Šahid - br. 20, Septembar 2007. god. (Medresa Osman ef. Redžović - Visoko)

8/7/2019 ahid - br. 20, Septembar 2007. god. (Medresa Osman ef. Redovi - Visoko)

1/60

NAGRADA ZA

IVOTNO DJELO

ISPRAAJ XII GENERACIJEMATURANATA

ISLAM NIJE SAMORELIGIJA ( IZ ISLAMSKEDEKLARACIJE)

20

BROJ 20INTERVJU SA MINISTRICOMZDENKOM MERDAN

OD AHIDUZZEMANADO AHIDA

U POSJETI OSNOVCIMA O..SAFVET BEG BAAGIVISOKO

Septembar, 2007. Ramazan 1428 Cijena 2 KM - Za inostranstvo 2

L uik Mre Oman-ef. Rdv (ajagrd - Vsko)

Broj 20Godina VIII


2/60

UILI SMO IH DA BUDU

DOBRI LJUDI str.11

ahidList uenika

Medrese Osman-e. Redoviaangra, Visoo, BiH

Tel: 032 745 771; ax: 032 745 770e-mail: [email protected]

www.meresa.org

Izdava:Meresa Osman-e. Reovi

Glavni i odgovorni urednik:Zehra MAHMUTOVI

Sekretar redakcije:Ein HASI

Voditelj novinarske sekcije:

Emir UZUNALI,ro.

Lektor:Amina MEINOVI,ro.

Redaktura:Emir UZUNALI, ro.

Redakcija:Zehra MAHMUTOVI, Amina ZEHEROVI,

Aia HALILOVI, Elvein BELIjA,Safa ALIkOVI, Nermin MUjANOVI,

Almein SpAHI, Velia SILAdIjA,Ahme BAjRI, Senai GAI,

dema kARA LI, Nera OMEROVI,Lamia BABI, Hafza AdEMOVI,

Mehme IMAMOVI, Semir dIZdAREVI,Bilal AdILOVI, Muhame BILEVI

Saradnici u ovom broju:Alin SINANOVI, Sabahuin MUALI,

Selma ZUkAN, Naia ALIHOdI,Amina kAZIjA, Meina BUkVA,

Mali HASANdI

DTP i naslovna strana:Ein HASI

Tel: 061/409-892

Foto: Almein SpAHI

tama: REMIX Visoo

List izlazi ovremeno

ahi e uisan u evienciu avnih glasila Ministarstvaobrazovana, naue, ulture i sorta BiH

o broem 496 o 8. 4. 1995 go.

BOJE DUGE NE MOE VIDJETIONAJ KO JE U NJOJ... str.14

NAGRADA ZAVIAJA JENAJDRAA NAGRADA str.16

MI OD VODE SVE IVO

STVARAMO (HUTBA) str.20

INTERVJU SA MINISTRICOM OB-RAZOVANJA ZE-DO KANTONAGOSPOICOMZDENKOM MERDAN str.17

PREDSTAVLJAMO: O..SAFVET BEG BAAGI

VISOKO str.30

AH TA LJUBAV... str.42

IZGUBLJENI VID str.40


3/60

3

Broj20,Septembar2007./Ramaza

n1428.h.godine

IZ UREDNIKOVOG PERA

Potovani itaoci, ast mi jei zadovoljstvo predstaviti Vamjubilarno, 20. izdanje naeg i

Vaeg lista ahid. Uz veliki trudi Allahovu pomo, iz tampe je,evo, iziao i njegov novi broj.Navikli smo na to da Vas svakiput iznenadimo zanimljivimsadrajem.

Ovaj put imamo mnogotoga to e Vas, nadamo se,jednostavno natjerati da ahid neisputate iz ruku. Prije svega, ovojubilarno izdanje se dosta razlikujeod prethodnih. Sretni smo to vam

ovaj put predstavljamo ahid uneto ljepem ruhu. A ono to gaini ljepim je to to je po prvi putu kolor-izdanju, to e Vam, nadamse, itanje uiniti ugodnijim. Trudilismo se da u ovom izdanju zasvakoga bude poneto, od onihneto ozbiljnijih tema, do lakihtema koje vole mladi.

Iz sadraja svakako, prije

svega, treba izdvoditi ispraaj12. generacije maturanata naeMedrese. Ova generacija e ostatidugo u sjeanju prije svega zbogonih koje mi zovemo ponosomgeneracije, a to su uenicigeneracije, Halilovi Aida i KevriMahir, te sestre blizankinje, naeodline uenice i haze, Zubejda iZahida Vrao.

S obzirom da je ovo jubilarnoizdanje naeg lista odluili

smo ponuditi Vam i intervju saministricom obrazovanja ZE-DOkantona.

Ovaj mali ahidov jubilejodluili smo iskoristiti i da Vaspodsjetimo na prethodne brojeveahida, koji su nekada izlazili iztampe, a danas ive vjerovatnosamo jo u naem sjeanju. Iz njihsmo izdvojili i nekoliko tekstova,koji e Vas podsjetiti na ono oemu je ahid nekada pisao.

Allah d.. u Kuranu kae:Trudite se i Allah e trud va vidjeti.Zato elimo sa vama podijelitiradost povodom dovravanjaizgradnje kolskog amteatra, toje veliki uspjeh nae Medrese. I,zaista, trud se isplati. Ponosni smoto Kolektiv Medrese iz dana u danraste, pa se nadamo da e rezultati

naeg zajednikog truda i naporabiti ljepota koja e biti na hizmetune samo ovim, nego i buduimgeneracijama.

Kada su u pitanju oni lakisadraji naeg lista, toplo Vampreporuujem rahat oe, kojee Vas, nadam se, oraspoloiti irazveseliti.

U svijetu u kojem ivimonita nije vjeno. Kao to znamo,sve je podlono konstantnim

promjenama. Promjena kojumoete primjetiti u ovom broju jei nova urednica. Nadam se da uispuniti kako svoja tako i oekivanjanaih italaca, jer u ovom vremenusvaka pisana rije koja upuuje nahajr je dobro- dola i nadam se dae posluiti makar i na moment dadrutvo u kojem ivimo postanebolje.

Lijepo je biti dio dobra, dio ovekole. Stoga, pomozite nam da

zajedno budemo u dobru, kakosvojom posjetom naoj medresi,tako i korisnim savjetima o onometo bismo mogli promijeniti nabolje.

Na kraju, elim Vam u imeredakcije ahida kao i svih uenikaMedrese poeljeti sve najboljepovodom nastupajuih mubarekdana, sa eljom da Vam Allah d..

Pie: Zehra MAHMUTOVI, IIIb


4/60

4


n1428.h.godine

Moja generacija pohaalaje Medresu u toku agresije nanau domovinu. One straneratne zime 1993./1994., nastavuu prohladnoj uionici graanikedamije znala su prekinuti

granatiranja. Trei razred smobili prisiljeni zavriti napreac,

nekoliko sedmica prije planiranog

kraja kolske godine, jer su setih dana ratna dogaanja naovom podruju intenzivirala.Ipak, zahvaljujui stratekompoloaju Medrese, za razliku odnaih vrnjaka iz drugih kola,nastavu smo tokom itavog ratamogli skoro redovno pohaati.Sa radou se sjeam tadanjegentuzijazma i ara za naukom uvrijeme kada se najee moralouiti i itati uz svijeu ili enjer.

Kako je ahidpostao ahid

Mislim da je pria o ahidupoela kada je, tih ratnih godina,pro. Mirsad Mahmutovi sagrupom imama pokrenuolist El-Hidaje. aci medresesu ga doekali sa radou i unjemu vidjeli priliku za pisanje iobjavljivanje prigodnih tekstova.

Bez obzira na nemogue uvjete,

u nama se polahko budila elja

da i sami napravimo na, uenikilist, u kojem bismo moglipredstaviti Medresu i objavljivatisvoje radove. Ideja je doekanasa radou i odobravanjem, anajveu podrku nali smo unaem direktoru, pro. Demal-e. Salihspahiu, proesorukha, Salih-e. Traki i proesorubosanskoga jezika, KasimuBotonjiu. Odluka o pokretanju

akog lista je ubrzo i donesena, aime mu je dao upravo pro. Trako.Prva, potpuna verzija imenalista koju je on predloio bilaje ahiduz-zeman Svjedokvremena, sa snanom aluzijomna elju da se bude svjedokomvanih historijskih dogaaja, kakoza na narod i domovinu, tako iza Medresu. Kasnije smo se nasastancima redakcije odluili da

taj naziv skratimo, i da se list zovejednostavno ahid, smatrajuito dovoljnim, a istovremeno ipraktinijim i pamtljivijim.

Muzejski eksponatu upotrebi

Prikupljanje i obraduinormacija dananje cyber i webgeneracije digitalnog doba nemogu ni zamisliti bez pomoiraunara i interneta, o emu mitada, kada najee nismo imali

DA SE NE ZABORAVI

OD AHIDUZ-ZEMANADO

Prva redakcija uenikog lista AHID

Pie: Denan HANDI, pro.

Neko je rekao: ivjetiznai sjeati se. Zato meje veoma obradovala molbaaktuelne Redakcije ahidada se za ovaj jubilarni, 20.broj, naeg uenikog lista,prisjetim njegove prveredakcije na ijem sam elubio, tada kao uenik etvrtograzreda Medrese. Prisjeanje

na nastanak i prve brojeveahida neminovno budi isjeanja na dane provedeneu medresanskim klupama.

AHIDA


5/60

5


n1428.h.godine

ni elektrine energije, nismo nirazmiljali. Nae jedino tehnikopomagalo bila je pisaa mainaRemington koju je direktor,sebi svojstvenom, poslovinom

pedantnou, ko zna otkad ikako, sauvao, i predao menikao uredniku. Maina je bilaneispravna, ali sam je uz oevupomo doveo u upotrebljivostanje i ponosno je nosio unjenom tronom koeriu kaoneku vrstu statusnog simbola.Dobiti priliku da se tekst otkucana maini bila je prava privilegija.Nakon to se otkucaju, radovi

su dobijali neki poseban ton iozbiljnost u vlastitim i u tuimoima. U svim mojim kasnijimsjeanjima na medresanske dane,pokretanje i ureivanje ahida,zveket te Remingtonke sejavlja kao reren, lajtmotiv, ivosjeanje i snaan simbol jednogvremena u kojem smo znali naismisao za ljepotu i zadovoljiti seonim to nam je bilo dostupno.

Drago mi je da je sauvana dodanas i da se za nju nalo mjestau medresanskom muzeju.

Imam damijske redakcijeRedakcija se okupljala u

kolskoj damiji, jer drugogprostora za takva okupljanja nijeni bilo. Zato je i jedina otograjaprve redakcije ahida kojumoete vidjeti uz ovaj tekstsnimljena ba u damiji, samihrabom u pozadini. Na njojsu redom, sa desna na lijevo:pro. Kasim Botonji, AdnanMuminovi, Emir Isovi, DenanHandi, Muris ehi, FikretBajri, Esmir Halilovi, ZinaidaMujanovi, Azra Bai, DenitaMuinbegovi, Denita Topalovi,Lejla Botonji, Irhada Kadri iEmina Trako.

Bez sumnje, posebnu

zahvalnost dugujemo tadanjem

voi novinarske sekcije, KasimuBotonjiu, proesoru bosanskogjezika i knjievnosti tada unaoj, a danas u Gazijinojmedresi u Sarajevu. Dijelio je

na mladalaki entuzijazam,uvijek donosio neke nove teme,otograje i vinjete isjeene izstarih novina koje bi nam mogleposluiti, strpljivo nas sluao isvojom dobrotom oplemenjavaoi brusio i nas i nae prvetekstove. Vrijedi spomenuti da jeAdnan Muminovi, uenik Drugegeneracije Medrese, koji menaslijedio na mjestu urednika, uz

pro. Botonjia posebno zavolionovinarstvo, pa je nakon Medresezavrio urnalistiku i danasradi u Onasi kao proesionalninovinar.

Likovno oblikovanje arapskoglogotipa ahida povjerilismo Emiru Isoviu koji je imaodara za kaligraju i rado crtao.Danima se nije odvajao od svogpribora i velikog hamer-papira

na kojem je crtao i dotjerivaodoslovno desetine moguihlikovnih rjeenja. Na kraju smo seopredijelili za ovo koje ahid idanas nosi.

Trbuhom za kruhomS obzirom na vrijeme u

kojem se sve ovo odvijalo,nismo se suoavali samo satehnikim, nego i sa nansijskim

preprekama. Trebalo je namaisredstva za tampu. Taj problemsmo rijeili jednostavno, posistemu trbuhom za kruhom.Sroili smo i umnoili (na pisaojmaini, naravno!) odgovarajuepismo molbu, i zakucali na vratavisokih privrednika i drugihprijatelja Medrese. Pomo nijeizostala, tako da su i prvi i drugibroj najveim dijelom tampani

sponzorskim sredstvima.U osmiljavanju koncepcije

lista, obradi tekstova, prikupljanjupotrebnih sredstava i pripremi zatampu doekali smo i kraj rata.Redakcija je iza sebe ostavilaprvi i drugi broj ahida, obaprigodna jedan povodomnastupanja mjeseca ramazana uebruaru 1996. godine, a drugipovodom zavretka kolovanja

Prve generacije maturanataMedrese u junu iste godine.

