BOSNA I HERCEGOVINAMinistarstvo za ljudska prava i izbjeglice

Agencija za ravnopravnost spolovaBosne i Hercegovine

BOSNIA AND HERZEGOVINAMinistry for Human Rights and Refugees

Gender Equality Agency of Bosnia and Herzegovina

Izvještaj o provedbi Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325

„Žene, mir i sigurnost“ u Bosni i Hercegovini za period

31.07.2014.-31.07.2015. godine

Sarajevo, Kulovića br. 4, Tel./Fax: 033/209761e-mail: protokol@arsbih.gov.ba

decembar/prosinac, 2015. godineSADRŽAJ

SKRAĆENICE........................................................................................................................3SAŽETAK.............................................................................................................................. 4IZVJEŠTAJ O PROVEDBI AKCIONOG PLANA ZA IMPLEMENTACIJU UNSCR 1325 U BOSNI I HERCEGOVINI............................................................................10I. Uvod................................................................................................................................10II. Postignuti rezultati prema strateškim i srednjoročnim ciljevima Akcionog plana

......................................................................................................................................... 11II.1. Stateški cilj 1: Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka, u vojsci,

policiji i mirovnim misijama........................................................................................11II.1.1. Srednjoročni cilj 1.1: Ključni zakoni i politike omogućavaju povećanje učešća žena

na mjestima donošenja odluka, u policiji, vojsci i mirovnim misijama........................16II.1.2. Srednjoročni cilj 1.2: Žene posjeduju kapacitete za učešće u donošenju odluka, u

vojnim i policijskim snagama i mirovnim misijama.....................................................18II.1.3. Srednjoročni cilj 1.3. Razvijena svijest o važnosti učešća žena u donošenju odluka

i postizanju mira i sigurnosti.......................................................................................20II.2. Strateški cilj 2: Povećan stepen humane sigurnosti...................................................25II.2.1. Srednjoročni cilj 2.1: Smanjena stopa trgovine osobama u BiH.................................25II.2.2. Srednjoročni cilj 2.2: Poboljšana podrška i pomoć ženama i djevojčicama žrtvama

seksualnog nasilja tokom i nakon rata.......................................................................29II.2.3. Srednjoročni cilj 2.3: Smanjena opasnost od mina u BiH...........................................33II.2.4. Dodatne aktivnosti u okviru Strateškog cilja 2: Rodna ravnopravnost u uslovima

prirodnih katastrofa (poplave u BiH)..........................................................................35II.3. Strateški cilj 3: Unaprijeđeni uslovi i pristup provedbi AP UNSCR 1325....................38II.3.1. Srednjoročni cilj 3.1: Unaprijeđeni mehanizmi i instrumenti za provedbu AP

UNSCR 1325.............................................................................................................38II.3.2. Srednjoročni cilj 3.2: Poboljšana saradnja sa drugim akterima.................................39III.Izazovi i sljedeći koraci u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR

1325 u Bosni i Hercegovini............................................................................................41IV.Monitoring i evaluacija..................................................................................................44

2

SKRAĆENICE

ARS BiH Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i HercegovineBHMAC Centar za uklanjanje mina BiH Bosna i HercegovinaCL Civilna licaDKP Diplomatsko – konzularna predstavništvaEUFOR Snage Evropske unijeFBiH Federacija Bosne i HercegovineFIGAP Finansijski mehanizam za implementaciju Gender akcionog

plana BiHFMUP Federalno ministarstvo unutrašnjih poslovaGC Gender centarKO Koordinacioni odborMFS EMMAUS Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUSMO BiH Ministarstvo odbrane Bosne i HercegovineMUPRS Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike SrpskeNATO Sjevernoatlantski savezNVO Nevladina organizacijaOS BiH Oružane snage BiHOSCE Organizacija za evropsku sigurnost i saradnjuPSBIH Parlamentarna skupština BiHPSOTC Centar za obuku i podršku mirovnim operacijamaPVL Profesionalna vojna licaRS Republika SrpskaSIPA Državna agencija za istrage i zaštituUN Women Agencija UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje ženaUN Ujedinjene nacijeUNDP Razvojni program Ujedinjenih nacijaUNFPA Populacijski fond Ujedinjenih nacijaUNSCR Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacijaUSAID Američka agencija za međunarodni razvojWPON Mreža žena policajaca Jugoistočne Evrope ZŠ OS BiH Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

3

SAŽETAK

Vijeće ministara BiH je na 104. Sjednici, održanoj 08.07.2014.godine donijelo Odluku o usvajanju Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini za period 2014–2017. godine1. Akcioni plan izrađen je u punoj saradnji Agencije za ravnopravnost spolova i institucija predstavljenih u Koordinacionom odboru za praćenje Akcionog plana, te uz konsultacije sa nevladinim organizacijama.

Na 121.sjednici održanoj 29.01.2015.godine Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za ravnopravnost spolova BiH, donijelo je Odluku o imenovanju članova/ica Koordinacionog odbora za nadzor nad provođenjem aktivnosti iz Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini 2014 – 2017. godine2.  Uspostavljena je i Koordinaciona grupa NVO-a koje se bave primjenom UNSCR 1325 i koje su potpisale Memorandum o saradnji sa Koordinacionim odborom.

Na osnovu informacija koje su dostavile institucije zastupljene u Koordinacionom odboru sačinjen je Godišnji izvještaj o provedbi Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ u Bosni i Hercegovini za period od 31.07.2014. do 31.07.2015. godine

Slijedi kratak pregled nalaza i preporuka Izvještaja prema strateškim ciljevima Akcionog plana:

Stateški cilj 1: Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka, u vojsci, policiji i mirovnim misijama

Učešće žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Bosna i Hercegovina ima oko 21% žena u parlamentarnim tijelima, što je

evropski prosjek. Iako je trenutna procentualna zastupljenost žena u zakonodavnim tijelima u BiH relativno niska, može se primijetiti trend povećanja.

Brojne aktivnosti na jačanju političkih i liderskih vještina žena tokom 2014. godine su samo dio sveukupnih nastojanja gender institucionalnih mehanizama, nevladinih i međunarodnih organizacija da utiču na povećanje zastupljenosti žena u politikom životu. Međutim, žene ne dobivaju dovoljnu političku podršku unutar svojih političkih partija, niti su dovoljno nagrađene za svoj rad i trud. Političke partije moraju preuzeti odgovornost i pozicionirati žene na kandidatskim i kompenzacijskim listama, tako da one imaju veće šanse za izbor.

Potrebno je i dalje aktivno raditi na usklađivanju normativno - pravnog okvira kojim se reguliše izborni proces, podstiče usklađivanje i pruža podrška usklađivanju porodičnih i javnih dužnosti, ali i sprovoditi edukacije i kampanje u cilju podizanja svijesti glasača/ica i cjelukupnog stanovništva o potrebi ravnopravnog učešća žena i muškaraca u javnoj i političkoj sferi i donošenju odluka.

1 „Službeni glasnik BiH” broj: 89/14 od 17. novembra 2014. godine.2 „Službni glasnik BiH“ broj 20/15 od 09.03.2015.godine.

4

Učešće žena u vojsci, policiji i mirovnim misijama U sektoru odbrane i sigurnosti, posebna pažnja se poklanja ažuriranju baza

podataka o zastupljenosti žena u vojnim i policijskim snagama koje su dostupne javnosti.

