Upload
vuongdat
View
267
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
1
Sanacija klizišta „Dunjevac“ u Zagrebu
Rehabilitation of Landslide "Dunjevac" in Zagreb
Željko Lebo1, Franjo Verić
2
1Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, Zagreb;
2Geoekspert d.o.o., Brezovička c. 21, Zagreb
E-mail: [email protected],
Sažetak. Na prostoru između ulice Dunjevac i Sokolovac iznad bolnice „Sveti Duh“ u Zagrebu izvedena je stambeno
poslovna građevina (SPG) Dunjevac uz zasjecanje i ukopavanje terena u padinu sa denivelacijama od 6.7 do 23.5 m. U
radu se analiziraju problemi nastali tijekom izvedbe zaštite građevinske jame. Problemi se sastoje od aktiviranja
postojećeg klizišta u jednom dijelu građevne jame, te kasnijoj sanaciji klizišta i ojačanje već izvedenog dijela zaštitne
konstrukcije na drugom dijelu jame gdje nije došlo do klizanja tla. Aktiviranjem klizišta Dunjevac došlo je do izravne
ugroženosti mehaničke otpornosti i stabilnosti obiteljskih kuća na udaljenostima cca 45 m od samog gradilišta.
Klizište je okarakterizirano sa dubokom kliznom plohom, a zahvatilo je tlocrtnu površinu od cca 50x75 m, što je
potvrđeno kasnijim dodatnim istraživanjima. U radu se navodi proces sanacije i nadzora nad gradnjom sa posebnim
naglaskom poduzimanja hitnih mjera za sprečavanje širenja aktiviranog klizišta. Jedan od najvećih izazova je kako,
pojavom aktiviranja klizišta, ocjeniti razinu stabilnosti pokosa kliznog tijela, te hazard i rizik ugroženosti susjednih
objekata koji su već zahvaćeni klizanjem. U tu svrhu poduzete su odgovarajuće mjere koje su između ostalih
uključivale zatrpavanje građevinske jame uz provedbu dodatnih geoloških i geotehničkih istražnih radova. Stručnom
valorizacijom postojećih projekata, dodatnim analizama nakon istraživanja, te izborom novih parametara čvrstoće i
geometrije slojeva došlo se do spoznaje da su potrebna značajna pojačanja postojeće potporne konstrukcije (promjene
u promjeru i dubini pilota te duljini geotehničkih sidara). Stoga je ocjenjeno da je potrebno korigirati postojeće
projektno rješenje sa svrhom ojačanja zaštitne konstrukcije na dijelovima jame gdje nije došlo do klizanja. Izbor
parametara kod sanacije i ojačanja je pažljivo biran kao i stupanj rizika u želji da se postignu dva cilja:
sigurnost u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti zaštitne konstrukcije
dokazati investitoru da su financijski troškovi sanacije i ojačanja minimizirani do granice racionalnog
stupnja radne i trajne sigurnosti i ekonomske opravdanosti
Ključne riječi: piloti, sidra, klizište, ojačanje, zaštita, rizik
Abstract. In the area between the street Dunjevac and Sokolovac above Hospital "Sveti Duh", Zagreb performed
residential and commercial buildings (SPG) Dunjevac with the cutting of slopes and burial terrain slope which has the
difference in heights of 6.70 to 23.50 m. This paper analyzes the problems encountered during execution of protection
construction pit. Problems consist by activation of existing landslide in one of the excavations, and later rehabilitation
of landslide and reinforcement of already-built part of the protective constructions to another part of the pit where
there were no landslides. Activating of landslide Dunjevac there was a direct threat to mechanical resistance and
stability of the family house, approximately 45 m from the site. Landslide was characterized with deep slip surfaces
and spreaded to a footprint of approximately 50x75 m, which was confirmed by subsequent additional research. The
paper provides a process of rehabilitation and supervision of construction with special emphasis to take urgent
measures to prevent the proliferation of activated landslide. One of the biggest challenges how, with the advent of
landslide activation, assess the level of stability landslide, and hazard risk and threat of neighboring buildings that
have already been affected by sliding. For this purpose, appropriate measures have been taken by, among others,
included the construction pit backfilling with the implementation of additional geological and geotechnical
investigation. Expert evaluation of existing projects, further analysis after research and selection of new strength
parameters and geometry classes came to the realization that they need significant reinforcement of the existing
supporting structure (changes in the diameter and depth of the pilots and the length of geotechnical anchors).