Svjedok vremenaListajui posljednje brojeve

ahida radujem se to su iobimom, i izgledom, i sadrajemtoliko uznapredovali u odnosuna prve, pa se sjetim misli kojusam toliko puta uo od naegdirektora: Poetnik nikada nita

nije dobro napravio!To je tano, ali, ipak, prvo je

voe najslae. Prisjeajui seokolnosti u kojima su nastajaliprvi brojevi ahida, ne mogu nebiti ponosan na njih. Ispunili susvoj cilj, postali mnogo vie odonoga to smo se nadali, i ostaliba to to smo i eljeli: Svjedokjednog vremena.

NASLOVNICA AHIDAbr. 1. IZ 1996. GODINE.


6/60

6


n1428.h.godine

Osman-e. Redovi,sin Jusuov, roen je 1884.god. u mjestu Strgaina (Ru-do). Pohaao je Medresuu ajniu, a Atmejdan-medresu i Daru-I-mualliminu Sarajevu. Poslije togaje poloio prijemni ispit i

upisao se u Mekteb-i nuvvabu Sarajevu. Izgleda da je izakolovanja obavljao kadijskudunost u Tuzli gdje ga jezatekao I svjetski rat.

Potom, 14. jula 1914. god.,Osman-e. Redovi bivaregrutovan te imenovan zavojnog imama u Tuzli. Kudaje kao vojnik proao u timratnim godinama ne zna se,

ali se zna da su ga starjeine,zbog nekih, vjerovatnoprincipijelnih neslaganja,proglasile neuraunljivim,te je zbog toga biopenzioniran. Poslije Prvogsvjetskog rata izvjesno vrijemeivi i radi u Sarajevu gdje jeprovodio vrijeme u itanju knjigai spremanju aka za polaganjeispita na raznim kolama. Dobripoznavaoci Osman-e. linosti

stavljali su ga uz rame poznatog

sarajevskog alima Ahmed-e.Bureka za kojeg se govorilo da muu uenosti nema ravnog odavdedo Istanbula. Osman-e. je biouistinu alim, alim i u vjerskim iu svjetovnim granama nauke.

Njegovo poznavanje vjerskih

znanosti, naroito erijatskogprava (kh) i erijatskognasljednog prava (eraid)bilo je na visini, a odsvjetovnih znanosti naroitoje poznavao matematiku isernu trigonometriju. Zbogposljedica rata imao je krhkozdravlje.

Da bi se sklonio odgradske buke potraio je

kutak mira i tiine i naao ga jeu Smrnici (Koriima), nedale-ko od Visokog. Osman-e. jei u Koriima kao i u Sarajevusvoje vrijeme troio naitanje knjiga, poduavanjei upuivanje u islam. Odmahpo dolasku u Korie okupioje nekolicinu uenika, ug-lavnom iz mjesnog demata.Broj uenika se vremenompoveavao jer se o Osman--e. i njegovom radu prouodobar glas, pa su pristizaliuenici i iz udaljenih mjesta.Da se broj uenika poveavaoi postajao sve vei, svjedoi i

injenic to je Osman-e. uzeosebi za pomonika muallimau dematu Smrnica, Salih-e.Semia, koji mu je bio desna rukasve donjegove smrti.

O djelu i radu Osman-e.

Redovia, nakon njegovog

TEKST IZ PRVOG BROJA LISTA AHID 1996. GODINE

Priredile: Emina Trako & Zenaida Mujanovi, IVb

ALIM U PRAVOMSMISLU TE RIJEI

OSMANEF. REDOVI


7/60

7


n1428.h.godine

preseljenja na ahiret, pisali su iusmeno prenosili njegovi uenicii ljudi koji su ga dobro poznavali.Poto je Osman-e. ivio i djelovaou periodu od 1884 do 1935., dakle

prije 60 godina, sve je manje onihkoji su ivjeli u njegovo doba ikoji su ga lino i dobro poznavali.

Mada, postoji dosta zabiljekio Osman-e. ivotu, sve je to ne-dovoljno da bi se otkrila pravavrijednost ovjeka koji je, usprkossvemu, nastojao razvijati zdravislamski duh.

Njegovo ponaanje i nainophoenja sa dematlijama ostali

su kao primjer svima, poput sabljeposijecali su svaku kolebljivost,pa je lahko pridobijao srca zaislamski nain ivota.

Kao to smo ve naveli, oOsman-e. su pisali mnogi, aza ovu priliku izdvojit emo sa-mo neke. Naprimjer, proesorDemal Salihspahi je na veomalijep nain iznio svoje miljenje oOsman-e. u svojoj knjizi Imam

u kojoj, izmeu ostalog, itamo iove rijei:

Sve ga je radovalo, nitaga nije iznenaivalo, nijeelio nemogue, pokazivaoje uvijek i svugdje ljubav anikada mrnju, hrabrost anikada kukaviluk; znao je daje ivot teak, ali nije plakaozbog toga i uvijek je znaopronai neto to je u njemulijepo, a lijepo mu je, npr.bilo: disciplina i marljivostuenika, sloga u dematu iporodici, prouavanje ivotai rada pela, dug razgovor sauenicima i dematlijama...

Mnogi osjeaju da jenjegov duh i danas prisutan uGraanici.

Nastojao je da ljude vie voli

ve to ih ali. Traio je malo, a

pruao mnogo, ali i pored toganeki nisu imali razumijevanja.

Osman-e. Kaplan iz GornjeSmrnice za Osman-e. nam kae:

Poto sam bio njegovuenik upoznao sam gaonakvog kakav je ustvari ibio, ni previe strog ni previenjean.

Traio je u svemu sredinu.Radovao ga je svaki novinapredak uenika, kao da seto lino njemu dogaalo, a neueniku. Bio je jedan od onihljudi koji su nadasve cijenili

rad, iskrenost, istinu. I tako unedogled, kako kae Osman-e. Kaplan, moe se priati odobrim osobinama rahmetliOsman-ef. a da nikada neponestane rijei.

Nakon osam godina plodnogislamskog rada Osman-e. je u51. godini ivota, tanije 15. au-gusta 1935., preselio na ahiret,a ukopan je u haremu damije u

Graanici. Mezar i niani rahmet-li Osman-e. i danas se jasnoraspoznaju i uredno odravaju.Natpis na nianu sastavio jenjegov prisni prijatelj, uenihadi-Mujaga Merhemi izSarajeva. Na uzglavnom nianus jedne strane itamo natpis ustihovima na turskom jeziku kojiu prijevodu glase:

Ovaj natpis jasno govori kolikoje hadi-Mujaga cijenio njegovumoralnu istotu i uenost

Osman-e. nije iza sebe ostaviomaterijalno blago, ali iza njega

je ostalo neto puno vrjednije idugotrajnije: zrno islama, zrno izkoga je izmeu ostalog nikla i ovanaa nova medresa, novi aci...

Medresa nosi naziv upravopo tom naem velikom alimu,Osman-e. Redoviu. Sada se,opet, mada ne u Koriima nego uVelikom ajnu, uje amor akakoji pristiu, kao u doba Osman-e., ali ovoga puta iz mnogo

udaljenijih krajeva. e zanaukom dovela ih je na izvor kojije davne 1928. iskopao Osman-e. i po kojem e visoki krajnadaleko i dugo ostati poznat.

ZA NJEGOVU DUU PROUI FATIHU! PRVAK MEUONIMA KOJI SU STEKLI PRAVU SPOZNAJU; UITELJVELIKOG DARA I SPOSOBNOSTI; OSMAN KOJI ZASLUIOPROST BOIJI; POBONJAK OD BOGA NADARENI; NANJEGOVO OBILNO ZNANJE, SVAKO SE S PRAVOM OSLA NJAO. NJEGOVOJ ISTOJ DUI, BOE, NEKA JE TRAJANRAHMET TVOJ.

Na rugo strani uzglavnog niana ulesan e tarih o smrti Osman-e.Reovia u oem se ae:

VJENO IV JE SAMO ON, ALLAH! NEKA MU ALLAHGRIJEHE OPROSTI, UGLEDNI KADIJA IZ AJNIA,

REDOVI OSMAN EFENDIJA, SIN JUSUFOV, 15.08.1935.


8/60

8


n1428.h.godine

Opinski izbori u Kraljevini SHSPrvi opinski izbori u Bosni

i Hercegovini obavili su se 28.oktobra 1928. godine. Prije ovihizbora bile su oormljene opine

u visokom srezu i bilo ih je osam:Breza, Graanica, Kakanj, Kralupi,Kraljeva Sutjeska, Mokronozi iVisoko kao gradska, koja je ranijeradila po Zakonu o gradskimopinama. Opina Graanicaimala je 41 selo i zaseok.

Ova sela i zaseoci bili suu sastavu od 7 opina i to:Arnautovii, Graanica, Porijeani,Podvinci, Seoce, Slapnica i Trnov-ci. Ova opina ima veliki broj

stanovnika i veliko prostranstvo,tako da se izbori nisu mogli najednom mjestu pa su odreena 3biralita. Jedno biralite je bilo uBijelom Polju, drugo u Graa nicii tree u Porijeanima. Optinskeizbore na biralitu u Porijeanimaobavio je dolje potpisani. Prijeizbora, na nekoliko dana ranije,dobio sam pismeni nalog odsreskog naelstva odnosnoIzborne komisije za srez Visoko nadan 28. oktobra 1928. na biralituu Porijeanima imam obaviti sveadministrativne poslove okoizbora opinskih vijenika zaopinu Graanicu. Ovom nalogunisam se radovao jer znam dasu se prije tri godine 1925. oba-vili parlamentarni izbori u Ma-lom ajnu gdje je bilo nereda itunjave u kojoj je bilo mrtvih iranjenih ljudi, pa radi toga sam sepribojavao da se i ovog puta neeneto slino dogoditi.

Kad se ovo desilo ja sambio mlad, bez prava glasa i akFranjevake gimnazije u Visokom.O ovom dogaaju su novinepisale naveliko i opisivale sluajoko izbora. I mene je ovaj sluaj

zainteresovao.Vladajua partija u ovomsluaju Radikali bojala se opozi-cije da ne izgube na izborima.U opoziciji je izmeu ostalihbila i JMO. U ovom sluajunisu izazvali nered bi rai negovladajua parti-ja i oni koji supripremali izbore. Ovo biralitesu odredili da bude u kui RisteDukia. Kua je bila veoma mala,na nezgodnom mjestu, pokraj

rijeke Goruice, meu brdimaumom obraslom.Osim toga, po broju glasaa

trebali su oormiti nekolikobiralita u ovom kraju, ali je bilosve skoncentrisovano na jednommjestu kako bi se omoguilo svimglasaima da glasaju. Komisijakoja je sprovodila ove izborebila je sastavljena od poslunihvladajuoj klasi.

Izbori trebaju da se obave od7 sati ujutro do 19 sati na veer iglasanje je vreno kuglicama.

Komisija je namjernooteavala rad tako, tako to jepo nekoliko minuta zadravalajednog glasaa. Oko podne, kad

je trebalo odmoriti i ruati. Ko-misija je napustila sobu u kojojsu glasake kutije, a odmah izatoga neko je pokuao istresti izopozicionih kutija kuglice u kutijuvladajue partije.

Ovu operaciju je neko odopozicionih glasaa primijetio ina sav glas obavijestio prisutneglasae o dogaaju, masa jenavalila na biralite i Izbornukomisiju prisilila i vratila u sobu

gdje je se glasanje obavljalo.Komisija i nekoliko drugih

prisutnih glasaa pregledali susve glasake kutije i ustanovili,da kutije nisu oteene i da su nanjima blombe ispravne te da semoe glasanje nastaviti, glasanjeje nastavljeno ali pod veomkontrolom glasaa. Glasai kojiglasaju i oni koji jo nisu glasalisvi ekaju izhod glasanja. Kuriri suodnijeli rezultate glasanja Sreskojizbornoj komisiji u Visokom.

TEKST IZ LISTA AHID BR.5 1998. GODINA

DA SE NE ZABORAVIPONOVO OBJAVLJUJEMOPie: Husein HAJRI, Buzii- Visoko

Kako je ovo biralitebilo odreeno za hiljade

glasaa, to je od prvih satinastalo navaljivanje navrata biralita s obziromna udaljenost pojedinacada to prije glasa i odekui.


9/60

9


n1428.h.godine

Sreska izborna komisija poredtoga to je saznala o rezultatimaglasanja, saznala je da operacijapretresanja kuglica iz kutijeu kutiju nije uspjela pa su se

zadovoljili bar time to vei brojglasaa do 19 sati nee moiglasati. Poslije podne glasanjeje teklo prilino uredu sve do 19sati.

U 19 sati pokualo se zatvoribiralite i time zavriti glasanje.Kako do toga vremena velikibroj glasaa nije glasao, po prilicioko 20% svih upisanih glasaa,glasai navale na biralite traeida se glasanje nastavi i tako je

komisija bila prisiljena da nastavisa glasanjem. Izborna komisijapoalje izvjetaj Sreskoj izbornojKomisiji o rezultatu glasanja i daje glasanje produeno.

