SADRŽAJ - Strukturni fondovi

GRGA d.o.o. Investitor: Elda d.o.o. Nova Gradiška Građevina: Energetska obnova poslovnih zgrada TD: 10-861/16 CGD.Lobe 49 Lokacija: Industrijska zona NG, k.č.br. 884/9, k.o. Prvča

Projektant: Darko Grgić, d.i.s. Listopad, 2017 List: 3 Zajednička oznaka projekta: 10-861/16 P Glavni projekt

SADRŽAJ - Izvod iz sudskog registra …………………………………………………………………………. - Popis kompletne tehničke dokumentacije ……………………………………………………… - Rješenje o imenovanju projektanta ……………………………………………………………… - Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera strojarstva …………………………………… - Izjava projektanta o usklađenosti projekta s odredbama posebnih zakona i propisa ……… - Izjava o usklađenosti glavnog projekta s odredbama posebnih zakona i propisa …………. - Prikaz tehničkih mjera o primjeni pravila zaštite od požara …………………………………... - Program kontrole i osiguranja kvalitete …………………………………………………………. - Održavanje i vijek trajanja postrojenja …………………………………………………………...

4 5 6 7 9

11 12 17 22

II PROJEKT a) TEKSTUALNI DIO 1. Projektni zadatak ………………………………………………………………............................ 2. Tehnički opis ……………………………………………………………………………………….. 3. Proračun ……………………………………………………………………………………………. 4. Uvjeti za ugovaranje i izvođenje radova ………………………………………………………… 5. Program sanacije okoliša i posebni tehnički uvjeti gospodarenja otpadom ………………… 6. Procjena investicije ………………………………………………………………………………... 7. Crtana dokumentacija ……………………………………………………………………………..

24 26 32 4146 48 63

b) NACRTI 1. Dispozicija instalacija grijanja i hlađenja – postojeće stanje 2. Funkcionalna shema strojarnice – postojeće stanje 3. Dispozicija instalacije grijanja – novo stanje do kote 3 m 4. Dispozicija instalacije grijanja – novo stanje iznad kote 3 m 5. Funkcionalna shema strojarnice – novo stanje 6. Dispozicija instalacije ventilacije





POPIS KOMPLETNE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Zajednička oznaka : 10-861/16 P 1. ARHITEKTONSKI PROJEKT MAPA 1.1. – PROJEKT ARHITEKTURE (Arhigram d.o.o. Nova Gradiška, T.D.10-861/16, projektant: Robert Klobučar, dipl.inž.arh.) 2. GRAĐEVINSKI PROJEKT MAPA 2.1 - PROJEKT KONSTRUKCIJE (KB Mirkowsky d.o.o. Požega, T.D. 36/16, projektant: Vladimir Mirković, dipl.inž.građ.) 3. ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT MAPA 3.1.-ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT-SUNČANA ELEKTRANA ELDA-IND.PARK NG (Elvi d.o.o. SLAVONSKI BROD,T.D.E-03/17,projektant:Branko Vidaković,inž.el.) MAPA 3.2.-ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT- ENERGETSKE OBNOVE RASVJETE (Elvi d.o.o. SLAVONSKI BROD,T.D.E-61/17,projektant:Branko Vidaković,inž.el.) MAPA 3.3.-ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT- ENERGETSKE OBNOVE AUTOMATIZACIJA POGONA (Elvi d.o.o. SLAVONSKI BROD,T.D.E-63/17,projektant:Branko Vidaković,inž.el.) 4.STROJARSKI PROJEKT Mapa 4.1. (Grga d.o.o. Nova Gradiška,T.D.10-861/16 CG, projektant:Darko Grgić,dipl.inž.stroj.) Mapa 5.1. POTVRDE GLAVNOG PROJEKTA



Temeljem članaka 51., 52. i 68. Zakona o gradnji (NN br. 153/2013 ) izdajem:

RJEŠENJE br . 080617-SP O ODREĐIVANJU PROJEKTANTA

kojim imenujem: za projektanta DARKA GRGIĆ, dipl. ing. stroj. projekta strojarskih instalacija za: Investitor: ELDA d.o.o.

Zrinskih 62, Nova Gradiška

Građevina: Rekonstrukcija - povećavanje toplinske zaštite ovojnice građevine, poboljšanje energetske učinkovitosti i postavljanje sunčane elektrane u postojećoj prizemnoj gospodarskoj građevini za proizvodnju tekućina za e-cigarete, te povećanje energetske učinkovitosti u postojećoj prizemnoj pomoćnoj građevini za odlaganje ambalaže i repromaterijala za proizvodnju tekućine za električne cigarete

Lokacija: INDUSTRIJSKA ZONA GRADA NOVE GRADIŠKE k.č.br. 884/9, k.o. Prvča

Broj tehn. dnevnika: 10-861/16 CG

Imenovani će dokumentaciju izraditi prema važećim propisima i normativima za ovu vrstu građevine, vodeći računa o zahtjevima investitora i Ugovora o izradi tehničke dokumentacije.

Uvjerenje o položenom stručnom ispitu Urbroj: 531-08/1-1-97-2 izdalo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera strojarstva Klasa: UP/I-310-01/99-01/461, Urbroj: 314-01-99-1 od 9. studeni 1999 izdala je Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Ovo rješenje vrijedi do svršetka projektiranja ili do opoziva. U Novoj Gradiški, lipanj 2017. Direktor:

Darko Grgić, dipl. ing.







Nova Gradiška, lipanj 2017. Broj: 06/17 – 07/CG/IOU Temeljem članaka 51., 52. i 68. Zakona o gradnji (NN br. 153/2013 ) i Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN br. 98/99) izdaje se:

I Z J A V A kojom se projektant, ovlašteni inženjer: DARKO GRGIĆ, dipl. ing. stroj. rješenje broj: Klasa: UP/I-310-01/99-01/461; Urbroj: 314-01-99-1, od 9. Studenog 1999. potvrđuje da je projekt strojarskih instalacija za: Investitor: ELDA d.o.o.





usklađeno sa Zakona o gradnji (NN br. 153/2013), te odredbama posebnih zakona i propisa: 1. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ( NN 78/15) 2. Zakon o zaštiti na radu ( NN71/14; NN118/14; NN154/14 ) 3. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 4. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, NN56/10) 5. Zakon o normizaciji (NN 80/13) 6. Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94) 7. Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03) 8. Zakon o građevnim proizvodima ( NN 76/13, NN 30/14) 9. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti ( NN 80/13, NN 14/14 ) 10. Pravilnika za održavanje i izbor vatrogasnih aparata (NN 35/94) 11. Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije (NN 6/84; NN 42/05) 12. Tehnički propisi o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07) 13. Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 03/07) 14. Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08) 15. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15) 16. Bakrene cijevi, prema EN 1057 17. Ventilacija kupaonica i sanitarija (DIN 18017) 18. Sustavi grijanja u zgradama: Metoda proračuna projektnih toplinskih gubitaka (EN 12831)



19. Centralno grijanje, opći i tehnički uvjeti za projektiranje i montažu instalacija (HRN M.E6.011) 20. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/04) 21. Uređaj za grijanje i provjetravanje. Radijatori, konvektori i slični aparati. Proračun toplinske snage i

izražavanje rezultata. (HRN M.E6.082:1980) 22. Sigurnosno tehnička oprema grijanja toplom vodom s polaznom temperaturom do 110°C prema HRN

M.E6.202. i HRN DIN 4751-2 23. Proračun rashladnog tereta za klimatizirane prostore (VDI 2078) 24. Atestiranje zavarivača (DIN 8560) 25. Bešavne čelične cijevi. Mjere i mase (DIN 2448/81, HRN C.B5.221) 26. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, NN 70/97, NN57/00, NN 129/00, NN 59/01, NN 26/03, NN

82/04, NN110/04, NN178/04, NN38/09, NN 79/09, NN 153/09, NN 49/11, NN 84/11, NN 90/11, NN 144/12, NN 94/13, NN 147/14, NN 36/15)

27. Tehnički propisi za plinske instalacije (HSUP – P 600) 28. Tehnička pravila za odorizaciju plina (HSUP - P 601.113) 29. Plinovodi od čeličnih cijevi. Izvođenje. (GPZ-P 510) 30. Kućni priključci za radne tlakove do 4 bar. Zahtjevi za cijevi i elemente cjevovoda od čelika (GPZ-N

202.011) 31. Pravilnik za izvođenje plinskih kućnih i industrijskih priključaka (primjena do 4,0 bar) (GPZ-P 551) 32. Pravila za projektiranje, izgradnju i održavanje plinovoda i kućnih priključaka od tvrdog polietilena (GPZ –

P 531) 33. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija ( GPZ-P.I.600 ) 34. Ispitivanje plinovoda i plinskih instalacija ( DIN 2470) 35. Tehnička rješenja, preporuke i propisi navedeni u priručniku Recknagel – Sprenger Završeno sa rednim brojem 35 PROJEKTANT: DIREKTOR: Darko Grgić Darko Grgić dipl. ing. stroj. dipl. ing.



Nova Gradiška, lipanj 2017. Broj: 01617 – 07/CG/IUGP Temeljem članka 51. stavka 2. Zakona o gradnji (NN 153/13) izdaje se:

IZJAVA o usklađenosti glavnog projekta s odredbama

posebnih zakona i propisa kojom: Ovlašteni projektant: Darko Grgić, dipl. ing. stroj. Ovlaštenje broj: S 461 Zaposlen kod: GRGA d.o.o. Izjavljuje da je ovaj glavni projekt strojarskih instalacija za: Investitor: ELDA d.o.o.





izrađen u skladu s prostornim planom uređenja općine Nova Gradiška: 1.“Službeno glasilo grada Nova Gradiška” broj 06/99,01/2003,03/2003,07/2004,02/2007,10/2014 2. DPU Zone malog gospodarstva „Službeno glasilo grada Nova Gradiška” broj 6/2003 Nova Gradiška, lipanj 2017. Ovlašteni projektant: Darko Grgić, dis



PRIKAZ PRIMJENJENIH TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA



OPĆI TEHNIČKI PODACI Za predmetnu građevinu u industrijskoj zoni u Novoj Gradiški, izrađen je projekt grijanja i ventilacije uz korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti postojećeg sustava grijanja. Napajanje toplinskom energijom za grijanje proizvodnog pogona osigurati će se preko postojećih plinskih grijalica tople vode za pogon neovisan o zraku u prostoru, smještenih u strojarnici i od novo projektiranih dizalica topline zrak – voda u bivalentnom načinu pogona, kao i od viškova električne energije proizvedene krovnom sunčanom centralom pretvorbom u toplinsku energiju i akumulacijom iste. A. GRIJANJE, HLAĐENJE I VENTILACIJA Predviđeno je zadržavanje postojećeg dvocijevnog sustava radijatorskog grijanja uz korekciju temperaturnog režima rada zbog povećanja toplinske izolacije vanjske ovojnice. U prostoriji laboratorija predviđa se ugradnja sustava ventilacije s povratom toplinske energije - rekuperacijom. Također se predviđa zadržavanje postojećeg sustava hlađenja (VRV, multisplit i monosplit uređaji). Vrste plinskih naprava: 1. Za grijanje građevine predviđena je ugradnja 2 kom postojećih plinskih grijalica tople vode

vezanih u kaskadu, vrsta naprave vrsta naprave C32x (turbo priključak za provođenje kroz kosi krov).

Projektirane mjere zaštite od požara

- Usvojen je sistem grijanja toplom vodom 70/50 °C s osiguranjem maksimalne temperature od 90 °C pomoću ugrađene sigurnosne automatike, koji ne predstavlja opasnost od izazivanja požara.

- Sva opreme i uređaji imaju odgovarajuće ateste. - Svi primijenjeni materijali su negorivi i ne mogu prouzročiti odnosno prenositi požar. - Za zaštitu od atmosferskog pražnjenja na cijeloj građevini treba izvesti gromobransku zaštitu,

što je obuhvaćeno projektom električnih instalacija. - Zaštita od previsokoga statičkog naboja strojarskih instalacija grijanja, i ventilacije u građevini

izvest će se premošćivanjem svih prirubničkih spojeva uzemljenjem. - Vrsta strojarske opreme koja je ugrađena, uređaji, cijevi te instalacija grijanja i ventilacije,

zajedno s istrujnim elementima, jest takva da nema opasnosti od izbijanja požara. Toplinska izolacija cjevovoda tople i hladne vode predviđena je od predfabricirane fleksibilne izolacije s parnom branom koja je negoriva, odnosno ne prenosi vatru. Kompletne instalacije bit će izrađene od negorivih materijala i ne mogu prouzročiti požar. S obzirom na ugrađenu opremu, uvjeti za izbijanje požara su minimalni, a svode se uglavnom na sljedeće:

- zapaljenje zbog neispravnih električnih instalacija - zapaljenje zbog atmosferskog pražnjenja - unošenje izvora zapaljenja u opasnu zonu - neobučenost i neodgovorno ponašanje zaposlenog osoblja te nepoštivanje elementarnih

uvjeta zaštite od požara - loše održavanje građevine (opreme, instalacije i materijala) - greške pri požarnoj intervenciji - lokacija građevine (prijenos požara sa susjednih građevina i na susjedne građevine).

Kako je iz prethodnog teksta vidljivo, navedeni potencijalni uvjeti nastanka požara svode se na ljudski faktor. Zaštitna postrojenja Uvjeti koji su ispunjeni da se osigura zaštita postrojenja su sljedeći:



- lokacija građevine zadovoljava u pogledu zaštite od požara jer je zgrada s dvije strane okružena prometnicama, čime je omogućen pristup vatrogasnim vozilima

- građevinskim projektom utvrđene su otpornosti protiv požara konstrukcije s obzirom na kategoriju građevine

- osnovnim građevinskim projektom određeni su putovi izlaženja iz preostalog dijela građevine u slučaju požara.

