Sadr`aj · ma (npr. odnosi Komore i Ministarstva zdravlja), a kako bi se neki problem rije{io u op}em interesu. Pi{u}i uvodnik, od prvog uvodnika do da-nas, poku{avao sam se {to je

›2016-1/22016-1/2‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 3 200 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

Deseta obljetnica objavljivanja Biltena HLJK Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja Stav Povjerenstva za unapre|enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK o uvo|enju novog modela ljekarni~ke usluge Zajedni~ka izjava profesorice Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi Dominique Jordan, predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu pri FIP-u (Me|unarodna farmaceutska federacija) na temu javno ljekarni{tvo Savjetovali{te za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja Stru~no osposobljavanje na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu Ljekarnici u promicanju za{tite od sunca Parafiskalni nameti ljekarni Krivotvorenje ljekovitog bilja Pregled poslovanja HZZO-a u 2015. Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore Izvje{}e s eSjednice Hrvatske ljekarni~ke komore Rad Vije}a Komore – sjednice 2/124, 3/125 i 4/126 Dani otvorenih vrata HLJK FIP 2016: travanj Obveza pla}anja ~lanarine Hrvatskoj gospodarskoj komori Za{tita zelenog krià Pregled terapije lijekovima: provedba u praksi Student Exchange Programme (SEP) u Hrvatskoj Drugi farmaceutski forum Jugoisto~ne Europe Deregulacija ljekarni{tva – prilika ili opasnost? Hrvoje Tartalja: ìvot i djelo. Gra|a za monografiju, drugi dio Farmaceutska po~etnica za farmaceutske aspirante

Sadràj

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nice urednika:Ana Maloi}, dipl. iur.

doc. dr. sc. Petra Tur~i}, mag. pharm.

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 550

ISSN:ISSN 1846-1794

podsjetnikFarmaceutska po~etnica za farmaceutske aspirante

Prije to~no stotinu godina1 objav-ljena je u Zadru Farmaceutska po~etnica za farmaceutske aspirante. Knjigu je napi-sao ljekarnik Ante Katalini} godine 1916. i to je prvi hrvatski farmaceutski ud`benik. Knjiga se sastoji iz tri poglavlja: Kratki pre-gled povijesti ljekarni{tva (str. 1-11), Far-maceutska praksa (str. 14-100) i Izvadak iz farmaceutskog zakona i neke va`nije mi-nistarske naredbe (str. 101-142). Dijelovi teksta iz predgovora:

Radi posvema{njeg pomanjkanja zgodne knjige na na{em jeziku za poduku farma-ceutskih aspiranata, odlu~io sam se da u tu svrhu sastavim Farmaceutsku po~etnicu koja iako ne }e biti dostatna za savr{enu poduku, sluìt }e barem koliko aspiranata, toliko ljekarnicima, kao rukovodnik pri u~enju, doti~no pri podu~avanju. … Svje-stan, da kratke dokone ~asove zemaljskog

~inovnika nijesam mogao u bolju svrhu uloìt, vrlo àlim {to mi moje prilike, kao ljekarnika u kondiciji, nijesu dopustile da ovo djelo obradim pa se nadam da }e me se u tom pogledu dobrostivo izvinit, a »tko }e bolje, {iroko mu polje«.

Farmaceutska praksa, glavni dio knjige, podijeljena je na dva dijela – recepturu, tj. na izradbu ljekovitih tvari u obliku i stanju kako to traì lije~ni~ki recept i na defektru, tj. na rad oko analiziranja, ~uvanja i pri-pravljanja ljekovitih tvari, u onome obliku i stanju, kako se prema farmakopeji treba nalaziti u ljekarni. Knjiga ima velik broj crteà ljekarni~kog pribora, a zanimljiva je i po tome {to sadràva i reakcije na neke sastojine nezdrave mokra}e i istraìvanje bacila tuberkuloze da bi ljekarnik pomo-gao lije~niku u lije~enju bolesnika. ■

napisao: Vladimir Grdini}

1 Vidjeti: V. Grdini}, M. Portolan, Ljekarna Splitsko-dalmatinske ùpanije. Monografi ja u povodu pedesete obljetnice osnutka gradske ljekarne Split i tristote obljetnice osnutka najstarije ljekarne u Splitu, Ljekarna Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split, 2013, str. 137, 257-258, 324.; V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2015, str. 527.

Unutra{nja naslovna stranica knjige ljekarnika Ante Katalini}a objavljene u Zadru godine 1916.

GODI[TE XI. SRPANJ 2016. BROJ 1.-2.

Sadr`aj

uvodnik 3Deseta obljetnica objavljivanja Biltena HLJK 3~lanci 9Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja 9Stav Povjerenstva za unapre|enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK o uvo|enju

novog modela ljekarni~ke usluge 16Zajedni~ka izjava profesorice Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi 20Dominique Jordan, predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu pri FIP-u

(Me|unarodna farmaceutska federacija) na temu javno ljekarni{tvo 21Savjetovali{te za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja 27Stru~no osposobljavanje na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 31Ljekarnici u promicanju za{tite od sunca 33Parafiskalni nameti ljekarni 37Krivotvorenje ljekovitog bilja 41

izvje{}a 55Pregled poslovanja HZZO-a u 2015. 55Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore 59Izvje{}e s eSjednice Hrvatske ljekarni~ke komore 61Rad Vije}a Komore – sjednice 2/124, 3/125 i 4/126 63Dani otvorenih vrata HLJK 89FIP 2016: travanj 91

osvrti 95Obveza pla}anja ~lanarine Hrvatskoj gospodarskoj komori 95Za{tita zelenog kri`a 96Pregled terapije lijekovima: provedba u praksi 97Student Exchange Programme (SEP) u Hrvatskoj 99Drugi farmaceutski forum Jugoisto~ne Europe 101 Deregulacija ljekarni{tva – prilika ili opasnost? 103

biobibliografije 107Hrvoje Tartalja: `ivot i djelo. Gra|a za monografiju, drugi dio 107podsjetnik Farmaceutska po~etnica za farmaceutske aspirante ovitak

3

uvodnikDeseta obljetnica objavljivanja Biltena HLJK

Prije deset godina u srpnju 2006. tiskan je prvi broj Biltena HLJK kojim je Hr-vatska ljekarnička komora ponovo pokre-nula izdavanje svojeg ~asopisa. Naime, Komora je ve} jednom, neposredno nakon osnutka u Republici Hrvatskoj objavljivala svoj ~asopis pod nazivom Ljekarni~ki list. Nakon samo nekoliko brojeva ~asopis je prestao izlaziti, a Komora je privremeno tiskala periodi~na izvje{}a, obavijesti, kao i posebne dodatke u ~asopisu Farmaceutski glasnik i na taj na~in obavje{tavala svoje ~lanstvo o aktivnostima i radu Komore. Krajem godine 2004. Komora je otvorila svoju web stranicu kao informati~ki medij koji pruà mogu}nost brze komunikacije s ~lanstvom. Naàlost, mali je broj ljekarnika u to vrijeme koristio web stranicu kao izvor informacija o djelatnosti Komore. I povrh toga ve}ina aktivnosti koja se doga|a u Ko-mori i koje Komora provodi i dalje ostaju nepoznate ve}ini ~lanova. Na inicijativu profesora Vladimira Grdini}a, koji je upo-zorio na va`nost izdava~ke djelatnosti Ko-more, a posebno pokretanje ~asopisa, Vije}e komore prihvatilo je taj i takav pri-jedlog. Na sjednici Vije}a imenovan je ure|iva~ki kolegij, a profesor Vladimir Gr-

dini} glavnim urednikom Biltena Hrvatske ljekarni~ke komore (skra}eno: Bilten HLJK),1

koju du`nost obavlja od po~etka izlaènja do danas. âsopis je od po~etka imao ve-liku potporu me|u ~lanstvom Komore iako je bilo i onih, a i danas ih ima, koji smatra-ju da je ~asopis nepotreban.

Ukupno je s ovim brojem objavljeno 27 po je dina~nih komada Biltena,2 a svaki za-po~inje uvodnom rije~i, tj. Uvodnikom ko-jeg u pravilu pi{e predsjednik Komore, s iznimkom kada se radi o pojedinom temat-skom broju Biltena HLJK. Dakle, iznimno u tri tematska broja uvodnik su pisali nositelji tematskog broja.3 Uvodnik, kao po~etni ~lanak, u pravilu donosi pregled ili pogled

1 Vidjeti: V. Grdini}, Deset svezaka Biltena HLJK u Bil-tenu HLJK 2015-1/2, str. 38-39.

2 U nekim je brojevima uloèn DODATAK koji zasebno ~ine seriju BIBLIOTEKA VARIA. Takvih je dodataka bilo pet uz brojeve Bilten HLJK 2008-1, 2008-2, 2009-1/2, 2010-1/2 i 2010-3.

3 Tematski brojevi: Hrvatska ljekarnička komora i obra-zovanje ljekarnika, Bilten HLJK 2010-3 (Vladimir Grdi-ni}), Ljekarnička etika i deontologija, Bilten HLJK 2012-3/4 (Vladimir Grdini}) i Ljekarništvo: Hrvatska i Europa, Bilten HLJK 2013-2/3 (Tihana Govor~inovi}).

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : 2016 - 1./2.

4

na najva`nija zbivanja i aktivnosti Komore, komentare raznih doga|anja u domeni djelovanja ljekarnika i/ili posebnosti odno-sa u na{oj struci i me|u zdravstvenim stru-kama. Osvrtom na pojedina doga|anja ili odnose nakana je bila dobronamjerno i kolegijalno upozoriti na neki problem ili nesporazum koji se javlja u struci ili u od-nosima me|u kolegama ili me|u ustanova-ma (npr. odnosi Komore i Ministarstva zdravlja), a kako bi se neki problem rije{io u op}em interesu.

Pi{u}i uvodnik, od prvog uvodnika do da-nas, poku{avao sam se {to je mogu}e vi{e pridràvati navedenog pristupa i sadràjnih na~ela, {to ~esto i nije bilo lako, jer ~lan-stvo treba upoznati i s razli~itim stavovi-ma, pogledima i mi{ljenjima, ili nekim po-stupcima koji nisu uvijek svima prihvatljivi, s obzirom na sve raznovrsnosti u i oko na{e struke.

U ve}ini mojih uvodnika nastojao sam ukratko navesti i obrazloìti najva`nije ak-tivnosti Komore u odre|enom razdoblju, posebice prema najva`nijim institucijama u zdravstvu, kao {to su Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje, ali i stanovite odnose s nekim drugim institucijama, kao i s udrugama s kojima Komora sura|uje, odnosno koje su va`ne za ljekarni~ku djelatnost. Opisuju}i i ko-mentiraju}i razli~ite tendencije razvoja u ljekarni{tvu nakana mi je bila upozoriti na mogu}e posljedice koje }e izazvati (ili bi mogle izazvati) u hrvatskom ljekarni{tvu. U uvodniku sam iznosio poglede i stavove

Komore kao organizacije koja zastupa in-terese svih ljekarnika oko va`nih pitanja.

Pisanje uvodnika doìvljavao sam kao obve-zu i odgovornost predsjednika Komore. êsto je u pisanju uvodnika te{ko izbje}i preno{enje osobnog vi|enja ili doìvljaja nekog zbivanja, pojave ili kada se komentira neki odnos izme|u ustanova. Pisanje uvod-nika uvijek moè izazvati pozitivne i nega-tivne reakcije kod pojedinaca i/ili ustanova. Za o~ekivati je i odgovor ili reakciju »druge strane«, neslaganje s kojim iznesenim mi{-ljenjem ili kakvim osvrtom navedenim u uvodniku. No, vjerojatno smo suglasni da ne moèmo prihvatiti reakciju pojedinca ili pojedinaca koja unosi sva|ala~ki osvrt na rad i djelovanje Komore i na mene osobno, kao autora uvodnika (predsjednika), zbog napisane rije~i ili iznesenog mi{ljenja.

Uvodnik je i svojevrsna kronologija, pod-sjetnik na va`na zbivanja i doga|anja u ljekarni{tvu u proteklih deset godina, u njemu su opisani uspjesi Komore ali i one aktivnosti u kojima nismo uvijek uspjeli ostvariti ba{ sve zacrtane ciljeve. U nastav-ku }u jo{ jednom kratko podsjetiti na neke od va`nih i danas aktualnih tema o kojima smo pisali u uvodniku.

