje ozonskih rupa i “kiselih” kiša) ostvaruje se kroz mjere koje su dio međunarodnih ugovora, koje zahtijevaju veća financijska sredstva i angažman šire zajednice.

Dugoročne mjere očuvanja i unapređenja kakvoće zraka na području Županije su:

• pri izradi dokumenta prostornog uređenje moraju se uzeti u obzir područja posebnih prirodnih i kulturnih obilježja, postojeća i planirana kategorija kakvoće zraka na nekom području te odabrati najpovoljnije lokacije za moguće buduće izvore onečišćenja zraka, kao i potrebne zaštitne udaljenosti između izvora i stambenih zona;

• opredijeliti se za razvoj primjenom onih tehnologija koje imaju male emisije štetnih plinova;



• provesti plinofikaciju na cijelom području Županije u što je moguće kraćem roku

• poticati gospodarske subjekte da koriste nove, ekološki prihvatljive tehnologije i obnovljive energetske izvore (biomasa, komunalni otpad, sunčeva energija, energija vjetra…);

• u prostornim planovima gradova i općina predviđati nove industrijske zone izvan naselja za premještanje industrijskih pogona iz središta naselja.

Sve navedene mjere lokalna zajednica može ostvariti dugoročno uz pomoć države i privrednih subjekata.


KVALITETE TLA

Tlo je nezamjenjiv izvor poljoprivredne biljne proizvodnje (proizvodnje hrane) i šumarstva, a osim toga tlo je biološki apsorbent i neutralizator onečišćenja, pa je proces njegove dekontaminacije dugotrajniji i teži u usporedbi s atmosferom i hidrosferom. Zaštita tla od onečišćenja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, što nadalje znači zaštita zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.

Mjere za zaštitu, očuvanje i unapređenje kvalitete tla koje treba poduzeti na područjuBrodsko-posavske županije usmjerene su poglavito na: korištenje tla primjereno staništu, smanjenje prenamjene površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i na smanjenje unošenja tvari.

Sa stajališta zaštite okoliša treba:

• trend smanjenja poljoprivrednih površina uzrokovan širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture mora se hitno zaustaviti prostorno planskim dokumentima što se posebno odnosi na izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građevinskog područja;

• načiniti inventarizaciju stanja kakvoće tla u Županiji, kartirati rasprostranjenost osjetljivih područja i izraditi planove (karte) ugroženih područja, a odgovarajućimmjerama osigurati vrijedna tla (posebno za poljoprivredu) od mogućih negativnih utjecaja; uključujući i način njihovog korištenja;

• provoditi trajno motrenje (monitoring) stanja tla i promjena prouzročenih prirodnim i atropogenim utjecajem osnivanjem mreže promatračkih postaja na lokacijama;

• načiniti registar površina koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta), a također i omogućiti njihovo ponovno obrađivanje (rekultivirati ih);



• u nizinskom dijelu Županije zapuštene poljoprivredne površine treba privesti poljoprivrednoj proizvodnji, dok ih se u brežuljkastom dijelu preporuča pošumiti

• ugrožene poljoprivredne površine, a osobito visoko vrijedno poljoprivredno zemljište treba zaštititi od poplavnih i drugih suvišnih voda i bujica;

• racionalno koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi, zaključno s III.A zonom vodozaštite, dok se za više kategorije zaštite zemljišta preporuča proizvodnja hrane bez uporabe zaštitnih sredstava;

• ispitati intenzitet erozije na različitim područjima i različitim tipovima tala Županije;

• površine oštećene erozijom i klizanjem što više obnoviti;

• u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla. primjenjivati odgovarajućepoljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije (“Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse”);

• posvetiti pažnju na stanje humizacije tala u Županiji, budući da se sustavnim povećanjem organske tvari u tlu povećava njegova puferska sposobnost, te se time smanjuju toksični efekti teških metala i pesticida u tlu i onečišćenje vode koja prolazi kroz masu tla;

• mjerama kalcifikacije regulirati pH vrijednosti kiselih tala, čime se popravlja njihova struktura, povećava puferska sposobnost, odnosno sposobnost adsorpcije u tlu i time smanjuje mobilnost teških metala, te opasnost od onečišćenja vode;

• prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta, posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale.

6.3 SMJERNICE I MJERE ZA UNAPREĐENJA POSTUPANJA S

OTPADOM

Smjernice i mjere za unapređenje procesa postupanja s otpadom na području Županije su:

• obuhvaćanje cjelokupnog stanovništvo Županije organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada

• osiguranje minimalnih mjera zaštite okoliša na postojećim deponija do njihovog saniranja i zatvaranja kao što su:

• ograditi deponije,

• uvesti stalni nadzor nad deponijama,

• uvesti kontrolu i vođenje očevidnika otpada koji se odlaže na deponijama;

• izrada plana zatvaranja i sanacije postojećih deponija na području gradova, općinaŽupanije;

• izrada dokumentacije za uspostavu sanitarnih deponija na području Županije.



• uspostava sanitarnih deponija na području Županije. Nove lokacije deponija pri tome moraju biti u skladu s razvojnim planovima područja na kojima će se uspostaviti kao i s ekonomskim, tehničkim, sanitarnim i zakonskim uvjetima, a naročito s uvjetima zaštite okoliša;

• daljnje razvijanje sustava primarne reciklažu u gradovima postavljanjem spremnika za odvojeno prikupljanje iskoristivog otpada (staklo, papir, PET ambalaža; drvo metal i biootpad) i uspostavljanjem reciklažnih dvorišta;

• izgradnja sustava odvojenog prikupljanja opasnog otpada porijeklom iz domaćinstavakao što su: stare baterije, motorna i jestiva ulja, uljni filtri, stari lijekovi postavljanjem posuda za odvojeno prikupljanje na odgovarajućim mjestima, primjerice: ljekarnama, dućanima, benzinskim crpkama i sl.;

• iznalaženje lokacije za privremeno prikupljanje i skladištenje opasnog otpada unutar postojećih industrijskih pogona

• pokretanjem Pilot projekta za odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada

• pokretanjem Pilot projekta za mobilno sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava;

• posebno je važno odrediti optimalan način prenošenja informacija od tijela lokalne uprave i samouprave prema medijima, društvenim i ekonomskim sugovornicima, i nevladinim organizacijama o planovima i ciljevima poslovanja s otpadom i njihovoj ulozi i mogućnostima sudjelovanja;

• građanima mora biti omogućen uvid u planove kojima se utvrđuju načini i mjere postupanja s otpadom;

• da bi se razvila odgovornost prema očuvanju i zaštiti okoliša, posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju javnosti. Potrebno je izraditi planove obrazovanja namijenjene različitim starosnim i obrazovnim skupinama, podešene njihovim interesima.

Postupanje s otpadom i zbrinjavanje otpada Brodsko-posavske županije, trebalo bi se obavljati s ekološki i financijski najprihvatljivijim tehnologijama uvažavajući i financijske mogućnosti unutar Županije.


KVALITETE VODA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

U svrhu očuvanja i unapređenja kakvoće voda, odnosno provođenja zaštite voda od onečišćenja i zagađenja na području Brodsko - posavske županije, potrebno je prvenstveno donijeti sljedeće propise:

• Plan zaštite voda Brodsko-posavske županije koji mora donijeti Županijskaskupština na prijedlog Hrvatskih voda;



• Odluke o zaštiti izvorišta za crpilišta za koja te odluke nisu donesene, uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda. Te odluke donose općinska ili gradska vijeća ako se zone sanitarne zaštite prostiru na području jedne općine ili grada, a županijske skupštine ako se zone prostiru na području više općina ili gradova. Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite nalaze na području više županija, sporazumno donose skupštine tih županija;

• Postojeće Odluke o zaštiti izvorišta, sukladno članku 45. novog Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave, dužne su uskladiti s odredbama novog Pravilnika u roku od 5 godina;

• Donijeti odluke o odvodnji otpadnih voda za ona područja Županije gdje odluke nisu donesene. Odluku o odvodnji otpadnih voda s područja grada, odnosno općine, donosi Gradsko, odnosno Općinsko vijeće. Ukoliko se sustavom javne odvodnje otpadnih voda odvodi otpadna voda s područja više općina, odluku donosi Županijska skupština;

• Nakon donošenja, i u skladu s Vodnogospodarskom osnovom Hrvatske, Županijska skupština treba donijeti Vodnogospodarsku osnovu slivnog područja, odnosno Vodnogospodarski plan;

Uz donošenje propisa, kao osnove za provođenje mjera zaštite i unapređenja kakvoćevoda na području Brodsko-posavske županije, važno je i praćenje stanja kakvoće voda na osnovu definiranih programa. Programe izrađuju i uglavnom provode Hrvatske vode, dok su ispitivanja kakvoće otpadnih voda, putem ovlaštenih laboratorija, dužne obavljati pravne i fizičke osobe koje ispuštaju otpadne vode.

Kanalizacijski sustavi moraju biti vodonepropusni da bi dosljedno obavili zaštitu voda, pa u tu svrhu treba napraviti ispitivanja kanalizacijskih sustava na nepropusnost.

Prema Državnom planu, a imajući u vidu i prioritete utvrđene Studijom zaštite voda na području Brodsko posavske županije, treba ostvariti sljedeće:

• prvenstveno izgraditi odnosno dograditi kanalizacije i izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda u županijskim središtima, te gradovima i naseljima koji su locirani unutar zaštitnih zona izvorišta vode za piće, ili se otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja;

• u narednom razdoblju riješiti odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u lokalnim općinskim središtima i naseljima s industrijom;



• nakon izgradnje naprijed navedenih objekata, riješiti pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u manjim naseljima vodeći računa o izgrađenostivodoopskrbnog sustava.

Detaljna dinamika izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se propisati Planom zaštite voda Brodsko-posavske županije, a nositelji izgradnje trebale bi biti Brodsko-posavska županija, odnosno gradovi i općinska središta, Hrvatske vode i javna poduzeća koja obavljaju djelatnost odvodnje otpadnih voda.

6.5 SMJERNICE I MJERE ZA UNAPREĐENJE ZAŠTITE OD

BUKE

Osnovna smjernica u zaštiti od buke je postizanje one razine buke koja je zakonskim propisima dozvoljena na određenom području, što se ostvaruje:

• zabranom izgradnje objekata koji mogu narušiti dozvoljene granice buke u pojedinim zonama tj. odobrenjem izgradnje onih koji neće narušiti dozvoljenu razinu buke;

• utvrđivanjem i praćenjem razine buke može se ustanoviti kolike su još mogućnostidodatne buke u nekom prostoru;

• otklanjanjem buke ili smanjivanjem buke na dopuštenu razinu ili pak provođenjemmjera smanjivanja buke, ukoliko postojeća buka prelazi tu razinu.

Izrada prostorno planske dokumentacije koja sadrži kartu buke i prikaz zona s dopuštenim razinama buke, temeljna su polazišta za zaštitu od buke.


BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Biološka i krajobrazna raznolikost čuva se kroz primjenu mjera za predviđanje,sprečavanje i ograničavanje onečišćenja i smjernica zaštite pojedinih dijelova okoliša: voda, zrak, tlo, i specifično kroz zaštitu prirode.

Zakoni i zakonski propisi koji reguliraju zaštitu biološke raznolikosti su:

• Zakon o zaštiti prirode (NN RH br. 30/94, 72/94, 128/99);

• Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN RH br. 84/96);

• Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptila) (NN RH br. 47/95);

• Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves) (NN RH br. 43/95);

• Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN RH br. 31/95);



• Pravilnik o zaštiti vodozemaca (Amphibia) (NN RH br. 47/95);

• Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) (NN RH br. 115/98);

• Pravilnik o zaštiti pijavica (Hirudinea) (NN RH br. 76/98);

• Pravilnik o zaštiti trpova (Holothurioidea) (NN RH br. 76/98);

• Pravilnik o zaštiti riječnih rakova (Crustacea, Astacidae) (NN RH br. 76/98);

• Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) (NN RH br. 29/99);

• Pravilnik o uvjetima za obavljanje istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode na morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda i teritorijalnih voda RH (NN RH br. 97/98);

• Zakon o zaštiti bilja (NN RH br. 10/94, 19/94);

• Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN RH br. 81/99);

• Zakon o lovu (NN RH br. 10/94, 33/97);

• Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN RH br. 29/94, 106/01);

• Naredba o ribolovnim područjima na otvorenim slatkim vodama u RH (NN RH br. 62/95).

Opći strateški ciljevi u očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti u Strategiji i akcijskom planu biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN RH br. 81/99) su slijedeći:

1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 4. izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne

raznolikosti5. provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne

raznolikosti6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova

(monitoring)7. razviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire,

obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.)

Očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti u Brodsko-posavskoj županiji treba temeljiti na sljedećim nacionalnim strateškim ciljevima:

1. Očuvanje identifikacijskih obilježja krajobraza 2. Zaštita ekoloških sustava i staništa i to: močvare i vode, šume, travnjaci i oranice



3. Zaštita vrsta i podvrsta 4. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti 5. Zaštita kroz druge sektore 6. Donošenje propisa na županijskoj razini 7. Istraživanje i nadgledanje (monitoring)

Jedan od bitnih vidova zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti je zaštita pojedinih specifičnih područja i zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.

Na području Županije zaštićeno je sedam prirodnih lokaliteta: 1. Lonjsko polje u kategoriji parka prirode 2. Bara Dvorina u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata 3. Jelas-ribnjaci u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata 4. Muški bunar u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije 5. Prašnik u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije 6. Jelas polje u kategoriji zaštićenog krajolika 7. Gajna u kategoriji zaštićenog krajolika

Spomenici parkovne arhitekture u Županiji su: 1. Park Klasije u Slavonskom Brodu 2. Park u Tvrđavi u Slavonskom Brodu 3. Park uz Savu i Franjevački samostan 4. Park na Trgu kralja Tomislava 5. Park uz banku (PBZ) 6. Gradski park u Novoj Gradiški

Novi dijelovi prirode predloženi za zaštitu ( 21 lokalitet) temelje se na podacima iz prostornih planova bivših općina Slavonski Brod i Nova Gradiška, te na Izvješću o stanju u prostoru Brodsko-posavske županije. Svi ti lokaliteti podliježu daljnjoj evaluaciji, i procjeni potrebe za zaštitom kroz izradu stručnog elaborata za svaku lokaciju ponaosob. Neki od njih navedeni su u nastavku:

1. Strmac u kategoriji zaštićenog krajolika 2. Jezero Petnja zajedno s posebnim rezervatom šumske vegetacije Mlada Vodica,

posebnim botaničkim rezervatima Livade sv. Petke i Livade uz akumulacijsko jezero Petnja te posebnim geološkim rezervatom Špilja Pljuskara uz jezero Petnja

3. Vinogradi Igrač-zaštićeni krajolik4. Kategoriji zaštićenog krajolika zajedno s posebnim botaničkim rezervatom Livade

u Čaircima5. Ljeskove vode u kategoriji zaštićenog krajolika



6. Pješćana plaža Poloj u kategoriji zaštićenog krajolika 7. Krajnji južni obronci Dilj gore u kategoriji zaštićenog krajolika 8. Brezovo polje u kategoriji zaštićenog krajolika 9. Mramorsko polje u kategoriji zaštićenog krajolika 10. Šuma Ilijanska Jelas i šuma Gradac I i Gradac II u kategoriji posebnog botaničkog

rezervata šumske vegetacije 11. Vlakanac – Radinje u kategoriji posebnog zoološkog, ornitološkog rezervata

Mjere i smjernice za očuvanje i unapređenje krajobrazne i biološke raznolikosti razrađenesu prema pojedinim tematskim cjelinama kako slijedi.

6.6.1 Mjere i smjernice za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti

Županija Brodsko posavska može se prema prostorno planskim odrednicama razgraničitina četiri karakteristične krajobrazne cjeline:

- Prostori na padini; - Ravničarski prostori; - Priobalje Save; - Grad Slavonski Brod.

Na području Brodsko posavske županije mogu se, razlučiti slijedeći ekološki sustavi i njima pripadajući tipovi krajobraza: šume, vodotoci, močvare i vode, travnjaci i oranice, te ih treba odgovarajuće vrednovati:

Šume su (kao visoka vegetacija) od posebne važnosti i vrijednosti za krajobraz, jedan su od najbitnijih i vizualno istaknutih dijelova krajobraza Brodsko posavske županije .

Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom kroz koju protječu, smatraju se u krajobraznom vrednovanju jednom prostornom i strukturnom cjelinom. Brojni vodotoci, uključujući i melioracijske kanalne sustave, izuzetno su vrijedne strukturne cjeline krajobraza Brodsko posavske županije i nositelji su prepoznatljivosti nekih područja.

Močvare i vode, uključujući i ribnjake, prisutni su u većem broju na području Županije te pridonose obilježju njenog krajolika. Močvare su najugroženiji ekološki sustavi u državi i za njih se namjerava izraditi nacionalni program očuvanja i upravljanja, pa ćemočvarni i vodni sustavi s područja Županije doći pod ingerenciju toga programa. Za pretpostaviti je da će pojačana skrb o tim ekološkim sustavima uroditi njihovom zaštitom



i očuvanjem pa će oni i nadalje ostati tipičan dio krajobraza u Brodsko posavskoj županiji.

Travnjaci i oranice najzastupljeniji su na području Županije, u rasponu od obrađenihpoljoprivrednih površina do posebno zaštićenih prirodnih pašnjaka i u velikom dijelu Županije tipični su element krajobraza.

Može se ocijeniti da je u Brodsko-posavskoj županiji krajobrazna raznolikost na vrlo visokom stupnju očuvanosti, no unatoč tome postoji trend njene degradacije čemu su uzrok slijedeće ljudske aktivnosti:

� neravnomjerna, jednolična, ambijentalno neusklađena urbanizacija; � neplanska, lokacijski i arhitektonski neprikladna izgradnja stambenih, ladanjskih i

turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama; � izgradnja krupne infrastrukture: prometnice (prvenstveno ceste), dalekovodi,

cjevovodi;� vodnogospodarske građevine: regulacije vodotoka, kanali, akumulacije-retencije,

nasipi i dr.; � poljoprivredne djelatnosti: melioracije, komasacije, monokulture, sječa šumaraka,

drvoreda i živica; � eksploatacija mineralnih sirovina: kamen, glina, pijesak.

Zaštiti krajobraz znači osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine u Brodsko posavskoj županiji. Za postizanje toga cilja treba u daljnjem planiranju razvoja naselja, ali i pojedinih krajobraznih elemenata, poštivati slijedeće smjernice:

• isticati specifičnosti i vrijednosti krajobraznih cjelina;

• očuvati povijesne matrice gradskih i seoskih naselja;

• očuvati tipologiju tradicijske arhitekture;

• izbjegavati pretjeranu izgradnju i izgradnju prevelikih zgrada te postići sklad izmeđuneizgrađenih i izgrađenih prostora.

Osnovni ciljevi koje treba postići su:

• očuvanje uravnoteženog odnosa prirodnih i od čovjeka stvorenih vrijednosti na području Županije;

• zaštita postojećih ambijenata na način da se zadrže njihove ekološke značajke i njihova prepoznatljivost;

• sanacija krajolika tamo gdje je oštećen.



Za očuvanje krajobrazne raznolikosti, u skladu s prostorno planskim odrednicama Županije treba primijeniti slijedeće mjere zaštite:

• sve infrastrukturne koridore, posebice nadzemne treba racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a naročito prometne koridore koji za sobom povlače čestonekontroliranu izgradnju objekata odnosno longitudinalno širenje naselja;

• treba stimulirati ozelenjavanje gradskih površina i rubnih dijelova gradova i naselja te kapitalnih objekata infrastrukture, kao i industrijske zone;

• identitet ruralnog krajolika treba očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka;

• treba u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati šume kao jedan od najbitnijih i vizualno istaknutih krajobraza;

• prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te u takvim prostorima namjeravane zahvate treba izvoditi uvažavajući krajobrazne vrijednosti i obilježja prostora tj. usklađivati se s njima;

• u prirodnim inundacijama nije dozvoljena izgradnja, radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika;

• pri korištenju poljoprivrednog zemljišta treba izbjegavati velike monokulturne poljoprivredne površine uz zadržavanje živica, drvoreda, šumaraka unutar poljoprivrednih površina;

• prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada, pretvaranje u oranice) treba provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na štetu od narušavanja krajobraznih vrijednosti i koristi od planiranog zahvata te u slučajuekonomske isplativosti zahvat izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora;

• provoditi plansku urbanizaciju i ambijentalno usklađenu izgradnju posebice ladanjskih i turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama;

• eksploataciju mineralnih sirovina obavljati tako da se osigura sanacija degradiranih površina.

Prema nacionalnom akcijskom planu i nacionalnim strateškim smjernicama za zaštitu krajobraza u Brodsko posavskoj županiji treba:

• na razini prostorno-planskih dokumenata Županije, gradova i općina osigurati podatke za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno planske podloge za utvrđivanje temeljnih vrijednosti krajobraza u Hrvatskoj;

• načiniti detaljnu valorizaciju vegetacijskih, reljefnih i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja. Na



osnovu ovih elemenata treba kartirati obilježja krajobraza kao sastavni dio dokumentacije prostora;

• na temelju kartiranih obilježja krajobraza izraditi mehanizme očuvanja postojećekrajobrazne raznolikosti i ključnih značajki pojedinih tipova krajobraza;

• poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i uključivati elemente tradicijske arhitekture.

6.6.2 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti ekoloških sustava i staništa

Geografski smještaj u južnom dijelu Slavonske nizine, na prostoru između brdovitog područja na sjeveru i rijeke Save na jugu, te kontinentalna klima, direktno su utjecali na razvoj raznolike prirodne baštine Brodsko-posavske županije (Poglavlje 2.4.4).Među bogatstvom biljnih vrsta neke su ugrožene, stoga su i zaštićene. Međutim,raznolika i brojna fauna nije temeljito istraživana, pa o njoj nema podrobnih podataka, osim ornitofaune ribnjaka “Jelas”.

Opća je pojava da su industrijalizacija, urbanizacija, melioracija, fragmentacija (rascjepkanost) prirodnih ekoloških sustava, naročito gradnja cesta, naselja i infrastrukture, te intenzivno širenje gospodarenih poljoprivrednih površina rezultirali uništavanjem staništa i za njih vezanih raznih vrsta flore i faune. Osnovni razlozi ugrožavanja biološke raznolikosti su slijedeći:� promjene staništa – uništavanje, degradacija, fragmentacija; � onečišćenje okoliša – tla, vode i zraka; � prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora – izlov, krivolov, sječa, sakupljanje,

uznemirivanje;� unošenje stranih vrsta u ekološke sustave; � nedostatna integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i uređenja

prostora;� nedostatna integriranost mjera zaštite u različitim gospodarskim djelatnostima.

Kroz povijest su poljoprivredne aktivnosti u kombinaciji s vodnogospodarskim zahvatima pozitivno djelovale na život čovjeka ali su istovremeno nanijele znatne štete biološkoj raznolikosti. U tome prednjače aktivnosti pretvaranja šumskih površina u poljoprivredne, isušivanje močvara i primjena mjera intenzivne poljoprivrede što je sve prisutno i u Brodsko-posavskoj županiji, pa tako i posljedice po biološku raznolikost.

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti ekoloških sustava i staništa u Brodsko posavskoj županiji definirane su kroz razradu smjernica koje su



propisane u Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, a sukladno biološkoj raznolikosti Županije.

Ekološki sustavi koje treba zaštititi u Brodsko-posavskoj županiji su šume, močvare i vode, travnjaci i oranice, te pojedina staništa.

6.6.2.1 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti šuma

Zakoni i zakonski propisi koji se odnose na zaštitu šuma su :

• Zakon o šumama (NN RH br. 54/83, 32/87, 47/89, 41/90, 52/90 – pročišćeni tekst,

5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 8/00, 13/02);

• Zakon o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu (NN RH br. 11/90, 23/90,

28/90);

• Pravilnik o uređivanju šuma (NN RH br. 11/97, 121/97, 132/97);

• Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN RH br.

35/94).

Šumarska politika i šumarsko planiranje na području Županije moraju težiti korištenju šuma na način da se koriste sve njene funkcije tj. uz korištenje sirovinske treba koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma. Šumarsko planiranje treba temeljiti na načeluodržavanja potrajnosti, prirodnosti i neprekidnog povećanja vrijednosti šuma.