- elektromotori predviđenih uređaja instalacije grijanja i ventilacije zaštićeni su od štetnih djelovanja od kratkog spoja rastavnim osiguračima odabranima prema poteznoj struji i standardu N.B2.742, 743, a od preopterećenja su zaštićeni bimetalnim relejom podešenim na nazivnu struju motora odnosno ugrađenim termosondama

- elektrovodovi su zaštićeni od preopterećenja i kratkog spoja rastalnim ili automatskim osiguračima

- za zaštitu od atmosferskog pražnjenja na cijeloj građevini treba izvesti gromobransku zaštitu, što je obuhvaćeno projektom električnih instalacija

- zaštita od previsokoga statičkog naboja strojarskih instalacija grijanja i ventilacije u samoj građevini izvest će se premoštenjem svih prirubničkih spojeva i uzemljenjem

- arhitektonsko-građevinskim projektom predviđena je za početno gašenje požara dobava i postava aparata tipa S-9. Pod početnim gašenjem podrazumijevaju se mjere koje poduzimaju pojedine osobe ručnim aparatima za gašenje koji se nalaze u neposrednoj blizini ugroženog mjesta, prije dolaska vatrogasne jedinice. Pri otkrivanju požara treba istodobno alarmirati i vatrogasne snage koje bi pružile pomoć direktno ugroženim osobama i nastaviti s akcijom gašenja požara. Ručne aparate za gašenje treba montirati na zidovima i zaštititi ih od štetnih utjecaja, ako što su vlaga, mraz, vrućina i veliko zaprašivanje. Aparati trebaju biti plombirani, a moraju se održavati prema preporuci proizvođača.

Pri uporabi građevine i instalacija treba u skladu s postojećim propisanim rokovima kontrolirati ispravnost sljedećih elemenata:

- gromobrana - ručnih aparata za gašenje požara i dr.

Nakon dovršetka izgradnje građevine izvođači radova su dužni propisanim dokumentima dokazati kvalitetu i funkcionalnost ugrađenih materijala i uređaja. Sa stajališta zaštite od požara potrebno je ishoditi atest da ugrađeni materijali zadovoljavaju uvjete utvrđene u projektnoj dokumentaciji Iz navedenoga se vidi da projektirano postrojenje zadovoljava važeće propise i nužne mjere zaštite od požara B. PLINSKA INSTALACIJA Kućni plinski priključak je postojeći i nije predmet ove projektne dokumentacije. Podaci o plinu Prirodni plin je visokokalorično gorivo pa je opasnost od požara i eksplozije zaista velika, ako nisu poduzete sve potrebne mjere sigurnosti pri izvedbi instalacije i tijekom njena korištenja. Jednom započeto gorenje plina može se prekinuti na više načina, ali najjednostavniji i najsigurniji način je prekid dovoda plina. Time se ujedno postiže i sigurnost sprječavanja eksplozije, koja bi mogla nastati i nakon prekinutog požara uz daljnje istjecanje plina. Upotrebljava se prirodni plin - vrsta H prema podacima distributera Karakteristike prirodnog plina u smislu izvora opasnosti:

- srednjetlačni plinovod - tlak u uličnoj mreži p = 3 bar - relativna gustoća (zrak = 1) dv = 0,557 ….. 0,68 - vlažnost osušen, degazoliziran - odorizacija etil mercaptan - donja ogrjevna vrijednost (pri 288 K/1,01325 bar) Hd=33,995 kJ/mn

3= 9443 W/mn3

- nazivni tlak distributera Pi = 3 bar - granica eksplozivnosti u zraku 5 -15 % vol - temperatura paljenja 595 °C - vrelište - 161,6 °C



- ledište - 182,6 °C - kritična temperatura - 82,1 °C - klasifikacija eksplozivnosti prema HRN N.S8.003

- temperaturni razred T1 - grupa plinova A

- kategorija opasnosti prema HRN Z.CO.010 - zdravstvena opasnost 1 (mala) - opasnost od požara i eksplozije 4 (vrlo velika) - reaktivnost 0 (nikakva)

Plinska instalacija – mjere zaštite od požara Za zaštitu od požara predviđene su sljedeće mjere sigurnosti:

- instalacije su projektirane i izvedene potpuno u skladu s propisima GPZ i GSUP P-600

- plinski uređaji tvornički je unutar svoje automatike zaštićen od nekontroliranog izlaska plina, ako nije upaljen plamenik

S obzirom na ugrađenu opremu, uvjeti za izbijanje požara su minimalni, a svode se uglavnom na sljedeće:

- zapaljenje zbog neispravnih električnih instalacija - zapaljenje zbog atmosferskog pražnjenja - unošenje izvora zapaljenja u opasnu zonu - neobučenost i neodgovorno ponašanje osoblja te nepoštivanje elementarnih uvjeta

zaštite od požara - loše održavanje građevine (opreme, instalacije i materijala) - greške pri požarnoj intervenciji - lokacije građevine (prijenos požara sa susjednih građevina i na susjedne građevine)

Kako je iz prethodnog teksta vidljivo, navedeni potencijalni uvjeti nastanka požara svode se na ljudski faktor. Zaštita od potresa Posebne zaštitne mjere od djelovanja potresa nisu predviđene, jer se na temelju dosadašnjih iskustava smatra da je cjevovod dovoljno elastičan da može bez oštećenja podnijeti djelovanje jačih potresa. Kod katastrofalnih potresa gdje dolazi do velikih raspuklina i razdvajanja tla, nikakve zaštitne mjere ne bi bile djelotvorne i zato nisu ni predviđene. Ako u tom slučaju dođe do puknuća cjevovoda izvrši se blokada mjesta puknuća s neoštećenim blokadnim ventilima Zaštita plinovoda Zaštita plinovoda od previsokog tlaka predviđena je sigurnosnom opremom u prostorijama iz kojih se napaja plinovod. Ta zaštita nije predmet ovog projekta. Zbog što duljeg vijeka trajanja, plinovod je od korozija i lutajućih struja zaštićen izolirajućim spojem, na dijelovima podzemne čelične plinske mreže. Kućni priključak se ukapa na dubini najmanje 0,8 m od gornjeg ruba cijevi, osim na mjestima gdje je ostalim uvjetima za projektiranje propisano dublje ukapanje. Ostale sigurnosne mjere Svi ugrađeni uređaji opremljeni su sigurnosnom opremom, tako da oko sebe ne stvaraju ugroženi prostor i ne računa se s pojavom plina uzrokovanom uređajima i instalacijama koje su predmetom ovog projekta. U slučaju da dođe do propuštanja plina potrebno je sljedeće:

- zatvoriti glavnu zapornu slavinu ispred brojila, odnosno glavni zaporni ventil u fasadnom kućnom ormariću

- ugasiti plamen - otvoriti vrata i prozore - isključiti električnu instalaciju, ne paliti šibice niti upaljač - ne pušiti.

Ako se ne otkrije uzrok izlaženja plina, iako su sve slavine zatvorene, mora se pozvati odgovarajući stručnjak da pronađe i otkloni kvar. Svjetlo se smije upaliti tek ako se sa sigurnošću ustanovi da plina više nema.



Poduzimanje mjera u slučaju požara U slučaju požara treba poduzeti sljedeće mjere:

- zatvoriti dovod plina - isključiti struju - požar gasiti suhim prahom i CO2 - pozvati vatrogasnu jedinicu radi sudjelovanja u gašenju požara

C. PRIMJENJENI PROPISI 1. Zakon o gradnji (NN 153/13) 2. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ( NN 78/15) 3. Zakon o zaštiti na radu ( NN71/14; NN118/14; NN154/14 ) 4. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 5. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, NN56/10) 6. Zakon o normizaciji (NN 80/13) 7. Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94) 8. Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03) 9. Zakon o građevnim proizvodima ( NN 76/13, NN 30/14) 10. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti ( NN 80/13, NN 14/14 ) 11. Pravilnika za održavanje i izbor vatrogasnih aparata (NN 35/94) 12. Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije (NN 6/84; NN 42/05) 13. Tehnički propisi o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07) 14. Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 03/07) 15. Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08) 16. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15) 17. Bakrene cijevi, prema EN 1057 18. Ventilacija kupaonica i sanitarija (DIN 18017) 19. Sustavi grijanja u zgradama: Metoda proračuna projektnih toplinskih gubitaka (EN 12831) 20. Centralno grijanje, opći i tehnički uvjeti za projektiranje i montažu instalacija (HRN M.E6.011) 21. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/04) 22. Uređaj za grijanje i provjetravanje. Radijatori, konvektori i slični aparati. Proračun toplinske snage i

izražavanje rezultata. (HRN M.E6.082:1980) 23. Sigurnosno tehnička oprema grijanja toplom vodom s polaznom temperaturom do 110°C prema HRN

M.E6.202. i HRN DIN 4751-2 24. Proračun rashladnog tereta za klimatizirane prostore (VDI 2078) 25. Atestiranje zavarivača (DIN 8560) 26. Bešavne čelične cijevi. Mjere i mase (DIN 2448/81, HRN C.B5.221) 27. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, NN 70/97, NN57/00, NN 129/00, NN 59/01, NN 26/03, NN

82/04, NN110/04, NN178/04, NN38/09, NN 79/09, NN 153/09, NN 49/11, NN 84/11, NN 90/11, NN 144/12, NN 94/13, NN 147/14, NN 36/15)

28. Tehnički propisi za plinske instalacije (HSUP – P 600) 29. Tehnička pravila za odorizaciju plina (HSUP - P 601.113) 30. Plinovodi od čeličnih cijevi. Izvođenje. (GPZ-P 510) 31. Kućni priključci za radne tlakove do 4 bar. Zahtjevi za cijevi i elemente cjevovoda od čelika (GPZ-N

202.011) 32. Pravilnik za izvođenje plinskih kućnih i industrijskih priključaka (primjena do 4,0 bar) (GPZ-P 551) 33. Pravila za projektiranje, izgradnju i održavanje plinovoda i kućnih priključaka od tvrdog polietilena (GPZ –

P 531) 34. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija ( GPZ-P.I.600 ) 35. Ispitivanje plinovoda i plinskih instalacija ( DIN 2470) 36. Tehnička rješenja, preporuke i propisi navedeni u priručniku Recknagel – Sprenger Završeno sa rednim brojem 36 Projektant. Darko Grgić, d.i.s.



PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



Sukladno Zakonu o gradnji (NN br. 153/13) i posebnim pravilnicima u narednom poglavlju razrađen je program kontrole i osiguranja kvalitete predmetnih instalacija građevine nakon definiranja predočenog tehničkog rješenja. Program kontrole i osiguranja kvalitete definira obveze naručitelja, projektanta, nadzornog inženjera, te naravno izvođača radova sa provjerom njegove opremljenosti za obavljanje takove djelatnosti, kako u opremi tako i u stručnom kadru. Prilikom izvođenja radova, pa sve do konačne primopredaje instalacije od strane izvođača naručitelju, neophodno je osigurati stalnu kontrolu:

• materijala i opreme koji se ugrađuju • kvalitete i kvantitete izvođenja radova • svih tlačnih i funkcionalnih ispitivanja

OPĆI UVJETI IZVOĐENJA Na osnovu izvedbenog projekta naručitelj (investitor) može zaključiti ugovor o izvođenju radova, odnosno isporuci i montaži projektom definirane opreme i materijala pod uobičajenim uvjetima za ovu vrstu instalacija, samo sa izvođačem koji je za tu vrstu djelatnosti registriran i raspolaže sa kvalificiranim radnicima za obavljanje svih predviđenih poslova. Naručitelj treba osigurati nadzornog inženjera za nadzor nad izvođenjem u pogledu kvalitete i kvantitete ugovorenih radova. Nadzorni inženjer može biti samo osoba koja odgovara uvjetima definiranim prema Zakonu o gradnji i donesenim pravilnicima na temelju navedenog zakona.