Liberalizacija i deregulacija u ljekarni{tvu veliki su problem s kojim se susre}e ljekarni{tvo u Europi. Nezadovoljni su i lje-karnici u zemljama s tradicionalnim strogo reguliranim ljekarni{tvom, kao i ljekarnici u zemljama koje ve} imaju dereguliran su-stav. Svi upozoravaju na te{ke posljedice

XI : 2016 - 1./2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

5

koje }e izazvati deregulacija, kao i na po-trebu da se ljekarni{tvo o~uva kao nedjeljiv dio zdravstvenog sustava s ljekarnicima, visokoobrazovanim zdravstvenim stru~ nja-cima, kao dio toga sustava, koji skrbe za zdravlje bolesnika i svih stanovnika dru-{tvene zajednice. Komora se zalagala i traìla ve}u regulaciju sustava u pogledu vlasni{tva, otvaranja ljekarni, dostupnosti bezreceptnih lijekova isklju~ivo u ljekarna-ma, zabrani prodaje lijekova putem inter-neta, i tako redom. Uspjeli smo sprije~iti prodaju Gradske ljekarne Zagreb te prije-nos osniva~kih prava nad ljekarnama ~iji je osniva~ ùpanija na druge pravne i fizi~ke osobe. Nismo uspjeli ostvariti model »je-dan ljekarnik, jedna ljekarna«, jer je za to bila potrebna {ira politi~ka suglasnost i ve}a potpora cijele struke, a uspjeli smo o~uvati postoje}u ljekarni~ku mreù, sprije~iti nje-zino strukturno ru{enje, te raditi na o~u-vanju i ure|ivanju ljekarni{tva kao dijela zdravstvene djelatnosti. Povremeno smo bili neopravdano kritizirani zbog na{ih sta-vova i na koji se na~in bavimo problemima vlasni{tva i osnivanja ljekarni. No, u hrvat-skim uvjetima i politi~kim okolnostima u kojima je bilo permanentno marginalizira-no ljekarni{tvo nisu se mogli o~ekivati veli-ki pomaci. Ne uklju~ivati se i sinkrono dje-lovati s Komorom usporavalo je razvojni hod ljekarni{tva. Komora je sazivanjem ti-skovne konferencije za medije u travnju 2008. o temi Sigurnost pacijenta i prodaja lijekova izvan ljekarni upozorila javnost na opasnosti koje nosi prodaja lijekova bez stru~nog nadzora i savjeta ljekarnika. Tom

smo prigodom upozorili hrvatsku javnost i na problem ljekarni~ke naknade za izdava-nje lijekova na recept HZZO-a, koja je u Hrvatskoj najnià u Europi. Traìli smo po-ve}anje ljekarni~ke naknade s tada{njih 9,3 % na 15 %, {to dràvi ne bi smio biti veliki izdatak u tro{kovima zdravstvene za{tite, jer je rije~ o iznosu od pribli`no 200 mili-ju na kuna. Ta bi svota ljekarni{tvu omogu-}ila njegovu ve}u neovisnost o prihodima dobavlja~a. Predloìli smo smanjivanje ve-ledrogerijske marè na lijekove (koja iznosi 8,5 %) i usmjeravanjem te razlike u lje-karni~ku uslugu {to bi osiguralo stabilnije poslovanje ljekarni kao zdravstvenih subje-kata.

Djelovanje Komore ozna~ile su i druge brojne aktivnosti koje su imale za cilj una-prje|enje ljekarni~ke djelatnosti u na{em zdravstvenom sustavu.

U svojem djelovanju Komora je posebnu pozornost pridavala odnosima s Ministar-stvom zdravlja i s HZZO-om na planu rje{avanja problema ugovornog odnosa ljekarni s HZZO-om, reforme zdravstve-nog sustava, novog zdravstveno zakono-davstvo, dotjerivanja mreè ljekarni i otva-ranja novih ljekarni~kih jedinica, stru~nog rada i nadzora nad stru~nim radom, te pomo}i u realizaciji zakupa ljekarni. Stal-nom suradnjom Komore s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om ~vrsto je zastupan i obranjen stav o odgovornoj ulozi i mjestu magistara farmacije i ljekarni~ke djelatnosti u zdravstvu i dru{tvu. Komora se suprot-stavljala nekontroliranom i neracionalnom


6

{irenju ljekarni~ke mreè, ulasku »nefarma-ceuta« u vlasni~ku strukturu ljekarni, ogra-ni ~avanju sadràja ljekarni~ke skrbi u zdrav stvenoj praksi, lo{em i nestru~nom uprav ljanju u ljekarni{tvu, nedostatnom uklju ~ivanju magistara farmacije u stru~na povjerenstva i ostala ekspertna tijela i stru~ne timove za podru~je lijekova i lje-karni{tva, u praksu odlu~ivanja o pitanjima farmaceutske struke/profesije bez pribav-ljenog mi{ljenja magistara farmacije.

Zastupan je ~vrst stav da je Hrvatskoj potre-ban eti~ki model europskog ljekarni{tva s odgovornom i racionalnom farmaceutskom skrbi, kao i sa zakonskom (ili ugovornom) odredbom koja ograni~ava pravo vlasni{tva ljekarne samo za magistre farmacije.

U oùjku 2008. kada je Vlada RH po hit-nom postupku uputila u Sabor Prijedlog iz-mjene Zakona o ljekarni{tvu kojim je spri-je~ena prodaja Gradske ljekarne Zagreb i mogu}i po~etak nezakonite privatizacije ù panijskih ustanova, u raspravi na Saboru izraèna je potpora ljekarni{tvu koje se mora organizirati i urediti kao zdravstvena djelatnost kojoj ne moè biti cilj zarada, nego isklju~ivo dobrobit bolesnika.

Projekt eRecepta je doista velik uspjeh hr-vatskoga zdravstva i hrvatskoga ljekarni{tva. Hrvatska ljekarni~ka komora od po~etka se uklju~ila u projekt kao koordinator i po-sred nik u rje{avanju tehni~kih i stru~nih problema. Bez sudjelovanja Komore, si-gurni smo, da ovaj projekt ne bi bio niti pri bli`no tako uspje{no proveden.

Komora je u dogovoru s HZZO-om po-krenula projekt pod nazivom Novi model ugovaranja i fi nanciranja za ljekarni~ku dje-latnost koji bi trebao donijeti jednu pra-vedniju raspodjelu sredstava u ljekarni{tvu, ve}u vrijednost ljekarni~ke usluge i osigu-rati financijsku odrìvost ljekarni, ali i stvo-riti temeljne uvjete za uvo|enje dodatnih usluga u ljekarni{tvu.

Komora poduzima i druge mjere i aktivno-sti kao odgovor ljekarni{tva na negativne trendove i promjene u uvjetima poslovanja i obavljanja osnovne djelatnosti u skladu s obrazovanjem i ste~enim kompetencijama ljekarnika te stalno promi~e stav da lijek nije obi~na roba ve} specifi~an proizvod s utjecajem na zdravlje ljudi.

U ovih dvadeset godina Komora se razvila u partnera sklonog suradnji i pouzdanog part nera zdravstvenoj administraciji, te u in stituciju svih magistara farmacije koja, u okviru svojih mogu}nosti, vodi brigu o ljekarni{tvu i interesima svojih ~lanova.

O~ekivanja ~lanstva mogu biti nerealna i nadilaziti stvarne mogu}nosti, mehanizme i resurse kojima Komora, kao pravna oso-ba, raspolaè. Unato~ svim problemima lje karnici ne bi trebali biti odvi{e nezado-voljni trenuta~nim poloàjem ljekarni~ke djelatnosti u zdravstvenom sustavu.

Interes za rad Komore raste iz godine u go-dinu u prvom redu zbog sve ve}eg zna~enja i utjecaja Komore kao strukovne organizaci-je i {to je nositelj prava i obveza u unaprje-|enju poloàja ljekarnika u zdravstvenom


7

sustavu. Uspje{nost djelovanja i rada Ko-more velikim dijelom ovisi o aktivnosti i uklju~enosti ~lanova Komore u njezin rad, posebice u njena brojna povjerenstva.

U posljednje dvije godine pokrenuli smo nova stru~na Povjerenstva u Komori kako bi unaprijedili na{u stru~nu praksu i u ~iji se rad uklju~io veliki broj na{ih ~lanova koji na taj na~in pridonose unaprje|enju na{e prakse.

Budu}nost ljekarni{tva u na{im je rukama, put koji }emo izabrati odredit }e na{e mje-sto, ugled i ulogu u zdravstvenom sustavu. Komora je pokrenula nove projekte s ci-ljem poticanja i razvoja ljekarni~ke prakse i ostvarivanja nove uloge ljekarnika u zdrav-stvenom sustavu. înjenica je da su ljekar-ne i ljekarni~ke kompetencije jo{ uvijek nedovoljno iskori{tene. Ljekarnici moraju pro{iriti svoje usluge te pruàti i one uslu-ge koje nisu samo povezane s izdavanjem lijekova. O tim i takvim poslovima upravo pi{u neki na{i autori ~lanaka u ovom broju Biltena HLJK. Krajnji je cilj da ljekarnici budu pla}eni za usluge koje pruàju. Pro-ces uvo|enja novih usluga je dugotrajan proces koji predstavlja i svojevrstan rizik zbog straha (politike, konzervativnih dije-lova dru{tvene zajednice) od prihva}anja novog (europskog) sustava. Najprije ljekar-nici moraju vjerovati u prednosti novog sustava i strpljivo pregovarati sa zdravstve-nom administracijom na uvo|enju novih usluga koje }e dugoro~no pridonijeti u{te-dama u zdravstvu te pove}anju kvalitete skrbi o gra|anima i promociji zdravlja.

Hrvatskom ljekarni{tvu potrebna je nova Strategija razvoja ljekarni{tva koja }e jasno definirati budu}nost ljekarni{tva kao zdrav-stvene djelatnost sa svim svojim spe cifi~-no stima, temeljena na ve} prihva}enim strate{kim dokumentima svjetskih i europ-skih ljekarni~kih organizacija. ■

M ate Portolan, mag. pharm.

9

~lanciUloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja

Kako javne ljekarne mogu biti atrak tivni, korisni i proaktivni dio zdrav-stvenog sustava i u~inkovito sudjelovati u promociji javnog zdravlja? Pitanje je na koje se moè dati nekoliko komentiranih odgovora.

Jedan je od najve}ih izazova za svaki zdravstveni sustav unapre|ivanje zdravog i aktivnog starenja. To zna~i pomicanje à ri{ta interesa na preventivu i na mjere unapre|enja zdravlja. Mnoga neèljena zdravstvena stanja posljedica su nekih osobnih navika kao {to su, primjerice pu-{enje, nedovoljna tjelovje`ba, slaba ishra-na, prekomjerno uzimanje (tzv. zloupora-ba) alkohola. Sve to moè dovesti do sta-nja kao {to su sr~ane bolesti, {e}erna bo-lest, zlo}udni tumori (karcinomi).

Starenje nije samo dru{tveni ve} i medicin-ski problem. Bolesnici s vi{e zdravstvenih problema mogu ìvjeti sa stanovitim ogra-ni~enjima, kao {to su oteàni hod, sla-bovid nost i tako redom. Briga za starije i unapre|ivanje zdravog ìvota ljudi moè

biti i jest od velike koristi, a u tom poslu aktivnu ulogu ne samo da mogu nego i tre-baju imati ljekarnici.

Ljekarnici su u europskim dràvama razvili dodatne usluge koji poti~u i ohrabruju bo-lesne osobe i osobe s tegobama u smjeru pravilne uporabe lijekova (npr. upotreba inhalera).1 To je dobitni~ka kombinacija za sve – bolesnike, ljekarnike, propisiva~e lije-kova, farmaceutsku industriju, zdravstveni sustav, pa u krajnjem slu~aju i za op}u do-brobit.

European Pharmacists Forum je identificirao 5 glavnih pravaca djelovanja gdje ljekarnik u javnoj ljekarni moè pridonijeti zdravstve-nom sustavu, a to su: ¢1£ privrènost2 pre-ma lijekovima, ¢2£ cijepljenje, ¢3£ probiranje3

napisala: Katarina Fehir [ola, mag. pharm., univ. mag. pharm / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar

1 Vidjeti ~lanak Savjetovalište za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja u ovom broju Biltena HLJK.

2 Privrènost (eng. adherence), odanost lije~enju, pra-vil no pridràvanje postupka terapije, ozbiljno pri kla nja-nje uz upute ljekarnika i obavljanje zdravstvene za da}e; mjera u kojoj bolesnik svojevoljno prilago|ava svoje po na{anje medicinskim i zdravstvenim preporukama; suradljivost (eng. compliance) i suglasnost (eng. conc-or dance) sredstva su za postizanje pri vrènosti. Vidjeti isto tako: M. Portolan, D. Jonji}, A. Grundler, Ljekar-ni~ka praksa: ljekarnici u skrbi za bolesnika, Hrvatska lje-karni~ka komora, Zagreb, 2011, str. 85; V. Grdini}, A. Grundler, Ljekarni~ka praksa: terapijske doze i primjena lije-kova, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2013, str. 85-117 ¢nap. urednika: V.G.£.

3 Probiranje (eng. screening) za neku bolest ozna~ava poku{aj otkrivanja bolesti prije razvoja klini~kih pore-me }aja, odnosno prije nego bolest postane o~igledna. Medicinski postupak kojim se zdrave osobe odvajaju od osoba koje boluju od nepoznate bolesti ili mane. Postu-pak moè uklju~ivati klini~ku procjenu te laboratorijske


10

bolesnika, ¢4£ samo lije~enje i ¢5£ rano otkri-vanje bolesti kao dijela sustava prevencije bolesti, odnosno provedba stanovitih mjera koje se poduzimaju radi spre~avanja pojave i {irenja bolesti.