Preporuka Ministarstva odbrane BiH je da se prilikom svakog prijema kandidata u vojne snage, od ukupnog broja primljenih kandidata primi 10% žena. Evidentan trend povećanog interesa lica ženskog spola za prijem u OS BiH, od 23 kandidatkinje koje su se prijavile na prvi oglas 2008. godine do 595, koliko se prijavilo na pretposljednji oglas 2014.godine.

Podaci o učešću pripadnika/ca Oružanih snaga BiH na različitim edukacijama ukazuju na veoma nizak procenat učešća žena što je, između ostalog, uslovljeno potrebnim predispozicijama kandidata (čin, nivo znanja stranog jezika, rod službe i dr.). Primjetno je povećanje učešća pripadnica OS BiH na edukacijama, kao i pomak u otklanjanju barijera za učešće žena na kursevima (npr. učenje stranih jezika i kondicioniranje stranih jezika i sl.), ali potrebno je uložiti mnogo više napora da se uslovi za učešće na edukacijama prilagode statusu i potrebama oba spola.

Provođenje sveobuhvatnih strateških mjera kroz Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 dovelo je do kreiranja povoljnijeg okruženja za povećanje učešća žena u policijskim i vojnim snagama, iako je to povećanje i dalje najuočljivije na nižim pozicijama. Međutim, ovaj sektor je tek od nedavno „otvoren“ za žene, tako da se kontinuiranim aktivnostima očekuje dalje povećanje učešća žena, kao i njihovog utjecaja unutar ovih institucija. Institucije iniciraju usklađivanje propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, ali je potrebno uložiti više napora u praćenje i izvještavanje o primjeni usklađenih propisa.

Rad mreža žena policajaca na promociji rodne ravnopravnosti i demokratskih principa u radu policije potrebno je i dalje podržavati, jer zajedno mogu lakše djelovati u smjeru zaštite prava policijskih službenica, osiguranja ravnopravnog statusa i povećanja broja žena u policijskim strukturama općenito, a posebno na rukovodećim pozicijama.

Podaci o učešću žena u mirovnim misijama pokazuju trend održavanja zainteresovanosti i sudjelovanja žena u mirovnim misijama. I dalje je ovaj postotak veći od prosječnog prosjeka država članica NATO i EU, prije svega zahvaljujući razumijevanju i podršci svih agencija za provođenje zakona u BiH, koje u početnoj fazi daju suglasnost za kandidiranje svojih policijskih službenika/ca u postupku odabira prije upućivanja u konkretnu mirovnu misiju.

Obuke o ravnopravnosti spolova generalno kao i teme vezane za uvođenje ravnopravnosti spolova u sektore odbrane i sigurnosti znatno utiču na povećanje znanja i podizanje svijesti o važnosti uloge i učešća žena u donošenju odluka i postizanju mira i sigurnosti. Zbog toga se osnovne i napredne obuke moraju kontinuirano provoditi.

Pored gender institucionalnih mehanizmama, institucije nadležne po Akcionom planu aktivno promoviraju teme vezane za UNSCR 1325 „Žene, mir i

5

sigurnost“ ili kroz ciljane promotivne događaje i materijale, ili kroz uključivanje ovih tema u druge promotivne akcije unutar sektora odbrane i sigurnosti.

Strateški cilj 2: Povećan stepen humane sigurnosti

U Akcioni plan uveden je novi koncept - koncept humane sigurnosti, koji počiva na činjenici da sigurnost ne znači samo zaštitu države ili institucije, već i individua ili grupa od straha i prijetnji sa kojima se svakodnevno suočavaju. Ovaj koncept daje mogućnost rada u lokalnim zajednicama, te su u nekoliko opština u BiH doneseni lokalni akcioni planovi za primjenu UNSCR 1325.

Ove inicijative, kroz koje se identifikuju lokalni prioriteti i prepreke u ostvarivanju sigurnosti žena u lokalnim zajednicama, predstavljaju inovativan primjer, na globalnom nivou3, kako se UNSCR 1325 provodi na lokalnom nivou vlasti u BiH.

Trgovina osobama Kada je u pitanju trgovina osobama, što je jedan od oblika ugožavanja ljudske

sigurnosti, važno je spomenuti da je krivično zakonodavstvo BiH u toku 2013. godine djelimično harmonizirano na entitetskom nivou i nivou BD u dijelu koji se odnosi na trgovinu ljudima. Također, izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH iz 2015. godine, u dijelu koji se odnosi na trgovinu ljudima uvedeno je niz otežavajućih okolnosti, a samim tim su predviđene strože kazne za ovu vrstu krivičnog djela.

Prilikom formiranja stručnih timova za istrage krivičnih djela koja se odnose na trgovinu ljudima, uvijek se vodi računa o angažovanosti određenog broja policijskih službenica iz SIPA-e.

U cilju podrške zbrinjavanju žrtava trgovine osobama, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH dodijelilo je tokom 2014. godine grant sredstva nevladinim organizacijama koje osiguravaju direktnu pomoć žrtvama trgovine ljudima državljanima BiH.

U izvještajnom periodu, održane su obuke pod nazivom „Obuka profesionalaca iz struktura za borbu protiv trgovine ljudima“ za Regionalne monitoring timove (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar). Obuke su održane u svrhu jačanja kapaciteta institucija i organizacija za borbu protiv trgovine ljudima.

„Ljudi nemaju cijenu”, moto je pod kojim je pokrenuta kampanja Ministarstva sigurnosti BiH s ciljem da ukaže građanima BiH na opasnosti i posljedice trgovine ljudima.

Podrška ženama i djevojčicama koje su preživjele seksualno nasilje tokom i nakon rata

Izrađen je Program za žrtve ratnog silovanja, seksualnog zlostavljanja i torture u BiH (2013-2016.), koji je imao za cilj da osigura potpunu zaštitu i podršku ovim žrtvama, ali još uvijek nije usvojen od strane Vijeća ministara BiH.

3 Neovisna procjena implementacije Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 provedena je 2013.godine od strane Instituta za inkluzivnu sigurnost iz Vašingtona

6

Od ključne važnosti za unapređenje programa rehabilitacije i resocijalizacije žrtava seksualnog nasilja tokom i nakon rata je umrežavanje svih ključnih aktera – centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje, nadležnih općinskih službi, te nadležnih kantonalnih i entitetskih ministarstava. Umrežavanjem, odnosno koordinacijom se postiže efikasnije provođenje svih praktičnih mjera od strane uključenih institucija i organizacija, a koje su usmjerene na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava svih žena žrtava ratnog silovanja i torture.

Umrežavanje i koordinacija u pružanju efikasnije podrške žrtvama seksualnog nasilja tokom i nakon rata osigurava se potpisivanjem sporazuma o saradnji između relevantnih institucija, ustanova i nevladinih organizacija, pa je u potrebno razmotriti mogućnost formiranja lokalnih multidisciplinarnih timova.

Izrađena je Studija o položaju srpskih žena žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja u BiH sa preporukama za donošenje konkretnih institucionalnih mjera koje će omogućiti ostvarivanje prava i podršku ovoj kategoriji žena.

U toku je izrada Resursnog paketa za podršku žrtvama rodno-zasnovanog nasilja u zdravstvenom sektoru u FBiH, a koji će uključivati i postupanje sa žrtvama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata. Nosilac aktivnosti je Federalno ministrastvo zdravstva uz podršku UNFPA.