Kako je glasanje obavljenou jesensko i u 19 sati ve je noi glasai su oko biralita naloilivatre da se griju jer je te noibilo prilino hladno. Grijanje okovatri nije dugo trajalo iz Visokogsu stigla jedna zaprena kola

naoruanih ljudi, ne zna se je su Iibilli andari ili neko drugi.

Zna se samo da su bili ucivilnoj odjei, pribliili su sebiralitu i nekoliko hitaca iz pukeispalili preko glava ljudi misleida e se preplaiti i pobjei.

Okrenulo se drukije, masaje navalila na njih, mislim nanaoruana lica i kad su bili nadohvat ruke jedan je okrenuopucati u masu i sluei se mrakom

otjerali ga prema Visokom aliposve drugim putem. Od ovepucnjave je poginuo Beli Be-gan iz Porijeana i bilo je nekolikoranjenih. Glasanje nije prestalodo pola noi dok nije i zadnjiglasa glasao.

Eto to mi je dalo povoda dase brinem kako u obaviti izborekoji e se odrati u Porijeanimaza koje sam odgovoran, bojei seda se ne bi to desilo slino ovom,

o emu sam govorio.

TEKST IZ LISTA AHID BR. 6. 1999.GODINA

IZ AHIDOVE SEHARE

ILI: OVAKO JE TO BILO NEKADA,DAVNE 1999. GODINE

VIJESTI IZ MEDRESE

Dana 4.6.1998. godine zavrena je nastava u kolskoj 1997/98.godini, a 20.6. iste godine, odrana je Sveana akademija upovodu zavretka kolovanja III generacije maturanata (29 uenikai 32 uenice). Sveana akademija je odrana u prosto-rijama medresanske (ajangradske) damije aprisustvovali su joj mnogobrojni gosti

meu kojima je bio reisu-l-ulema,dr. Mustaa Ceri, knjievnik NedadIbriimovi, sarajevski mutija, Husein e.Smaji i drugi.

U nedjelju (21.6.1998. godine) odrani su prijemni ispit za upisVII generacije uenika. U prvi razred primljeno je 72 uenika i to 39uenika i 33 uenice.

Dana 27.8. tekue godine zavrena je izgradnjamunare. Munaru je projektovao ing. Iran Sel-man, a glavni majstor prilikom izgradnjebio je Zuhdija Imamovi iz VelikeKladue. Munara je visoka 26 metara, akarakteristina je po tome to je metar-dva odvojena od damije.

U subotu, 12.9.1998. godine u Medresi je po ela nova 1998/99.kolska godina u koju je upisano 257 uenika/ca. Tog dana u rad je

putena i nova digitalna teleonska centrala u Graanici.

Dana 1.12.1998. godine otvorena je kolska pekara Medina.Opremu za pekaru donirala je humanitarnaorganizacija TAIBAH INTERNATIONAL.


10/60

10


n1428.h.godine

U novoj kolskoj godini u Medresi je poeo raditi novi proesor tesira i kha, Muhamed Mu-inbegovi, te novi proesor konverzacije arapskog jezika, Muhamed erbi. Novim proesorimaelimo dobrodolicu i uspjeh u radu.

Od 17.12.1998. do 06.01.1999. godine u organizaciji TAIBAH INTERNATIONAL grupa od petuenika nae medrese i isto toliko uenika travnike medrese i dva uenika Bonjake gimna-zije iz Sarajeva sa direktorom nae Medrese Demalom i naom sekretaricom Amilom Husiobavili su umru. Putne trokove i boravak snosila je TAIBAH organizacija. Na putu do Meke inazad uenici su posjetili jo i Budimpetu, Kairo, Medinu i Didu.

Za vrijeme prolog ramazana preko stotinu uenika/ca uspjeno je obavilo obaveznuramazansku praksu. Nakon petonedjeljnog ramazanskog odmora nastava u drugompolugoditu poela je u subotu, 23.01.1999. godine po starom Planu i programu i rasporedu.

U cilju strunog usavravanja proesorica arapskog jezika, Subhija Hadimejli otputovala01. i 2. 1999. na jednomjeseni boravak u Kairo.

U okviru predmeta IMAMET I HATABET u Medresi se svake nedjelje, iza jacije, odraavajutribine-predavanja iz oblasti islamistike. Predavanja odravaju uenici III razreda uz pomopredmetnog nastavnika Demala Salihspahia. Spomenute tribine se redovno odravaju jo odpoetka kolske 1994/95. godine. Nakon odranog predavanja i uenici se neko vrijeme zadreu kolskoj ajhani i gdje uz prikladnu muziku, topli Enverov aj, kahvu ili hladan sok, nastaverazgovor o temi tribine ili, pak, o svojim, akim pitanjima, (ne)zgodama. I tribine su javne inije rijetkost da ih posjeuju omladinci iz drugih demata i gradova. Uljepavanju ambijentai atmosere na naim popularnim i veoma korisnim tribinama esto doprinose i vrijedni lanovikolskog hora, a nekada se uje glas nekog od lanova recitatorske sekcije.

Na molbu Dizdarevi Nermine, Nure, Mustae i Jasmina uenice IVb razreda prouile suhatmu za duu njihove plemenite majke Rabije koja je preselila na ahiret 17. ebruara 1998.godine. Hatma-dova je prouena i poklonjena uz prigodan program u ajangradskoj damiji21. ebruara . godine iza jacije namaza. Uenice IVb toplo se zahvaljuju porodici Dizdarevi nadatom novanom prilogu za aki ond i mole Allaha d.. da rahmetli Rabija-hanumi da lijepiDennet!


11/60

11


n1428.h.godine

Potovani okupljeni! Cijenjeni

maturanti i roditelji, od srcanam je drago to smo zajednoda podijelimo radost uspjeha iiskustva.

Veseli nas da je meu namaovoliko i ovakvih ljudi, meukojima su predstavnici islamskihi drutveno-politikih institucijai privrednih organizacija, kao icijenjeni vaki. Na akademijepozivamo nae prijatelje, ljude

koje volimo i potujemo.Posebne izraze dobrodolice

upuujem:Drago nam je da vas moemo

poselamiti u ovom, istina, jonedovrenom amteatru, o emue biti rijei neto kasnije.

Va dolazak je znak panjei dokaz da znate cijeniti naenapore i rezultate. Hvala vam!

Ovo je jedan lijep, znaajan,

njean trenutak. Ovaj prizor, naiodgojno-obrazovni i graevinskirezultati hrabre i razgaljuju srca.

Medresa je dina kola. Nastalaje i radi na ruhani inspiraciji. E,ba o toj koli, koja polahko, alisigurno ulazi u historiju, kao iovogodinjim maturantima vamdanas elim neto rei.

Medresa je poela je sa radomseptembra 1992. ratne godine.Znai, jo za vrijeme agresijemi smo dali prostor za kulturu, i

pruili kulturni otpor neljudskoj,brutalnoj agresiji na Bosnu iHercegovinu, ije negativneposljedice i danas osjeamo.Medresa je potekla sa izvoraduhovnosti i aktivne pobonosti

hanejskog mezheba.Ponosni smo na uspjehkojeg je, zahvaljujui sranojelji, visokoj motivaciji ientuzijazmu, postigla slona,danas ve ezdesetolanaporodica Kolektiva Medrese utoku petnaest godina rada. Nauspjeh je oigledan! Uradilismo veliki posao za sve nas.Dokazali smo da se moe dosta

postii predanim i planskimradom. Mi sa radou podnosimo

rtve koje su uvjet i garantbudueg dobra. Danas vam elimrei da je na cilj na nekolikokoraka pred nama. Krug koji smopoeli iscrtavati i graditi prijepetnaest godina, dok je jo trajao

rat, skoro je zatvoren. Kada sesutra, akobogda, taj krug sastavi,bit e to svojevrsna jedinstvenapiramida znanja, kako popoloaju i unkcionalnosti, tako ipo sadraju rada.

Sad nam ve ostaje maloda doziujemo na udarenimtemeljima.

Sretan sam zbog realiziranjaideje izgradnje Kompleksa

ajangradske medrese koji namsvima slui na ast.

POVODOM ISPRAAJA XII GENERACIJE

I reci: Trudite se!

Allah e trud vavidjeti, a i PoslanikNjegov i vjernici, (Kuran, sura 9, ajet105)

UILI SMO IH DA BUDU

DOBRI LJUDI


12/60

12


n1428.h.godine

Samo u jednoj bratskoj, slo-noj atmoseri bilo je moguepostii uspjeh koji se dalekouje i u koji se ve upire prstom.Pozitivan duh kojim Medresazrai privukao je mnogedobronamjerne ljude, nama

uvijek drage goste. Tako je danasajangrad postao ne samosnaan duhovni, ve i turistikicentar. Tokom protekle godineposjetile su nas brojni gosti,od akih ekskurzija osnovacai srednjokolaca iz gradovairom Bosne i Hercegovine, dovisokih diplomatskih delegacija,ambasadora i ministara monihdrava. injenica da je sve ono

to mi ovdje radimo prepoznatokao kvalitet ulijeva nam hrabrostda smjelo idemo dalje. Ljubav sakojom su nai vaki ugradili sebeu Medresu jednostavno zrai,i drago nam je to to mnogi iosjete.

Spomenuto povjerenje kojeja i moji saradnici uivamo odislamske i ire drutvene zajedni-ce nas obavezuje da nastavimo

kako smo zapoeli.To je krupan, ali astan,najasniji zadatak! Zato, valja idalje planirati, lobirati i boriti se zadovretak zapoetog kompleksa,za njegovu armaciju, za...!Boriti, samo boriti! Pouzdati se uAllaha Svemogueg, Svevideeg,Sveprisutnog i u dobre ljude,pa krenuti. Naprijed. Dalje. Valjase boriti, samo boriti! Davno jerekao veliki Nijemac Breht: Kadse bori, poneku bitku moe i

izgubiti, a ako se ne bori, ve siunaprijed izgubio.

Medrese pribliavaju Bonja-ke jedne drugima i vaan suaktor u izgradnji islamske i

patriotske svijesti i radi toga ihpodiemo, volimo i, u granicamamogunosti, pomaemo!

Ovakav vrst stav premaodgoju i obrazovanju i elja dato vie Bonjaka proe kroz naemedrese, proistie iz kuranskogimperativa i iz uvjerenja dasu odgoj i obrazovanje zaBonjake, u datim prilikama,prioritet prioriteta. Dugo emo

pamtiti godinu 2005. Naime, utoj godini dovrili smo i uselilireprezentativan aki dom iproirili kolsku zgradu za etiriuionice i tri kabineta. U 2006.godini otvorili smo zubnuambulantu i muzej. Takoeremo dugo pamtiti i godinu2007., na ijem smo poetkupoeli zidati amteatar, kojeg jeprojektovao na stari saradnik,

ing Iran Selman sa saradnicima,i, zahvaljujui radnicima rmeFAZUM iz Ilijaa, skoro dasmo ga dovrili. Ovaj objekate nama, i ne samo nama,omoguiti nesluene nastavne ivannastavne aktivnosti.

Kao to vidite, ovajmultimedijalni prostor i njegovokoli jo nije dovren. UzAllahovu pomo i, naravno,pomo novih vakia i uopedobrih ljudi, i to e se uskorodesiti.

Radosni smo kada osjetimo da,u ovom plemenitom i viestrukokorisnom radu, nismo sami;kada se uvjerimo da na razne

naine pomaete ovu znaajnu,permanentno rastuu odgojno--obrazovnu ustanovu. Potovanabrao i sestre, pozivamo i vasda iskoristite spomenutu priliku

i uzmete uea u izgradnjiKompleksa Medrese, kojipredstavlja svojevrstan kulturnikoridor. Muhamed a.s. je jednomprilikom rekao:

Ovih dana navrava sepetnaest godina postojanja i radaMedrese koju, trenutno, pohaa247 uenika(ca) iz 30 opina.

Nedavno smo primiliesnaestu generaciju uenika u

prvi razred kojoj elimo uspjeh.Zahvaljujemo se roditeljimana ukazanom povjerenju da, unaredne etiri godine, odgajamoi obrazujemo njihovu djecu.

Naim prvaiima, i ne samonjima, hvala Bogu, imamo taponuditi: prostrane i svijetleuionice, sklonjene od gradskebuke, kabinete, bogatu bibliote-ku (15000 knjiga), sportsketerene, amteatar, zubnuambulantu, muzej, a to je vanijeod gore spomenutog, nudimoim mlad, zdrav i kvalikovanodgojno-obrazovni kadar, kaoi produktivnu, mirnu i ugodnusredinu. Kad ovo imamo na umu,onda nije udo to, iz godine ugodinu, interes za upis u Medresuraste. Zahvaljujui zalaganjuuenika i lanova Kolektiva,danas, uspjeno zavravamo

2006./2007. kolsku godinu.Naime, na ope zadovoljstvoIslamskoj i Drutvenoj zajednicipoklanjamo 58 maturanta (30uenika i 28 uenica). Ponosnismo na ove i ranije maturante,

Medrese pribliavaju Bonjake jedne drugimai vaan su faktor u izgradnji islamske i patriotskesvijesti i radi toga ih podiemo, volimo i, u granicama

mogunosti, pomaemo!

