šah

SAH MAT LISTA

16. jul 2003.

SADRZAJ:

Najnovije partije: Krasenkow,M (2609) - McShane,L (2592)

SAHOVSKE NOVOSTI NEZAVISNE NOVINE Intervju sa Kirilom Georgijevim –FIDE u patu; Intervju sa Aleksandrom Aleksandrovim-Haos na 64 polja

Najpopularniji igraci u Evropi

Zanimljivosti sa raznih strana ChessChat Lalauova ilustracija

Lev Khariton – Orwell ili Botvinik

Lev Khariton –Legenda ili mit (Enigma Bobby Fischer)

Intervju sa Kasparovom

Sahovska istorija 1931-1960 (16)

Sahovske knjige- "365 anegdota iz sveta saha", Autor - Dr Slavko V. Domazet- Anegdote o Kasparovu

Biografije sahista- Mihail Talj

Fotografije sahista- Talj

Problemski sah- Branislav Djurasevic - Moji sahovski problemi (1)

Skola saha - Sahovski problemi - Umjetnost napada - Zavrsnice - Sahovske brilijancije

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 2

Pripremio- Goran Tomic, Zelenika (Herceg Novi)

NAJNOVIJE PARTIJE Krasenkow,M (2609) - McShane,L (2592) [A16] 18th North Sea Cup Esbjerg DEN (4), 07.06.2003 [Komentarise: N. Vlassov] 1.Nf3 Nf6 2.c4 g6 3.Nc3 d5 4.Qa4+ Bd7 5.Qb3 dxc4 6.Qxc4 Bg7 7.e4 Bc6 8.d3 0–0 9.Be2 Nbd7 10.0–0 a5 11.e5 Nb6 12.exf6 Nxc4 13.fxg7 Kxg7 14.dxc4 Bxf3 15.Bxf3 c6 Tri figure mogu biti jace od kraljice ali samo ako funkcionisu koordinisano. 16.b3 Qc7 17.Bb2 Kg8 18.Rae1 Rad8 19.Re2 Rd7 20.Rfe1 Rfd8 21.Ba3 Qf4 22.Bxe7 Re8 23.Ba3 Rxe2 24.Rxe2 f5 25.Re3 Qd4 26.g3 Qd2 27.Be2 Kf7 28.c5 Re7 29.Bc4+ Ke8 30.Rd3 Qc2 31.Kg2 g5 32.Nd1 Rd7 33.Nb2 Rxd3 # 34.Nxd3 [Bolje je 34.Bxd3 ali, cak i ovdje bijeli ima odredjene teskoce: 34...Qc1 35.Nc4 Qa1 36.Nd6+ Kf8 37.Bc4 g4] 34...Qxa2 35.Bc1 a4 36.Bxg5 Qe2 37.Bf6 axb3 38.Nb2 Qe4+ 39.Kg1 # 39...f4! 40.Bxb3 Qe1+ 41.Kg2 Qe4+ 42.Kg1 fxg3 Bijeli gubi jer poslije uzimanja piona, Qf3, gubi jednog lovca. 0–1

SAHOVSKE NOVOSTI

http://www.nezavisne.com/ Velemajstor Kiril Georgijev za “Nezavisne” FIDE u patu Na Premijer ligi BiH u sahu, koja je odrzana na Jahorini od 21. do 27. juna, nasli su se mnogi poznati igraci. Jedan od njih je i 38-ogodisnji bugarski velemajstor Kiril Georgijev, koji je za novog/starog sampiona, SK Bosna iz Sarajeva osvojio 5,5 poena iz sest partija. “Takmicenje u cjelini zasluzuje visoku ocjenu. Ekipe Bosne i Kiseljaka izdvajale su se rezultatima i igrom, ali su zadovoljile i ostale ekipe iako nisu imale tako zvucna pojacanja”, smatra Georgijev. NN: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u svjetskom sahu? GEORGIJEV: Jasno je da je trenutna situacija sa dva sampiona haoticna i da ne doprinosi ugledu saha. Ponudjeni izlaz iz nastale pat-pozicije kroz meceve Garija Kasparova i Ruslana Ponomarjeva odnosno Vladimira Kramnika i Petera Leke, te kasniji mec pobjednika, koji je zamislila Svjetska sahovska federacija (FIDE), sasvim sigurno je dobar, ali je ocigledno da pronalazenje sponzora za te meceve ne ide lako. Primjedbu bih dao na primjenu nokaut sistema u borbi titulu prvaka jer vas on stavlja u poziciju da nakon jednog loseg dana, zapravo nakon jednog loseg sata budete eliminisani. Bez obzira na to kakav ce model takmicenja biti primijenjen on ce vrlo tesko steci ugled i znacaj nekadasnjeg ciklusa borbi za prvenstvo svijeta, koji je podrazumijevao odrzavanje zonskih i medjuzonskih turnira te meceva kandidata. NN: Koji igraci na Vas ostavljaju poseban utisak?

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 3


GEORGIJEV: Cetvorica igraca se u posljednje vrijeme izdizu iznad ostalih. To su Kasparov, Kramnik, Anand i Leko. Vec za peto mjesto ne bih mogao izdvojiti jedno ime jer se tu periodicno smjenjuju Ivancuk, Sirov, Topalov, Barejev... NN: Kakva je uloga kompjutera u razvoju drevne igre? GEORGIJEV: Pojava kompjutera i mocnih sahovskih programa unijela je revolucionarne promjene u igru. To se ogleda u vise segmenata: priprema za partiju danas je dovedena do savrsenstva jer je omogucen potpuni uvid u igru protivnika, istrazivanje pojedinih pozicija doseglo je ranije nezamislive nivoe - a te se granice i dalje pomjeraju, kompjuteri su znatno ubrzali razvoj mladih igraca koji sve potrebne informacije imaju servirane “na tacni”... NN: Ubrzanje tempa igre i dalje izaziva kontraverze. GEORGIJEV: U pitanju je pozitivna promjena, koja je adekvatna potrebama savremenog zivota. Primjedba da skracivanje vremena za razmisljanje nuzno vodi do snizavanja kvaliteta igre nije na mjestu, jer se cesto desava da i nakon razmisljanja od 30-40 minuta odigramo slabiji potez nego u cajtnotu. Osim toga, danasnji vrhunski igraci su tako dobro teoretski pripremljeni da im za prvih dvadesetak, pa i vise poteza cesto ne treba vise od par minuta. Problem sa novim tempom igre je u tome sto ga mnoge federacije i organizatori ne prihvataju pa se jedan turnir igra po novom, a drugi po starom tempu. To igrace stavlja pred tezak problem prilagodjavanja, i onemogucuje da se novi tempo “svari”. Neophodno je sva takmicenja igrati istim tempom, bio on sporiji ili brzi. NN: Koja osobina je odlucujuca za uspjeh u sahu? GEORGIJEV: U principu, da biste se probili u vrh svjetskog saha morate da imate univerzalne kvalitete. Da budete kompletna licnost. Ipak, osnova svega su talenat i ogroman, fanatican rad. Bez ova dva elementa nemoguce je postici ozbiljnije rezultate.

Velemajstor Aleksej Aleksandrov za "Nezavisne" Haos na 64 polja Najbolji rezultat na drugoj tabli nedavno zavrsene Premijer lige BiH u sahu ostvario je bjeloruski velemajstor Aleksej Aleksandrov. Braneci boje Kiseljaka bio je i najbolji pojedinac vicesampionske ekipe, sa 6 poena iz 8 partija, a konstantno dobra forma ogleda se i na rejting listi, na kojoj jos od januara 2001. godine uz ime ovog tridesetogodisnjaka stoji brojka veca od 2.600 rejting poena. "U principu, sampionat na Jahorini je bio izuzetno zanimljiv. Moja i ekipa sarajevske Bosne odskakale su kvalitetom, ali jos cetiri-pet ekipa imale su sasvim solidne sastave, koji su nas mogli iznenaditi. Takav slucaj vidjeli smo u cetvrtom kolu kada je Krajiski SK iz Banje Luke zasluzeno odigrao nerijeseno sa aktuelnim evropskim sampionom, ekipom Bosne", smatra Aleksandrov. NN: Ko je od vodecih igraca na Vas ostavio poseban utisak? ALEKSANDROV: Imao sam priliku da igram sa trojicom svjetskih prvaka: Garijem Kasparovom, Vladimirom Kramnikom i Ruslanom Ponomarjevom. Najjaci utisak ostavlja, bez sumnje, Kasparov. Posebno je impresivna njegova teoretska pripremljenost. Protiv njega je sa crnim figurama vrlo tesko zadovoljavajuce i izaci iz otvaranja. Ogroman rad koji stoji iza njega osjeti se u igri. NN: Sta mislite o ujedinjenju titule prvaka svijeta? ALEKSANDROV: Situacija u svjetskom sahu je haoticna. Nije jasno ni ko je vazeci svjetski prvak niti ko su njegovi izazivaci. Iako je postignut formalni dogovor za izlaz iz te situacije svjedoci smo da u tom pravcu nije ucinjen nijedan ozbiljan korak. Cjelokupna pozicija se nije pomjerila sa mrtve tacke iako je 19. septembar oznacen kao moguci termin pocetka meca Kasparov - Ponomarjov. Slicno je i na drugim nivoima takmicenja. Na primjer, prije Premijer lige BiH igrali smo pojedinacni sampionat Evrope na kome je 40 igraca izborilo pravo nastupa na svjetskom prvenstvu. Medjutim, postoji realna