Therefore, it is assessed that it is necessary to correct existing design solution for the purpose of strengthening
protective structures on parts of the cave, where has been no slippage. Selection of parameters for repair and
reinforcement was carefully chosen and the level of risk in order to achieve two objectives:
security in terms of mechanical resistance and stability of protective structures
prove investors that the financial costs of repair and reinforcement minimized to the rational level of working
and lasting security and economic feasibility
Key words: piles, anchors,landslide, reinforcement, protection, risk
2
1 Uvod
Na prostoru između ulice Dunjevac i Sokolovac
iznad bolnice Sveti Duh u Zagrebu na k.č.br. 1512/1
k.o. Črnomerac (veličine 5830 m2) izvedena je
stambeno poslovna građevina (SPG) Dunjevac sa
podzemnom garažom uz ukopavanje i zasjecanje
terena u padninu sa denivelacijama od 6,70 do 23,50
m. Građevina ima 7 etaža (2Po+P+K3+Pk.). Kako bi
se udovoljilo kriterijima arhitektonskog oblikovanja
smještaja građevine u prostor nužno je bilo potrebno
izvesti zaštitnu konstrukciju građevinske jame.
Izvedbi zaštite su prethodili radovi geotehničkog i
geološkog istraživanja samog terena koji je prethodno
okvalificiran u geološkim kartama kao potencijalno
klizište br. 353. Stoga je koncepcija izgradnje morala
biti takva da zadovolji uvjete stabilnosti na klizanje
kako za vrijeme izgradnje tako i za vrijeme korištenja
građevine. Zaštitna konstrukcija je koncipirana kao
sidrena pilotska stijena.
No u ranoj fazi izvedbe zaštitne konstrukcije u
jednom dijelu građevinske jame došlo je do
aktiviranja klizišta i to u razmjerama koje nisu
obuhvaćali do tada izvedeni geotehnički istražni
radovi niti projekt zaštite građevinske jame. Stoga je
bilo potrebno privremeno obustaviti radove, provesti
nova opsežnija geotehnička i geološka istraživanja,
analizirati rezultate te izraditi projekt sanacije klizišta
i ojačanja zaštitne konstrukcije građ. jame na dijelu
gdje još nije došlo do klizanja tla.
Projekt sanacije je izveden metodom presjecanja
klizišta u dva dijela (sjeverni i južni) sa
međukonstrkcijom od pilota i sidra velikih dimenzija
Za dijelove jame gdje nije došlo do klizanja
napravljen je projekt ojačanja postojeće zaštitne
konstrukcije građevne jame.
Posebna pažnja poklonjena je provedbi stručnog
geotehničkog nadzora nad izvedbom geotehničkih
radova u tako složenim uvjetima izvedbe.
Slika 1 Položaj SPG Dunjevac i SG Sokolovac iznad
bolnice Sv. Duh u Zagrebu
2 Geotehničke i geološke značajke lokacije
2.1 Geotehničke i geološke podloge
Prije izrade projekta zaštite građevinske jame
provedena su geotehnička istraživanja kroz dva
geotehnička elaborata.