U svemu je bitna ljubav!Ljubav raa ljubav. Zaljubav ne treba snaga ona je snaga! Zato, imajte

vie ljubavi prema vjeri,estitom i potenom radu,domovini, naravno i premaMedresi!


13/60

13


n1428.h.godine

kojih je ukupno 715. Uili smo ihda budu odgovorni za preuzeteobaveze. Starali smo se da imulijemo osjeaj dunosti i svijesto vjeri i poslu.

Jednostavno, uili smo ih dabudu dobri ljudi.

Plodove nisu lahko ubirali,ve marljivim etverogodinjimradom. Uspjeh je trebalo zasluiti.Priznajemo, treba nam jo dosta

asova vjebanja da bismo bilibolji. Znaajno je napomenutida oko 70% naih maturanatanastavlja studij na visokimkolama. Oni su svojevrsnoosvjeenje bonjake populacije.Oni su na najvredniji hajrat!Pogledajte nas jo jednom naumladost!

Dvanaestu generaciju emopamtiti naroito po hazama,blizankinjama, Vrao Zahidi iZubejdi i uenicima generacije:Halilovi Aidi i Kevri Mahiru, kojisu, zajedno sa ostalim kolegama,uestvovali u nastavnim ivannastavnim aktivnostima itime doprinijeli podizanju ugledakole. Pred njih smo postavljaliraznovrsne, velike i teke zadatke,kako bismo ih to bolje pripremiliza ivot. Maturantima i njihovimroditeljima iskreno estitamo i

odajemo im priznanje, jer su nasvjerno pratili, dok smo ih ljubavlju,

a ne strahom pridobijali.injenica je da se ovi mladii

i djevojke razlikuju od njihovihvrnjaka veine drugih srednjihkola, i to: veim stepenommorala, samodiscipline itrezvenosti, veim stepenomradnih navika, za jedno vrevjerovanje i jai smisao.Zahvaljujui Nastavnom planu iprogramu i odgojno-obrazovnom

kadru, kao i ukupnoj atmoseri uMedresi, ovi mladii i djevojkesu doli svijesti i vratili su sesamima sebi. Jednom rijeju, onisu u Medresi sauvani, ili boljeda kaemo, sauvanijiod brojnihpoasti koje, naalost, harajudananjim svijetom. A kud ebolji razlog osnivanja, izgradnje irada naih medresa?!

Ovogodinje maturantepozivam da maksimalno iskoristesvoj talenat i mogunosti koje imse pruaju da bi pomogli borbuza na opstanak, kao i borbuprotiv materijalnog i duhovnogsiromatva, koje je, prema jednomhadisi-eriu, blizu nevjersva.

Voljeli bi da pri radu imamoarobni tapi. Al, naalost,nemamo!

Zbog toga, bez pomoisa strane mi ne bismo mogli

medresovati, odnosno, nebismo mogli sagraditi damiju,

kolsku zgradu, aki dom,prilazni put, amteatar. Bez vaepomoi, potovani gosti, mi nebismo mogli ozbiljno planiratiizgradnju sportskog centra i

novu vodovodnu mreu, vanjskoureenje Kompleksa Medrese...I ba zbog toga ja elim i molimvas da nas podrite.

Pomo sa strane daje namsnagu i sigurnost. Tu, prije svegamislimo na pomo RijasetaIslamske zajednice, na elusa Reisu-l-ulemom, pro. dr.Mustaom-eendijom Ceriem,zatim na Vladu Zeniko-dobojskog kantona, na elu sapremijerom, gosp. MiralemomGalijaeviem, kao i na pomoobinih vjernika. Ovomprilikom, posebnu zahvalnostodajemo naim vakima.

Na kraju, jo jednom se toplozahvaljujemo uvaenom Reisu-l-ulemi, pro.dr Musta-eendijiCeriu, koji nam je preko svogizaslanika gosp. MuhamedaSalkia uputio tople selame,

iskrene estitke i elje zauspjeh. Maturantima i njihovimroditeljima, jo jednom, iskrenoestitamo znaajan ivotniuspjeh. Zahvaljujemo se i vama,cijenjeni posjetioci, na prisustvu,panji i interesu za nae djelo.

Ovo Obraanje zavravamporukom:

Dragi prijatelji, maturanti,roditelji, u svemu je bitna ljubav!Ljubav raa ljubav. Za ljubav

ne treba snaga ona je snaga!Zato, imajte vie ljubavi premavjeri, estitom i potenom radu,domovini, naravno i premaMedresi!

Potovana brao i sestre,mi hoemo i moramo ii kabudunosti drugaije, bre i bolje!Mi imamo pravo djelovati zadobrobit nae bolje budunosti.Trudit emo se da i dalje budemoaktuelni, aktivni i uzorni graanidrage nam Bosne i Hercegovine.


14/60

14


n1428.h.godine

XII GENERACIJA MATURANATA

Kada smo, sada ve mogurei, davne 2003. godine, kao tzv.azani, kako su nas zvali uenicistarijih razreda, krenuli u prvirazred, bilo je skoro nemoguezamisliti sebe kao maturanta.

I sada, kad iskoraavamposljednju stepenicu nastubitu medresanskog ivota istavljam klju u kljuaonicu svogetverogodinjeg kolovanja,

teka srca i puna sjete prisjeamse tih prvih dana. Bilo je teko, alija bih se opet vratila!

Naa je medresa, naa drugamajka, na svojim pleima podiglamnogu djecu, odgojila ih iobrazovala, najbolje to je moglai umjela. Kroz njeno krilo su prolemnoge generacije, svaka za sebeznaajna po neemu, svaka

posebna na svoj nain i dugoostaje u hodnicima medresanskihsjeanja.

I naa, XII, generacija esigurno biti pamena po mnogoemu. Sada, ne vrijedi se vraatiu prolost, jer od uspomena sene ivi, a novi poeci su prednama, novi problemi i izazovi,na eljeznici otpravnik jednom

zove, valja uskoiti u brzi vozivota i ne zaustavljati se mnogonad zgaritima divnih uspomena.Onog loeg i tunog, ako ga je i

bilo, neemo se sjeati,ali onih lijepih trenutakakojih zasigurno imamnogo vie svakako dahoemo rado svi. Znamda niko od nas neeostati ravnoduan kadse prisjeti ekskurzije u

Tursku, prve akademijeu naem amteatru,onih mnogobrojnihsijela, ispijenih kahviu naoj ajhani, onihnajdraih akamskihetnji, najee, po naojdragoj ispodinternatskojaleji, aikovanja... Onihsmrznutih sabaha urane jutarnje sate, zvonato mi jo uvijek odjekujenegdje, u modinama, te

Pie: Amina ZEHEROVI, IVb

BOJE DUGE NEMOE VIDJETI ONAJ

KO JE U NJOJ...


15/60

15


n1428.h.godine

onih korepeticija protraenih ukojekakve korisne besposlice:)

Ali mi imamo i svoje bisere-djevojke, ponos nae generacijesu sestre Zahida i ZubejdaVrao, haze, koje su XIIgeneraciju uinile posebnijom ipamenijom.

Od naih bulbula, svakako ne

smijemo izostaviti i uenike naegeneracije, a to su Aida Halilovii Mahir Kevri. XII generacijusu krasili jo mnogi glumaki,poetski, debatni (oratorski),umjetniki i drugi talenti, poputAdnana Omanovia, EdineMuratovi, Aria Delibaia,Amine Uzunali, a dozvolit usebi neskromnost da se i samasvrstam meu njih.

Po sebi svojstvenim naunim

i ljudskim kvalitetama, isticalisu se i Mirza Selimovi, MerimaAlispahi, Jasmin Halilovi,Zehra esa i jo neki aci. Tekoih je sve pobrojati, a svako odnas bio je poseban na svojnain i svako ima samo njemusvojstvenu priu. Bili smo jednaod najboljih generacija, ili su takosamo govorili, to najbolje znajuoni to ostaju iza nas. Kakogod,mi znamo da smo pro. Emirui Denanu prva generacija u

Piu: Amina ZEHEROVI,

Aida HALILOVI, IVb

Medresi, koju su izveli nadamo sei najbolja, a i ona koju e najduepamtiti. Moja generacijo! Kada seza pet godina vratimo na ognjitenae mladosti, u srce ajangrada,nita nee biti isto, jer i mi samibit emo drugaiji.

Neko e doi sam i sjetan, nekopod ruku sa svojim saputnikom ,

neko nosei ivot u sebi, neko kaove ugledna i znaajna linost,neko vodei medresansko unueza ruicu, sav sretan i zadovoljan,a neko e pak, za veliko udo,moda doi i sa drugom iz klupe.Neki moda nee ni doi, ali, mojahbabu, nikad ne zaboravi da sibio medresansko dijete, a djecase majci uvijek vraaju!


16/60

16


n1428.h.godine

NAGRADA ZA IVOTNO DJELO

Potovani predsjedavajui,gosp. Boikoviu, uvaeninaelnie, gosp. Alibegoviu,cijenjeni vijenici, dragi gosti,

u ime nagraenih i u svoje ime,prije svega, estitam vam 29.august - Dan opine Visoko.Posebno sam poaen to mije ukazano povjerenje da se uime svih nagraenih zahvalim,inicijatorima kao i lanovimaVijea na nagradama koje sunam veeras uruene. Iskoristitu ovu priliku da se u svojeime, posebno zahvalim stranciSDA, koja je dala prijedlog dabudem nagraen. Zahvaljujem

se, takoer, i svim drugim kojisu tu ideju podrali. Svako odnas nagraenih trudio se nasvoj nain doprinijeti drutvenojzajednici. Raduje nas da su toljudi od struke i vlasti vidjelii da su spremni to i pohvaliti.Ovoliko i ovakvih ljudi u ovomsveanom trenutku svjedoi daje Vijee donijelo odluku koja jeu skladu sa eljama i miljenjemgraana Visokog. Svaka nagrada ipohvala veseli i hrabri ovjeka, alipriznanje od strane zaviaja imaposebnu dra.

Konano, i dragi Bog obeavanajljepu nagradu onima kojibudu vjerovali i dobra djela inili!Potovani vijenici, nagradu

doivljavamo ne samo kao liniuspjeh, nego i kao priznanjenaim porodicama i radnimkolektivima koji su nam pomoglida ih zasluimo i koji su, naneki nain, veeras skupa sanama nagraeni. Ova prestinapriznanja i nagrade rezultat su,prije svega, marljivog, smiljenog,sistematskog i dogovornog timskog rada. I ne samo to; svakood nas se snano identicirao sazajednicom i najee rije ja

zamjenjivao rijeju mi. Drugimrijeima, mi smo zajednikeinterese stavili ispred linih.

Uostalom, to je cijena zapaenoguspjeha. Poznato je, kad interesiviu, ideje se ne mogu uti!

Uruene pohvale i nagradenas obavezuju i predstavljajupodsticaj, novi impuls za narednapregalatva i odgovornost zadobrobit drage nam Bosnei Hercegovine, a posebnohistorijskog Visokog, kojekrase plemeniti, gostoljubivi i

poduzetni graani. Zacijelo, nagrad, polahko, ali sigurno, vraasvoju nekadanju slavu i ugled.

Nae Visoko krase PiramidaSunca, Piramida Mjeseca,i jo neke piramide. PoredFranjevake klasine gimnazije(1882.) i Medrese Osman-e.Redovi (1992.), tu su i drugepiramide znanja, kao i privrednepiramide, iji broj, hvala Bogu,iz dana u dan, raste. U svijetu ukome je duhovna zagaenostvea od materijalne zagaenosti,graanska je obaveza svih nasda se jo aktivnije ukljuimou pozitivne tokove aktuelnogivota u cilju izgradnje boljebudunosti! Poznato je da jeljudski ivot sloen i zamren.

Ako nije voen jasnom idejomo dobrom, moralnom, lijepom,trezvenom i skladnom ivotu, on

se izjednaava sa dunglom ukojoj vladaju zakoni nieg reda.ivjeti bez ideje vodilje, toznai prepustiti se igri sluajnihokolnosti. Ovaj veeranji sveaniskup budi optimizam, naduu sretniju i ljepu budunosti doprinosi uvrenju naegmeusobnog povjerenja iizgradnji jasnijeg zajednikogstava prema svijetu koji nasokruuje. Hvala vam jo jednomu ime svih nagraenih.

NAGRADA ZAVIAJA JENAJDRAA NAGRADA

U povodu Dana opine Visoko 29.8.2007.godine upriliena jesveana sjednica Opinskog vijea u prostorijama Gradskog kina uVisokom. Uz prisustvo velikog broja graana uruene su nagradezaslunim graanima opine Visoko. Meu nagraenim na tojsveanosti bio je i na direktor, proesor Demal Salihspahi, kojije dobio Nagradu za ivotno djelo. Ovom prilikom objavljujemotekst obraanja direktora u ime svih nagraenih. estitamo naem

direktoru na dobijenoj nagradi i elimo mu puno zdravlja i uspjeha ubuduem radu.