Privrènost prema lijekovima Privrènost prema lijekovima

U nekoliko posljednjih godina pove}ano je usredoto~enje farmacijske znanosti na po-bolj{avanje privrènosti (tu|ica: adheren-cije) lijekovima. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pri vrè-nost (adherencija) predstavlja mjeru u kojoj se pona{anje bolesnika prema lijeku (u smislu uzimanja lijekova), prema pri drà-vanju propisane dijete i prema potrebnoj promjeni ìvotnih navika podudara s pre-porukama dogovorenim s pro pi siva~em li-jeka. Svako pobolj{anje pri vrènosti prema lijeku ima zna~ajan u~inak na po bolj{anje zdravlja bolesnika i na sam zdravstveni su-stav u smislu smanjivanja tro{kova tog i takvog sustavu zdravstva.

U studiji o jednostavnim uputama u 90 % slu~ajeva bolesnik razumije jedino »uzmi-te tabletu jednom dnevno«. Bilo koja dru-ga uputa, primjerice »uzmite jednu table-tu 2 puta dnevno« ve} je krivo protu-ma~ena u vi{e od 43 % bolesnika. Isto tako studije su pokazale zna~ajnu ulogu ljekarnikove intervencije u pobolj{anju

privrènosti prema lijeku. Ljekarnik moè osigurati bolju privrènost nakon {to uo~i da su lijekovi za bolesnika prikladni, si-gurni i efikasni. Problem s privrènosti li-jekovima nestaje kada ljekarnik identificira i rije{i zapaèn problem s lijekovima, a ti su problemi povezani sa sigurno{}u, efi-kasno{}u i neprikladnosti lijeka. Jo{ je je-dan vrlo vaàn element pri rje{avanju problema privrènosti prema lijeku ili lije-kovima, a to kvaliteta komunikacije iz-me|u bolesnika i ljekarnika.

U Engleskoj postoje dvije vrsti usluge (ser-visa) koje mogu pomo}i bolesniku u bo-ljem razumijevanju lijeka:

• MUR – Medicines Use Reviews, su-stavni razgovor izme|u pacijenta i bo-lesnika s ciljem pobolj{anja razumijeva-nja terapije koju bolesnik koristi. U En-gleskoj se ovaj sustavni razgovor s bo-lesnicima provodi od godine 2005.

• NMS – New Medicines Service, je kao i MUR, pomo} bolesnicima da dobiju {to je mogu}e bolje informacije o lije-kovima koje koriste. Primjerice, bole-snici s astmom ili kroni~nom opstruk-cijskom plu}nom bolesti (KOPB), dija-betesom tipa 2, hipertenzijom i osobe koje uzimaju antikoagulanse, mogu oba viti strukturirani razgovor s ljekarni-kom s jednim do dva pra}enja proved-be terapije tijekom nekoliko/sljede}ih mjeseci.

Te su usluge (servisi) sada nacionalne (za-dane) usluge koje dokazano pokazuju do-brobit za bolesnika.

ili neke druge dijagnosti~ke postupke. Dijagnoza po-stavljena na temelju probiranja mora se potvrditi dalj-njim ispitivanjima primjenom specifi~nih, ciljanih pre-traga ¢nap. urednika: V.G.£.


11

U Italiji su provedena ispitivanja u dva pro-jekta koja su imala za cilj rano prepoznava-nje i poticanje bolesnika na privrènost prema lijekovima (tzv. adherenciju):

• prvi projekt pokriva 4 kroni~ne bolesti: {e}erna bolest, kroni~na opstrukcijska plu}na bolest (KOPB), bolesti srca i dis-lipidemije.4 Projekt je zapo~eo godine 2014. a podijeljen je u dvije faze. U prvoj fazi, koja je opservacijska, koristi-li su se upitnici za prepoznavanje bole-snika koji imaju rizik od nastanka tih bolesti i onih koji ve} boluju od tih i takvih bolesti. U drugoj }e fazi bolesnik s dijagnozom biti pra}en u ljekarni s ci-ljem da pobolj{a svoju privrènost pre-ma terapiji. U projekt je uklju~en i epi-demiolog koji vrednuje podatke.

• Projekt u suradnji sa SIMEU – Italian Society of Urgent and Emergency Me-dicine (SIMEU) prati »slabe« bolesnike da bi detektirali neki oblik neprivrènosti prema lijekovima i lije~enju (neadhe-rencije) i da pomognu u sprje~avanju problema i komplikacija koje bi mogle nastati tom i takvom neadherencijom. Bolesnici su identificirani primjenom upitnika, a svaka ljekarna obra|uje 20 bolesnika godi{nje. Ljekarnici su za taj

projekt morali pro}i dodatnu naobraz-bu, a u obradbu podataka uklju~eni su i epidemiolozi.

U Francuskoj postoji nacionalni program ljekarni~ke intervencije unapre|enja isho-da lije~enja varfarinom. Program uklju~uje 2 ili 3 razgovora (intervjua) ljekarnika s bolesnikom unutar jedne godine. Cilj je projekta pomo}i bolesniku da {to bolje ra-zumije kako treba pravilno uzimati lijek, kako izbje}i interakcije. Ta se usluga pla}a 40 eura po bolesniku godi{nje.

U Njema~koj se provodi program ARMIN, novi menad`ment lijekova u bolesnika s vi{e zdravstvenih problema (razli~itim sred stvima i postupcima), posebice isto-dobnom primjenom ve}eg broja lijekova (polipragmazija, eng. poolypragmasy, poly pharmacy). Taj projekt ima vi{e modu-la: generi~ko propisivanje lijekova, razvija-nje »kataloga« ili formulara s prikladnim lijekovima za razli~ita stanja. Katalog pri-kladnih lijekova za odre|ene bolesti razvi-jen je za sr~ana oboljenja, osteoporozu,5 depresiju i Alzheimerovu bolest (naj~e{}e presenilnu demenciju).

ZAKLJU^CI: AKLJU^CI: • Pobolj{anje privrènosti prema lijekovi-

ma (adherencije) glavni je zdravstveni problem u razvijenim zemljama.

4 Promjene metabolizma lipoproteina i lipida (sinteza, transport, katabolizam) rezultiraju bolestima koje se zajedni~ki nazivaju dislipidemije ili dislipoproteinemije. Uklju~uju dvije glavne kategorije: hipolipoproteinemije i hiperlipoproteinemije. O tome i drugim kroni~nim bo-lestima vidjeti I. êpelak, B. [traus, S. Dodig, B. Labar, Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska nakla-da, Zagreb, 2004. ¢nap. urednika: V.G.£ .

5 Metaboli~ka bolest kostiju, s gubitkom svojega organ-skog i anorganskog sadràja, Javlja se sustavno (u stari-joj dobi, kod endokrinih bolesti) ili lokalno (na mjestu prijeloma, ko{tanih metastaza).


12

• Bolja adherencija – dobrobit je za bo-les nike, zdravstveni sustav, tvornice i lije~nike.

• Ljekarnici imaju stalni uzajamni odnos (interakciju) s bolesnikom i ta se okol-nost moè odli~no iskoristiti za po bolj-{anje adherencije.

• Bolesnik }e imati koristi od svog lijeka koji mu je propisan ukoliko razumije za {to mu treba taj lijek i kada i kako ga treba pravilno uzimati.

European Pharmacists Forum (EPF) poziva proizvo|a~e i osiguravaju}e ku}e da po-dupru dodatne usluge koje mogu po-bolj{ati privrènost bolesnika prema lije-kovima. Ta usluga ima za cilj potporu bolesnika koji prvi put rabi neki lijek i potporu onih bolesnika koji rabe vi{e li-jekova za lije~enje kroni~nih bolesti. Lje-karne i ljekarni~ka udruènja, u suradnji s proizvo|a~ima lijekova, trebaju razvija-ti programe koji }e pomo}i ljekarnicima kako da komuniciraju (odràvaju razgo-vore, prenose poruke, kao i obavijesti) s bolesnicima.

Cijepljenje u ljekarnamaCijepljenje u ljekarnama

Cijepljenje u Europi protiv sezonske gripe u populaciji iznad 65 godina ispod je EU/WHO cilja od 75 %. Postoji pritisak da se pove}a broj cijepljenih ljudi, te se traì na~in na koji }e se pove}ati postotak cijep-ljenih osoba.

Cijepljenje protiv sezonske gripe klju~na je javnozdravstvena usluga i koja ima zna-

~a jan utjecaj na zdravstveni sustav. Cije-pljenje protiv gripe u ljekarnama provodi se u 7 zemalja diljem svijeta, a od toga to su tri zemlje u Europi – Portugal, Irska i Engleska. Cijepljenje se pokazalo kao do-brobit (dobra usluga) za ljude i zdravstve-ni sustav jer su se smanjile gu`ve kod lije~ nika, prijemi u bolnicu, kao i tro{kovi zdrav stvenog sustava. Provo|enje cijep-ljenja u ljekarnama daje zdravim i boles-nim ljudima na izbor gdje }e se i kada ci-jepiti. Ta je usluga popularna toliko da je zadovoljstvo bolesnika i drugih korisnika lijekova u porastu. Statistike u Engleskoj i Irskoj pokazale su da izme|u 6 – 23 po-sto ljudi, koji su cijepljeni u ljekarni, tvrde da se ne bi ina~e niti cijepili da se nisu cijepili u ljekarni. Statistike iz SAD i Por-tugala pokazuju da je okolnost i postupak cijepljenja unutar ljekarne pove}ao broj cijepljenih osoba.

Portugalski su ljekarnici zapo~eli s cijeplje-njem u ljekarni godine 2007. i to nakon provedene obavezne edukacije o cijeplje-nju. Ve} sezone 2009./2010. ljekarna je bila najpopularnije mjesto za cijepljenje. Anketa zadovoljstva bolesnika (i onih koji to nisu) pokazala je da se oni radije odazi-vaju na cijepljenje u ljekarnu, a njih ~ak 97,9 % }e se i idu}e godine vratiti u ljekar-nu na cijepljenje, te }e njih ~ak 98 % preporu~iti cijepljenje u ljekarni i drugima.

Ljekarnicima je u Engleskoj isto tako do-zvoljeno cijepljenje u ljekarnama i ta je usluga vrlo uspje{na ve} nekoliko godina.


13

ZAKLJU^CI:AKLJU^CI:• Cijepljenje protiv gripe u ljekarnama

pove}ava izbor zdravih i bolesnih. • Dopu{taju}i ljekarnicima da u ljekarna-

ma cijepe protiv gripe pozitivno utje~e na ukupan zdravstveni sustav.

• Tamo gdje je dopu{teno cijepljenje lje-karnicima, pove}ava se broj cijepljenih osoba.

EPF poziva vlade dràva i poti~e na pro-mjenu zakonodavstva vezanog uz dopu-{tenje ljekarnicima da cijepe protiv se-zonske gripe. EPF }e zatraìti promjene u Francuskoj, [panjolskoj, Italiji, Nje ma-~koj, ê{koj, Nizozemskoj, Turskoj i [vi-carskoj.

Probiranje bolesnika u svrhu Probiranje bolesnika u svrhu otkrivanja bolestiotkrivanja bolesti

Javne su ljekarne na najprihvatljivijim i naj-dostupnijim lokacijama i kao takve vrlo su prihvatljive za probiranje u svrhu otkrivanja (skrining) bolesnika. Javnim kampanjama o zdravlju i prevenciji bolesti omogu}ava se rano otkrivanje rizi~nih bolesnika. To rano otkrivanje bolesti i pravodobno upu}ivanje lije~niku znatno umanjuje tro{kove zdrav-stvenog sustava.

Programi pra}enja bolesnika pouzdan su put za otkrivanje onih bolesnika koji su mo`da u kakvom zdravstvenom riziku, tj. izvrgnuti zdravstvenoj opasnosti pa i pogi-belji. Javne ljekarne imaju velik broj ljudi koji im svakodnevno dolaze i koji zbog

razli~itih razloga nisu u mogu}nosti redo-vito posje}ivati svoga lije~nika. Ta i takva okol nost ~ini ljekarne idealnim mjestom gdje se mogu raditi programi pra}enja bo-lesnih i potencijalno bolesnih ljudi.

Primjeri dodatnih usluga pra}enja bolesnika: • Dijabetes tipa 2: mnoge zemlje u lje-

karnama provode skrb za bolesnike oboljele od {e}erne bolesti tipa 2 kroz ljekarne. Tijekom tjedna svjesnosti o di-jabetesu u Nizozemskoj, na pregleda-nih 130 000 ljudi, prona|eno je 4 % s nereguliranim {e}erom pa su bolesnici upu}eni lije~niku. U istom tjednu bole-snicima, koji si sami mjere razinu {e-}era, ponu|eno je savjetovanje o pra-vilnom mjerenju te je utvr|eno da u 70 % slu~ajeva bolesnik napravi barem jednu pogre{ku pri mjerenju.