Prvi geotehnički elaborat je izradila tvrtka
Geoekspert d.o.o. iz Zagreba (GT 08-10-2008.
listopad 2008. godine)
Prema zaključku istoga tlo se generalno
okarakteriziralo kao teren u padu od 15 sa
uslojenošću od površine prema dnu bušenja:
I sloj; (CI/CH) glina srednje do visoke plastičnosti,
teško gnječive konzistencije, žuto smeđe boje sa malo
konkrecija i Fe oksida
II sloj; (CG/CS/CM) mješavina gline, šljunka
pijeska i praha te prisutnosti Fe konkrecija, teško
gnječive konzistencije, srednje do visoke plastičnosti
III sloj; (CH) glina visoke plastičnosti, teško
gnječive konzistencije, žutosmeđe boje
IV sloj; (CH) glina visoke plastičnosti, polučvrste
konzistencije, laporovita, sivo zelene-smeđe boje.
Razina podzemne vode zabilježena je u svim
bušotinama (od ukupno 4 bušotine) od 4.0 m do 7.20
m mjereno od površine terena.
Slika 2 Položaj B-bušotina i DB-dodatnih bušotina na
predmetnoj parceli (Prizma, 2009)
Prema dokumentu HRN ENV 1998-1-1:2004, tlo
na lokaciji se svrstava u razred A.
Temeljenje građevine predviđeno je na
armiranobetonskoj (AB) ploči, a nosivost tla s
obzirom na slom tla pod temeljem je zadovoljavajuća
i slijeganja tla su ispod dopuštenih granica.
Analizom stabilnosti postojeće padine kao i
pobliže određenim elementima padina se svrstava u
kategoriju II. Uvjetno stabilne padine.
Na zahtjev naručitelja i projektanta zaštitne
konstrukcije građevne jame, izvedeni su dodatni
geotehnički istražni radovi sa svrhom dopunjavanja
postojećih podataka o geološkim karakteristikama
lokacije i mehaničkim svojstvima tla potrebnih za
provjeru stabilnosti, čvrstoće i deformabilnosti tla. Te
radove je provela tvrtka Prizma d.o.o. iz Zagreba, a
3
rezultate objavila u Geotehničkom elaboratu TD
102/08, ožujak 2009.
Radovi su obuhvatili izvedbu 4 dodatne bušotine i
jedan inklinometar (ugrađen u dodatnu bušotinu DB2)
a sve prema programu budućeg projektanta zaštitne
konstrukcije građevinske jame.
U ovom elaboratu su obuhvaćene geološke i
hidrogeološke karakteristike lokaliteta. Tako u istom
stoji da je prema Prostornom planu grada Zagreba
(2001.g.) lokacija buduće građevine smještena na
srednjem dijelu značajno nagnute padine cca 18 od
NE prema SW i spada u II. kategoriju, „Uvjetno
stabilni tereni“. Također prema uvidu u Gradskom
zavodu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
u Detaljnu inženjerskogeološku kartu Zg-33
„Podsljemenske urbanizirane zone“ HGIG iz 2007.
god. na predmetnoj lokaciji označeno je „umireno
klizište“ katastarski broj 353.
U elaboratu stoji da nagnutost postojećih stabala
ukazuje na površinsko puzanje padine koje je izraženo
na zapadu predmetne lokacije.
Razina podzemne vode zabilježena je u svim
bušotinama od 5.50 do 12.0 m mjereno od površine
terena. Ostale mehaničke karakteristike tla i
uslojenosti slojeva u bitnome se ne razlikuju od
prethodnog elaborata.
3 Tehničke karakteristike zaštitne konstrukcije
prije sanacije i ojačanja
3.1 Tipovi zaštitne konstrukcije
Za potrebe osiguranja izvedbe građevinskih radova
u sigurnom predviđena je privremena zaštitna
konstrukcija kao usidrena pilotska stijena, sastavljena
od armiranobetonskih (AB) pilota povezanih na vrhu
naglavnom armiranobetonskom (AB) gredom i
pridržanih sa sidrima preko vezne grede.
Zbog složenosti terena i smještaja građevine
zaština konstrukcija je podjeljena u 6 tipova, a svaki
od tipova je imao različite geometrijske karakteristike
pilotske stijene (Slika 3). Korišteni promjeri AB pilota
su 30 cm, 40 cm i 60 cm, duljine od 10 m, 15 m i 17
m. Piloti su izvedeni bušenjem i betoniranjem
kontraktor postupkom.