17/60

17


n1428.h.godine

AHID: Gospoice ministrice,

hvala Vam to ste se odazvalipozivu da budete gost naegakog lista. Za poetak moeteli nam rei neto o sebi i svomangamanu?

MINISTRICA: Hvala Vam to stepozvali ba mene da budem gostVaeg akog lista.

Ja sam Zdenka Merdan iobnaam dunost ministrice zaobrazovanje, nauku, kulturu isport u Vladi Zeniko-dobojskogkantona, sa sjeditem u Zenici.

To je unkcija izvrne vlasti, a jadolazim iz Stranke za BiH i trudimse da budem ministrica svihgraana naeg kantona. Prije oveunkcije bila sam devet godinadirektorica Javne ustanove zaPredkolski odgoj i obrazovanje uZenici, to ponosno istiem.

Inae u odgoju i obrazovanju

sam (Za Rubriku vjerovaliili ne!) ve 32 godine, alisa zadovoljstvom, jer je tomoje vlastito proesionalnoopredjeljenje.

AHID: Odgovornu dunostministrice obrazovanja ZE-DOkantona zvanino obavljateod ove godine. Recite namneto o zapaanjima i stanju

naeg drutva u oblasti odgoja iobrazovanja?

MINISTRICA: Tano veomaodgovornu i zahtjevnu dunostministrice ZE-DO kantonazvanino obavljam od polovineebruara tekue godine. Ponekadmi se ini da je odgoj u naem ilidananjem drutvu nedenisan

pojam kao skup u matematici.Iskreno poznajem da, boraveiu dva navrata meu Vama, uVaoj cijenjenoj Medresi, samprepoznala mnogo lijepog,zanimljivog, nadasve humanog ustilu odgoja i nainu obrazovanja,odnosa procesa sticanja znanja,vjetina i navika, razvijanjapogleda na svijet i, vjerujem,uspjene primjene steenog upraksi i ivotu openito. kolstvoje ona elementarna oblast o

kojoj se treba najvie brinuti. Sveostalo zavisi od toga. Mi smo bilipioniri (ili smo jo) u prihvatanjudemokratskog odgoja.Obrazovane reorme su kljuneza ulazak Bosne i Hercegovineu uniju evropskih zemalja. Na

tom planu, kole bi moraleusmjeravati mlade ljude tako daimaju povjerenje u sebe, da budugraani koji sudjeluju u svojoj,zajednici. U dananjem kreiranjuodgojno-obrazovnog sistemakod nas participira znaajno iMeunarodna zajednica, ujese u narodu da su poroci novogvremena, izmeu ostalog,uzrokovani i slabim osloncem natradicionalni odgoj. Odgajatelji-edukatori i voditelji treba

INTERVJU SA MINISTRICOM ZDENKOM MERDAN

Razgovar obavili: Elvedin BELIJA, IVa & Zehra MAHMUTOVI, IIIb

AHIDOVI REPORTERIU POSJETI VLADIZE-DO KANTONA

Ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta u VladiZeniko-dobojskog kantona


18/60

18


n1428.h.godine

zajedniki da rade kako bi stvoriliokolnosti u kojima e djeca-aci i studenti stei iskustvoneophodno za savladavanjesa kojima se moraju suoavati

svakoga dana i prihvatiti cijeloivotno uenje. Otvorila sam vieaspekata o stanju naeg drutvau oblasti odgoja i obrazovanja treba jo znaajno pogledati unjegovo sutinsko modeliranje.

AHID: Bili ste unaoj Medresi i u dvanavrata ste o njoj veomaarmativno govorili.

Hvala Vam! Narod kae:Koga hvale i prehvale akoga kude taman bude.Kako Vi to komentirate?

MINISTRICA:Vrlo je interesantna

ova narodna, kao imnoge. Moj komentarna Vau Medresu ostajena hvali, s razlogom,jer da Vi pravovremeno

sami ne pokudite, ne bizavrijedili lahko hvaledrugih.

AHID: Kako je vaevienje MedreseOsman-e. Redovii kako ste se osjealiboravei u njoj? ta Vam senajvie svidjelo?

MINISTRICA: Medresa Osmane. Redovi na mene je ostavilaveoma pozitivan utisak;zadivljujue osmiljen projekatod idejnog do realnog, prekovizuelnog i sadrajnog, obojenog,nadasve, ljudskim, mudrim,pounim, milosnim. Mnogo togame dojmilo u par susreta sa Vama,ali sliku 12. generacije svrenikaMedrese i sadraja maniestacijesam trajno ponijela u dragojuspomeni.

AHID: Dananje medrese surasadnici strunog i opeg znanja.U moralnom pogledu, one susvojevrsni pojasevi za spaavanje.ta mislite o drutvenom

poloaju medrese i njihovoj uloziu odgojno obrazovnom sistemuBiH?

MINISTRICA: U potpunosti seslaem sa ormulacijom Vaegpitanja, a na drugi dio odgovaram

ovako: Uloga u odgojno -obrazovnom sistemu je veomaznaajna i nezaobilazna, treba

je istinski prepoznati i stvaratiuvjete ka poboljanju njenogpoloaja u drutvu i zbliavanjusa drugim te openito radi boljegupoznavanja i razmjene iskustva.Cvijee iz rasadnika treba rasaditiili nakalemiti.

AHID: Od 2004. god. Medresaima status javne ustanove. Od tadaje zvanino na budetu Kantona.Ukljuena je u sve drutvenetokove. Moete li nam rei da lije Medresa svojim programom

i standardima opravdala epitetdrutvenokorisne ustanove?

MINISTRICA:Raduje me injenicastatusnog rijeenja Medrese.Verikacija godinjeg Plana i

programa rada Medrese, praenjenjegove realizacije kao i radarealizatora od strane savjetnika nadzornika Pedagokogzavoda i Ministarstva u cijelosti,opravdava epitet drutveno korisne ustanove.

AHID: Kako bi usporedili nauMedresu sa ostalim kola nakantonu, ta biste nam mogli rei

po tom pogledu?

MINISTRICA: Cjelokupni projekati samo zdanje Medrese je, u tomsmislu, uistinu unikatno rjeenje.

AHID: Naa je elja da medresabude elitna kola u kantonu,ta biste nam mogli rei u tompogledu?

MINISTRICA: Vi niste dalekood tih mogunosti. Stvar je u

iskrenoj procjeni i priznanju,


19/60

19


n1428.h.godine

kao i prepoznavanju vrijednostii podravanju Vaih kreativnihideja i valjanih sugestija pozvanih,da Vas zduno prate i podravajupo tom planu.

AHID: Medrese su uzornekole u svakom pogledu. Ko god,naprimjer, posjeti nau Medresuzadovoljan je stanovitim redom,duhovnom atmoserom, istoomI moralom. Je li mogue ovakvumedresansku atmoseru prenijetii na druge srednje kole u BiH?

MINISTRICA: Ve sampromovisala nain na koji bi tobilo izvodljivo, u pitanju je dobra

volja i pravo izbora. Prirodno jeovjeku da bira bolje, nikako gore.Dakle, sve je u dobroj namjeri ipravilnom izboru.

AHID: Mi smo mladi ljudi kao ina list ahid. Moete li nam reipostoji li perspektiva za mladeljude u BiH, s posebnim osvrtomna uenike medrese?

MINISTRICA: Vau mladostdoista krasi ljepota i znanje. Mladibi trebali vjerovati u sebe, voljeti

sebe i zahvaljujui tom uvjerenju,svakako, teiti perspektivi urodnoj grudi. Zato se ne boritida drugi dou k nama, a ne uvijekboriti se sa sobom da ostanem, ane odem.

Uenici Medrese to trebajumeu prvima promovirati.

Odlaziti samo na studijska ituristika putovanja i obogaeninovim znanjima i iskustvima

graditi svoju BiH i uvati je zasvoje potomke, na to nas majkaBosna obavezuje.

AHID: Kakvo je Vae miljenjeo stepenu obrazovanosti u BIH,

te zainteresovanosti mladih zasticanjem znanja?

MINISTRICA: Obrazovanje u BIHje, ipak, na visokom nivou a dapotkrijepim tu tvrdnju onda etemi vi biti svjedokom da su naimladi, naalost, rasuti po svijetu iveoma brzo i lahko se uklapaju usve obrazovne sisteme ak diljemsvijeta i budu jos i prepoznatljivi.

Mislim da to se tie

animiranja mladih i njihovezainteresovanosti treba tobre raditi na pravom ureenjudrave kao bi na sveukupnomdrutvenom i ekonomskomprivrednom razvitku mladi tobre ulazili u poslovnu politiku usmislu zaposlenja te onda bi tobio snaan podstrek svima da uue i da se trude, jer cilj je doi dohljeba, pa i do nadoknade za svojrad i trud.

AHID: Vjerovatno ste imalipriliku itati na list ahid, Kojesu to teme o kojima mladi voleitati?

MINISTRICA: Mislim da nisambila u prilici da itam i pratim svihdvadeset brojeva. Ja sam samodobila par primjeraka prilikom

mojih posjeta Vaoj Medresi iprelistala sam ih. Smatram da jeVa asopis izuzetno vrijedan i

sadrajan, ima ak i onoga tomeni nije u potpunosti poznato.Ja se divim znanju. Tuna samto ne poznajem arapsko pismo,to se ne mogu pomai od elia.

Probala sam uiti na tom planu,to je vrlo teko. Prema tometo god se ne moe savladati,barem se tome treba diviti.Va list je sadrajno bogat,oplemenjen vanim i znaajniminjenicama od tradicionalnogdo modernog. Voljela bih kadabiste ga uspjeli otvoriti na nainda i drugi i drugaiji participirajuu njemu radi boljeg upoznavanja,lakeg sporazumijevanja i ope

prihvaenosti koja je ovoj zemljiitekako potrebna jer je i suviebogata duhovnim i prirodnimresursima i od ovih najljepihresursa zdravim ljudskimaktorima koji bi voljeli da seoslanjaju na svoju tradiciju,pretke, kulturu, jer imaju zbogega a samo tako moemosigurno koraati u budunost.

AHID: Uvaena gice Merdan,

zahvaljujemo Vam na razgovoru.Za kraj, imate li poruku za naeuenike?

MINISTRICA: Bilo mi jezadovoljstvo. Halalite na momskromnom doprinosu na stranicivaeg jubilarnog broja u kojemsam pokuala biti SVJEDOKOMistine o Vama. Svakako, uzzahvalnost za tu mogunost:naukom gradimo na ivot, nauzemlju BiH i nadoknaujemo

izgubljeno. Zato je naabudunost u predanom itanju ipisanju svega to nas oplemenjujei ine korisnim drutvu. Dragimoji uenici Medrese Osman e.Redovi, vi ste velika nada naezemlje Bosne, stoga zapamtitezadau i u zdravlju i rahatluku,sa drugima, kao vrsni ljekari,ininjeri, proesori, mislioci,alimi ponosno naprijed!S izrazitim potovanjem i

prijateljskim selamom.


20/60

20


n1428.h.godine

SA KOLSKE MIMBERE

Potovane dematlije, dragiuenici i uenice!

Prema istraivanjimasvjetskih strunjaka, za 20godina najmanje 63 miliona ljudi

moglo bi ostati bez pitke vode.Ovakva predvianja navela suskuptinu UN-a da 22. ebruara1993. donese rezoluciju kojomje 22. mart proglaen Svjetskimdanom voda, kako bi se podigaoopi nivo svijesti o potrebiuvanja vode i kako bi se taj danu itavom svijetu iskoristio dase ukae na probleme vezaneza vodu i vodene resurse. U tom

smislu i mi smo odluili dananjuhutbu posvetiti, u okviruislamskih propisa i tradicije,znaaju vode, njenog uvanja iracionalnog koritenja. Neko jelijepo rekao:

Voda je veza izmeu zemlje ineba.

Ona za muslimane predstavljasimbol Allahove milosti i jednuod Njegovih najveih blagodatibez koje ne bi mogli ni ljudi, niivotinje, ni biljke.

U tom smislu Allah, d.., kae:Mi od vode sve ivo stvaramo?I zar nee vjerovati? (Kuran, El-Enbija, 30.)

Znaajno je napomenuti daza mnoge energente: struja,nata i drugo, postoje ili e

vjerovatno postojati alternativa.Meutim, izvjesno je da za vodunema zamjene, niti je moebiti. Voda predstavlja vaanaktor za odravanje zdravlja iivota openito, pa je kao takvaislamskim propisima viestrukozatiena, i na pravnom i namoralnom planu. Ona je nosilacgena uz pomo kojih otpoinjeciklus ivota, i sredstvo zaabdest i gusul, ziko ienjekoje je preduvjet za duhovnuistotu i obavljanje ibadeta.Voda dobijena iz kie, grada,snijega, iz izvora, vrela, iz morai velikih rijeka se smatra istomi pogodnom za abdest, kao iza pie, pod uvjetom da oviizvori ostanu u svom prirodnomstanju, da ne budu zagaeniili zaprljani. Ideja duhovnogienja vodom je proela cijeluislamsku kulturu. Kada neko

eli prei na islam, mora se prijetoga okupati istom vodom.Svaki put kad se muslimanpriprema za namaz, potrebnamu je voda. Sve spomenutevrste vode se smatraju isteim,jer su u normalnim uvjetima

iste. Meutim, ako su vidnozagaene, vie se ne mogukoristiti za ienje. Shodnotome, muslimanski uenjacisu uvijek bili jasni da sve vrsteneistoe, nedaseta, ne bitrebalo odlagati na takav nainda mogu zagaditi javne zalihevode. I ne samo to, ukoliko doedo zagaenja, muslimani su gaduni blagovremeno sanirati,oistiti.