U cilju provođenja mjera za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti šuma, a prema nacionalnim akcijskim planovima i smjernicama za zaštitu biološke raznolikosti šuma, treba postupati na sljedeći način:

• iskorištavanje šuma mora se odvijati na takav način i u takvoj mjeri da se održi biološka raznolikost šume, njena sposobnost obnavljanja, vitalnost i gospodarski potencijal;

• godišnji etat ili ukupna godišnja sječa u šumama Županije mora se temeljiti na načelutrajnosti i obnovljivosti šumskog resursa;

• prilikom ostvarivanja godišnjeg etata treba smanjiti otpad, poboljšati odnos izmeđutehničkog i ogrjevnog drva u korist tehničkog drva, te poboljšati zdravstveno stanje šuma;

• svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljivanjem;

• kontinuirano pratiti stanje šuma kartiranjem svih promjena;

• preradu drva razvijati kao čistu industriju;



• osigurati preventivne mjere zbog sprečavanja šumskih požara stvaranjem prosjeka u šumama;

• riješiti problem “divljih odlagališta”;

• obnoviti šume uništene požarom;

• održavati višenamjenske funkcije šuma, kao svojevrsni biološki infrastrukturni sustav;

• za zaštitu šuma od propadanja treba prijeći na kibernetsko uređivanje šuma u smislu praćenja godišnjih promjena, te donositi odluke držeći se načela potrajnosti;

• šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume Muški Bunara i Prašnik ne smiju se prenamijeniti te ih treba razminirati;

• donijeti Županijske propise za unošenje mjera zaštite biološke raznolikosti u šumarstvu kao što su:

• produženje ophodnje glavnih gospodarski važnih vrsta drveća na određenimpodručjima,

• ostavljanje stojećih i ležećih osušenih stabala,

• ograničenje korištenja pesticida,

• ograničenje korištenja teške mehanizacije;

• izraditi programe unapređenja, zaštite i očuvanja šuma u zaštićenim dijelovima prirode;

• izraditi programa za povećanje šumskih površina nizinskih šuma;

• izraditi programa za pošumljivanje slijedećih površina: - područje najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I. i II.), - područja potencijalnih budućih vodocrpilišta i izvorišta, - područja uz koridore brzih cesta i autocesta, - područja nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta niske bonitetne klasa, - područja uz vodotoke;

• uspostaviti nadgledanja ugroženih nizinskih šuma;

• pošumljavati nove površine i područja devastirana tijekom domovinskog rata;

• spriječiti smanjivanje šumskih površina, te u njima strogo ograničiti svaku izgradnju;

• prilikom prenamjene šume za druge potrebe investitor treba snositi troškove podizanja nove šume, koja se mora osnovati na zemljištu na kojem nije bilo šume;

• donijeti Županijske propise o zabrani smanjivanja postojećih šumskih površina, te o zabrani širenja poljoprivrednih zemljišta na uštrb šumskih zemljišta.

Prema nacionalnom strateškom cilju potrebno je uz održavanje postojećeg stanja šuma unaprijediti gospodarenje šumama unošenjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama.



Smjerenice za zaštitu biološke raznolikosti šuma u Brodsko–posavskoj županiji su:

• gospodariti šumama i nadalje na načelima prirodnoga sastava i prirodne obnove, uz strukturu koja dobro omogućava prirodan razvoj svih članova životne zajednice;

• trajno zaštititi najočuvanije doprirodne šume unutar različitih šumskih zajednica i prepustiti ih razvoju stvarajući uvjete za razvoj sekundarnih prašuma. U tako zaštićenim sekundarnim prašumama osnovati šumske genetske rezervate za očuvanjegenofonda flore, mikoflore i faune;

• precizno odrediti sanitarni sijek, posebno u gospodarskim, a posebno u zaštićenimšumama;

• razraditi posebne mjere gospodarenja šumama koje su u sastavu različitih kategorija zaštićenih dijelova prirode;

• uspostaviti cjelovitu mrežu monitoringa u nizinskim šumama koje su jako pogođenesušenjem i promjenama, radi sagledavanja trendova negativnih procesa;

• istraživati prorijeđene vrste čije brojčano stanje ima tendenciju smanjenja (nizinski brijest, pitomi kesten, voćkarice);

• spriječiti smanjivanje šumskih površina.

6.6.2.2 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti močvarai voda

Prioritet u zaštiti ekoloških sustava Županije treba biti očuvanje postojećih prirodnih te unapređenje umjetno stvorenih močvara na području Županije, a također i zaštita voda od prekomjernog onečišćenja.

U cilju provođenja zaštite i unapređenja biološke raznolikosti močvara i voda, a uvažavajući nacionalne akcijske planove i strateške smjernice za zaštitu biološke raznolikosti močvara i voda, treba:

• izraditi mjere zaštite i upravljanja zaštićenim močvarama na županijskoj razini;

• izraditi akcijske planove zaštite svih močvara, koje su utvrđene kao posebno vrijedne tijekom inventarizacije i vrednovanja, te pokrenuti postupak zaštite;

• izraditi županijski akcijski plan za zaštitu manjih močvarnih i vodenih područja;

• ostaviti prirodne pojaseve vegetacije uz vodotoke, kanale, močvare i ribnjake;

• smanjiti unos kemijskih tvari u poljoprivredno tlo, izgraditi kanalizacijske sustave i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda;

• pokrenuti iznalaženje modela kompenzacije za ribnjačarstva koja gospodare ribnjacima uz smanjenu proizvodnju zbog zaštite prirodnih vrijednosti ribnjaka tj. tretiranjem ribnjaka poput močvarnih područja;

• popisati i vrednovati sve prirodne i umjetne močvare u Županiji i načiniti program očuvanja i upravljanja močvarama;



• spriječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadržavanje preostalih prirodnih tokova rijeka;

• osigurati aktivnu zaštitu preostalim prirodnim močvarama, uključujući donošenje planova upravljanja za zaštićena područja;

• obnoviti degradirane prirodne močvare i gdje god je to moguće, revitalizirati uništene močvare;

• unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja što prirodnijih značajki;

• osigurati zaštitu voda od onečišćenja;

• pokrenuti uvrštavanje Jelas Polja na Ramsarsku listu močvarnih područjameđunarodne vrijednosti.

6.6.2.3 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti travnjaka i oranica

Na području Brodsko posavske županije može se općenito primijetiti trend povećanjadoprirodnih i poluprirodnih travnjaka kao posljedica ratnih djelovanja tj. miniranih površina oranica i kao posljedica napuštanja aktivne poljoprivredne proizvodnje.

Na području Županije ostvarena je posebna zaštita prirodnih ekosustava travnjaka i oranica kroz zaštitu značajnog krajolika – Gajna, koji je ujedno i jedini zaštićeni (prema Zakonu o zaštiti prirode) pašnjak u Europi,.

Nacionalni strateški cilj je smanjiti gubitak površina i raznolikosti prirodnih, doprirodnih i poluprirodnih travnjaka vrlo bogatih biološkom raznolikošću te također poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnimpovršinama.

U cilju provođenja zaštite i unapređenja biološke raznolikosti travnjaka i oranica u Brodsko posavskoj županiji, a uvažavajući nacionalne akcijske planove i strateške smjernice za zaštitu biološke raznolikosti travnjaka i oranica, treba:

• gospodariti poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će zaštititi autohtoni biljni i životinjski svijet;

• zaustaviti korištenje travnjaka na onoj razini na kojoj počinje ugrožavanje prirodnosti travnjačkih ekoloških sustava i na taj se način umanjuje njihova biološka raznolikost;

• spriječiti isušivanje i očuvati vodni režim nizinskih vlažnih travnjaka u dolini rijeke Save;

• na oranicama držati pokrivenost korova od 10 % uz odgovarajuće tretiranje;

• održavati postojeće i uvoditi nove živice;



• razvijati ekološku poljoprivredu i osigurati prirodniji biljni sastav agrofitocenoza;

• obnoviti i poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima poljoprivredne i stočarske proizvodnje;

• smanjiti korištenje pesticida, potičući uporabu selektivnih preparata;

• zabraniti uporabu aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja koja su dokazano visokotoksična (lindan, atrazin);

• smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a koristiti selektivne insekticide;

• poboljšati kakvoću tla, pratiti stanje tla;

• izraditi programe održanja tradicionalnih oblika poljodjelstva u određenim zaštićenimpodručjima, posebno za područje pašnjaka Gajne;

• vrednovati travnjake i izraditi prijedloge za zaštitu pojedinih lokaliteta uz određeniprogram gospodarenja.

6.6.2.4 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje ekoloških staništa

U cilju provođenja zaštite, očuvanja i unapređenja ekoloških staništa u Brodsko posavskoj županiji, a uvažavajući nacionalne akcijske planove i smjernice za zaštitu ekoloških staništa treba:

• izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju ekoloških staništa u Županiji i načinitianalizu ugroženosti pojedinih tipova staništa;

• valorizirati staništa prema njihovoj ugroženosti i zaštititi ugrožene i rijetke tipove staništa, temeljem Zakona o zaštiti prirode;

• ustanoviti i valorizirati najugroženije lokalitete – predstavnike pojedinih tipova staništa;

• zaštititi najugroženije lokalitete – predstavnike pojedinih tipova staništa;

• zaštiti močvarne livade u dolini rijeke Save, kao posebno vrijedna i osjetljiva staništa;

• determinirati tipove pojedinih staništa u Županiji.

Na temelju analize ugroženosti staništa u Županiji treba osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta.

6.6.2.5 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje vrsta i podvrsta

U cilju očuvanja biološke raznolikosti vrsta i podvrsta u Brodsko posavskoj županiji , a uvažavajući nacionalne akcijske planove i strateške smjernice za zaštitu biološke raznolikosti vrsta i podvrsta treba:

• izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju biljnih i životinjskih vrsta i podvrsta u Županiji s procjenom njihove ugroženosti;



• utvrditi ugrožene biljne i životinjske vrste u Županiji;

• utvrditi sve kritično ugrožene zavičajne svojte u Županiji;

• izraditi akcijske planove za zaštitu ugroženih biljnih i životinjskih svojti u Županiji i započeti njegovo provođenje prema prioritetu ugroženosti;

• prilikom izgradnje prometnica visoke kategorije kroz životinjska staništa osigurati migraciju životinja u presječenom staništu.

Strateški cilj Županije treba biti očuvanje postojeće raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je to moguće i vraćanje izumrlih zavičajnih svojti.

6.6.2.6 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite genetske raznolikosti udomaćenih svojti

U cilju provođenja mjera zaštite za unapređenje i očuvanje biološke raznolikosti udomaćenih i zavičajnih svojti u Brodsko posavskoj županiji, a uvažavajući nacionalne akcijske planove i strateške smjernice za njihovu zaštitu treba:

• izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju svih udomaćenih i zavičajnih svojti u Županiji s procjenom njihove ugroženosti;

• izraditi akcijske planove za sve kritično ugrožene udomaćene i zavičajne svojte i započeti njihovu provedbu;

• izraditi akcijski plan zaštite izvornih hrvatskih pasmina domaćih životinja in sit:crna slavonska svinja, slavonsko-podolsko govedo, posavski konj;

• utvrditi ugroženost zavičajnih i udomaćenih svojti domaćih životinja i kultiviranih biljaka u Županiji;

• utvrditi prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene zavičajne i udomaćenesvojte.

Strateški cilj Županije je očuvanje postojeće genetske raznolikosti zavičajnih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka, svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

6.6.3 Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti kroz sektore

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Županiji treba se provoditi i kroz suradnju među nadležnim sektorima kako bi se osiguralo održivo korištenje bioloških resursa u Županiji na slijedeći način:

• ugraditi mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u šumarstvo, lovstvo, poljoprivredu, slatkovodno ribarstvo i turizam;



• analizirati postojeće planove korištenja voda i planove za reguliranje i korištenje vodotoka te ih po potrebi nadopuniti mjerama zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti;

• izraditi županijski akcijski plan za poticanje tradicionalne poljoprivrede i poljoprivrede koja dopušta opstanak relativno raznolikog i bogatog biljnog i životinjskog svijeta, te ekstenzivnog i poluekstenzivnog stočarstva;

• omogućiti opstanak poluintenzivnog i/ili ekstenzivnog ribogojstva na šaranskim ribnjacima, kao preduvjet održanja njihove ornitološke vrijednosti;

• ugraditi u prostorne planove rezultate vrednovanja staništa značajnih vrsta;

• integrirati mjere zaštite i održivoga korištenja bioloških resursa u sve sektore koji njima gospodare ili djeluju na njih;

• načiniti planove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i rezultate ugraditi u prostorne planove;

• ojačati načela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u procesu procjene studija o utjecaju na okoliš;

• smanjiti uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu.

6.6.4 Smjernice za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu i očuvanje prirodne i krajobrazne raznolikosti u Županiji

Smjernice i mjere za zaštitu prirodne i krajobrazne raznolikosti u Županiji trebaju se provoditi i kroz jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira unutar same Županije na slijedeći način:

• proglašenjem novih zaštićenih dijelova prirode u kategorijama temeljem Zakona o zaštiti prirode;

• osnivanjem javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Brodsko-posavskoj županiji;

6.6.5 Smjernice i mjere za istraživanje i nadgledanje biološke raznolikosti u Županiji

U cilju provođenja zaštite, očuvanja i unapređenja biološke raznolikosti, a uvažavajućinacionalne akcijske planove i smjernice treba uspostaviti i unaprijediti istraživanje i monitoring biološke raznolikosti na slijedeći način:

• izraditi županijske inventarne liste dobro istraženih područja s ciljem praćenjabiološke raznolikosti;

• kartirati staništa i rasprostranjenost vrsta važnih za očuvanje biološke raznolikosti i osobitosti;



• uključiti što širu javnost u prikupljanje podataka o biološkoj i krajobrazbnoj raznolikosti u Županiji;

• razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu prikupljanja podataka o biološkoj raznolikost;

• unaprijediti saznanja i baze podataka o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti;

• motriti vrste i staništa sa svrhom prikupljanja podatak o stanju biološke raznolikosti;

• popularizirati znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti tiskanjem publikacija o njihovom bogatstvu na području Županije;

• registrirati faunu na prostoru rijeke Save;

• preuzimati informacije od praćenja stanja biološke raznolikosti u šumama na pokusnim plohama znanstvenih institucija;

• kontinuirano istraživati i nadgledati populaciju ugroženih vrsta, uz predlaganje potrebnih mjera zaštite, prema popisu prioriteta;

• istraživati rasprostranjenost i status ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, vezanih za močvarna i vodena staništa Županije;

• inventarizirati i utvrditi areal pojedinih vrsta slatkovodnih riba radi dobivanja općeslike rasprostranjenosti slatkovodnih zajednica Županije;

• obaviti cjelovitu inventarizaciju i utvrđivanje areala pojedinih vrsta vodozemaca i gmazova radi dobivanja opće slike njihove rasprostranjenosti;

• istraživati faunistički sastav, učestalost i rasprostranjenost beskralježnjaka iz kopnenih i vodenih staništa;

• pratiti brojnost vrsta i održanje prehrambene piramide u šumama Županije;

• pratiti promjene u flori i fauni kao posljedicu prirodnih promjena.



7 PLAN INTERVENTNIH MJERA U ZAŠTITI OKOLIŠA

Planovi intervencija sadrže vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekte za provedbu pojedinih mjera, odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na osnovi drugih zakona.

Godine 1999. Vlada je donijela Državni plan intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99) koji se primjenjuje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske osim na području na koje se odnosi Plan intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora i Državni plan za zaštitu voda.

Državni plan intervencija u zaštiti okoliša sadrži elemente na osnovu kojih županije mogu u okviru svojih programa zaštite okoliša utvrditi mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša te način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša. U slučaju onečišćenja kopnenih voda i mora poduzimaju se mjere prema Državnom planu za zaštitu voda koji je Vlada RH donijela 14. siječnja 1999. g. (NN br. 8/99). Navedeni Plan intervencija u zaštiti okoliša i Državni plan za zaštitu voda ne odnose se na vojne objekte i skladišta i slučajeve radioaktivnog onečišćenja.

Rok za usklađivanje svih elemenata, provođenja nužnih vježbi i upoznavanje javnosti s Planom je dvije godine od početka APELL (“Awareness and Preparedness for Emergencies at Local level”) procesa. Ministarstvo zaštite okoliša i porstornog uređenjanadležno je za odvijanje, praćenje, poticanje i nadziranje APELL procesa. Izradom Plana intervencija u zaštiti okoliša on postaje sastavni dio Programa zaštite okoliša.Za izradu županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša Županijska skupština treba osnovati Stručno povjerenstvo u koje se u pravilu imenuju predstavnici:

• Županijskog poglavarstva;

• Upravnih tijela gradova i općina;

• Pravnih osoba koje obavljaju djelatnost kao javnu službu;

• Pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost;

• Udruga čija djelatnost je promicanje zaštite okoliša, a koje djeluju na područjuŽupanije.



Zadaci Stručnog povjerenstva su: - identifikacija resursa, zadaća i sudionika u procesu izrade Plana intervencija u zaštiti

okoliša;- analiza postojećih Planova svih sudionika i usklađivanje tih Planova; - identifikacija zadaća nepokrivenih postojećim Planovima; - identifikacija lokalnih resursa za pokrivanje nepokrivenih zadaća;- prilagođavanje postojećih Planova i izrada harmoniziranog i integriranog Plana; - donošenje Plana intervencija u zaštiti okoliša od strane nadležnog tijela Županije; - upoznavanje svih sudionika sa integriranim Planom intervencija u zaštiti okoliša; - uspostava procedure za periodičko testiranje, analizu i reviziju Plana; - upoznavanje stanovništva s Planom intervencija u zaštiti okoliša.

Na temelju točke V podtočka 7. Plana intervencije u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99) i članka 21. Statuta Brodsko-posavske županije (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije” broj 11/01. – pročišćeni tekst) Županijska skupština na 4. sjednici održanoj 5. studenog 2001. godine donijela je Rješenje o imenovanju predsjednika i članovaStručnog povjerenstva za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša u Brodsko-posavskoj županiji.Nadzor provedbe Plana intervencija u zaštiti okoliša provodi inspekcija zaštite okoliša.

7.1 ŽUPANIJSKI PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA

Na osnovi odbredbi državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99), Županija, gradovi i općine su dužni izraditi planove intervencija u zaštiti okoliša u skladu s APELL1 procesom. Kako do izrade Programa zaštite okoliša Županija nije izradila Plan intervencija u zaštiti okoliša isti nije moguće dati u okviru ovoga programa. Po izradi Plana intervencija u zaštiti okoliša Brodsko posavske županije isti treba uklopiti u Program zaštite okoliša Županije

Plan intervencija u zaštiti okoliša Brodsko-posavske županije treba izraditi na osnovu Državnog plana intervencija u zaštiti voda od siječnja 1999. godine, a do njegove izrade primjenjuje se Državni plan intervencija u zaštiti okoliša.

Županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša treba se temeljiti na operativnim Planovima intervencija u zaštiti okoliša pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost predstavlja stvarnu ili potencijalnu opasnost te može izazvati izvanredni događaj.

1 Napomena: APELL je skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engleskom jeziku (“Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level”, A Process for



Responding to Technological Accidents, United nations Environment Programme/Industry and Environment Office, UNEP/IEO, Paris, 1998), sa značenjem“Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini” (u daljnjem tekstu APELL).

7.1.1 Obaveza izrade Operativnih planova

1. Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša dužne su izraditi pravne i fizičkeosobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga 2. Plana intervencija ako je količina te opasne tvari jednaka ili veća od 1 % graničnih količina, dok je za naftu i njezine derivate ta količina jednaka ili veća od 0,1 % granične količine.

2. Pravne i fizičke osobe čija djelatnost predstavlja stvarnu i/ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni događaj i koje su obavezne izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša dužne su se pridržavati okvirnog sadržaja u kojemu se navodi:- popis opasnih tvari, maksimalna očekivana količina opasnih tvari, opis lokacije i

okruženja, popis mogućih izvora opasnosti, procjenu mogućih uzroka i opasnosti od izvanrednog događaja;

- preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja uključujući obvezno izvješćivanje (brojevi, adrese, prioriteti);

- procjena posljedica od izvanrednog događaja uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja i proračun zone ugroženosti;

- ustroj i provedba mjera u slučaju izvanrednog događaja;- odgovorne osobe i potrebni stručni djelatnici u provedbi mjera; - sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba na osnovi ugovora u provedbi

intervencija;- način zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša; - program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti

okoliša;- program održavanja vježbi (jedanput godišnje); - informiranje javnosti u slučajevima onečišćenja okoliša kod kojih posljedice

izlaze izvan prostora fizičke ili pravne osobe; - prilozi-odluke o usvajanju i reviziji, sheme, tabele, proračuni, adresari, popisi,

procedure, veze s drugim planovima i sl. 3. Obveznici izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša dužni su osim

navedenih kriterija pridržavati se i lokalnih uvjeta: naseljenost, vodozaštitno područje, zaštićeni dijelovi prirode, gospodarstvo, prometno, kulturno i turističkoznačenje, zaštitne udaljenosti i drugo.



4. Stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni događaj činiproizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, sakupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99)Stvarna ili potencijalna opasnost se iskazuje indeksom opasnosti D za koji je: Težina nesreće Indeks opasnosti 1. Beznačajna D = 1 2. Značajna D = 2 3. Ozbiljna D = 3 4. Vrlo ozbiljna D = 4 5. Katastrofalna D = 5 Indeks opasnosti ovisi o količini opasne tvari.

5. Obveznici izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša dužni su dostaviti planove Županijskom uredu za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove i zaštitu okoliša.

Dio pravnih i fizičkih osoba navedenih djelatnosti izradili su i dostavili Operativne planove (zaključno siječanj 2003.) te ih navodimo u nastavku:

1. Dom zdravlja Slavonski Brod, Borovska 7, Slavonski Brod 2. Oriolik d.d., M. Gabrića 11 – 13, Oriovac 3. UTEO “Božić”, V. Nazora 84, Velika Kopanica 4. Obrtnička škola Slavonski Brod, V. Nazora 9, Slavonski Brod 5. Opća bolnica Nova Gradiška, J. J. Strossmayera 17, Nova Gradiška 6. “Spreg” d.o.o., Trnjani 7. Dom zdravlja “Dr. A. Štampar”, M. A. Reljkovića 7, Nova Gradiška 8. OŠ “Hugo Badalić”, Borovska 8, Slavonski Brod 9. Vodovod d.o.o., N. Zrinskog 25, Slavonski Brod 10. OŠ “Dragalić”, Dragalić11. “Plinacro” d.o.o. Zagreb 12. INA d.d. Utovarna stanica Ruščica, Ruščica13. INA d.d. Zagreb, SD Trgovina 14. Opća bolnica “Dr. J. Benčević”, A. Štampara 42, Slavonski Brod 15. ĐĐ Energetika i infrastruktura d.o.o., Dr. M. Budaka 1, Slavonski Brod 16. “Plin – projekt” d.o.o., Gajeva 89, Nova Gradiška 17. ĐĐ Bešavne boce d.d., Dr. M. Budaka 1, Slavonski Brod 18. ĐĐ Kompenzatori d.o.o. , Dr. M. Budaka 1, Slavonski Brod 19. OŠ “Antun Mihanović”, A. Mihanovića 35, Slavonski Brod 20. Chromos – Svjetlost d.d., Mijata Stojanovića 13, Lužani



21. Srednja škola “M. A. Reljkovića”, I. Cankara 76, Slavonski Brod 22. Poduzeće za ceste d.o.o., N. Zrinskoga 115, Slavonski Brod 23. “Klariko” d.o.o., F. Filipovića 59, Slavonski Brod 24. “I.K.S.” Benzinska postaja, Vinogradska bb, Slavonski Brod 25. Toplina d.o.o., M. Gupca 42, Slavonski Brod 26. Slavonija DI d.o.o., I. G: Kovačića 27, Slavonski Brod 27. HT Hrvatski telekom d.d., Trg pobjede 2, Slavonski Brod 28. Mijo Veneers d.o.o., Oprisavci bb, Oprisavci 29. Košuća – petrol d.o.o., Oprisavci bb, Oprisavci 30. Nafta promet d.o.o., Braće Crljen 15, Slavonski Brod 31. Poljoprivredna zadruga Sibinj, 108. brigade ZNG 3, Sibinj (2 lokacije: Sibinj, D.