U toku je provedba programa podrške pod nazivom „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u BiH“ koji podržavaju UN agencije u BiH (UNDP, UNFPA, UN WOMEN) i IOM.

Smanjena opasnost od mina u BiH Aktivnosti vezane za smanjenje opasnosti od mina odnosile su se na redukciju i

eliminaciju rizika, odnosno smanjenje rizika na prihvatljiv nivo, uspostavljanje sigurnog okruženja za građane BiH, podsticaj održivom povratku, kao i socio-ekonomskom razvoju u lokalnim zajednicama, odnosno opštinama ugroženim minama/NUS-om.

U izvještajnom periodu realizovana su tri projekta pomoći žrtvama od mina/NUS-a, dok je šest projekata u fazi realizacije. Jedan od tih projekata je bio „Alternativa žrtve je samostalnost”, edukativni program za žene žrtve mina i žene nosioce domaćinstva gdje su članovi žrtve mina.

Postoji određeni napredak u pogledu uključivanja rodne komponente u programe i mjere za smanjenje opasnosti od mina i razvrstavanja statističkih podataka po spolu. Međutim, potrebno je uložiti mnogo više napora na provođenju rodno odgovornih socio-ekonomskih analiza vezanih za aktivnosti smanjenja rizika od mina, uspostavljanja sigurnog okruženja za građane BiH, podsticanja održivog povratka, kao i socio-ekonomskog razvoja u lokalnim zajednicama, odnosno opštinama ugroženim minama/NUS-om.

Dodatne aktivnosti u okviru Strateškog cilja 2: Rodna ravnopravnost u uslovima prirodnih katastrofa (poplave u BiH)

Posebno područje u oblasti humane sigurnosti je i rodna ravnopravnost u uslovima katastrofa (prirodnih i društvenih), koje imaju složene i različite posljedice za muškarce i žene, dječake i djevojčice.

7

Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri su interventno djelovali nakon prvih poplava koje su zadesile BiH, kroz dodjelu fnansijske podrške iz sredstava FIGAP programa ženama, djeci i starim osobama, kao posebno ugroženim kategorijama u područjima koja su najviše stradala od poplava. Nakon toga su uslijedile ciljane intervencije koje su vremenom poprimile sistemski pristup ovom problemu.

Gender centar RS je odmah nakon poplava u maju 2014. godine izradio i Vladi RS dostavio Akcioni plan za rodnu ravnopravnost u uslovima katastrofa maj-decembar 2014.

Gender centar FBiH je izradio Smjernice za interventno djelovanje Vlade FBiH u uslovima prirodnih katastrofa, kojim je prethodila rodno-osjetljiva analiza stanja nakon poplava u tri od sedam najugroženijih općina FBiH.

Ove intervencije predstavljaju primjer dobre prakse pravovremenog djelovanja na uključivanju rodne perspektive u akcije uklanjanja posljedica od poplava u BiH. To je inovativan primjer takvih intervencija u regionu.

Strateški cilj 3: Unaprijeđeni uslovi i pristup provedbi AP UNSCR 1325

Evidentan je napredak u sistemskom pristupu uvođenju ravnopravnosti spolova u institucije nadležne po Akcionom planu za implementaciju UNSCR 1325. Uspostavljanje kontakt osoba za rodna pitanja, obuke o ravnopravnosti spolova, statistike razvrstane po spolu, inicijative na usklađivanju propisa, promotivne aktivnosti, uvođenje afirmativnih mjera radi povećanja učešće žena u sektorima odbrane i sigurnosti su aktivnosti koje potvrđuju razumijevanje i stvarnu opredijeljenost institucija za primjenu i promociju ravnopravnosti spolova. Iskazana je potreba za dodatnim obukama osoblja unutar nadležnih institucija o usklađivanju propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH i uvođenju rodno-odgovornog programskog budžetiranja.

Budući da UNSCR 1325 „Žene, mir i sigurnost“ i njene prateće rezolucije, ukjučujući i posljednju Rezoluciju 2242, postaju sve aktuelnije u kontekstu različitih političkih dešavanja u BiH i svijetu, saradnja i koordiniran pristup svih aktera su od izuzetne važnosti. Pristup Agencije, „globalno-regionalno-lokalno“, pokazao se veoma korisnim za napredak u provedbi UNSCR 1325 na svim nivoima vlasti u BiH, regionalnu saradnju i razmjenu iskustava, te promociju i prepoznatljivost na globalnom nivou..

Potrebno je ostvariti značajniju medijsku afirmaciju postignutog, kako bi se javnost senzibilizirala za razumijevanje konkretnih benefita provedbe i UNSCR 1325 i akcionih planova. Vrlo je važno da svaka žena razumije pomenute benefite i njihov utjecaj (ili objektivnu mogućnost utjecaja) na njen svakodnevni život.

8

IZVJEŠTAJ O PROVEDBI AKCIONOG PLANA ZA IMPLEMENTACIJU UNSCR 1325 U BOSNI I HERCEGOVINI

I. Uvod

Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini za period 2014-2017. godine, usvojen je od strane Vijeća ministara BiH na 104. sjednici, održanoj 08. 07. 2014. godine. Ovaj Akcioni plan izrađen je u punoj saradnji Agencije za ravnopravnost spolova i institucija predstavljenih u Koordinacionom odboru za praćenje Akcionog plana, te uz konsultacije sa nevladinim organizacijama. Stručnu i tehničku podršku izradi Akcionog plana, pružili su Institut za inkluzivnu sigurnost, u okviru programa „Resolution to Act“ i Ured UN Women u Bosni i Hercegovini. Tokom izrade ovog Akcionog plana, uspostavljena je i Koordinaciona grupa NVO koje se bave primjenom UNSCR 1325 i potpisan Memorandum o saradnji ovih NVO i Koordinacionog odbora.

Prethodni Akcioni plan istekao je krajem jula 2013. godine. U sklopu priprema za izradu novoga plana, Institut za inkluzivnu sigurnost proveo je neovisnu procjenu provedbe Akcionog plana, sa posebnim fokusom na procjenu: strukture Akcionog plana, uloge i doprinosa Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Koordinacionog odbora u procesu implementacije, postignutih rezultata i saradnje sa nevladinim sektorom i međunarodnim organizacijama u postizanju ciljeva Akcionog plana.

Ova procjena je ukazala na postignute uspjehe, teškoće i izazove u implementaciji, te dala preporuke za unaprijeđenje strukture novog Akcionog plana za period 2014-2017.godine. Struktura novog Akcionog plana sadrži sve ciljeve iz prethodnog plana ali su oni grupisani unutar tri osnovne kategorije (prema UNSCR 1325): ravnopravno učešće, prevencija i zaštita.

Definisana su tri strateška cilja:1. Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka, u vojsci, policiji i mirovnim

misijama2. Povećan stepen humane sigurnosti3. Unaprijeđeni uslovi i pristup provedbi AP UNSCR 1325

Odlukom Vijeća ministara imenovan je Koordinacioni odbor za praćenje Akcionog plana koji se i dalje redovno sastaje radi zajedničkog planiranja aktivnosti i razmjene informacija. Podrška provedbi Akcionog plana, osigurana je dijelom iz sredstava FIGAP programa, a dijelom iz budžetskih sredstava pojedinih nadležnih institucija.