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 4


mogucnost da se taj sampionat uopste ne odigra. Situacija je, dakle, losa i naravno da bi trebalo sto prije uvesti neki red. NN: Kako biste ocijenili promjene koje su se dogodile nakon pojave kompjutera i ubrzavanja tempa igre? ALEKSANDROV: Sah se u poslednjoj deceniji mnogo promijenio u odnosu na ranije periode. Mnogo teze je dobijati partije. Pogotovo klasicnim sredstvima. Igraci su danas mnogo bolje pripremljeni jer raspolazu znatno vecim kolicinama informacija u odnosu na sahiste od prije, recimo, 50 godina. Neprekidno se trazi i pronalazi nesto novo, a sve to treba obraditi i drzati u glavi. Memorija savremenih igraca je vrlo opterecena. Mislim i da je tacna teza da pojava kompjutera dovodi do izjednacavanja nivoa igre veceg broja igraca obzirom da svi raspolazu priblizno istim materijalima. Ubrzavanje tempa igre, s druge strane, dovodi do veceg broja gresaka u partijama nego ranije. To je i logicno jer se odluke moraju donositi znatno brze. Dominantna u savremenom sahu je borbenost a tada su greske neizbjezne. NN: Sta je odlucujuce za uspjeh u sahu? ALEKSANDROV: Potrebno je posjedovati citav niz kvaliteta. Prije svega, dobro zdravlje i odlicnu psihofizicku pripremljenost. Energiju. Zatim rad i teoretsku pripremu. Borbeni karakter. Vazno je nikada se ne predavati, biti uporan. Kao sto vidite, potrebno je ispuniti mnogo preduslova za proboj u vrh, ali ovaj posljednji je vjerovatno odlucujuci.

Najpopularniji igraci u Evropi

11.07.2003 Poslije Sampionata Evrope u Silivri, Turska, pitali smo citaoce da odaberu koje su im najdraze partije, takticke pozicije i fotografije igraca. Odgovor je bio vrlo ogroman. Poslije brojanja svih glasova predstavljamo vam pobjednike. Odgovori su dopunjeni sa mnogo zanimljivih, zabavnih i kritickih komentara. Evo rezultata.

Ko je Vas omiljeni sahista?

Takmicenje u popularnosti igraca 4. evropskog pojedinacnog sampionata

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 5


Prije nedjelju dana pitali smo vas da odlucite koji su vasi omiljeni sahisti medju 207 muskaraca i 115 zena koji su ucestvovali na sampionatu. Poslije skupljanja podataka 7. jula, prebrojali smo glasove. Sada vam predstavljamo krajnji rezultat sa jednim ubjedljivim pobjednikom i dvojicom relativno izjednacenih pratilaca.

Pobjednik je, zaista ne iznenadjuje, Kateryna Lahno iz Ukrajine. Ova 13-godisnjakinja je jedan od najvecih talenata danasnjih dana, koja je ispunila svoju WGM normu jos ranije (sa 12 godina, cetiri mjeseca i dva dana) nego legendarna Judit Polgar. Njen sadasnji rejting je 2417 a to znaci da je najjaca sahistkinja u sahovskoj supersili Ukrajini, a medju svim sahistkinjama svijeta je 28. po redu. Kateryna je bila takodje jedina sahistkinja koja je ucestvovala na muskom otvorenom turniru. Poslije turnira upitali smo je da li je bilo tesko ili neprijatno da igra protiv muskaraca velemajstora. Njen odgovor je bio da joj se to dopalo i da se ne bi ustrucavala da igra i protiv jacih sahista!

Na drugom mjestu je sahista, Vassily Ivanchuk, ciji borbeni duh, humor, samo-ironija i pristupacna priroda osvojili su mnoge navijace. Cestitke Chucky!

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 6


WGM Regina Pokorna, 21,iz Slovacke osvojila je trece mjesto. Vladislav Tkachiev, govoreci o ljepoticama u sahu, nazvao je "dijete-zena, vjecita djevojcica". To je vjerovatno zbog nevjerovatno plavih ociju, iako ne mozete ignorisatni njenje lijepe partije i rejting od 2400+.

Slijedeca po popularnosti je IM i WGM Antoaneta Stefanova iz Bugarske, 24 godisnjakinja, sa Elo rejtingom od 2550 poena, sahistkinja broj dva u svijetu (iza Judit Polgar). "Etti" je pobjedila prosle godine na evropskom sampionatu u Varni sa performansom 2671. Ocigledno, sahistkinja cije rezultate treba pazljivo pratiti.

Broj pet na listi je 27-godisnja Almira Skripchenko, IM, WGM, veoma ambiciozna sahistkinja 2500+ koja dolazi iz Moldova ali sada zivi u Parizu (bila je udata za francuskog vrhunskog igraca GM Joel Lautiera). Almira je napravila odredjen broj multimedijskih izvjestaja za ChessBase Magazine, ali sada se ocigledno koncentrisala na poboljsavanje sahovske vjestine. KONACNI REZULTATI U slijedecoj tabeli, mozete vidjeti 40 igraca koji su na vrhu popularnosti u nasem takmicenju. "Rang" daje mjestio svakog igraca na prvenstvu Evrope. Posebno su rangirani muskarci i zene. Ipak, podsjetimo se da je rang Kateryna Lahno uzet sa muskog turnira na kojem je ucestvovala

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 7


Mjesto Rang Titula Ime Rating FED Glasova 1 117* WGM Lahno Kateryna 2417 UKR 1671 2 12 GM Ivanchuk Vassily 2704 UKR 1269 3 35 WGM Pokorna Regina 2418 SVK 1249 4 7 WGM Stefanova Antoaneta 2550 BUL 1096 5 24 WGM Skripchenko Almira 2501 FRA 1066 6 53 Sharevich Anna 2252 BLR 948 7 1 GM Azmaiparashvili Zurab 2678 GEO 877 8 3 WGM Kosintseva Tatiana 2457 RUS 817 9 63 WIM Smokina Karolina 2269 MDA 514

10 17 GM Grischuk Alexander 2701 RUS 436 11 30 WGM Alexandrova Olga 2445 UKR 409 12 1 WGM Cramling Pia 2470 SWE 357 13 4 GM Georgiev Kiril 2647 MKD 285 14 21 WGM Zhukova Natalia 2448 UKR 279 15 2 WGM Cmilyte Viktorija 2430 LTU 254 16 29 WFM Motoc Alina 2358 ROM 248 17 26 GM Tkachiev Vladislav 2643 FRA 188 18 50 GM Beliavsky Alexander 2649 SLO 151 19 27 GM Mc Shane Luke 2592 ENG 129 20 6 GM Sakaev Konstantin 2664 RUS 125 21 18 WGM Polovnikova Ekaterina 2383 RUS 124 22 56 WGM Bosboom-Lanchava Tea 2329 NED 123 23 27 WGM Gaponenko Inna 2417 UKR 118 24 2 GM Malakhov Vladimir 2672 RUS 117 25 15 WGM Paehtz Elisabeth 2384 GER 114 26 44 GM Tiviakov Sergei 2623 NED 112 27 84 Papadopoulou Vera 2230 GRE 106 28 3 GM Graf Alexander 2630 GER 96 29 21 GM Nielsen Peter Heine 2625 DEN 93 30 108 WFM Topel Zehra 2092 TUR 92 31 25 WGM Khurtsidze Nino 2427 GEO 87 32 11 WGM Kosintseva Nadezhda 2417 RUS 86 33 107 WFM Nagel-Seirawan Yvette 2068 NED 76 34 26 WGM Kovalevskaya Ekaterina 2447 RUS 73 35 45 WGM Mamedjarova Zeinab 2298 AZE 69 36 15 GM Van Wely Loek 2675 NED 67 37 10 GM Sutovsky Emil 2652 ISR 64 38 6 WGM Galliamova Alisa 2489 RUS 59 39 62 WGM Gaprindashvili Nona 2318 GEO 57 40 19 GM Agrest Evgenij 2591 SWE 55

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 8


ZANIMLJIVOSTI SA RAZNIH STRANA ChessChat

Da li je Keres bio najbolji igrac koji nije postao svjetski sampion?

Tokom svoje duge i sjajne karijere, Paul Keres je pobjedio devet igraca koji su u jednom periodu svoje karijere bili svjetski sampioni. Tih devet sahista su: Aleksandar Aljehin; Hose Kapablanka; Vasilij Smislov; Maks Eve; Tigran Petrosjan; Mihail Talj; Mihail Botvinik; Boris Spaski; Bobi Fischer.

-----------------------------------------

Kada “majstor remija” nije remizirao: Karl Schlechter je imao nadimak "Majstor remija", i u svom matchu sa Emanuelom Laskerom, 1910 godine, trebao mu je samo remi u desetoj partiji da osvoji titulu svjetskog sampiona. Pogledajte koliko je bio blizu te te titule u matchu: jedna pobjeda, jedan poraz, i osam remija! Ovdje je pozicija poslije 39. poteza bijelog:

Bijeli (Lasker): Ke1, Qd3, Rc8, Rf3, Na4, a3, d4 Crni (Schlechter): Kh8, Qh2, Rf4, Bf8, Nb5, a7, e7

Schlechter je igrao 39......Qh1+ Ovdje je slijedilo 40. Rf1 Qh4+ 41.Kd2 Rf1 (41......Rd4 42. Rcf8+ Kg7 43. R1f7+ Kh6 44. Rh8+ Kg5 45. Rg8+ Kh6 46. Rh7#) 42. Qf1 Qd4+ 43. Qd3 Qf2+, i crni je predao poslije 71. poteza. On je mogao remizirati potezom 39........Qh4+ imajuci u vidu slijedecu varijantu: (a)40. Kd2 Qh2+ 41. Ke3 Rf3+ 42. Kf3 Qh3+ 43. Ke2 Qc8 44. Qb5= ; (b)40. Kf1 Qh3+ 41. Kf2 Rf3+ 42. Qf3 Qc8 43. Qh5+ Kg8 44. Qb5=; ili cak dobiti (c)40. Rg3 Qh1+ 41. Kd2 Rf2 42. Ke3 Qe1+ 43. Qe2 Qe2#.