• HIV savjetovanje: ljekarne u [panjolskoj i Portugalu provode savjetovanje i pro-vode ranu detekciju HIV oboljelih bo-les nika. Od godine 2011. do 2012. u 21 ljekarni u Portugalu radili su na pro-jektu ranog otkrivanja HIV-a. Naprav-ljeno je 589 ispitivanja, a ispitani koji su bili pozitivni na HIV poslani su na daljnju obradbu k lije~niku.

• Probiranje klamidije: u Engleskoj se u ljekarnama provodi ispitivanje na klami-diju6 u sklopu nacionalnog programa.

6 Klamidija (lat. Chlamydia), ime roda u bakterijskoj po-rodici Chlamydiaceae ~ije su vrsti nepokretne kuglaste bakterije, promjera 0,2 – 1,5 μm. Rastu unutar ìve stanice i dozru za 48 sati kao mikrokolonije u citoplaz-menom mjehuru s ovojkom od stani~ne opne nosioca. Obligatni unutarstani~ni paraziti u ljudi. Izaziva


14

U izabranim ljekarnama bolesnici i dru-gi korisnici lijekova dobivaju set za de-tekciju klamidije da kod svoje ku}e pro-vedu jednostavno ispitivanje i vrate ga nazad u ljekarnu. Set se {alje u labora-torij na analizu, a rezultati se {alju na-zad u ljekarnu. Ako je ispitivanje pozi-tivno, ljekarniku je dozvoljeno da izda antibiotik za lije~enje. Ta je usluga bila usmjerena prema mladim ljudima koji redovito ne posje}uju svojeg lije~nika.

• 24-satno mjerenje tlaka: mjerenje tlaka tijekom 24 sata moè detektirati ozbilj-na stanja kao {to su aritmije. Neke lje-karne u Italiji mogu raditi tu uslugu. Rezultate o~itava kardiolog koji {alje obja{njenje bolesniku.

EPF poziva osiguravaju}e ku}e i veledro-gerije da prihvate dozvolu da ljekarne provode dodatne usluge probiranja (skri-ninga) bolesnika i drugih korisnika lijeko-va. Neka se slu`beno promjenom regu-lative dopusti ljekarnicima ispitivanje in-dikatora bolesti iz krvi u ê{koj, Nje-ma~koj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj, {to }e omogu}iti razne mogu}nosti probira-nja (u svrhu otkrivanja bolesti), a koje se trebaju ponuditi ljekarnama. Ujedno, to }e dodatno pomo}i potrebnoj identifika-ciji rizi~nih bolesnika.

Poticanje samolije~enja Poticanje samolije~enja

Ja~anje povjerenja bolesnika, briga za njih i njihovo zdravlje, kao i savjetovanje kod ma njih tegoba, a sve uz potporu ljekarni-ka, pomaè smanjenju pritiska na lije~nike.

Provedba savjetovanja bolesnika i drugih korisnika lijekova je nu`no. Primjena lijeko-va bez recepta u rje{avanju manjih zdrav-stvenih problema najstarija je tradicionalna uloga ljekarnika i vrlo je va`na jer tu nema tro{kova za zdravstveni sustav. S druge pak strane, s proaktivnom ulogom ljekarnika u samolije~enju7 smanjuje se pritisak bole-snika na lije~nike obiteljske medicine.

Ankete koje su se provodile na razini Euro-pe, kao i na globalnoj razini, pokazale su da su bolesnici vrlo svjesni mogu}nosti samolije~enja. U tom i takvom ozra~ju lje-karnici su, uz lije~nike, klju~ni izvor infor-macija i savjeta o zdravlju.

Potrebno je podizati povjerenje prema lje-karniku kao iskusnom zdravstvenom radni-ku, te zajedno s drugim zdravstvenim rad-nicima trebaju sudjelovati u zdravstvenom informiranju ljudi. Kampanja u Engleskoj s motom »Pitaj svog ljekarnika – dobiti }ete dobar savjet« dobar je model za poticanje bolesnika i drugih korisnika lijekova da u ljekarni potraè savjet.

zaraznu bolest probavnog i di{nog sustava te uzro~nik poba~aja. Radi se o intracelularnim mikroorganizmima Chlamydia psittaci ili rje|e Chlamydia trachomatis ¢nap. urednika: V.G.£.

7 Vidjeti 1.2.5. Utjecaj na odgovorno samolije~enje i 7.6. Bolesna stanja koja dozvoljavaju samolije~enje, u: V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, Hrvatska ljekarni~ka ko-mora, Zagreb, 2010, str. 39-42, 580-584.


15

EPF poziva ljekarni~ka udruènja i osigu-ravaju}e ku}e da sura|uju u provo|enju kampanja o podizanju svjesnosti o samo-lije~enju putem ljekarne. Ljekarne }e biti preporu~ene da se bave vo|enjem bole-snika u zahvatima samolije~enja tako da se poti~e kori{tenje ljekarne za zbrinjava-nje bolesti manjega zna~enja. To }e smanjiti pritisak na lije~nike i hitnu slu ̀ bu. Ljekarne i ljekarni~ka udruènja trebaju razviti programe edukacije da se to na pravi na~in i s uspjehom provede.

Rano otkrivanje bolestiRano otkrivanje bolestiJavne ljekarne mogu imati veliku ulogu u javnozdravstvenim akcijama za podizanje svijesti bolesnika o odgovornom pona{anju prema bolesti te i na taj na~in smanjivati mogu}e bolesti.

Bolesti u kojima bolesnik izravno ne odr-àva komunikaciju s lije~nikom ili ljekarni-kom uzrokovalo je 63 % smrti na globalnoj razini u godini 2008. (smrtni su ishodi naj~e{}e od npr. kardiovaskularnih bolesti i kroni~ne respiratorne bolesti).

Mnoge kroni~ne bolesti usko su vezane sa ìvotnim navikama, primjerice, pu{enje je glavni uzrok mnogih bolesti kao {to su kar-diovaskularne bolesti i kroni~na opstrukcij-ska plu}na bolest (KOPB).

Ta su stanja svojevrsni izazov za zdrav-stveni sustav i stvaraju velik tro{ak za zdrav stveni sustav.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da je najve}a snaga upravo u pre-

venciji bolesti. Ako se eliminira rizik od al-kohola, pu{enja i pretilosti moè se izbje}i 80 % sr~anih bolesti, mo`danih udara, dija-betesa tipa 2 i ~ak do 40 % karcinoma.

Ljekarne su kao zdravstvene ustanove naj-prihvatljivije i najdostupnije ustanove u ko-jima se mogu provoditi preventivni progra-mi za kroni~ne bolesti.8

U Portugalu se provodi nacionalni pro-gram za zdravo srce. U program je uklju-~eno 1380 ljekarni i obra|eno je 12.930 bolesnika. Kao glavni kardiovaskularni rizik identificiran je prevelik indeks tjelesne mase (eng. body mass indeks, BMI; BMI > 25) ~ak u 72 %. No, samo je 21 % obra|enih bolesnika upu}eno lije~niku na pregled.

U Engleskoj vi{e od 20 % ljekarni provodi dodatnu uslugu i to pomo}i u odvikavanju od pu{enja. Na tu uslugu u ljekarni danas otpada vi{e od 75 % svih poku{aja pre-stanka pu{enja.

Neke {vicarske ljekarne po~ele su pruàti uslugu – starost krvnih ìla. Ta usluga moè pomo}i bolesnicima i drugim ljudi-ma da se pobrinu za svoje sr~ano zdravlje. Ljekarnik se za mjerenje koristi posebnim ure|ajem. Uloga ljekarnika je da izvr{i mjerenje i objasni posjetitelju ljekarne mogu}e posljedice za njegovo zdravlje.

8 O toj je temi pisano u ~lanku 1.2.2. Ljekarnici u pre-venciji i lije~enju kroni~nih bolesti, u: V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i ru-kovanje lijekovima, Hrvatska ljekarni~ka komora, Za-greb, 2010, str. 33-34.


16

ZAKLJU^CI: AKLJU^CI: • Prevencija bolesti glavna je briga zdrav-

stvenih radnika.• Pu{enje, kardiovaskularna bolest i {e-

}erna bolest klju~na su podru~ja za dje lovanje ljekarnika u smislu dodatne usluge.

• Ljekarne su u naseljenim mjestima do-bro pozicionirane da i ta ~injenica moè pomo}i zdravstvenom sustavu u ranom otkrivanju bolesti.

EPF poziva ljekarni~ka udruènja i osigu-ravaju}e ku}e da zajedno pokrenu sna`ne akcije prema pu~anstvu u obliku javnozdravstvenih kampanja za {irenje usluga namijenjenih prevenciji bolesti u ljekarnama. Ljekarne i ljekarni~ka udru-ènja trebaju razviti edukaciju ljekarnika kako bi mogli s uspjehom provoditi pre-venciju bolesti.

Stavljanjem ljekarne u sredi{te optimalne brige o zdravlju pomaè se ukupnom zdrav-stvenom sustavu. Ljekarni~ka struka treba se prilagoditi novim izazovima (potrebama) i zajedno s drugim zdravstvenim radnicima aktivno sudjelovati u prevenciji bolesti, poti-cati privrènost prema lijekovima (adheren-ciju), pratiti zdravlje i ìvot bolesnika, poti-cati samolije~enje, i tako redom.

LiteraturaLiteratura

The role of pharmacy in supporting the public’s health, An EPF white paper and call to action, European Pharmacists Fo-rum, March 2015. ■

Stav Povjerenstva za unapre|enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK o uvo|enju novog modela ljekarni~kih usluga

Stav je Povjerenstva za unaprje|enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK* da nema raz-loga ni potrebe odga|ati uvo|enje druge razine ljekarni~kih postupaka jer su prove-dive u vaè}im zakonskim okvirima, nu`ne za napredak ljekarni~ke struke (profesije) u Hrvatskoj, temeljene na iskustvima drugih europskih zemalja i potkrijepljene brojnim klini~kim i farmakoekonomskim studijama. Preporuku temeljimo i na zaklju~cima zajed ni~kog sastanka (Okruglog stola)

napisali ~lanovi Povjerenstva: dr. sc. Arijana Me{trovi}, MPharm (predsjednica), Martina Juz-ba{i}, MPharm, (zamjenica predsjednice), Brani-mir [incek, MPharm, Ivana Coner Ple{ko, MP-harm, dr. sc. Miranda Serti}, MPharm, Iva Kuli{, MPharm, Mirna Jeli} Hrgi}, MPharm, Boèna Obradovi}, MPharm, Ivana Juri~i} Boi}, MPharm, Bojana Menkadìev, MPharm. / Ured HLJK, Za-greb

* Dokument je izra|en dana 19. velja~e 2016.


17

Povjerenstava za stru~na i stale{ka pitanja, Povjerenstva za javno ljekarni{tvo, Povje-renstva za ekonomska pitanja, Povjeren-stva Leonardi, Povjerenstva za javno pri-op}avanje, Povjerenstva za unaprje|enje ljekarni~ke djelatnosti, te Nadzornog od-bora i Izvr{nog Odbora HLJK odrànog 25. sije~nja 2016., te zaklju~aka brojnih stru~nih skupova u Hrvatskoj i regiji koji su o tim i takvim temama raspravljali tijekom protekle dvije godine. Smatramo da se ljekarni~ka djelatnost mora okrenuti vred-novanju i naplati ljekarni~kih postupaka kako bi struka osigurala financijsku odrì-vost i stekla bolju vidljivost va`nosti i vri-jednosti ljekarni~ke djelatnosti za zdrav-stveni sustav.

Kako bismo vidljivost va`nosti i vrijednosti ljekarni~ke djelatnosti ostvarili, ovim putem pozivamo na suradnju i aktivno uklju~enje u rad povjerenstava svih kolega koji tome mogu pridonijeti, te na otvorenu komunika-ciju izme|u svih ljekarnika, svih dionika unu tar farmaceutske profesije, svih farma-ceut skih ustanova, odnosno namjenskih or-ganizacija javne djelatnosti (institucija), ali i suradnju sa svim drugim zdravstvenim stru-kama, osobito suradnju s lije~nicima obitelj-ske medicine, kao naj~e{}im sugovornicima i suradnicima u skrbi za zajedni~kog bole-snika. Pozivamo na suradnju i sa strukovnim udrugama lije~nika obiteljske medicine: Hr-vatskom udru`bom obiteljske medicine (HUOM), Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Hrvatskim dru{tvom obiteljskih doktora (HDOD).