Brojni kuranski ajeti namalju vanu ekoloku poruku damoramo cijeniti vrijednost vodekoja nam je data. To je vaanprincip kojim islam obuhvata sveneophodne ivotne elementedajui im znaaj koji im pripada.Naalost, moramo primijetiti dasvijest o vanosti iste i zdraveokoline, a posebno vode nije nazadovoljavajuem nivou, da senerijetko uzima zdravo za gotovo,

MI OD VODE SVEIVO STVARAMOStvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja

morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kia koju Allahputa s neba pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvilanjezina po kojoj je rasijao svakojaka iva bia, promjenavjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde doista sudokazi za one koji imaju pameti. (Kuran, 2ElBekare, 164)

HUTBA POVODOM 22.

MARTA, SVJETSKOG DANA

VODA

(Kuran, XXI sura, 30 ajet)


21/60

21


n1428.h.godine

a greke otkrijemo onda kadje za to prekasno. Muhammed,a.s., je volio istu, pitku, izvorskuvodu i u predajama stoji da je ondolazio u bau Ebu Talhe, r.a.,u kojoj je bio izvor kvalitetnepitke vode kako bi je pio. esto

je savjetovao svoje ashabe davode rauna o nainu na koji ekoristiti vodu, da je uvaju i daje ne troe bespotrebno. Zatonerijetko ujemo da mnogi naegPejgambera smatraju preteomekoloke svijesti. Poslanik, a.s.,svom ashabu Saadu, koji jerasipao vodu prilikom uzimanjaabdesta, rekao je: Ne rasipajvodu. Saad ga je upitao: Je

li mogue rasipanje vode kadnjome uzimamo abdest?Poslanik, a.s., tada mu je rekao:Da, pa makar se abdestio narijeci.

Ove Pejgamberove rijei opotrebi ekonominog koritenjarijene vode odslikavajuislamski stav o zatiti okoline,ali i obavezuju sve nas, njegovesljedbenike, da se ponaamo u

skladu sa njegovim uputama imaksimalno racionalno koristimo

raspoloivu vodu, makar je biloi u neogranienim koliinama.Ukoliko to ne budemo inili,prijeti nam opasnost da namAllah uskrati ovu svoju blagodat,kao to je to i nagovijeteno uslijedeem kuranskom ajetu: Mi

s neba s mjerom kiu sputamo, i uzemlji je zadravamo a u stanjusmo i da je odvedemo. (Kuran,23-El-Muminun, 18.)

Muhameda a.s., moemoslobodno smatrati zaetnikomekoloke svijesti, s obzirom nanjegov stav prema uvanjuprirode. Poznato je da je onpropisao tzv. vodozatitnu zonuoko izvora, zahtijevajui da

se na podruju srazmjerno tridubine bunara nita ne sadi i negradi. Pejgamber je strogo vodiorauna o linoj i istoi okolia.

Dakle, voda nije neiscrpnablagodat. Ukoliko se prema njojne budemo odnosili domainski,odnosno ukoliko je budemorasipali, neracionalno troili,prijeti nam njena nestaica i sviproblemi koji iz nje proizilaze.

Na opasnost od zagaenja vodeupuuje i ovaj ajet: Kaite vi

Meni: vodu koju pijete da lije vi ili Mi iz oblaka sputamo?Ako elimo, moemo slanomda je uinimo pa zato nistezahvalni? (Kuran, El-Vakia, 68-

70.). Na drugom mjestu, Kuranpostavlja pitanje grijenicima:ta mislite, ako vam vode presue ko e vam tekuu vodu dati?(Kuran, 67 El-Mulk, 30

Napojiti ednog predstavljasadaku, dobro djelo za kojeAllah d.. obilato nagrauje.Prepriajmo u tom smislu i jedaninteresantan hadis: Jednomprilikom je neki ovjek iao

putem pa je jako oednio.Naiao je pored jednog bunara,siao u njega i napio se vode.Kada je izaao, ugledao je psakako zbog ei lie prainu.Tada ovjek ree: I ovaj pasje edan kao to sam i ja bio.Onda je ponovo siao u bunari svoju cipelu napunio vodom,prihvatio je zubima i tako sepopeo iz bunara. Napojio je psa

i Allah mu je zahvaljujui tomnjegovom postupku oprostiogrijehe. Tada ashabi upitae: -Poslanie, zar mi imamo nagradui kad ivotinje napojimo? Onim odgovori: -Za svako ivostvorenje imate nagradu (kadaga napojite, nahranite i s njimlijepo postupate).


22/60

22


n1428.h.godine

Ako se sjetimo da je Poslanika.s. na pitanje jednog od svojihashaba koja mu je sadakanajdraa, odgovorio da je todovoenje vode, odnosno

pojenje ednih, onda nije ni udo

to na podruju nae domovine,pa i irom islamskog svijetasusreemo vakue, zadubineu vidu esmi pored puta zaputnike namjernike, a u novijevrijeme i vodovoda. I to je dobro.Dobra djela takvih dobrotvorateku i nakon njihove smrti.

Neki tabiini su govorili: Ko

ima puno grijeha neka pojiedne vodom, jer je Allah, d..,oprostio grijehe ovjeku koji jenapojio ednog psa, pa kakvatek nagrada oekuje onoga konapoji vjernika muslimana!

Dakle, Allah d.. obeavanagradu ak i za pojenje ivotinje,a koliki je grijeh zabraniti hajvanuda pije vodu pokazuje namdobro poznati hadis u kojem se

kae da je neka ena kanjena

dehenemskom vatrom zato toje maku zatvorila, ne dajui jojni hranu ni pie, niti ju je pustilada sebi nae hranu.

Nadamo se da ni danas nije

kasno da se svi ljudi, stanovniciplanete Zemlje,udrue unaporima zaouvanje iste izdrave okolinei prirodnihblagodati, anaroito vode,jer emo samoz a j e d n i k i m

snagama uspjetida obezbjedimosebi i svojimn a s l j e d n i c i m azdravu i istusredinu. NaPoslanik za naspredstavlja uzoru svakodnevnomivotu, pa bismose zato prema

vodi trebaliodnositi onako

kako se on prema njoj odnosio,sa potovanjem i mjerom,racionalno i odgovorno.

Mi prije svega svojimprimjerom trebamo drugimapokazati koliko nam je stalo doistog okolia, zdrave sredinei lijepe, pitke, bistre i prirodnevode.

Molim Allaha, d.., da zatitiod ei na ovome i buduemsvijetu. Amin!

Dananju hutbu, potovanedematlije, zavravamo ajeti-kerimom:

Reci: ta mislite, ako vam vodepresue ko e vam tekuu vodudati?

(67-El-Mulk, 30)U ajangradu, 23. marta 2007.

godine.

Ko sam Ja?

Ja postojim...Samo jedna je kao ja.

Ko je ona?Ja?

Je li ona to postojiUstvari prava ja, ili

pak nije, nije jedna nego ihje vie?

Da li su t to ih je vie

Ustvari samo jedna ja iliSve t pripadaju jednoj Ja?

Pripadam razliitimvremenima

To osjeam, vidim, ujem...Ali ipak ne razumijem:

Ko sam ja?Pripadam li sebi?

Grehota?Ako je tako ja sebe ne

prepoznajem!

Pripadam li vama?Sramota!

Onda mi vi recite:Ko sam ja?Ne znate!

Liim li vama?

Zbunjeni ste?!Jesam li jo jedan odraz,sjenka...?

A pripadam li Njemu?Divota!

To zna samo On, a da jetako, pa

Postoji samo jedna Ja (zarne)?

Pie: Hafza ADEMOVI, IVb


23/60

23


n1428.h.godine

TEMA BROJA

Krajnji cilj svih islamskih

propisa jest da ovjek njima izrazisvoju pobonost i pokornostAllahu, d.., bez obzira da li znarazlog zbog kojeg su ti propisiobjavljeni i propisani ili ne zna.Jedan od ciljeva posta jest i tajda se vjernik sabere, disciplinirai moralno uzdigne do najviihdereda. Stoga e samo onaj kopoznaje tajnu i ko umije uvatitajnu donijeti odluku da svojnes onaj ivotinjski elemenatu sebi - natjera da bude posluani discipliniran, bez ikakve vanjskekontrole i utjecaja. Allah, d.., jepripisao post Sebi i izdvojio gaizmeu ostalih djela zbog togato je iskrenost u njemu posebnoizraena i teko ju je pomijeatisa licemjerstvom i pretvaranjem.Post je tajna izmeu roba injegova Gospodara i nemogueje da za nju zna iko osim njih.

Drugim rijeima reeno; nije li

posta u stanju, kada se osami,

prekinuti post, jesti, piti i raditisve ono to mu je Allah zabraniosamim postom, a zatim predljudima glumiti da posti? Jeste,u stanju je da takvo to uradi, alito on ipak ne radi jer je svjestanda ga njegov Gospodar nadzirekada je s ljudima i kada je sam ida Mu i najsitnija stvar ne moepromai. Zbog toga kae Allah,d.., u hadisu kudsijju gdje hvali

postae: ostavlja hranu, pie iprohtjeve radi Mene. Neko moe- Kuran o tome govori - klanjatinamaz da bi se istakao preddrugima ili zbog nekog drugogmotiva, moe da ga obavi da nebude duhovno prisutan u njemu;neko moe otii na had raditrgovine i turizma, a ne u imeBoga, ali niko ne moe postitiramazan ni u ije ime osim u ime

Boga.

Blagodati ramazanaZato je Muhammed, a. s.,

rekao: U postu nema pretvaranja(murailuka).

U ovom mjesecu svakipostaev dah je velianje Boga,va san je ibadet, vaa djelasu prihvaena i vaim dovamaje udovoljeno. Stoga iskreno iistih srca traite od Boga davam pomogne da ispostite ovaj

mjesec i uite u njemu Kuran,jer nesretan i jadan li je onaj ko uovom mjesecu bude uskraen zaBoiju milost i Njegov oprost. Dokste gladni i edni, sjetite se gladi iei Dana sudnjega, pa pomozitesiromane i potrebite, potujtesvoje starije, budite milosrdniprema mlaima i obilazite svojeblinje. Pazite na svoj jezik,zatvorite oi za ono to vam nijedozvoljeno gledati, zaepite uiza ono to ne trebate sluati,budite milosrdni prema siroadi,

kajte se za svoje grijehe, itite odBoga na namazu, jer namaz jevrijeme kad je Bog najmilosrdnijiprema Svojim robovima.Posebna blagodat koja nam jeukazana u mjesecu ramazanujeste prihvatanje naih dova, asvoju zahvalnost na tome iskazatemo upravo tako to emoto vie upuivati dove i slavitiGospodara. Stoga je dobro da

porazmislimo o nekim kuranskimajetima koji se tiu dove. Tako se,recimo, kae: Pozovite me i zamolite,Ja u vam se odazvati!

Tajne ramazanaOd Selmana r.a. prenosi se

sljedei hadis: Ljudi, dolazivam velianstveni mjesec,mjesec pun berekata, u kojemima jedna no vrednija od

hiljadu drugih mjeseci. Teravih-namaz se obavlja u tim noimakao dobrovoljni vid ibadeta.Ko se Allahu priblii kakvimdobroinstvom, raunat e sekao da je obavio strogu obavezuu nekom drugom mjesecu. Koobavi strogu obavezu (arz),raunat e mu se kao da je obaviosedamdeset arzova u nekomdrugom mjesecu. Allah d.. uhadisi kudsijju kae: Post je Moj i Jaza njega posebno nagraujem.

R A M A Z A N,ispit srca i due

Priredio: Semir DIZDAREVI, IIIa

O vi koji vjerujete, propisan vam je post kako je bio propisani onima prije vas - da biste bili bogobojazni! (El-Bekare, 183)


24/60

24


n1428.h.godine

To je mjesec strpljivosti, anagrada za nju je Dennet. To jemjesec pomaganja, mjesec kadase poveava naaka vjernika. Kou njemu priredi itar i nahrani

postaa, bit e mu to oprostomgrijeha i oslobaanjem od vatre, adobit e nagradu kao i posta bezumanjenja njegove nagrade. Postje tit koji titi i uva postaa odbezvrijednog i bestidnog govora.

U drugom hadisu Poslanik s.a.v.s.kae: Pet stvari kvare postau posti kvare abdest, a to su: la, gibet(ogovaranje), prenoenje tuihrijei, strastven (nedozvoljen)

pogled i lana zakletva. Kadbi znali ljudi kakva sve dobradonosi ramazan, sigurno bi mojisljedbenici zaeljeli da cijelagodina bude ramazan. Prvihdeset dana ramazana Allah,

d.., prosipa Svoju milost meuvjernike, drugih deset dana Allah,d.., oprata grijehe svojimrobovima, a posljednjih desetdana ramazana oprata i onima

koji su zasluili dehennemskukaznu. Boe na, pomozi da nas uramazanu ne mimoiu blagodatikoje nam alje iz Svoje milosti!Mi smo Tebi predani - javno i utajnosti!