9

II. Postignuti rezultati prema strateškim i srednjoročnim ciljevima Akcionog plana

II.1. Stateški cilj 1: Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka, u vojsci, policiji i mirovnim misijama

Učešće žena u zakonodavnoj izvršnoj, sudskoj vlasti i diplomatsko-konzularnim predstavništvima

Analiza učešća žena na mjestima donošenja odluka, u policiji, vojsci i mirovnim misijama pokazuje određeni napredak u odnosu na prethodni izvještajni period, ali je taj napredak daleko od očekivanog.

Na Općim izborima 2014. godine izabrano je ukupno 19,90% žena na svim nivoima vlasti u BiH. To ukazuje na trend povećanja u odnosu na 2010. godinu (17,37%). Analiza Izbora na pojedinim nivoima vlasti pokazuje blagi porast broja izabranih žena u zakonodavnoj vlasti i to na državnom nivou i nivou Fedracije BiH, dok je u Republici Srpskoj došlo do smanjenja zastupljenosti žena u odnosu na 2010. godinu. Npr., na federalnom nivou bilježi se porast za 3,5% i iznosi 22,4%, a na kantonalnom nivou porast za 2,5% i iznosi u prosjeku 19,4%. Broj izabranih žena još uvijek je daleko od zakonskih 40% manje zastupljenog spola. Rezultati Općih izbora 2014. pokazuju sljedeće::

• Predsjedništvo BiH - muškaraca 100% (3), žena 0% (0); • Predstavnički dom Parlamenta BiH - muškaraca 76,2%(32), žena 23,8% (10); • Predstavnički dom Parlamenta FBiH - muškaraca 77,6% (76), žena 22,4% (22); • Narodna skupština RS- muškaraca 84,4%(70), žena 15,6% (13); • U kantonalne skupštine izabrano - muškaraca 80,6%(233), žena 19,4% (56).

Dakle, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Narodnoj skupštini RS, žene čine u prosjeku oko 21% svih izabranih zastupnika/ca. U šest komisija Predstavničkog doma PSBiH, od 54 člana/ice 13 je žena i nema niti jedna predsjednica komisije. U šest zajedničkih komisija PSBiH od 72 člana/ice, 14 je žena i to na poziciji predsjednice su tri žene. U tri komisije Doma naroda PSBiH, od 18 članova/ica, tri su žene, niti jedna predsjednica, a samo jedna druga zamjenica.

Kada je u pitanju zakonodavna vlast, analiza izbora proteklih godina pokazuje da političke stranke samo deklarativno podržavaju svoje članice. Propisanu kvotu iz Izbornog zakona BiH su u gotovo svim slučajevima primjenjivale na minimalistički način. Za žene su rezervisana uglavnom druga mjesta na listama; nesrazmjerno je mali broj žena nositeljica kandidatskih listi u odnosu na muškarce; muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi. Bosna i Hercegovina ima oko 21% žena u parlamentarnim tijelima, što je evropski prosjek. Iako je trenutna procentualna zastupljenost žena u zakonodavnim tijelima u BiH relativno niska, može se pimijetiti trend povećanja.

10

Međutim, društvo u BiH je i dalje podložno stereotipima i još uvijek ne priznaje političarke na isti način kao političare. Političke stranke moraju preuzeti odgovornost i pozicionirati žene na kandidatskim i kompenzacijskim listama, tako da one imaju veće šanse za izbor.

Iako je došlo do određenog porasta broja izabranih žena u odnosu na Opće izbore 2010. godine, žene su i dalje podzastupljene u izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini.

• U Vijeću ministara BiH (ukupno 9 ministarstava) samo su dvije žene (22,22%)• U Vladi Republike Srpske premijerka je žena. Od ukupno 16 ministarstava, tri su

ministrice (18,75%);• U Vladi Federacije BiH u ukupno 16 ministarstava, četiri su ministrice (25%);• U svim kantonalnim vladama premijeri su muškarci, dok procenat žena, ministrica

u kantonalnim vladama, iznosi oko 13% (broj ministrica varira od 0% do 25,8%, u ovisnosti od kantona).

U Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH došlo je do značajnog povećanja zastupljenosti žena u odnosu na prethodni izborni ciklus, dok je u vladi Republike Srpske i kantonalnim vladama došlo do smanjenja zastupljenosti žena na ministarskim pozicijama.

U sudskoj vlasti je, međutim, ukupno više žena u tužilaštvima i sudovima, čak 80% na čelu kantonalnih sudova u FBiH, ali na čelu tužilaštava su pretežno muškarci.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH (DKP), trenutno je zastupljeno 70 žena i 56 muškarca, državnih službenika sa diplomatskim statusom. Trenutno je imenovano 11 ambasadorica i jedna generalna konzulica, što ukazuje na značajno povećanje u odnosu na podatke iz 2013. godine. U sjedištu MVP imenovane su četiri savjetnice u kabinetima, devet šefica odsjeka i jedna načelnica odjela.

Učešće žena u vojnim i policijskim snagama

Zastupljenost žena u vojnim snagama je prikazana u tabeli br.1. Žene čine 36% u strukturi zaposlenih u MO što čini blago povećanje od 0,4% u odnosu na 2012. godinu. Procenat zastupljenosti žena (CL i PVL) u OS u 2015. iznosi 6,6%, što pokazuje veoma blagi porast u odnosu na situaciju iz 2012. godine. U odnosu na ukupan broj oficira, žena oficira je 3,3%, žena podoficira je 4% i žena vojnika je 7,4%. Najveći procenat žena PVL je u kategoriji vojnika, što je povezano sa samim podmlađivanjem ljudstva u OS BiH. Najmanji procenat žena PVL je u činu oficira.

MO/OS BiH 2011. % žena 2012. % žena 2015.% ženaZaposleni/ce u MO BiH 36,4 35,6 36CL u OS BiH 23,8 23,8 24PVL u OS BiH 3,8 4,8 5,4Pripadnici/e OS BiH 5,4 6,5 6,6Pripadnici/e mirovnih misija 3,5

Tabela br.1:Zastupljenost žena u sektoru odbrane

11

Preporuka Ministarstva odbrane BiH je da se prilikom svakog prijema kandidata u vojne snage, od ukupnog broja primljenih kandidata primi 10% žena, s tim da se ipak prednost daje najuspješnijim kandidatima u skladu sa listom uspješnosti. Evidentan je trend povećanog interesa lica ženskog spola za prijem u OS BiH, od 23 kandidatkinje koje su se prijavile na prvi oglas 2008. godine do 595 koliko se prijavilo na pretposljednji oglas u 2014.godini.

Na posljednji oglas je od ukupno prijavljenih 2693, bila 241 kandidatkinja (nešto više od 10%). Na drugi javni konkurs za prijem kandidata u OS BiH u kategoriji oficira, prijavilo se 76 kandidatkinja od ukupno prijavljenih 369 kandidata (nešto više od 20%).

Tokom 2014. godine, na edukacijama u BiH (kursevi, seminari i sl.), procentualno, od ukupnog broja polaznika i učesnika pripadnika OS BiH koji su učestvovali na edukacijama bilo je 93,54% muškaraca i 6,46% žena. Na edukacijama u inostranstvu (akademije, kursevi, seminari i sl.) tokom 2014. godine, procentualno od ukupnog broja polaznika i učesnika pripadnika OS BiH, bilo je 91,38% muškaraca i 8,62% žena.