Podsje}amo, nastavno na inicijativu HZZO-a iz godine 2013., da se ljekarni~ka djelatnost i uloga ljekarnika u racionalnoj farmakoterapiji i sigurnosti bolesnika rede-finira, a na temelju me|unarodno prihva-}enih smjernica i iskustava naprednih eu-ropskih zemalja, da je Hrvatska ljekarnička komora pokrenula niz aktivnosti na pripremi novog modela ljekarni~kih usluga. Budu}i da usluge, koje se ve} i danas pruàju u hr-vatskim ljekarnama, uklju~uju ~itav niz lje-karni~kih postupaka, osnovna je zada}a Po-vjerenstva za unaprje|enje lje karni~ke dje-latnosti bila sistematizirati navedene po-stupke koji u procesima skrbi uklju~uju {irok spektar radnji koje prate izdavanje li-jekova, kao i pra}enje bolesnika i drugih korisnika lijekova. U sistematizaciji tih po-stupaka, utvr|ene su 4 razine usluga, od kojih su prva i druga razina temeljne i u djelokrugu djelovanja svakog licenciranog ljekarnika, dok su tre}a i ~etvrta razina na-predne i mogu ih pruàti samo ljekarnici koji su stekli potrebne kompetencije, za {to se traì dokaznica (neka vrst potvrde, svjedod`be, certifikat) o osposobljenosti ili odgovaraju}a formalna naobrazba u vidu specijalizacije ili spe cija listi~kih studija. Va-lja naglasiti da se navedene usluge ne defi ni-raju kao dijag no sti~ko-terapijski postupci (DTP), niti kao dodatne usluge, ve} kao ljekarni~ki postupci. Neki od njih uklju~uju kontrolna, orijentacijska mje renja i probir-ne postupke1 koji se mogu bolesniku

1 Vidjeti ~lanak Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori jav-nog zdravlja u ovom broju Biltena HLJK.


18

pruìti u ljekarni~koj skrbi individualno ili u okviru javnozdravstvenih projekata, stano-vitih preventivnih programa i promocije zdravlja. Potreba da se ti i takvi postupci jasno utvrde i opi{u proizlazi i iz ~injenice da su ljekarnici uvo|enjem sustava elek tro-ni~kog ponovljivog recepta postali zdrav-stveni radnici koje bolesnici oboljeli od kroni~nih bolesti naj~e{}e i/ili obvezno jednom mjese~no posje}uju, te sustavno i na temelju svojih kompetencija brinu o ra-cionalnoj farmakoterapiji, postizanju tera-pijskih ciljeva i o sigurnosti bolesnika. Sva-kodnevna ljekarni~ka praksa ukazuje nam na nu`nost ujedna~avanja procesa lje-karni~ke skrbi u javnom ljekarni{tvu.

Jasno je, a to pokazuju mnogobrojna istra-ìvanja i farmakoekonomske studije, da se pravodobnim otkrivanjem pote{ko}a u far-makoterapiji, pra}enjem privrènosti pre-ma lijekovima (adherencije) i kontrolom bo lesti znatno utje~e na smanjenje tro{kova za lije~enje. Pri tome se misli na provo|enje racionalne farmakoterapije i pra}enja redo-vite potro{nje lijekova, sudjelovanje u pre-ventivnim programima za{tite zdravlja i pruànje ljekarni~ke skrbi koja svoje znan-stveno upori{te ima upravo u temeljnim klini~kim znanjima svakog licenciranog lje-karnika.

Ljekarni~ki postupci (LJP) prve i druge ra-zine dio su, kako je ve} re~eno, svakod-nevne ljekarni~ke prakse i procesa ljekar-ni~ke skrbi koja se ve} provodi u hrvatskim ljekarnama. Bez obzira na u~estalost nji-hove realizacije od strane pojedine ljekar-

ne ili ljekarnika oni do sada nisu bili stan-dardizirani, dokumentirani, evidentirani ni adekvatno vrednovani. Prema ve} postoje-}im zakonima, dio su osnovnih dnevnih zaduènja ljekarnika i za njih nije potrebna dodatna oprema, uvjeti ili edukacija.

Radna tijela HLJK rade na razradi protoko-la ljekarni~kih postupaka prve i druge razi-ne i na preciznom definiranju vrednovanja i na~ina naplate pojedinih usluga u budu}nosti, dok mnoge ljekarni~ke ustanove, kao i pojedina~ne ljekarne, ve} provode postupke probira i kontrolnih mjerenja u ljekarnama, a bez jasno definiranih higijen-sko-sanitarnih uvjeta, kao i popisa obve-znog pribora potrebnog za njihovu pro-vedbu. Stoga je Povjerenstvo za unapre-|enje ljekarni~ke djelatnosti predloìlo da Vije}e Komore usvoji konkretne preporuke za provedbu tih i takvih ljekarni~kih postu-paka kako bi se na siguran i u~inkovit na~in pruìle usluge koje uklju~uju probir i kon-trolna mjerenja u ljekarnama te da bi se usluga ujedna~ila u ljekarni~koj praksi.

Predloèni su dokumenti rezultat rada Po-vjerenstva za unaprje|enje ljekarni~ke dje-latnosti koje je izradilo preporuke prema dostupnim smjernicama WHO i FIP-a za Dobru ljekarni~ku praksu,2 Zakonu o lje-karni{tvu,3 smjernicama za pohranu osob-nih podataka pacijenata po Zakonu o za{titi

2 Joint FIP/WHO Guidelines on Good Phar-macy Practice: Standards for Quality of Phar-macy Services (2011).3 Zakon o ljekarni{tvu, NN 121/03, ~l. 6.


19

osobnih podataka,4 Zakonu o za{titi prava pacijenata5 te Pravilniku o gospodarenju me dicinskim otpadom.6 Dokumenti su re-cenzirani od stru~nog povjerenstva Centra za primijenjenu farmaciju Farmaceutsko-bi-okemijskog fakulteta (FBF) Sve u~i li{ta u Za-grebu, a u izradbu cijelog modela sistemati-zacije ljekarni~kih usluga bilo je od godine 2013. do danas uklju~eno tridesetak stru~-njaka i to: ljekarnika iz prakse (14), ravnate-lja ljekarni~kih ustanova (3), suradnika u nastavi i drugih radnika FBF-a (4) i studija Farmacije u Splitu (3), specijalista (1) i spe-cijalizanata (1), te polaznika specija li sti~kog studija klini~ke farmacije FBF-a (5), doktora znanosti iz podru~ja biomedicine (4), te ko-lega koji su ~lanovi i aktivni ob na {atelji viso-kih funkcija u hrvatskim i me|u narodnim strukovnim organizacijama (3).

Primjenom novog modela usluga èli se omogu}iti svim ljekarnicima i farmaceutskim tehni~arima da provode ljekarni~ku skrb u okviru Zakona o ljekarni{tvu, a unutar koje trebaju mo}i sudjelovati u kontroli rezultata lije~enja radi provjere trenutnog stanja i si-gurnosti bolesnika. Pri tome ljekarnici ne}e preuzimati poslove lije~nika, ne}e ulaziti u interpretaciju dobivenih medicinskih rezultata niti postavljati ili propitivati postavljene dija-gnoze. Ljekarnici }e upu}ivati bolesnika na

daljnju obradbu unutar zdravstvenog susta-va, pratiti tijek lije~enja, kao i pokazatelje tre-nutnog statusa te otvarati komunikaciju s lije~nikom obiteljske medicine u kolaborativ-noj praksi kad god procijene da je to potreb-no. Time ni na koji na~in ne}e ulaziti u dome-nu lije~ni~ke djelatnosti.

Polaze}i od zakonske osnove ljekarni~ka skrb obuhva}a:• racionalizaciju tro{kova za odre|ene

terapijske protokole• unaprje|ivanje farmakoterapijskih po-

stupaka i postizanje terapijskih ciljeva• pra}enje, izbjegavanje i/ili smanjivanje

nuspojava lijekova• izbjegavanje interakcija, terapijskog

dupliciranja ili pojave alergija• skrb nad pridràvanjem terapijskih pro-

tokola od strane bolesnika• pobolj{anje u~inka klini~kog lije~enja• provo|enje preventivnih mjera o~u va-

nja i za{tite zdravlja.

Prema smjernicama dobre ljekarni~ke prak se ljekarnikova uloga, dakako, nije sa-mo pripremiti, nabaviti, skladi{titi, osigura-ti, distribuirati, izloìti, izdavati lijekove i medicinske proizvode ve} i osigurati racio-nalnu farmakoterapiju primjenom sljede}ih postupaka:• procijeniti zdravstveno stanje (tzv. sta-

tus) i potrebe bolesnika• upravljati procesima lije~enja (terapije)

lijekovima• pratiti ishode lije~enja i zdravstveni na-

predak bolesnika

4 Zakon o za{titi osobnih podataka, NN 106/12, NN 130/11.5 Zakon o za{titi prava pacijenata, NN 37/08.6 Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpa-dom, NN 50/15, ~l. 8.


20

• osigurati informacije o lijekovima i po-stupcima lije~enja.

Na taj na~in ljekarnik pridonosi u~inkovitom funkcioniranju zdravstvenog sustava te in-formira i educira bolesnika o lijekovima, prevenciji i zdravlju, aktivno se uklju~uje u postupke prevencije i kontrole ishoda lije~enja, a sve svoje djelovanje uskla|uje s nacionalnim kontekstom, smjernicama i le-gislativom. Ljekarnik je u procesu skrbi ak-tivna potpora u promociji nacionalnih stra-tegija koje imaju za cilj dobre ishode lije~enja i sigurnost bolesnika. Stav Hrvat-ske lije~ni~ke komore izraèn u dopisu od 15. sije~nja 2016., te pisana izjava profe-sora Igora Franceti}a u ~asopisu Va{a lje-karna podràva tu i takvu inicijativu teme-ljem koje ljekarnici koriste svoj potencijal i kompetencije u svim navedenim podru~jima na dobrobit zajedni~kih (lije~ni~kih i ljekarni~kih) pacijenata. ■

Zajedni~ka izjava profesorice Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi

Na ovom mjestu donosimo zajed-ni~ku izjavu prof. dr. sc. Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi, a vezano uz dodat-ne usluge u ljekarnama.

Ljekarnik, prigodom izdavanja lijeka, nije samo posljednji u nizu nego i proaktivni zdravstveni stru~njak koji skrbi za bolesnika. Stoga je fokus s lijeka potrebno usmjeriti upravo na bolesnika, tj. upravo ljekarnik tre-ba pratiti kako lijek utje~e na bolesnika.

Takva skrb traì od ljekarnika pro{irenje dosada{njih usluga koje bi, osim savjetova-nja bolesnika o lijeku (pravilna primjena ovisno o dobu dana, hrani, drugim lijekovi-ma, ìvotnim navikama), morale uklju~ivati dodatno pra}enje i provjeru privrènosti bolesnika prema lijekovima (adherencije) te ishoda lije~enja (pravilno mjerenje tlaka, glukoze u krvi, kolesterola), kao i savjeto-vanje o nuspojavama, mogu}im interakci-jama izme|u lijekova i o mogu}em utjecaju dodataka prehrani i hrane. Sveobuhvatna ljekarni~ka skrb treba se temeljiti na kom-petencijama ljekarnika i na zakonom propi-

priop}enje Ureda HLJK, Zagreb


21

sanom djelokrugu rada (provo|enje lje-karni~ke skrbi u cilju postizanja boljih far-makoterapijskih u~inaka i promicanja raci-onalne uporabe lijekova i medicinskih pro-izvoda te sudjelovanje u sprje~avanju bole-sti i za{titi zdravlja).

Kako bi se precizno odredile dodatne ljekarni~ke usluge potrebno je odrediti strate{ke ciljeve struke, odnosno raspisati strategiju ljekarni{tva. Osnovna na~ela na kojima bi se trebali temeljiti strate{ki ciljevi jesu pobolj{anje i unaprje|enje ljekarni~ke struke te suradnja s drugim zdravstvenim stru~njacima, s kona~nim ciljem – dobrobit zajedni~kog pacijenta.

Isto tako, potrebno je i adekvatno vredno-vati sve usluge koje ljekarnik pruà ili moè pruàti ili }e pruàti.

Na zapo~etim protokolima/standardima za ljekarni~ke usluge vi{ih razina, posebice tzv. 2. razine, treba nastaviti raditi, budu}i su isti temelj za vi{e razine te, izme|u osta log, sluè i za pra}enje privrènosti (adherencije) bolesnika prema farmakote-rapiji. Istima }e se ujedno i standardizirati usluge koje se ve} danas pruàju u nekim ljekarnama, kako bi, u kona~nici, svaki bo-lesnik dobio jednako kvalitetnu skrb.

Provo|enjem dodatnih usluga kona~no }e se mo}i prikupiti i vrijedni podaci, odno-sno dokazi, o va`nom doprinosu ljekarnika zdravstvenom sustavu {to upravo vodi ka unaprje|enju ljekarni~ke struke, boljem vrednovanju, odnosno pozicioniranju lje-kar ni{tva unutar zdravstvenog sustava, a na zadovoljstvo svih dionika. ■

Dominique Jordan, predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu pri FIP-u (Me|unarodna farmaceutska federacija) na temu javno ljekarni{tvo

U predavanju Dominique Jordan, Odrìva naknada – globalni pregled, prika-zana je provedba novog sustava naknada u [vicarskoj, a na osnovi pla}anja za usluge kao dijela globalne strategije u toj zemlji.