BAJRAM JE VRIJEME PRATANJA GRIJEHA

Govorei o bajramu odIbn Abbasa se prenosi. Iziaosam sa Poslanikom s.a.v.s., nabajram, klanjao je, zatim jedrao hutbu, a onda je otiaoenama te ih posavjetovao,podsjetio i zapovijedio imda dadnu sadaku. (BUHARI)Ramazan e proi kao to i svena ovom svijetu prolazi.Svenagomilano ide ka razjedinjenju,

sve ivo ka umiranju, a sve naovom svijetu ka ieznuu. Toje pravilo ivota. To to ostajesu iman i dobra djela uinjenau ime Allaha. Polazei odavdedunost muslimana je da zastanepar trenutaka nakon ramazanai da posveti brigu, panju iljubav njegovanju i razvijanjusvoga dobrog, pozitivnog stavaprema svojoj okolini. Bajram jeidealna prilika za to. Prihvatite

se za Boije ue i nikako se nerazjedinjujte. Bajram je prilika

da se izmiri zavaena rodbina,da se najdublja osjeanja premasvom bratu iznesu na vidjelo: Kopogleda svog brata sa ljubavlju,oproste mu se mali grijesi. Odradosti bajrama su izostavljenioni ija lica i srca su ocrnjela ikoji nisu spoznali dunost premaramazanu i prema Gospodaru.Bajram je turska rije a znai Danradosti, dakle to su dani radostimuslimana nakon zavretka

ramazana. Muslimani bajramobiljeavaju, uglavnom, krozibadet i posjeivanje rodbinei blinjih. Tokom bajramskihblagdana, postoje neke adabskespecinosti koje valja ispotova-ti jer e se time upotpunitiobavljen ibadet, a neke od njihsu:

-obavezno neto pojesti prijeodlaska u damiju

-obaviti linu higijenu

-obui najljepe to imamo-pri izlasku iz damije prosjacimaneto udijeliti

-nastojati da izgledamo toveselije i razdraganije...

Mi, muslimani, smatramoda je naa srea, srea naihporodica, naega drutva a isvakog pojedinca uvjetovanaslijeenjem islama kroz vjeru isprovoenje njegovih zakona usvakodnevnom ivotu.

Ova pravila su primjerenaovjekovoj prirodi, tite njegove

U SUSRET BAJRAMU

psihike i zike interese,individualne, kulturoloke ikarakterne potrebe. Dokazanoje da svako odstupanje odovih smjernica znai nesreui stagnaciju za pojedinca izajednicu. A svako dosljednoprihvatanje i primjene, sreui zadovoljstvo u dunjalukomi vjenom ahiretskom ivotu.Draga brao i sestre, dostabajrama je proteklo, protei ei ovaj, ako Bog da, i bie namsvjedok u nau korist ili svjedok

protiv nas. Molim Allaha d.., danam bude ovo prvo i da bajramprovedemo u najljepem svjetlui da nam bude zagovornik zabudui vjeni svijet. Bajramdolazi, prolazi i uvijek nam seiznova vraa. Svi dragi ljudi, gostisve to neko ispratismo,sve sim se nekada rastasmo, ako Bogda, ponovo e nam doi samo unekom drugom vremenu, u nekoj

drugoj ormi, na nekom drugommjestu. Srce jedva eka...

NAKON RAMAZANADOLAZI BAJRAM, TESE POSTAI RADUJUTO JE RAMAZANPROTEKAO U DOBRU.TO JE RADOST ZBOGALLAHOVE VOLjE DA SETAJ MJESEC PROVEDE UPOKORNOSTI...

Priredio: Nermin MUJANOVI, IIIa


25/60

25


n1428.h.godine

IZ ATLASA ISLAMSKOG SVIJETA

POVIJEST

Starija povijest.U regiji izmeu rijekaGangesa

i Damuna, poznatoj kao Varendrau starijoj povijesti, nastala je prvazabiljeena kraljevina, oko 1000.godina prije nove ere, sa glavnim

gradom Mahastanom, u podrujudananjeg Bogra distrikta. Prostor

dananjeg Bangladea (Bengal)drale su budistike kraljevinedo 13. stoljea. Bengal pod vlastdelhijskih sultana dolazi 1201.godine, kada veina stanovnitvaprihvata islam. Poetkom 18.stoljea, porastom moi lokalnihmonika i uticajem britanskeIstonoindijske kompanijedrava je poela propadati.Istonoindijska kompanijaje, kada je uguen Bengalskiustanak, 1775. godine, imalamonopol na trgovinu i ubiranjeporeza u dravi.

Kolonijalno razdoblje.U godinama poslije

Bengalskog ustanka pa sve do

1845. godine, Bengal je biopolazite za britanska osvajanjau Indiji, da bi se poslije politikoi privredno teite prebacilou zapadnu Indiju. Vjersko ipolitiko buenje vodili sudvojica lidera hadi erijatullah(Haji Shariatullah) i Titu Mir.

Ustanak je uguen 1858. godine,a sve teritorije Istonoindijskekompanije preuzela je britanskavlada i udruila ih u kolonijuBritanska Indija.

Banglade kao dio Pakistana.

Politika organizacijamuslimana u Britanskoj Indiji,muslimanska liga, nastala 1906.godine, zahtijevala je podjeluIndije i osnivanje samostalnemuslimanska drave. Nezavisnadrava Pakistan nastala je 14.8. 1947. godine, sastavljena odZapadnog i Istonog Pakistana.

Nezavisnost Bangladea.U Istonom Pakistanu 1971.

godine izbili su nemiri, koji su bilina rubu graanskog rata. Ubrzoje Istoni Pakistan, 26. 3. 1971.godine, proglasio nezavisnosti prozvao se Banglade.Pakistanski predsjednik, JahjaKan (Yahya Khan), poslao jevojsku da sprijei nemire, ali

Priredio: Ahmed BAJRI, IIa

BANGLADE

IZ LINE KARTE:

Slubeni naziv: Narodnarepublika Banglade

Dravno ureenje:parlamentarna republika

Povrina: 133. 910 kmkvadratnih

Broj stanovnika: 133. 376.684 (2002. )

Gustoa naseljenosti: 253 st./km kvadratnom

Glavni grad: DakaSlubeni jezik: bengalskiNovana jedinica: takaBDP(PPPUSD):209,9milijardi

(2000.)BDPpo glavistanovnika (PPP

USD): 1. 602 (2000. )Godinja stopa rasta BDP- a

po glavi stanovnika (1990.-2000.): 3 %

Godina nezavisnosti: 1971.

Nacionalni praznik: 26. martDannezavisnosti;16.decembar Dan pobjede


26/60

26


n1428.h.godine

pobunjenici, podupirani odstrane Indije, pobijedili su u ratuprotiv pakistanske vojske, kojase predala 16. 12. 1971. godine.Nakon proglaenja nezavisnosti,

Banglade prolazi kroz periodpolitike nestabilnosti.

Predsjednik Vlade, MudiburRahman, postao je predsjednikRepublike. Uspostavljanjemtotlitarne vlade, iste godinebuknuli su nemiri, a u valunasilja pala je vlada M. Rahmana.Vlast je preuzeo general Ziaur-Rahman, kasnije predsjednikRepublike (1977 1981), koji je

pao kao rtva dravnog udara.Njegov nasljednik, AbdusSattar, takoer je 1982. godineubijen u dravnom udaru.Nakon njega 1983. godinevlast je preuze general HuseinMuhamed Erad (HossainMohamad Ershad), koji je podpritiskom opozicije odstupios vlasti 1990. godine. HalidaZia (Begum Khaled Zia), voa

stranke BNP (Nacionalistikapartija Banglade), 1991.godine izabrana je na mjestopremijera i bila je prva ena natoj poziciji. Na izborima u junu1996. godine AL (Awami liga) jeosvojio najvei broj skuptinskihmjesta. Voa Awami lige, HasinaVaded (Sheikh Hasian Wazed),2001. godine postala je prvipremijer s punim odsluenim

mandatom. Novi izbori odranisu u oktobru, 2001. godine, nakojim je pobijedila koalicija BNPi tri druge partije pod vodstvomgospoe Halide Zia, koja jepostala predsjednik VladeBanglade.

PRIRODNA OBILJEJAGeografski poloaj.Banglade je smjeten u

junoj Aziji, uz sjeverni dio

Bengalskog zaliva, a granii saMijanmarom (Burma), 193 km, is Indijom, 4.053 km.

Reljef.

Vei dio drave nalazi sena zajednikoj delti Gangesa iBrahmaputre, koja se iri premaBengalskom zalivu, kojima seesto i naglo mijenja korito.Delta se sastoji od vie razliitihdijelova: poplave i premjetanjekorita karakteristino je zasrednju deltu, koja sa zapada idedo rijeke Haringhat. U smjeruprema moru obje prelaze u

pokrajinu Sundarbans, kojukarakterizira nepregledansplet niskih otoka, rijenihrukavaca i morskih zaliva, teizloenost tropskim ciklonimaiz Bengalskog zaliva. Najveerijeke su Ganges (Padma, 2. 510km) i Brahmaputra (Jamuna,2. 840 km). Nizvodno odDake spajaju se u jedinstvenurijeku Meghnu (264 km). U

Sundarbansu vegetaciju inemangrove i halotna vegetacija,u unutranjosti listopadnamonsunska uma, uma koja jegotovo iskrena i pretvorena uobradive povrine.

Klima.U Bangladeu prevladava

monsunska klima s visokimtemperaturama tokom

cijele godine. Vrijemesjevernoistonog monsuna,izmeu novembra i marta,karakterizira malo padavina.Poplave i cikloni esto zahvaajuBanglade, nanosei tako velikematerijalne tete i mnogobrojneljudske rtve.

Prirodna bogatstva.Plodno zemljite, zemni plin,

ugalj i drvna graa su glavna

prirodna bogatstva Bangladea.

STANOVNITVOEtnike skupine.Glavnu etniku skupinu ine

Bengalci (98%), koji govoreindoevropskim bengalskimjezikom i piu ga posebnimbengalskim pismom. Manjinebengalski narodi, veinom sutibetanskoburmanski budistiki,ive na krajnjem sjeveruzemlje (Santoli, Khasiji, Garoji).Banglade je u prolosti biljeiobrz porast stanovnitva, da bi senakon devedesetih godina 20.

stoljea, programima planiranjaporodice donekle usporio.

Naseljenost.Banglade je jedna od

najgue naseljenih zemaljana svijetu i primarno je ruralnazemlja, gdje veina stanovnitvaivi izvan urbanih sredinai bavi se poljoprivredom.Daka, glavni grad, jedan je od

najveih gradova na svijetu, spopulacijom od preko desetmiliona stanovnika. Mnogo selanema izgraenu ni cestovnu nielektrinu inrastrukturu.

Privreda.Banglade pripada redu

najsiromanijih zemalja na svijetui ovisan je o inostranoj pomoi.Uprkos privrednom rastu

devedesetih godina 20. stoljea,Banglade i dalje optereujenedjelotvorna i glomaznadravna uprava, korupcija nasvim nivoima, unutranji dug,te bankarski sistem optereenniskim zajmovima. Bangladekibruto domai proizvod iznosi209,9 milijardi PPP USD (2000.).Na granici siromatva ivi 36%stanovnitva. Radnu snagu,

prema zanimanju, ini: 63% u


27/60

27


n1428.h.godine

poljoprivredi, 11% u industriji i26% u servisima (1996). Stopanezaposlenosti iznosi 35%(2001.). budet iznosi: prihodi4,9 milijardi USD.

Industrija.Tradicionalna grana industrije

u Bangladeu je preradajute. Poetkom osamdesetihgodina 20. stoljea, izvoz juteje zauzimao 65% izvoza, dokdanas ini 10% izvoza. Industrijaostvaruje 18% od ukupnog BDP-a, a zapoljava 11% radne snage.Vana je jo industrija duinih

i osatnih gnojiva od domaegzemnog plina (Chittagong,Ashuganj), armaceutskaindustrija (Dhaka, Fenchuganj,Ghorasal), cementna industrija(Chattack), te staklarska,petrohemijska i industrijacrne metalurgije u itagongu.Vrlo su rasprostranjena sitnaindustrijska preduzea uprivatnom vlasnitvu, u kojima

je zaposleno 82% industrijskihradnika.

Poljoprivreda.U Bangladeu je

poljoprivreda najrazvijenijagrana privrede. Njome se bavi63% stanovnitva i ostvaruje30% ukuonog BDP-a. Bangladeraspolae obradivom zemljomkao prirodnim resursom; ima

11 miliona hektara trajnihnasada i njiva (74,5% povrine),te 679.000 hektara travnjakai panjaka (4,6% povrine).Problemi koji zahvaajupoljoprivredu Bangladea suvlasnitvo zemljom (desetnajveih zemljoposjednikaima u vlasnitvu polovinupoljoprivrednih povrina, dokpolovina stanovnitva koje se

bavi poljoprivredom uope nema

zemlje u svom vlasnitvu; ostalivlasnici imaju male i rascjepkaneposjede), slab sistem natapanjapoljoprivrednih i slabu zatituod poplava. Najvie se uzgaja

ria (4. na svijetu), penica,mahunarke, slatki krompir,zaini, voe (banane, mango, iananas) i aj.