Slika 3 Dispozicija tipova zaštitne konstrukcije prije sanacije i ojačanja (Prizma, 2011)
Glavni projekt zaštite građevinske jame (Prizma
2009) je obuhvaćao naponsko deformacijsku analizu
kao i analizu na klizanje svih šest tipova zaštite. Za
analizu je korišten programski paket Plaxis (2D model
konačnih elemenata), a za konstitucijski model tla je
uzet nelinearni hiperbolični Hardening soil model. U
svim fazama projektom je dokazana pouzdanost
odabranog sustava zaštite građevinske jame za
odabrane geotehničke modele. Analize globalne
stabilnosti građevne jame za pojedine geotehničke
modela provedene su prema Phi-c redukciji
(smanjenje parametara čvrstoće do otkazivanja), a ne
metodom granične ravnoteže (Morgenster-Price,
Bishop, Jambu ili sl.).
4
Projektom su predviđena, a kasnije izvedena
geotehnička sidra različite nosivosti (najviša sila do
610 kN), a korištena su tipa Dywidag (St. 950/1050)
promjera čelika 26.5 mm za duljine 9 m i 12 m, te
promjera 32.0 mm za duljine 14 m i 23 m. Sidrišna
dionica sidara je od 4 m do 6 m. Kutevi nagiba su od
10 do 15 stupnjeva. Kod izvedbe sidara primjenjen je
postupak naknadnog injektiranja („post-grouting“).
4 Aktiviranje klizišta na poziciji TIP-3
4.1 Izvedeni radovi prije pojave klizanja tla
Svi radovi su izvedeni sukladno projektnoj
dokumentaciji uz stručni geotehnički nadzor.
Na TIP-3 zaštita se sastojala od pilotske stijene AB
pilota promjera 40 cm i duljine 10 m, na osnom
razmaku 2 m, povezanih naglavnom AB gredom
50x40 cm, utegnutih jednim redom geotehničkih sidra
duljine 6+6=12 m preko čelične vezne grede (slika 4).
Slika 4 Geotehnički model za TIP-3 (Prizma, 2009)
Prema terminskom planu prvo polje temeljne ploče
predviđeno je izvesti u dijelu građevinske jame na
potezu zaštite TIP-3 (Slika 5)
Slika 5 Zaštitna konstrukcija TIP-3 (Lebo, 2011)
4.2 Aktiviranje klizišta i hitne mjere zaštite
Dana 25.08.2011. godine u popodnevnim satima
na dijelu gdje je upravo dovršen iskop do projektirane
dubine (cca -6.70 m od naglavnice), te izvedeno fino
poravnanje dna iskopa, na zapadnoj strani građevinske
jame, došlo je do deformacija i puknuća naglavne
grede pilotske stijene uz pojave izdizanja tla u jami
(Slika 6). U tom trenutku drugi dijelovi građ. jame
nisu bili zahvaćeni klizanjem. Vrijeme je bilo bez
oborina i trajao je period duge suše sa iznimno
velikim vrućinama.
Slika 6 Pojava velike pukotine u naglavnoj gredi
25.08.2011. (Lebo, 2012)
Po zatečenoj situaciji nadzorni inženjer je naredio
aktivnosti hitnog zatrpavanja građevinske jame (Slika
7), mjerenje na sustavu opažanja pomaka, markiranje
pukotina improviziranim markerima (cementnom
glazurom po gredi, mjernim letvama na tlu i sl).
Slika 7 Hitna mjera, zatrpavanje građ. jame
26.08.2011. (Lebo, 2012)
5 Aktivnosti nakon aktiviranja klizišta
5.1 Provedba hitnih mjera na gradilištu
Zatrpavanje građevinske jame je potrajalo duboko
u noć što je usporilo klizanje tla, ali nije zaustavilo.