Obveze nadzornog inženjera su:

• pregled i kontrola ugrađene opreme i materijala, provjera da su svi ugrađeni dijelovi novi i odgovarajući prema projektu, te da posjeduju pravovaljane ateste proizvođača i uvjerenja o sukladnosti proizvoda

• stalno praćenje kvalitete i kvantitete izvedenih radova • vizualni pregled instalacije i provjera da li su svi dijelovi instalacije izvedeni po projektu • nazočnost na tlačnoj i funkcionalnoj probi instalacije do njene uspješnosti • izrada količinskog obračuna • izrada konačnog izvješća o gotovosti radova koja će potvrditi sve gore navedeno

U toku građenja nadzorni inženjer može zahtijevati međufazno ispitivanje i dokaze kvalitete za one instalacije i radove čiju kvalitetu je otežano kontrolirati nakon potpune gotovosti građevine. Naručitelj treba odrediti osobu kojoj će se od strane izvođača izvedeni radovi predati na uporabu. Osoba mora biti dovoljno stručna da prihvati izvedene radove sa obvezom obuke prilikom preuzimanja. Projektant jamči za ispravan rad predviđenih uređaja uz uvjet da su isti izvedeni točno prema projektu, bez ikakvog odstupanja od istog, kao i uz uvjet da su pri izradi instalacije uporabljeni samo oni proizvodi koji su navedeni u troškovniku, a koji je sastavni dio ovog projekta. Ukoliko bi bilo koji element ovog projekta bio zamijenjen nekim drugim tipom bez prethodne suglasnosti projektanta, projektant za čitav sustav, kao i za njegov ispravan rad ne snosi nikakvu odgovornost, već ista automatski prelazi na izvođača. Izvođač može vršiti izmjene ovog projekta samo u slučaju ukoliko nedvojbeno dokaže da je predložena izmjena kvalitetnija i ekonomičnija, te da osigurava bolje uvjete rada uređaja, ali uz punu suglasnost projektanata. Pri izvođenju i montaži ovog sustava izvođač je dužan u potpunosti se pridržavati tehničkog opisa, koji je sastavni dio ovog projekta. Radioničke nacrte, ukoliko su potrebni daje izvođač, ali prilagođene nabavljenoj opremi. Nakon završetka ugovorenih radova montaže izvođač je obvezan:

• izvršiti probu nepropusnosti instalacije • izvršiti funkcionalnu probu instalacije • izvršiti obuku osobe koja će upravljati postrojenjem nakon primopredaje



Projektant zadržava pravo nadgledanja izvođenja i posjećivanja gradnje, kada to god smatra za potrebno, a naručitelj je to dužan omogućiti. Prije početka izvođenja montažnih radova naručitelj je dužan obavezno pozvati projektanta radi detaljnog dogovora sa izvođačem. Izvođač je dužan prije pristupanja izvođenju instalacija, detaljno pregledati i upoznati se sa projektnom dokumentacijom. Ukoliko uoči nedostatke na projektnoj dokumentaciji, a koja se odnosi na funkciju buduće izvedene instalacije, dužan je sa istim upoznati projektanta. Također je dužan upoznati projektanta ako uoči greške u proračunu ili specifikaciji materijala. Projektant je iste dužan otkloniti, ukoliko smatra da je to neophodno, a u protivnom mora dati pismeno obrazloženje. Izvođač je dužan također svoje primjedbe na dokumentaciju pismeno obrazložiti. Ukoliko izvođač ili naručitelj ne poštuje ove uvjete, projektanti otklanjaju svaku odgovornost za izvedbu. INSTALACIJA PLINA Plinska instalacija smije se izvoditi samo po projektu. Projektni uvjeti za izvođenje plinske instalacije ne smiju se promijeniti bez suglasnosti projektanta. a) IZVOĐENJE PLINSKE INSTALACIJE Ako investitor zatraži izvođenje radova od obrtnika ili instalaterske tvrtke, onda je taj izvođač dužan obvezno prijaviti početak i završetak radova na izvođenju plinske instalacije, te zatražiti tehnički pregled iste. Uz traženje tehničkog pregleda i obavijesti o početku radova obvezno se navodi broj evidencije revidiranog projekta po kojem je instalacija izvedena. b) UČVRŠĆIVANJE VODOVA Za postizanje potrebne krutosti vodova isti se na zidove pričvršćuju sa propisanim razmakom u zavisnosti od profila cijevi. c) ZAPORNI VENTIL Zaporni ventili postavljaju se osim na ulazu u objekt i ispred svih trošila naprava. d) PREUZIMANJE INSTALACIJE OD STRANE LOKALNOG DISTRIBUTERA Nova instalacija kao i instalacija na kojoj su vršene bitne promjene ne smije se stavljati u pogon ako prethodno od strane lokalnog distributera nije pregledana te zapisnički kontrolirana njezina tehnička ispravnost. Tehničkom pregledu mora prisustvovati izvođač radova. Ako se utvrdi neispravnost na izvedenoj instalaciji ili drugi nedostatci koji mogu imati za posljedicu neispravan rad instalacije ili trošila, lokalni distributer je dužan uskratiti priključak instalacije na plinsku mrežu do njenog dovođenja u ispravno stanje. e) NAGIBI PLINSKIH VODOVA Izvođenje nagiba vodova treba biti u skladu sa propisima za izvođenje i projektiranje plinskih instalacija, a ni jedan pad ne smije biti prema plinomjeru, već padovi moraju biti prema trošilima ili sakupljačima kondenzata. f) ISPITIVANJE PLINSKIH VODOVA Prije puštanja u pogon potrebno je izvršiti ispitivanje plinske instalacije sa tlačenim zrakom tlaka 1 bar, a prema postojećim propisima u prisutnosti predstavnika lokalnog distributera. O izvršenom ispitivanju izdaje se pismeni atest a uočeni nedostatci trebaju se otkloniti po izvođaču radova, nakon čega se ispitivanje ponavlja sve do uspješnog, nakon čega se može izvršiti puštanje plina u objekt, odnosno instalaciju. Neposredno prije puštanja plina u objekt, instalacija se ponovo ispituje tlakom 500 mm V.s DIMNJAK Plinske grijalice tipa C32x imaju ispust dimnih plinova preko zrako-dimovodnog sustava za provođenje kroz krov. Zrako-dimovodni sustav je atestiran kod proizvođača i isporučuje se zajedno sa plinskim grijalicama, te isti treba izvesti strogo prema uputama proizvođača plinskih grijalica.



ATESTNA DOKUMENTACIJA Svi materijali, uređaji i strojevi koji se ugrađuju u sklopu instalacije moraju imati ateste proizvođača, odnosno njihova kvaliteta mora biti dokazana certifikatom ili dobavljačevom izjavom o sukladnosti proizvoda, sukladno posebnom zakonu. Atesti se dostavljaju na gradilište istovremeno s materijalom i opremom i daju se na uvid nadzornom inženjeru koji obavlja provjeru, dozvoljava ugradnju i uvezuje ih u arhivu koji se kod primopredaje objekta uručuju naručitelju kao dokaz kvalitete ugrađenog materijala. Dakle, sva oprema koja se ugrađuje mora imati ispravnu atestnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da tehničke karakteristike kao i kvalitete izrade odgovaraju zahtjevima iz projekta. Oprema koja nema odgovarajuće certifikate ne smije se ugrađivati. Projektom predviđena oprema, priznate je kvalitete i sa urednom atestno-tehničkom dokumentacijom ona jamči kvalitetu cijelog postrojenja. Ukoliko se ugrađuje postojeća oprema, ona se mora ispitati po ovlaštenoj organizaciji koja je registrirana za ispitivanje i kontrolu kvalitete uz priloženi ispitni protokol. Za ispravan rad postrojenja izvođač treba preuzeti jamstvo u roku od jedne godine dana po primopredaji objekta. Ovo jamstvo podrazumijeva da je izvođač dužan unutar jamstvenog roka besplatno zamijeniti svaki onaj dio za koji bi se u tijeku rada pokazalo da ne zadovoljava uslijed lošeg materijala ili loše montaže, kako i one elemente za koje se ustanovi da nemaju potrebne kapacitete predviđene projektom. Jamstvo ne vrijedi za one dijelove koji bi postali neupotrebljivi normalnim trošenjem, kao ni za one koji bi bili oštećeni rukovanjem ili nestručnim održavanjem. DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU Izvođač na gradilištu mora imati slijedeću dokumentaciju:

! rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu, ! suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača prema

posebnom zakonu, ! akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja

radova, ! akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera, ! rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu s

idejnim odnosno glavnim projektom, ! izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji

je to u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,

! izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano, ! građevinski dnevnik, ! dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema

posebnom zakonu za ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela građevine bitnim zahtjevima prema posebnom zakonu i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku,

PREGLED POSTROJENJA, TLAČNA PROBA, JAMSTVENI ROK Po završetku montaže izvođač treba izvršiti detaljan pregled i čišćenje ugrađene opreme i materijala. Prilikom pregleda osigurava pristup i osvijetljenost svih dijelova opreme koja se ispituje te dodatno vrši provjeru svih propisanih padova i uspona cjevovoda, brtvljenje na svim vodovima i armaturama, oprema sve vodove koji se ne koriste slijepim prirubnicama (čepovima), te još jednom provjerava učvršćenje svih elemenata. Predmetno ispitivanje se vrši prije postavljanja izolacije, slojeva poda ili drugih građevinskih materijala kojima bi se zatvorio bilo koji dio instalacije. Po dovršenju vizualnog pregleda i čišćenja potrebno je izvršiti tlačnu probu uređaja i instalacije sukladno postupku opisanom u tehničkom opisu ove projektne dokumentacije. U slučaju da primijeti



curenje vode na instalaciji Izvođač je dužan prekinuti tlačnu probu i pristupiti saniranju cijevne instalacije na mjestu na kojem je primijećeno propuštanje vode. Tlačnu probu izvršiti uz prisutnosti nadzornog inženjera koji potpisuje zapisnik o tlačnoj probi. Po dovršenju objekta odmah izvršiti i toplu probu kompletne instalacije. Tek po uspješno izvršenoj tlačnoj probi može se pristupiti ličenju i izoliranju instalacije. Nakon izvršenja ispitivanja na čvrstoću i nepropusnost, instalaciju treba očistiti od nečistoća izvana, antikorozivno zaštititi i obojiti dva puta lakom. Izvođač jamči za svoje radove dvije godine. Jamstveni rok počinje teći od dana tehničkog prijema instalacije, odnosno od dana predaje instalacije na upotrebu investitoru. Za vrijeme garantnog roka investitor je dužan sve uočene nedostatke komisijski ustanoviti i pozvati izvoditelja da ih ukloni u roku koji treba biti ustanovljen ugovorom. Objektom mogu rukovati samo za to kvalificirani radnici u smislu zakonskih propisa i prema internim propisima investitora, jer samo pod ovim uvjetima važe garantne obaveze izvoditelja. Za montažu izvoditelj radova može uposliti samo osoblje kvalificirano za tu vrstu radova, tj. koje poznaje tehnologiju takovih instalacija i uvjete za stavljanje u pogon. Izvođenje spajanja cjevovoda zavarivanjem smiju vršiti samo osobe sa atestom za tu vrstu radova. Ovaj program kontrole i osiguranja kvalitete treba biti sastavni dio ugovora za ustupanje radova. Sve zapisnike o tlačnim probama napraviti uz nazočnost voditelja gradilišta i nadzornog inženjera kao dokaz kvalitete izvedenih radova i kod primopredaje objekta predati investitoru. PRIMOPREDAJA POSTROJENJA Naručitelj je dužan da na zahtjev izvoditelja odmah po dovršenoj montaži uređaja organizira primopredaju povjerenstvu (komisiji), koje će u njegovo ime preuzeti postrojenje. U tom povjerenstvu pored predstavnika naručitelja, nadzornog inženjera i izvođača mora obavezno biti i ovlaštena osoba projektanta. Troškovi primopredajnog povjerenstva kao i troškovi probnog pogona pod kojim se podrazumijeva pogonska električna energija, potrebno količine energenata i slično snosi naručitelj, dok izvođač organizira radnu snagu. Izvođač je dužan prilikom primopredaje instalacije uručiti investitoru sve ateste, zapisnike, dokaze funkcionalnosti, uramljenu funkcionalnu shemu spajanja opreme koja treba biti izvješena na vidljivom mjestu u kotlovnici, izvedbene nacrte ako je bilo izmjena u odnosu na projekt, te upute za rukovanje i održavanje postrojenja. Na zahtjev naručitelja, izvođač je dužan obučiti stručnu osobu koju imenuje naručitelj za rukovanje postrojenjem, a troškovi ove izobrazbe idu na teret naručitelja. Kontrolu kompletne instalacije, podešavanje parametara i puštanje u pogon krupne karakteristične opreme potrebno je izvesti od strane ovlaštene organizacije u skladu sa posebnim propisima. Kontrola kvalitete postignutih rezultata postrojenja dokazuje se mjerenjem i izradom elaborata o izvršenim mjerenjima, koje mora izvršiti neovisna i registrirana organizacija. Za svaki sustav potrebno je izvršiti slijedeća mjerenja i kontrole: • mjerenje postignutih tehničkih karakteristika instalacije (protok, radni režimi, kapaciteti) • kontrola instalacije u cilju osiguranja kriterija za sigurno rukovanje Ukoliko investitor želi izvršiti stanovita mjerenja i ispitivanja uređaja i instalacije kao cjeline, izvođač je dužan staviti na raspolaganje potrebne instrumente i stručno osoblje, a sve troškove u svezi s tim snosi investitor. Kvantitativni prijem može se izvesti i prije kvalitativnog prijema. Ukoliko kvalitativna proba nije uspjela, izvođač radova, dužan je odmah o svom trošku otkloniti sve neispravnosti.Za ostalo što nije obuhvaćeno ovim uvjetima vrijede stručne norme i zakonski propisi. Projektant. Darko Grgić, d.i.s.



ODRŽAVANJE I VIJEK TRAJANJA POSTROJENJA



1. Plinsku grijalicu sa regulatorom grijanja potrebno je jedan puta godišnje pregledati i uregulirati od strane ovlaštenog servisera. Pregledi moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine (30 godina) očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine.

2. Dizalicu topline sa regulatorom grijanja potrebno je jedan puta godišnje pregledati i uregulirati od strane ovlaštenog servisera. Pregledi moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine (30 godina) očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine.

3. Pregled plinske instalacije (vizualni) potrebno je izvršiti svake četiri godine od strane lokalnog distributera plina. Održavanje vršiti u skladu sa planom proizvođača opreme. Pregledi moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine (30 godina) očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine.

4. Cirkulacijske crpke, regulacijsku i zapornu armaturu, kao i prečistače potrebno je jedan puta godišnje pregledati i uregulirati od strane ovlaštenog servisera. Pregledi moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine (30 godina) očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine.

5. VRF sustav za hlađenje potrebno je jedan puta godišnje pregledati, očistiti usisne i istrujne rešetke i ventilacijske kanale i uregulirati od strane ovlaštenog servisera. Pregledi moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine (30 godina) očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine.

Projektant. Darko Grgić, d.i.s.