^lanak donosi glavne naglaske iz razgovora kojeg je vodila Ksenija Sokol, mag. pharm. / PLI-VA Hrvatska d.o.o., Zagreb s gospodinom Do-minique Jordan, mag. pharm., specijalist u jav-nom ljekarni{tvu / PharmaSuisse, [vicarska. Vrlo zanimljiv razgovor,kojeg preporu~amo pro~itati, prenesen je u cijelosti i objavljen u ~lanku K. So-kol, Dominique Jordan – svjetski lider u javnom ljekarni{tvu boravio u Hrvatskoj, Farmaceutski gla-snik, 71:12 (2015) 732-737. Razgovor se vodio u studenome 2015. u Pore~u, u vrijeme odràvanja Drugog farmaceutskog foruma Jugoisto~ne Europe (19. – 21. XI. 2015.) na ko-jem je vi{e od 250 stru~njaka iz 10 europskih zemalja raspravljalo o mogu}nostima unapre|enja


22

Pla}anje za usluge nije bio cilj sam po sebi ve} je trebalo osigurati odrìvost ljekarni, kako bi se ljekarnicima omogu}ila ulaganja potrebna za budu}nost. Naime, odrìvost ljekarni ovisi o stabilnom modelu naknada i zajedni~ki je problem brojnim dràvama diljem svijeta.1 Ta i takva ~injenica bila je povod za razgovor kolegice Ksenije Sokol s Dominique Jordanom.

[vicarska iskustva[vicarska iskustva

U [vicarskoj se tijekom vi{e od 12 godina gradio sustav, korak po korak, od naknade do naobrazbe ljekarnika, radile prilagodbe zakona i propisa pa sve do u~vr{}ivanja ulo-ge ljekarnika kao va`nog i aktivnog sudioni-ka u {vicarskom zdravstvenom sustavu.

[to se ti~e {vicarskog iskustva s promje-nom sustava ljekarni~kih naknada, govori Dominique Jordan, da je to s jedne strane bilo vrlo uzbudljivo iskustvo i sjajna prilika za prelazak na sustav koji vi{e-manje ne ovisi o cijenama. S druge nas je strane bilo i pomalo strah jer je prihva}anje novog su-

stava ujedno predstavljalo i svojevrstan ri-zik i polazak na »put bez povratka«.

Mogli bismo se upitati, isto tako, u kojoj je mjeri strategija udruènja PharmaSuisse ugra|ena u viziju strategija Sekcije za javno ljekarni{tvo Me|unarodne farmaceutske fe-deracije (FIP CPS 2020).2 Ja bih rekao, kaè Dominique Jordan, da je to pri~a o »uzimanju i davanju«. [vicarska se strategija moè saèti u tri rije~i: kvaliteta, kompeten-cije i usluge. Za provedbu (implementaciju) te strategije, izabrao sam tri podru~ja: pro-mociju zdravlja, bolesnike s akutnim bole-stima i bolesnike s kroni~nim bolestima.

Za dobru je strategiju va`no poznavati i unaprijed uzeti, dakle anticipirati globalne trendove i izazove, poput starenja sta nov-ni{tva, smanjenja marì ili nedostatka lije~-nika op}e prakse. Upravo }e manjak lije~-nika op}e prakse u sljede}ih nekoliko godi-na postati akutan problem u Europi, ali ujedno i velika prilika za ljekarnike da pri-hvate nove uloge u pruànju adekvatnih usluga gra|anima.

struke i dobrobiti bolesnika te o budu}nosti ljekarni{tva u zemljama okruènja. U program-skoj knjiìci 2. Farmaceutski forum Jugoisto~ne Euro-pe, PLIVA/TEVA, Zagreb, 2015, str. 26 objavlje-ni su podaci iz ìvotopisa kolege Dominique Jor-dana

1 Dominique Jordan, ~lan Izvr{nog odbora Odsjeka za javne ljekarne, ~lan a potom i predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu te ~lan ureda pri FIP-u (Me|unarodne farmaceutske federacije), izloìo je glavne zna~ajke iz-vje{}a FIP-a o modelima naknada godine 2015. na 75. svjetskom kongresu FAP-a u Düsseldorfu.

2 Vi{e podataka o trendovima moè se prona}i u CPS viziji 2020 http://www.fip.org/CPSvision/


23

Gledaju}i zdravstveni sustav u [vicarskoj, porast tro{kova u ljekarni{tvu odgovara porastu volumena propisanih lijekova. No, postavlja se pitanje o tome kako promjene ljekarni~kih naknada financijski utje~u na {vicarske ljekarne, a gospodin Jordan je mi{ljenja da je s ljekarni~kog gledi{ta {vi-carsko ljekarni{tvo, sada nakon 13 godina, suo~eno sa situacijom u kojoj tre}ina pri-hoda ljekarne dolazi od naknada za pruène usluge, dok dvije tre}ine prihoda dolaze od varijabilne i fiksne marè na ci-jene lijekova. Strukturu ljekarni~kih nakna-da odobrila je {vicarska vlada, a vrijednost boda za ljekarni~ke usluge rezultat je pre-govora s osiguravaju}im dru{tvima. Vrijed-nost jednog boda je trenutno 1,08 {vicar-skih franaka. Zahvaljuju}i tom i takvom sustavu vladino smanjenje tvorni~kih cijena manje poga|a ljekarnike nego da se ljekarni~ka naknada sastoji samo od marè. U pravilu, {vicarski je zdravstveni sustav ljekarnicima3 omogu}io ve}u neovisnost o cijenama lijekova i uz to slu`beno su defi-nirane usluge koje pruàju ljekarnici.

Na osnovi na{eg iskustva u [vicarskoj, slje-de}i su uvjeti potrebni za uspje{no uvo-|enje sustava naknada za ljekarni~ke uslu-ge: dobra baza podataka, koncept zasno-van na znanstvenom pristupu, pisana i dokumentirana strategija, pristanak ljekar-nika koji vjeruju u prednosti novoga susta-va i, ne manje va`no, politi~ka volja. U

[vicarskoj je to bila odluka o mogu}nosti zamjene referentnog lijeka generi~kim lije-kovima. To je dovelo do provedbe prve faze na{e strategije, uvo|enja novog susta-va naknada, a sve uz dogovor s osobom i/ili ustanovom koja pla}a lijek, kao i nu`na promjena potrebnih zakonskih odredbi.

[to se ti~e eRecepata taj je proces upravo u tijeku. Ljekarnici su spremni i ve} su in-vestirali u alate za eZdravlje. Svaka ljekar-na moè zaprimiti eRecept. Me|utim sama promjena zahtijeva vrijeme jer ve}ina lije~-nika jo{ nije ugradila potrebne elek troni~ke alate i pristala na njihovu uporabu u sva-kodnevnom radu.

Naknade u hrvatskom ljekarni{tvuNaknade u hrvatskom ljekarni{tvu

Naknade u ljekarni{tvu (eng. sustainable re-muneration) u Hrvatskoj itekako su aktualna tema za ljekarnike u javnom ljekar ni{tvu, kao i za prikladan i odrìv razvoj zdravstva, dakle i za {iru dru{tvenu zajednicu.

Kako pi{e kolegica Ksenija Sokol, prosudba ljekarni~ke prakse u svijetu velikim dijelom potaknuta je i pokrenuta upravo zbog na~ina naknada ljekarni~kih usluga. U svijetu je pri-sutan veliki broj razli~itih na~ina naknada za ljekarni~ke usluge u javnim i bolni~kim lje-karnama, neke temeljene na marì, druge na naknadi za uslugu ili po broju osiguranika kojima se usluge pruàju. S ciljem da se pruì bolji uvid na te i takve modele, FIP je proveo me|unarodno istra ̀ ivanje u 49 ze-malja svijeta o ljekarni~kim naknadama, kako za javne tako i za bolni~ke ljekarne, te izvje{-

3 Usporediti s ~lanakom K. Fehir [ola, Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja u ovom broju Biltena HLJK.


24

}e poslao svojim organizacijama ~lanicama.4 Rezultate i zaklju~ke toga istraìvanja prika-zao je na FIP-u ljekarnik Dominique Jordan kako je to ve} navedeno.1

O istraìvanju i izvje{}u o modelima O istraìvanju i izvje{}u o modelima ljekarni~kih naknada FIP CPS 2020ljekarni~kih naknada FIP CPS 2020

Istraìvanje i izvje{}e o modelima ljekar ni~kih naknada, koje je proveo FIP CPS prvo je ta-kvo istraìvanje i izvje{}e te vrsti koje su po-krenuli ljekarnici. Valja naglasiti da do tada ranija literatura uglavnom odraàva mi{ljenja ekonomista koji se bave zdravstvom.

U izvje{}u je naglasak stavljen na promje-nu strukture ljekarni~kih naknada u pojedi-nim zemljama u proteklih nekoliko godina. Postoji trend dodavanja sve ve}eg broja novih usluga ~iji se tro{ak refundira.

Diljem svijeta ljekarnici pruàju niz usluga, od koji su neke izravno povezane s isporu-kom lijekova, a druge nisu. Neke se pla}aju, a druge su obvezne i uklju~ene u »normal-nu« naknadu, {to zna~i da su besplatne.

Razvoj uloge ljekarnika iziskuje prilagodbe u infrastrukturi, kao {to je primjerice uvo |e-nje prostorije za konzultacije ~ime se jam~i privatnost bolesnika. To za ljekarnike pak zna~i porast tro{kova i daljnje investicije.

Usluge za koje tre}e strane naj~e{}e pla}aju naknadu su usluge izdavanja lijekova, admi-nistrativni i klini~ki pregled recepta, priprav-ljanje magistralnih pripravaka i usluge

deùrstva. U ve}ini se zemalja naknada za izdavanje lijeka odnosi na propisani lijek i uklju~uje informiranje bolesnika i njegovate-lja. Ako je ve}i broj ljekarni~kih usluga po-vezanih s izdavanjem lijekova obvezan, ali i besplatan kao {to se vidi iz FIP CPS 2020 izvje{}a, dugoro~na financijska odrìvost ljekarni{tva je upitna, posebno ako se priti-sak dràve i/ili osiguravatelja na cijene lije-kova i marè nastavi i u budu}nosti.

Istraìvanje je pokazalo da je model ljekar-ni~kih naknada u javnom ljekarni{tvu i dalje u velikoj mjeri usredoto~en na proiz vode ({to ugroàva budu}nost ljekar ni{tva), usprkos pomaku u raz mi{ljanju prema mo-delu koji bi bio vi{e fokusiran na usluge. Isto tako, jako je va`no imati na umu da, ako se smanjuje pla}anje na osnovi volu-mena, hitno treba na}i neke druge izvore prihoda kako bi se osigurali odrìvost, kva-liteta i sveobuhvatnost ljekarni~kih usluga.

Pojava da su vode}u ulogu u sustavu ljekarni~kih naknada preuzeli zdravstveni osiguravatelji ~ini se opasnom. Istraì-vanjem je, najme, na vidjelo iza{la vrlo opa-sna ~injenica, kaè Dominique Jordan: »u nizu su zemalja vode}u ulogu u sustavu ljekarni~kih naknada, kao i u poticanju i odràvanju pada cijena lijekova i marì, (~ija je svrha kontrola zdravstvenog pro ra ~una), preuzeli upravo zdravstveni osiguravatelji«. To ljekarnicima i njihovim udru ̀ enjima ograni~ava mogu}nost oblikovanja vlastitog modela ljekarni~kih naknada. Nadalje, time je ugroèna i sigurnost bolesnika jer je lje-karnik prisiljen lije~enje prilagoditi financij-skom interesu osiguravatelja, a ne bolesniku osigurati najbolju mogu}u terapiju.

4 Izvje{}e je primilo Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo u Zagrebu.


25

Modeli ljekarni~kih naknada moraju se za-snivati na dru{tvenom ugovoru izme|u lje-karni i gra|ana. Va`no je da gra|ani, kroz dràvni sustav, prepoznaju klju~nu ulogu ljekarnika i ljekarni i pomognu osigurati odrìvost zdravstvene infrastrukture, koju }e ljekarnici uspostaviti u zamjenu za odgo-vornost povjerenu ljekarni{tvu u osiguranju pristupa lijekovima i primarnoj zdravstvenoj skrbi. Na nacionalnim farmaceutskim organi-zacijama je da pokrenu dijalog ne samo o mo-delu ljekarni~kih naknada, nego i o stru~noj (profesionalnoj) budu}nosti ljekarnika!

U nastavku Jordan kaè da u ljekarni{tvu postoje neiskori{teni potencijali. Ljekarnici samo moraju biti inovativni, vje{ti i poku{ati ne propustiti prilike koje }e im se otvarati u sljede}ih nekoliko godina. Moramo biti po-nosni na svoju struku i vjerovati da mi, kao ljekarnici, moèmo imati va`nu ulogu u zdravstvenom sustavu.

U CPS viziji moè se na}i niz informacija i vjerojatno neke korisne zamisli o tome kako ugraditi, ostvariti, tj. provesti nove uloge u javnim ljekarnama. I ne zaboravite, isti~e Dominique Jordan, svaki ljekarnik ima va`nu ulogu u razvoju na{e ljekarni~ke struke bez obzira na to radi li kao ljekarnik ili ne.