Klizanje terena se ubrzo (sutradan) proširilo na
5
susjednu parcelu do obiteljskih kuća u ulici Sokolovac
udaljenim cca 45 m od zaštitne konstrukcije (Slika 8).
Također sutradan su uočene velike pukotine u tlu
susjedne parcele (širine i preko 20 cm). Klizanje tla je
prouzročilo i određene štete na obiteljskim kućama
(Slika 9).
Slika 8 Građevinska jama i područje zahvaćeno
aktiviranjem klizišta (Verić, 2012)
Sukladno situaciji nadzorna služba, projektant,
revident, izvođač i investitor su odmah pristupili
uvođenju hitnih mjera na gradilištu:
nastaviti i dalje zatrpavanje građ. jame sa
zemljanim materijalom uz slojevito zbijanje
do kote prirodnog terena prije iskapanja,
provesti hitno izvođenje dodatnih istražnih
radova sa sukcesivnim dostavljanjem rezultata
ispitivanja uz uvođenje dodatnog sustava
opažanja s mjerenjem pomaka klizišta,
hitno izraditi i provesti tzv. Tehničko rješenje
za sprečavanje nastajanja šteta na susjednim
objektima u ulici Sokolovac, ne čekajući
izradu projekta sanacije cijelog klizišta,
provesti stručnu valorizaciju postojećih
projektnih rješenja za ostali dio građevinske
jame (povjereno Građevinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu),
angažirati iskusne konzultanate radi
iznalaženja tehničkog rješenja sanacije
klizišta (prof. Verić i prof. Otolan),
hitno izraditi Glavni i izvedbeni projekt
sanacije klizišta te ishoditi potvrdu izmjene i
dopune na glavni projekt.
Kako bi se navedene mjere mogle provesti u
koordinaciji sa građevinskom inspekcijom donešena
je odluka o privremenom zatvaranju gradilišta u
periodu od 07.10. do 06.12.2011. god. ali uz dovršetak
hitnih mjera dok se ne izradi projekt sanacije klizišta i
ojačanja zaštitne konstrukcije.
Slika 9 Ozbiljna oštećenja zidova na obiteljskoj kući u
ulici Sokolovac (Lebo, 2012)
Za cijelo vrijeme sanacije obavljan je monitoring
klizišta (Slika 10). Zbog ozbiljnosti situacije i
nepredvidivosti ponašanja klizišta u jednom trenutku
sustav monitoringa se sastojao od 11 inklinometara, 4
dinamometra, 3 piezometara i 25 geodetskih repera
Slika 10 Pomaci u smjeru klizanja na inklinometru I-8,
period 06.09.-29.12.2011. (IGH, 2012)
5.2 Dodatna geološka i geotehnička istraživanja
Za potrebe izrade projekta sanacije aktiviranog
klizišta izvedena su dodatna geotehnička i geološka
istraživanja. U tu svrhu je izvedeno 6 novih bušotina
do dubine 25-30 m, instalirano 5 novih inklinometara
i 3 pijezometra, te obrađeno oko 300 uzoraka tla.
6
Dodatni istražni radovi su izvedeni prema
programu nastalom na bazi zaključaka konzultanata i
projektanta uz suglasnost investitora. Dodatna
geološka istraživanja je provela tvrtka RNK-Geomod
d.o.o. iz Zagreba, a laboratorijska ispitivanja tla
Zavod za Geotehniku IGH iz Zagreba.
