K R A LJ E V I

SJEVERA JUGA

I.dio KLIKNI!

Južni kralj

Sjeverni kralj

Aleksandar Veliki Veliki vladar koji je porazio Perzijskog Darijusa III i osvojio carstvo kojim je vladao. Carstvo se protezalo od južne Europe sve do sjeverne Afrike i centralne Azije. Kasandar, Lizimah, Seleuk I. Nikator, Ptolomej I. –

Aleksandar iznenada umire i napori za moć se nastavljaju. Njegovo carstvo podijeljeno je na četiri područja. Do 301.g. p.n.e. Kasandar je vladao Grčkom, Lizimah Malom Azijom, Seleuk Babilonom i Perzijom, a Ptolomej I.vladao je Svetom Zemljom i Egiptom.

Nakon podjele carstva Aleksandra Makedonskog pojavljuju se dva KRALJA: 1. Kralj sjevera

2. Kralj juga. Od tada pa do danas ti kraljevi su mijenjali svoj identitet

i u vrijeme kada su postojali ,ratovali su. PRVA podjela na kraljevstvo sjeverno i južno ,desila se

997.g.p.n.e. kada je Jehova 12 plemena Izraela podijelio tako što je dva plemena dao Roboamu ,sinu Salamunovu, a deset Jeroboamu, sinu Nebatovu, Efrajimovcu iz Serede, koji je bio sluga Salamunov.

I ovi kraljevi su često ratovali. Sjeverno kraljevstvo je uništeno 740.g.p.n.e.,a južno 607.g.p.n.e.

Kralj SJEVERA Kralj JUGA1. Seleuk I Nikator * Sirija (305-281.)g.p.n.e.

Antiohiju pizidijsku je osnovao Seleuk I Nikator

i dao joj ime u čast svog oca, Antioha.

Ptolomej I * Egipat (305 – 285.)g.p.n.e. Grčko-makedonski

vojskovođa i egipatski kralj. Bio je vojskovođa Aleksandra Velikog.

Seleukidska monarhija

Seleučko carstvo je bilo helenističko carstvo koje je postojalo od (312- 63.) g.p.n.e. Osnovao ga je Seleuk I Nikator koji je nakon podjele Makedonskog carstva dobio Babilon i mnoge druge istočne teritorije Aleksandrovog carstva. Na vrhuncu moći, Seleučko carstvo obuhvatalo je: MaluAziju, Perziju, Levant, Mezopotamiju, dijelove srednjeAzije (današnji Turkmenistan i Pamir) i dolinu rijeke Ind. Seleučko carstvo je dostiglo teritorijalni vrhunac nakon Seleukove pobjede nad nekadašnjim saveznikom Lizimahom u bici kod Korupedija 281. g. p.n.e. Nakon pobjede, Seleuk je odlučio da preuzme kontrolu nad Lizimahovom teritorijom u Evropi (Trakija i Makedonija), ali je ubijen od strane Ptolemeja Kerauna.

Ptolomej I. Soter („Spasitelj“), osnovao je dinastiju Ptolomejevića koja je vladala Egiptom gotovo 300 godina.

Prvi dio vladavine Ptolomeja I. obilježili su ratovi dijadoha između država koje su nastale iz Aleksandrovog carstva. Prvi cilj mu je bio da osiguran svoj položaj u Egiptu, a drugi da proširi teritorij pod svojom vlašću.

Kroz nekoliko godina zavladao je Libijom, Coele Siriju tj. južni dio Sirije (s Judejom) i Ciprom. Kada je Antigon I. Monoftalmos, vladar Sirije pokušao ponovno ujediniti Aleksandrovo carstvo, Ptolomej je stupio u savez protiv njega.

2. Antioh II *Sirija(261-246.)g.p.n.e.

Svoju vlast iz Azije želio je proširiti na Evropu, odnosno Trakiju.

Ptolomej II

* Egipat(285-246.)g.p.n.e.

Pokazao se kao uspješan vladar koji je stabilizirao vlast u zemlji, proširio posjede oko Mediterana i dovršio očeve projekte, poput svjetionika

Farosa i Aleksandrijske knjižnice.

3. Seleuk II Callinicus *Sirija

(246-225.)g.p.n.e

Izgubio niz obalnih gradova i sjevernu Siriju, te su egipatske

snage došle na domak prijestolnici Antiohiji.

Ptolomej III*Egipat(246-222.)g.p.n.e.

Ulagao je velike napore kako bi približio kulture svojih

podanika, odnosno spojio staroegipatsku tradiciju sa

dostignućima grčke civilizacije.

Seleuk II. Callinicus zadržao je svoje prijestolje,ali su egipatske flote kontrolirale većinu obale Male Azije i Grčke. Nakon te pobjede nije se više aktivno upuštao u ratove. Njegova se unutarnja politika razlikuje od one njegova oca po tome što je slobodnije pristupao egipatskoj religiji. Ostavio je veće tragove na egipatskim spomenicima. Njegovu vladavinu označilo je to što su Ptolomejevići postupno poprimali egipatska obilježja. Seleuk II Callinicus je poražen u Trećem Sirijskom ratu od Ptolomeja III.

Ptolomej III.Euerget ("dobročinitelj") naslijedio je vlast od svog oca 246.g.p.n.e. Napustio je politiku svog oca o izbjegavanju ratova s ostalim grčkim kraljevstvima. Krenuo je u rat s dinastijom Seleukida iz Sirije kada su njegova sestra kraljice Berenice i njen sin ubijeni u prepirci unutar dinastije. Ptolemej je ušao u u područje Seleukida sve do Babilonije, dok su njegove pomorske flote osvajale sjever sve do Trakije.