Podaci o učešću na edukacijama ukazuju na veoma nizak procenat učešća žena. Odabir kandidata za edukacije u BiH i inostranstvu, vršen je u zavisnosti od zahtjeva organizatora edukacije, kao i potrebnih predispozicija kandidata (čin, nivo znanja stranog jezika, rod službe i dr.). Primjetno je povećanje učešća pripadnica OS BiH na edukacijama, kao i pomak u otklanjanju barijera za učešće žena na kursevima (npr. učenje stranih jezika i kondicioniranje stranih jezika i sl.), ali potrebno je uložiti mnogo više napora da se uslovi za učešće na edukacijama prilagode statusu i potrebama oba spola.

Od ukupno 191 zaposlenih u Ministarstvu sigurnosti BiH, 92 su žene ili 48,16%, što iznosi povećanje od 0,55% u odnosu na stanje kada je pripreman Akcioni plan. Ministar, zamjenik ministra i sekretar Ministarstva su muškarci. Što se tiče zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama, od devet pomoćnika/ca ministra, osam je muškaraca i jedna žena. Od 24 šefova/ica odsjeka, 16 su muškarci, a 8 žena. Od 9 savjetnika/ca ministra i zamjenika ministra, sedam je muškaraca i dvije su žene.

U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Ministarstva sigurnosti BiH (SIPA) od ukupno 737 izvršilaca, 191 je žena i 546 muškaraca. To ukazuje na pozitivan pomak od 2,4 % u broju ženskih izvršilaca u odnosu na 2012. godinu (tabela br. 2).

SIPA 2012. (% žena) 2015. (% žena)Ukupan broj zaposlenih 23,50 25,9Policijske službenice 12,82 13,47Državne službenice 50 47,56Zaposlenice 57,14 58,04Pripadnice mirovnih misija 10

Tabela br. 2. Zastupljenost žena u SIPA-i

12

SIPA trenutno ima šest policijskih službenica na rukovodećim pozicijama (dvije šefice odsjeka, dvije voditeljice grupe, jednu vodeću istražiteljicu i jednu supervizoricu) kao i pet državnih službenica na niže-rangiranim rukovodećim pozicijama (šefice odsjeka). Što se tiče zastupljenosti žena u komisijama za provođenje eksternih oglasa u SIPA-i, vodilo se računa o zastupljenosti i u sedam komisija, od ukupno 35 članova bilo je 11 žena. Problem se pojavio kod zastupljenosti žena u komisijama za provođenje internih oglasa za unapređenje zbog zakonske regulacije. Naime, Zakonom o policijskim službenicima BiH u čl. 77. „Postupak unapređenja“ st. 3, propisano je da rukovodilac formira Komisiju za unapređenje i imenuje tri člana čiji su činovi jednaki ili viši od činova koji se zahtijevaju za radno mjesto za koje se kandidati razmatraju za unapređenje, a imaju čin višeg inspektora. Do 2015. godine u SIPA-i nije bilo dovoljno žena sa činom višeg inspektora. Njihovim unapređenjem u čin višeg inspektora, taj problem je prevaziđen 2015. godine, otkada je u svakoj komisiji za unapređenje bila barem jedna žena. U ovome trenutku, u SIPA-i su angažovane tri policijske službenice u činu samostalnog inspektora i 12 policijskih službenica u činu višeg inspektora.

U Graničnoj policiji, Ministarstva sigurnosti BiH je 12,16% uposlenih žena, što znači da je u odnosu na 11,24% iz prethodnog izvještajnog perioda, zabilježen porast od 0,99%. Nema žena sa najvišim činovima glavnog generalnog i generalnog inspektora, dok je po jedna žena sa činom glavne inspektorice i samostalne inspektorice, šest je viših inspektorica, 11 inspektorica i 13 mlađih inspektorica.

Učešće žena u mirovnim misijama

Radi pružanja podrške sudjelovanju žena u mirovnim misijama, Ministarstvo sigurnosti BiH je koristilo afirmativne mjere smanjivši broj potrebnih godina radnog iskustva, kao jednog od glavnih kriterija za prijavu za sudjelovanje u postupku izbora za upućivanje u mirovne misije, sa osam na pet godina za žene. Ova afirmativna mjera uvedena je zbog toga što u agencijama za provedbu zakona u BiH nije bilo žena koje su imale osam godina neprekidnog radnog iskustva u policiji. Ministarstvo sigurnosti BiH redovno ažurira baze podataka razvrstane po spolu o sudjelovanju u mirovnim misijama, uzimajući u obzir sljedeće informacije: pozicije na kojima su bile/i angažirani, postignuti rezultati, nagrade, odlikovanja i sl.

U razdoblju od 2000. do 2015. godine, u mirovnim misijama UN policije sudjelovala je ukupno 251 osoba i to u: Liberiji, Sudanu, Južnom Sudanu, Cipru, Istočnom Timoru i Haitiju, od čega su 34 bile žene, što iznosi 13,54%. Mandat UN policije se sastoji u pružanju podrške implementaciji mirovnih sporazuma, podrške vladama u provođenju sigurnosnih reformi, zaštiti civila (posebno najugroženijih kategorija stanovništva: raseljene osobe, povratnici, žene i djeca), pružanje i organizovanje raznih obuka za lokalne policijske službenike, kao i sprečavanje izbijanja ponovnih oružanih sukoba, održavanje javnog reda i mira i sl.

13

Mirovne misije UN-a Ukupan broj policijskih službenika/ca

Broj pripadnica žeskog spola (%)

Cipar (UNFICYP) 40 5 (12,5 %)Liberija (UNMIL) 81 11 (13,58 %)Južni Sudan (UNMISS) 68 10 (14,7 %)Sudan (UNMIS)4 19 4 (21,05 %)Istočni Timor (UNMISET)5 31 1 (3,22 %)Haiti (MINUSTAH) 12 3 (25 %)

Tabela br.3: Učešće žena u mirovnim misijama u periodu 2000 - 2015. godine

Trenutno je u mirovnim misijama UN-a raspoređeno ukupno 38 policijskih službenika/ca, od čega je devet žena, što iznosi 23,68 %.

Mirovne misije UN-a Ukupan broj policijskih službenika/ca

Broj pripadnica žeskog spola (%)

Cipar (UNFICYP) 9 2 (22,22 %)Liberija (UNMIL) 6 1 (16,66 %)Južni Sudan (UNMISS) 23 6 (26,08 %)

Tabela br.4 : Trenutno stanje zastupljenosti žene u mirovnim misijama

Ovi podaci pokazuju trend održavanja zainteresovanosti i sudjelovanja žena u mirovnim misijama. I dalje je ovaj postotak veći od prosječnog prosjeka država članica NATO i EU, prije svega zahvaljujući razumijevanju i podršci svih agencija za provođenje zakona u BiH, koje u početnoj fazi daju suglasnost za kandidiranje svojih policijskih službenika/ca u postupku odabira prije upućivanja u konkretnu mirovnu misiju.

Međutim, izazov održavanju postignutog stepena zastupljenosti žena u mirovnim misijama predstavlja nedovoljan broj žena koje posjeduju znanje engleskog jezika. U 2014. i 2015. godini smanjio se broj prijava žena zainteresovanih za testiranje engleskog jezika, što predstavlja prvu fazu u postupku izbora kandidata/kinja za sudjelovanje na predmisionoj obuci, a koja je preduslov za upućivanje u mirovne misije. S tim u vezi, Ministarstvo sigurnosti BiH već nekoliko godina upućuje agencijama za provedbu zakona u BiH molbu/sugestiju da se ženama omogući učenje engleskog jezika s ciljem animiranja i povećanja broja žena koje bi ispunile jedan od osnovnih kriterija za upućivanje u mirovne misije.