PROJEKTNI ZADATAK



Na temelju zahtjeva investitora, snimka postojećeg stanja na terenu, arhitektonsko-građevinskog projekta, tehnološkog projekta, važećih tehničkih normativa i zakonskih propisa, potrebno je izraditi glavni projekt strojarskih instalacija prostora predmetne zgrade s ciljem povećanja energetske učinkovitosti zgrade, kao i korištenje obnovljivih izvora energije pretvorbom viškova električne energije proizvedene iz sunčane elektrane u toplinsku energiju preko dizalice topline. Postojeći sustav radijatorskog grijanja u proizvodnoj građevini zadržati uz definiranje novog temperaturnog režima zbog povećanja toplinske izolacije vanjske ovojnice. Strojarnicu je potrebno rekonstruirati dogradnjom akumulatora toplinske energije, radi pohrane iste iz viškova električne energije proizvedene iz sunčane elektrane, kao i pohranu otpadne topline iz zračnih kompresora. U pomoćnoj građevini izgraditi sustav grijanja radi sprječavanja smrzavanja proizvodnog dijela pogona, a u dijelu pomoćne građevine – skladištu aroma, osigurati temperaturu u granicama 15°C – 18°C tijekom cijele godine. U prostoriji laboratorija izgraditi sustav ventilacije uz povrat toplinske energije korištenjem ventilacijskog uređaja – rekuperatora. Odzračivanje instalacije vršiti preko odzračnih posuda postavljenih na najvišim točkama cjevovoda.

Temperature u prostorijama usvojiti na temelju postojećih tehničkih normativa: + 15 do +18 ºC skladište aroma + 12 ºC ostale prostorije u pomoćnoj građevini Proračun potrebne količine topline izraditi prema EN 12831 i HR normama, za slobodnostojeću zgradu, pogon II. Vanjski projektni uvjeti: Temperatura zraka: - 18 ºC zimi; +32°C ljeti Područje: normalno Projekt treba izraditi u skladu s postojećim zakonskim propisima, hrvatskim standardima i ostalim u svijetu priznatim normama i standardima. INVESTITOR: PROJEKTANT:



TEHNIČKI OPIS



OPĆENITO

Investitor se odlučio za uvođenje obnovljivih izvora energije i to proizvodnjom električne energije iz energije sunca za potrebe proizvodnog procesa. Nastavno na glavnu zamisao, a zbog povećanja koeficijenta korisnosti sustava i korištenje viškova energije proizvedene iz obnovljivih izvora, investitor je odlučio dodatno energetski obnoviti zgradu rekonstrukcijom postojeće građevine industrijskog postrojenja u industrijskoj zoni u NG i to kroz povećanja izolacije vanjske ovojnice i energetske obnove sustava grijanja, ventilacije i rasvjete. Energetska obnova sustava grijanja i ventilacije predmet je ove projektne dokumentacije. Viškovi električne energije proizvedene u sunčanoj elektrani više se isplate investitoru koristiti za pokrivanje potreba proizvodnog pogona za toplinskom energijom, nego predavati iste u distributivni elektroenergetski sustav po niskim, za investitora neprihvatljivim cijenama, što je sve usklađeno kod definiranja projektnog zadatka. Postojeći sustav radijatorskog grijanja u proizvodnoj građevini se zadržava uz definiranje novog temperaturnog režima zbog povećanja toplinske izolacije vanjske ovojnice. Strojarnica se rekonstruira dogradnjom akumulatora toplinske energije, radi pohrane iste iz viškova električne energije proizvedene iz sunčane elektrane, kao i pohranu otpadne topline iz zračnih kompresora. U pomoćnoj građevini (proizvodnom pogonu) se izvodi novi sustav grijanja radi sprječavanja smrzavanja, a u dijelu pomoćne građevine – skladištu aroma, osigurana je temperatura u granicama 15°C – 18°C tijekom cijele godine, a sve temeljeno na tehnološkom zahtjevu. U prostoriji laboratorija, predviđena je izgradnja sustava ventilacije uz povrat toplinske energije korištenjem ventilacijskog uređaja – rekuperatora, zbog potrebe stalnog provjetravanja laboratorijskih prostorija.

CENTRALNO GRIJANJE Centralno grijanje predmetne proizvodne građevine izgrađeno je kao radijatorsko sa ugrađenim čeličnim kompaktnim radijatorima i termostatskim radijatorskom ventilima, te isto nije predmet ove projektne dokumentacije. U proračunskom dijelu ovog projekta analizirana je dodatna toplinska izolacija vanjske ovojnice i vezano s tim i smanjenje toplinskih gubitaka. Kako je potreban manji instalirani učin ogrjevnih tijela, moguće je smanjiti temperaturni režim grijanja sa 80/60°C na 70/50°C. Praktično smanjenje potrebnog nazivnog učina proizvodne hale za cca 20 kW, osigurava grijanje i pomoćnog proizvodnog pogona bez potrebe za povećanjem nazivnog učina plinskih grijalica. Postojeće plinske grijalice su dostatne i za ovo povećanje grijanog prostora. U skladu sa projektnim zadatkom, ovim projektom predviđena je izgradnja sustava grijanja i u postojećoj pomoćnoj proizvodnoj zgradi, i to u proizvodnim prostorima radi sprječavanja smrzavanja (u skladu sa tehnološkim potrebama), dok je u skladištu aroma ugrađen podstropni modularni klima uređaj koji održava stalnu temperaturu prostora ovog skladišta u intervalu između 15 i 18°C tijekom cijele godine, koje osigurava automatika modularnog klima uređaja. U proizvodnim prostorima pomoćne zgrade ugrađeni su viseći grijači zraka, koji se uključuju u rad preko sobnog termostata i to u slučaju pada temperature u predmetnim prostorima ispod 5°C, sve u skladu sa tehnološkim zahtjevima. Glavna horizontalna razvodna cijevna mreža od bakrenih cijevi vodi se vidljivo pod stropom građevine, a dijelom iznad krova spojnog hodnika. Sve cijevi se toplinski izoliraju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, a dio cjevovoda koji se vodi kroz okoliš dodatno se izolira zaštitnim plaštem od Al lima. Termičke dilatacije se kompenziraju prirodnim putem pomoću zavoja (promjene smjera), tj. samokompenzacijom. Na najvišim dijelovima cijevne mreže, ugrađeni su automatski odzračni lončići. Temperaturni režim radijatorskog grijanja proizvodnih pogona glavne i pomoćne građevine je 70/50°C.



Transmisijski izračun gubitaka topline je izveden prema EN 12831 za vanjsku projektnu temperaturu prema projektnom zadatku.

PLINSKA STROJARNICA Postojeća plinska strojarnica se rekonstruira, zbog korištenja obnovljivih izvora energije (energija sunca, otpadna toplina iz proizvodnog procesa, toplinska energija iz okoliša). Postojeće plinske grijalice, nazivnog učina 36 kW, odnosno 32 kW, neovisne o zraku u prostoru ostaju na postojećoj poziciji, vezane su kaskadnom vezom, ali se nalaze u odvojenim prostorijama, čime je izbjegnut uvjet koje moraju zadovoljavati prostorije u kojima je instaliran učin veći od 50 kW (plinske kotlovnice). Strojarnica se rekonstruira na način da se trajno demontira hidraulička skretnica, te se premještaju cirkulacijska crpka i digitalni regulator iz postojeće strojarnice na novu poziciju (vidi crtanu dokumentaciju). Osnova projektiranja nove strojarnice ugradnja akumulatora toplinske energije – puffer-a. Predviđena je izgradnja dva puffer-a, jedan sa donjim izmjenjivačem zapremine 1000 l i drugi zapremine 10000 l. Isti su vezani cjevovodima na način da čine jednu cjelinu. Punjenje toplinske energije u spremnike vrši se iz tri izvora.

1. Otpadna toplina zračnih kompresora sa ugrađenim rekuperatorima uzima se prilikom rada samih kompresora sa rashladnog sustava istih i to na način kada temperatura u rekuperatoru kompresora bude za 10 stupnjeva viša od temperature u puffer-u. Ovo je značajan izvor toplinske energije, ako znamo da se cca 80% energije potrebne za rad kompresora pretvara u toplinsku energiju. Zbog opasnosti od smrzavanja u sustavu je predviđeno korištenje smjese glikola i vode u omjeru 40 : 60, i sve je spojeno na donji izmjenjivač manjeg akumulacijskog spremnika. Ograničenje daljnjeg punjenja akumulacijskog spremnika je maksimalna temperatura u spremniku od 98°C, čime upravlja automatika tip SGC67HV.

2. Viškovi električne energije iz sunčane elektrane, kada proizvodni pogon ne radi tijekom subote i nedjelje, te u poslijepodnevnim satima, kada je moguće proizvesti viškove, isti se preko tri dizalice topline zrak - voda pretvaraju u toplinsku energiju, akumuliraju i koriste za grijanje proizvodnih pogona i pripremu PTV-a, u radno vrijeme pogona. Ograničenje daljnjeg punjenja spremnika je maksimalna temperatura donjeg senzora u spremniku, čime upravlja automatika dizalica topline.

3. U slučaju potrebe za toplinskom energijom koju ne mogu proizvesti prva dva izvora ili, u bivalentno-alternativnom načinu rada, kada je dio toplinske energije višeg potencijala iznad bivalentne temperature od 35°C jeftiniji korištenjem zemnog plina, predviđeno je korištenje postojećih plinskih grijalica za pogon neovisan o zraku u prostoru, kojom se puni samo gornji dio akumulatora topline – puffer-a. Sustavom upravlja postojeći regulator tip VRC630.

Svaki navedeni izvor toplinske energije izveden je kao zatvoreni krug sa pripadajućim sigurnosnom i ekspanzijskom armaturom. U strojarnici su i polazni i povratni razdjeljivač s 3 neovisna kruga grijanja. Razdjeljivač je priključen na akumulacijske spremnike na način prikazan u crtanoj dokumentaciji. Neovisni krugovi grijanja su: GRUPA 1: Radijatorsko grijanje GRUPA 2: Grijanje skladišta GRUPA 3: Rezervni priključak GRGUPA: Rezervni priključak



Grupa 1 i grupa 2 opremljene su s cirkulacijskim crpkama, antivibracijskim elementima u tlačnom i usisnom dijelu pumpi, zapornom, protupovratnom i regulacijskom armaturom. Radom krugova grijanja odnosno njihovim cirkulacionim pumpama i miješajućim regulacionim ventilima, također upravlja digitalni regulator sustava grijanja sa kliznom temperaturom polaznog voda u ovisnosti o vanjskim uvjetima tip VRC630. Uređaj regulira temperaturu polaznog voda ovisno o vanjskoj temperaturi i to tako da se kod vanjske temperature od - 18°C postigne temperatura polaznog voda od +75°C. Klizna regulacija u odnosu na vanjsku temperaturu prema dijagramu za centralno loženje. Tri dizalice topline, kao tip AWB-E-AC 101.A16, proizvod Viessmann ili jednakovrijedno, nazivnog učina grijanja pri A7/W35 Qg=15,5 kW, COP = 4,4 odnosno nazivni učin hlađenja pri A35/W18, Qh = 9,3 kW, EER 3,61 se koriste prvenstveno za pohranu toplinske energije iz viškova električne energije proizvedene sunčevom elektranom, te za proizvodnju toplinske energije za potrebe grijanja proizvodnog pogona u bivalentno - alternativnom načinu rada, kada je to ekonomski povoljniji način grijanja. Radom istih u kaskadnom načinu upravljaju ugrađeni regulatori grijanja vođeni vremenskim prilikama koji se isporučuju sa dizalicama topline i koji su međusobno umreženi LON komunikacijskim modulima i BUS spojnim vodovima, te su povezani sa postojećim regulatorom grijanja. Ekspanzija vode u sistemu riješena je adekvatnom ekspanzijskom posudom, a osiguranje izvora topline od previsokog tlaka riješeno je sigurnosnim ventilom ureguliranim na otvaranje kod 3,0 bara pretlaka. Ispitivanje i puštanje u pogon instalacija centralnog grijanja se vrši nakon montaže tako što je potrebno izvesti hladnu tlačnu probu od 5 bara u trajanju od 2 sata. Nakon ispravke eventualnih neispravnosti ispitivanje treba ponoviti. Nakon uspješno obavljene hladne tlačne probe, instalacija se pušta u topli rad. Podešavanje i balansiranje sustava grijanja izvesti pri max vanjskoj temperaturi od -5˚C, o čemu se sastavlja zapisnik. Sve razvodne cijevi, osim priključnih ogranaka radijatora potrebno je toplinski izolirati i to s minimalnom debljinom izolacije od 2/3 promjera cijevi u negrijanim prostorijama, odnosno sa 1/3 promjera cijevi u grijanim prostorijama. Sve metalne mase u strojarnici moraju biti uzemljene prema propisima. CIJEVNI RAZVOD UNUTAR KOTLOVNICE Razvod cijevne mreže toplovodnog grijanja predviđen je pod stropom i uz zidove. Cijevni razvod u cijelosti predvidjeti kao dvocijevni sa bakrenim cijevima. Kompletan cijevni razvod toplovodnog grijanja predvidjeti u padu radi mogućnosti pravilnog odzračivanja instalacije. Na najvišim točkama cjevovoda na kraju pravca strujanja medija ugrađuju se automatske odzračne posude. Na gornjoj strani odzračne posude zavaruje se cijev za ispust vode i zraka. Međusobno spajanje bakrenih cijevi vrši se mekim ili tvrdim lemljenjem, povezivanje s armaturom je prirubničkim, navojnim ili holenderskim spojevima ovisno o projektom predviđenoj opremi. Zavješenja o nosive stropne grede se izvode sa navojnom šipkom i držačem cijevi s uloškom za zvučnu izolaciju (izolacijska traka). Kod oslanjanja i zavješenja voditi računa o temperaturnim širenjima i skupljanjima. Čvrste točke cijevne instalacije treba izvesti u skladu sa pravilima struke. Toplinsku dilataciju vode u toplovodnom sistemu (zatvoreni sustav) preuzima ekspanzijska posuda, smještena u strojarnici. Prije ugradnje cijevi se čiste i antikorozivno zaštićuju. Nakon tlačne probe vrši se popravak oštećene zaštite. Zaštićene cijevi treba skladištiti tako da ne dolazi do njihovog onečišćenja ili oštećenja. Toplinskom izoliranju cijevi moguće je pristupiti tek po uspješno izvedenoj tlačnoj probi. O uspješno izvedenoj tlačnoj probi mora biti napravljen zapisnik uz obaveznu prisutnost i potpis nadzornog inženjera. Sve cijevi toplovodnog grijanja potrebno je toplinski izolirati. Kompletna cijevna mreža toplinski se izolira negorivim materijalom klase "A" prema DIN-u i to izolacijom kao Armaflex XG ili jednakovrijedna. Svi cijevni oslonci, cijevi, ventili i sl. moraju se prije izolacije očistiti i zaštititi dva puta temeljnom bojom. Debljina toplinske izolacije cjevovoda treba



iznositi 2/3 vanjskog promjera cijevi kod vođenja kroz negrijane prostore, odnosno 1/3 vanjskog promjera u slučaju vođenja kroz grijane prostorije. Kod prolaza kroz zidove obavezna je ugradnja proturnih cijevi. Unutarnji promjer proturne cijevi je za 20 (mm) veći od vanjske dimenzije cijevi. Proturna cijev je duža za 100 (mm) od debljine elementa u koji se ugrađuje. Kod prolaza cijevnih instalacija kroz požarne sektore potrebno je oko cijevi uložiti mineralnu vunu klase «A1», te u preostale otvore ugraditi vatrozaštitnu masu kao CP611A proizvod HILTI ili sl. i istu prije stvrdnjavanja zagladiti. Pokraj pregrade potrebno je vidljivo postaviti natpisnu pločicu. Ispitivanje i puštanje u pogon vode u cijevni razvod se vrši nakon montaže tako što je potrebno izvesti hladnu tlačnu probu od 5 bara u trajanju od 24 sata. Nakon ispravke eventualnih neispravnosti ispitivanje treba ponoviti. Nakon uspješno obavljene tlačne probe, instalacija se pušta u probni rad. Podešavanje i balansiranje sustava na način da se postignu projektirane temperature o čemu se sastavlja zapisnik.