Ta je pobjeda označila vrhunac moći Ptolomejevića.

4. Seleuk III * Sirija(225-223.)g. p.n.e. Njegova kratka vladavina,

manje od tri godine, je završila u Maloj Aziji kada je prilikom pohoda protiv pergamskog kralja Atala I došlo do pobune u seleukidskoj vojsci, i mladi kralj je ubijen.

Ptolomej IV *Egipat (222-204.)g.p.n.e.

Ptolomejidska dinastija počinje

slabiti. Uzrok slabljenja su tragični

događaji u obitelji i uticaj ljudi koji su željeli da kralj radi za njihove interese.

Ipak!

5. Antioh III Veliki *Sirija(223-187.)g. p.n.e.

Ambiciozan i sposoban i nakon neuspješnog Četvrtog Sirijskog rata protiv Ptolomejskog kraljevstva smatra se najvećim seleukidskim vladarom nakon samog osnivača Carstva Seleuka I. Nikatora.

Nakon poraza od Egipta usljedio je niz uspješnih pohoda i tako je učvrstio vlast.

Ptolomej IV*Egipat(222-204.)g.p.n.e.

Egipat je spremno dočekao napad seleukidskog kralja Antioha III Velikog na Koele-Siriju. Ptolomej je osobno predvodio svoju vojsku u pobedi kod Rafije 217g.p.n. e. posle čega su sjeverne granice njegove kraljevine bile osigurane od napada Seleukida.

6.Antioh III *Sirija

(223-187.)g. p.n.e.

Antioh III i FilipV makedonski su podijelili ptolomejske teritorije izvan Egipta nakon Petog Sirijskog rata.

Antiohovu seriju uspjeha je prekinuo rimsko-sirijski rat u kome je poražen od strane Rimske Republike.

Ptolomej V*Egipat (204-180.)g.p.n.e. Najopasniji protivnik bio mu je

kralj Antioh III. Veliki, protiv kojega je Egipat tražio potporu u Grčkoj i u Rimu.

Egipat su potresali unutrašnji sukobi, od kojih je najveći bilo odcjepljenje Gornjeg Egipta od ptolomejevske vlasti. Izgubio je bitku kod Paniuma 198.g.p.n.e i južna Sirija je vraćena Siriji.

7. Seleuk IV* Sirija(187-175.)g.p.n.e. Na prijestolje je došao nakon pogibije oca

Antioha III, a vladavinu su mu obilježili napori da što prije otplati odštetu Rimljanima na koju se njegov otac obavezao mirom u Apameji. Zbog toga je, između ostalog, u Jeruzalem poslao svog ministra Heliodora kako bi prikupio zlato i druga blaga koja su se držala u Hramu. Pri povratku iz misije, Heliodor je ubio Seleuka kako bi sam pokušao osvojiti prijestolje. Iako je Demetrije I Soter

trebao naslijediti prijestolje, tada se nalazio u Rimu kao talac, pa je prijestolje prigrabio mlađi Seleukov brat ,Antioh IV Epifan.

Ptolomej VI*Egipat(180—164. i 163- 145.)g.p.n.e.

U početku njegove vladavine, u njegovo je ime kao regentica vladala njegova majka Kleopatra I. Nakon majčine smrti, Ptolomej je oženio svoju sestru Kleopatru II.

8. Antioh IV. Epitan* Sirija (175-164.)g.p.n.e.

Antioh IV. Epifan, sirijski kralj ( pokrajina Perzida). U ratu s egipatskim kraljem Ptolomejem VI. osvojio Peluzij i Memfis, gdje se okrunio egipatskom krunom; pod pritiskom Rima morao je napustiti Egipat. Nasilnom helenizacijom (u jeruzalemski hram postavio Zeusov i svoj kip) i vjerskim progonima potaknuo pobunu Židova pod vodstvom Makabejaca.

Ptolomej VI*Egipat(180—164. i 163- 145.)g.p.n.e.

170.p.n.e. izbio je Šesti sirijski rat. Seleukidski kralj Antioh IV. Epifan napao je Egipat.

168.g.p.n.e završen sukob ovih kraljeva. Poslije smrti Antioha IV 164g.p.n.e. , “gasi se loza “kralja sjevera, a dinastija Ptolomejevića ostaje kao kralj juga na vlasti još oko 130godina.

Do 30g.p.n.e Rim vlada Sirijom i Egiptom.

Sirijski ratovi je naziv za šest ratova koje su tokom 3. i 2. vijeka p.n.e. među sobom vodili Seleukidsko Carstvo i Ptolo

mejsko Kraljevstvo nastojeći ovladati regijom po imenu Kelesirija, odnosno mjestom iz koga su vodile važne rute prema Egiptu. Ti

su sukobi bitno iscrpili snage obje države, te omogućili da njihovim teritorijama na kraju ovladaju Rim i Partija.

• 1.Prvi sirijski rat (274-271.)g.p.n.e.• 2.Drugi sirijski rat (260-253.)g.p.n.e.• 3.Treći sirijski rat (246-241.)g.p.n.e.• 4.Četvrti sirijski rat (219-217.)g.p.n.e.• 5.Peti sirijski rat (202-195.)g.p.n.e.• 6.Šesti sirijski rat (170-168.)g.p.n.e.