Bedrina)32. Hrvatske šume, Uprava šuma Nova Gradiška, Strossmayerova 11, Nova Gradiška33. Brodska posavina d.d., Šetalište braće Radić 22, Slavonski Brod 34. Grad Slavonski Brod, T. Skalice 2, Slavonski Brod 35. Šalom,d.o.o., J.J. Strossmayera bb, Kruševica

Ostali gospodarski subjekti koji nisu dostavili Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša trebaju prepoznati/biti prepozanti od inspekcije, povjerenstva3 da li podliježu izradi Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša i iste odmah izraditi te dostaviti nadležnoj inspekciji i Uredu državne uprave Brodsko-posavske županije, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša graditeljstvo i imovinsko pravne poslove.Temeljem prikupljenih Planova intervencija u zaštiti okoliša svih značajnijihgospodarskih subjekata u Županiji treba pristupiti izradi Županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša.

7.1.2 Subjekti zaduženi za provođenje Plana intervencija u zaštiti okoliša

1. Tijelo zaduženo za provođenje Plana na nivou županije jest Županijski Eko-stožer. 2. Za članove Županijskog Eko-stožera imenuju se predstavnici Županijske skupštine i

županijskog poglavarstva, predstavnici županijskih ureda i Policijske uprave te predstavnici gradova i općina

3. Voditelj Županijskog Eko-stožera je župan (po položaju). Voditelj Eko-stožera ima tri zamjenika i to predstavnika Županijskog ureda za zdravstvo, Županijskog ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša i predstavnika Policijske uprave Brodsko-posavske

4. Ovlasti i dužnosti Županijskog Eko-stožera jesu:

3 Privitak 2 Popis pravnih i fizičkih osoba koje je identificiralo Povjerenstvo kao obveznike izrade Plana



- praćenje i donošenje odluka o primjeni Plana intervencije u zaštiti okoliša za područje Županije, kada interventne jedinice ne mogu prema postojećimoperativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali izvanredni događaj

- procjena rizika i opasnosti i procjena šteta od nastalog izvanrednog događaja- usklađivanje mjera u provođenju Plana - izvješćivanje javnosti - donošenje odluke o završetku intervencije - davanje prijedloga Županijskom poglavarstvu za osiguranje financijskih sredstava

u županijskom proračunu za redovito provođenje Plana za područje Županije - poduzimanje drugih mjera utvrđenih Planom

5. Na temelju Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99 i 86/99) i članka 21. statuta Brodsko-posavske županije (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije” broj 11/01) Županijska skupština na 7. sjednici održanoj 21. veljače 2002. godine donijela je Rješenje o imenovanju Županijskog eko-stožera.

7.1.3 Subjekti koji sudjeluju u provođenju Plana intervencija

1. Poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba, obavješćivanje i uzbunjivanje za potrebe Županijskog eko-stožera, obavlja Centar za obavješćivanje i uzbunjivanje i operativno dežurstvo u Policijskoj upravi.

2. Interventne jedinice jesu vatrogasne postrojbe grada Slavonskog Broda, profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, te ostale vatrogasne postrojbe, postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABKO) Oružanih snaga Republike Hrvatske, postrojbe civilne zaštite (opće i specijalističke namjene), hitna medicinska pomoć i specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba. Postupanje s opasnim otpadom obavljaju specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih osoba čija djelatnost je odobrena na temelju rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Popis ovlaštenih obrađivača i sakupljača opasnog otpada za Republiku Hrvatsku dan je u Privitku 1, no ovdje je potrebno napomenuti da je isti podložan promjenama.Navedene specijalizirane jedinice provode sanaciju posljedica izvanrednog događajašto podrazumijeva uklanjanje opasnosti koja može nastati iz određene količine opasne tvari.

3. Kao interventne jedinice mogu se uključiti pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti.

7.1.4 Ekspertne jedinice

1. Pravne i fizičke osobe čija je stručna pomoć nužna za prepoznavanje opasnih tvari i prosudbu posljedica u slučaju izvanrednog događaja ulaze u sastav ekspertne jedinice.



2. Ekspertna jedinica daje stručnu prosudbu mogućih posljedica izvanrednog događaja,te prijedlog mjera zaštite, spašavanja i tehničke intervencije.

3. U sastav ekspertne jedinice za provedbu Plana intervencija na državnoj i županijskoj razini ulaze: - Operativno-informativni centar INE, - Hrvatski zavod za toksikologiju, - Državni hidrometeorološki zavod, - Hrvatske vode, - Agencija za posebni otpad, - Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

4. Operativno dežurstvo ekspertne jedinice nalazi se u Operativno-informativnom centru INE



8 PROGRAM MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA SA TROŠKOVIMA

Na osnovu razmatranja potreba u zaštiti okoliša iz prethodnih poglavlja ovog Programa izrađen je Program mjera zaštite okoliša Brodsko-posavske županije. Pri tome redoslijed aktivnosti, nositelji aktivnosti, nositelji financijskih sredstava i rokovi samo su stručni prijedlozi izrađivača Programa sa željom da se pojedine (ili sve) aktivnosti uvrste u financijske planove Županije, gradova i općina.S obzirom da Program zaštite okoliša nije vremenski ograničen neke od aktivnosti je moguće, ili će biti potrebno, vremenski pomicati čemu su najčešći razlog nedovoljna financijska sredstva. Isto tako pojedine aktivnosti trebat ćenadopunjavati novima, ovisno o aktualnoj problematici zaštite okoliša.

8.1 PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU ZRAKA

Opremiti meteorološku postaju u Slavonskom Brodu dodatnom opremom za neprekidno mjerenje kakvoće zraka (SO2, NOx, CO i lebdeće čestice)

Nositelj zahvata: Županija, stručne tvrtke/institucijeRok: Dvije godine Okvirni troškovi: 450.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, proračun jedinice lokalne

samouprave grad Slavonski Brod

Uspostaviti mjernu postaju za praćenje kakvoće zraka na području grada Nova Gradiška s opremom za neprekidno mjerenje i bilježenje smjera i brzine vjetra, temperature i vlažnosti zraka, oborina

Nositelj zahvata: Županija, stručne tvrtke/institucijeRok: Dvije godine Okvirni troškovi: 650.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, proračun jedinice lokalne

samouprave grad Nova Gradiška

Postaviti mobilnu automatsku mjernu postaju za mjerenje parametara kakvoćezraka povremeno tijekom godine: uz glavnu prometnicu sjever – jug (prema graničnom prijelazu u gradu Slavonskom Brodu), u industrijskom područjuŽupanije i u zaštićenim područjima

Nositelj zahvata: Županija i jedinice lokalne samouprave, stručnetvrtke/institucije

Rok: Kroz četiri godineOkvirni troškovi: 200.000,00 kn



Okvirni godišnji troškovi: 50.000,00 kn/god Izvori financiranja: Proračun jedinica lokalne samouprave

Izraditi analizu podataka iz prethodne tri točke koristeći podatke iz KEO i hidrometeorološke podatke

Nositelj zahvata: Županija, stručne tvrtke/institucijeRok: Nakon četiri godine praćenja stanja kakvoće zrakaOkvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun

Poticati uvođenje gradskog plina u domaćinstva i u gospodarstvu na područjuŽupanije izradom i dijeljenjem informativnog materijala u obliku letaka, prospekta, knjižica i sl.

Nositelj: Županija Rok: 1-4 godine Okvirni troškovi: 50.000,00 kn/godišnje Izvori financiranja: Koncesionar

Posaditi vegetacijski zaštitni pojas – drveća i grmlja uz auto-cestu Zagreb –Lipovac na dijelu kroz Slavonski Brod

Nositelj: Grad Slavonski Brod Rok: 1-2 godine Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Hrvatske ceste

Uvesti zabranu prometa motornim vozilima u najopterećenijim dijelovima grada Slavonskog Broda tj. organizirati pješačku zonu

Nositelj: Grad Slavonski Brod Rok: 2 godine Okvirni troškovi - Izvori financiranja -

8.2 PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU TLA I POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA

Izraditi program monitoringa poljoprivrednog tla za praćenje teških metala i organskih onečišćenja

Nositelj: Županija, stručne tvrtke/institucijeRok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn - 80 000,00 kn



Izvori financiranja: Županijski proračun

Uspostaviti monitoring poljoprivrednog tla na temelju programa

Nositelj: Županija, stručne tvrtke/institucije Rok: Godina dana od izrade programa Okvirni troškovi: Nepoznati Izvori financiranja: Županijski proračun, korisnici poljoprivrednog

zemljišta

Organizirati edukaciju o primjeni suvremenih i kontroliranih agrotehničkihpostupaka

Nositelj: Županija Rok: Trajno četiri godineOkvirni troškovi: 50.000,00 kn godišnje Izvori financiranja: Korisnici poljoprivrednog zemljišta

Usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane kroz suradnju i financijsku pomoćudruzi “Biomar” Organizacija seminara za edukaciju o proizvodnji zdrave hrane i sajmova zdrave hrane

Nositelj: Županija Rok: Trajno četiri godineOkvirni troškovi: 50.000,00 kn/godišnje Izvori financiranja: Županijski proračun, donacije

8.3 PROGRAM MJERA ZA POSTUPANJE S OTPADOM

Do uspostave sanitarnih deponija na području Županije potrebno je u prijelaznom razdoblju urediti postojeće službene i korištene deponije prema Zakonu o otpadu (NN 34/95) i Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97): Svaku deponiju minimalno treba ograditi bodljikavom žicom; urediti protupožarni pojas oko deponije; organizirati svakodnevno prekrivanje novodovezenog otpada inertnim materijalom, osigurati stalan nadzor deponije, uvesti vođenje očevidnika otpada koji se zaprima na odlagalište

Nositelj izrade: Jedinice lokalne samouprave, koncesionari Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 200.000,00 po deponiji Izvori financiranja: Koncesionari, korisnici deponije

Izraditi plan zatvaranja deponija i divljih deponija na području grada, općine s definiranjem samo jedne službene deponije za svaki grad/općinu do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Županije



Nositelj izrade: Jedinice lokalne samouprave u koordinaciji s komunalnim poduzećima,koncesionarima

Rok: 01.07.2003 Okvirni troškovi: 50.000,00 kn po jedinici lokalne samouprave grada ili

općineIzvori financiranja: Proračun jedinica lokalne samouprave/komunalna

poduzeća

Izraditi i provesti program sanacije postojećih deponija uz izradu potrebne dokumentacije

Nositelj zahvata: Jedinice lokalne samouprave i gravitirajuće jedinice lokalne samouprave, komunalne tvrtke, koncesionar, stručne tvrtke/institucije

Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: Nepoznati Izvori financiranja: Nositelji zahvata

Izraditi program edukacije, informiranja stanovništva o postupanju/gospodarenju s otpadom uz izradu promotivnog letka

Nositelj: Županija, jedinice lokalne samouprave, komunalne tvrtke, koncesionar

Rok: Trajno Okvirni troškovi: 50.000,00 kn - 80 000,00 kn/godišnjeIzvori financiranja: Nositelji zahvata

Iznaći lokaciju odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Velika Kopanica, izraditi projekt – idejno rješenje odlagališta i Studiju o utjecaju na okoliš odlagališta

Nositelj zahvata: Velika Kopanica s gravitirajućim općinama Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 350.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata

Iznaći lokaciju odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Slavonski Brod, izraditi projekt – idejno rješenje odlagališta i Studiju o utjecaju na okoliš odlagališta

Nositelj zahvata: Grad Slavonski Brod s gravitirajućim općinama Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 350.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata



Iznaći lokaciju odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Nova Gradiška, izraditi projekt – idejno rješenje odlagališta i Studiju o utjecaju na okoliš odlagališta

Nositelj zahvata: Grad Nova Gradiška s gravitirajućim općinamaRok: Godina dana Okvirni troškovi: 350.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata

Iznaći lokaciju odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Oriovac, izraditi projekt – idejno rješenje odlagališta i Studiju o utjecaju na okoliš odlagališta

Nositelj zahvata: Oriovac s gravitirajućim općinamaRok: Godina dana Okvirni troškovi: 350.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata

Izraditi tehničku dokumentaciju za odlagalište otpada za gravitacijsko područjeVelika Kopanica,

Nositelj zahvata: Velika Kopanica s gravitirajućim općinama,koncesionar

Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 450.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata, ev. koncesionar

Izraditi tehničku dokumentaciju za odlagalište otpada za gravitacijsko područjeSlavonski Brod

Nositelj zahvata: Grad Slavonski Brod s gravitirajućim općinama, koncesionar


Izraditi tehničku dokumentaciju za odlagalište otpada za gravitacijsko područjeNova Gradiška

Nositelj zahvata: Grad Nova Gradiška s gravitirajućim općinama,koncesionar




Izraditi tehničku dokumentaciju za odlagalište otpada za gravitacijsko područjeOriovac

Nositelj zahvata: Oriovac s gravitirajućim općinama, koncesionar Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 400.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata, ev. koncesionar

Izgraditi odlagalište komunalnog otpada za gravitacijsko područje Velika Kopanica

Nositelj zahvata: Velika Kopanica s gravitirajućim općinama Rok: Tri godine Okvirni troškovi: 12.000.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata, ev koncesionar

Izgraditi odlagalište komunalnog otpada za gravitacijsko područje Nova Gradiška

Nositelj zahvata: Grad Nova Gradiška s gravitirajućim općinamaRok: Tri godine Okvirni troškovi: 15.000.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata,ev. koncesionar

Izgraditi odlagalište komunalnog otpada za gravitacijsko područje Slavonski Brod

Nositelj zahvata: Grad Slavonski Brod s gravitirajućim općinama, koncesionar

Rok: Četiri godine Okvirni troškovi: 40.000.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata, ev. koncesionar

Izgraditi odlagalište komunalnog otpada za gravitacijsko područje Oriovac

Nositelj zahvata: Oriovac s gravitirajućim općinama, koncesionar Rok: Četiri godine Okvirni troškovi: 10.000.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji zahvata, ev. koncesionar

Izraditi program i provesti sortiranje otpada odnosno utvrđivanje sastava otpada za 4 godišnja doba u trajanju od po tjedan dana po godišnjem dobu (Pilot projekt)

Nositelj izrade: Županija, stručne tvrtke/institucijeRok: Tri godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, proračun jedinica lokalne

samouprave



Uspostaviti reciklažno dvorište u Slavonskom Brodu

Nositelj zahvata: Grad Slavonski Brod Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 500.000,00 kn Izvori financiranja: Gradski proračun

Uspostaviti reciklažna dvorišta u Županiji nakon provedbe programa sortiranja i utvrđivanja sastava otpada

Nositelj zahvata: Jedinice lokalne samouprave, komunalne tvrtke, Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 500.000,00 kn za pojedino dvorište Izvori financiranja: Nositelji zahvata

Obvezati koncesionare za nabavku opreme za odvoz i tretiranje komunalnog otpada na području Županije

Nositelj zahvata: Jedinica lokalne samouprave Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: Nepoznati Izvori financiranja: Koncesionar

Iznaći lokacije za sabirališta i privremeno skladište opasnog otpada

Nositelj zahvata: Županija, stručne institucije Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun

8.4 PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU VODA

Izraditi Plan zaštite voda u Brodsko-posavskoj županiji

Nositelj izrade: Županija, Hrvatske vode Rok izrade: Odmah Okvirni troškovi: 100.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji izrade

Izraditi elaborate kao podloge za donošenje odluka o zaštiti izvorišta za crpilišta za koja te odluke nisu donešene

Nositelj izrade: Jedinice lokalne samouprave, Županija, Hrvatske vode Rok izrade: Odmah Okvirni troškovi: 100.000,00 kn Izvori financiranja: Nositelji izrade



Izraditi podloge za usklađivanje postojećih Odluka o zaštiti izvorišta, sukladno članku 45. novog Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta

Nositelj izrade: Županija, jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave, Hrvatske vode

Rok izrade: Pet godina Okvirni troškovi: - Izvori financiranja: Nositelji izrade

Donijeti odluke o odvodnji otpadnih voda za ona područja Županije gdje odluke nisu donesene.Odluku o odvodnji otpadnih voda s područja grada, odnosno općine, donosi Gradsko, odnosno Općinsko vijeće. Ukoliko se sustavom javne odvodnje otpadnih voda odvodi otpadna voda s područja više općina, odluku donosi Županijska skupština.

Nositelj izrade: Županija, jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave, pravne osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje (i pročišćavanja) otpadnih voda

Rok izrade: Pet godina Okvirni troškovi: - Izvori financiranja: Nositelji izrade

Donijeti vodnogospodarsku osnovu slivnog područja u skladu s Vodnogospodarskom osnovom Hrvatske

Nositelj izrade: Županija, Hrvatske vode Rok izrade: Pet godina Okvirni troškovi: - Izvori financiranja: Nositelji izrade

Izraditi komparativnu analizu izbora lokacije Ruščica i Poloj za uspostavu uređajaza pročišćavanje otpadnih voda Slavonskog Broda, izraditi Studiju o utjecaju na okoliš centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Slavonskog Broda, a potom i ostalu dokumentaciju

Nositelj izrade: Grad Slavonski Brod, Hrvatske vode, pravna osoba za obavljanje djelatnosti odvodnje otpadnih voda

Rok izrade: Dvije godine Okvirni troškovi: 600.000,00 kn Izvori financiranja: Hrvatske vode, gradski proračun

Izraditi idejno rješenje centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda , pdrediti lokaciju i izraditi Studiju o utjecaju na okoliš za uređaj za pročišćavanjeotpadnih voda Nove Gradiške



Nositelj izrade: Grad Nova Gradiška, Hrvatske vode, pravna osoba za obavljanje djelatnosti odvodnje otpadnih voda

Rok izrade: Dvije godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Hrvatske vode, gradski proračun

Izgraditi ili rekonstruirati uređaje za predobradu ili obradu otpadnih voda u industrijskim pogonima

Nositelj: Industrije Rok: Prema planovima provedbenih mjera odnosno

programima mjera zaštite voda industrija Okvirni troškovi Nepoznati Izvori financiranja: Industrijski pogoni

Izgraditi ili rekonstruirati uređaje za predobradu ili obradu otpadnih voda na stočnim farmama

Nositelj: Stočne farmeRok: Prema planovima provedbenih mjera stočnih farmi

odnosno njihovim programima mjera zaštite vodaOkvirni troškovi Nepoznati Izvori financiranja: Stočne farme

Izraditi program monitoringa kakvoće voda za površinske (i podzemne) vode na području Brodsko posavske županije, s definiranim lokacijama, parametrima, dinamikom i nadležnostima

Nositelj: Hrvatske vode, Županija, Zavod za javno zdravstvo Brodsko posavske županije

Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, Hrvatske vode

Provedba monitoringa prema programu i prezentacija rezultata javnosti

Nositelj: Ispitivanja – ovlašteni laboratoriji Prezentacija rezultata – Hrvatske vode Rok: Trajno Okvirni troškovi: - Izvori financiranja: Hrvatske vode, Županijski proračun

Uspostaviti edukaciju poljoprivrednika u svrhu pravilne upotrebe kemijskih proizvoda u poljoprivredi

Nositelj: Županija, jedinice lokalne samouprave



Rok: Trajno Okvirni troškovi: 50.000,00 kn godišnje Izvori financiranja: Županijski proračun, Hrvatske vode

8.5 PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU OD BUKE

Izraditi kartu buke za područje Županije i utvrditi područja ugrožena bukom

Nositelj: Županija, stručne tvrtke/institucijeRok: Tri godine Okvirni troškovi: 400.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, proračuni jedinica lokalne

samouprave

Izraditi Program mjera za zaštitu od buke na području Županije sa slijedećimprilozima

- Prijedlog mjera zaštite od buke - Program sanacije objekata ugroženih bukom- Uvjete za izgradnju objekata u području ugroženih bukom - Prijedlog regulacije prometa kod prekomjerne buke

Nositelj: Županija, jedinice lokalne samouprave, stručnetvrtke/institucije

Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, proračuni jedinica lokalne

samouprave

Izraditi program mjerenja komunalne buke u gradovima Županije i provoditi mjerenja


Rok: Jedan put godišnje Okvirni troškovi: 100.000,00 kn/god Izvori financiranja: Županijski proračun, proračuni jedinica lokalne

samouprave

Izraditi kartu buke za prostorne planove gradova i općina

Nositelj: Gradovi i općine, stručne tvrtke/institucijeRok: Tri godine Okvirni troškovi: Nepoznati Izvori financiranja: Gradovi i općine



8.6 PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU OD EKSPLOATACIJE

MINERALNIH SIROVINA

Izraditi Katastar svih kopova (aktivnih, napuštenih, pozajmišta) u Županiji

Nositelj: Županija, jedinice lokalne samouprave, stručne službeRok: Godina dana Okvirni troškovi: -

Izraditi studiju rasprostiranja i rezervi mineralnih sirovina Županije


Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračuna, proračun jedinica lokalne

samouprave

Izraditi osnovu gospodarenja mineralnim sirovinama za potrebe Županije/Grada/Općine


Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračuna, proračun jedinica lokalne

samouprave

8.7 PROGRAM ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE

RAZNOLIKOSTI

8.7.1 Program za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti

Načiniti detaljnu valorizaciju vegetacijskih, reljefnih i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja te ih kartirati kao planove krajobraza koji čine sastavne dijelove prostorno planske dokumentacije Brodsko-posavske županije

Nositelj: Županija, stručne tvrtke/institucije Rok izrade: Tri godine Okvirni troškovi: 400.000,00 kn Izvori financiranja Županijski proračun, donacije



Osnovati poticajni fond za sanaciju i revitalizaciju objekata tradicijske arhitekture

Nositelj: Županija Rok izrade: Dvije godine Okvirni troškovi: 100.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, donacije, poslovni subjekti

8.7.2 Program za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti i ekoloških sustava i staništa

Izraditi elaborat o stanju pojedinih biljnih vrsta šumske vegetacije na područjuŽupanije i program zaštite istih

Nositelj: Županija, Hrvatske šume, Uprava šuma N. Gradiška Rok: Kraj 2004. Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Hrvatske šume, Županijski proračun

Održavati uspostavljenu mrežu ekološkog monitoringa za šume Brodsko-posavske županije

Nositelj: Hrvatske šume, Uprava šuma N. Gradiška Rok: Trajno Okvirni troškovi: 50.000,00 kn/godišnje Izvori financiranja: Državni proračun, Županijski proračun, Hrvatske šume

Izraditi program (elaborat) za sanaciju šuma koje su bile okupirane u vrijeme domovinskog rata

Nositelj: Županija Brodsko-posavska, Hrvatske šume -Uprava šuma N. Gradiška

Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, Županijski proračun, Hrvatske šume

Izraditi program unapređenja, zaštite i očuvanja šuma Muški Bunar i Prašnik

Nositelj: Hrvatske šume, Uprava šuma Nova Gradiška Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun, Hrvatske šume

Izraditi program za pošumljavanje slijedećih površina - područje najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I. i II.) - područja potencijalnih budućih vodocrpilišta i izvorišta - područja uz koridore brzih cesta i autocesta



- područja nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta niske bonitetne klasa - područja uz vodotoke

Nositelj: Županija, jedinice lokalne samouprave, Hrvatske šume - Uprava šuma Nova Gradiška

Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, proračun jedinica lokalne

samouprave, Hrvatske šume

Izraditi popis i vrednovati sve prirodne i umjetne močvare u Županiji i načinitiprogram očuvanja i upravljanja močvarama

Nositelj: Županija, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Izraditi akcijske planove zaštite svih močvara, koje su utvrđene kao posebno vrijedne tijekom inventarizacije i vrednovanja, te pokrenuti postupak zaštite


Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Izraditi model kompenzacije za ribnjačarstva koja gospodare ribnjacima uz smanjenu proizvodnju zbog zaštite prirodnih vrijednosti ribnjaka tj. tretiranja ribnjaka poput močvarnih područja


Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Ponoviti brojenje ptičijih vrsta na ribnjacima Jelas polja kako bi se mogla utvrditi osnova/pokrenuti inicijativu za uvrštavanje Jelas polja na Ramsarsku listu močvarnih područja međunarodne vrijednosti

Nositelj: Županija, nevladine udruge Rok: Godina dana



Okvirni troškovi: 100.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Izraditi programe održanja tradicionalnih oblika poljodjelstva u određenimzaštićenim područjima, posebno za područje pašnjaka Gajne

Nositelj: Županija, nevladine udruge Rok: Godina dana Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju ekoloških staništa u Županiji i načiniti analizu ugroženosti pojedinih tipova staništa

Nositelj: Županija, stručne institucije, nevladine udrugeRok: Četiri godineOkvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun, donacije

Izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju biljnih i životinjskih vrsta i podvrsta u Županiji s procjenom njihove ugroženosti

Nositelj: Županija, stručne institucije, nevladine udruge Rok: Četiri godineOkvirni troškovi: 400.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun, donacije

Izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju svih udomaćenih i zavičajnih svojti u Županiji s procjenom njihove ugroženosti

Nositelj: Županija, stručne institucije, nevladine udrugeRok: Četiri godineOkvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Izraditi akcijske planove za sve kritično ugrožene udomaćene i zavičajne svojte i započeti njihovu provedbu




Izraditi županijski akcijski plan za poticanje tradicionalne poljoprivrede i poljoprivrede koja dopušta opstanak relativno raznolikog i bogatog biljnog i životinjskog svijeta, te ekstenzivnog i poluekstenzivnog stočarstva


Kartirati staništa i rasprostranjenost vrsta važnih za očuvanje biološke raznolikosti i osobitosti


Izraditi plan razvoja mreže volontera i uključivanja javnosti u prikupljanje podataka o biološkoj i krajobrazbnoj raznolikosti u Županiji

Nositelj: Županija, stručne institucije, nevladine udrugeRok: Dvije godine Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun

Popularizirati znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti tiskanjem publikacija o njihovom bogatstvu na području Županije

Nositelj: Županija, stručne institucije, nevladine udrugeRok: Četiri godineOkvirni troškovi: 100.000,00 kn Izvori financiranja: Državni proračun, županijski proračun, donacije

Izraditi program monitoringa indikatorskih i ugroženih vrsta

Nositelj: Županija, stručne institucijeRok izrade: Dvije godine Okvirni troškovi: 100.000,00 Izvori financiranja: Županijski proračun, donacije

Provoditi monitoring indikatorskih i ugroženih vrsta

Nositelj: Županija, stručne institucije, nevladine udrugeRok izrade: Trajno



Okvirni troškovi: Nepoznati Izvori financiranja: Županijski proračun, državni proračun, donacije

Novelirati popis zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode u Županiji i izraditi novi prijedlog zaštićenih dijelova prirode

Nositelj: Županija Rok: Dvije godine Okvirni troškovi: 200.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun, državni proračun, donacije

8.8 OSTALE MJERE

Izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša subjekata koji su ih dužni izraditi prema Državnom planu

Nositelj: Gospodarski i ostali subjekti Rok: Odmah

Izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša na razini lokalne jedinice samouprave u skladu s Državnim planom

Nositelj: Jedinice lokalne samouprave Rok: Odmah Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Proračun jedinica lokalne samouprave

Izraditi Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša u skladu s Državnim planom

Nositelj: Županija Rok: Odmah Okvirni troškovi: 150.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun

Organizirati savjet za ekološku poljoprivredu na području Županije

Nositelj: Županija Rok: Odmah

Izraditi program suradnje s nevladinim udrugama za zaštitu okoliša i načinnjihovog sufinanciranja

Nositelj zahvata: Županija Rok: 2003 Okvirni troškovi: 50.000,00 kn Izvori financiranja: Županijski proračun



Imenovati inspektora zaštite okoliša sa sjedištem u Brodsko posavskoj županiji


Rok: Odmah Izvori financiranja: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja



9 SAŽETAK

Zakonom o zaštiti okoliša propisana je obveza izrade Programa zaštite okoliša svim županijama i Gradu Zagrebu. Program zaštite okoliša mora sadržavati osnovne ciljeve, uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama oslanjajući se na načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. Izrada, sadržaj i način donošenja Programa zaštite okoliša određeni su člancima 19., 20. i 21. navedenog Zakona.