Prema svim prikazima, Schlechter je bio miran i skroman covjek. Mozda je mislio da nije moralno da osvoji titulu svjetskog sampiona pomocu pojednostavljenja pozicije i remija u posljednjoj partiji. Mozda je smatrao da treba pobjediti posljednju partiju da bi bio pravi Laskerov nasljednik. Koji god da je razlog, to je bio Schlechterov match za svjetskog sampiona. Izbio je Prvi svjetski rat i Schlechter ga nije prezivio; umro je 1918 od tuberkuloze.

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 9


------------------------------------- Najstariji igrac koji je osvojio GM titulu Godine 1987, njemacki dopisni sahista Hermann Heemsoth postao je najstariji igrac koji je osvojio ICCG titulu velemajstora u 77 godini. Graham 'Mad Aussie' Clayton

EDWARD WINTER- SAHOVSKE BILJESKE http://www.chesscafe.com/skittles/skittles.htm Lalauova ilustracija

Na strani 114 u broju od januara 1914 u Chess Amateur P.H. Williams pise o...:

«…izvanrednoj knjizi pod naslovom Romansa o Tristramu i Iseulti, sa divnom ilustracijom u boji autora Maurice Lalau. Na strani 174 je divna slika nazvana “Kralj Mark i Iseult the Fair sjede za sahom».

Williams istice da je tabla bila 7x7, sa bijelim poljem u svakom uglu. Pogledajte reprodukciju slike:

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 10


LEV KHARITON http://www.pakchess.com/

Pise: Lev Khariton

ORWELL ILI BOTVINIK? Nije tajna da danas zivimo sa mnostvom (ja bih rekao bezbroj) mitova koje smo tokom godina stvorili. Na primjer, George Orwell, bez sumnje izvanredni pisac i ne manje vizionar, u svojoj ikonoklasticnoj utopiji "84" predvidio je potpuni slom Sovjetske imperije. Sada, povodom stogodisnjice njegovog rodjenja, njega uglavnom pominju bivsi sovjetski disidenti zbog njegovog pronicljivog pogleda u Sovjetsku komunisticku kraljevinu. Pitam se da li bi Orwellov dalekovidni kapacitet bio bio sposoban da jasno procijeni sta se desava u Americi u godinama McCarthyisma i lova na vjestice. Ili, kako bi Orwell reagovao na danasnji ekspanzionizam USA? Slicno, ako govorimo o sahu ili tacnije o Mihail Botviniku, najvecem sahovskom misliocu i filozofu, mi upadamo u prastaru gresku pogresnog poredjenja dobrog i loseg. Isto tako, po starom obicaju, Botvinik je cesto opisivan kao cvrsti komunista koji do kraja odan Staljinovim vrijednostima! U vezi tog pitanja, mogu preporuciti novu knjigu koju je napisao moj dobar prijatelj Yakov Damsky, dobro poznati ruski pisac i novinar. Knjiga, “The Age of Chess”, objavljena je na ruskom jeziku u Moskvi. Opisujuci Botvinika, kao sahistu i licnost, Damsky istice da je postojala velika zelja za jakim vodjom (“cvrsta ruka”) dok su milioni Botvinikovih sunarodnika nevini pogubljeni i zemlja pala u krajnje siromastvo. Iskreno, nisam nigdje citao bilo koji odlomak o Botviniku u kojem on podrzava, otvoreno ili prikriveno, varvarski masakr i siromasenje. Treba dodati da se Damsky povjerio, da je dok je lezao u bolnici, svaki dan dobijao pozive od Botvinika koji se raspitivao za njegovo zdravlje. Moje pitanje je sta je vaznije, ljudske kvalitete prvog Sovjetskog svjetskog sampiona, ili sva neosnovana govorkanja o Botvinikovim politickim uvjerenjima? Dovoljno se prisjetiti da je Botvinik bio prvi medju sovjetskim intelektualcima koji je otvoreno podrzao osnivanje drzave Izrael 1948 godine. 60-tih godina on je napisao pismo Sovjetskoj vladi predlazuci drasticne ekonomske reforme u Sovjetskoj drzavi, koje su bile u potpunoj suprotnosti dogmama sovjetskih lidera. Insistirao je na razvoju sahovskih kompjutera u vrijeme kada je ta ideja u Rusiji bila potpuna jeres. Botvinik je bio jedan od samo nekoliko sovjetskih velemajstora koji nisu potpisali zloglasno pismo protiv prebjega-velemajstora Viktora Korchnoja, 1976. godine. U svojoj knjizi “Postizanje cilja” Botvinik je napisao: “Kada se sjetim Palestine, prije svega mislim o teskom zivotu Jevreja i Arapa koji zive u ovoj predivnoj zemlji. Tri godine poslije Sahovske olimpijade, tu je izbio rat ("Sestodnevni rat", 1967. godine L.K.). Izgleda da tom ratu nece biti kraja. Mir, pravi mir tamo je moguc samo kada ljudi koji rade na svojoj zemlji ne budu uznemiravani od arapskih naftnih magnata i bogatih americkih Jevreja." Ove rijeci su napisane prije vise od trideset godina, i mi mozemo samo da se divimo Botvinikovom predvidjanju! Dakle, nije li Botvinik, bar toliko prorok koliko i Orwell? Ili je manje sanjar od njega? LEV KHARITON

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 11


Legenda ili mit? (Enigma Bobby Fischer)

U jesen 1992, desio se dogadjaj koji je zapanjio sahovski svijet. Poslije 20 godina svojevoljne neaktivnosti Robert Fischer, 11. svjetski sampion, vratio se sahu. Njegov drugi match, koji je na Fischerovo insistiranje reklamiran kao "revans match", odigran je u saglasnosti sa formulom Wilhelma Steinitza-dok jedan od igraca ne postigne deset pobjeda. Treba se prisjetiti da je Fischer predlozio iste uslove za svoj "neodrzani" match protiv Anatolija Karpova 1975 godine.

Drugi match izmedju Spaskog i Fischera izazvao je manji interes javnosti, iako je ponovno pojavljivanje Fischera poslije toliko dugo godina bila sama po sebi senzacija. Ipak nevjerovatni nagradni fond - pet miliona dolara-koje je dao jugoslovenski milioner Vasiljevic-bio je za cijeli svijet veliki mamac. Ali najneobicniji elemanat matcha je bez sumnje njeno mjesto igranja- Jugoslavija, zemlja rascjepljena gradjanskim ratom i etnickim konfliktima. U to vrijeme, mnogi su komentatori, ukljucujuci i autora ovih redova, imali nadu da se "buntovni" Fischer vratio sahu i da bi mogao nastaviti sahovsku karijeru. Nazalost, sve te nade tog vremena su rastjerane kada je match kompletno zavrsen. Od tada Fischer nije odigrao ni jednu partiju, i ja mogu samo citirati Raymond Keene, koji se, komentarisuci posljednju partiju matcha u Beogradu, nasalio “Vidimo se Bobby uskoro, u 2012 godini!” Mnogo je napisano o tom matchu-knjige, clanci i cak memoari. Vladimir Nabokov je jednom zabiljezio da memoare poisu oni koji imaju premalo maste da pisu novele ili prekratko pamcenje da napisu istinu. Neko se ne mora potpuno slagati sa misljenjem velikog ruskog pisca, ali ima nesto istine u tim rijecima. Previse je danas memoara napisano, i lazi izgledaju kao sveta istina. Sigurno, ne sumnjam u kompetetnost i profesionalizam Timothy Hankea, americkog novinara koji je napisao poslije matcha Fischer-Spaski dugacak clanak u American Chess Journal (No. 1, 1992). Clanak se sastoji od dva dijela. U prvom autor se bavi njegovom posjetom Jugoslaviji i impresijama o matchu. Druga polovina Hankeovog clanka daje brz pogled na Fischera kao licnost, zasnovano na karijeri americkog sampiona i psiholoskoj pozadini. On pokusava utvrditi sva cik-cak kretanja u njegovoj karijeri i cak predvidjeti njegovu buducnost, poredeci ga sa najjjacim igacima danasnjice. Jos i vise, Hanke koji nije profesionalni sahista, pokusava pokazati slabosti u Fischerovomo stilu igre i sahovskim pripremama. Mislim da Hanke nije dovoljno kompetentan da sudi Fischeru kao sahisti iz prostog razloga sto on, rodjen 1958 godine, nema dovoljno objektivnosti da cisto procijeni kljucne tacke Fischerove sahovske biografije i osvijetli sahovsku istoriju druge polovine 20. vijeka sa kojom je Fischer neraskidivo vezan. Razaranje Fischerovog mita je naslov jednog poglavlja u Hankeovom clanku. Istina je da je Fischer postao legenda zahvaljujuci svojim fantasticnim sahovskim dostignucima kao i na racun njegovog dugog odsustvovanja iz sahovskog (i ne samo iz sahovskog) svijeta. Takodje je istina da je ovaj vijek vidio previse mitova koji su danas razbijeni i heroja ili idola kojima se sada rugaju. Ali, kada govorimo o Fischeru, sve je jasno: njegov talenat se razvijao ispred nasih ociju, njegove pobjede nisu bili ni mitovi ni bajke. Analizirajmo ipak, neke stavove americkog novinara:

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 12


"Fischer zaista nije Nicheov supermen kako ga legenda pravi. Usprkos njegovim glasnim samo reklamama-koje je poceo vec kao tinejdzer-da je najboljim sahista na svijetu, on nije pobjedio na svjetskom sampionatu sve do 1972 godine kada je mao 29 godina." Istina, Fischer je cesto pretjerano cijenio sebe, iako se to moze porediti stavovima koje su iznosili i danasnji sampioni; Bobijevo hvalisanje je bila samo djecja igra. Ne treba zaboraviti da se Bobi sa 15 godina vec kvalifikovo za medjuzonski turnir. Godine 1962, on je pobjedio na medjuzonskom turniru u Stockholmu ostavivsi T. Petrosjana i Gelera iza sebe 2,5 poena! Na medjuzonskom turniru u Sousse, poslije prvih deset kola on je bio u ubjedljivom vodstvu dok nije napustio turnir iz razloga koji su i danas nejasni. A sta je sa njegovim brilijantnim uspjesima na Bledu 1961 godine, Piatigorsky Cup u Santa-Monici 1966 ili njegove pobjede u Buenos-Aires i Nethani? Ili njegova ubjedljiva pobjeda nad Petrosjanom u matchu 1970? Njegov uspon nije ni po cemu bio lak, ali najveci sahovski genije, pokazao je jedinstvenu posvecenost sahu - njegovoj jedinoj ljubavi, poslu i umjetnosti. Nije slucajno da Boris Spaski koji poznaje Fischera bolje od bilo koga drugog na svijetu, rekao: «Kada igras protiv Bobija, to nije pitanje da li ces pobjediti ili izgubiti. To je pitanje kako da prezivis.» Ova fraza, bolje od bilo cega drugog, prenosi divljenje Spaskog Fischerovoj vjernosti sahu i cjeloj njegovoj stvaralackoj prirodi. Hanke pise: »Fischer je izgubio mnoge prilike da igra za titulu zbog svoje mentalne i emocionalne nestabilnosti.» Ali treba voditi racuna o ovmome: usprkos svojih ljudskih slabosti, Fischer je naucio kako da ih nadvlada. Iako on nije imao trenere, psihologe, cak i kuvare kao Karpov ili Kasparov danas! A ako je postao legenda (ali sigurno ne mit!), mi mu moramo dati to za pravo! Drugi citat Hankea: »Kada pogledamo unazad na match 1972 godine (Hanke je tada imao samo 14 godina! -L.K.) i sve Fischerovi trikove, mi se ne pitamo zasto mu je trebalo toliko mnogo, nego kako je uopste on postao svjetski sampion. Cudimo se koliko je mnogo pravila sruseno i toliko socijalnih i etickih normi ignorisano da mu se ugodi, i zasto su toliko mnogo vrijednih ljudi posvetili toliko mnogo vremena i energije za nezahvalan zadatak da mu pomognu u njegovom krivudavom kretanju prema tituli». Hanke pokusava da iznenadi citalacku publiku: »Ovo je jereticko stanoviste za Amerikance, ali ja vjerujem da je Fischer lako mogao izgubiti od Karpova 1975 godine. Karpov je nedavno pobjedio Spaskog u njihovom matchu kandidata sa veoma impresivnim rezultatom 4:1; iako je njegova pobjeda nad Korchnojem u finalu kandidata bila tijesna. Da li moze neka objektivna osoba tvrditi da bi Fischer lako pobjedio Karpova, najjaceg aktivnog igraca na svijetu, koji je bio potpuno profesionalan, u vrhunskoj formi, potpuno koncentrisan na match 1975 godine, i iza kojeg su stajale sve mogucnosti sovjetske sahovske masine?» Dobro, Hanke tvrdi ispravno. Karpov je imao stvarno podrsku sa svih strana i nikad nije odbijao pomoc. A sitacija sa matchom sa Fischerom nije bila laka. Ali mi moramo da znamo teskoce prije toga, kada se borio protiv Spaskog i drugih sovjetskih igraca u takmicenjima kandidata. Fischer je skupio ogromno iskustvo; on je naucio kakao se treba boriti protiv prave armade sovjetskih igraca i njihove brojne armije slugu i udaljenih pomagaca. Oni, ja mislim, bi smetali vise Karpovu nego Fischeru; uvijek je tesko igrati u drustvu previse savjetnika! Slucajno, Karpov je dobio tijesno match protiv Korchnoja 1974, sa minimalnom razlikom (3:2). To nam omogucuje da poredimo relativnu snagu Fischera i Karpova u tom trenutku. Ne mislim da bi Fischer potrosio toliko mnogo energije da pobjedi Korcnoja-dovoljno je da se uporedi napor kojim je Korcnoj dobijao protivnike i lakocu sa kojom je Fischer iste protivnike pobjedjivao.

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 13


Hanke cak pokusava da smisli scenario matcha Fischer-Karpov u cisto sahovskom nacinu. Hanke istice da je u svom matchu protiv Spasskog 1972, Fischer, igrajuci sa crnim figurama, morao da mijenja otvaranja, birajuci sisteme koji nisu nikada prije primjenjivanji. Dakle, sta na osnovu toga Hanke objasnjava? Prema njemu, Fischer je izgubio povjerenje u svoj dobro isprobani repertoar otvaranja. Nijedan stav ne bi mogao biti besmisleniji! Jasno, Fischer je napravio velike pripreme prije matcha sa Spaskim i odlucio da se suprostavi Spaskom i njegovim pomocnicima sa djavolski teskim problemom pogadjanja koje otvaranje ce on izabrati u slijedecoj partiji. Hanke navodi potpuno subjektivno misljenje izreceno od Vassily Panova, sluzbenog tumaca u sovjetskom sahovskom pressu: "Spaski je prevazisao Fischera u pripremi otvaranja, ali Amerikanac je imao vise energije i preciznosti u zavrsnici". Pokusavajuci predvidjeti duel u otvaranju izmedju Fischera i Karpova u matchu, Hanke pise da bi Fischer imao teskoca igrajuci protiv Karpovljevog karo-kana. Cak i Karpov bi se smijao danas citajuci ove smijesne stavove! Da podupre svoje razmatranje "neodigranog matcha" izmedju Fischera i Karpova, Hanke citira recenicu pripisanu Kasparovu: Ovdje sjedi jadnik sa kojim niko ne moze pricati normalno, i sto je jos gore, on igra los sah". A Hanke pravi svoj komentar: "Cak i kada igra los sah, Fischer dobija ponude od vise miliona dolara za njegove matcheve, dok se Kasparov bori da sakupi budzet za njegove matcheve za titulu..." Ova "Analiza" nema nista zajednicko sa sahom- sve se vrti oko novca! Bilo bi mnogo prikladnije da citira sta je Kasparov napisao u uvodu na Elie Agurovu znacajnu knjigu o Fischeru: Izucavanje njegovog pristupa sahu: "Ako bi neko mogao da sudi o snazi igraca uporedjujuci ga sa svojim savremenicima, cini mi se da jeFischerovo dostignuce neprevazidjeno-jaz izmedju njega i njegovih najblizih rivala je veci nego bilo kada izmedju svjetskog sampiona i drugih vrhunskih igraca njegovog vremena. On je bio 10-15 godina ispred svog vremena po svojim pripremama i razumjevanju. To se moze pripisati djelom njegovoj posvecenosti sahu, koja je veca nego bilo kojeg igraca u istoriji saha. LEV KHARITON

INTERVJU SA KASPAROVOM http://www.newscientist.com/opinion/opinterview.jsp?id=ns24031 Susret sa ljudima koji oblikuju buducnost nauke Intervju je prvi put objavljen u New Scientist stampanom izdanju.

