Upload
dangliem
View
290
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Entomološki praktikum
II predavanje
Sakupljanje insekata iz šumske stelje,
zemljišta i pećina
Zemljišni insekti
• Ceo životni ciklus ili jedan njegov deo u zemljištu
• Gnezdo, sklonište i mesto gde se hrane
• Značaj: poboljšanje fizičkih (aeracija,
vodopropustljivost, čišćenje zemljišta) i hemijskih
osobina zemljišta (obogaćivanje organskim materijama)
• Velika brojnost: tvrdokrilci, mravi, popci, rovci, termiti,
ose kopačice, beskrilni insekti, larve osa i muva, itd.
Javorella
suvodolensis Formica rufa Gryllotalpa gryllotalpa
• Posebno životno stanište koje naseljuju
određene uskospecijalizovane grupe životinja –
epigejska i endogejska fauna (zglavkari: insekti,
stonoge, paukoliki zglavkari i suvozemni rakovi)
• Zemljište – pod slabijim uticajem spoljašnjih
faktora (povoljni mikroklimatski uslovi, veća
procentualna zastupljenost vode, niže
temperature, kolebanja spoljašnjih faktora manja
u dubljim slojevima tokom dana i sezone)
• Familije reda Coleoptera: Carabidae (vrste
tribusa Trechini), Leiodidae (vrste tribusa
Leptodirini), Curculionidae, Staphylinidae,
Scydmaenidae i Bothrideridae
• Ovi insekti i drugi zglavkari se, osim u
zemljištu, mogu naći i u šumskoj stelji,
pećinama, gnezdima ptica i sisara i sl.
Prosejavanje
• Entomološko sito (promer pora zavisi od
teksture zemljišta i veličine insekata), belo platno
(mušema) – 1 m2 (na ravnom i osunčanom
mestu, sa crnim porubima) i rukavice
• Prednosti: sakupljanje kratko, mobilnost
istraživača veća; mane: slabo uočavanje sitnih
oblika, naporan postupak
Prosejavanje uz pomoć entomološkog
sita.
Entomološko sito.
• Prebacivanje u epruvete sa alkoholom (70% etil-
alkohol sa 5% glicerola) pomoću navlažene
pincete ili fine četkice – insekti nežnog tela
(Apterygota) ili u morilke sa tus-trakom ili etil-
acetatom – insekti sklerotizovanog tela
(Coleoptera, Hemiptera i dr.)
• Aspiratori – za sakupljanje sitnih organizama
koji su nam potrebni sa mušeme; nedostatak:
usisavanje delova biljaka i zemlje
• Usni (po tipu bočice i cevni) i sa
elektromotorom; providni: stakleni i plastični
• Kroz jedno crevo usisavamo vazduh, a uz
pomoć drugog uvlačimo insekte u cev; mrežica
(gaza) sprečava da usisamo insekte
Pojedinačno traženje i lov
ekshaustorom.
Aspirator po tipu bočice (A) i cevni aspirator (B).
Metoda polivanja obale.
Ručno sakupljanje insekata u pećini.
Sakupljanje insekata stelje četkicama nakon prosejavanja.
Sakupljanje insekata četkicom.
Pincete za sakupljanje insekata.
Ručno prikupljanje
• Predstavnici koji žive ispod kamenja, trulih
panjeva, oborenih stabala, mahovine, u stelji,
dubokom zemljištu, pećinama i na sličnim
staništima
• Golim rukama, pincetom, finim četkicama
• Odlaganje u morilke ili u epruvete sa alkoholom
Ručno prikupljanje insekata.
Berleze-Tulgrenov aparat
• Sakupljanje sitnih insekata stelje, zemljišta, kore drveća, korenja, mahovine, gljiva i gnezda (Apterygota i sitni Pterygota)
• Metalna cilindrična konstrukcija levkasto sužena na dnu
• Sito (rešetka) na granici cilindra i levka, na koje se stavlja uzorak stelje ili zemlje; iznad ovoga je poklopac sa sijalicom – izvor svetlosti i toplote (40-100 W obično 24 h)
• Negativno fototropni insekti propadaju kroz rešetku i upadaju u fiksativ (70% etanol sa 5% glicerina)
Berleze-Tulgrenov aparat.
• Poklopac: pojačava efekat vreline, odbija
toplotne zrake na uzorak, onemogućava insekte
da pobegnu, sprečava spoljašnje insekte da se
hrane insektima iz uzorka
• Hemijski repelenti: naftalin, hloropikrin,
terpentin i magnezijum-sulfat; lako isparljivi,
efikasniji pri višim temperaturama
• Berleze-Tulgrenov aparat na terenu i u
laboratoriji
• Sunce kao izvor svetlosti i toplote na terenu
Metoda trešenja
• Mnogi zemljišni insekti su fitofagni i dobar deo
životnog ciklusa provode na stablu i listovima
biljke hraniteljke (neki tvrdokrilci, stenice i dr.); pri
dodiru biljke padaju na zemlju i simuliraju smrt
• Ispod biljke se postavi belo platno (1 x 1 m),
kišobran ili plastične kadice, a biljka se zatrese
rukom ili štapom
• Sakupljanje pincetom, aspiratorom ili ručno
• Morilke ili 80% alkohol (adulti mekanog tela i
larve)
• Nemogućnost utvrđivanja asocijacije herbivor-
biljka
Entomološki kišobran za sakupljanje
insekata sa grmova i visoke trave.