Prema članku 21. Zakona, Programom se posebno utvrđuju:

• stanje onečišćenja okoliša po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama;

• mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša;

• subjekti koji su dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provođenjem mjera zaštite okoliša;

• smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite okoliša;

• načini provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanjaokoliša;

• rokovi za poduzimanje pojedinih mjera;

• izvori financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjena visine pojedinih sredstava.

U nastavku je dan kratak prikaz pojedine cjeline razrađene u Programu.

STANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Za izradu Programa zaštite okoliša bitno je utvrditi stanje onečišćenja okoliša i stanje prirodne baštine. Stanje onečišćenja okoliša Brodsko posavske županije dano je po sastavnim dijelovima okoliša i po pojedinim prostornim cjelinama, a također dan je i prikaz stanja prirodne baštine na području Županije.

ONEČIŠĆENJE ZRAKA

Za utvrđivanje stanja onečišćenja zraka na području Županije potrebna su mjerenja prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari. Kako na području Županije nije uspostavljena područna mreža za praćenje, mjerenje kakvoće zraka, ne može se utvrditi stanje onečišćenja zraka odnosno ne može se utvrditi kategorija kakvoće zraka. Trenutno je moguće samo identificirati potencijalne izvore onečišćenja zraka.

Izvori onečišćavanja zraka na području Brodsko posavske županije su :



- tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz dimnjake (stacionarni izvori);

- prijevozna sredstva (cestovna vozila, lokomotive, brodovi, zrakoplovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak (linijski izvori) ;

- naselja s kućnim ložištima, deponije otpada kao površinski (difuzni) izvori onečišćujućih tvari u zrak.

Udio pojedinog izvora onečišćavanja zraka u ukupnom onečišćenju zraka nije mogućeodrediti jer ne postoje mjerenje na svim izvorima emisija onečišćujućih tvari u zrak.Tako je prema obvezi iz članka 7. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka (NN br. 48/95) i članka9. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97; 105/02), samo dvadeset i pet gospodarskih subjekata dostavilo mjerenja onečišćujući tvari u zrak iz svojih postrojenja. Jedan dio tih gospodarskih subjekata prekoračuje granične vrijednosti emisija za pojedine mjerene parametre i time onečišćuje zrak, a niti jedan od njih ne sadrži potrebne uređajeza pročišćavanje dimnih plinova.Za pretpostaviti je da preostali dio gospodarskih subjekata koji nisu dostavili podatke o mjerenju emisija (trenutno u Županiji ne postoji cjelovit popis poduzeća koja podliježu obvezi mjerenja) nema kontroliranu emisiju čestica u okoliš.

Vezno uz onečišćenje zraka od prometa moguće je utvrditi da se broj vozila koji prometuju područjem Županije svake godine povećava (Tablica1.), što upućuje da promet postaje jedan od značajnijih faktora za kakvoću zraka na području Županije, posebno na kakvoću zrak u blizini prometnica i u gradovima, općinama, naseljima .

Tablica 1 Broj prelazaka vozila na graničnim prijelazima u Županiji za razdoblja 01.06.-01.09. i

01.11.01.02. za godine 2000., 2001. i 2002.

broj vozila 2000./2001. broj vozila 2001./2002. broj vozila 2002.

MCGP 01.06.-01.09. 01.11.-01.02. 01.06.-01.09. 01.11.-01.02. 01.06.-01.09. Slavonski Brod 358.881 408.053 454.194 379.801 404.810

Stara Gradiška 336.210 436.327 577.639 393.015 456.669

Svilaj 84.443 65.105 63.143 42.923* 49.260*

Slavonski Šamac - - - - 98.754*

Projekcije za sljedećih desetak godina pokazuju da bi se promet mogao i dalje povećavatipa se može očekivati još nepovoljniji utjecaj na kakvoću zraka u blizini prometnica.

Uz stacionarne izvore onečišćenja zraka i linijske izvore onečišćenja zraka, cestovni promet (posebice u gradovima), treba istaknuti, kućna ložišta i odlagališta otpada kao difuzne izvore onečišćenja zraka.



Kućna ložišta koja koriste kruta i tekuća goriva izvori su onečišćujućih tvari u zrak kao što su SO2, NO2 i CO. Odlagališta otpada (1999. godine registrirano je 112 odlagališta otpada na području Županije) su izvori metana i CO2, a u manjim količinama i CO, H2S,N2, O2, SO3

2-, NH3, H2 i drugih onečišćujućih tvari no njihov udio također se ne može odrediti jer niti jedno odlagalište u Županiji ne posjeduje uređaje za praćenje kakvoćezraka u okolici odlagališta, a također ne postoje uređaji za praćenje kakvoće zraka na području gradova.

ONEČIŠĆENJA I OŠTEĆENJA TLA

Osnovno onečišćenje i oštećenje tla na području Županije provodi se : 1) Odlaganjem otpada na “legalne”, ali nesanitarne deponije 2) Odlaganjem otpada na divlja odlagališta3) Erozivnim procesima bujičnih vodotoka, kao i sječom šuma 4) Prometom na cestama koje nemaju riješenu odvodnju s pročišćavanjem površinskih

voda koje se ispiru s kolnika 5) Pretjeranom uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi

Erozijom i bujičnim procesima u slivu rijeke Save zahvaćen je velik dio površina sliva na kojima su zastupljeni mješoviti procesi erozije svih kategorija. Najrasprostranjenija je V. kategorija erozije (vrlo slaba erozija), a njome su zahvaćeni ravničarski dijelovi sliva.Posebni radovi za zaštitu od erozije u slivu Save nisu se izvodili već se primjenjivao klasični sustav prema kojem se zaštita od erozije provodi isključivo uređenjem bujica.Erozijski procesi i bujična aktivnost javljaju se uglavnom u brdskom dijelu Županije. Ukupna površina zahvaćena erozijskim procesima je oko 29 % svih površina Županije.

Onečišćenje tla teškim metalima u poljoprivrednom tlu važan je pokazatelj njegove podobnosti za ekološku poljoprivredu. U okviru izrade Studije “Razvitak poljoprivrede na području Brodsko-posavske županije” uzeti su uzorci tla, na nekoliko obiteljskih gospodarstava (Gornji Bogićevci, Zbjeg, Nova Gradiška, Podvinje, Bicko Selo, Vrpolje, Kruševica), za određivanje sadržaja teških metala u tlu.Rezultati ispitivanja ukazuju da je riječ o izrazito niskom sadržaju ispitivanih teških metala. Sukladno tome, tla ovih područja veoma su pogodna za ekološku poljoprivredu, odnosno poljoprivrednu proizvodnju po tzv. alternativnim postupcima.Za ostala tla na području Županije nije moguće utvrditi razred čistoće jer ne postoje mjerenja sadržaja teških metala u tlu, odnosno nije uspostavljen monitoring tla na području Županije.



POSTUPANJE S OTPADOM U ŽUPANIJI

Komunalni otpad

U Županiji je organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno je 71 % stanovništva, a sakupljanje obavlja 13 komunalnih poduzeća i koncesionara.Odlaganje otpada na mjestu nastajanja obavlja se u vrećicama, posudama 50 l –120 l, kontejnerima – spremnicima 1.100 l te velikim kontejnerima 5 m3.Transport otpada do odlagališta obavlja se uglavnom specijalnim vozilima (smećarima)kao i autopodizačima, međutim, još se uvijek obavlja i traktorima. Mehanizacija, kojom se skuplja i odvozi otpad iz mjesta, stara je 10 i više godina, pa negdje i cca 30 godina, s iznimkom od nekoliko novijih vozila.U 2001. godini stvoreno je ukupno 32.522 tona komunalnog otpada, od čega se 23.635 tona odložilo na odlagališta otpada.Prema prikupljenim podacima za 2001. godinu, u Tablici 2, dana je procjena količineorganizirano skupljenog i odloženog otpada po gradovima i općinama u Županiji.

Tablica 2. Procjena količine organizirano skupljenog i odloženog komunalnog otpada na području županije u 2001. godini

Popis 2001. Obuhvaćeno % Odložen Neobuhvaćen Ukupno

Grad/Općina Broj

stanovnikaBroj

domaćinstava Stanov. obuhvaćenosti

otpadt/god.

Otpad t/god.

otpad t/god.

Grad Nova Gradiška 16.161 5.486 13.784 85 2.516 434 2,949

Slavonski Brod 64.847 20.526 53.707 83 11,762 2,440 14.201

Općina Bebrina 3.536 1.035 1.768 50 258 258 516

Brodski Stupnik 3.470 1.012 1.735 50 285 285 570

Bukovlje 2.701 762 2.102 78 381 109 490

Cernik 4.241 1.347 1.788 42 294 403 697

Davor 3.265 901 2.899 89 476 60 536

Donji Andrijevci 4.339 1.289 3.440 79 502 131 633

Dragalić 1.293 462 517 40 76 113 189

Garčin 5.540 1.707 4.956 89 742 87 829

Gornja Vrba 2.502 701 1.867 75 381 130 511

Gornji Bogićevci 2.314 790 1.041 45 152 186 338

Gundinci 2.274 625 910 40 133 199 332

Klakar 2.434 652 1.579 65 323 175 498

Nova Kapela 5.060 1.599 3.036 60 465 310 776

Okučani 4.048 1.443 3.647 90 599 66 665

Oprisavci 2.932 837 2.624 89 393 46 439

Oriovac 6.739 2.010 1.700 25 248 736 984

Podcrkavlje 2.709 788 2.296 85 381 68 449



Rešetari 5.441 1.564 2.087 38 336 540 876

Sibinj 7.822 2.268 4.835 62 706 436 1.142

Sikirevci 2.676 710 1.764 66 354 183 537

Slavonski Šamac 2.689 785 2.072 77 381 113 494

Stara Gradiška 1.700 599 850 50 124 124 248

Staro Petrovo Selo 6.358 1.892 1.848 29 298 726 1.023

Velika Kopanica 3.527 1.016 2.906 82 435 93 528

Vrbje 2.949 900 1.147 39 185 290 475

Vrpolje 3.991 1.141 3.019 76 452 146 597Ukupno: 177.558 54.847 125.925 71 23.635 8.887 32.522

Na području Brodsko–posavske županije danas rade 4 službena*4 odlagališta komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, kao i niz neslužbenih odlagališta na koja se otpad odlaže. Trenutno “službena” odlagalištima na području Županije su: 1. “Vijuš Jug” - Slavonski Brod 2. “Šagulje - Ivik” - Nova Gradiška 3. “Mantek” - Vrpolje 4. “Krn” – Donji Andrijevci Na području Županije, po pojedinim općinama koriste se “odlagališta” koja nemaju dozvole ili odluke za njihovo korištenje, a to su: Općina Gundinci; Općina Oriovac; Općina Brodski Stupnik; Općina Davor; Općina Bebrina; Općina Gornji Bogićevci.

Osim navedenih odlagališta postoji i 50-tak divljih odlagališta na području Županije.Prema podacima dobivenim od općinskih i gradskih vlasti u većini općina poduzete su mjere za uklanjanje divljih odlagališta i za njihovu sanaciju. Detaljan prikaz stanja odlagališta po gradovima i općinama i stanja s divljim deponijama dan je u tablici 3.

Na kraju potrebno je istaknuti da na području Županije ne postoji niti jedan objekt za gospodarenje otpadom koji ispunjava sve zakonom propisane uvjete.

4Postoji pismena odluka općine ili grada za lokaciju odlagališta



Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

18

7

Tab

lica

3. O

dlag

ališ

ta i

koli č

ine

otpa

da n

a di

vljim

odl

agal

ištim

a na

pod

ručju

Bro

dsko

-pos

avsk

e žu

pani

je

grad

/opć

ina

Gra

dska

/O

pćin

ska

odla

gališ

ta(b

roj)

2000

. g

Kom

unal

niN

adzo

r(+

,–)

“div

ljaod

laga

lišta

”(b

roj)

2000

. g.

Kol

i čin

e ot

pada

na

“di

vljim

od

laga

lištim

a”(t

, m3 )

Opi

s st

anja

odl

agal

išta

za

razd

oblje

2000

-200

2.

SLA

VO

NSK

I B

RO

D

1 +

16

70

0 m

3 Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

NO

VA

GR

AD

IŠK

A

1 +

0

- G

rads

ko o

dlag

ališ

te n

ema

potr

ebne

doz

vole

, pos

toji

nadz

or, u

PP

grad

a pr

edviđ

eno

da ć

e po

stat

i jed

no o

d žu

pani

jski

h od

laga

lišta

BE

BR

INA

0

+

5 -

Post

oji 6

div

ljih

odla

gališ

ta ,

u PP

pre

dviđ

ena

loka

cija

opć

insk

og, a

li jo

š ni

je

odob

reno

BR

OD

SKI

STU

PNIK

1

+

0 -

Lok

acijs

ka d

ozvo

la z

a opći

nsko

odl

agal

ište

je is

tekl

a, tr

enut

no u

kat

egor

iji

divl

jeg

iako

pos

toji

nadz

or

BU

KO

VL

JE

0 –

5 50

0 t

2 ve

lika

i već

i bro

j man

jih d

ivlji

h od

laga

lišta

, u p

lanu

san

acija

1 v

elik

og, u

iz

radi

je p

rocj

ena

količi

na o

tpad

a na

odl

agal

ištu

CE

RN

IK

0

4 1

t D

ivlja

odl

agal

išta

su

sani

rana

, pov

rem

eno

se p

ojav

ljuju

nov

a

DA

VO

R

1 +

0

- O

pćin

sko

uređ

eno,

pod

nad

zoro

m

DO

NJI

AN

DR

IJE

VC

I 2

+

neko

liko

- 2

odla

gališ

ta n

euređen

a, a

li or

gani

zira

n od

voz

DR

AG

AL

IĆ

0 –

2 10

0 m

3 1

divl

je o

dlag

ališ

te s

anir

ano

GA

RČ

IN

1 +

4

1500

m3

Opć

insk

o ne

ma

dozv

olu

povr

šine

50x

100

m, a

li je

org

aniz

iran

odv

oz, d

ivlja

sa

nira

na

GO

RN

JA V

RB

A

0 –

1 veće

i vi

še

man

jih0,

8 t

Div

lja o

dlag

ališ

ta n

isu

sani

rana

, ali

post

oji o

rgan

izir

an o

dvoz

GO

RN

JI B

OG

IĆE

VC

I 1

– 4

3000

m3

Jedn

ako

stan

je 2

000.

i 20

02.

GU

ND

INC

I 1

+

velik

bro

j -

Div

lja o

dlag

ališ

ta s

anir

ana

KL

AK

AR

0

3

250

t D

ivlja

odl

agal

išta

san

iran

a

NO

VA

KA

PEL

A

0 +

10

10

00 m

3 V

ećin

a di

vljih

san

iran

a, 3

-4 s

e po

vrem

eno

poja

vlju

ju ti

jeko

m g

odin

e i

sani

raju

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

18

8

OK

UČ

AN

I 0

+

5 15

0 t

Div

lja s

anir

ana,

pov

rem

eno

se p

ojav

ljuju

grad

/op ć

ina

Gra

dska

/O

pćin

ska

odla

gališ

ta(b

roj)

2000

. g

Kom

unal

niN

adzo

r(+

,–)

“div

ljaod

laga

lišta

”(b

roj)

2000

. g.

Kol

ičin

e ot

pada

na

“di

vljim

od

laga

lištim

a”(t

, m3 )

Opi

s st

anja

odl

agal

išta

za

razd

oblje

2000

-200

2.

OPR

ISA

VC

I 0

+

9 10

t V

ećin

a je

san

iran

a, tr

enut

no p

osto

ji je

dno

veće

na

koje

pos

toji

orga

nizi

ran

odvo

z i n

ekol

iko

man

jihPO

DC

RK

AV

LJE

0

– 9

300

m3

Div

lja s

anir

ana,

pov

rem

eno

se p

ojav

ljuju

OR

IOV

AC

0

+

8 -

Div

lja o

dlag

ališ

ta s

anir

ana

RE

ŠET

AR

I 1

+

5 veći

h i 5

m

anjih

150

m3

Jedn

ako

stan

je 2

000.

i 20

02.

SIB

INJ

1 +

12

12

t Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

SIK

IRE

VC

I 0

+

2 50

00 m

3 1

divl

je s

anir

ano,

rad

i se

na s

anac

iji d

rugo

g

SLA

VO

NSK

I ŠA

MA

C

1 +

13

50

00-5

500

m3

12 d

ivlji

h sa

nira

no, p

osto

ji 1

divl

je, p

roci

jenj

ene

količ

ine

otpa

da 4

000-

5000

m

3

STA

RA

GR

AD

IŠK

A

0 +

6

70-1

00 m

3 5

divl

jih, p

roci

jenj

ene

količ

ine

otpa

da 4

0 m

3

STA

RO

PE

TR

OV

O S

EL

O

1 +

3

30-5

0 t

Jedn

ako

stan

je 2

000

i 200

2 sm

o je

još

veća

kol

ičin

a ot

pada

VE

LIK

A K

OPA

NIC

A

0 +

4

- 2-

3 di

vlja

uku

pne

povr

šine

9 h

a, u

PP

pred

viđ

eno

opći

nsko

, ali

još

nije

re

aliz

iran

o

VR

POL

JE

1 +

-

- O

pćin

sko

je u

kat

egor

iji d

ivlje

g, a

li u

fazi

rje

šava

nja

VR

BJE

1

+

6 10

t Je

dnak

o st

anje

200

0. i

2002

.

(pod

aci:

Izvj

ešće

o s

tanj

u ok

oliš

a na

pod

ručj

u B

rods

ko-p

osav

ske

župa

nije

200

0. i

usm

eni u

piti

2002

god

ine

nadl

ežni

m o

soba

ma

po o

pćin

ama

i gra

dovi

ma

Žup

anije

)



Tehnološki otpad

Na području Županije u 2001. godini u KEO prijavljeno je 13.286 t tehnološkog otpada, od čega je 23 % ili 3.059 t tehnološkog otpada obrađeno, dok za preostale količine otpada način postupanja s istima nije poznat.

Osim proizvođača tehnološkog otpada, na području Županije postoje tri ovlaštene tvrtke za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom i to su :

4. UNIJA PAPIR, Nova Gradiška - vođenje rciklažnog dvorišta u Novoj Gradišci, Ulica baruna trenka bb,

5. METAL BROD, Podcrkavlje 17, - skladištenje, sortiranje i prerada obojenih metala

6. “Đuro Đaković”, Tvornica odljevaka d.o.o. obrada metalnog otpada, Dr.M. Budaka 1, Slavonski Brod.

Opasni otpad

U pojedinim poduzećima na području Brodsko–posavske županije u toku proizvodnje stvara se opasni otpad kojeg treba tretirati na poseban način. Kao opasni otpad javlja se:- otpad koji nastaje u procesu primarne obrade kože;- otpad koji se javlja iz procesa površinske obrade metala, kao što su: otpadni

muljevi koji sadrže teške metale i sl.; - otpad koji nastaje u procesima termičke separacije metala, kao što su: šljake koje

sadrže soli; - otpad koji nastaje pri izmjenama i manipulacijama uljima, kao što su: otpadna

ulja, zauljena ambalaža, zauljene krpe i sl.; - otpad koji nastaje u bolnicama, domovima zdravlja, veterinarskim ambulantama i

privatnim ordinacijama;

Na području Županije tijekom 2001. godine ukupna količina opasnog otpada prijavljena u KEO iznosila je 1.414,22 t od čega 80 % odnosi se na otpadna ulja koja se zbrinjavanju preko ovlaštenih sakupljača opasnog otpada, ili direktno kod ovlaštenih obrađivača opasnog otpada.

ONEČIŠĆENJE VODA

Na području Županije postoji nekoliko manjih vodotoka i Sava kao najveći vodotok Županije. Stanje onečišćenja vodotoka na području Županije utvrđeno je prema mjerenjima kakvoće vode pojedinog vodotoka. Ispitivanja kakvoće površinskih voda obavlja se prema programu Hrvatskih voda. Potrebno je naglasiti da svi vodotoci nisu obuhvaćeni mjerenjem kakvoće vode.Trenutno su na području Županije uspostavljene mjerne postaje za praćenje kakvoćevoda na rijeci Savi, Orljavi, Glogovici, Šumetlici, Biđu te akumulaciji Bačica.



Prema podacima mjerenih prametara kakvoće vode većina vodotoka na područjuŽupanije nalazi se u višoj tj. lošijoj kategoriji od propisane Državnim planom za zaštitu voda.Tako rijeka Sava prema biološkim pokazateljima pripada II vrsti vode prema propisanim vrijednostima iz Uredbe o klasifikaciji voda (Narodne novine br. 77/98), a odstupanja prema višoj kategoriji onečišćenja vode uočena su kod mikrobioloških pokazatelja, hranjivih tvari, koncentracije mineralnih ulja, a povremeno i režima kisika.

Rijeka Orljava je državnim planom za zaštitu voda na ušću Orljavice svrstana u II kategoriju, a obodni kanal Orljava-Adžamovka, koji utječe u Orljavu, također je II kategorije. Ispitivanja kakvoće vode pokazuju da kakvoća vode ne zadovoljava režim kisika, količini hranjivih tvari i prema mikrobiološkim pokazateljima, dok se biološki pokazatelji ne prate.

Ispitivanja kakvoće vode rijeke Glogovice koja se provode na mjernom profilu Slavonski Brod pokazuju povećane koncentracije hranjivih tvari i mikrobioloških pokazatelja. Prema režimu kisika Glogovica je na tom mjernom profilu vodotok IV vrste. Biološki pokazatelji se ne prate.