Photo: David Sillitoe

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 14


Pozicija mu je izgledala lose. Zaronio glavu medju sake. Garry Kasparov, najjaci svjetski sahista, morao je izgubiti od kompjutera, Deep Blue. To je bila najveca uvreda za ljudski um. Ali sest godina kasnije, 2003 godine, izborio se jedva za nerjesen rezultat protiv drugog sahovskog programa, Deep Juniora. Zasto on sada govori o kompjuterima predvidjajuci sahu novi zivot ili cak mijenjajuci ga u novu igru? Sve to Kasparov objasnjava Willu Knightu. Zasto Vam je toliko zanimljivo igranje saha protiv kompjutera? Od ranih dana mislio sam da je moja duznost da budem na strani razvoja igre; shvatio sam da bi sah trebao biti povezan sa razvojem kompjutera. Bio sam zaista uzbudjen kada sam vidio neke od prvih programa 1984 i 1985 godine. Ohrabrio sam neke samostalne ljude iz Njemacke da razviju ChessBase. U nekim diskusijama sam im rekao da bi bila sjajna ideja da postoji baza partija i da se koristi snaga kompjutera da pomogne sahistima u pripremama i pomoci u analizama. To je bilo veoma jednostavno. Godine 1987, prva verzija ChessBase pokrenuta je na Atari kompjuterima. Od tada su oni napravili strasan napredak. Mnogi ljudi nisu vjerovali da ce to biti tako znacajno, ali ja sam osjecao da bi to moglo imati ogroman uticaj na igru. I ima. Da li su kompjuteri zauvijek promijenili igru? Danas je sah potpuno nova igra. Ne moze se porediti sa igrom koja se igrala prije 20 godina. Danas trazi razlicitu kolicinu priprema. Ne mozete samo reci-podji tamo i reci sebi: "Ja sam veliki sahista, ja imam veliki tralenat, tako da cu sve sto se desava moci rijesiti za tablom." Danas obicni sahista mora znati mnogo vise nego sto je znao Fischer prije 35 godina. Baza partija ChessBase ima vise od 2.7 miliona partija koje su odigrali velemajstori. Sa tom kolicinom informacija, vi mozete nauciti vise o otvaranjima nego bilo koji igrac u proslosti. Kada sam bio djecak imao sam samo nekoliko knjiga. Tu su bile ogranicene, fragmentarne informacije, tako da sam morao sam da pronadjem mnoge stvari. Sada pomicanjem misa dobijate sve informacije o nekom otvaranju, svu statistiku, sve odigrane najbolje poteze. To ne znaci da ste bolji sahista od Bobby Fischera ili Anatolija Karpova, ali kolicina informacija koju pratite, pomaze Vam mnogo u napredovanju. Fischeru ili Boris Spaskom je terebalo 10 ili 20 sati da upoznaju neki sablon igranja. Sada za to treba 10 minuta. Da li sve ovo cini sah boljom igrom? Cini je razlicitom igrom. Neko moze reci da sahovski kompjuteri ubijaju kreativnost, ali drugi kazu da je pojacava zato sto moras biti izuzetno kreativan da se pojave nove ideje. I tada mozete te ideje testirati? Recimo da ste bili igrac broj 1 i igrali se protiv igraca broj 200. Osim ako ne napravite previd, vi biste ga trebali pobjediti jer je igrac broj 1 genije a igrac broj 200 samo dobar sahista. Danas je to razlicito. Da pobjedite igraca broj 200 morate biti mnogo vjestiji, jer igrac 200 moze razviti svoju odbranu na osnovu skupljenih informacija. Da biste ga pobjedili morate pronaci mnogo uzbudljivog materijala. Morate u svojim pripremama koristiti svoju genijalnost. Gledajuci sve te partije ja naravno koristim kompjuter. Upravljate masinom i masina vam moze dati garanciju da je nesto ispravno ili pogresno. Kada bih danas gledao analize koje sam pripremio za match za svjetskog sampiona prije 15 godina, ja bih se njima nasmijao, zato sto smo to uradili bez kompjutera. Da li biste voljeli da vidite da svi igraci rade sa kompjuterima tokom matcheva? Prije pet godina uveo sam jednu ideju koju sam nazvao "Napredni sah": covjek + masina protiv covjeka + masine. To je potpuno novi oblik takmicenja i to veoma uzbudljiv jer je to nova igra. Govoreci o covjeku i masini, mi moramo traziti ovu borbu, ovaj duel. Ali mi takodje mozemo pokusati smisliti kako ojacati ljudsku intuiciju i sirovu snagu racunanja, i kako stvoriti mehanizam iz kojega bi proizasli potezi najviseg kvaliteta. To sam naslutio i sretan sam sto sam bio u pravu misleci da ce kompjuteri dati sahu novi zivot. I to moze da donekle dopuni naucna istrazivanja zato sto na takav nacin igranja mozemo uporediti ljudsku intuiciju i snagu racunanja kompjutera. Sah je matematicki

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 15


beskonacna igra, ali ima mnogo logike. Zbog toga mozete pokusati da uocite kako masina radi kroz ovaj proces donosenja odluke od strane covjeka, ali koristeci potpuno druge parametre. Da li to znaci da je nelogicno uporedjivati ljude i kompjutere u matchevima? Mislim da se vazno podsjetiti da su oni veoma razliciti. Ako covjek moze da dobije jednu partiju partiju, oni se jos mogu takmiciti. Covjek je pod strasnim pritiskom. Ali cak uz idealne uslove, uvijek postoje problemi: lose vrijeme, porodicni problemi, ponekad glavobolja. Zbog toga tesko mogu da zamislim sahistu koji moze odigrati sest partija jednakom snagom, dok ce masina uvijek igrati istom snagom. Zbog toga glavni cilj dugogodisnje eksperimenta ce biti da li u svojoj najboljoj formi najjaci covjek-sahista potmognut masinom da se pripremi za partiju moze pobjediti najjacu masinu. Ako se to desava to znaci da smo mi jos uvijek superiorni. I da li mislite da ce se to desiti? Iz moje licne perspektive, ja jos mislim da sam sposoban da pobjedim masine. Kada sam igrao protiv Deep Juniora u New Yorku bio sam pod velikim pritiskom-imao sam manje od dvije nedjelje za pripreme. Mislim da sam dominirao u matchu prije nego sam izabrao da igram nerjeseno. Pozitivno je bilo da su ljudske pogreske ustvari tada pomogle masini da odrzi match nerjesen. Kada sam igrao dobre poteze, dominirao sam. Moje velike pogreske su dovele do promijene u matchu. Prosjecan kvalitet mojih poteza je bio mnogo veci. Ali masina ne pravi previde. Zato ocjenjujem ukupan match sa Deep Juniorom krajnje pozitivno. Prvo, pokazano je da ovaj eksperiment ima naucnu vrijednost. Drugo, publika je jos uvijek znatizeljna, sto znaci da eksperment ima socijalnu vrijednost. I trece, znaci da ljudi jos dominiraju osim ako ne naprave velike pogreske. Nas prosjecan kvalitet, medju vrhunskim sahistima, je jos uvijek superioran najboljoj masini. Mislim da match covjek protiv masine treba biti uzet kao poseban match i biti tretirano nezavisno, kao sto je takmicenje Deep Juniora i tretirano. A takmicenje covjek + masina protiv covjeka + masina trebalo bi biti smatrano kao drugo posebno takmicenje. Ne mislim da ce masine unistiti kreativnost. Ako se mi prema kompjuterima odnosimo ispravno, oni ce ustvari dodati novi ukus sahovskoj partiji. Da li se plasite da ce kompjuterska inteligencija u duzem periodu posmtrano biti izazov ljudskoj inteligenciji? Masine koriste 95 % racunanja i 5 procenata takozvanog "pozicionog-razumjevanja", koje u masinu ugradjuje njen kreator. Ljudi koriste 99 posto intuicije i 1 procenat racunanja, ali veoma cesto dolazimo do istog zakljucka. Dakle da li to znaci da je proces u masini imitacija ljudske inteligencije? Ovdje, sahovska partija potice vazno pitanje: da li mi treba da procjenjujemo vjestacku inteligenciju masine po nacinu funkcionisanja ili po rezultatima? Mislim da je to vise po rezultatima. Po mom znanju i iskustvu, rekao bih da masina sada jos ne ugrozava covjeka. Ustvari ona da mi pomaze u toku priprema. Cak sa protiv nekih velemajstora, osim nekih stvarno dobrih sahista, masina dominira. Sve dok ne razumjete kako masina funkcionise, necete biti u stanju da maksimalno pojacate efekt rada sa masinom. Mozete li neke programe posebno izdvojiti? Mogu odmah navesti Deep Junior ili Deep Fritz. Svaka masina ima svoj vlastiti karakter, bez sumnje. Proces procjene od strane masine je zasnovana na prioritetima, i svaki set prioriteta je razlicit. Ako stavite naglasak na na neki poseban nacin igre u programu kao sto cini program Deep Junior, masina preuzima vise rizika. Ako Vi imate drugaciji stil, imate drugacije karakteristike masine. Danas bilo koji profesionalac moze reci da li je to Deep Fritz ili Deep Junior poslije 10 do 15 poteza. Lako je to razlikovati, kao praviti razliku izmedju Kramnika i Kasparova. Da li se to promjenilo tokom godina? Deep Junior je bio revolucionarni program zato sto su po prvi put programeri pokusali da se bave sa materijalom (vrijednosti figura u igri ili pojedenim) nasuprot kvalitetu (strateski potezi). Oni su pokusali da nauce masinu da koristi neke nematerijalne prioritete, sto je osnovno sporno pitanje sa masinom. To je bio prvi program koji je mogao igrati a da se ne brine o materijalu. U petoj partiji matcha, on je zrtvovao figuru za napad. Napad je koncept koji masina moze da razumije. Mozda nije 100 procenata ispravan, ali je veoma tesko za covjeka da shvati da masina igra

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 16


na kompenzaciju (dajuci vrijednu figuru za dobijanje strateskog cilja). Sada drugi programi pokusavaju da rade na tome jer je jasno da tek kada je masina u stanju da istrazuje ove parametre materijal/kvalitet, moze da napravi napredak. Dakle, razliciti programi imaju razlicite"licnosti"? Da, mozete to nazvati tako. Masine dobijaju svoje posebne karakteristike.