PLINSKA INSTALACIJA Ista ostaje nepromijenjena, nema dogradnje novih plinskih trošila, te ista nije predmet ove projektne dokumentacije. HLAĐENJE PROSTORA Sustav hlađenja proizvodnog pogona je postojeći i nije predmet ove projektne dokumentacije. Ugrađene dizalice topline mogu proizvoditi energiju za potrebe hlađenja, pa se ista akumulira u posebnom adekvatnom spremniku – pufferu i koristi za postojeće tehnološke potrebe. VENTILACIJA Sve prostorije se prirodno ventiliraju. Dopunska ventilacija prostora laboratorija (tehnološki zahtjevi) je osigurana preko ugrađene ventilatorske jedinice sa povratom otpadne topline – rekuperatorom. Ventilatorska jedinica osigurava opskrbu svježeg zraka od 1000 m3/h i to preko ugrađenog rekuperatora koji osigurava povrat toplinske energije od cca 70%. Dobava svježeg i odsis otpadnog zraka osigurani su preko adekvatnog ventilacijskog cjevovoda i usisnih, odnosno istrujnih rešetki, koji su definirani u crtanoj dokumentaciji. Predviđen je stalni rad sustava ventilacije tijekom radnog vremena, u skladu sa pravilima struke za prostore laboratorija. Ovim projektom definirana je odsisna i tlačna ventilacija u skladu sa preporukom proizvođača ZRAČNI KANALI Sve kanale izvesti od pocinčanog lima debljine stjenke prema DIN 24157. Unutarnja površina svih dijelova kanala treba biti ravna, glatka i slobodna od bilo kakvih prepreka koje bi pružale otpor prolazu zraka. Unutar prihvatljivih granica, uobičajenih za takve vrste instalacija, zahtijeva se izrada čitavog sustava zračnih kanala u zrakonepropusnoj izvedbi. Spajanje dijelova kanala vršiti posebnim spojnicama s ulošcima od spužvaste gume debljine 3 (mm). Dozvoljena propusnost kanala je do 5% količine zraka kod maksimalnog tlaka u kanalu. Mreža kanala će biti sastavljena međusobnim vezama koje na karakterističnim mjestima trebaju biti rastavljive, odnosno spojene pomoću vijaka i kutnih profila. Kutni profili se zakivaju ili točkasto vare za lim. Zračni kanali trebaju biti izvedeni dovoljno krute konstrukcije, koja onemogućava vibracije, savijanje i distorziju pojedinih dijelova ili kanala kao cjeline.



Kod ugradnje elemenata sustava u kanale i kod redukcije dimenzija kanala nagibni kut treba biti od 10° do 40°, u skladu sa crtanom dokumentacijom. Kod redukcija većih kutova ugraditi skretne limove. Istrujne i usisne rešetke su opremljene sa osovinom i mehanizmom za fiksiranje položaja. Rešetke nakon balansiranja protoka treba učvrstiti u danom položaju. Elementi regulacije ne smiju biti uzročnici izvora buke. Pričvrsni vijci i matice moraju biti presvučeni slojem kadmija. Podloške i ostali upotrjebljeni materijal moraju biti ugrađeni u pocinčanom stanju, a kutnici, oslonci i ovješenja iz željeza ugrađeni u pocinčanom stanju ili premazani cinkovim premazima nakon temeljnog čišćenja. Svi zračni kanali će biti zavješenja na čvrste oslonce i betonske konstrukcije koji će održavati pravac u horizontalnom i vertikalnom dijelu trase. Razmaci između oslonaca ne smiju dozvoliti progib kanala. Kanalne senzore temperature ugraditi na dovoljnoj udaljenosti od grijača i hladnjaka. Prije završetka objekta kanale očistiti i propuhati. Tijekom puštanja u rad izvršiti mjerenje količina zraka i regulaciju protoka, te mjerenje buke. Nakon završetka instaliranja kanala iste provjeriti na nepropusnost prema DIN normama. U svemu ostalom pridržavati se važećih propisa te standarda struke. Svi ventilacijski kanali su toplinski izolirani Armaflexom AC 06-99/E-A, 6 mm ili jednakovrijednom izolacijom, sve paronepropusno zalijepljeno, a radi sprječavanja pojave kondenzata. PROJEKTANT: Darko Grgić, d.i.s.



PRORAČUN



1. PRIZEMNA PROIZVODNA ZGRADA Opaska: U predmetnoj zgradi izgrađen je sustav radijatorskog grijanja. Dodatnom toplinskom izolacijom vanjske ovojnice, smanjuju se toplinski gubici, pa je moguće izmijeniti i temperaturni režim sustava uz zadržavanje postojećih radijatora. A. Analiza radijatorskog grijanja – postojeće stanje

Toplinski gubici (instalirani učin grijaćih tijela), postojeći temperaturni režim 80/60°C

61464 W (67898 W)

B. Analiza radijatorskog grijanja – novo stanje nakon dodatne izolacije vanjske ovojnice Toplinski gubici (instalirani učin grijaćih tijela), novi temperaturni režim 70/50°C

45172 W (48544 W)

2. POMOĆNA GRAĐEVINA Opaska: U predmetnoj zgradi nije izgrađen sustav grijanja. Temeljem tehnoloških zahtjeva ovog proizvodnog pogona potrebno je osigurati sprječavanje smrzavanja u predmetnoj zgradi, a u dijelu zgrade (skladište aroma) potrebno je osigurati konstantnu temperaturu u rasponu od 15°C do 18°C tijekom cijele godine. A. Opis – pomoćna građevina

Proračun transmisijskih gubitaka izveden je prema EN12831 pri čemu su usvojeni slijedeći parametri, pretpostavke, te ostale fizikalne veličine:

- srednja vrijednost najniže projektne godišnje temperature: -18˚C - srednja godišnja temperatura: 10°C - klasa zaštićenosti: Nezaštićeni tip - tip zgrade: Ostale zgrade - stupanj zabrtvljenosti: Srednji - broj izmjena zraka: 2 - konstrukcija: Laka

Temperature pojedinih prostorija odabrane su prema U.J5.600:

+ 18 ºC Skladište aroma + 12 ºC skladište celofana + 5 °C skladište (sprječavanje smrzavanja)

Koeficijenti prolaza topline dobiveni su od projektanta građevinske fizike i iznose



- Vanjski zid U = 0,38 W/m2K - Strop prema skladištu U = 0,36 W/m2K - Kosi krov prema okolišu U = 0,25 W/m2K - Pod prema tlu U = 1,53 W/m2K - Vanjska vrata U = 1,80 W/m2K

Proračun gubitaka topline prema EN 12831

Proračun je izveden pomoću računala atestiranim programom. Veličina i raspored grijaćih tijela i dimenzije cjevovoda vidljivi su u priloženim crtežima. Vanjska projektna temperatura u zimskom periodu iznosi –18 (°C) dok su unutarnje projektne temperature po pojedinim prostorijama vidljive u samom proračunu. Rezultati kompletnog proračuna toplinskih gubitaka su arhivirani i dostupni na uvid. 3. UKUPNA TOPLINSKA BILANCA Toplinski gubici proizvodne zgrade nakon rekonstrukcije: Qpz = 45172 W Toplinski gubici pomoćne zgrade: Qsk = 19291 W Ukupni toplinski gubici: Quk = 64463 W

Postojeći instalirani plinski grijači vode za pogon neovisan o zraku u prostoru su:

a. Cirkulacijska grijalica tip VU 362/3-5, proizvođača VAILLANT, nazivnog toplinskog učina 10,6 – 36 kW, komplet sa cirkulacijskim crpkama, ekspanzijskom posudom, sigurnosnim ventilom, max. toplinsko opterećenje 40,5 kW, priključna vrijednost plina 4,4 m3/h

b. Kombinirana grijalica tip VUW 322/3-5, proizvođača VAILLANT, nazivnog toplinskog učina 10,6 – 32 kW, komplet sa cirkulacijskim crpkama, ekspanzijskom posudom, sigurnosnim ventilom, max. toplinsko opterećenje 34,8 kW, priključna vrijednost plina 3,7 m3/h

Radom sustava grijanja upravlja elektronski regulator grijanja ovisnim o vremenskim uvjetima VRC 630 s kaskadnim upravljanjem rada plinskih grijalica.

Ukupni instalirani učin postojećih plinskih grijalica: Qgr = 68000 W Iz gore navedenog razvidno je da postojeći instalirani učin plinskih grijalica odgovara i za grijanje novih prostorija, koje su do sada bile negrijane. Razlog ovome je dodatna toplinska izolacija vanjske ovojnice proizvodnog dijela zgrade, čime su značajno smanjeni toplinski gubici iste, te je razlika dostatna za zagrijavanje novih prostora. 4. IZBOR AKUMULACIJSKIH SPREMNIKA TOPLINSKE ENERGIJE U skladu sa projektnim zadatkom, investitor želi koristiti otpadnu toplinu iz proizvodnog procesa, kao i viškove električne energije iz krovne sunčane elektrane za sustav grijanja, kao povoljnijeg rješenja od vraćanja viškova električne energije u elektrodistributivnu mrežu.



A. Izbor akumulacijskog spremnika za spremanje (rekuperaciju) toplinske energije nastale iz proizvodnog procesa proizvodnje stlačenog zraka za potrebe proizvodnog procesa: Izbor izvodimo temeljem iskustvenih podataka proizvođača kompresora zraka tip HSC 15, proizvod HERTZ KOMPRESSOREN. Ugrađena su 2 identična kompresora koji tvornički posjeduju izmjenjivače topline zrak-voda, na koje se dograđuju cirkulacijske crpke, puffer i automatika. Medij transportiranja je mješavina glikola i vode. U skladu sa preporukom proizvođača kompresora odabiremo akumulacijski spremnik – puffer sa ugrađenim spremnikom PTV-a i sa donjim cijevnim izmjenjivačem, kao tip SISS 1500/250, proizvod AUSTRIA EMAIL, volumen puffer-a iznosi 1250 l, a volumen spremnika PTV-a iznosi 250 l. B. Izbor akumulacijskog spremnika za spremanje toplinske energije nastale iz viškova električne energije proizvedene na sunčanoj elektrani ELDA-IND:PARK NG Investitor planira viškove električne energije proizvedene u sunčanoj elektrani koristiti za potrebe grijanja. Podaci potrebni za izbor akumulacijskog spremnika: Električna energija proizvedena u sunčanoj elektrani, koja se može uskladištiti tijekom neradne subote i nedjelje u sezoni grijanja: Qel = 2 x 200 kWh = 400 kWh = 1.440.000 kWs Učinski koeficijent dizalice topline kod A-7/W55 iznosi: COP = 1,43 Moguća dobivena korisna energija korištenjem dizalice topline koju je potrebno pohraniti u akumulacijske spremnike: Quk = Qel x COP = 1.440.000 x 1,43 = 2.059.200 kWs Količina vode potrebna za akumulaciju viškova toplinske energije, uz pretpostavku zagrijavanja vode sa temperature od 25°C na maksimalnu temperaturu od 70°C:

V = V1 + V2 = '()∆+×- = ./01.//

20×2,45 = 10947 kg = 10947 l Kako tijekom subote i nedjelje kompresori zraka nisu u funkciji, koristimo akumulacijski spremnik otpadne topline i za punjenje toplinske energije iz viškova električne energije, pa slijedi: Vpot = V – Vk = 10947 – 1250 = 9697 l Temeljem navedenog proračuna odabiremo akumulacijski spremnika volumena 10000 l, koji će investitor posebno naručiti od proizvođača. Zbog smještaja promjer spremnika uključivo sa izolacijom ne smije biti veći od 200 cm. 5. IZBOR DIZALICE TOPLINE Odabir dizalice topline vršimo u odnosu na projektni zadatak i u odnosu na bivalentno alternativni način pogona, koji je idealan za zgrade sa postojećim konvencionalnim sustavima predaje topline preko radijatora.