Dodatnim istraživanjima, naročito geološkim
evidentiraju se 3 sloja glinovitog tla koja RNK
metodom (Ortolan, 1996) ukazuju na smanjene
parametre posmične čvrstoće tla na većim dubinama
(Slika 11)
Slika 11 Inženjerskogeološki model klizišta, TIP-3
(RNK-Geomod, 2012)
5.3 Valorizacija postojećih projekatnih rješenja
Valorizacija postojećeg Glavnog i izvedbenog
projekta zaštite građevinske jame povjerena je
Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji u
svom nalazu i stručnom mišljenju vještaka (Ivšić,
2011) navodi da je neposredni uzrok klizanja
neodgovarajuća zaštita iskopa kao posljedica:
nesagledavanja geoloških i geotehničkih
uvjeta u tlu na primjeren način i
izbor tehničkog rješenja zaštite iskopa
neprimjerenih potencijalnom riziku
U zapažanjima valorizacije stoji da proračunski
modeli nisu jasno povezani s geotehničkim
istraživanjima, odnosno nedostaju obrazloženja
modela i proračunskih veličina. Za koherentne
materijale koji su doživjeli klizanje, tj. velike
deformacije, ne mogu se primjenjivati vršni kutovi
trenja, a koheziju uzeti samo ako za to ima indikacija.
Faktori sigurnosti na proračunski pasivni slom u
nožici iskopa su vrlo niski (1.2 do 1.3 za sve
proračunske presjeke) što upućuje na područje većih
pomaka tla što je vidljivo iz slika pomaka pilotske
stijene koja se uglavnom pomiče translatorno po
cijeloj visini zajedno sa sidrima., a u nekim
presjecima se donji dio pilota izmiče prema jami (čije
dno se osjetno izdiže). Ovi rezultati ukazuju da dubina
pilota nije dovoljno procjenjena.
Orjentacione analize stabilnosti padine na klizanje
za inženjerskogeološki model sa razinama podzemne
vode izmjerenim u piezometrima pokazuju da je
kružna klizna ploha bliska procjenjenim dubinama
klizanja. Provedena je analiza za dio jame gdje nije
došlo do klizanja (TIP-4) i za tada izvedenu razinu
iskopa, gje se pokazuje da faktor sigurnosti drastično
pada s dubinom iskopa, te da bi stabilnost tog dijela
građevne jame bila ugrožena prije dosezanja konačne
projektirane dubine iskopa.
6 Izrada projekta sanacije klizišta i ojačanja
zaštitne konstrukcije građevinske jame
6.1 Projekt sanacije klizišta
Analizirajući aktivirano klizište ocjenjeno je da bi
pridržajna sila na glavnoj potpornoj konstrukciji
zaštitne građevne jame mogla biti veća od sile
pasivnog otpora prema padini, zbog čega bi moglo
doći do pasivnog sloma tla („preljevanja“ tla preko
zaštitne konstrukcije). Zbog toga se odlučilo
aktivirano klizište presjeći međukonstrukcijom
između lokalne potporne konstrukcije neposredno
ispod kuća na Sokolovcu i glavne potporne
konstrukcije građevinske jame (Slika 12 i 13)
Međukonstrukcija se sastojala od dva odvojena
potpornja, a svaki je izveden sa 5 bušenih AB pilota
promjera 1.20 m i duljine 20 m, povezanih masivnom
AB naglavnom pločom usidrenom sa 6 geotehničkih
sidara duljine 27 m i utegnutih silom od 400 kN.
Glavna potporna konstrukcija sanacije se sastojala
od bušenih AB pilota promjera 1.20 m, duljine 20 m
na osnom razmaku od 3 m, povezanih naglavnom
gredom 140x70 cm usidrenom sidrima duljine
20+7=27 m na razmaku od 90-130 cm, utegnutih
silom od 400 i 420 kN.
Slika 12 Presjecanje klizišta sa dva odvojena usidrena
potpornja (Prizma, 2011)
7
Slika 13 Geotehnički proračunski model sanacije klizišta Dunjevac, TIP-3 (Verić, 2012)
6.2 Projekt ojačanja konstrukcije zaštite građ. jame
Analizama rezultata dodatnih istraživanja, te
izborom novih parametara čvrstoće i geometrije
slojeva došlo se do spoznaje da su potrebna značajna
pojačanja postojeće potporne konstrukcije. Stoga je
projektant odlučio korigirati postojeća projektna
rješenja za sve ostale tipove TIP-4, 5 i 6, pa je izrađen
Projekt ojačanja konstrukcije za zaštitu građevne jame
gdje nije došlo do klizanja tla (Prizma, 2011).