Ministarstvo sigurnosti je temeljem Sporazuma o suradnji na području edukacije s Ministarstvom odbrane pokrenulo inicijativu učenja engleskog jezika u centrima za učenje stranih jezika u okviru Oružanih snaga, koji se nalaze u Sarajevu, Banjaluci, Čapljini i Tuzli. Međutim, nije postojalo veliko zanimanje agencija za provođenje zakona u BiH za korištenje ove mogućnosti, jer se programi učenja stranih jezika u ovim centrima provode u radno vrijeme, što podrazumijeva dugotrajno odsustvo s posla. Uzimajući u obzir navedeno, Ministarstvo sigurnosti BiH je pokrenulo inicijativu prema MO i OS BiH za osmišljavanje programa učenja stranih jezika samo za potrebe Ministarstva i agencija za provođenje zakona u BiH.

4 Misija je transformirana u UNMISS Južni Suda i UNISFA - Abeyei5 Nema više pripadnika bh. policijskih službenika u mirovnoj misiji u Itočnom Timoru i Haitiju

14

U standardiziranim mjesečnim izvještajima, koje Ministarstvu sigurnosti dostavljaju zapovjednici kontingenata iz svake pojedinačne misije, uvršteno je i izvještavanje o uključenosti članova/ica bh. kontingenata u provedbu UNSCR 1325 i ostalih srodnih rezolucija u okviru provedbe mandata misije. Po svakoj misiji je Ministarstvo sigurnosti BiH imenovalo muškarca i ženu kao kontakt osobe za pitanja ravnopravnosti spolova.

II.1.1. Srednjoročni cilj 1.1: Ključni zakoni i politike omogućavaju povećanje učešća žena na mjestima donošenja odluka, u policiji, vojsci i mirovnim misijama

Prilikom izrade novih zakona i podzakonskih akata, kao i prilikom ažuriranja postojećih, institucije sektora odbrane i sigurnosti sve više vode računa o usaglašavanju istih sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Prilikom provođenja konkursnih procedura, jednako kvalifikovanim kandidatima ženskog spola daje se prednost pri prijemu u službu.

U redovnoj proceduri davanja mišljenja na zakone i druge pravne propise iz ove oblasti, ARS BiH, GC RS i GC FBiH su pružali pomoć i podršku ministarstvima, institucijama i agencijama u smislu usaglašavanja zakona i drugih propisa sa standardima ravnopravnosti polova, posebno u odredbama koje se odnose na upravljanje i odlučivanje.

Sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH usaglašen je Pravilnik o prijemu u vojnu službu. Odgovarajućim članovima Pravilnika osiguravaju se jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sva profesionalna vojna lica i lica koja apliciraju za prijem u OS BiH, uz eksplicitno navođenje obaveze punog poštovanja principa transparentnosti, pravičnosti i istih mogućnosti, kao i zabrane diskriminacije po bilo kojem osnovu, a o čemu se stara Ministar. Konkretno, čl. 69 Pravilnika (Ravnopravnost spolova) nalaže da se prilikom odabira kandidata za prijem u vojnu službu vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, kao i da se ova obaveza navodi u konkursu ili oglasu. U toku je rad na izradi izmjena i dopuna Pravilnika o organizaciji radnih mjesta CL na službi u OS BiH, koji će također biti usklađen sa standardima za ravnopravnost spolova.

Ministarstvo sigurnosti je u izvještajnom razdoblju, kao i u prethodnim godinama primjenjivalo odredbe Pravilnika o postupku upućivanja pripadnika policijskih službi u BiH u operacije potpore miru i druge aktivnosti u inozemstvu, izboru i obuci, pravima, obvezama i odgovornostima, postupanju pripadnika policijskih službi tokom trajanja operacije podrške miru, o pravima, obavezama i odgovornostima zapovjednika kontigenta,6 koji je donio Ministar sigurnosti BiH. Ovaj Pravilnik propisuje da se prilikom sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u mirovnoj operaciji uvažava, između ostalog, i spolna zastupljenost.

6 „Službeni glasnik BiH“ broj: 93/200615

U pogledu usklađivanja zakona iz nadležnosti Ministarstva sigurnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, u izvještajnom razdoblju je Nacrt novoga zakona o strancima usklađen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Mišljenje o usklađenosti je pribavljeno od ARS BiH. ARS BiH je također dala mišljenje o usklađenosti Strategije za integrirano upravljanje granicom (2015 – 2018.) i Akcioni plan suprostavljanja trgovini ljudima u BiH (2016 – 2019.) sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH.

Sa ciljem usklađivanja zakona, podzakonskih akata, kao i drugih dokumenata sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH i provedbe aktivnosti predviđenih Akcionim planom, kojima su nositelji Ministarstvo sigurnosti i upravne agencije u sastavu Ministarstva, pokrenuta je incijativa za uspostavljanje Koordinacijskog tijela Ministarstva sigurnosti. Zadatak Koordinacijskog tijela bi bio da predlaže programe operativnih mjera Ministru sigurnosti radi uređenja, promocije i zaštite ravnopravnosti spolova, garantiranja jednakih mogućnosti i ravnopravanog tretmana svih osoba bez obzira na spol.

Odluka direktora SIPA-e o prijemu novih izvršilaca sadrži članove koji osiguravaju zabranu diskriminacije po bilo kojem osnovu, poštivanje transparentnosti, pravičnosti i istih mogućnosti u tretmanu za prijem u SIPA-u. S tim u vezi, tokom godina se posebno vodilo računa o tome da barem trećina nominovanih kandidata budu žene7. Taj trend se nastavio i tokom konkursne procedure 2014. godine, kada je od ukupno 20 nominovanovih kandidata, odabrano šest žena ili 30%.

Provođenje sveobuhvatnih strateških mjera kroz Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 dovelo je do kreiranja povoljnijeg okruženja za povećanje učešća žena u policijskim i vojnim snagama, iako je to povećanje i dalje najuočljivije na nižim pozicijama. Međutim, ovaj sektor je tek od nedavno „otvoren“ za žene, tako da se kontinuiranim aktivnostima očekuje dalje povećanje učešća žena, kao i njihovog utjecaja unutar ovih institucija. Institucije iniciraju usklađivanje propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, ali je potrebno uložiti više napora u praćenje i izvještavanje o primjeni usklađenih propisa.

II.1.2. Srednjoročni cilj 1.2: Žene posjeduju kapacitete za učešće u donošenju odluka, u vojnim i policijskim snagama i mirovnim misijama

Jačanje kapaciteta

U okviru ovog cilja predviđene su aktivnosti koje se odnose na jačanje političkih ili liderskih vještina žena. Ove aktivnosti su tokom izvještajnog perioda uglavnom obilježene

7 Radni odnos 2007. godine zasnovalo je 26 kadeta, od čega 10 žena ili 38,46% Radni odnos 2008. godine zasnovalo je 18 kadeta, od čega 3 žene ili 16,67% Radni odnos 2011. godine zasnovalo je 18 kadeta, od čega 5 žena ili 27,78% Radni odnos 2013. Godine zasnovalo je 43 kadeta, od čega 15 žena ili 34,88%.

16

Općim izborima 2014. godine u BiH, te su planirane obuke za razvoj vještina kandidatkinja za izbore i političkih vještina žena bez prethodnog političkog iskustva.