Klopke sa mamcima
• Insekti bivaju privučeni hranom; prirodni mamci:
cvetovi, izlučevine biljnih vašiju, voćni plodovi,
ekskreti, gljive u truljenju i dr.
• Forme vezane za podlogu, bez sposobnosti
letenja
• Saprofagni: trulo meso, uginuli insekti, lešine,
gljive (Staphylinidae i Leiodidae); voće, melasa,
sirupi (Drosophilidae)
• Barberove (pitfall) klopke: posude sa mamcima
ukopane u zemlju za lov insekata zemljišta i stelje
(neke Coleoptera, Collembola, Protura, Diplura,
larve)
• Čaše sa 8% rastvorom sirćetne kiseline ukopane u
zemlju i pokrivene suvim grančicama za lov mnogih
Coleoptera (posebno Carabidae); markiranje
• Češći obilazak klopki (do 2 nedelje) da insekti ne bi
propali usled truljenja i raspadanja; zamena starog
atraktanta novim; pokrivanje čaše – zaštita klopki od
kiše, tj. od razblaživanja sadržaja i prolivanja
Barberova klopka za izlovljavanje zemljišnih karabida: 1 - kora drveta kao
zaštita od padavina; 2 - suve grančice; 3 - klopka ukopana u zemlju; 4 -
atraktant.
• Postavljanje zaštitnih poklopaca 1-1.5 cm iznad
površine tla, tj. od ruba posude, koji štite od
nečistoća i upadanja nepoželjnih životinja (puževi,
gmizavci i sitni sisari)
• Ekološka istraživanja: konzervans etilen-glikol ili
antifriz; klopke se postavljaju na 1 i 10 m od ruba
biotopa (obično po 4 u okviru svake kategorije)
Postavljanje Barberovih klopki
sa etilen-glikolom.
• Prednosti: neprekidno uzorkovanje, efikasnost u
smislu broja utvrđenih vrsta, niski troškovi
• Uzorci sa različitih kvadrata reprezentativniji od
klopki baziranih na letećoj aktivnosti insekata
• Cerambycidae: čaše sa vinom u krošnji drveća
prislonjene uz stablo
• Mnoge Coleoptera: mešanje piva, kvasca i vode
Klopke sa vinom za izlov strižibuba.
• Endogejska fauna Coleoptera: dodatak parčeta
smrdljivog mesa koje visi iznad sirćeta; ukopavanje
zatvorenih isperforiranih klopki u zemlju (sir, smrdljivo
meso i dr.)
• Pećinska fauna (Coleoptera, Collembola, Diplura):
Barberove klopke sa sirćetom i smrdljivim mesom
ukopane u humusnu ili glinenu podlogu (Carabidae) ili
umetnute u pećinske zidove, uz stalaktite i stalagmite
(Leiodidae); provera i do mesec dana uz dodatak soli
Postavljanje “pitfall” klopki u pećinama.
• Otvorena posuda glatkih zidova duboka oko 10
cm za izlov kućnih insekata (Blattodea, Lepisma
saccharina); daščica od gornje ivice posude do
poda za prilaz insekata; mamci: crni luk, slatka
peciva, krekeri i dr.
Klopke za izlov bubašvaba.
Žute klopke
• Sitni slaboleteći ili insekti vezani za podlogu (Hymenoptera,
Diptera, Coleoptera)
• Mnoge insekte privlači žuta boja
• Klopka: kvadratna posuda 6-7 cm duboka i 30 cm široka
ofarbana svetlo žutom bojom na unutrašnjoj i crnom bojom
na spoljašnjoj strani
• Posuda ukopana u zemlju; u njoj je voda (prazni se svaki
dan) ili mešavina vode i etilen-glikola (ređe se prazni), uz
dodatak kapi deterdženta za smanjenje površinskog napona
• Sakupljanje mrežicom, pranje u svežoj vodi, prebacivanje u
alkohol
Žuta klopka.
Lepljive klopke
• Drveni ram, mreža najlonskih vlakana poprskana lepkom u
spreju; obično je ova klopka žute boje da bi privukla insekte
• Visina do 2 m, povremeni obilazak, sakupljanje zalepljenih
insekata; praćenje dinamike leta fitofagnih insekata u blizini
poljoprivrednih kultura
• Lepljivi pojasevi (trake) za suzbijanje adulata i larvi koji žive
na drveću na željenoj visini od podloge; zaustavljanje i
lepljenje jedinki; utvrđivanje kvantitativnog i kvalitativnog
sastava štetočina i suzbijanje štetočina u voćarstvu i
šumarstvu
Lepljiva klopka.
Postavljanje lepljivih
pojaseva.