Kako Dominique Jordan vidi poloàj Kako Dominique Jordan vidi poloàj ljekarnika u Hrvatskoj?ljekarnika u Hrvatskoj?

Ljekarnici u Hrvatskoj imaju goleme poten-cijale, kaè Dominique Jordan. Sada je vri-jeme da hrvatski ljekarnici redefi niraju svoju ulogu u zdravstvenom sustavu, u~vrste svoja dosada{nja postignu}a i dodaju nove usluge

u skladu s potrebama gra|ana i zdravstvenim sustavom. Ljekarnici trebaju dokazati da zdravstvenom sustavu daju dodanu vrijed-nost jer to ne}e u~initi nitko umjesto njih. Trebaju biti dovoljno hrabri i svoju sudbinu uzeti u svoje ruke. To zna~i da trebaju vjero-vati u svoje sposobnosti.

Valja znati da se ljekarnik nalazi u sredi{tu trokuta kojega vrhovi ~ine: (1) lije~nici, (2) bolesnici i (3) dru{tvene potrebe. Uloga ljekarnika u budu}nosti sasvim je o~ita analiziramo li njihov poloàj u zdravstve-nom sustavu. Prema istraìvanju objavlje-nom jo{ davne godine 1961. u ~asopisu New England Journal of Medicine, a koje je jo{ uvijek aktualno, od 1000 ljudi njih 750 ima zdravstvenih problema, ali samo 250 potraì lije~ni~ku pomo}. To zna~i da bi se oko 500 ljudi moglo obratiti ljekarniku, isto tako zdravstvenom radniku bilo radi lije~enja bilo radi savjeta. To je va`na infor-macija za budu}u ulogu ljekarnika uzme-mo li u obzir javno zdravlje i promociju zdravlja, razvrstavanje i klasifikaciju bole-snika (eng. triage) akutnih, kao i savjetova-nje kroni~nih bolesnika. înjenica je da su ljekarne i ljekarni~ke kompetencije jo{ uvi-jek nedovoljno iskori{tene.

O~igledno je da ljekarne predstavljaju ulaz u zdravstveni sustav, ba{ kao i lije~ni~ke ordi-nacije i hitne slu`be u bolnicama. Krajnji je cilj strategije da ljekarnici, medicinski stru~njaci, postanu dijelom primarne zdrav-stveni skrbi i budu pla}eni za usluge koje pruàju. Ljekarnici moraju pro{iriti svoje us-luge i ne vi{e pruàti samo usluge koje su izravno povezane s izdavanjem lijekova.


26

Ljekarnici se trebaju pripremiti za preuzi-manje novih odgovornosti u zdravstvenom sustavu. On si u preuzimanju tih novih od-govornosti mogu, dakako, i sami pomo}i. Za to je potreban novi prilago|en obra-zovni curriculum5 studija farmacije. Nai-me, naobrazba (odgoj i obrazovanje, edu-kacija) je klju~ za stjecanje novih kompe-tencija i jamac kvalitete i sigurnosti novih usluga koje se pruàju bolesnicima. U~inkovito obrazovanje mora uklju~ivati interakciju izme|u dodiplomske, poslijedi-plomske i kontinuirane edukacije. U [vi-carskoj je, primjerice, PharmaSuisse preu-zeo pla}anje jedne katedre za klini~ku far-maciju i jedne za ljekarni~ku praksu na dva sveu~ili{ta. Kao krovna organizacija, osmi-slili smo u [vicarskoj specijalizaciju u jav-nom ljekarni{tvu na poslijediplomskoj razi-ni koja je nedavno postala zakonski obve-zna, ~ime se osigurava ljekarni~ka odgo-vornost u ljekarnama. No, u procesu im-plementacije novih usluga najva`nije je bilo imati puno strpljenja jer je to dugotra-

jan proces koji iziskuje promjenu shemat-skog modela znanstvenog pristupa (para-digme6) u podru~ju zdravstva, a time i ljekarni{tva.

Na pitanje Ksenije Sokol {to bi preporu~io nacionalnim organizacijama Dominique Jordan7 je na kraju razgovora izrekao svoje mi{ljenje. U Hrvatskoj treba preuzeti vod-stvo u pregovorima o modelu ljekarni~kih naknada, a treba razgovarati i sa svojom Vla-dom. Ne dopustite tre}ima da odlu~uju o va{oj budu}nosti. Imajte vjere u svoje spo-sobnosti. Vladi bih poru~io da vjeruje ljekar-nicima, da im da priliku da dokaù svoju do-danu vrijednost u zdravstvenom sustavu i da im osigura fi nancijske kapacitete kako bi mo-gli investirati u infrastrukturu, edukaciju i no-ve usluge. Srednjoro~no, to }e pridonijeti u{te dama te pove}anju kvalitete skrbi o gra-|anima, promociji zdravlja, trijaì akutnih bo-lesnika od ostalih i ostvarenju primjerenog savjetovanja kroni~nih bolesnika. Vrijedi poku{ati, zar ne? ■

5 Curriculum je kao pojam unesen u pedagogiju jo{ u srednjem vijeku u odre|ivanju slijeda u~enja i dugo se svodio na nastavni plan i program. Suvremeni pojam curriculuma, u pedago{kom kontekstu, zna~i strategiju reforme {kole, a obuhva}a ove sastavnice i njegov sli-jed: (a) analizu dru{tvene situacije i utvr|ivanje dru{t-venih potreba u odgoju i obrazovanju, (b) programira-nje odgoja i obrazovanja na temelju utvr|enih dru{tve-nih potreba, (c) planiranje i pripremanje odgoja i obra-zovanja u primjerenom {kolskom sustavu, (d) ostvare-nje odgoja i obrazovanja prema planu, (e) vrjednovanje sveukupnoga kurikularnog ciklusa, tako da se u novi ciklus unesu izmjene, dopune i inovacije. Vidjeti isto tako ~lanak Stručno osposobljavanje na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu u ovom broju Biltena HLJK ¢nap. urednika: V.G.£.

6 Izvorni obrazac, uzor, model. U logici izvor ili stan-dard {to omogu}uje pojmovna razlikovanja na kojima po~iva odre|ena praksa djelovanja. U teoriji znanosti, neko vrijeme priznati znanstveni model koji zajednici istraìva~a sluì kao glavni na~in dospijevanja do znan-stvenih spoznaja i rje{enja. Op}enito, paradigma je u osnovi na~in gledanja na svari i pojave, zajedni~ka pret-postavka koja upravlja nazorom nekog razdoblja i u tom razdoblju pristupom znanstvenim pitanjima, no moè biti i op}e prihva}ena teorija (npr. kopernikanska astro-nomija, kvantna teorija) ¢nap. urednika: V.G.£.

7 Predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu i ~lan ureda FIP-a.


27

Savjetovali{te za bolesnike s astmom: javno-zdravstvena kampanja

Kao ljekarnici, najdostupniji smo zdravstveni radnici i u svom svakodnev-nom radu susre}emo se s velikim brojem bolesnika. Svaki njihov posjet ljekarni pri-goda je za pruànje ljekarni~ke skrbi i pro-vjeru uspje{nosti terapije. Prema saznanji-ma Hrvatske ljekarničke komore bolesnici i drugi korisnici lijekova èle koristiti i do-datne usluge koje im pomaù da provjere i/ili pobolj{aju svoje zdravstveno stanje te da dobiju dodatne informacije o svojoj bo-lesti, lijekovima i op}enito o zdravlju.1 Vo-

|eni tim saznanjem i ̀ eljom da se pridone-se kvaliteti ljekarni~ke usluge, u ljekarni Va{e zdravlje u Zadru aktivno smo se uklju~ili u provo|enje javnozdravstvene kampanje Uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e, a koja se provodila u organizaciji Hr-vatske ljekarni~ke komore i Hrvatskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunolo-giju. Cilj kampanje je podizanje svijesti o alergijama i dokazivanje uloge ljekarnika u terapiji alergija, s tim se u prvom dijelu kampanje obra|uje astma.

• Prva faza kampanje odnosi se na pro-vo|enje savjetovanja u ljekarni za bole-snike koji boluju od astme, pra}enje njihova stanja i biljeènje dobivenih rezultata pra}enja, te slanje rezultata savjetovanja Hrvatskoj ljekarni~koj ko-mori (HLJK).

• Druga faza kampanje uklju~uje HLJK koja obra|uje podatke o provedenim savjetovanjima bolesnika s ciljem doka-zivanja doprinosa hrvatskih ljekarnika u lije~enju astme.

Prije uklju~ivanja u samu kampanju pro{li smo niz edukacija vezanih uz alergiju i as-tmu, primjerice: Uloga ljekarnika u lije~enju

napisala: Danijela Pavi}, mag. pharm. / ZU Va{e zdravlje, Zadar

1 M. Portolan, Ljekarnici nisu razgovarali s HZZO-om o preuzimanju poslova lije~nika, Lije~ni~ke novine, 14:128 2014) 23-24. Razgovor s predsjednikom HLJK imala je Andreja [antek, a tekst tog razgovora objavljen je u tematskom broju Sedmi simpozij Komore u Zagrebu u ~asopisu Lije~ni~ke novine. Za ovaj broj Biltena HLJK posebno je zanimljiv dio teksta kako slije-di. HLJK je potpuno prihvatila strate{ki dokument PGEU (Pharmaceutical Group of the European Union) pod nazivom »Strategija za optimiranje zdravstvenih ishoda svakog bolesnika i pove}anje vrijednosti zdrav-stvenih sustava« koja predstavlja strategiju europskih javnih ljekarni i odràva èlju ljekarnika za unaprje-|ivanje ljekarni~ke struke i prakse u javnim ljekarnama kako bi zadovoljile potrebe bolesnika i suo~ile se s ak-tualnim izazovima u zdravstvenoj skrbi. Europske

vlade nastoje optimizirati uporabu lijekova, posti}i bo-lju i u~inkovitiju farmakoterapiju i smanjiti cjelokupne tro{kove zdravstvene skrbi. Boljom uporabom znanja i vje{tina europskih ljekarnika mogu se lak{e posti}i ti ciljevi. Kako bi se pove}ao doprinos ljekarni u djelo-tvornosti i u~inkovitosti zdravstvenih sustava, ljekarnici moraju imati aktivnu ulogu u timu primarne skrbi, podràti primjene eZdravstvenih rje{enja u ljekarni i razviti nacionalne strategije za tzv. upravljanje lijekovi-ma ¢nap. urednika: V.G.£.


28

alergija; eTe~aj HLJK i PLIVAmed.net, Ulo-ga ljekarnika u lije~enju astme; eTe~aj HLJK i PLIVAmed.net; Postizanje i odràvanje optimalne kontrole astme – Uloga ljekarni-ka; HFD i PLIVA, Uloga ljekarnika u posti-zanju kontrole astme; In-house te~aj i radi-onica za zaposlenike ljekarni i to Va{e zdrav lje i Pharma Expert.

Cilj je lije~enja astme potpuna kontrola same bolesti. Pod kontrolom astme podra-zumijeva se nestanak simptoma (ka{alj, pi-skanje u prsima, osje}aj nedostatka zraka), odràvanje maksimalne funkcije plu}a, po-stizanje dobre kvalitete ìvota te spre-~avanje trajnog o{te}enja plu}a. Da dobra ljekarni~ka skrb moè umnogome pridoni-jeti postizanju bolje kontrole astme, usta-novilo se to ve} tijekom savjetovanja u koje smo bili uklju~eni.

Po uputama Komore izloìli smo plakate i bolesnicima dijelili edukacijske letke Eu-

ropskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunologiju.

Slijedila je provedba savjetovanja bolesnika oboljelih od astme i pra}enje njihova stanja u razdoblju od mjesec dana. Pri prvom su-sretu s oboljelim proveli smo razgovor vo-de}i se pitanjima iz za tu kampanju pred-vi|enog obrasca sa stranica Komore. Tije-kom razgovora dolazili smo do informacije o kontroli astme, a na osnovu toga pruìli potrebni terapijski zahvat (intervenciju).

In-house te~aj i radionica za djelatnike ljekarni Va{e zdravlje; Pharma Expert

Edukacijski materijali Europskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunologiju


29

Najpotrebnija intervencija pokazala se da je to javno prakti~no pokazivanje (tzv. de-monstracija) ispravne primjene inhalera, budu}i da smo primijetili lo{u koordinaciju u postupku izme|u izdisanja zraka i udisa-nja lijeka.

Kako bi to pobolj{ali, nakon na{e demon-stracije ispravnog postupka, ponudili smo bolesniku da nam sam demonstrira primje-nu lijeka.