Rijeka Šumetlica prikuplja otpadne vode nizinskog područja Brodsko-posavske županije, odnosno područja uz Novu Gradišku. Ispitivanja na mjernom profilu Nova Gradiška pokazuju vrlo visoke vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i hranjivih tvari, a prema režimu kisika Šumetlica je vodotok V vrste. Biološki pokazatelji se ne prate.

Rezultati ispitivanja kakvoće vode vodotoka Biđ, koji je prema Državnom planu za zaštitu voda na dionici (cesta V. Kopanica-Đakovo) svrstan u vodotok II kategorije, pokazuju znatna odstupanja prema režimu kisika i koncentracijama hranjivih tvari, a povišene su i vrijednosti mikrobioloških pokazatelja, dok se biološki pokazatelji ne prate.

Rezultati ispitivanja kakvoće vode u akumulaciji Bačica na površini jezera pokazuju da su koncentracije hranjivih tvari, mikrobioloških pokazatelja i režima kisika povišene u odnosu na II kategoriju vode propisanu Državnim planom za zaštitu voda, dok rezultati ispitivanja dna jezera ukazuju na povećanje hranjivih tvari. Biološki pokazatelji se ne prate.



Izvori onečišćenja voda

Glavni izvori onečišćenja voda u Brodsko-posavskoj županiji su: - komunalni ispusti kojima se u vodotoke ispuštaju nepročišćene otpadne vode

naselja, jer niti jedan grad odnosno općina nema izgrađen uređaj za pročišćavanjeotpadnih voda naselja, osim uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izgrađenog u naselju Dragalić (BIO-DISK MODUL 1000 ES)

- industrijski pogoni, farme, klaonice, jer ne posjeduju uređaje za pročišćavanjeotpadnih voda ili posjeduju uređaje koji su uglavnom taložnice i separatori, tj. osnovni mehanički uređaji za pročišćavanje vode,

- individualne septičke jame, jer na području Županije nisu izgrađeni sustavi javne odvodnje, što je detaljno prikazano u Tablici 3.

- raspršeni izvori onečišćenja s poljoprivrednih površina uslijed prekomjernog korištenje kemijskih preparata u poljoprivredne svrhe,

- divlje i neuređene deponije uslijed nepostojanja donjih zaštitnih slojeva, jer se s njih otpadne tvari ispiru u vodotoke ili procjeđuju u podzemlje. Odlagalište otpada koje predstavlja posebnu opasnost za kakvoću voda je Močilno na područjuVrpolja, gdje se odlaže i opasni otpad.

Tablica 3. Sustav kanalizacije u gradovima i općinama Brodsko-posavske županije

GRAD/OPĆINA PROBLEM KANALIZACIJE Slavonski brod na kanalizaciju priključeno cca 13400 domaćinstava s ukupno 55000 stanovnika;

daljnja izrada je u tijeku Nova Gradiška Grad Nova Gradiška ima mješovit sustav, Ljupina i dio Kovačevca nemaju izgrađen

sustav odvodnje Bebrina nije riješeno Brodski Stupnik nije riješeno Bukovlje nije riješeno Cernik riješeno u dijelu naselja Cernik u dužini od 1,5 km Davor riješeno u mjestu Davor u dužini 1,8 km Donji Andrijevci riješeno djelomično u naselju Donji Andrijevci Dragalić riješeno u naselju Dragalić i dijelu naselja Medara Garčin nije riješeno Gornji Bogićevci nije riješeno Gornja Vrba nije riješeno Gundinci nije riješeno Klakar nije riješeno Nova Kapela nije riješeno Okučani riješeno u užem centru u dužini 1,5 km Oprisavci nije riješeno Oriovac nije riješeno Podcrkavlje riješeno djelomično u Tomici Rešetari riješeno u naselju Rešetari, od 20 km mreže izgrađeno je svega 1 km Sibinj nije riješeno Sikirevci nije riješeno Slavonski Šamac nije riješeno Stara Gradiška riješeno u naselju Stara Gradiška Staro Petrovo Selo nije riješeno Velika Kopanica nije riješeno Vrbje nije riješeno Vrpolje riješeno samo u dijelu užeg centra i u Meštrovićevoj ulici u Vrpolju



BUKA

Na području Županije nisu obavljena mjerenja buke. Prema saznanju sanitarne inspekcije, najviše pritužbi odnosi se na remećenje noćnog mira koje uzrokuje komunalna buka te buka uslijed pojačanog prometa.

Područje Županije prema tim podacima za sada nije ozbiljnije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje može narušiti.

STANJE PRIRODNE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

U okviru prirodne i krajobrazne raznolikosti dan je prikaz pojedinih cjeline kao što su šume, vode i močvare, travnjaci i oranice, flora i fauna Županije.

Stanje šuma

Šume i šumsko zemljište zauzimaju površinu od 59.831,64 ha., odnosno oko 30 % površine Županije. Šume Županije nastale su uglavnom prirodnim putem, a samo manji dio i umjetnim putem. Šume nizinskog dijela odlikuju se srednjom do dobrom kakvoćom.

Šumski fond na području Brodsko-posavske županije stalno se smanjuje i prioritetna je zadaća njegovo očuvanje i sprečavanje daljnjeg smanjenja. Sve se nizinske šume u Županiji smatraju zaštitnim u smislu zabrane njihova krčenja.

U šumama Županije prate se biotski čimbenici (napadi štetnika) u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko, te se po potrebi intervenira. U Županiji se godišnje tretira 600-800 ha šuma, djelom sa sintetskim politoksičnim spojevima, a dijelom sa zamjenskim biološkim sredstvima. Od biljnih bolesti najčešća je hrastova pepelnica protiv koje se gotovo svake godine intervenira u podmlatku hrasta lužnjaka na cca 500 ha.

Abiotski čimbenici koji utječu na šume su visoke i niske temperature, vjetrovi, oluje i voda. Tako već niz godina izostaje urod hrastovog žira, pogotovo najvrednijeg nizinskog hrasta lužnjaka. Ekstreman primjer utjecaja klime dogodio se 1999. godine u Psunju kada je olujni vjetar uništio 67.636 m3 šume.

Antropogeni čimbenici imaju prvorazredno značenje na funkcioniranje šume kao veoma složene zajednice, pa prema tome na njenu stabilnost i zdravstveno stanje. Šume prije svega treba zaštititi od lošeg gospodarenja, neadekvatnog iskorištavanja i od pretjeranih ambijentalnih promjena, osobito od poremećenoga vodnog režima i požara, onečišćenja okoliša te odlaganja otpada na šumskim površinama.



Na području šuma Županije prati se zdravstveno stanje šuma, odnosno utvrđuje se šteta na šumi od svih štetnih utjecaja, a naročito štetnih imisija. Postavljene su četiritzv. bioindikacijske točke (točke u mreži 16 x 16 km) koje su dio europske mreže bioindikacijskih točaka (dvije na području Šumarije N. Gradiška, jadna na područjuŠumarije S. Gradiška i jedna na području Šumarije Trnjani).Prati se i razina podzemnih voda na dvije postaje, te se obnavljaju u ratu zapuštena fenološka motrenja i fenološke točke.

U šumama Županije neriješen je problem divljih odlagališta otpada, zbog nemogućnosti dokazivanja tko je otpad odložio u šumi i samim tim nemogućnostinaplate troškova odvoza od osobe koja je otpad odložila.

Jedan od najistaknutijih problema u šumama su velike šumske površine pod minama. Od ~ 60.000 ha šuma u Županiji 8.000-9.000 ha šumskih površina je zagađeno minama. U te površine ulaze i posebni rezervati šumske vegetacije Prašnik (53,35 ha) i Muški bunar (42 ha), te pri razminiranju trebaju ući u prioritetna područja.

Stanje voda i močvara

Ribnjaci kao značajni korisnik vodnih resursa nisu dovoljno iskorišteni. Trenutačnoim je zajednička karakteristika da su dijelom zapušteni, neodržavani te da je proizvodnja daleko niža od nekadašnje što pogoduje bioraznolikosti. Daljnji razvoj ribnjačarstva bitno ovisi o mogućnostima opskrbe ribnjaka dovoljnom količinomkvalitetne vode.

Unatoč proglašenju lokaliteta Jelas polja zaštićenim krajolikom i Jelas ribnjaka posebnim ornitološkim rezervatom, u stvarnosti se ništa ne poduzima da bi se ono zaista i očuvalo. Na tom specifičnom području dolazi do preklapanja interesa ribnjačarstva s interesima rezervata, jer se stalnim podizanjem nivoa vode u ribnjaku br. 2 od strane Ribnjačarstva uništava rogoznik na kojem se gnijezdi mješovita kolonija čaplji i žličarki. To je dovelo do smanjenja gnijezdećih parova, a u skoroj budućnosti uzrokovat će potpuni izostanak gniježđenja. U području Jelas polja postoje i ostali vidovi ugrožavanja pojedinih vrsta biotopa. Jedna od njih je melioracija, tj. pretvorba vlažnih i poplavnih staništa u oranice pod intenzivnom proizvodnjom. Daljnji nastavak melioracija utjecat će na gubitak onih vrsta biotopa koji služe kao hranilište bijelim žličarkama, kao i ostalim čapljama. Također sječa stabala dovodi do nestanka pogodnih mjesta za gniježđenje.



Stanje travnjaka i oranica

Zastupljenost poljoprivrednih površina na razini Brodsko-posavske županije veća je od prosjeka Hrvatske. U ukupnim površinama Hrvatske udjel poljoprivrednih površina iznosi 42 %, a udjel poljoprivrednih površina u ukupnoj površini Županije je 58 %.

Sveukupno se u Županiji za kulture koristi 105.548 ha obradive površine (oranice) od čega je najveći dio južno od glavne magistralne pruge Tovarnik-Zagreb, a dio se nalazi i u brežnom i brežuljkastom dijelu Županije, koja su pogodna za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stočarstvo.Upravo ta područja intenzivno su pod utjecajem čovjeka i karakterizira ih veliki broj malih parcela. Na području Županije zamjetan je trend napuštanja posjeda i obrade zemljišta, tzv. staračka domaćinstva te trend smanjenja poljoprivrednih površina uzrokovan širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture te degradacijom tala erozijskim procesima.

Od travnjaka na području Županije potrebno je istaknuti zaštićeni krajolik Gajnakao primjer prisavskih pašnjaka s osnovnom namjenom ispaše stoke. No potrebno je napomenuti da broj stoke na području Županije u zadnjih 10 godina ima tendenciju opadanja. Posljedica toga primjerice na području Gajne značila bi i mogućnostzamjene pašnjačke vegetacije drugim biljnim zajednicama, čime bi se izgubila karakteristika ovog zaštićenog krajolika. Brodsko ekološko društvo uz pomoćpolitičara pokušava preko Sabora Republike Hrvatske pronaći trajnija rješenja, kroz posebne poticaje za proizvodnju mlijeka i teladi od krava koje izlaze na pašnjak Gajnu. Kada zdrava i na prirodan način proizvedena hrana na tržištu postigne bolju cijenu, Gajna kao jedini zaštićeni pašnjak u Europi imati će sve uvjete za opstanak.

Stanje flore i faune

Županija Brodsko-posavska odlikuje se bogatstvom biljnih vrsta od kojih je nekoliko i zaštićenih. Na području Županije Zakonom je zaštićeno osam biljnih vrsta, a pet je u statusu prijedloga za zaštitu.

Različiti biotopi na području Županije pogodovali su i razvoju raznolike i brojne faune koja nije temeljito obrađivana osim ornitofaune ribnjaka “Jelas”na kojem su utvrđene kolonije ptica, a posebno kolonije žličarki i čaplji.

Poput šuma, biljne i životinjske zajednice na području Županije mijenjaju se utjecajem antropogenih čimbenika. Najveći utjecaj do sada imala je izgradnja nasipa uz rijeku Savu, čime se utjecalo na promjene livadne, močvarne i vodene vegetacije. Velik dio ovih površina pretvoren je u oranice i intenzivno se obrađuje.



Očuvanje biljnih i životinjskih vrsta u prirodi moguće je jedino njenom zaštitom, a ta zaštita ostvaruje se temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 30/94, 72/94).

EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Na prostoru Brodsko-posavske županije od mineralnih sirovina eksploatira se tehnički kamen, riječni šljunak i pijesak te opekarska glina.

Najznačajnija djelatnost u iskorištavanju mineralnih sirovina je kamenarstvo. Aktivna iskorištavanja odvijaju se u četiri kamenoloma: Giletinci, Perčin, Starča i Fukinac. U sva četiri kamenoloma iskorištava se amfibolit koji se koristi kao tehnički kamen.

Šljunak i pijesak eksploatira se na šest lokacija rijeke Save: Dubočica, Očajak-prud(Očajak), Slav. Šamac I, Slav. Šamac II, Slav. Šamac III i Kruševica-Novi Grad. Predviđena količina šljunka i pijeska za vađenje iznosi 1.020.000 m3.

Opekarsku glinu eksploatira površinskim kopom poduzeće “Ciglana Brod” d.d. iz Slavonskog Broda na lokaciji Šušnjevci, a za potrebe tvornice opekarskih proizvoda u Slavonskom Brodu.

KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ (KEO)

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 128/99), čl. 40. propisana je obveza uspostave katastra onečišćenja okoliša kao osnove za provođenje politike zaštite okoliša, kontrolu provedbe te politike, provedbu međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz domene zaštite okoliša (konvencije i dr.), iniciranja programa unapređenja stanja zaštite okoliša i međunarodne razmjene podatkovnih sadržaja sa zemljama u regiji i šire. Katastar onečišćenja okoliša definiran je kao skup podataka o izvorima, vrsti, količini,načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

KEO je u Županiji uspostavljen krajem 1997. godine sa ciljem uspostave jedinstvenog informatičko Katastar vodi Ured državne uprave u Brodsko posavskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove.Uredu je otežano prikupljanje podatka s obzirom da u Područnoj jedinici Bjelovar, Ispostava Požega, djeluje jedan inspektor zaštite okoliša koji djelatnost inspektora obavlja na području dvije županije, Požeško–slavonske županije i Brodsko-posavske županije, a čije je sjedište u Požeško slavonskoj županiji.



MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA

Prema utvrđenom stanju okoliša propisane su mjere za previđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja okoliša. Iste se odnose na moguće izvore onečišćavanjasastavnih dijelova okoliša: zrak, voda, tlo, a također i na izvore buke i pri eksploataciji mineralnih sirovina na području Županije.

MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJEONEČIŠĆAVANJA ZRAKA

Mjere u industriji (stacionarni izvori)

Kako u Županiji postoje gospodarski subjekti koji su dostavili podatke o mjerenjima (A), oni koji nisu dostavili podatke o mjerenjima (B) te je moguće očekivati i nove izvore emisija u zrak (C), mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanjeonečišćavanja zraka propisuju se za svaku kategoriju zasebno, a prije svega naglašava se da je potrebno:

• utvrditi sve gospodarske subjekte koji podliježu obvezi mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

(A) Gospodarske subjekte koji su dostavili podatke o mjerenjima onečišćujućihtvari u zrak iz svojih postrojenja treba obvezati na poduzimanje slijedećihmjera:

• temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije (GVE) onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN RH br. 140/97, 105/02) svi postojeći industrijski objekti, a kod kojih mjereni parametri prekoračuju GVE, moraju do 2005. godine uskladiti svoje emisije na način kako je propisano navedenom Uredbom. Usklađivanje je moguće postići ugradnjom filtra na stacionarnim ispustima, promjenom tehnološkog postupka i boljim održavanjem instaliranih uređaja i zamjenom dotrajale opreme.

(B) Gospodarski subjekti koji nisu dostavili podatke o mjerenjima emisija, a u cilju sprečavanja i ograničavanja onečišćenja zraka trebaju:

• odmah provesti mjerenje emisija na svim stacionarnim izvorima koji podliježu obvezi mjerenja emisija;

• podatke o mjerenjima dostaviti nadležnom uredu;

• u slučaju da se utvrdi prekoračenje graničnih vrijednosti moraju se poduzeti mjere za smanjenje emisija u granice zakonom dozvoljenih vrijednosti emisija (kao u prethodnoj točki) .



(C) Pri uspostavi ili izgradnji postrojenja koja će biti novi izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak treba poduzeti slijedeće mjere zaštite zraka:

• u dokumentima prostornog uređenja lokacije novih izvora onečišćenja zraka treba odrediti na temelju analize odnosa udaljenosti od stambenih, rekreacijskih, turističkih, zaštićenih i sličnih zona uzimajući u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova;

• treba dati prednost onim tehnologijama u kojima je ispuštanje plinova i lebdećihčestica i ostalih onečišćujućih tvari u zrak u skladu ili ispod zakonski dozvoljenih vrijednosti.

Mjere u prometu (linijski izvori)

Stupanj onečišćenja zraka tvarima koje se stvaraju prometom u Županiji nije poznat, stoga se predlažu slijedeće mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanjeonečišćenja zraka prometom:

• na prometno opterećenim pravcima obaviti brojenja protoka vozila;

• izvan gradova i naselja – preusmjeriti cestovni promet na željeznički, brodski;

• uz trase najopterećenijih prometnica (auto cesta Zagreb –Lipovac) napraviti barijere sadnjom zelenila;

• u gradu Slavonskom Brodu izbaciti tranzitni promet (sjever-jug) kroz grad – izgradnjom obilaznice;

• pooštriti kontrolu tehničke ispravnosti motornih vozila;

• uvesti zabranu prometa motornim vozilima u najopterećenijim dijelovima grada Slavonskog Broda tj. organizirati pješačke zone;

• poboljšati javni gradski prijevoz;

• izgraditi, označiti biciklističke staze i parkirališta za bicikle u gradovima;

• provoditi mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u neposrednoj blizini opterećenih prometnica u Županiji.

Mjere u naseljima i za ostale difuzne izvore (odlagališta)

U gradovima i naseljima Županije osim prometa motornih vozila, kućna ložišta djeluju kao difuzni izvori onečišćavanja zraka.Mjere za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćavanja zraka u naseljima su:

• ustanovljavanje stanja onečišćenja mjerenjem imisijskih koncentracija;

• provođenje nadzora i održavanja kućnih ložišta;

• plinofikacija kućanstava u Županiji.

Posebno se naglašava da će najučinkovitija mjera zaštite zraka u Županiji biti uvođenje plina kao energenta za industriju i kućanstva.



Odlagališta otpada koja nisu adekvatno održavana i uređena te divlja odlagališta su izvori onečišćenja zraka neugodnim mirisima i plinovima. Zato treba, u razdoblju do izgradnje uređenih sanitarnih deponija, poduzeti određene mjere kako bi se spriječio,ograničio i smanjio njihov nepovoljni utjecaj na zrak i to:

• organizirati svakodnevno prekrivanje odlagališta inertnim materijalom (glina, zemlja i sl.). Također može se koristiti i specijalna (LDPE) membrana za dnevno i privremeno prekrivanje deponije jer ta membrana djeluje kao filtar za neugodne mirise (npr. H2S, NH3) te sprečava raznošenje prašine i laganog otpadnog materijala;

• izraditi kanale (odzračnike) za otplinjavanje deponije kako bi se plinovi koji nastaju unutar tijela odlagališta kontrolirano skupljali i odvodili ispuštanjem u atmosferu prirodnim putem -pasivni sustav;

Pri izgradnji novih, uređenih sanitarnih deponija treba poduzeti mjere za zaštitu zraka od neugodnih mirisa i deponijskih plinova sukladno zakonskim propisima

Praćenje kakvoće zraka na području Županije

Kako do sada nisu obavljana mjerenja kakvoće zraka u Županiji, a niti prema Planu državne mreže za praćenje kakvoće zraka nije predviđena postaja na područjuŽupanije, potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na slijedeći način:

• uspostaviti dvije mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka na području Županije i to u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški;

• postaja u Slavonskom Brodu može se organizirati tako da se uspostavi suradnja s Državnim hidrometeorološkim zavodom te da se postojeća meteorološka postaja u Slavonskom Brodu opremi dodatnom opremom, koja bi uz postojeća mjerenja meteoroloških parametara obavljala i kontinuirana mjerenja parametara kakvoćezraka kao što su: plinoviti sastojci (SO2, NOx, CO) i krute čestice.

• nakon prikupljanja i analize podataka s te mjerne postaje trebalo bi utvrditi potrebu za proširenjem mjerenja na toj postaji i/ili potrebu za otvaranjem nove na području grada Slavonskog Broda;

• za područje grada Nova Gradiška predlaže se uspostavljanje mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka i meteoroloških podataka u južnom dijelu grada (ispod željezničke pruge) u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom ili nekom od stručnih institucija pri čemu treba točno odrediti poziciju mjerne postaje;

• nakon analize obavljenih mjerenja treba utvrditi eventualnu potrebu za postavljanjem još jedne mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka na područjuŽupanije ili osigurati mobilnu mjernu postaju za mjerenje kakvoće zraka, koja bi se tijekom godine periodično postavljala na najkritičnije lokacije glede onečišćenja zraka



MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJEONEČIŠĆENJA TLA

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se ograničavanjem i sprečavanjem direktnog unošenja štetnih tvari te indirektnog unošenja štetnih tvari vodom i zrakom. U cilju predviđanja, sprečavanja i ograničavanja onečišćenja tla na području Županije, treba poduzeti slijedeće mjere:

• osigurati provođenje i kontrolu zabrane pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u druge namjene uz utvrđivanje onih kategorija tala u Prostornom planu Županije koje se ne smiju prenamijeniti;

• uspostaviti mjerne postaje za analizu tla na teške metale.

• uspostaviti mjerne postaje za praćenje onečišćenja tla preparatima, kao što su: umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi i drugo;

• treba potaknuti odgovarajuće tradicijske i autohtone načine korištenja tla kroz davanje u zakup državnog zemljišta isključivo za takovu proizvodnju;

• poduzimati mjere za sprečavanje erozije i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu;

• u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje racionalnije koristiti postojećepoljoprivredno zemljište, posebno zapuštene postojeće poljoprivredne površine, a ne provoditi hidromelioracijske radove u svrhu osposobljavanja novog poljoprivrednog zemljišta;

• napraviti inventarizaciju miniranog poljoprivrednog zemljišta i plan za njegovo razminiranje;

• organizirati edukaciju o primjeni suvremenih i kontroliranih agrotehničkihpostupaka;

MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Mjere za postupanje s komunalnim otpadom

Kako bi se poboljšao sustav postupanja, gospodarenja s komunalnim otpadom treba poduzeti slijedeće mjere:

• obuhvatiti cjelokupno stanovništvo Županije organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada.

• osigurati dovoljan broj posuda za prikupljanje otpada;

• obnoviti i modernizirati vozni park za prijevoz otpada

• za uspostavu sustava reciklaže treba utvrditi količinu i sastav otpada, utvrditi potencijale određenih komponenti otpada i procijeniti njihovu buduću količinu te istražiti mogućnost tržišta za izdvojene komponente i potom uspostaviti mrežu reciklažnih dvorišta

• kako bi se smanjio nepovoljni utjecaj postojećih deponija na okoliš i započeleaktivnosti na provedbi planskih odredbi glede postupanja s otpadom, treba minimalno, odmah poduzeti slijedeće zakonske mjere :



• od postojećih divljih deponija definirati samo po jednu na području svake općine koja bi služila kao službena deponija do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Županije odnosno do izgradnje sanitarnih deponija ;

• predviđenu deponiju treba ograditi bodljikavom žicom

• urediti protupožarni pojas oko deponije;

• svakodnevno prekrivati novodovezeni otpad inertnim materijalom

• osigurati stalan nadzor deponije;

• kroz uspostavu stalnog nadzora na deponijama, kontrolirati otpad i onemogućiti dovoz nedozvoljenih vrsta otpada (opasni otpad, tehnološki otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.).

• gradovi i općine trebaju izraditi plan zatvaranja neuređenih i divljih odlagališta s definiranom dinamikom i redoslijedom zatvaranja

• treba izgraditi sanitarne, prema zakonskim propisima uređene deponije komunalnog otpada prema potrebama Županije, odnosno Prostornom planu županije, broj deponija u Županiji treba svesti samo na 4 lokacije u zonama Nova Gradiška, Oriovac, Slavonski Brod i Velika Kopanica.

• pri izgradnji deponija i uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Županiji treba osigurati slijedeću dokumentaciju:

• Prostorno plansku dokumentaciju za određivanje lokacija novih deponija

• Idejno rješenje deponije s istražnim radovima

• Studiju o utjecaju na okoliš za deponiju otpada

• Lokacijsku dozvolu

• Glavni projekt deponije otpada

• Građevnu dozvolu

• Uporabnu dozvolu

Mjere za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom

Daljnje postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom treba razvijati na postojećemmodelu zbrinjavanja:

• izdvajanjem korisnih tvari i

• odlaganjem neopasnog tehnološkog otpada na odlagališta unutar Županije

• korištenjem tehnološkog otpada unutar vlastitih pogona.