S tim ciljem, Agencija za ravnopravnost spolova BiH u saradnji sa Misijom OSCE u BiH je organizovala ciklus od sedam radionica sa preko 100 kandidatkinja koje su kandidirane prošle godine. Agencija je kreirala profil žene – kandidatkinje na Općim izborima 2014. analizirajući upitnike koje su ispunile 133 polaznice radionica. Na obukama su prisustvovale  kandidatkinje sa više i manje iskustva u javnom i političkom životu, žene koje su kandidirane kao nositeljiice listi, ali i žene koje se se nalazile pri dnu liste, kandidatkinje sa manje iskustva, ali i kandidatkinje sa iskustvom obavljanja značajnih funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. U sklopu predizbornih aktivnosti sa OSCE-om, devet političkih stranaka potpisalo je Izjavu o opredijeljenosti za ravnopravnost spolova, koja je dalje otvorena političkim strankama za potpisivanje.

U 2014. godini u RS, sproveden je program „Biraj ravnopravno – Opšti izbori 2014“, koji je obuhvatio kampanju za ravnopravnost spolova tokom Opštih izbora 2014. godine i edukaciju predstavnica svih političkih stranaka radi povećanja njihovih znanja u promociji i vođenju kampanja i njihove vidljivosti tokom izbora. Program je sproveden uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.

U maju 2014. godine, u okviru programa Škole rodne ravnopravnosti, u organizaciji GC RS i Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održano je posebno predavanje o izbornom zakonodavstvu i političkom predstavljanju žena u okviru tematske cjeline „Normativno – pravni i institucionalni okvir rodne ravnopravnosti“.

Pomenute aktivnosti su samo dio sveukupnih nastojanja gender institucionalnih mehanizama, nevladinih i međunarodnih organizacija da utiču na povećanje zastupljenosti žena u politikom životu. Međutim, žene ne dobivaju dovoljnu političku podršku unutar svojih političkih partija, niti su dovoljno nagrađene za svoj rad i trud. Najvećim izazovom smatra se „dominantan položaj muškarca u odnosu na žene“. Takvo okruženje, tradicionalna shvatanja i predsrasude u razumijevanju rodnih uloga još uvijek negativno utiču na samopouzdanje i odluku žena da se aktivnije uključe u politički život i donošenje odluka.

17

Stvaranje uslova za unapređenje međusobne saradnje i umrežavanje žena u sektoru odbrane i sigurnosti

Udruženje „Mreža žena policajaca BiH“ sada broji oko 300 članica i uključuje 15 policijskih institucija kao što su: Granična policija, SIPA, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Policija Brčko distrikta BiH, FMUP i 10 kantonalnih MUP-ova. Do sada su realizovana dva projekta.

Projekat „Budi policajka” podržan je iz sredstava FIGAP programa. U okviru projekta je održano niz predavanja u školama o policijskoj profesiji i o tome kako se postaje policijska službenica. Izrađeni su i distribuirani promotivni materijali.

Projekat „Borba protiv rodno zasnovanog nasilja” podržala je ambasada SAD-a. U okviru projekta izrađena je Analiza sa preporukama za unaprijeđenje položaja žena u policijksim strukturama BiH.

Važno je spomenuti i saradnju između Mreže žena policajaca BiH i Mreže žena MUP-a RS - RS WPON. Članice obje mreže su učestvovale u studijskoj posjeti Floridi, gdje su se upoznale sa radom policijskih službenica u SAD. Nadalje, Mreža je organizovala seminar na Policijskoj akademiji za oko 40 policijskih službenica, a tom prilikom je organizovan i sastanak sa predstavnicama Mreže žena MUP-a RS radi razmjene informacija.

Uz podršku „Vive žene” - Tuzla, Mreža je uspješno lobirala za veću uključenost žena policijskih službenica iz MUP-a Tuzlanskog kantona (TK) u Mrežu, tako da je sa prvobitno dvije policijske službenice iz ovog kantona, broj povećan na njih 60, što je polovina od ukupnog broja u TK. Za žene izbjeglice iz Sirije, žene MUP-a TK su prikupljale pomoć u paketima.

Uz finansijsku podršku Misije OSCE-a u BiH, Ureda UN Women u BiH i Gender Centra FBiH, Mreža planira organizovati seminar na Policijskoj akademiji za policijske službenice i socijalne radnice koje će slučajeve nasilja unositi u bazu podataka. Praksa Mreže je da se nakon raspisivanja internog oglasa piše preporuka ministrima, policijskim komesarima i direktorima, kao i Komisiji za unapređenje, da u skladu sa Akcionim planom bude unaprijeđena policijska službenice u veći čin.

Iz sredstava FIGAP programa u 2014. godini podržan je projekat Mreže žena MUP-a RS-RS WPON pod nazivom „Zaštita djevojčica osnovnoškolskog uzrasta od seksualnog iskorišćavanja putem interneta“. Izrađene su i distribuirane brošure i organizovane edukacije u osnovnim školama od strane stručnih lica iz oblasti sajber kriminaliteta za ovu ciljnu grupu.

Rad mreža žena-policajaca na promociji rodne ravnopravnosti i demokratskih principa u radu policije potrebno je i dalje podržavati, jer zajedno mogu lakše djelovati u smjeru zaštite prava policijskih službenica, osiguranja ravnopravnog statusa i povećanja broja žena u policijskim strukturama općenito, a posebno na rukovodećim pozicijama.

18

II.1.3. Srednjoročni cilj 1.3. Razvijena svijest o važnosti učešća žena u donošenju odluka i postizanju mira i sigurnosti

Obuke o ravnopravnosti spolova

Tokom perioda izvještavanja, MO, OS BiH i Ministarstvo sigurnosti su se naročito angažovali na ugrađivanju tema koje se odnose na ravnopravnost spolova, toleranciju, uvažavanje specifičnih potreba žena, rodno-zasnovano nasilje, prepoznavanje pojavnih oblika trgovine osobama u nastavne planove i programe kurseva o mirovnim operacijama. Intenzivno se radilo i na izgradnji i jačanju kapaciteta trenera za rodnu ravnopravnost i imenovanih osoba za pitanja ravnopravnosti spolova iz Ministarstva sigurnosti BiH, agencija u sastavu Ministarstva sigurnosti, entitetskih i kantonalnih MUP-ova kao i Policije Distrikta Brčko BiH, te imenovanih osoba za pitanja ravnopravnosti spolova iz MO i OS BiH.

Uz pomoć Ambasade Velike Britanije u Sarajevu i Kraljevine Norveške, MO BiH i PSOTC-a, i OS BiH pripremljen je okvirni program obuke za sigurnosni sektor pod nazivom: „Prevencija seksualnog nasilja u oružanom sukobu“. Program je inovativan i predstavlja samo jedan od mnogih načina za organizaciju i izvođenje obuke za prevenciju seksualnog nasilja, odnosno služi kao neka vrsta kataloga mogućih modula obuke iz kojeg organizatori ili instruktori mogu izabrati modul koji im odgovara i koji mogu prilagoditi konkretnim polaznicima i polaznicama. Program je finaliziran u septembru 2014. godine.