Ukupni toplinski gubici: Quk = 64463 W

Ogrjevni učin dizalice topline dimenzioniramo na 65% proračunatih ukupnih toplinskih gubitaka: Qtc = Quk x 0,6 = 41901 W



Odabiremo 3 kom dizalica topline, kao tip AWB-E-AC 101.A16, proizvod Viessmann ili jednakovrijedno, nazivnog učina grijanja pri A7/W35 Qg=15,5 kW, COP = 4,4 odnosno nazivni učin hlađenja pri A35/W18, Qh = 9,3 kW, EER 3,61 za proizvodnju toplinske energije za potrebe grijanja proizvodnog pogona u bivalentno - alternativnom načinu rada iznad bivalentne temperature od 35°C, kada je to ekonomski povoljniji način grijanja, što prosječno čini 90% vremena u godišnjem pogonu grijanja. 6. IZBOR CIRKULACIJSKIH CRPKI A) Grupa I – radijatorsko grijanje – 48544 W (režim 70/50°C) Količina vode u cirkulaciji: V = 2,15 m3/h ∆pc = l*R + ΣZ = 65 kPa ∆prad = ΣZ = 5 kPa ∆preg = ΣZ = 15 kPa ∑∆p = 85 kPa Postojeća crpka tip MAGNA 25-100 180 proizvod Grundfos, energetski razred: A, odgovara za ovu novu instalaciju. Optočna pumpa s mokrim rotorom, koju nije potrebno održavati, s priključkom s vijčanim spojem, i integriranom elektroničkom regulacijom u kućištu crpke za kontinuiranu regulaciju broja okretaja. Mogućnost primjene u svim instalacijama grijanja i klima uređajima (+2 do +110°C). Modus regulacije može se odabrati prema primjeni podnog grijanja ili AUTOADAPT postavkom. Za mrežni priključak 1~ 230V, 50Hz. Priključak cijevi: G 1½ , Ne = 230 V; 153 W, Q = 2,3 m3/h, H = 98 kPa. Medij transportiranja: voda B) Grupa II – grijanje skladišta – 22600 W (režim 75/55°C) Količina vode u cirkulaciji: V = 1,00 m3/h ∆pc = l*R + ΣZ = 8 kPa ∆pgrij = ΣZ = 15 kPa ∆preg = ΣZ = 15 kPa ∑∆p = 40 kPa Odabiremo crpku kao, tip ALPHA2 25-80 130 proizvod Grundfos, energetska klasa: A. Optočna pumpa s mokrim rotorom, koju nije potrebno održavati, s priključkom s vijčanim spojem, i integriranom elektroničkom regulacijom u kućištu crpke za kontinuiranu regulaciju broja okretaja. Mogućnost primjene u svim instalacijama grijanja i klima uređajima (+2 do +110°C). Modus regulacije može se odabrati prema primjeni radijatorskog grijanja ili AUTOADAPT postavkom. Za mrežni priključak 1~ 230V, 50Hz. Navoj priključka cijevi: G 1½ , Ne = 230 V; 27 W, Q = 1,00 m3/h, H = 40 kPa. Medij transportiranja: voda C) Glavna crpka rekuperatora kompresora zraka – 12000 W (režim 90/70°C) Količina vode u cirkulaciji: V = 0,54 m3/h ∆pc = l*R + ΣZ = 25 kPa ∆ppuf = ΣZ = 10 kPa



∆preg = ΣZ = 5 kPa ∑∆p = 40 kPa Odabiremo crpku kao, tip ALPHA2 L 25-60 180 proizvod Grundfos, energetska klasa: A. Optočna pumpa s mokrim rotorom, koju nije potrebno održavati, s priključkom s vijčanim spojem, i integriranom elektroničkom regulacijom u kućištu crpke za kontinuiranu regulaciju broja okretaja. Mogućnost primjene u svim instalacijama grijanja i klima uređajima (+2 do +110°C). Modus regulacije može se odabrati prema primjeni radijatorskog grijanja ili AUTOADAPT postavkom. Za mrežni priključak 1~ 230V, 50Hz. Navoj priključka cijevi: G 1½ , Ne = 230 V; 31 W, Q = 0,55 m3/h, H = 44 kPa. Medij transportiranja: mješavina etilen-glikola i vode u koncentraciji od 40% D) Rekuperacija potrošne tople vode Gubici topline u cirkulacijskim cjevovodima tople vode: Qc = lp x qp + lu x qu lp → duljina svih cjevovoda tople vode u nadbetonu (m) qp → specifični prolaz topline kroz izolaciju cjevovoda u nadbetonu ili kroz tavan (11 W/m) lu → duljina svih cjevovoda tople vode u vertikalama (m) qu → specifični prolaz topline kroz izolaciju cjevovoda u vertikalama (7 W/m) Qc = 149 x 11 + 20 x 7 = 1746 W Protok cirkulacijske crpke. Vp = Qc / 2,4 (l/h) Vp = 1746 / 2,4 = 728 l/h ≈ 0,73 m3/h Odabiremo veličinu polaznog cirkulacijskog cjevovoda NO15, v = 1,22 m/s Pad tlaka u cirkulacijskom cjevovodu i armaturi: H = 20 kPa Odabiremo crpku kao, tip ALPHA2 25-40 N 130 proizvod Grundfos, energetski razred: A. Optočna pumpa s mokrim rotorom sa kućištem od nehrđajućeg čelika, koju nije potrebno održavati, s priključkom s vijčanim spojem. Mogućnost primjene u svim instalacijama potrošne tople vode. Za mrežni priključak 1~ 230V, 50Hz. Uključivanje crpke preko termostata. Navoj priključka cijevi: G 1½ , Ne = 230 V; 11 W, Q = 0,73 m3/h, H = 20 kPa. Medij transportiranja: potrošna topla voda 7. IZBOR REGULATORA TEMPERATURE CENTRALNOG GRIJANJA Grupa I – radijatorsko grijanje Količina vode u cirkulaciji: V = 2,15 m3/h (48544 W, režim 70/50) Pad tlaka u krugu s promj. protokom: dpMV = 10 kPa Pad tlaka na potpuno otvorenom ventilu: dpMV = 11,7 kPa Iz dijagrama ESBE kv = 6,81 m³/h (dpV100 = 11,7 kPa > 5 kPa)

odgovara ventil: Mješač-3 VRG 131 DN25, kvs = 6,3 m3/h, sa motorom ARA661, autoritet ventila a = 0,54

8. IZBOR EKSPANZIJSKE POSUDE GRIJANJA a) Sustav grijanja Proračun ekspanzijske posude prema HRN EN 12828



Karakteristike sustava grijanja:

Potrebna ekspanzijska posuda VN = 721 l Ukupno su instalirane ekspanzijske posude na postojećoj instalaciji nominalne zapremine 330 l. Odabiremo ekspanzijsku posudu kao Statico SU 400.3, proizvod Pneumatex ili jednakovrijedna. Ovdje treba naglasiti da su generatori topline zaštićeni sa ekspanzijskim posudama. 9. PRORAČUN VRŠNOG PROTOKA ZEMNOG PLINA

Nema povećanja vršnog protoka u odnosu na izvedeno stanje



10. PRORAČUN PLINSKE INSTALACIJE (mjereni i nemjereni dio)

Nema promjene u odnosu na izvedeno stanje

11. VENTILACIJA PLINSKE STROJARNICE

Nema promjene u odnosu na izvedeno stanje

12. TOPLINSKI GUBICI POMOĆNE ZGRADE (proizvodnog pogona)

Proračun je rađen atestiranim programom i isti je arhiviran, te dostupan na uvid

13. TOPLINSKA BILANCA POMOĆNE ZGRADE (proizvodnog pogona)

14. PRORAČUN VENTILACIJE LABORATORIJA

Volumen laboratorija: V = 328 m3

Potreban broj izmjena zraka po satu: n = 3 h-1

N = V x n = 328 x 3 = 984 m3/h

Odabiremo ventilacijsku jedinicu – rekuperator kao tip LGH 100RVX-E LOSSNAY, proizvod MITSUBISHI, V = 1000 m3/h

P Prostorija A(m²)

tu(°C)

Qn(W)

PhiT(W)

PhiV(W)

Phi RH (W)

Qi(dvo)(W)

Qi(vk)(W)

Qinst(W)

Qost(W)

Qinst/m²(W)

P1 Skladište aroma 31 18 2403 1573 830 0 0 2750 2750 347 88

P2 Skladište celofana 33 5 980 409 571 0 0 3878 3878 2898 116

P3 Skladište 456 5 15908 6095 9813 0 0 20620 20620 4712 45

Ukupno: Prizemlje

19291 8077 11214 0 0 27248 27248 7957



15. PRORAČUN VENTILACIJSKIH KANALA

Maksimalni pad tlaka kritične usisne grane rekuperatora iznosi: ΔPu = 69,39 + 41,06 = 110,45 kPa Prema podacima proizvođača maksimalni eksterni pad tlaka na rekuperatoru iznosi 170 Pa, pa možemo zaključiti da je dimenzioniranje ventilacijskog cijevnog razvoda zadovoljavajuće.

15. PRORAČUN UŠTEDA ENERGIJE Detaljna metodologija proračuna ostvarenih ušteda je prikazana u posebnoj mapi glavnog projekta: PRORAČUN UŠTEDA ENERGIJE PROJEKTNOG PRIJEDLOGA ZA DVIJE PROJEKTNE CJELINE, broj TD: 10-861/16 ENU, projektant Darko Grgić, dipl. ing. stroj., od listopada 2017. god

PROJEKTANT: Darko Grgić, d.i.s

Oznaka kanala

V(m³/h)

l(m)

Tip kanala Dimenzije kanala(mm)

Dh(mm)

w(m/s)

∑ζ(Pa)

R(Pa/m)

R*l(Pa)

Z(Pa)

R*l+Z(Pa)

1 - 2 1000 9,40 Limeni kanali ɸ 250 250 5,66 0,22 1,53 14,40 4,10 18,51

2 - 6 667 3,40 Limeni kanali ɸ 250 250 3,77 3,95 0,72 2,45 32,77 35,22

6 - 10 334 0,00 Limeni kanali ɸ 250 250 1,89 0,11 0,20 0,00 0,23 0,23

10 - 11 334 0,70 Fleksibilna cijev ɸ 250 250 1,89 0,00 0,24 0,17 0,00 0,17

11 - 12 334 0,20 Limeni kanali ɸ 250 250 1,89 0,11 0,20 0,04 15,23 15,27

69,39

Oznaka kanala

V(m³/h)

l(m)

Tip kanala Dimenzije kanala(mm)

Dh(mm)

w(m/s)

∑ζ(Pa)

R(Pa/m)

R*l(Pa)

Z(Pa)

R*l+Z(Pa)

1 - 2 1000 12,70 Limeni kanali ɸ 250 250 5,66 0,55 1,53 19,46 10,26 29,72

2 - 3 1000 0,00 Limeni kanali 580 x 450 557 1,06 2,04 0,03 0,00 11,35 11,35

41,06

V2-usis rekuperatora (svježi zrak)

Sum (R*L+Z)

V1-dobava rekuperatora (svježi zrak)

Sum (R*L+Z)



UVJETI ZA UGOVARANJE I IZVOĐENJE RADOVA



4.1. OPĆENITO Sadržaj 4.1.1. Ovi uvjeti reguliraju u cjelini i pojedinačno:

- prava i dužnosti investitora, izvođača radova i projektanta - izbor, nabavu, izradu, performanse i garanciju za specificiranu opremu u projektu - materijal, izradu, konstrukciju, dimenzije, ovješenje, ukrućenje i ispitivanje cijevne

instalacije razrađene u projektu - zahtjeve, izbor, osobine i materijal detalja kao što su čvrste i klizne točke, oslonci,

ovješenja itd. koji nisu specificirani u projektu već su prepušteni praksi i iskustvu izvođača radova (interni standardi izvođača radova)

- ispitivanje i preuzimanje instalacije grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije Namjena 4.1.2. Specificirani uvjeti imaju za cilj olakšati ugovaranje, izradu i ispitivanje instalacije,

garantirati učin i osigurati maksimalnu sigurnost za osoblje, omogućiti primjenu suvremenih tehničkih rješenja uz maksimalnu angažiranost i korištenje iskustva svih sudionika na realizaciji konkretnog projekta.

Važnost 4.1.3. Sve stavke iz ovih Uvjeta trebaju se dosljedno primjenjivati, osim ako nije drugačije:

- precizirano u Ugovoru između investitora i izvođača radova - razrađeno ili opisano u izvedbenom projektu - regulirano zakonskim propisima U slučaju neslaganja pojedinih stavki iz ove specifikacije s odgovarajućim stavkama u Ugovoru, izvedbenom projektu ili zakonskim propisima, mjerodavni su stavovi iz Ugovora, projekta i zakona.

Ugovaranje 4.1.4. U skladu sa važećim zakonskim propisima, investitor može, na osnovu ovog odobrenog,

projekta zaključiti ugovor o isporuci opreme, te montaži uređaja i instalacije pod uobičajenim uvjetima za ovu vrstu radova, samo s izvođačem koji je registriran za izvođenje takovih radova.

4.1.5. Prije sklapanja Ugovora izvođač radova je dužan upoznati se s projektom, provjeriti

rokove isporučioca opreme i materijala, te ispitati mogućnost izvođenja radova u traženom ili ponuđenom roku.

4.1.6. U slučaju potrebe za zamjenom materijala, opreme i pojedinih elemenata instalacije u

cilju smanjenja rokova isporuke, smanjenja troškova proizvodnje ili potpunije primjene internih standarda i stručnih mogućnosti (iskustva) izvođača radova, potrebno je pismeno odobrenje investitora i suglasnost projektanta.

Garancija 4.1.7. Projektant garantira ispravan i funkcionalan rad postrojenja uz uvjet da se naruči oprema

i izvede instalacija kako je to specificirano u projektu. Kod toga se dozvoljava zamjena materijala, opreme i konstrukcija pojedinih elemenata s adekvatnom zamjenom samo uz pismenu suglasnost projektanta.