Druga zna~ajna intervencija bila je potreba u smislu izobrazbe, odnosno poduke bo-les nika o razumijevanju terapije, poja{ nje-nju razlike izme|u bronhodilatatora i pro-tuupalnih lijekova te o njihovoj pravilnoj primjeni.2 Ostale intervencije koje smo imali prilike pruìti oboljelima jesu savjeto-vanje bolesnika o prevenciji i rizi~nim ~ini-teljima, od kojih su najva`niji pu{enje i izloènost alergenima (pelud, ìvotinjska dlaka, grinje iz pra{ine), uo~avanju i sprje~avanju stanovitih interakcija i nuspo-

Razgovor pri prvom susretu s bolesnikom

Najpotrebnija intervencija pokazala se demonstracija ispravne primjene inhalera

Ponudili smo bolesniku da nam sam demonstrira primjenu lijeka

2 @elimo podsjetiti da je Hrvatska ljekarni~ka komora svojedobno objavila bro{uru Uporaba lijeka za astmu, BIBLIOTEKA VARIA, SVEZAK / DODATAK ¢2£, Za-greb, 2008. u kojoj se, uz ostalo, nalazi i uputa o ispravnoj uporabi nekoliko inhalatora. Isto tako o lije~enju astme pisano je u knjizi V. Grdini}, A. Grun-dler Bencari}, Ljekarni~ka praksa:terapijske doze i pri-mjena lijekova, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2013, str. 350-359. ¢nap. urednika: V. G.£.


30

java te samokontrola astme primjenom vr{nog mjera~a protoka zraka, a koja se do sada pokazala kao posve nekori{tena me-toda u oboljelih.

Nakon mjesec dana u razgovoru s bolesni-cima dobili smo povratne informacije iz kojih smo mogli zaklju~iti da ve}ina obolje-lih, koji su bili uklju~eni u projekt, imaju sada kontroliranu astmu i da su ti bolesnici jako zadovoljni provedenim savjetovanjem.

Rezultati jasno pokazuju pozitivne u~inke savjetovanja u pobolj{anju kvalitete `ivota bolesnika s astmom {to se posebno pri-mje}uje u zna~ajno smanjenom broja onih bolesnika koje je astma sprje~avala u

obavlja nju svakodnevnih aktivnosti. Sma-njena uporaba bronhodilatatora isto tako ukazuje na bolju kontrolu bolesti astme nakon savjetovanja.

Uz savjetovanje bolesnika oboljelih od as-tme, a to smo savjetovanje nastavili i nakon zavr{etka kampanje u ljekarni Va{e zdravlje u Zadru, sada za na{e bolesnike svakod-nevno provodimo i savjetovanje o ranom prepoznavanju metaboli~kog sindroma, savjetovanje oboljelih od {e}erne bolesti, kao i savjetovanje o lije~enju boli. Iz do sa-da{njih iskustava zaklju~ujemo da pru ̀ anjem dodatnih usluga na{a uloga u skrbi za boles-nike postaje sve zna~ajnija. ■

Tablica 1. – Rezultati savjetovanja za 12 sudionika (bolesnika )

Prije savjetovanja Poslije savjetovanjaBroj bolesnika koje je astma sprje~avala u obavljanju sva-kodnevnih aktivnosti u proteklih mjesec dana

4 0

Broj bolesnika koji imaju simptome (primjerice ka{alj) no}u 6 1U~estalost uporabe lijekova za olak{anje simptoma astme u proteklih tjedan dana (prosjek)

3x 1x

Broj bolesnika koji rabe pomagala za primjenu inhalera (npr. Volumatic)

1 4

Broj bolesnika koji rabe mjera~ vr{nog protoka zraka 0 1


31

Stru~no osposobljavanje na Farma ceut-sko-biokemij-skom fakultetu u Zagrebu

Stalne promjene u ljekarni~koj struci zahtijevaju od ljekarnika unaprje|enje postoje}ih i razvoj novih kompetencija te opravdano stavljaju bolesnika u sredi{te ljekarnikova djelovanja. Istodobno dolazi i do promjena u podru~ju obrazovanja, koje podrazumijevaju uvo|enje novih metoda u~enja i pou~avanja.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sve u~i-li{ta u Zagrebu (FBF) uskladio je program studija Farmacije s Direktivom 2005/36/EC,1 {to podrazumijeva, izme|u ostaloga, uklju~ivanje 900 sati stru~nog osposoblja-vanja u studijski program. Prema revidira-nom studijskom programu Farmacija, koji je na FBF zapo~eo s provedbom {k. god.

2011./2012., ukupno 900 sati stru~nog osposobljavanja raspore|eno je unutar tri godine studija, a sastoji se od 90 sati teo-rijske nastave, koja se na FBF-u izvodi u okviru predmeta Ljekarni~ka skrb, Zdrav-stveno zakonodavstvo i Konzultacijske vje-{tine te prakti~nog dijela od ukupno 810 sati koji se izvodi izvan FBF-a: • 30 sati u 6. semestru (Stru~na praksa 1)• 60 sati u 8. semestru (Stru~na praksa 2)• 720 sati u 10. semestru studija Farmacije

(Stru~no osposobljavanje za ljekarnike).

Stru~no se osposobljavanje (SO) provodi • u javnoj ljekarni (u trajanju od 540 sati)• u bolni~koj ljekarni (120 sati)• u analiti~kom i galenskom laboratoriju

(60 sati).

Svjesni navedenih izazova, u okviru je Cen-tra za primijenjenu farmaciju FBF-a (CPF) osnovana Radna skupina za izradbu programa Stru~nog osposobljavanja, sastavljena: • od ~lanova CPF-a• vanjskih suradnika (predstavnici HLJK

te magistri farmacije iz ljekarni).

Cilj je tog programa omogu}iti studentu--pripravniku stjecanje stru~nih znanja i ra-zvoj vje{tina kroz strukturirano i vo|eno iskustveno u~enje u realnom radnom okru`enju. Nadalje, provo|enje nastave u praksi trebalo bi omogu}iti studentu sa-mostalno u~enje u njihovom izravnom kon taktu s bolesnicima i drugim korisnici-ma lijekova i sa zaposlenim ljekarnicima.

Program SO zasnovan je na Hrvatskom ljekarni~kom kompetencijskom okviru, a

napisale: doc. dr. sc. Iva Mucalo, mag. pharm., dr. sc. Maja Ortner Had`iabdi}, mag. pharm., i prof. dr. sc. Renata Juri{i} Grube{i}, mag. pharm. / Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{te u Zagrebu, Zagreb

1 O Direktivi i op}enito o {kolovanju ljekarnika Hrvat-ska ljekarni~ka komora posvetila je posebni tematski broj pod naslovom Hrvatska ljekarnička komora i obra-zovanje ljekarnika, vidjeti: Biltena HLJK 2010-3, str. 97-172 ¢nap. urednika: V.G.£ .


32

sadràva popis i opis aktivnosti za postizanje o~ekivanih kompetencija studenata-priprav-nika, budu}ih magistara farmacije. Isto tako, prilog Programu ~ine odgovaraju}i obrasci (01-06) koji studentima sluè za evidentira-nje provedenih aktivnosti i zadataka tijekom provo|enja SO, a mentorima olak{avaju nad zor i pra}enje studentskog rada. Aktivno-sti koje se moraju obaviti tijekom SO os-mi{ljene su tako da svakog studenta potaknu na preuzimanje odgovornosti za vlastiti raz-voj kroz usvajanje novih znanja i razvoj stru-~nih vje{tina. Pri tome, samoprocjena nau~e-nog i osvrt na doga|aj ili provedenu aktiv-nost sluè kao dokazi navedenoga. Cjeloku-pna evidencija koju student-pripravnik izra-|uje tijekom stru~ nog osposobljavanja pri-kuplja se u obliku portfolia (uklju~uju}i i elektroni~ki oblik, e-portfolio).

U prakti~nom dijelu stru~nog osposoblja-vanja studente-pripravnike vode mentori-ljekarnici koji su se odazvali na poziv FBF-a te ~ine va`ne partnere u edukaciji i pru-ànju potpore studentima-pripravnicima. Do sada su se na FBF-u u organizaciji CPF odràla dva sastanka za mentore: u listo-padu 2015. i velja~i u 2016. Tada su se ljekarnici imali prigodu upoznati s Progra-mom Stru~nog osposobljavanja, temelje-nom na Hrvatskom ljekarni~kom kompe-tencijskom okviru, kao i sa zadacima i ob-vezama studenata-pripravnika i mentora--ljekarnika tijekom SO. Spomenutim sas-tan cima prisustvovalo je ukupno 270 lje-karnika, koji su time postali dio slu`bene baze mentora za vo|enje studenata-pri-pravnika. Mreà mentora se u obvezatnoj

suradnji s Hrvatskom ljekarničkom komo-rom svake godine revidira i nadopunjava.

Trenutno je u program SO uklju~eno 48 aktivnih mentora-ljekarnika koji su u raz-doblju od sije~nja do svibnja 2016. na SO primili 48 studenata, od kojih je ve}ina u ljekarnama na podru~ju Zagreba te nekoli-cina u drugim ljekarnama na podru~ju Hr-vatske (Karlovac, Koprivnica, Kri`, Split, Vara`din). Do kraja godine o~ekuje se da }e SO pro}i oko 60 studenata, dok bi tije-kom godine 2017. taj broj trebao biti znatno ve}i (oko 150 studenata).

Aktivnim mentorima se pruà mogu}nost dodatne edukacije s ciljem potpore u vo-|enju studenata-pripravnika. Edukacija za aktivne mentore sastoji se od kratkih inte-raktivnih predavanja i dvije radionice us-mje rene na obradbu klini~kih slu~ajeva, pruànje povratnih informacija studentima na ispunjene zadatke, te od pripreme men-tora za pedago{ku i stru~nu procjenu stu-denata primjenom kompetencijskog okvira.

Uvo|enje stru~nog osposobljavanja u stu-dijski program Farmacija velik je izazov za Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Za-grebu, a ujedno i prigoda da mentori stu-denata (iz javnih i bolni~kih ljekarni, iz pri-padaju}ih galenskih laboratorija, kao i iz laboratorija za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari) svojim stru~nim znanjem i iskustvom obo-gate prakti~nu nastavu studija Farmacije te tako uvelike pridonesu postizanju kona~nih ishoda u~enja programa te razvoju kompe-tencija budu}ih magistara farmacije. ■


33

napisala: Aisa Zanki-Zeli}, mag. pharm, univ. mag. pharm dermatofarmacije i kozmetolo-gije / ZU Farmacija, Zagreb

Ljekarnici u promicanju za{tite od sunca

Sunce svojom energijom uvjetuje opstanak ìvota na zemlji. Fotokemijska energija akumulirana u molekulama omo-gu}ava nastanak metaboli~kih i biolo{kih procesa u ìvim organizmima pa tako ima i va`nu ulogu u normalnom odvijanju funk-cija u ljudskom organizmu, a pridonosi i dobrom raspoloènju.

Tretman UV zra~enjem (fototerapija) izbor je u lije~enju nekih bolesti (vitiligo, psorijaza, lupus) kod osoba koje ne reagiraju na druge metode lije~enja. Naj~e{}e spominjan pozi-tivan u~inak sun~evih zraka na ljudski organi-zam je sinteza D vitamina u koì.

Sun~evo svjetlo sudjeluje i u nastanku raz-nih degenerativnih i malignih bolesti koè izravnim djelovanjem ili posredovanjem dru gih tvari. Prepoznavanje, razumijevanje i tuma~enje svake od tih situacija prigoda je za ljekarnika da sudjeluje u promicanju za{tite od sunca.

Na ultravioletno (UV) zra~enja otpada 10 % sun~eva spektra, a upravo je taj najmanji dio sun~eva spektra biolo{ki najaktivniji. UV-zra~enje dijelimo u tri podru~ja: UV-C

(200-280 nm), UV-B (280-320 nm) i UV-A (320-400 nm).1

UV-B-zrake iz sun~eva svjetla prodiru do Zemljine povr{ine te uzrokuju iritacije konjuktive oka. Te zrake ne prolaze prozor-sko staklo, ali prolaze kroz kvarcno staklo i vodu. Na koì uzrokuju eritem i to 12–24 sati nakon {to je koà obasjana, a nakon 48–72 sata koà po~inje tamnjeti. UV-B--zrake glavni su medijator konverzije 7-dihi-droksikolesterola u biolo{ki aktivan oblik vi-tamina D3. Ve}e doze UV-B-zra~enja uzro-kuju akutna i kroni~na o{te}enja stanica epidermisa i vezivnog tkiva, kao i promjene stani~ne membrane {to je osobito va`no za karcinogenezu. Ovisno o dozi UV-B-zra ~e-nja, prvo nastaje unutarstani~ni edem, a ka-snije se pojavljuju tzv. diskeroti~ne stanice (»sunburn« stanice) koje su jedno od o~i to-vanja malignog rasta, a nastaju, izme|u ostalog, zbog o{te}enja DNK. Kako bi se lak{e pamtilo slovo B kod UV-B zrake povezu-ju se s engleskom rije~ju »burn«-o

Documents

Sadr`aj · ma (npr. odnosi Komore i Ministarstva zdravlja), a kako bi se neki problem rije{io u op}em interesu. Pi{u}i uvodnik, od prvog uvodnika do da-nas, poku{avao sam se {to je