Zabranjeno je s neopasnim tehnološkim otpadom miješati opasni tehnološki otpad. O tome posebnu brigu moraju voditi inspekcijske službe, koje moraju i preko sustava Katastra emisija u okoliš i stalnim obilaskom gospodarskih subjekata kontrolirati način odvajanja opasnog od neopasnog tehnološkog otpada i kažnjavati nedozvoljene pojave.



Mjere za postupanje s opasnim otpadom

Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske za Brodsko posavsku županiju predložena je uspostava dvije građevine za sabirališta opasnog otpada i to na području grada Nove Gradiške i Slavonskog Broda, i jedna građevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada na području Slavonskog Broda.

Prema prostorno planskoj dokumentaciji Županije predviđeno je građevinu za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada za područje Županije izgraditi u okviru jedne od lokacija budućeg županijskog regionalnog centra za obradu i odlaganje komunalnog otpada. Do uređenja tog centra predviđeno je opasni otpad prikupljati, skladištiti i zbrinjavati na mjestu njegova nastanka uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite.

Kako bi se uspostavio efikasan, ekološki i ekonomski prihvatljiv sustav zbrinjavanja opasnog otpada potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

• identificirati mjesta nastanka, količinu i sastav opasnog otpada;

• identificirati potencijalne lokacije za privremeno skladištenje opasnog otpada unutar postojećih industrijskih postrojenja

• identificirati potrebnu predobradu opasnog otpada te mogućnost uspostave manje jedinice za predobradu opasnog otpada unutar postojećih industrijskih objekata

MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJEONEČIŠĆENJA VODA

Mjere za očuvanje kakvoće voda i mjere za sprečavanje i smanjenje onečišćenja voda propisane su Državnim planom za zaštitu voda i odnose se prvenstveno na .

• zabranu ili ograničavanje izgradnje na područjima gdje bi izgrađeni objekti mogli utjecati na kakvoću podzemne ili površinske vode;

• zabranu ili ograničenje ispuštanja opasnih tvari u vode;

• preporuku izgradnje vodnih građevina za povećanje kapaciteta prijemnika (retencije, akumulacije).

• planiranje, rekonstrukciju i izgradnju sustava odvodnje i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

• smanjenje opterećenja onečišćujućim tvarima u otpadnim vodama iz tehnoloških procesa industrijskih pogona;

• zamjenu postojećih tehnologija ekološki prihvatljivijim;

• uvođenje mjera zaštite u poljoprivredi, smanjenje potrošnje umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida;

• uređenje erozijskih područja i sprečavanje ispiranja tla;

• kontrolirano odlaganje otpada;

• sanacije postojećih odlagališta te planiranje i gradnja uređenih deponija.



Donošenjem Državnog plana za zaštitu voda, nastala je i obveza donošenja novih županijskih planova za zaštitu voda, koje sukladno čl. 77. stavku 2 Zakona o vodama, donosi Županijska skupština na prijedlog Hrvatskih voda. S obzirom da Plan zaštite voda za Brodsko-posavsku županiju nije donesen, ne postoji ni kategorizacija lokalnih voda, pa se ona mora donijeti u sklopu toga plana.

Osim poduzimanja mjera zaštite voda iz Državnog plana za zaštitu voda, a kako bi se predvidjelo, spriječilo i ograničilo onečišćavanje vodotoka na području Županije treba:

• uspostaviti suradnju na međužupanijskoj razini u svrhu pridobivanja informacija o onečišćenju vodotoka koji dotječu na područje Županije te kako bi se u slučaju prekomjernog onečišćenja moglo zahtijevati od druge županije provođenje mjera zaštite voda odnosno njihovo dovođenje u prihvatljivu kategoriju kakvoće;

• izgraditi sustave javne odvodnje i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda industrije i komunalnih otpadnih voda, uvažavajući preporuke dane u Studiji zaštite voda na području Brodsko-posavske županije

• utvrditi dinamiku i prioritete izgradnje sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda industrije i komunalnih otpadnih voda:

• prema prostorno planskim odrednicama Županije prednost u financiranju izgradnje, odnosno dogradnje kanalizacije i izgradnje uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda trebaju imati županijsko središte te gradovi i naselja locirana unutar zaštitnih zona izvorišta vode za piće;

• nakon njih, pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda trebalo bi riješiti u lokalnim općinskim središtima i naseljima s industrijom;

• važno je da i naselja u kojima je izgrađen vodoopskrbni sustav riješe pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

• industrijske pogone koji svoje otpadne vode ispuštaju u javne sustave odvodnje ili je predviđeno njihovo spajanje na javne kanalizacijske sustave, obvezati da u što je moguće kraćem roku izgrade uređaje za predobradu otpadnih voda koji ćetehnološke otpadne vode pročistiti do stupnja predviđenog za ispuštanje u javni sustav odvodnje;

• industrijske pogone koji su dislocirani i nije predviđeno njihovo spajanje na javne sustave odvodnje, treba obvezati na izgradnju vlastitih uređaja za konačnopročišćavanje otpadnih voda koji će postići kakvoću otpadnih voda propisanu za ispuštanje u prirodne prijemnike.

• potrebno je provoditi edukacijom poljoprivrednika, u svrhu pravilne upotrebe i/ili zabrane korištenja pesticida jer isti mogu utjecati na kakvoću voda .

• farme koje se mogu priključiti na sustave javne odvodnje trebaju se priključiti na sustave u što je moguće kraćem roku;

• farme koje nemaju mogućnosti priključenja na javne sustave odvodnje, trebaju predvidjeti separatore za odvajanje tekuće i krute frakcije i ispuštanje tekućegnojovke u nepropusne lagune u kojima će se obavljati stabilizacija gnojovke.



Stabilizirana gnojovka može se koristiti za poljoprivredne površine u skladu s postojećim propisima.

Prioritetni interes Brodsko-posavske županije je zaštita rezervi podzemne vode u svrhu dugoročne opskrbe pitkom vodom, a za vodoopskrbu su najznačajniji savski aluvijalni nanosi, posebno na prostoru Velika Kopanica-Gundinci-Babina Greda.Kako bi se osigurale pretpostavke za zaštitu pitke vode za svako crpilište treba:

• utvrditi zone sanitarne zaštite pripadajućeg izvorišta i propisati mjere zaštite u tom području;

S obzirom da su odluke o vodozaštitnim područjima crpilišta na području Brodsko-posavske županije donesene na temelju bivšeg Pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (Narodne novine br. 22/86.), jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave dužne su sukladno članku 45. novog Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (N.N. br. 55/02.):

• postojeće odluke uskladiti s odredbama novog Pravilnika u roku od 5 godina od stupanja istog na snagu tj. do 16.svibnja 2007 godine;

• imenovati stručno povjerenstvo kojeg trebaju imenovati jedinice lokalne, odnosno, regionalne samouprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika tj. do 16.11.2002 godine;

• stručno povjerenstvo treba predložiti potrebne istražne radove i njihovu dinamiku za usklađivanje odluka.

Praćenje kakvoće voda na području Županije

Važnu ulogu u odlučivanju o potrebnim mjerama zaštite voda ima sustavno praćenjekakvoće površinskih i podzemnih voda. Za kvalitetni monitoring potrebno je:

• postojeće mjerne postaje urediti;

• donijeti plan monitoringa kakvoće voda s definiranim lokacijama, parametrima, dinamikom i nadležnostima;

• uspostaviti mjerne postaje prema planu monitoringa;

• osigurati stalno praćenje površinskih i podzemnih voda s vođenjem jedinstvenog informatičkog sustava o njihovoj količini i kakvoći na području Županije.

MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJE BUKE

Područje Županije za sada nije ozbiljnije ugroženo bukom. S obzirom da postojećim zakonskim aktima nije propisana obveza zaštite od postojećeprometne buke koja može biti i viša od dozvoljene, predlaže se da se gradskim, općinskim lokalnim propisima odredi slijedeće :

• svako građevinsko područje u kojem je razina buke prometa veća od 67 dB(A) proglasi područjem ugroženim od buke;



te poduzmu slijedeće mjere za zaštitu i sprečavanje buke:

• u područjima ugroženim prometnom bukom dozvoliti gradnju stambenih objekata samo ako su isti zvučno zaštićeni;

• utvrditi propise za regulaciju prometa u gradu kako bi se izbjegla prekomjerna buka.

• napraviti kartu buke za sve važnije prometnice koje prolaze kroz građevinskopodručje, na području Županije, kako bi se izbjeglo građenje stambenih objekata u ugroženim zonama, i/ili kako bi se izgradile zaštitne zvučne barijere (zidni nasipi, ograde uz ceste).

Na području Županije nisu rađena mjerenja buke pa ih je potrebno napraviti. Nakon mjerenja buke potrebno je izraditi karte buke.

MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJEONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA KOD EKSPLOATACIJE MINERALNIH

SIROVINA

Pri eksploataciji mineralnih sirovina treba na nivou Županije provesti slijedeće mjere i smjernice za predviđanje, sprečavanje i ograničavanje devastacije prostora:

• izraditi studiju mineralnih sirovina Županije na temelju koje bi se izradila Osnova gospodarenja mineralnim sirovinama za potrebe Županije/Grada/Općine;

• izraditi Katastar svih kopova (aktivnih, napuštenih, pozajmišta) u Županiji i prićisanaciji napuštenih kopova i pozajmišta po prioritetu. Prednost dati kopovima opasnim za životinje i ljude, zatim one u zaštićenim područjima, kopovima koji degradiraju krajolik i sl.;

• pri davanju koncesije dati prednost korištenju postojećih, napuštenih kopova kako bi se smanjio broj devastiranih površina, a ovi doveli u fazu sanacije;

• uvjetovati ozelenjavanje završnih ravnina i kosina kamenoloma autohtonim pionirskim vrstama uz primjenu suvremenih metoda rekultivacije ili predvidjeti novu namjenu i korištenje kopova nakon završetka eksploatacije (jezera za rekreaciju, ribnjaci i drugo);

• uvjetovati projektiranje i odvijanje eksploatacije tako da se s napredovanjem rudarskih radova provodi “tekuća sanacija”, a po završetku radova i “završna sanacija”, kako bi, po završetku eksploatacije, površinski kop bio potpuno saniran;

• sve kocensionare koji eksploatiraju mineralne sirovine na području Županije te time oštećuju tlo, krajolik i dr. obvezati na saniranje površinskih kopova i privođenje novoj namjeni nakon iskorištavanja;

• potaknuti zakonsko reguliranje namjenskog fonda za sanaciju površina devastiranih iskorištavanjem mineralnih sirovina.



SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE OKOLIŠA I UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94 i NN 128/99) zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su i osnovni uvjeti održivog razvoja.Smjernice i mjere za očuvanje okoliša i unapređenje zaštite okoliša dane su po svim sastavnim dijelovima okoliša u cilju očuvanja izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanja ekološke stabilnosti na području Županije.

SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE KAKVOĆEZRAKA

• pri izradi dokumenta prostornog uređenje moraju se uzeti u obzir područjaposebnih prirodnih i kulturnih obilježja, postojeća i planirana kategorija kakvoćezraka na nekom području te odabrati najpovoljnije lokacije za moguće budućeizvore onečišćenja zraka, kao i potrebne zaštitne udaljenosti između izvora i stambenih zona;

• opredijeliti se za razvoj primjenom onih tehnologija koje imaju male emisije štetnih plinova;

• provesti plinofikaciju na cijelom području Županije u što je moguće kraćem roku

• poticati gospodarske subjekte da koriste nove, ekološki prihvatljive tehnologije i obnovljive energetske izvore (biomasa, komunalni otpad, sunčeva energija, energija vjetra…);

• u prostornim planovima gradova i općina predviđati nove industrijske zone izvan naselja za premještanje industrijskih pogona iz središta naselja.

SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE KVALITETE TLA

• trend smanjenja poljoprivrednih površina uzrokovan širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture mora se hitno zaustaviti prostorno planskim dokumentima što se posebno odnosi na izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građevinskog područja;

• načiniti inventarizaciju stanja kakvoće tla u Županiji, kartirati rasprostranjenost osjetljivih područja i izraditi planove (karte) ugroženih područja, a odgovarajućimmjerama osigurati vrijedna tla (posebno za poljoprivredu) od mogućih negativnih utjecaja; uključujući i način njihovog korištenja;

• provoditi trajno motrenje (monitoring) stanja tla i promjena prouzročenihprirodnim i atropogenim utjecajem osnivanjem mreže promatračkih postaja na lokacijama;

• načiniti registar površina koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta), a također i omogućiti njihovo ponovno obrađivanje (rekultivirati ih);



• u nizinskom dijelu Županije zapuštene poljoprivredne površine treba privesti poljoprivrednoj proizvodnji, dok ih se u brežuljkastom dijelu preporuča pošumiti

• ugrožene poljoprivredne površine, a osobito visoko vrijedno poljoprivredno zemljište treba zaštititi od poplavnih i drugih suvišnih voda i bujica;

• racionalno koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi, zaključno s III.A zonom vodozaštite, dok se za više kategorije zaštite zemljišta preporuča proizvodnja hrane bez uporabe zaštitnih sredstava;

• ispitati intenzitet erozije na različitim područjima i različitim tipovima tala Županije;

• površine oštećene erozijom i klizanjem što više obnoviti;

• u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla primjenjivati odgovarajućepoljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije (“Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse”);

• posvetiti pažnju na stanje humizacije tala u Županiji, budući da se sustavnim povećanjem organske tvari u tlu povećava njegova puferska sposobnost, te se time smanjuju toksični efekti teških metala i pesticida u tlu i onečišćenje vode koja prolazi kroz masu tla;

• mjerama kalcifikacije regulirati pH vrijednosti kiselih tala, čime se popravlja njihova struktura, povećava puferska sposobnost, odnosno sposobnost adsorpcije u tlu i time smanjuje mobilnost teških metala, te opasnost od onečišćenja vode;

• prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta, posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale.

SMJERNICE I MJERE ZA UNAPREĐENJA POSTUPANJA S OTPADOM

• obuhvaćanje cjelokupnog stanovništva Županije organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada

• osiguranje minimalnih mjera zaštite okoliša na postojećim deponija do njihovog saniranja i zatvaranja kao što su:

• ograditi deponije,

• uvesti stalni nadzor nad deponijama,

• uvesti kontrolu i vođenje očevidnika otpada koji se odlaže na deponijama;

• izrada plana zatvaranja i sanacije postojećih deponija na području gradova, općinaŽupanije;

• izrada dokumentacije za uspostavu sanitarnih deponija na području Županije.

• uspostava sanitarnih deponija na području Županije. Nove lokacije deponija pri tome moraju biti u skladu s razvojnim planovima područja na kojima će se uspostaviti kao i s ekonomskim, tehničkim, sanitarnim i zakonskim uvjetima, a naročito s uvjetima zaštite okoliša;



• daljnje razvijanje sustava primarne reciklažu u gradovima postavljanjem spremnika za odvojeno prikupljanje iskoristivog otpada (staklo, papir, PET ambalaža; drvo metal i biootpad) i uspostavljanjem reciklažnih dvorišta;

• izgradnja sustava odvojenog prikupljanja opasnog otpada porijeklom iz domaćinstava kao što su: stare baterije, motorna i jestiva ulja, uljni filtri, stari lijekovi postavljanjem posuda za odvojeno prikupljanje na odgovarajućimmjestima, primjerice: ljekarnama, dućanima, benzinskim crpkama i sl.;

• iznalaženje lokacije za privremeno prikupljanje i skladištenje opasnog otpada unutar postojećih industrijskih pogona

• pokretanje Pilot projekta za odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada

• pokretanje Pilot projekta za mobilno sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava;

• posebno je važno odrediti optimalan način prenošenja informacija od tijela lokalne uprave i samouprave prema medijima, društvenim i ekonomskim sugovornicima, i nevladinim organizacijama o planovima i ciljevima poslovanja s otpadom i njihovoj ulozi i mogućnostima sudjelovanja;

• građanima mora biti omogućen uvid u planove kojima se utvrđuju načini i mjere postupanja s otpadom;

• da bi se razvila odgovornost prema očuvanju i zaštiti okoliša, posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju javnosti. Potrebno je izraditi planove obrazovanja namijenjene različitim starosnim i obrazovnim skupinama, podešene njihovim interesima.

SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE KVALITETE VODA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

• donijeti Plan zaštite voda Brodsko-posavske županije

• donijeti Odluke o zaštiti izvorišta za crpilišta za koja te odluke nisu donesene

• postojeće Odluke o zaštiti izvorišta, sukladno članku 45. novog Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta jedinice lokalne uskladiti s odredbama novog Pravilnika u roku od 5 godina;

• donijeti odluke o odvodnji otpadnih voda za ona područja Županije gdje odluke nisu donesene.

• u skladu s Vodnogospodarskom osnovom Hrvatske, treba donijeti Vodnogospodarsku osnovu slivnog područja, odnosno Vodnogospodarski plan Županije ;

• prema Državnom planu, a imajući u vidu i prioritete utvrđene Studijom zaštite voda na području Brodsko posavske županije, treba ostvariti sljedeće:

• prvenstveno izgraditi odnosno dograditi kanalizacije i izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda u županijskom središtu, te gradu Novoj Gradišci i naseljima koji su locirani unutar zaštitnih zona izvorišta vode za piće, ili se otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja;



• u narednom razdoblju riješiti odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u lokalnim općinskim središtima i naseljima s industrijom;

• nakon izgradnje naprijed navedenih objekata, riješiti pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u manjim naseljima vodeći računa o izgrađenostivodoopskrbnog sustava.

SMJERNICE I MJERE ZA UNAPREĐENJE ZAŠTITE OD BUKE

Osnovna smjernica u zaštiti od buke je postizanje one razine buke koja je zakonskim propisima dozvoljena na određenom području, što se ostvaruje:

• zabranom izgradnje objekata koji mogu narušiti dozvoljene granice buke u pojedinim zonama tj. odobrenjem izgradnje onih koji neće narušiti dozvoljenu razinu buke;

• utvrđivanjem i praćenjem razine buke može se ustanoviti kolike su još mogućnostidodatne buke u nekom prostoru;

• otklanjanjem buke ili smanjivanjem buke na dopuštenu razinu ili pak provođenjem mjera smanjivanja buke, ukoliko postojeća buka prelazi tu razinu.

Izrada prostorno planske dokumentacije koja sadrži kartu buke i prikaz zona s dopuštenim razinama buke, temeljna su polazišta za zaštitu od buke.

SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti u Brodsko-posavskoj županiji treba temeljiti na sljedećim nacionalnim strateškim ciljevima: - Očuvanje identifikacijskih obilježja krajobraza - Zaštita ekoloških sustava i staništa i to: močvare i vode, šume, travnjaci i oranice - Zaštita vrsta i podvrsta - Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti - Zaštita kroz druge sektore - Donošenje propisa na županijskoj razini - Istraživanje i nadgledanje (monitoring)

Mjere i smjernice za očuvanje i unapređenje krajobrazne i biološke raznolikosti razrađene su prema pojedinim tematskim cjelinama kako slijedi.

SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

• sve infrastrukturne koridore, posebice nadzemne treba racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a naročito prometne koridore koji za sobom povlačečesto nekontroliranu izgradnju objekata odnosno longitudinalno širenje naselja;

• treba stimulirati ozelenjavanje gradskih površina i rubnih dijelova gradova i naselja te kapitalnih objekata infrastrukture, kao i industrijske zone;



• identitet ruralnog krajolika treba očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka;

• treba u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati šume kao jedan od najbitnijih i vizualno istaknutih krajobraza;

• prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave treba sačuvati u najvećoj mogućojmjeri te u takvim prostorima namjeravane zahvate treba izvoditi uvažavajućikrajobrazne vrijednosti i obilježja prostora tj. usklađivati se s njima;

• u prirodnim inundacijama nije dozvoljena izgradnja, radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika;

• pri korištenju poljoprivrednog zemljišta treba izbjegavati velike monokulturne poljoprivredne površine uz zadržavanje živica, drvoreda, šumaraka unutar poljoprivrednih površina;

• prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada, pretvaranje u oranice) treba provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na štetu od narušavanja krajobraznih vrijednosti i koristi od planiranog zahvata te u slučaju ekonomske isplativosti zahvat izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora;

• provoditi plansku urbanizaciju i ambijentalno usklađenu izgradnju posebice ladanjskih i turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama;

• eksploataciju mineralnih sirovina obavljati tako da se osigura sanacija degradiranih površina.

• na razini prostorno-planskih dokumenata Županije, gradova i općina osigurati podatke za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno planske podloge za utvrđivanje temeljnih vrijednosti krajobraza u Hrvatskoj;

• načiniti detaljnu valorizaciju vegetacijskih, reljefnih i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja. Na osnovu ovih elemenata treba kartirati obilježja krajobraza kao sastavni dio dokumentacije prostora;

• na temelju kartiranih obilježja krajobraza izraditi mehanizme očuvanja postojećekrajobrazne raznolikosti i ključnih značajki pojedinih tipova krajobraza;

• poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i uključivati elemente tradicijske arhitekture.

SMJERNICE I MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI EKOLOŠKIH SUSTAVA I STANIŠTA

Ekološki sustavi koje treba zaštititi u Brodsko-posavskoj županiji su šume, močvare i vode, travnjaci i oranice, te pojedina staništa.



Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti šuma

• iskorištavanje šuma mora se odvijati na takav način i u takvoj mjeri da se održi biološka raznolikost šume, njena sposobnost obnavljanja, vitalnost i gospodarski potencijal;

• godišnji etat ili ukupna godišnja sječa u šumama Županije mora se temeljiti na načelu trajnosti i obnovljivosti šumskog resursa;

• prilikom ostvarivanja godišnjeg etata treba smanjiti otpad, poboljšati odnos između tehničkog i ogrjevnog drva u korist tehničkog drva, te poboljšati zdravstveno stanje šuma;

• svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljivanjem;

• kontinuirano pratiti stanje šuma kartiranjem svih promjena;

• preradu drva razvijati kao čistu industriju;

• osigurati preventivne mjere zbog sprečavanja šumskih požara stvaranjem prosjeka u šumama;

• riješiti problem “divljih odlagališta”;

• obnoviti šume uništene požarom;

• održavati višenamjenske funkcije šuma, kao svojevrsni biološki infrastrukturni sustav;

• za zaštitu šuma od propadanja treba prijeći na kibernetsko uređivanje šuma u smislu praćenja godišnjih promjena, te donositi odluke držeći se načela potrajnosti;

• šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićenešume Muški Bunara i Prašnik ne smiju se prenamijeniti te ih treba razminirati;

• donijeti Županijske propise za unošenje mjera zaštite biološke raznolikosti u šumarstvu kao što su:

• produženje ophodnje glavnih gospodarski važnih vrsta drveća na određenimpodručjima,

• ostavljanje stojećih i ležećih osušenih stabala,

• ograničenje korištenja pesticida,

• ograničenje korištenja teške mehanizacije;

• izraditi programe unapređenja, zaštite i očuvanja šuma u zaštićenim dijelovima prirode;

• izraditi programa za povećanje šumskih površina nizinskih šuma;

• izraditi programa za pošumljivanje slijedećih površina: - područje najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I. i II.), - područja potencijalnih budućih vodocrpilišta i izvorišta, - područja uz koridore brzih cesta i autocesta, - područja nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta niske bonitetne klasa, - područja uz vodotoke;

• uspostaviti nadgledanja ugroženih nizinskih šuma;

• pošumljavati nove površine i područja devastirana tijekom domovinskog rata;



• spriječiti smanjivanje šumskih površina, te u njima strogo ograničiti svaku izgradnju;

• prilikom prenamjene šume za druge potrebe investitor treba snositi troškove podizanja nove šume, koja se mora osnovati na zemljištu na kojem nije bilo šume;

• donijeti Županijske propise o zabrani smanjivanja postojećih šumskih površina, te o zabrani širenja poljoprivrednih zemljišta na uštrb šumskih zemljišta.