IZ SAHOVSKE ISTORIJE SAHOVSKA ISTORIJA 1931-1960 (16) 1935.12.05 Bettmann, Henry umro u Cincinnatiju. Sahovski problemist. 1935.12.08 Rodjena Zatulovskaja. 1935.12.15 Euwe pobjedio Aljehina, 15.5-14.5, i postao sampion svijeta. 1935.12.20 Rodjen Arthur Feuerstein. 1935.12.30 Aaron, Manuel rodjen u Toungoo, Burma. IM 1961. IA 1986. 1936 Keeble pobjedjuje na sampionatu Norfolka. On je pobjedio i 1884 (prije 52 godine). 1936 Preko 10,000 sahistkinja ucestovalo u eliminacionim takmicenjima za Zenski sampionat Rusije. 1936.01.14 Hume, George umro u Nottinghamu, Engleska. Problemist. 1936.02.21 Barczay, Laszlo rodjen u Miskolcu, Madjarska. IM 1966; GM 1967; IMC 1973; GMC 1979 1936.02.23 Farre-Mallofre, Miguel rodjen u Barseloni. Spanski IM 1959. 1936.03.19 Gufeld, Eduard rodjen u Kijevu. IM 1964; GM 1967. 1936.03.26 Blake, Percy umro u Warringtonu, Engleska. Problemist. 1936.05.15 Umro Traxler (rodjen 1866), ceski problemist. 1936.05.27 Garcia, Raimundo rodjen u Argentini. IM 1964. 1936.07 1. turnir za US sampiona, New York, Reshevsky 1. 1936.07.06 Rodjen Braun, Leslie. 1936.07.16 Rodjen Schweber, argentinski IM 1961. 1936.07.19 Rodjen Keller, svajcarski sampion 1958,60,61,63. IM 1961. 1936.08 US Open, Philadelphia, Horowitz 1. 1936.08.16 Bagirov, Vladimir rodjen u Batumiju, Gruzija. IM 1963. GM 1978 1936.08.28 Botvinik i Kapablanka dijele prvo mjesto u Nottinghamu. 1936.10.03 Rodjen Sergievski. IM 1966. 1936.10.22 Rodjen Lyman, S. Sahovski majstor i poznata TV licnost. 1936.10.27 Howell, Clarence umro u New York City. Howellov napad. 1936.10.31 Rodjen Milorad Knezevic. Jugoslovenski GM 1976. 1936.11.09 Rodjen Mihail Talj, u Rigi. 6-puta sampion USSR. Svjetski sampion 1960-61. Umro 1992. 1936.11.29 Rodjen Malich, istocno njemacki IGM. IM 1962. GM 1975. Sampion Istocne Njemacke 1958. 1936.12.04 Cuchi, Jose rodjen u Segovia, Spanija. IA 1986. 1936.12.05 Rodjen Johannsson. Islandski IM 1963. 1936.12.27 Buljovcic, Ivan rodjen u Subotici. IM 1974. (napisao-Bill Wall)

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 17


SAHOVSKE KNJIGE Tekstovi iz knjige "365 anegdota iz sveta saha", Autor - Dr Slavko V. Domazet KAPUT KAPABLANKE I KASPAROVA Za Kapablanku je bilo poznato daje igrao veoma brzo i da nikada nije dolazio u "cajtnot" (oskudicu vremena za razmisljanje). U leto, 1922. godine, za vreme medjunarodnog turnira u Londonu Kubanac je skinuo kaput, stavio ga preko stolice i posto bi protiv Italijana Marotija povukao potez setao bi. I to se tako ponavljalo tokom cele partije. Maroti je sedeo naspram Kapablankinog kaputa. Kad ga je neki iznenadeni posetilac upitao s kim igra Maroti dobio je odgovor: Sa Kapablankinim kaputom. Nesto slicno bilo je na turniru "Invest banke" 1989. godine u Beogradu, u Sava centru Na tom turniru Kasparov je prvi na svetu presao granicu snova od 2800 rejting poena. On je pre pocetka partije skidao svoj kaput, prebacivao ga preko stolice, skidao je i sat sa ruke, vukao poteze i uporno setao brzim koracima. Postigao je 8 pobeda, 3 remija i osvojio 1. mesto sa 3 poena vise od Tirnana i Elvesta. KASPAROV "TURSKI NOVINAR" Na Olimpijadi u Luganu, 1982. godine u sovjetskoj ekipi igrao je tada mladi velemajstor Gari Kasparov. Uoci partije sa dr Robertom Hibnerom (SR Nemacka) dosao je na ulaz u dvoranu bez bedza. Dezurni na ulazu ga je bez razmisljanja vratio. Uzalud je bilo pozivanje na ekipu, titulu, ime... Propis je propis i predantni Svajcarac nije hteo (ili nije smeo) da popusti. Ali, srecom, tu se u blizini nasao turski novinar, koji je naravno znao Kasparova i nekako mu je dodao svoj bedz. Tako se kao turski novinar Kasparov nasao u sali i odmah zapoceo igru sa Hibnerom. Partija se brzo zavrsila remijem, a u medjuvremenu je Kasparov preko "veze" vratio bedz turskom novinaru uz zahvalnost. KASPAROV PROTIV "KASPAROVA" Velemajstor, sam sa sobom, moze igrati u snu o cemu postoji jedna zabelezena partija Davida Bronstajna, Zabelezena je i partija koju je Kasparov igrao protiv svog imenjaka kompjutera koji se zove "Kasparov"! Naime, u nemackoj firmi koja proizvodi kompjutere Leonardo, u reklamne svrhe koristi se, sigurno uz nadoknadu, imenom 13. sampiona sveta Kasparova, pa je tako nazvala jedan svoj proizvod. Kada se u prolece 1987. godine Kasparov nasao na gostovanju u Svajcarskoj u Cirihu je doslo do jedne slobodne partije koju su igrali Kasparov i Kasparov kompjuter. Partija je izazvala paznju i trajala je citavih 40 poteza. Kasparov je kao beli povukao 1.d2-d4, a u daljem toku partija je dobila oblik Katalonskog otvaranja. Sampion sveta dobio je ovaj susret. SVE U ZNAKU BROJA TRINAEST! Broj 13 mnogi ne vole. Zato hoteli, istina samo neki, "kamufliraju" 13. sprat ili sobu koja nosi taj broj. Jednostavno "preskacu" taj broj, a nekada su pored sobe sa brojem 13 zakivali potkovicu kao znak srece! Kako bilo da bilo, trinaesti sampion sveta Gari Kasparov roden je u znaku broja 13 i on mu nista lose nije doneo. Rodenje 13. aprila 1963. kao 13. po redu; 9. novembra 1985. godine (na dan rodenja eks-sampiona sveta Mihaila Talja), pobedio je u mecu Karpova rezultatom 13:11 i to 13 godina posto je Fiser postao sampion sveta... Kad je Kasparovu sve to receno on je dodao: Znate, ja sam postao sampion sveta 1985. godine. Kada se dve zadnje cifre (8 i 5) saberu opet se dobija broj 13! Da bi sve bilo u duhu broja 13, dva dana posto je zavrsen mec za prvenstvo sveta u Moskvi odigrana je jedna interesantna fudbalska utakmica. Igrao je Kasparov sa svojim drugovima protiv ekipe novinara. U dresu sa brojem 13 pojavio se novi svetski sampion i dao dva gola. Inace, Kasparov i njegova majka Klara od ranije biraju mesta, redove, hotelske sobe, spratove sa brojem 13 koji je za Garija srecan.

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 18


MACKE NA SVETSKOM PRVENSTVU Naslov je neobican, jer, otkud na mecevima za prvenstvo sveta macke? Ali u svetu saha i to se desilo i ostalo zabelezeno. Svetski prvak dr Aleksandar Aljehin, voleo je macji rod. Nosio je dzemper na kome je bila izvezena macka! Na mecu za prvenstvo sveta 1935. godine u Holandiji, izmedju njega i dr Evea, poneo je sa sobom iz Francuske izmedu ostalog i macora koga je zvao Ces, kojije bio sijamskog porekla. Dovodio gaje pre pocetka partije na scenu i dozvoljavao da se pred brojnom publikom poigra sahovskim figurama! Njegov protivnik Eve nije protestovao, jer je bilo poznato sa fotografija da je Ces bio gost i na Aljehinovim simultanim utakmicama. Za vreme meca za prvenstvo sveta 1977. godine u Sevilji, izmedu Kasparova i Karpova, opet se pojavila mauka na mecu! Bilo je to u drugoj partiji meca kada je Karpov odigrao, u 9. potezu, potez koji je predstavljao teorijsku novost. Kasparov je razmisljao rekordnih sat i dvadeset minuta, a za to vreme ispod scene u sali Lope de Vega, gde se mec igrao zaculo se maukanje neke macke! Ostala je tajna kako je ona dospela bas nadomak sahista koji su se borili za najvisi naslov u suhu. Naravno, macka je bila odstranjena sa meca. ("365 anegdota iz sveta saha",-izdavac-Rad, Beograd, ilustracije Jovan Prokopljevic, autor-SLAVKO DOMAZET, Beograd 2003)

BIOGRAFIJE SAHISTA – MIHAIL TALJ MIHAIL TALJ (1936-1992) Autor Bill Wall Mihail Nehemievich Talj (rodjen Mihails Tals) rodjen je u gradu Rigi, Latvija, 9. novembra, 1936. Otac mu je bio ljekar. Sa 7. godina zainteresovao se za sah kada je vidio da se igra u cekaonici njegovog oca. Naucio je pravila igre od svog rodjaka. Godine 1948 Mihail se prikljucio pionirskoj sahovskoj sekciji u Rigi . Godine 1949 Mihaila je poceo da trenira jedan od najjacih majstora iz Rige Aleksander Koblenc. Godine 1951 Talj je ucestvovao na sampionatu Rige i omladinskom sampionatu SSSR-a, ali nije imao dobar rezultat.

Godine 1953 Mihail je pobjedio na sampionatu Latvije sa 16. godina i postao majstor. Kasnije je igrao na drugoj tabli za Latviju na sampionatu SSSR-a. Tada je njegov tim zauzeo 4. mjesto. Godine 1954 Talj je postao student na univerzitetu u Rigi, izucavajuci ruski jezik i literaturu. Te godine je pobjedio na sampionatu Rige. Talj je ucestvovao na polufinalu sampionata SSS-a u Vilniusu 1955 godine i dijelio 3-4 mjesto. Talj je zauzeo 5-7 mjesto na 23 sampionatu SSSR-a godine 1956. Tada je igrao 4. tablu na svjetskom omladinskom ekipnom sampionatu u Svedskoj i postigao rezultat 4-1.