Ojačanje se sastojalo od izvedbe bušenih pilota
promjera 1.20 m, duljine od 17 do 20 m povezanih
naglavnim gredama i usidrenih sa sidrima duljine
30+7=37 m, utegnutih silom do max. 610 kN.
Spuštanjem razine iskopa za gornji objekt
(Sokolovac) sa +182,0 na +178,5 te izvedbom tzv.
„tehničke etaže“ (rasterećenjem) u svrhu smanjenja
pritiska tla na potpornu konstrukciju dobiveni su
prihvatljivi faktori sigurnosti za TIP-4 (Slika 14)
Kod sanacije klizišta i ojačanja konstrukcije
primjenjena su geotehnička sidra tipa Dywidag (St.
950/1050) promjera 32.0 mm uz postupak
naknadnog injektiranja („post-grouting“). U pogledu
trajnosti sva sidra su privremena osim kod TIP-4 u 3.
redu koja su izvedena kao trajna sidra.
Svi geotehnički radovi su uspješno dovršeni u ljeto
2012. godine, a SPG Dunjevac je dovršena 2013. god.
Slika 14 Geotehnički proračunski model ojačanja zaštitne konstrukcije građevinske jame za TIP-4 (Verić, 2012)
8
7 Zaključak
Parametri posmične čvrstoće, kohezija i kut
unutarnjeg trenja su ispitivani u više navrata i u
raznim institucijama (laboratorijima).
Prva serija pokusa provedena je u Geoekspertu
2008. god. iz čijih rezultata se može iščitati pad
posmične čvrstoće na dubini između +160.00 i
+163.00 mnm. Također kut trenja u gornjem dijelu tla
(iznad +170.00 mnm) je veći od 20, dok je kut trenja
na većoj dubini između 10 i 15.
Prema dodatnim istraživanjima iz korelativnih
odnosa između indeksa plastičnosti i kuteva
unutarnjeg trenja uočava se da vrijednosti kuteva
trenja variraju između 8 i 26. Vrijednosti indeksa
plastičnosti Ip variraju između 19 i 50 %. Uočavaju se
slojevi visokog indeksa plastičnosti, odnosno slojevi
niske vrijednosti kuta trenja za profile tla na mjestu
aktiviranog klizišta i na mjestu najveće denivelacije
(TIP-4) između gornjeg objekta Sokolovac i donjeg
objekta SPG Dunjevac. (RNK-Geomod, 2012)
Treba naglasiti da za izbor parametara čvrstoće u
tlu iste klasifikacijske oznake (ovdje CH) i
nepravilnom izmjenom vrijednosti granica tečenja (a
time i indeksa plastičnosti) ne postoji pouzdan
postupak odabira „reprezentativnih“ vrijednosti. U
dosta širokom spektru vrijednosti odabire se ona za
koju projektant vjeruje da je stupanj sigurnosti
zadovoljen i da se troškovi izvedbe mogu na
racionalan način opravdati. Dakle proračunom se
dokazuje sigurnost, a proračunski parametri se
odabiru ispitivanjima, korelacijama i iskustvom.
U glavnom projektu zaštite građevinske jame kod
iznalaženja sustava zaštitne konstrukcije građevinske
jame nije analizirana mogućnost postojanja bilo
kakvih dubljih ili plićih kliznih ploha (navodi se samo
površinsko puzanje padine), premda je u elaboratima
postojala spoznaja da se radi o „starom umirenom
klizištu“. No, klizište Dunjevac se aktiviralo sa
dubokom kliznom plohom i to u periodu godine bez
padalina sa dugim sušama i velikim vrućinama.
Projektni parametri s kojima se ušlo u geostatičke
modele glavnog projekta zaštite građ. jame su
podcjenjeni (uzimani su uglavnom veće vrijednosti
parametara otpornosti), što je dovelo do ekonomski
prihvatljivog, ali tehnički nesigurnog rješenja.