• razraditi posebne mjere gospodarenja šumama koje su u sastavu različitihkategorija zaštićenih dijelova prirode;

• istraživati prorijeđene vrste čije brojčano stanje ima tendenciju smanjenja (nizinski brijest, pitomi kesten, voćkarice);

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti močvara i voda

• izraditi mjere zaštite i upravljanja zaštićenim močvarama na županijskoj razini;

• izraditi akcijske planove zaštite svih močvara, koje su utvrđene kao posebno vrijedne tijekom inventarizacije i vrednovanja, te pokrenuti postupak zaštite;

• izraditi županijski akcijski plan za zaštitu manjih močvarnih i vodenih područja;

• ostaviti prirodne pojaseve vegetacije uz vodotoke, kanale, močvare i ribnjake;

• smanjiti unos kemijskih tvari u poljoprivredno tlo, izgraditi kanalizacijske sustave i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda;

• pokrenuti iznalaženje modela kompenzacije za ribnjačarstva koja gospodare ribnjacima uz smanjenu proizvodnju zbog zaštite prirodnih vrijednosti ribnjaka tj. tretiranjem ribnjaka poput močvarnih područja;

• popisati i vrednovati sve prirodne i umjetne močvare u Županiji i načiniti program očuvanja i upravljanja močvarama;

• spriječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadržavanje preostalih prirodnih tokova rijeka;

• osigurati aktivnu zaštitu preostalim prirodnim močvarama, uključujući donošenje planova upravljanja za zaštićena područja;

• obnoviti degradirane prirodne močvare i gdje god je to moguće, revitalizirati uništene močvare;

• unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja što prirodnijih značajki;

• osigurati zaštitu voda od onečišćenja;

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti travnjaka i oranica

• gospodariti poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će zaštititi autohtoni biljni i životinjski svijet;



• zaustaviti korištenje travnjaka na onoj razini na kojoj počinje ugrožavanje prirodnosti travnjačkih ekoloških sustava i na taj se način umanjuje njihova biološka raznolikost;

• spriječiti isušivanje i očuvati vodni režim nizinskih vlažnih travnjaka u dolini rijeke Save;

• na oranicama držati pokrivenost korova od 10 % uz odgovarajuće tretiranje;

• održavati postojeće i uvoditi nove živice;

• razvijati ekološku poljoprivredu i osigurati prirodniji biljni sastav agrofitocenoza;

• obnoviti i poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima poljoprivredne i stočarske proizvodnje;

• smanjiti korištenje pesticida, potičući uporabu selektivnih preparata;

• zabraniti uporabu aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja koja su dokazano visokotoksična (lindan, atrazin);

• smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a koristiti selektivne insekticide;

• poboljšati kakvoću tla, pratiti stanje tla;

• izraditi programe održanja tradicionalnih oblika poljodjelstva u određenimzaštićenim područjima, posebno za područje pašnjaka Gajne;

• vrednovati travnjake i izraditi prijedloge za zaštitu pojedinih lokaliteta uz određeniprogram gospodarenja.

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje ekoloških staništa

• izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju ekoloških staništa u Županiji i načiniti analizu ugroženosti pojedinih tipova staništa;

• valorizirati staništa prema njihovoj ugroženosti i zaštititi ugrožene i rijetke tipove staništa, temeljem Zakona o zaštiti prirode;

• ustanoviti i valorizirati najugroženije lokalitete – predstavnike pojedinih tipova staništa;

• zaštititi najugroženije lokalitete – predstavnike pojedinih tipova staništa;

• zaštiti močvarne livade u dolini rijeke Save, kao posebno vrijedna i osjetljiva staništa;

• determinirati tipove pojedinih staništa u Županiji.

• na temelju analize ugroženosti staništa u Županiji treba osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta.

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje vrsta i podvrsta

• izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju biljnih i životinjskih vrsta i podvrsta u Županiji s procjenom njihove ugroženosti;

• utvrditi ugrožene biljne i životinjske vrste u Županiji;

• utvrditi sve kritično ugrožene zavičajne svojte u Županiji;



• izraditi akcijske planove za zaštitu ugroženih biljnih i životinjskih svojti u Županiji i započeti njegovo provođenje prema prioritetu ugroženosti;

• prilikom izgradnje prometnica visoke kategorije kroz životinjska staništa osigurati migraciju životinja u presječenom staništu.

• strateški cilj Županije treba biti očuvanje postojeće raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je to moguće i vraćanje izumrlih zavičajnihsvojti.

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite genetske raznolikosti udomaćenih svojti

• izraditi cjelovitu inventarizaciju i valorizaciju svih udomaćenih i zavičajnih svojti u Županiji s procjenom njihove ugroženosti;

• izraditi akcijske planove za sve kritično ugrožene udomaćene i zavičajne svojte i započeti njihovu provedbu;

• izraditi akcijski plan zaštite izvornih hrvatskih pasmina domaćih životinja in sit:crna slavonska svinja, slavonsko-podolsko govedo, posavski konj;

• utvrditi ugroženost zavičajnih i udomaćenih svojti domaćih životinja i kultiviranih biljaka u Županiji;

• utvrditi prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene zavičajne i udomaćene svojte.

• strateški cilj Županije je očuvanje postojeće genetske raznolikosti zavičajnih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka, svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti kroz sektore

• zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Županiji treba se provoditi i kroz suradnju među nadležnim sektorima kako bi se osiguralo održivo korištenje bioloških resursa u Županiji

• ugraditi mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u šumarstvo, lovstvo, poljoprivredu, slatkovodno ribarstvo i turizam;

• analizirati postojeće planove korištenja voda i planove za reguliranje i korištenje vodotoka te ih po potrebi nadopuniti mjerama zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti;

• izraditi županijski akcijski plan za poticanje tradicionalne poljoprivrede i poljoprivrede koja dopušta opstanak relativno raznolikog i bogatog biljnog i životinjskog svijeta, te ekstenzivnog i poluekstenzivnog stočarstva;

• omogućiti opstanak poluintenzivnog i/ili ekstenzivnog ribogojstva na šaranskim ribnjacima, kao preduvjet održanja njihove ornitološke vrijednosti;

• ugraditi u prostorne planove rezultate vrednovanja staništa značajnih vrsta;



• integrirati mjere zaštite i održivoga korištenja bioloških resursa u sve sektore koji njima gospodare ili djeluju na njih;

• načiniti planove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i rezultate ugraditi u prostorne planove;

• ojačati načela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u procesu procjene studija o utjecaju na okoliš;

• smanjiti uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu.

Smjernice za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu i očuvanje prirodne i krajobrazne raznolikosti u Županiji

• treba ojačati zakonodavni i institucionalni okvira za zaštitu i očuvanje prirodne i krajobrazne raznolikosti, unutar same Županije, proglašenjem novih zaštićenihdijelova prirode u kategorijama temeljem Zakona o zaštiti prirode;

• osnivanjem javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Brodsko-posavskoj županiji;

Smjernice i mjere za istraživanje i nadgledanje biološke raznolikosti u Županiji

• uspostaviti i unaprijediti istraživanje i monitoring biološke raznolikosti

• izraditi županijske inventarne liste dobro istraženih područja s ciljem praćenjabiološke raznolikosti;

• uključiti što širu javnost u prikupljanje podataka o biološkoj i krajobrazbnoj raznolikosti u Županiji;

• razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu prikupljanja podataka o biološkoj raznolikost;

• unaprijediti saznanja i baze podataka o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti;

• motriti vrste i staništa sa svrhom prikupljanja podatak o stanju biološke raznolikosti;

• popularizirati znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti tiskanjem publikacija o njihovom bogatstvu na području Županije;

• preuzimati informacije od praćenja stanja biološke raznolikosti u šumama na pokusnim plohama znanstvenih institucija;

• kontinuirano istraživati i nadgledati populaciju ugroženih vrsta, uz predlaganje potrebnih mjera zaštite, prema popisu prioriteta;

• istraživati rasprostranjenost i status ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, vezanih za močvarna i vodena staništa Županije;

• inventarizirati i utvrditi areal pojedinih vrsta slatkovodnih riba radi dobivanja općeslike rasprostranjenosti slatkovodnih zajednica Županije;

• obaviti cjelovitu inventarizaciju i utvrđivanje areala pojedinih vrsta vodozemaca i gmazova radi dobivanja opće slike njihove rasprostranjenosti;

• istraživati faunistički sastav, učestalost i rasprostranjenost beskralježnjaka iz kopnenih i vodenih staništa;



• pratiti brojnost vrsta i održanje prehrambene piramide u šumama Županije;

• pratiti promjene u flori i fauni kao posljedicu prirodnih promjena.

PLAN INTERVENTNIH MJERA U ZAŠTITI OKOLIŠA

Plan intervencija u zaštiti okoliša sastavni je dio Programa zaštite okoliša. Kako do izrade Programa zaštite okoliša Županija nije izradila Plan intervencija u zaštiti okoliša isti nije moguće dati u okviru ovoga Programa.

Županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša treba se temeljiti na operativnim Planovima intervencija u zaštiti okoliša pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost predstavlja stvarnu ili potencijalnu opasnost te može izazvati izvanredni događaj. Na području Županije postoji 255 gospodarskih subjekata koji su dužni izraditi Operativne planove intervencija. Veći dio subjekata nije dostavio Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša nadležnoj inspekciji i Uredu državne uprave Brodsko-posavske županije, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša graditeljstvo i imovinsko pravne poslove. Stoga temeljem prikupljenih Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša treba pristupiti izradi Županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša.

Po izradi Plana intervencija u zaštiti okoliša Brodsko-posavske županije isti treba uklopiti u Program zaštite okoliša Županije.

PROGRAM MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA SA NOSITELJIMA AKTIVNOSTI, PROCJENOM TROŠKOVA I ROKOVIMA ZA

PODUZIMANJE POJEDINIH MJERA

Na osnovu razmatranja potreba u zaštiti okoliša iz prethodnih poglavlja izrađenje Program mjera zaštite okoliša s nositeljima aktivnosti, okvirnim financijskim troškovima i vremenom provedbe pojedine mjere te je predočen u obliku tablice. Pri tome redoslijed aktivnosti, nositelji aktivnosti, nositelji financijskih sredstava i rokovi samo su stručni prijedlozi izrađivača Programa sa željom da se pojedine (ili sve) aktivnosti uvrste u financijske planove Županije, gradova i općina.S obzirom da Program zaštite okoliša nije vremenski ograničen neke od aktivnosti je moguće, ili će biti potrebno, vremenski pomicati čemu su najčešćirazlog nedovoljna financijska sredstva. Isto tako pojedine aktivnosti trebat ćenadopunjavati novima, ovisno o aktualnoj problematici zaštite okoliša.



Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

21

7

Rok

ovi/g

od.

Segm

ent

okol

iša

Pro

gram

mje

ra z

a za

štit

u po

pri

orit

etim

a N

osit

elj

akti

vnos

ti1

23

4

Tro

škov

i/kn

(za

razd

oblj

e od

4 g

odin

e)

Izvo

rifi

nanc

iran

ja

SB

1)

Opr

emiti

met

eoro

lošk

u po

staj

u u

Slav

onsk

om B

rodu

dod

atno

m

opre

mom

za

nepr

ekid

no m

jere

nje

kakv

o će

zrak

a (S

O2,

NO

x, C

O i

krut

ečes

tice)

BPŽ

, str

u čne

tvrt

ke/in

stitu

cije

450.

000,

00

ŽP,

LP

(gra

dski

)

2)U

spos

tavi

ti m

jern

u po

staj

u za

praćen

je k

akvo

će

zrak

a na

pod

ručju

Gra

da

Nov

a G

radi

ška

uz

opre

mu

za

nepr

ekid

no

mje

renj

e i

bilje

ženj

e sm

jera

i

brzi

ne

vjet

ra,te

mpe

ratu

re

i vl

ažno

sti

zrak

a,

obor

ina

BPŽ

, str

u čne

tvrt

ke/in

stitu

cije

NG

650.

000,

00

ŽP,

DP

3)Po

stav

iti

mob

ilnu

auto

mat

sku

mje

rnu

post

aju

za

mje

renj

e os

novn

ih p

aram

etar

a ka

kvo ć

e zr

aka

(SO

2, N

Ox,

CO

i kr

ute čes

tice)

povr

emen

o tij

ekom

god

ine:

uz

glav

nu p

rom

etni

cu s

jeve

r –

jug

prem

a gr

ani č

nom

pr

ijela

zu

u gr

adu

Slav

onsk

om

Bro

du,

u in

dust

rijs

kom

pod

ručju

Žup

anije

i u

zašt

ićen

im p

odručjim

a

BPŽ

, LU

, str

učne

tvrt

ke/in

stitu

cije

20

0.00

0,00

L

P

4)Iz

radi

ti an

aliz

u po

data

ka iz

pre

thod

ne tr

i toč

ke k

oris

teći p

odat

ke iz

K

EO

i hi

drom

eteo

rolo

ške

poda

tke

BPŽ

, str

učne

tvrt

ke/in

stitu

cije

Nak

on 4

. god

. pr

aćen

ja s

tanj

a ka

kvoć

e zr

aka

50.0

00,0

0 Ž

P

5)Po

ticat

i uv

ođen

je g

rads

kog

plin

a u

dom

aćin

stva

i u

gos

poda

rstv

u na

po

dru č

ju

Žup

anije

iz

rado

m

i di

jelje

njem

in

form

ativ

nog

mat

erija

la u

obl

iku

leta

ka, p

rosp

ekta

, knj

ižic

a i s

l.

BPŽ

20

0.00

0,00

K

once

sion

ar

6)Po

sadi

ti ve

geta

cijs

ki z

aštit

ni p

ojas

– d

rveć

a i g

rmal

ja u

z au

to-c

estu

Z

agre

b-L

ipov

ac n

a di

jelu

kro

z Sl

avon

ski B

rod

SB

50.0

00,0

0 H

rvat

ske

cest

e

ZR

AK

7)U

vest

i za

bran

u pr

omet

a m

otor

nim

voz

ilim

a u

najo

pter

ećen

ijim

dije

lovi

ma

grad

a Sl

avon

skog

Bro

da tj

. org

aniz

irat

i pje

šačku

zon

u SB

--

- --

-

1.Iz

radi

ti pr

ogra

m

mon

itori

nga

poljo

priv

redn

og

tla

za

prać

enje

te

ških

met

ala

i org

ansk

ih o

nečišćen

jaB

PŽ, s

truč

netv

rtke

/inst

ituci

je

50

.000

,00

– 80

.000

,00

ŽP

2.U

spos

tavi

ti m

onito

ring

pol

jopr

ivre

dnog

tla

na te

mel

ju p

rogr

ama

BPŽ

, str

učne

tvrt

ke/in

stitu

cije

N

epoz

nati

ŽP,

kor

isni

ci

poljo

priv

redn

ogze

mlji

šta

TL

O I

PO

LJO

-P

RIV

RE

DN

OZ

EM

LJI

ŠTE

3.O

rgan

izir

ati

eduk

aciju

o

prim

jeni

su

vrem

enih

i

kont

rolir

anih

ag

rote

hni č

kih

post

upak

aB

PŽ

200.

000,

00

Kor

isni

ci

poljo

priv

redn

ogze

mlji

šta

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

21

8

4.

Usm

jera

vati

i po

ticat

i pr

oizv

odnj

u zd

rave

hra

ne k

roz

sura

dnju

i

fina

ncijs

ku p

omo ć

udr

uzi “

Bio

mar

” B

PŽ

200.

000,

00

ŽP,

don

acije

1.D

o us

post

ave

sani

tarn

ih d

epon

ija n

a po

druč

ju Ž

upan

ije p

otre

bno

je

u pr

ijela

znom

ra

zdob

lju

ured

iti

post

oje ć

e sl

užbe

ne

i ko

rišt

ene

depo

nije

pr

ema

Zak

onu

o ot

padu

(N

N

34/9

5)

i Pr

aviln

iku

o uv

jetim

a za

pos

tupa

nje

s ot

pado

m (

NN

123

/97)

: Sv

aku

depo

niju

m

inim

alno

tre

ba o

grad

iti b

odlji

kavo

m ž

icom

; ur

editi

pro

tupo

žarn

i po

jas

oko

depo

nije

; or

gani

zira

ti sv

akod

nevn

o pr

ekri

vanj

e no

vodo

veze

nog

otpa

da

iner

tnim

m

ater

ijalo

m,

osig

urat

i st

alan

na

dzor

dep

onije

, uve

sti

vođ

enje

očev

idni

ka o

tpad

a ko

ji se

zap

rim

a na

odl

agal

ište

LU

, kon

cesi

onar

i

20

0.00

0,00

za

svak

ude

poni

ju

Kon

cesi

onar

i,ko

risn

ici

depo

nije

2.Iz

radi

ti pr

ogra

m

eduk

acije

, in

form

iran

ja

stan

ovni

štva

o

post

upan

ju/g

ospo

dare

nju

s ot

pado

m u

z iz

radu

pro

mot

ivno

g le

tka

BPŽ

, LU

, kom

unal

ne

tvrt

ke, k

once

sion

arT

rajn

o50

.000

,00

–80

.000

,00

godi

šnje

Nos

itelji

zahv

ata

3.Iz

radi

ti pl

an z

atva

ranj

a de

poni

ja i

div

ljih

depo

nija

na

podr

učju

grad

a/op

ćin

e s

defi

nira

njem

sam

o je

dne

služ

bene

dep

onije

za

svak

i gr

ad/o

p ćin

u do

us

post

ave

cjel

ovito

g su

stav

a go

spod

aren

ja

otpa

dom

na

podr

u čju

Žup

anije

LU

u k

oord

inac

iji s

ko

mun

alni

m p

oduz

e ćim

a,ko

nces

iona

rim

a01

.07.

2003

.50

.000

,00

po

LU

LP/

kom

unal

napo

duzeća

4.Iz

radi

ti i

prov

esti

prog

ram

san

acije

pos

tojećih

dep

onija

uz

izra

du

potr

ebne

dok

umen

taci

je

LU

, kom

unal

ne tv

rtke

, ko

nces

iona

r, s

tru č

netv

rtke

/inst

ituci

je

Nep

ozna

ti N

osite

lji

zahv

ata

5.Iz

radi

ti pr

ogra

m i

pro

vest

i so

rtir

anje

otp

ada

odno

sno

utvrđ

ivan

jesa

stav

a ot

pada

za

4 go

dišn

ja d

oba

u tr

ajan

ju o

d po

tje

dan

dana

po

godi

šnje

m d

obu

(Pilo

t pro

jekt

)

BPŽ

, str

u čne

tvrt

ke/in

stitu

cije

200.

000,

00

ŽP,

LP

6.Iz

naći

loka

ciju

odl

agal

išta

kom

unal

nog

otpa

da z

a gr

avita

cijs

ko

podr

u čje

V

elik

a K

opan

ica,

iz

radi

ti pr

ojek

t –

idej

no

rješ

enje

od

laga

lišta

i St

udiju

o u

tjeca

ju n

a ok

oliš

odl

agal

išta

Vel

ika

Kop

anic

a s

grav

itira

jućim

opć

inam

a

35

0.00

0,00

N

osite

lji

zahv

ata

7.Iz

naći

loka

ciju

odl

agal

išta

kom

unal

nog

otpa

da z

a gr

avita

cijs

ko

podr

u čje

Sl

avon

ski

Bro

d,

izra

diti

proj

ekt

– id

ejno

rj

ešen

je

odla

gališ

ta i

Stud

iju o

utje

caju

na

okol

iš o

dlag

ališ

ta

SB s

gra

vitir

aju ć

imop

ćin

ama

350.

000,

00

Nos

itelji

za

hvat

a

OT

PA

D

8.Iz

naći

loka

ciju

odl

agal

išta

kom

unal

nog

otpa

da z

a gr

avita

cijs

ko

podr

u čje

N

ova

Gra

dišk

a,

izra

diti

proj

ekt

– id

ejno

rj

ešen

je

odla

gališ

ta i

Stud

iju o

utje

caju

na

okol

iš o

dlag

ališ

ta

NG

s g

ravi

tiraj

u ćim

općin

ama

350.

000,

00

Nos

itelji

za

hvat

a

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

21

9

9.Iz

naći

loka

ciju

odl

agal

išta

kom

unal

nog

otpa

da z

a gr

avita

cijs

ko

podr

u čje

Ori

ovac

, iz

radi

ti pr

ojek

t –

idej

no r

ješe

nje

odla

gališ

ta i

St

udiju

o u

tjeca

ju n

a ok

oliš

odl

agal

išta

Ori

ovac

s g

ravi

tiraj

ućim

općin

ama

350.

000,

00

Nos

itelji

za

hvat

a

10.

Izra

diti

tehn

ičku

do

kum

enta

ciju

za

od

laga

lište

ot

pada

za

gr

avita

cijs

ko p

odručje

Vel

ika

Kop

anic

a V

elik

a K

opan

ica

s gr

aviti

rajućim

opć

inam

a,ko

nces

iona

r

45

0.00

0,00

N

osite

lji

zahv

ata,

ev.

ko

nces

iona

r11

.Iz

radi

ti te

hnič

ku

doku

men

taci

ju

za

odla

gališ

te

otpa

da

za

grav

itaci

jsko

pod

ručje

Sla

vons

ki B

rod

SB s

gra

vitir

ajuć

imop

ćin

ama,

kon

cesi

onar

600.

000,

00

Nos

itelji

za

hvat

a, e

v.

konc

esio

nar

12.

Izra

diti

tehn

ičku

do

kum

enta

ciju

za

od

laga

lište

ot

pada

za

gr

avita

cijs

ko p

odručje

Nov

a G

radi

ška

NG

s g

ravi

tiraj

ućim

općin

ama,

kon

cesi

onar

500.

000,

00

Nos

itelji

za

hvat

a, e

v.

konc

esio

nar

13.

Izra

diti

tehn

ičku

do

kum

enta

ciju

za

od

laga

lište

ot

pada

za

gr

avita

cijs

ko p

odručje

Ori

ovac

O

riov

ac s

gra

vitir

ajuć

imop

ćin

ama,

kon

cesi

onar

400.

000,

00

Nos

itelji

za

hvat

a, e

v.

konc

esio

nar

14.

Izgr

aditi

odl

agal

ište

kom

unal

nog

otpa

da z

a gr

avita

cijs

ko p

odručje

V

elik

a K

opan

ica

Vel

ika

Kop

anic

a s

grav

itira

jućim

opć

inam

a

12

.000

.000

,00

Nos

itelji

za

hvat

a, e

v.

konc

esio

nar

15.

Izgr

aditi

odl

agal

ište

kom

unal

nog

otpa

da z

a gr

avita

cijs

ko p

odručje

N

ova

Gra

dišk

a N

G s

gra

vitir

ajuć

imop

ćin

ama

15.0

00.0

00,0

0 N

osite

lji

zahv

ata,

ev.

ko

nces

iona

r16

.Iz

grad

iti o

dlag

ališ

te k

omun

alno

g ot

pada

za

grav

itaci

jsko

pod

ručje

Sl

avon

ski B

rod

SB s

gra

vitir

ajuć

imop

ćin

ama,

kon

cesi

onar

40.0

00.0

00,0

0 N

osite

lji

zahv

ata,

ev.

ko

nces

iona

r17

.Iz

grad

iti o

dlag

ališ

te k

omun

alno

g ot

pada

za

grav

itaci

jsko

pod

ručje

O

riov

acO

riov

ac s

gra

vitir

ajuć

imop

ćin

ama,

kon

cesi

onar

10.0

00.0

00,0

0 N

osite

lji

zahv

ata,

ev.

ko

nces

iona

r18

.U

spos

tavi

ti re

cikl

ažno

dvo

rišt

e u

Slav

onsk

om B

rodu

SB

50

0.00

0,00

L

P (g

rads

ki)

19.

Usp

osta

viti

reci

klaž

na

dvor

išta

u

Žup

aniji

na

kon

prov

edbe

pr

ogra

ma

sort

iran

ja i

utvrđiv

anja

sas

tava

otp

ada

LU

, kom

unal

ne tv

rtke

500.

000,

00 z

a po

jedi

noN

osite

ljiza

hvat

a20

.O

bvez

ati

konc

esio

nare

za

naba

vku

opre

me

za o

dvoz

i t

retir

anje

ko

mun

alno

g ot

pada

na

podr

u čju

Žup

anije

LU

--

- K

once

sion

ar

21.

Izna

ći

loka

cije

za

sa

bira

lišta

i

priv

rem

eno

skla

dišt

e op

asno

g ot

pada

BPŽ

, str

učne

inst

ituci

je

20

0.00

0,00

Ž

P

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

22

0

1.Iz

radi

ti Pl

an z

aštit

e vo

da u

Bro

dsko

-pos

avsk

oj ž

upan

iji

BPŽ

, HV

O

dmah

10

0.00

0,00

N

osite

lji iz

rade

2.