Stoarstvo.Ima drugorazredan znaaj,

i najvie se uzgajaju goveda,bivoli (za rad na poljimarie), koze i perad. Ribarstvo.

Banglade zauzima 21. mjesto usvijetu po ulovu ribe. Vano je islatkovodno ribarstvo u rijekamai ribnjacima, kao i uzgoj morskihrakova u slanim vodama.

Rudarstvo i energetika. Bangladeima velike zalihe zemnog plina,kojeg e, prema sadanjoj brziniiskoritavanja, biti dovoljno zaslijedeih dvije stotine godina.Iskoritavanje zemnog plina izzaliva poelo je 1988. godine.Zemni plin se dobiva i napoljima oko Komile i Sajlheta,na sjeverozapadu, u poljima krajHaripura, te na poljima juno od

itagonga. Postoje jo rudnici

niskokalorinog uglja (krajDemalganja) i kamenog uglja(kraj Dinajpura). Proizvodnjaelektrine energije iznosi 13.493milijarde kWh (2000), od toga

se 92% dobiva iz domaegzemnog plina i ugljena i 8% izhidroelektrana.

Saobraaj i komunikacije.Banglade ima 201.182 km cesta,od toga 19.112 asaltiranih cesta.eljezniki promet se odvija na2.745 km eljeznike pruge, odtoga 923 km pruge ima irinukolosijeka 1.676 mm, a 1.822 km

ima irinu kolosijeka 1.000 mm.Trgovaka mornarica ima 301brod ukupne nosivosti 567.000tona. Najvea morska luka jeitagong, a manje su Mongla

i alna u delti. Redovni zranipromet ima osam aerodroma, anajvei meunarodni aerodromu Bangladeu je Zia Internationalkoji se nalazi kraj glavnog grada.

Turizam.Nije razvijen, i veina turista

dolazi iz susjedne Indije. Glavneturistike destinacije su Daka, tedugake plae kraj Cox s Bazara

i Tekna.


28/60

28


n1428.h.godine

Trgovina.Banglade najvie izvozi

tekstilne proizvode (odjeu,jutu i jutine proizvode, kou,smrznutu ribu i morske plodove

(izvoz za 2001. godinu iznosioje 6,6 milijardi USD), a uvozistrojeve i mainsku opremu,hemikalije, gvoe i elik, tekstil,sirovi pamuk, sirovu natu inatne proizvode, te cement(ukupni uvoz za 2001. godinuiznosio je 8,7 milijarde USD).Vanjski dug Bangladea iznosi17 milijardi USD (2000.).

POLITIKO-PRAVNI SISTEMDravno ureenje.Prema Ustavu od

16.12.1972. godine,Bangladeje parlamentarna republika.Ustavnim promjenama od7.8.1991. godine smanjene suovlasti predsjednika republikei prenesene na parlament. Svigraani stariji od osamnaestgodina imaju pravo glasa.

Izvrna vlast.e drave je predsjednik

Iadudin Ahmed (IajuddinAhmed). Predsjednike obavezesu ceremonijske prirode, ali doustavnih promjena 1991. godinenjegova uloga bila je znaajnijai predsjednik drave nadgledaoje izbore. Predsjednika biranacionalni parlament na pet

godina.

Zakonodavna vlast.Vrhovna zakonodavna vlast

Bangladea je jednodomniNacionalni parlament ili JatiyaSangsad: sastoji se od tri stotinemjesta iji se lanovi biraju naopim izborima, od kojih je30 mjesta rezervirano za ene,koje kasnije biraju izabrani

zastupnici.

Politike partije i lideri.Izmeu 1975. i 1990. godine

Bangladeom je vladala vojska.Godine 1991. na mjestopremijera izabrana je Begum

Halida Zia, voa strankeBNP. Poslije 1991. godinenajznaajnije politike strankesu Bangladaka narodna stranka(BNP) i Liga Awami, izmeukojih su velike suprotnosti. Naizborima u junu 1996. godineAwami Liga je dola na vlast ipremijer Vlade postala je HasinaVaded. Izbori 2001. godineponovo su na premijersko

mjesto doveli Halidu Zia.Trenutno se na elu drave, kaopredsjednik Republike, nalaziIadudin Ahmed, koji je na vlastdoao 2002. godine.

Vojska.Vojsku Bangladea ine

kopnene, vazdune i pomorskasnage. Sluenje vojnog rokanije obavezno. Drava raspolae

sa 137.000 ljudi angairanihu vojsci. Na vojsku se izdvaja1,9% ukupnog BDO-a. U sluajunereda i pobuna, jo uvijekje uobiajeno da interveniravojska.

MEUNARODNI POLOAJ I ODNOSINajvaniji cilj Bangladea

je odravanje dobrih odnosasa Zapadom, glavnim izvorom

ekonomske pomoi. Odnosisa Pakistanom su se poboljalinakon to je Pakistan 2001.godine pristao prihvatiti250.000 propakistanskihbiharskih muslimana koji su od1971. godine bili smjeteni uizbjeglikim centrima.

RELIGIJA I KULTURAOko 1200.godine n.e.,

muslimanski misionari, suje,ulaze u gradove Hindu ibudistikih dinastija, to je

rezultiralo da veina stanovnikaistonih pokrajina Bangladeaprihvati islam, kao svoju religiju.Danas, Banglade je jedna odnajveih muslimanskih zemaljau koje je dravna religijaislam. Veina stanovnitvasu muslimani, 83% ukupnogstanovnitva, Hindusi ine16% stanovnitva i 1% pripadadrugim religijama (budisti,

krani i animisti).Muslimani suuglavnom sunnije, hanejskogmezheba, iako postoji malazajednica iija.

OBRAZOVANJEPismeno stanovnitvo ini

56% od ukupnog stanovnitva,i to 63%, a ena 49% (2000.).Posljednjih godina, zabiljeenje porast djece kolskog

uzrasta koji pohaaju osnovnukolu 86%, a takoer se biljeiporast polaznika srednjegobrazovanja 33%. U 1990.godini, u Bangladeu je bilooko 50.000 osnovnih kolakoje je pohaalo blizu 50miliona uenika. Bangladeima 9.000 srednjih kola. tose tie visokog obrazovanja,Banglade trenutno ima 434.300

studenata.

ZDRAVSTVOSlabi socijalni uvjeti utiu

na zdravstvene resurse, a tomeu prilog govori injenica da na100.000 stanovnika Bangladeadolazi sa samo 20 ljekara i 11medicinskih sestara (1997.). Odukupnog BDP-a za zdravstvo seizdvaja 3.8%.


29/60

29


n1428.h.godine

Potovani itatelji, u ovombroju ahida predstavljamovam, kako je to urednik na njenojnaslovnici i naznaio, dugoskrivanu knjigu slavnog ruskogpisca Tolstoja pod nazivomTolstoj o Muhammedu a.s., kojuje izdala izdavka kua Libris,Sarajevo, 2006. godine. Malo jepoznato da je slavni ruski pisacgajio velike simpatije premaislamu, izmeu ostalog je rekaoTolstoj:

Lav N. Tolstoj (1828-1970)

Slavni ruski pisac, L. N. Tolstojproitao je 1908. godine u Indijitampanu knjigu Abdullahaes-Suhreverdija Hadisi

Muhammeda, a.s. Od proitanihhadisa sainio je poslanicu iobjavio u ruskoj izdavakojkui Posrednik; Ruski narod,posebno prosvjetitelji, voljeli suTolstoja zbog njegove neizmjernesnage i znalo se da e se ruskodrutvo, ako se prouje da jeprihvatio islam, poeti okretatisnano islamu. Iz ovog razloga,Tolstojevu knjigu s probranimhadisima Muhammeda, a.s.,

ruske obavjetajne organizacijepoput KGB-a nastojale suzadrati u tajnosti i zaboravu iometati njeno dalje tampanje.ToIstoj je ovom knjigomupoznao rusko itateljstvo shadisima Muhammeda, a.s.Teme hadisa koje je probraozasnovane su na pojmovimasiromatvo i jednakost;ime je pokazao da brine zato da objasni ruskom narodu i

onima koji su obmanjivani taje ispravno. Tolstoj je, hadisimakoje je odabrao i objedinio uovoj knjizi, elio naglasiti da jeislam mjesto istinske pravde ijednakosti, istinskog bratstvai. portvovanosti, potovanja iljubavi prema ovjeku i drugom...Knjiga Tolstoj o Muhammedua.s. se sastoji iz etiri poglavljapod nazivima: Muhammed a.s.,Pisma, Tolstojeve ispovijesti, i

Dokumenti. U ovim poglavljima,izmeu ostalog, moemo pronai

razne teme o kojima se govorina jako utemeljen nain savjerodostojnim izvorima. Neke odtema koje su obraene u ovom

djelu su: Sveopa uputa, PoukeMuhammeda a.s., Vjerovanje uBoga, Treba pronai Boga, Nemogu prihvatiti kranstvo... Ovajkratki prikaz navedenog djelazavrit emo Tolstojevim rijeima:Dugo nisam mogao shvatiti tami je bilo. Ispred sebe sam vidiosamo nitavilo prema kojem samjurio i koje m je uplailo, nisamnigdje vidio spasa. Nisam znaota bi trebalo da uradim. Tad sam

pogledao unazad i vidio bezbrojamaca. Tvrdoglavo, upornose borei, prelazili su vodu. Utom trenu sjetio sam se vesala ipravca. Okrenuo sam se nazad, uzvodu, i poeo da amac primiemsuprotnoj obali.

Obala je Bog, pravac tradicija,a vesla sloboda koja mi je data.Vesla su mi data da bih dospio doobale, da se spojim s Bogom.

IZLOG KNJIGE

TOLSTOJ OMUHAMMEDU, a.s.Priredio: Nermin MUJANOVI, IIIa

Koliko god to biloudno rei, za meneje islam neuporedivouzvieniji od kranstva.

Da je ovjek imaopravo izbora, svakibi razuman ovjeknesumnjivo prihvatioislam, jednog Boga iNjegovog Poslanika.


30/60

30


n1428.h.godine

INTERVJU OSNOVNA KOLA SAFVET-BEG BAAGI-VISOKO

U prethodna dva brojalista ahid, u rubriciOsnovcima u pohode,predstavili smo vam dvijekole: O.. MehmedalijaMak Dizdar (Dobrinje) i O..Mula Mustaa Baeskija (D.

Motre). Za ovaj broj ahidaodluili smo obaviti intervjuda direktoricom Osnovnekole Savet-beg Baagi(Visoko), koja nas je upoznalasa radom njihove kole.

Gospoa Mulija Valjevac-Hadi je, ve, petu godinudirektorica ove kole. Postruci je pro. orijentalistike,arapskog i perzijskog jezika,s tim da ima i kombinaciju

evropskog jezika-rancuskog.

AHID: Moete li nam rei netoo osnivanju ove kole i poetkunjenog rada?

DIREKTORICA: O.. Savet- begBaagi, kako se trenutno zove,datira od 25. jula 1958. god. kadaje Narodni odbor opine Visokodonio rjeenje o osnivanju drugeosnovne kole u Visokom. Nastavaje poela 1. septembra 1958. god.i u poetku se odvijala u zgradinekadanjeg preduzea ISKRAi u ranjevakom samostanu, uprostorijama tadanje gimnazije.od 1. aprila 1965. nastava se

odvija u prostorijama dananjekolske zgrade koja se nalazi uulici Donja Mahala. kola je nekadnosila naziv Ahmed Fetahagi, aod 20. ebruara 1993. god. zovese Savet- beg Baagi.

AHID: Koja sve podruja kolaobuhvata?

DIREKTORICA: Nastavu uovoj koli pohaaju uenici izBosnia, Mulia, Arnautovia,

Taukia, ekrekija, KulaBanjera, Ozrakovia, G. Vratnice,D. Vratnice, eljeznike stanice,Novog naselja i Starog grada.

AHID: Koliko kola brojiuenika i u koliko su odjeljenjarasporeeni?

DIREKTORICA: U prvoj kolskojgodini nastavu je pohaalo720 uenika. U kolskoj 2006./07. kola broji 964. uenika,podijeljenih u 35 odjeljenja, od

kojih je 34 klasinog tipa, a jednokombiniranog tipa.

AHID: Kakva je kvalikacionastruktura proesionalnog kadra?

DIREKTORICA: Broj uposlenih ukoli je 64, od toga 48 nastavnikai 16 pomonih radnika. Imamo

O B R A Z O V A N J EJE NAE NAJBOLJE ORUJEOno to lei iza nas, kao i ono to je ispred nas, beznaajna je

sitnica u onome to lei u nama samim

Razgovarale: Amina ZEHEROVI,Aida HALILOVI, IVb


31/60

31


n1428.h.godine

12 radnika proesorskog

Documents

Šahid - br. 20, Septembar 2007. god. (Medresa Osman ef. Redžović - Visoko)