Takavim pristupom došlo je do aktiviranja klizišta na
zapadnom dijelu građ. jame dok je na ostalom dijelu
stvarna (ne)sigurnost ostala nedokazana jer su radovi
po starom projektu obustavljeni.
Dodatnim analizama i izborom novih parametara
čvrstoće i geometrije slojeva došlo se do spoznaje da
su potrebna značajna pojačanja potporne konstrukcije
(promjene u promjeru i dubini pilota te duljini
geotehničkih sidara). Stoga je odlučeno korigirati
postojeća projektna rješenja i na dijelovima jame gdje
nije došlo do klizanja tla.
Izbor proračunskih parametara kod sanacije
klizišta i ojačanja konstrukcije je vrlo pažljivo
analiziran (s geotehničkog i geološkog aspekta) kao i
stupanj rizika u želji da se postignu dva cilja:
sigurnost u pogledu mehaničke otpornosti i
stabilnosti zaštitne konstrukcije
dokazati investitoru da su financijski troškovi
sanacije i ojačanja minimizirani do granice
racionalnog stupnja radne i trajne sigurnosti i
ekonomske opravdanosti
Literatura
Geoekspert (2008) „SO Dunjevac, Zagreb, Geotehnički
elaborat: GT-08-10-02“, Zagreb, listopad 2008.
Geoplan (2012) „Završno izvješće nadzornog inženjera za
geotehničke radove“, Zagreb, prosinac 2012.
IGH (2012) „Pisana izjava izvođača o radovima na sustavu
opažanja za SPG Dunjevac“, Zagreb, prosinac 2012.
Ivšić, T. (2011) „Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka“,
Klizište između ulica Dunjevac i Sokolovac u Zagrebu:
PB 42-R1-882/11“, Zagreb, prosinac 2011
Lebo, Ž. (2012) „Arhiva nadzornog inženjera za
geotehničke radove – fotodokumentacija, atesti, izvješća
i druga tehnička dokumentacija“, Zagreb 2012.
Ortolan, Ž. (1996) „Formiranje prostornog
inženjerskogeološkog modela dubokog klizišta s više
kliznih ploha, Doktorska dizertacija“, fond
dokumentacije Sveučilišta u Zagrebu
Prizma (2009) „PSG Dunjevac, Geotehnički elaborat: TD-
102/08“, Zagreb, ožujak 2009.
Prizma (2009) „SPG Dunjevac, Projekt zaštite građevinske
jame, Glavni projekt: TD-103/08“, Zagreb, rujan 2009.
Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt zaštite građevinske
jame, Izvedbeni projekt: TD-14/11“, Zagreb, travanj
2011.
Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt sanacije klizišta,
Glavni projekt: TD-32/11“, Zagreb, studeni 2011.
Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt sanacije klizišta,
Izvedbeni projekt: TD-44/11“, Zagreb, studeni 2011.
Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt ojačanja
konstrukcije za zaštitu građevne jame, Glavni projekt:
TD-46/11“, Zagreb, prosinac 2011.
Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt ojačanja
konstrukcije za zaštitu građevne jame, Izvedbeni
projekt: TD-47/11“, Zagreb, prosinac 2011.
RNK-GeoMod (2011) "Završni inženjerskogeološki
elaborat s inženjerskogeološkim (geotehničkim)
modelom padine i prijedlogom daljnih mjera“, Elaborat
br. E-206-2011, Zagreb, studeni 2011.
Skempton, A.W. (1985) “Residual strength of clays in
landslides, folded strata and the laboratory”,
Geotehnoque, Vol. 35(1), pp. 3-18
Verić, F. (2012) „Ocjena uzroka klizanja i uspješnosti
sanacijskih radova na stabilizaciji terena, SPG Dunjevac
u Zagrebu, Stručno mišljenje“, Zagreb, prosinac 2012.