Izra

diti

elab

orat

e ka

o po

dlog

e za

do

noše

nje

odlu

ka

o za

štiti

iz

vori

šta

za c

rpili

šta

za k

oja

te o

dluk

e ni

su d

oneš

ene

LU

, BPŽ

, HV

O

dmah

10

0.00

0,00

N

osite

lji iz

rade

3.Iz

radi

ti po

dlog

e za

us

klađ

ivan

je

post

ojeć

ih

Odl

uka

o za

štiti

iz

vori

šta,

suk

ladn

o čla

nku

45. n

ovog

Pra

viln

ika

o ut

vrđ

ivan

ju z

ona

sani

tarn

e za

štite

izvo

rišt

a

BPŽ

, LU

, HV

5

godi

na

---

Nos

itelji

izra

de

4.D

onije

ti od

luke

o

odvo

dnji

otpa

dnih

vo

da

za

ona

podr

učja

Žup

anije

gdj

e od

luke

nis

u do

nese

ne

BPŽ

, LU

, pra

vne

osob

e ko

je o

bavl

jaju

dje

latn

ost

odvo

dnje

(i p

ročišćav

anja

)ot

padn

ih v

oda

5 go

dina

--

- N

osite

lji iz

rade

5.D

onije

ti vo

dnog

ospo

dars

ku o

snov

u sl

ivno

g po

druč

ja u

skl

adu

s

Vod

nogo

spod

arsk

om o

snov

om H

rvat

ske

BPŽ

, HV

5

godi

na

---

Nos

itelji

izra

de

6.Iz

radi

ti ko

mpa

rativ

nu a

naliz

u iz

bora

lok

acije

Ruščic

a i

Polo

j za

us

post

avu

ure đ

aja

za

proč

išćav

anje

ot

padn

ih

voda

Sl

avon

skog

B

roda

, iz

radi

ti St

udiju

o u

tjeca

ju n

a ok

oliš

cen

tral

nog

ure đ

aja

za

pro č

išćav

anje

otp

adni

h vo

da S

lavo

nsko

g B

roda

, a

poto

m i

ost

alu

doku

men

taci

ju

SB, H

V, p

ravn

a os

oba

za

obav

ljanj

e dj

elat

nost

i od

vodn

je o

tpad

nih

voda

60

0.00

0,00

H

V, L

P (g

rads

ki)

7.Iz

radi

ti id

ejno

rj

ešen

je

cent

raln

og

uređ

aja

za

proč

išćav

anje

ot

padn

ih v

oda

Nov

e G

radi

ške,

odr

editi

lok

aciju

i i

zrad

iti S

tudi

ju o

ut

jeca

ju n

a ok

oliš

cen

tral

nog

ure đ

aja

za p

ročišćav

anje

otp

adni

h vo

da N

ove

Gra

dišk

e

NG

, HV

, pra

vna

osob

a za

ob

avlja

nje

djel

atno

sti

odvo

dnje

otp

adni

h vo

da

60

0.00

0,00

H

V, L

P (g

rads

ki)

8.Iz

grad

iti

ili

reko

nstr

uira

ti ur

eđaj

e za

pr

edob

radu

ili

ob

radu

ot

padn

ih v

oda

u in

dust

rijs

kim

pog

onim

a

Indu

stri

jePr

ema

prog

. m

jera

zaš

tite

voda

indu

stri

je

Nep

ozna

ti

Indu

stri

jski

po

goni

9.Iz

grad

iti

ili

reko

nstr

uira

ti ur

eđaj

e za

pr

edob

radu

ili

ob

radu

ot

padn

ih v

oda

na s

točni

m f

arm

ama

Stoč

ne f

arm

e Pr

ema

prog

. m

jera

zaš

tite

voda

far

mi

Nep

ozna

ti St

o čne

far

me

10.

Izra

diti

prog

ram

m

onito

ring

a ka

kvoć

e vo

da

za

povr

šins

ke

(i

podz

emne

) vo

de

na

podr

u čju

B

rods

ko-p

osav

ske

župa

nije

, s

defi

nira

nim

loka

cija

ma,

par

amet

rim

a, d

inam

ikom

i na

dlež

nost

ima

HV

, BPŽ

, ZZ

50

.000

,00

ŽP,

HV

11.

Prov

edba

mon

itori

nga

prem

a pr

ogra

mu

i pr

ezen

taci

ja r

ezul

tata

ja

vnos

tiIs

pitiv

anja

– o

vlaš

teni

la

bora

tori

ji, p

reze

ntac

ija

rezu

ltata

– H

V

Tra

jno

Nep

ozna

ti

HV

, ŽP

VO

DE

12.

Usp

osta

viti

eduk

aciju

pol

jopr

ivre

dnik

a u

svrh

u pr

aviln

e up

otre

be

kem

ijski

h pr

oizv

oda

u po

ljopr

ivre

di

BPŽ

, LU

T

rajn

o 50

.000

,00

godi

šnje

ŽP,

HV

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

22

1

1.Iz

radi

ti ka

rtu

buke

za

po

druč

je

Žup

anije

i

utvr

diti

podr

učja

ug

rože

na b

ukom

B

PŽ, s

truč

netv

rtke

/inst

ituci

je

40

0.00

0,00

Ž

P, L

P

2.Iz

radi

ti Pr

ogra

m m

jera

za

zašt

itu o

d bu

ke n

a po

druč

ju Ž

upan

ije s

a sl

ijede

ćim

pri

lozi

ma:

Pri

jedl

og m

jera

zaš

tite

od b

uke,

Pro

gram

sa

naci

je o

bjek

ata

ugro

ženi

h bu

kom

, Uvj

ete

za iz

grad

nju

obje

kata

u

podr

u čju

ug

rože

nih

buko

m,

Prije

dlog

re

gula

cije

pr

omet

a ko

d pr

ekom

jern

e bu

ke

BPŽ

, LU

, str

učne

tvrt

ke/in

stitu

cije

20

0.00

0,00

Ž

P, L

P

3.Iz

radi

ti pr

ogra

m m

jere

nja

kom

unal

ne b

uke

u gr

adov

ima

Žup

anije

i pr

ovod

iti m

jere

nja

BPŽ

, LU

, str

učne

tvrt

ke/in

stitu

cije

Jeda

n pu

t go

dišn

je10

0.00

0,00

godi

šnje

ŽP,

LP

BU

KA

4.Iz

radi

ti ka

rtu

buke

za

pros

torn

e pl

anov

e gr

adov

a i o

p ćin

a L

U, s

truč

netv

rtke

/inst

ituci

je

10

.000

,00

LP

1.Iz

radi

ti K

atas

tar

svih

kop

ova

(akt

ivni

h, n

apuš

teni

h, p

ozaj

miš

ta)

u Ž

upan

ijiB

PŽ, L

U, s

tru č

ne s

lužb

e

--

-

2.Iz

radi

ti st

udiju

ra

spro

stir

anja

i

reze

rvi

min

eral

nih

siro

vina

Ž

upan

ijeB

PŽ, L

U, s

truč

netv

rtke

/inst

ituci

je

20

0.00

0,00

Ž

P, L

P M

INE

RA

LN

ESI

RO

VIN

E3.

Izra

diti

osno

vu g

ospo

dare

nja

min

eral

nim

sir

ovin

ama

za p

otre

be

Žup

anije

/Gra

da/O

p ćin

eB

PŽ, L

U, s

truč

netv

rtke

/inst

ituci

je

20

0.00

0,00

Ž

P, L

P

1.N

ačin

iti d

etal

jnu

valo

riza

ciju

veg

etac

ijski

h, r

elje

fnih

i k

ultu

rnih

sv

ojst

ava

poje

dini

h tip

ova

kraj

obra

za,

te e

stet

skih

zna

čaj

ki k

oje

proi

zlaz

e iz

njih

ova

me đ

udje

lova

nja

te i

h ka

rtir

ati

kao

plan

ove

kraj

obra

za

koji

čin

e sa

stav

ne

dije

love

pr

osto

rno

plan

ske

doku

men

taci

je B

rods

ko-p

osav

ske

župa

nije

BPŽ

, str

učne

tvrt

ke/in

stitu

cije

400.

000,

00

ŽP,

don

acije

, po

slov

nisu

bjek

ti

KR

AJO

BR

AZ

2.O

snov

ati

potic

ajni

fo

nd

za

sana

ciju

i

revi

taliz

aciju

ob

jeka

ta

trad

icijs

ke a

rhite

ktur

e B

PŽ

100.

000,

00

ŽP,

don

acije

, po

slov

nisu

bjek

ti1.

Izra

diti

elab

orat

o s

tanj

u po

jedi

nih

biljn

ih v

rsta

šum

ske

vege

taci

je

na p

odručju

Žup

anije

i pr

ogra

m z

aštit

e is

tih

BPŽ

, HŠ

– U

prav

a šu

ma

NG

Kra

j20

04.

20

0.00

0,00

H

Š, Ž

P

2.O

drža

vati

uspo

stav

ljenu

mre

žu e

kolo

škog

mon

itori

nga

za š

ume

Bro

dsko

-pos

avsk

e žu

pani

je

HŠ

– U

prav

a šu

ma

NG

T

rajn

o 50

.000

,00

godi

šnje

DP,

ŽP,

HŠ

3.Iz

radi

ti pr

ogra

m (

elab

orat

) za

san

aciju

šum

a ko

je s

u bi

le o

kupi

rane

u

vrije

me

dom

ovin

skog

rat

a B

PŽ, H

Š –

Upr

ava

šum

a N

G

50

.000

,00

DP,

ŽP,

HŠ

BIO

LO

ŠKA

RA

ZN

OL

IKO

ST

4.Iz

radi

ti pr

ogra

m

unap

ređ

enja

, za

štite

i

očuv

anja

šu

ma

Muš

ki

Bun

ar i

Praš

nik

HŠ

– U

prav

a šu

ma

NG

50

.000

,00

DP,

ŽP,

HŠ

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

22

2

5.Iz

radi

ti pr

ogra

m z

a po

šum

ljava

nje

slije

dećih

pov

ršin

a: p

odručje

naju

že z

aštit

ne v

odoc

rpili

šne

zone

(I.

i I

I.),

pod

ručja

pot

enci

jaln

ih

budu

ćih

vod

ocrp

ilišt

a i i

zvor

išta

, pod

ručja

uz

kori

dore

brz

ih c

esta

i au

toce

sta,

pod

ručja

nek

valit

etno

g po

ljopr

ivre

dnog

zem

ljišt

a ni

ske

boni

tetn

e kl

ase,

pod

ručja

uz

vodo

toke

BPŽ

, LU

, HŠ

– U

prav

a šu

ma

NG

50

.000

,00

ŽP,

LP,

HŠ

6.Iz

radi

ti po

pis

i vr

edno

vati

sv

e pr

irod

ne

i um

jetn

e m

očva

re

u Ž

upan

iji i

način

iti p

rogr

am očuv

anja

i up

ravl

janj

a m

očva

ram

aB

PŽ, M

ZO

PU

20

0.00

0,00

D

P, Ž

P

7.Iz

radi

ti ak

cijs

ke p

lano

ve z

aštit

e sv

ih m

očva

ra,

koje

su

utvrđen

eka

o po

sebn

o vr

ijedn

e tij

ekom

inv

enta

riza

cije

i v

redn

ovan

ja,

te

pokr

enut

i pos

tupa

k za

štite

BPŽ

, MZ

OPU

200.

000,

00

DP,

ŽP

8.Iz

radi

ti m

odel

ko

mpe

nzac

ije

za

ribn

jačar

stva

ko

ja

gosp

odar

e ri

bnja

cim

a uz

sm

anje

nu

proi

zvod

nju

zbog

za

štite

pr

irod

nih

vrije

dnos

ti ri

bnja

ka

tj.

tret

iran

ja

ribn

jaka

po

put

mo č

varn

ihpo

dru č

ja

BPŽ

, MZ

OPU

50

.000

,00

DP,

ŽP

9.Po

novi

ti br

ojen

je p

tičjih

vrs

ta n

a ri

bnja

cim

a Je

las

polja

kak

o bi

se

mog

la u

tvrd

iti o

snov

a/po

kren

uti

inic

ijativ

u za

uvr

štav

anje

Jel

as

polja

na

R

amsa

rsku

lis

tu

mo č

varn

ih

podr

učja

m

eđun

arod

nevr

ijedn

osti

BPŽ

, nev

ladi

ne u

drug

e

10

0.00

0,00

D

P, Ž

P

10.

Izra

diti

prog

ram

e od

ržan

ja t

radi

cion

alni

h ob

lika

poljo

djel

stva

u

određ

enim

zaš

tićen

im p

odručjim

a, p

oseb

no z

a po

druč

je p

ašnj

aka

Gaj

ne

BPŽ

, nev

ladi

ne u

drug

e

50

.000

,00

DP,

ŽP

11.

Izra

diti

cjel

ovitu

inv

enta

riza

ciju

i v

alor

izac

iju e

kolo

ških

sta

ništ

a u

Žup

aniji

i na

čin

iti a

naliz

u ug

rože

nost

i poj

edin

ih ti

pova

sta

ništ

a B

PŽ, s

truč

ne in

stitu

cije

, ne

vlad

ine

udru

ge

20

0.00

0,00

D

P, Ž

P,

dona

cije

12.

Izra

diti

cjel

ovitu

inve

ntar

izac

iju i

valo

riza

ciju

bilj

nih

i živ

otin

jski

h vr

sta

i pod

vrst

a u

Žup

aniji

s p

rocj

enom

njih

ove

ugro

ženo

sti

BPŽ

, str

učne

inst

ituci

je,

nevl

adin

e ud

ruge

400.

000,

00

DP,

ŽP,

do

naci

je13

.Iz

radi

ti cj

elov

itu i

nven

tari

zaci

ju i

val

oriz

aciju

svi

h ud

omać

enih

i

zavičaj

nih

svoj

ti u

Žup

aniji

s p

rocj

enom

njih

ove

ugro

ženo

sti

BPŽ

, str

učne

inst

ituci

je,

nevl

adin

e ud

ruge

200.

000,

00

DP,

ŽP

14.

Izra

diti

akci

jske

pla

nove

za

sve

kritično

ugr

ožen

e ud

omać

ene

i za

vičaj

ne s

vojte

i za

počet

i njih

ovu

prov

edbu

B

PŽ, s

truč

ne in

stitu

cije

, ne

vlad

ine

udru

ge

50

.000

,00

DP,

ŽP

15.

Izra

diti

župa

nijs

ki

akci

jski

pl

an

za

potic

anje

tr

adic

iona

lne

poljo

priv

rede

i

poljo

priv

rede

ko

ja

dopu

šta

opst

anak

re

lativ

no

razn

olik

og i

boga

tog

biljn

og i

živo

tinjs

kog

svije

ta, t

e ek

sten

zivn

og

i pol

ueks

tenz

ivno

g st

o čar

stva

BPŽ

, str

učne

inst

ituci

je,

nevl

adin

e ud

ruge

50.0

00,0

0 D

P, Ž

P

16.

Kar

tirat

i st

aniš

ta

i ra

spro

stra

njen

ost

vrst

a va

žnih

za

oč

uvan

jebi

ološ

ke r

azno

likos

ti i o

sobi

tost

i B

PŽ, s

truč

ne in

stitu

cije

, ne

vlad

ine

udru

ge

20

0.00

0,00

D

P, Ž

P

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

22

3

17.

Izra

diti

plan

raz

voja

mre

že v

olon

tera

i u

ključiv

anja

jav

nost

i u

prik

uplja

nje

poda

taka

o b

iolo

škoj

i k

rajo

braz

noj

razn

olik

osti

u Ž

upan

iji

BPŽ

, str

učne

inst

ituci

je,

nevl

adin

e ud

ruge

50.0

00,0

0 D

P, Ž

P

18.

Popu

lari

zira

ti zn

anja

o

biol

oško

j i

kraj

obra

znoj

ra

znol

ikos

ti tis

kanj

em p

ublik

acija

o n

jihov

om b

ogat

stvu

na

podr

u čju

Žup

anije

B

PŽ, s

truč

ne in

stitu

cije

, ne

vlad

ine

udru

ge

10

0.00

0,00

D

P, Ž

P,

dona

cije

19.

Izra

diti

prog

ram

mon

itori

nga

indi

kato

rski

h i u

grož

enih

vrs

ta

BPŽ

, str

učne

inst

ituci

je

10

0.00

0,00

Ž

P, d

onac

ije

20.

Prov

oditi

mon

itori

ng in

dika

tors

kih

i ugr

ožen

ih v

rsta

B

PŽ, s

truč

ne in

stitu

cije

, ne

vlad

ine

udru

ge

Tra

jno

Nep

ozna

ti

ŽP,

DP,

do

naci

je21

.N

ovel

irat

i po

pis

zašt

ićen

ih

i ev

iden

tiran

ih

dije

lova

pr

irod

e u

Žup

aniji

i iz

radi

ti no

vi p

rije

dlog

zaš

ti ćen

ih d

ijelo

va p

riro

de

BPŽ

20

0.00

0,00

Ž

P, D

P,

dona

cije

1.Iz

radi

ti O

pera

tivne

pla

nove

int

erve

ncija

u z

aštit

i ok

oliš

a su

bjek

ata

koji

su ih

duž

ni iz

radi

ti pr

ema

Drž

avno

m p

lanu

G

ospo

dars

ki i

osta

li su

bjek

tiO

dmah

50

.000

,00-

100.

000,

00--

-G

ospo

dars

kisu

bjek

ti2.

Izra

diti

Plan

ove

inte

rven

cija

u z

aštit

i ok

oliš

a na

raz

ini

loka

lne

jedi

nice

sam

oupr

ave

skla

du s

Drž

avni

m p

lano

m

LU

O

dmah

50

.000

,00

LP

3.Iz

radi

ti Ž

upan

ijski

pla

n in

terv

enci

ja u

zaš

titi

okol

iša

u sk

ladu

s D

ržav

nim

pla

nom

B

PŽ

Odm

ah

150.

000,

00

ŽP

4.O

rgan

izir

ati

savj

et

za

ekol

ošku

po

ljopr

ivre

du

na

podr

učju

Žup

anije

BPŽ

O

dmah

--

- --

-

5.Iz

radi

ti pr

ogra

m

sura

dnje

s

nevl

adin

im

udru

gam

a za

za

štitu

ok

oliš

a i n

a čin

njih

ovog

suf

inan

cira

nja

BPŽ

50.0

00,0

0 Ž

P

OST

AL

E M

JER

E

6.Im

enov

ati

insp

ekto

ra

zašt

ite

okol

iša

sa

sjed

ište

m

u B

rods

ko-

posa

vsko

j žup

aniji

BPŽ

, MZ

OPU

O

dmah

--

- M

ZO

PU

BPŽ

– B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

D

HM

Z –

Drž

avni

hid

rom

eteo

rolo

ški z

avod

D

P –

drža

vni p

roračun

H

Š –

Hrv

atsk

e šu

me

HU

C –

Hrv

atsk

a up

rava

za

cest

e

HV

– H

rvat

ske

vode

L

U –

jedi

nice

loka

lne

sam

oupr

ave

(gra

d, o

p ćin

a)

L

P –

pror

ačun

jedi

nica

loka

lne

sam

oupr

ave

(gra

dski

ili o

pćin

ski)

MPŠ

– M

inis

tars

tvo

poljo

priv

rede

i šu

mar

stva

MZ

OPU

– M

inis

tars

tvo

zašt

ite o

koliš

a i p

rost

orno

g ur

e đen

jaN

G –

Gra

d N

ova

Gra

dišk

a

SB –

Gra

d Sl

avon

ski B

rod

ZZ

– Z

avod

za

javn

o zd

ravs

tvo

Ž

P –

župa

nijs

ki p

roračun

Nar

učite

lj : B

rods

ko-p

osav

ska

župa

nija

25-0

2-42

48/0

9

Izra

dio:

APO

d.o

.o.

22

4



10 IZVORI PODATAKA

1. Brodsko-posavska županija, Zavod za prostorno uređenje, Prijedlog programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, 2002.

2. Brodsko-posavska županija, Zavod za prostorno uređenje, Izvješće o stanju u prostoru Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, 2002.

3. Županija Brodsko-posavska, Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Slavonskom Brodu, Osnova plana za zaštitu voda od zagađivanja za područje Županije Brodsko-posavske, SlavonskiBrod, 27. 11. 1995.

4. Brodsko-posavska županija, Zaključak u povodu usvajanja Plana za zaštitu voda od zagađivanja na području Županije Brodsko-posavske, Slavonski Brod, 15. prosinca 1995.

5. Skupština Brodsko-posavske županije, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o zaštiti izvorišta voda koja se koriste za javnu vodoopskrbu, Slavonski Brod, 5. studenog 2001.

6. Skupština Brodsko-posavske županije, Odluka o zonama sanitarne zaštite akumulacije vode za piće “Bačica”, te zahvata vode za piće iz otvorenog vodotoka, Slavonski Brod, 12. prosinca 1997.

7. Skupština Brodsko-posavske županije, Službeni vjesnik, Obrazloženje uz Prijedlog teksta Društvenog ugovora o osnivanju Trgovačkog društva Poduzetnički inkubator BRODIN d.o.o. Slavonski Brod, 30. lipnja 2000.

8. Općinsko vijeće Općine Davor, Odluka o vodozaštitnom području crpilišta “DAVOR”, Slavonski Brod, 10. prosinca 1995.

9. Karta Crpilište “DAVOR” sanitarna zaštita crpilišta M 1:50000 10. Tomislav Crnković i Dubravka Miškić, Osnova plana za zaštitu voda od

zagađivanja na području županije Brodsko-posavske, Slavonski Brod 1995. 11. MZOPU, Dostava podataka o zaštićenim dijelovima prirode na području

Brodsko-posavske županije, 3. travnja 2002. 12. Županija Brodsko-posavska, Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne

poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Zavod za prostorno uređenje, Izvješće o stanju okoliša na području Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, 2000.

13. IPZ Uniproject MCF, Prethodna studija utjecaja na okoliš za istočni dio Brodsko-posavske županije, Zagreb, prosinac 1998.

14. Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje, Prostorni plan Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod 2001.

15. Županijska skupština, Rješenje o imenovanju Županijskog eko-stožera, SlavonskiBrod 2002.

16. Županijska skupština, Rješenje o osnivanju i omenovanju predsjednika i članovaStručnog povjerenstva za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša u Brodsko-posavskoj županiji, Slavonski Brod, 2001.

17. Topografske karte Brodsko-posavske županije u mjerilu 1:25000 geokodirane na CD-u

18. Karta 1:50000 i ostala dokumentacija za zaštićeni krajolik Gajna19. Karta i ostala dokumentacija za posebni ornitološki rezervat Jelas-ribnjaci



20. Karta 1: 10000, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Rezervati šumske vegetacije Prašnik i muški bunar studija ekološko-uzgojnih osobina, Nova Gradiška, 1979.

21. Proglašenje, karte 1:50000 i ostala dokumentacija za posebni ornitološki rezervat bare Dvorine

22. Špiljske šupljine u Pljuskari na Dilj-gori, Slavonski Brod 1994. 23. Institut za golološka istraživanja, Neogenske stijene središnjeg dijela Dilj-gore u

području Pilarovih istraživanja24. Izvješće o intervencijama i provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša na

području Brodsko-posavske županije25. Općinsko vijeće općine Dragalić, Odluka o vodozaštitnom području crpilišta

“Dragalić” javnog vodoopskrbnog sustava općine “Dragalić”, 11.03.2002. 26. “Hidroprojekt-ing” d.o.o i “Hidroing” d.o.o, Studija zaštite voda na području

Brodsko-posavske županije, Osijek svibanj 2001. 27. Ugovor o koncesiji za skupljanje, prijevoz, obradu i tretiranje otpada na istočnom

dijelu Brodsko-posavske županije za područje općina Slavonski Šamac, Sikirevci, Gundinci, Donji Andrijevci, Poderkavlje, Gornja Vrba, Klakar i Bukovlje,Slavonski Brod, 1998.

28. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Razvitak poljoprivrede na područjuBrodsko-posavske županije, Zagreb, ožujak 2002.

29. Županijska skupština, Odluka o ustrojstvu upravnih odjela i službi Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod, 25. studenog 1997.

30. NN br. 21/02, Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, 06. ožujka 2002.

31. ZAP, Adresar poduzeća, 2000.



Privitak 1. Popis ovlaštenih obrađivača i sakupljača opasnog otpada za Republiku Hrvatsku



Privitak 2. Popis pravnih i fizičkih osoba koje je identificiralo Povjerenstvo kao obveznike izrade Plana

Documents

SADRŽAJizme u planina Psunj, Požeška i Dilj-gora sa sjevera i rijeke Save s juga, koja je ujedno i državna granica prema BiH u dužini od 163 km. Podru je Županije proteže se