4.1.8. Ukoliko je bilo koji značajniji element instalacije bio zamijenjen bez pismene suglasnosti

projektanta, odgovornost za sigurnost i funkcioniranje čitavog postrojenja automatski prelazi od projektanta na izvođača radova.

4.1.9. Izvođač radova treba garantirati ispravnost, funkcionalnost i trajnost rada postrojenja za

period kako je to u Ugovoru precizirano. Ovom se garancijom izvođač radova obavezuje na besplatne popravke ili zamjene oštećenih elemenata instalacije, ako se pokaže da je do oštećenja došlo zbog loše kvalitete materijala ili radova. Garancija ne vrijedi za one dijelove koji se oštete normalnim trošenjem, kao ni za one koji su oštećeni zbog nestručnog rukovanja ili nepridržavanja uputa za održavanje.



4.1.10. Garanciju za kapacitet i učin opreme koja se ugrađuje u instalaciju treba naručilac

zatražiti od proizvođača opreme. Radi toga je potrebno kod traženja ponude i sklapanja Ugovora specificirati tehničke karakteristike uređaja ili opreme, kako je to specificirano u specifikaciji opreme, materijala i radova izvedbenim projektom. Ako je tamo specificirana veličina i tip opreme, onda treba zatražiti od proizvođača da dade garanciju na specificirane tehničke uvijete za konkretni tip uređaja.

4.1.11. Investitor je dužan angažirati stručnu osobu za nadgledavanje i kontrolu izvođenja

radova. 4.2. PRIPREMA RADOVA 4.2.1. Prije početka izvođenja radova izvođač je dužan pažljivo proučiti čitavu projektnu

dokumentaciju, provjeriti postojeće stanje, sve izmjene vezane uz izvođenje i stanje građevinskih radova, kontrolirati kompletnost raspoložive projektne dokumentacije, predložiti potrebne izmjene, zamjene ili dopune, te o uočenim nedostacima, zamjerkama i predloženim poboljšanjima obavijestiti investitora i projektanta.

4.2.2. Sve nabavke specificirane u projektu, izvođač treba kontrolirati kod narudžbe zbog eventualno nastalih preinaka i promjena.

4.2.3. Radioničku dokumentaciju, ukoliko je potrebno, daje izvođač radova, osim toga on je obavezan izvedbenu dokumentaciju prilagoditi nabavljenoj opremi.

4.2.4. Prije početka izrade, narudžbe i montaže, izvođač radova je dužan pribaviti potrebne suglasnosti investitora i projektanta u pismenoj formi, jer se naknadne suglasnosti neće izdavati.

4.2.5. Dužnost je investitora i projektanta da u najkraćem mogućem roku dadu potrebne suglasnosti i uvijete pod kojima se mogu napraviti određene promjene na projektu, ako ih smatraju mogućim i opravdanim.

4.2.6. Prije početka bilo kakovih radova izvođač se mora upoznati s funkcionalnošću uređaja za koji preuzima obavezu za montažu, s mogućnošću nabavke specificirane opreme i izvođenje montaže prema projektu, te o svemu nejasnom zatražiti objašnjenje od projektanta.

4.3. CIJEVNA MREŽA 4.3.1. Sve hladne i toplovodne cijevi međusobno i s pripadajućim cijevnim lukovima se spajaju

zavarivanjem. Spajanje cijevi s ventilima, slavinama, pipcima, odzračnim loncima i ogrjevnim tijelima se izvode pomoću prirubnica ili mufova i holendera.

4.3.2. Pri prolazu cijevne mreže kroz zidove, podove, stropove ili slične pregrade, izvođač je dužan zaštititi cijevi pomoću dvodijelnih tuljaka, te staviti dvodijelne rozete na obje strane pregrade.

4.3.3. Poslije uspješno obavljene hidrauličke probe, potrebno je sve cijevi, za koje je

predviđena toplinska izolacija, temeljito očistiti, vanjsku površinu premazati s dva premaza osnovne boje za metal, a tek onda izolirati.

4.3.4. Sva zavješenja, oslonce, pričvrsnice, konzole, brtve, kao i ostali sitni materijal, koji nije

posebno specificiran daje izvođač radova, te je odgovoran za pravilno ovješenje, brtvljenje i nepropusnost izrađene cijevne instalacije.

4.3.5. Nakon montaže, a prije bilo kakovog premaza, izvođač radova je dužan izvršiti hladnu

tlačnu probu pod pritiskom od 5 bar, ako drugačije nije specificirano u projektu.



4.3.6. Sve čelične površine uređaja, prirubnica, zavješenja, nosača, oslonaca, podupora, konzola i sl. izvođač mora prije montaže zaštititi od korozije s dva sloja odgovarajućeg premaza nakon temeljitog čišćenja.

4.3.7. Prije početka bilo kakovih radova, izvođač je dužan kontrolirati sve mjere, kote i količine

iznesene u ovom projektu, a naročito mjere koje su vezane na izvedene građevinske radove, postojeće građevine i nabavljenu opremu, te o uočenim neusklađenostima obavijestiti investitora.

4.3.8. Izvođač radova je dužan dogotoviti, dotjerati i uregulirati instalaciju do potpune pogonske

sposobnosti, pustiti instalaciju u pogon, obaviti probni pogon u trajanju od najmanje tri dana, te podučiti osoblje investitora u rukovanju instalacijom i njezinom pravilnom iskorištavanju.

4.3.9. Ukoliko investitor želi izvršiti stanovita mjerenja i ispitivanja uređaja i instalacije kao

cjeline, izvođač je dužan staviti na raspolaganje potrebne instrumente i stručno osoblje, a sve troškove s tim u vezi snosi investitor.

4.4. OPREMA 4.4.1. U projektiranu instalaciju je potrebno ugraditi specificiranu ili njoj sličnu opremu (ogrjevna

tijela, armatura, odzračne posude, izmjenjivači, kotlovi, pumpe rashladni kompresor itd.). Upute za transport, ugradnju i održavanje opreme daje proizvođač i potrebno ih se strogo pridržavati.

4.4.2. Kod montaže opreme potrebno je prethodno provjeriti da li se isporučena oprema uklapa na predviđene priključke cijevi ili treba izraditi redukcione komade radi prilagođavanja dimenzijama opreme.

4.4.3. Kod zaprimanja isporučene opreme potrebno je provjeriti količinu (kvantitativno preuzimanje), vizualnom kontrolom ustanoviti eventualna oštećenja u transportu, te prekontrolirati kompletnost isporučene dokumentacije (upute za montažu, održavanje, garancija, itd.).

4.4.4. O svim nedostacima potrebno je sastaviti zapisnik, kojega treba potpisati predstavnik transportne organizacije, koja je dovezla opremu, o čemu se obavještava investitor i isporučitelj opreme.

4.4.5. Ne dozvoljava se ugradnja oštećene opreme u projektiranu instalaciju, već je potrebno, u slučaju potrebe, izvršiti popravak, ispitati funkcionalnost čime će se otkriti drugo kakovo oštećenje, pa nakon zadovoljavajućih rezultata funkcionalna proba ugraditi opremu.

4.4.6. Trajnost i funkcionalnost opreme treba garantirati proizvođač opreme naručiocu.

4.5. PREUZIMANJE INSTALACIJE 4.5.1. Investitor je dužan na zahtjev izvođača, koji će obavijestiti investitora najmanje 8 dana

ranije, odmah po dovršenoj montaži instalacije ili dijela instalacije, sastaviti primopredajnu komisiju, koja će u njegovo ime preuzeti instalaciju.

4.5.2. Ukoliko izvođač na prvi poziv investitora ne pristupi uklanjanju komisijski konstatiranih nedostataka, investitor može ustupiti te radove drugom izvođaču na teret ranijeg izvođača radova uz prethodnu obavijest istog.

4.5.3. Izvođač je dužan prilikom primopredaje instalacije uručiti investitoru upute za rukovanje i održavanje instalacije u najmanje 3 (tri) primjerka, od kojih jedan primjerak treba postaviti u prostoriju gdje se nalaze uređaji instalacije.



4.5.4. Na zahtjev investitora izvođač je dužan obučiti potrebno osoblje za rukovanje uređajima, a troškovi ove obuke idu na teret investitora.

4.5.5. Funkcionalnu probu s medijem radne temperature, kojom se mora dokazati funkcionalnost cijele instalacije, treba izvršiti u trajanju od 3 dana po 8 sati rada i pri tome utvrditi: - da li sistem ravnomjerno radi, bez udaraca i jačih šumova, - da li svi zaporni i regulacioni organi ispravno rade i pravodobno reagiraju i mogu li

se s lakoćom podešavati, - da li se postižu tražene temperature kod odgovarajućih vanjskih uvjeta (zimski i ljetni

period), - da li su postignuti deklarirani kapaciteti opreme koja je ugrađena u instalaciju, - da li je postignut propisani odnosno projektirani broj izmjena zraka u ventiliranim

prostorijama Sve zapažene primjedbe unose se u zapisnik koji se predaje investitoru. Troškovi probnog pogona padaju na račun izvođača radova, ako drugačije nije dogovoreno.

Projektant: Darko Grgić, d.i.s.



PROGRAM SANACIJE OKOLIŠA I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GOSPODARENJA OTPADOM



U pogledu sanacije okoliša pri izgradnji instalacije grijanja i ventilacije neophodno je po završetku radova odvesti sav višak materijala sa gradilišta. Sve površine treba dovesti u prvobitno stanje. Sva oštećenja na građevinskim elementima koja nastaju probijanjem i ukopavanjem radi ugradnje elemenata instalacije, potrebno je uredno sanirati. Nakon završetka svih radova, izvođač je dužan pokupiti i odvesti sav preostali materijal, sva sredstva s kojima je radio i sve ostatke, te tako gradilište ostaviti u stanju u kakvom ga je zatekao. Sav otpadni materijal i eventualno zamijenjenu opremu u strojarnici potrebno je sakupiti i predati najbližem ovlaštenom koncesionaru za sakupljanje posebnih vrsta otpada. Projektant: Darko Grgić, d.i.s.



CRTANA DOKUMENTACIJA

Ulaz

TLOCRT PRIZEMLJApostojece stanjeM=1:100

S

Unutarnja kazetna jedinicatip: RAV SM564MUT-EQhl=5.0 kW; Ne=220V/0.89 kW(montaža u spuštenom stropu)

VUW 322/3-5Vaillant, Q=10,6-32 kW

VU 362/3-5Vaillant, Q=10,6-36 kW

d40

d40

d40

d40

d32d40

d32d40

d32d50

d32d50

d25d50

d20d50

d20d50

d50

d20

d16d50

d50

d50

d40d40

d40d40

d32d40

d32d40

d32d50

d25d50

d50

d25

d50

d20

d20d50

d50

d20

d50

d20

d50

d16

(cijevi grijanja se vode nevidljivo ispod nadbetona)

(cijevi grijanja se vode nevidljivo ispod nadbetona)

Unutarnja kazetna jedinicatip: RAV SM564UTP-EQhl=5.3 kW; Ne=220V/0.81 kW(montaža u spuštenom stropu)

Unutarnja kazetna jedinicatip: RAS B10N3KV2-E-EQhl=2.5 kW(montaža pod stropom)



Kom

pres

or

Kom

pres

or

Q(W

): 63

0222

VM

/900

/200

0

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 429522 VM/900/1800

Q(W

): 25

2122

VM

/900

/800

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 477222 VM/900/2000

Q(W): 286322 VM/900/1200

Q(W

): 16

4922

VM

/600

/920

Q(W): 71722 VM/600/400

Q(W): 82122 VM/600/400

Q(W

): 12

9022

VM

/600

/720

Q(W): 71722 VM/600/400

Q(W): 93222 VM/600/520

Q(W

): 93

222

VM

/600

/520

Q(W

): 71

722

VM

/600

/400

Q(W

): 38

111

VM

/600

/400

Q(W

): 12

9022

VM

/600

/720

Tlačnispremnikzraka

Opr

ema

za o

dvla

živa

nje

i obr

adu

zrak

a

Om

ekši

vač

vode

Hid

rofo

r

1

INVESTITOR

LOKACIJA

CRTEŽ

GRAĐEVINA

Darko Grgić, d.i.s.

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA

GLAVNIPROJEKTANT

PROJEKTANT

DATUM

KNJIGA:

BROJ T.D. CRTEŽ BR.

POTPIS

DISPOZICIJA INSTALACIJA GRIJANJA I HLAĐENJA - postojeće stanje

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆIH PRIZEMNIH ZGRADA

Industrijska zona grada NG, k.č.br. 884/9, k.o. Prvča

ELDA d.o.o., Zrinskih 62, Nova Gradiška

06/1710-861/16 CG

4

G L A V N I P R O J E K T

10-861/16 P

Robert Klobučar, d.i.a.