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 19


Godine 1957 Mihail Talj je pobjedio na 24 sampionatu SSSR-a sa 9. pobjeda, 10 remija, i 2 poraza, ispred Paula Keresa i Davida Bronsteina. Tada je dobio titulu velemajstora od FIDE. Talj je pobjedio na 25. sampionatu SSSR-a i zonskom turniru sa 10 pobjeda, 5 remija, i 3 poraza. U Portorozu, medjuzonskom turniru u Jugoslaviji 1958, Talj je zauzeo prvo mjesto sa 8 pobjeda, 11 remija, i 2 poraza. Tako je osvojio 2,5 poena ispred ostalih. Talj je imao najbolji pojedinacni rezultat na 13. svjetskom ekipnom takmicenju, Olimpijadi u Minhenu 1958 godine. Dobio je zlatnu medalju sa 13,5 iz 15, ostvarujuci 90% i bez poraza. Talj je zauzeo drugo mjesto, iza Tigrana Petrosjana, na 26. sampionatu SSSR-a 1959. Talj je pobjedio u Zurichu 1959 sa 10 pobjeda, 3 remija, i 2 poraza. U oktobru, 1959 pobjedio je na turniru kandidata Bled-Zagreb-Beograd, sa 16 pobjeda, 8 remija i 4 poraza. Tako je postao izazivac svjetskog sampiona. U martu, 1960 Talj je poceo match sa svjetskim sampionom Mihailom Botvinikom u Moskvi. Talj je pobjedio u matchu sa rezultatom 6 pobjeda, 13 remija, i 2 poraza. Postao je najmladji sampion svijeta do tada, sa 23 godine. Godine 1985 Garry Kasparov je oborio taj rekord kada je postao svjetski sampion sa 22 godine i 210 dana. Mihail Talj je uredjivao Latvijski sahovski casopis, SAHS, od 1960 do 1970. Godinu dana kasnije u Moskvi Talj je izgubio revans match od Botvinika za titulu svjetskog sampiona. Talj je postigao 5 pobjeda, 6 remija i 10 poraza u tom matchu. Bio je svjetski sampion 1 godinu i 5 dana, sto je najkraca vladavina od svih svjetskih sampiona. Na Bledu 1961, Talj je zauzeo prvo mjesto ispred Fischera, sa 11 pobjeda, 7 remija i 1 porazom. Godine 1962 Talj je poceo da igra na turniru kandidata Curacao ali je morao turnir da napusti zog bolesti bubrega. Godine 1962 Talj je bio drugi na sampionatu SSSR-a, iza Korcnoja, sa 11 pobjeda, 5 remija i 3 poraza. Talj je osvojio prvo mjesto u Miskolcu 1963 sa 10 pobjeda i 5 remija. Talj je dijelio prvo mjesto na medjuzonskom turniru u Amsterdamu 1964 i ponovo postao kandidat. Godine 1965 pobjedio je Lajosa Portisha u cetvrt finalu, pobjedio Benta Larsena u polufinalu, ali je izgubio od Borisa Spaskog u finalnom matchu. Godine 1966 na sahovskoj olimpijadi u Havani, Talj je bio pogodjen u glavu flasom za vrijeme neke tuce u baru. Prebacen je u bolnicu i nije igrao zbog povreda prvih pet kola na Olimpijadi. Talj je dijelio mjesto sa Lavom Polugajevskim na sampionatu 1967 USSR, u Harkovu. Godine 1968 Talj je porazio Gligorica u cetvrtfinalu matcheva kandidata, ali je izgubio od Korcnoja u polufinalu. Godine 1969, Mihail Talju je operacijom uklonjen jedan bubreg. Talj je dijelio prvo mjesto sa Paulom Keresom u Talinu, 1971. godine. Pobjedio je 1972 godine na sampionatu SSSR-a i zauzeo prvo mjesto na turnirima u Wijk aan Zee 1973 i Tallin 1973. Od jula

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 20


1972 do aprila 1973 Talj je odigrao 86 partija u medjunarodnoj konkurenciji bez poraza. Pobjedio je 47 partija a remizirao 39 u majstorskoj konkurenciji. Talj je dijelio prvo mjesto sa Szabom i Kuzminom u Hastingsu 1973-74. Godine 1974 Talj je zauzeo prvo mjesto u Halle-u, a zatim dijelio prvo mjesto sa Beljavskim na sampionatu SSSR u Lenjingradu. Talj je pobjedio u Lenjingradu 1977 i dijelio prvo mjesto na sampionatu SSSR 1977 sa Ceskovskim. Talj i Karpov su dijelili prvo mjesto u Montrealu u maju 1979 a zauzeo je prvo mjesto na medjuzonskom turniru 1979 u Rigi sa 11 pobjeda i 6 remija. Godine 1981 Talj je pobjedio u Rigi and Porzu. Godine 1982 Talj je dijelio mjesto sa Vaganjanom u Moskvi a zatim zauzeo prvo mjesto u Sochiju. Godine 1983 Talj je dijelio prvo mjesto sa Vaganjanom u Talinu. Godine 1985 Talj je dijelio prvo mjesto sa Mihail Gurevichem u Jurmali. Talj je dijelio prvo mjesto u Tbilisiju 1986 sa Azmajparashvilijem. Talj je dijelio prvo mjesto u Jurmali 1987 i zauzeo prvo mjesto u Termes de Rio Hondo. Talj je zauzeo 4. mjesto na turniru kandidata 1985 u Montpellieru. Remizirao je match sa Janom Timanom, pobjedivsi jednu partiju, remizirao 4 i izgubio 1. U doigravanju je izgubio match. Godine 1988 Mihail Talj je pobjedio na sampionatu svijeta u brzopoteznom sahu. Na Olimpijadama, Mihail Tal je dobio 59 partija, remizirao 32 partije, i samo 2 partije izgubio. Odigrao je oko 3.000 turnirskih partija, i dobio oko 65 procenata. U borbi za titulu sampiona svijeta, Mihail Talj je pobjedio 11 partija, remizirao 19 partija i izgubio 12 partija Mihail Talj je umro od bolesti bubrega u Moskvi 28. juna 1992 godine u svojoj 55 godini. Napisao: Bill Wall

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 21


FOTOGRAFIJE SAHISTA

MIHAIL TALJ

PROBLEMSKI SAH Aktuelne informacije iz problemskog saha mogu se naci na sajtu www.geocities.com/bilten_dpj

BRANISLAV DJURASEVIC

Majstor problemskog saha od 1988 godine. Visestruki reprezentativac Jugoslavije u resavanju sahovskih problema i ucesnik na pet Svetskih prvenstava (1988,1989,1990,1993,1998). Kontakt adresa: [email protected]

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 22


MOJI SAHOVSKI PROBLEMI Ovaj tekst je nastao na osnovu knjizice “Svi moji sahovski problemi- zbirka od 111 objavljenih problema od 1970 do 1992 godine” koju sam objavio u sopstvenom izdanju avgusta 1992 godine. To pisanje knjizice je bilo ipak kao kamen medjas gde sam sumirao celokupnu svoju problemsku aktivnost i nakon toga je nastala jedna duza pauza u mom komponovanju problema. U problemskom svetu poznate su takve pauze sto se tice komponovanja problema. Mozda je najvecu od njih napravio Belgijanac Segers koji je imao pauzu od tacno 50 godina neaktivnosti (od 1928-1978) i kada se vratio njegovi novi problemi su sijali istim sjajem. Kod nas je pokojni Milos Tomasevic napravio 20-tak godina pauze, prof.dr. Vladan Vuckovic jos vise, cak i velemajstor problemskog saha Milan Velimirovic je imao jednu duzu pauzu od 7-8 godina. Ja to volim da nazivam “kreativna pauza”. Nekad se problemista zasiti i ponestane mu inspiracije i kada se ponovo vrati da komponuje neke stvari dozivi na drugi nacin. Sa druge strane pauza moze i negativno da utice, izgubi se kontakt sa najnovijim teoretskim dostignucima, otupi ostrica brzog uocavanja finesa pri komponovanju i sl. Bilo kako bilo ovaj tekst je ponovo pred vama, to je moja problemska biografija i ko ima vremena moze da je cita. Ko nema neka gleda sahovske probleme koje cu komentarisane da vam u nekoliko nastavaka prikazem. Rodjen sam 11.IV 1957 godine u Beogradu od oca Bozidara i majke Nadezde devojacki Trajkovic. Te iste godine otac, koji je bio aktivni sahista, je dobio titulu internacionalnog majstora. Od najranijeg detinjstva koje sam proveo u kuci svojih roditelja na Vozdovcu u mom okruzenju se nalazio i sah koji se igrao sa velikim zadovoljstvom. Njega su igrali i moja majka, njena majka tj.moja baba Zora Trajkovic koja je zivela sa nama, povremeno i mladja sestra Olivera, a narocito moj deda Dragoljub Trajkovic kada je dolazio u posetu jer nije ziveo sa nama. U osnovnoj skoli "Veselin Maslesa" pod rukovodstvom profesora matematike Tanackovica bila je organizovana jaka sahovska sekcija. U VI razredu sam "dogurao" do trece table kada je nasa skola bila jedna od najboljih u gradu u takmicenjima koja su se odrzavala u Domu Pionira u Takovskoj ulici. Takmicenja u Domu Pionira je vodio sahovski instruktor Bora Lazarevic. Jednom prilikom je organizovao i prvenstvo skola u resavanju sahovskih problema. Posto je nasa skola bila jaka odmah je usla u polufinale, gde je trebalo da sami medju sobom izaberemo najbolje resavace. Secam se da sam kao treci igrac u skoli na tom takmicenju uspeo da resim samo jedan od sest problema, daleko manje nego sto su ostali. Od tada sam se zainteresovao za probleme. Prvo sam resavao kombinacije iz knjige Dragoslava Andrica "Igra miliona", a i otac mi je pronasao neke ruske zbirke problema. Sledece godine sam igrao finalni mec za pojedinacnog pionirskog prvaka grada Beograda i izgubio od Stevica (10.I 1971). Istog proleca sam se nakon eliminacionih takmicenja plasirao u finale sa jos petoricom ucesnika pionirskog prvenstva Beograda u resavanju sahovskih problema koje se odvijalo pred TV kamerama, voditelj je bio Dejan Djurovic (26.IV 1971.). Zbog uslova takmicenja instruktor Lazarevic je planirao da resavamo samo jednu minijaturu i to nam je rekao dan ranije koje ce figure ona imati da ne bi donosili celu garnituru. Iako je napomenuo da je to original odmah smo svi uocili da to i ne mora da bude tako, pa sam se i ja zainteresovao da vidim da li pozicije sa takvim figurama slucajno postoje i u ruskoj zbirci. Za divno cudo nasao sam par takvih problema. Takmicenje je ipak odrzano kako je zamisljeno, (s tim sto smo prvo resavali u sobi iza bine zbog treme od TV kamera, a kasnije to "odglumili") a zadati problem je bio bas jedan od onih koje sam video u ruskoj zbirci - ipak nije bio original. Predao sam resenje kao prvi, ispred Marjana Kovacevica, Borivoja Karia i ostalih, sa neprijatnim osecanjem neregularnosti koje sam dugo vremena nosio u sebi. Tu sam se upoznao sa svojim vrsnjakom Marjanom Kovacevicem i to prisno prijateljstvo traje i do danasnjih dana. Poceli smo ne samo da resavamo vec i da komponujemo sahovske probleme. Iz tog perioda su i dva danasnja problema. Svoj prvenac sam objavio sa 13,5 godina (br.129) u dnevnom listu Politika pod brojem 905. od 28.X 1970. pod sestrinim imenom (!), verovatno zbog sumnje u kvalitet problema! Ipak strah nije bio opravdan, jer su ga neki eminentni prakticni sahisti (velemajstor A.Matanovic) relativno dugo resavali. Problem ima dve uslovno receno varke: 1.Tc5?-Ke3 2.Tc3#? i !.Dc5?-Kd2,Ke4! 2.Td5#,? U resenju je