M 1 : 100 S T R O J A R S K I P R O J E K T

8°

TLOCRT KROVApostojece stanjeM=1:100

S

1°

8°

Vanjska jedinicatip: RAV SM1104ATP-EQhl=10 kW(za 2 unutarnje jedinice u laboratoriju)

Vanjska jedinicatip: RAV SM2244AT8-EQhl=20 kW(za 4 unutarnje jedinice u pogonu)

Vanjska jedinicatip: RAV SM2244AT8-EQhl=20 kW(za 4 unutarnje jedinice u pogonu)

Vanjska jedinicatip: RAS 10N3AV2-EQhl=2.5 kW(za 1 unutarnju jedinicu u kuhinji)

Vanjska jedinicatip: RAS M18 UAV-EQhl=5.2 kW(za 2 unutarnje jedinice u uredu i server sobi)

Q(W): 429522 VM/900/1800

MAGNA 25-100 180








Unutarnja kazetna jedinicatip: RAV SM564MUT-EQhl=5.0 kW; Ne=220V/0.89 kW(montaža u spuštenom stropu)

Hidr. skretnica

Ekspanzijska posuda

VRC630

Vanj

ski t

empe

ratu

rni

osje

tnik

Grijanje električnim grijalicamau cilju spriječavanja smrzavanja(tehnološki uvjet)

1 1

2 2

DN 15

DN 15

16

230~

230~

230~

17a

- GRUPA I (radijatorsko grijanje)- Qg=67,898 kW (80/60°C)- Crpka MAGNA 25-100 180 Vg=3,03 m³/h, Hg=4,11 m, Ne = 230V/66W

- KRUG GRIJANJA S TROPUTNOM NEZAVISNOM REGULACIJOM VBG31.25 SIEMENS Kvs=10 m3/h, dpV100=8,51 kPa

Hidr. skretnicaMIK tip HWK 60/125 -1¼ +osjetilo polaznog voda

NO

40

NO

40

DN

40D

N40

DN

40D

N40

DN

40

NO 40

NO 40 NO 40DN40

DN40

TIHELMANOV NAČINPOVEZIVANJA KOTLOVA

Nepovratna klapna

Troputni motorni ventil

Hvatač nečistoća

Termometar

Manometar

Odzračni lonac

Polaz - grijanjePovrat - grijanjeAutomatika - upravljački vodovi

Zaporni ventil

LEGENDA:

M

Cirkulacijska crpka

Ventil za balansiranje

VU 362/3-5VaillantQ=10,6-36 kW

VUW 322/3-5VaillantQ=10,6-32 kW

NO

32

DN32DN

32

DN40DN40 DN15

DN15 DN15

(montirano u bojler sobi)

DCF

Eks

panz

ijska

pos

uda

Sta

tico

SD

80.

3, P

neum

atex

DN40

DN40

Nadbeton

Qg

= 67

898

W

Prijelazčelik - PEX

NO

40

NO

40

d50

d50

M1~

DN

40

17b

NO

40

NO

40

NO

20

R NO32/NO20 R NO32/NO20R NO32/NO20 R NO32/NO20

NO

32

DLV 20

NO40

NO32

NO40

NO40

NO40

NO32

2

INVESTITOR

LOKACIJA

CRTEŽ

GRAĐEVINA



GLAVNIPROJEKTANT

PROJEKTANT

DATUM

KNJIGA:


POTPIS

FUNKCIONALNA SHEMA STROJARNICE - postojeće stanje




06/1710-861/16 CG

4


10-861/16 P



VRC630

Ulaz

TLOCRT PRIZEMLJAnovo stanje - kota do 3 mM=1:100

S

VUW 322/3-5Vaillant, Q=10,6-32 kW

VU 362/3-5Vaillant, Q=10,6-36 kW

Kom

pres

or

Kom

pres

or

Puffer10000 l

SIS

S 1

500/

250

Q(W

): 63

0222

VM

/900

/200

0

VRC630

SGC67HV

Upravljački ormar komoresa sobnim osjetnikom temperature

Tiristorski regulator ETY 1.5A,uključivanje preko sobnog termostata(dograditi adekvatni relej)- za viseći grijač zraka

Tiristorski regulator ETY 2.5A,uključivanje preko sobnog termostata(dograditi adekvatni relej)-za oba viseća grijača zraka

Vertikala Cu d35

Vertikala Cu d42

(voditi iznad vrata,

ALPHA2 25-80 130

HV

70/

125-

4

3

INVESTITOR

LOKACIJA

CRTEŽ

GRAĐEVINA



GLAVNIPROJEKTANT

PROJEKTANT

DATUM

KNJIGA:


POTPIS

DISPOZICIJA INSTALACIJE GRIJANJA - novo stanje do kote 3 m




06/1710-861/16 CG

4


10-861/16 P



(izolirano u zaštitnoj Al oblozi)

Vertikala Cu d28

Vertikala Cu d35

Vertikala Cu d42

Vertikala Cu d15

LEGENDA:

TOPLA VODA - POLAZTOPLA VODA - POVRAT

RADIJATOR

VERTIKALA

Cud35 -

PRIJE POČETKA RADOVA I DOBAVE OPREME IUREĐAJA, SVE MJERE PREKONTROLIRATI NAGRAĐEVINI, NA SVIM NAJVIŠIM TOČKAMA INSTALACIJEUGRADITI ODZRAČNE LONCE / VENTILE, A NA NAJNIŽIMTOČKAMA INSTALACIJE UGRADITI ISPUSNE SLAVINE

TOPLOVODNE CIJEVI TOPLINSKI IZOLIRATI Armaflex ACizolacijom

OPASKA

Cud28 -Bakrene cijevi 35 x 1 mm

CIJEVNA MREŽACud42 - Bakrene cijevi 42 x 1 mm

Cud22 -Cud15 -

(topl

insk

i izo

liran

o)V

idi f

unkc

iona

lnu

shem

u

Bakrene cijevi 28 x 1 mmBakrene cijevi 22 x 1 mmBakrene cijevi 15 x 1 mm

ŽIČANI REGULATOR ILI TERMOSTAT

SU 400.3

SU

200

.3S

D 8

0.3

DUPLA CIJEV ZA PARNU I TEKUĆU FAZU

9.52

:15.

88

9.52

:15.

88

9.52

:15.

88

Dizalica toplineQ (A7/W35) = 15.5 kWCOP = 4.53,Ne = 400 V / 3.42 kW,kao Vitocal 100-Stip AWB-E-AC 101.A16ili jednakovrijedno

TLOCRT PRIZEMLJAnovo stanje - kota iznad 3 mM=1:100

S

Modularni klima uređajV = 1100 m3/h, Qg= 2.6 kW, Qhl=2.71 kW;Ne=220V/0.45 kW, kao tip: KEK 2P-M-LU50S-Sili jednakovrijedno (montaža pod stropom)

Viseći grijač zrakaQg=3 kW, Ne=230V / 55Wkao tip NVGT-352-1S,V ilijednakovrijedno(montaža pod stropom)

DN

25D

N25

Cu

d22

(topl

insk

i izo

liran

o)

Cu

d22

Cu d22

Cu d28

Cu d28

Cu

d15

Cu

d15

Cu

d15

Cu d28

Cu

d28

DN25

DN20

Vertikala Cu d28

Vanj

ska

jedi

nica

Qhl

=2.5

kW

tip: R

AS

10N

3AV

2-E

ili j

edna

kovr

ijedn

o(z

a 1

unut

arnj

u je

dini

cu k

omor

e)

d20

6.35:12.70

CIJEVI KONDENZATA PVC Ø32 mm izolirane saizolacijom AF-1-035


VERTIKALA KONDENZATA

Cu d35 (toplinski izolirano, voditi tavanom)

(izolirano u zaštitnoj Al oblozi,voditi iznad krova spojnog hodnika)

Cu

d35

(topl

insk

i izo

liran

o, v

oditi

tava

nom

)

Cu

d42

(topl

insk

i izo

liran

o, v

oditi

tava

nom

)

Cu d42 (toplinski izolirano, voditi tavanom)

Vertikala Cu d35

Vertikala Cu d42

Cu

d15

(topl

insk

i izo

liran

o, v

oditi

tava

nom

)

Vertikala Cu d15

4

INVESTITOR

LOKACIJA

CRTEŽ

GRAĐEVINA



GLAVNIPROJEKTANT

PROJEKTANT

DATUM

KNJIGA:


POTPIS

DISPOZICIJA INSTALACIJE GRIJANJA - novo stanje iznad kote 3 m




06/1710-861/16 CG

4


10-861/16 P



LEGENDA:TOPLA VODA - POLAZTOPLA VODA - POVRAT

VERTIKALA

Cud35 -



OPASKA

Cud28 -Bakrene cijevi 35 x 1 mm

CIJEVNA MREŽACud42 - Bakrene cijevi 42 x 1 mm

Cud22 -Cud15 -

Bakrene cijevi 28 x 1 mmBakrene cijevi 22 x 1 mmBakrene cijevi 15 x 1 mm

Viseći grijač zrakaQg=8.5 kW, Ne=230V / 160Wkao tip NVGT-423-1S,V ilijednakovrijedno(montaža pod stropom)

Viseći grijač zrakaQg=8.5 kW, Ne=230V / 160Wkao tip NVGT-423-1S,V ilijednakovrijedno(montaža pod stropom)

Nepovratna klapna

Troputni motorni ventil

Hvatač nečistoća

Sigurnosni ventil

Termometar

Manometar

Odzračni lonac

Zaporni ventil

M

Cirkulacijska crpka

Ručni zaporni ventil

Granski regulacijski ventil

LEGENDA:TOPLA VODA - POLAZTOPLA VODA - POVRATAUTOMATIKA - upravljački vodovi

1 1

2 2

230~

230~

VU 362/3-5VaillantQ=10,6-36 kW(postojeći)

Cud

28

VUW 322/3-5VaillantQ=10,6-32 kW(postojeći)

Cud

28

Cud

28

Cud

28

Cud42

Cud42

DN20

Puffer, V=10000 l

Puffer V = 1250 l s integriranimspremnikom PTV-a 250 l, kao tipSISS 1500/250, AUSTRIA EMAILili jednakovrijedno

- GRUPA I (radijatorsko grijanje)- Qg=48.544 kW (70/50°C)- Crpka MAGNA 25-100 180 (postojeća) Vg=2.3 m³/h, Hg=98 kPa, Ne = 230V/153W

DN

32D

N32

DN

32D

N32

DN

32

DN15 DN15

M1~

DN

32

17b

Cud

35

DN40 DN40

DN40

Cud42

Cud42

DN40 DN40

DN40DN40

DN40

DN40

DN40

DN40

Cud42

Cud42

Cud42

Cud42

DN

40

DN

40

Cud42

Cud42

Cud54 DN50

DN50DN50

DN50

DN50

Cud54

Kom

pres

or ti

p H

SC

15

(rad

ni)

sa re

kupe

rato

rom

otp

adne

topl

ine

(pos

tojeće

)D

N20

DN

20

DN

20D

N20

Ekspantijska posudaV = 12 l, kaoStatico SD 12.3,proizvod Pneumatex ilijednakovrijedno

DS

V15

-3.0

H

Kom

pres

or ti

p H

SC

15

(rez

ervn

i)sa

reku

pera

toro

m o

tpad

ne to

plin

e(p

osto

jeće

)

(montirano u strojarnici)SGC67HV

DN150-10

bar

DN20

DN20DN20 Cirkulacijad25

d25

DN20 Topla

d25HladnaCud22

Cud22

Cud22

Cud54

DN25

DN25

Cud28

Cud28 Cud22

DN

20

DN

20

DN

20

DN

20

Cud

15

Cud22

Qg

= 48

544

W

DN15

DN15

Cud

35C

ud35

Cud

35

Razdjelnik MIK, tip HV 70/125-4

DN

15

DN

15

DN

25D

N25

DN

25D

N25

DN

25

DN15 DN15

17b

Cud

28

Qg

=226

00 W

Cud

28C

ud28

Cud

28

DN

25

DN

25

- GRUPA II (grijanje skladišta)- Qg=22.6 kW (75/55°C)- Crpka Vg=1.00 m³/h, Hg=40

kPa, Ne = 230V/27W, kaoALPHA2 25-80 130, proizvodGRUNDFOS ili jednakovrijedno

Cud

22

Cud15

- GLAVNE CRPKE REKUP. KOMPRESORA- Qg=12 kW (90/70°C)- Crpka (2 kom), Vg=0.55 m³/h, Hg=44 kPa, Ne =

230V/31W, kao ALPHA2 L 25-60 180 ili jednakovrijedno (medij transporta: mješavina glikol -

voda)

- RECIRKULACIJA PTV-a- Crpka Vg=0.73 m³/h, Hg=20 kPa, Ne =230V/11W, kao ALPHA2 25-40 N 130

230~

VRC630 (postojeći)(montaža na novu poziciju)

DCF

- KRUG GRIJANJA S TROPUTNOM NEZAVISNOM REGULACIJOM Mješač-3 kao VRG 131 DN25 sa motorom ARA661 ESBE, Kvs=6.3 m³/h ili jednakovrijedno

- REZERVNI PRIKLJUČAK

5

INVESTITOR

LOKACIJA

CRTEŽ

GRAĐEVINA



GLAVNIPROJEKTANT

PROJEKTANT

DATUM

KNJIGA:


POTPIS

FUNKCIONALNA SHEMA STROJARNICE - novo stanje




06/1710-861/16 CG

4


10-861/16 P


S T R O J A R S K I P R O J E K T

230~

DLV 20

NO20Ekspanzijska posudaVn = 400 l, Paopt = 1,26 barkao STATICO SU400.3,PNEUMATEKS ili jednakovrijedno

Cud

22

DLV 20

NO20 Ekspanzijska posudaSTATICO SU200.3,Vn = 200 l, Paopt = 1,26 bar(postojeća)

Cud

22

DN20

DN

32

DN

32

DN

25



OPASKA

DN

15

Dizalica toplineQ (A7/W35) = 15.5 kWCOP = 4.53Ne = 400 V / 3.42 W,kao DT Vitocal 100-Stip AWB-E-AC 101.A16proizv. Viessmann ilijednakovrijedno

400~

400~

400~ 400~

400~

400~

Odvajač muljaDN50

DN

25

DN

25

- REZERVNI PRIKLJUČAK

Master

DN20

M 1~

DN

32

DN

32

DN

32

DN

32

DN

32

DN

32

Cud54

Cud42

Cud35

Cud35

Cud42

Cud54

Cud54

Puffer hladne vodeV=500 l

DN50

DN50

DN50

Ekspanzijska posudaStatico SD 80.3, Pneumatex(postojeća)

Cud

15

DN50

DN50

Na

post

ojeć

i sus

tav

hlađ

enja

za

potre

bepr

oizv

odno

g pr

oces

aCud54

Cud54

Cud54

Cud54




Documents

SADRŽAJ - Strukturni fondovi