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 23


prikazan modelni mat (cist mat-sva polja oko crnog kralja su tucena samo jedanput + ucestvuju sve bele figure ukljucujuci i kralja). Pola godine kasnije objavio sam problem br.130. To je vec ozbiljniji rad gde su prikazane 3 cista mata sa davanjem polja crnom kralju, sve u minijaturi (pozicije do 7 figura). Istina problem ima jedan dual, koji se smatra za major jer je u pitanju iznudica. Za jednog apsolutnog pocetnika verovatno da nije ni tako lose. Problem br.129 Olivera (Branislav) Djurasevic Politika 1970 wKf1,Qb4,Rh5/bKd3

Mat u dva poteza (3+1) Problem br.130 Branislav Djurasevic Ilustrovana Politika 1971 wKa8,Qe7,Nd2,Pc2/bKb5,Pa5,a6

Mat u dva poteza (4+3)

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 24


Nastavak serijala i resenja problema u sledecem nastavku. Pise: BRANISLAV DJURASEVIC, majstor problemskog saha

SKOLA SAHA SAHOVSKI PROBLEMI Sahovski problemi su rangirani: sa x - lagani, xx- srednji, xxx - teski _________________________________ x x 1. ODVLACENJE Molinari - Cabral Uruguay, 1943 wKh2,Qf1,Be2,g3,Ra1,e1,Pa4,c4,e4,h3/bKg8,Qf4,Ne5,Bc5,f3,Pa5,b4,e6,f7,g7,h7 Crni igra i dobija!

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 25


x x x 2. DIRIGOVANJE, SLAB POLOZAJ KRALJA Kasparjan, G. - [+0101.11f4g6] ts23, 1936 wKf4,Nd8,Re7,Ph4/bKg6,Pf2 Bijeli igra i dobija!

RJESENJA: x x 1. ODVLACENJE Molinari - Cabral Uruguay, 1943 1...Bg1+ 2.Qxg1 Ng4+ 3.hxg4 Qh6+ 4.Bh4 Qxh4# 0–1 x x x 2. DIRIGOVANJE, SLAB POLOZAJ KRALJA Kasparjan, G. - [+0101.11f4g6] ts23, 1936 1.h5+ Kh6 2.Nf7+ Kxh5 [2...Kg7 3.Ng5+ Kg8 4.Re8+ Kg7 5.h6+ Kg6 6.Kg4 f1Q 7.Re6+ Qf6 8.Rxf6+ Kxf6 9.Kh5] 3.Re5+ Kh4 [3...Kg6 4.Rg5+ Kxf7 5.Rf5+ Kg6 6.Kg4] 4.Ng5! f1Q+ [4...Kh5 5.Ne4+ Kh4 6.Nd2!] 5.Nf3+ Kh3 6.Rh5+ Kg2 7.Rh2# 1–0

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 26


UMJETNOST NAPADA Napad na nerokiranog kralja Pikov - Panchenko Baku, 1981 1.e4 c5 2.Nf3 e6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 d6 6.Be3 a6 7.g4 e5 [7...Nc6; 7...h6 'bolje je'] 8.Nf5 g6 9.g5 ! 9...gxf5 [9...Nxe4 10.Nxe4 Bxf5 11.Nf6+ Ke7 12.Nd5+ Ke8 13.Bb6 ?] 10.exf5 ! [10.gxf6 f4] 10...d5 [10...Nfd7 11.Qh5 'sa idejom' 12.g6 ili 12.Bc4] 11.Qf3 d4 [11...Ne4 12.Nxe4 dxe4 13.Qxe4 Nc6 14.Bc4 Bd7 15.0–0–0 Qc7 16.Rhe1 f6 (16...0–0–0 17.Bxf7) 17.Rxd7 Qxd7 18.gxf6 Bd6 19.Be6 Qc7 20.f7+ Kd8 21.Rd1 Rc8 22.Qxe5 Crni predaje, Perenyi-Schneider 1978 22...Nxe5 23.Bg5+ Qe7 24.Rxd6+ Kc7 25.Bxe7] 12.0–0–0 ! 12...Qa5 13.gxf6 dxc3 14.Bc4 ! 14...Qc7 [14...Qb4 15.Bxf7+ Kxf7 16.Qh5+ Kxf6 17.Bg5+ Kg7 18.f6+ Kg8 19.Rdg1 ! 19...Qxb2+ 20.Kd1 Qb1+ 21.Bc1+] 15.Qd5 Nc6 [15...Bxf5 16.Bb6 Qd7 17.Qxf7+ Qxf7 18.Rd8#] 16.Bb6 Qd7 17.Qg2 Bd6 18.Rxd6 ! 18...Qxd6 19.Bxf7+ Kd7 20.Be6+ Ke8 21.f7+ Ke7 22.Qg5+ Kf8 23.Qg8+ 1–0

ZAVRSNICE

BOTVINIKOVE ZAVRSNICE wKe1,Bc4,Rc2,Pa2,b3,h4/bKg7,Nf4,Rd4,Pa7,f5 Bijeli na potezu.

Botvinnik - Unzicker European Team Championship, Ob, 1961

SAH MAT LISTA, 16. 7. 2003. 27


49.Bf1 Kh6 50.Rc5! Kh5 51.Rxf5+ Kxh4 52.Ra5 Rd7 53.Kf2 Re7 54.Kf3 Ng6 [54...Rf7 55.Bc4] 55.Bc4 Ne5+ 56.Kf4 Ng4 [56...Nxc4 57.bxc4; 56...Ng6+] 57.Ra6 Kh5 58.Bd5 Ne5 59.Be4 [59.Be4 Kh4 (59...Nf7 60.Bf3+ Kh4 61.Ra5; 59...Ng4 60.Bf3 Rf7+ 61.Kg3) 60.Rh6#] 0–1

SAHOVSKE BRILIJANCIJE

Nigmadzianov - Kaplin [B05] USSR, 1977 1.e4 Nf6 2.e5 Nd5 3.d4 d6 4.Nf3 Bg4 5.Be2 c6 6.c4 Nb6 7.Nbd2 N8d7 8.Ng5 Bxe2 9.e6 f6 10.Qxe2 fxg5 11.Ne4 Nf6 12.Nxg5 Qc7 13.Nf7 Rg8 14.g4 h6 15.h4 d5 16.c5 Nc8 17.g5 Ne4 18.gxh6 gxh6 19.Qh5 Nf6 20.Nd6+ Kd8 21.Qe8+ 1–0

INFORMACIJE O SAH MAT LISTI SAH MAT LISTA je osnovana 11. novembra 2001. godine. SAH MAT LISTA izlazi svakodnevno, sa Vasim komentarima, pismima, sahovskim novostima i slicno (zavisno od sahovskih tekstova koje mi posaljete), a u ovom formatu jednom nedjeljno (svake srijede). Mozete se besplatno upisati slanjem e-maila na adresu [email protected] ili na [email protected]. Za detalje pogledajte na web sajt http://www.sah.paracin.co.yu/index.htm

Goran Tomic, urednik SAH MAT LISTE

Zelenika, Herceg Novi [email protected] tel: 088-44-207 i 067-301-030

Documents

šah