Ministarstvo sigurnosti u suradnji s PSOTC je u izvještajnom razdoblju realiziralo dvije predmisione obuke u trajanju od 10 dana, za policijske službenike i službenice u BiH koji se upućuju i u mirovne misije. Ova obuka je akreditovana od strane mjerodavnih tijela UN i izvode je instruktori agencija za provođenje zakona u BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i PSOTC-a. Obuka ima međunarodni karakter, jer na njoj sudjeluju policijski službenici i službenice iz zemalja regije, EU, NATO članica kao i drugih država. Pri odabiru instruktora i polaznika obuke Ministarstvo sigurnosti vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti oba spola. U okviru predmisione obuke za upućivanje pripadnika policijskih službi iz BiH u operacije podrške miru, uvrštene su teme koje se odnose na primjenu UNSCR 1325 i ostalih međunarodnih standarda za ravnopravnost spolova.

Petodnevna obuka „Rodna pitanja u operacijma potpore miru“, u čijem izvođenju sudjeluje Ministarstvo sigurnosti i koju su akreditovali NATO i UN, postala je sastavni dio programa obuka u PSOTC-u. Održava se jedanput godišnje i namijenjena je srednjem rukovodnom osoblju ministarstava odbrane, sigurnosti, unutarnjih poslova, OS BiH, policijskih agencija kao i policijskim i vojnim oficirima iz zemalja Zapadnog Balkana koji se upućuju u operacije podrške miru. BiH je jedina država u regiji koja provodi ovakvu obuku. Planirano je da se u PSOTC-u u budućnosti obučavaju pripadnici vojnih i policijskih snaga, NVO i akademske zajednice iz zemalja regije kao i članica NATO i EU. Obuka ima za cilj povećanje svijesti i konceptualno razumijevanje ravnopravnosti spolova u sigurnosnom sektoru, a posebno se odnosi na primjenu rezolucija Vijeća sigurnosti UN i

19

drugih međunarodnih dokumenata koji tretiraju prevenciju, sprečavanje, procesuiranje i kažnjavanje seksualnog i rodno utemeljenog nasilja u konfliktima i postkonfliktnoj izgradnji društava.

Organizacione jedinice MO BiH i OS BiH koje se bave planiranjem obuke, u nastavne planove i programe su uvrstile teme iz oblasti rodne ravnopravnosti. Obuka za rotacije se vrši u PSOTC-u i inostranstvu. Svi oficirski i podoficirski kursevi o mirovnim operacijama imaju gender-modul u trajanju od 1-3 sata koji uključuje teoretsko predavanje i kratku praktičnu vježbu/diskusiju.

U okviru regionalnog projekta „Podrška integraciji načela rodne ravnopravnosti u reformu sektora bezbjednosti na Zapadnom Balkanu“ obučeno je 11 trenera (instruktora za rodnu ravnopravnost). Tri trenera za rodnu ravnopravnost su obučena u organizaciji Središta RACVIAC, a uz poršku Nordijskog centra za ravnopravnost spolova. Ovi treneri će u narednom periodu sudjelovati u obuci pripadnika MO i OS BiH, te uspostavljati i širiti mrežu trenera za rodnu ravnopravnost u MO i OS BiH. U cilju jedinstvenog pristupa izvođenju obuka iz oblasti rodne ravnopravnosti od strane trenera za rodnu ravnopravnost, u toku je izrada Priručnika za izvođenje obuke.

U MO BiH i u komandama i jedinicima OS BiH do nivoa bataljona, imenovane su kontakt osobe za rodna pitanja. Donesene su „Standardne operativne procedure za kontakt osobe imenovane u OS BiH za pitanja rodne ravnopravnosti“ (u daljem tekstu: SOP) za postupanje po istim na svim nivoima OS BiH. Donošenjem SOP-a, kao i izvještavanjem od strane kontakt osoba unaprijeđene su analize po brojnim elementima (brojno stanje žena, po činovima i dr.), kao i utvrđivanje nedostataka, koje je potrebno otkloniti u narednom periodu u smislu unapređenja položaja žena u OS BiH.

U decembru 2014. godine, Ministarstvo sigurnosti je u saradnji sa PSOTC-ijem organizovalo seminar pod nazivom „Obuči trenera”, uz financijsku podršku Vlade Velike Britanije. Polaznici seminara su bile imenovane osobe za pitanja ravnopravnosti spolova iz Ministarstva sigurnosti BiH, agencija u sastavu Ministarstva sigurnosti, entitetskih i kantonalnih MUP-ova kao i Policije Distrkta Brčko BiH (oko 50 osoba), te imenovane osobe za pitanja ravnopravnosti spolova iz MO i OS BiH. Cilj seminara je bio da se već pomenuti modul o prevenciji seksualnog nasilja u konfliktu predstavi kontakt osobama za pitanja ravnopravnost spolova iz sigurnosnog i odbrambenog sektora, sa ciljem integriranja u već postojeće lekcije/module/tečajeve vezane za rodna pitanja. To je značajno doprinijelo podizanju svijesti, razumijevanju rodnih pitanja i primjene nulte tolerancije za seksualnu eksploataciju u konfliktima, te za seksualnu eksploataciju i seksualno zlostavljanje u operacijama podrške miru.

Tokom izvještajnog perioda, u SIPA-i su realizovane tri obuke na temu rodne ravnopravnosti. Istovremeno, menadžment SIPA-e daje punu podršku radu imenovanih osoba za rodna pitanja u provođenju Akcionog plana 1325.Uz navedeno, organizuju se promocije vojnog poziva sa ciljem otklanjanja predrasuda zasnovanih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola i doprinosa osnaživanju i

20

jačanju žena za prijavljivanje za vojni poziv, kao i promocije aktivnosti koje su provodile pripadnice mirovnih misija u okviru mandata mirovne misije. MO BiH i OS BiH izdaju biltene i brošure kroz koje promovišu vojni poziv, objavljuju relevantna saopštenja za javnost, a u saradnji sa javnim servisom TV BiH prikazuje se tematska emisija „Naša snaga“. Kandidati i kandidatkinje se mogu informisati o zahtjevima, specifičnostima i opasnostima vojne profesije putem web stranice MO BiH, kao i putem regionalnih centara za regrutovanje i tranziciju.

Pored navedenih aktivnosti na podizanju svijesti o važnosti učešća žena u donošenju odluka i postizanju mira i sigurnosti, važno je spomenuti i redovne obuke državnih službenika u agencijama za državnu službu. U Program rada Agencije za državnu službu FBiH uvedena je edukacija državnih službenika na temu implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina iz decembra 2008. godine, predvidjela je svake godine obaveznu edukaciju sudija i tužilaca u FBiH o nizu pitanja, uključujući i postupanje u predmetima zločina seksualnog zlostavljanja i silovanja u ratu. U 2014. godini održana su i dva seminara u Centru za obuku sudija i tužilaca (CEST). Prvi pod nazivom „Ratna šteta“, koji je sa građansko-pravnog aspekta imao za cilj rasvijetliti konkretno tematiku naknade ratne štete žrtvama, te seminar „Seksualno nasilje u ratu“. Može se reći da je kroz protekli niz godina svaki sudija i tužilac koji radi na predmetima ratnih zločina barem dva ili više puta bio na nekom seminaru iz ove oblasti. Početkom 2015. godine, prema Programu koji je usvojen krajem prošle godine, u saradnji sa Misijom OSCE u BiH, CEST je nastavio raditi na ovoj tematici u okviru Projekta pod nazivom: „Osiguranje efikasnog procesuiranja predmeta ratnih zločina u BiH, kroz sveobuhvatno jačanje kapaciteta“, a ova tematika će biti tretirana detaljnije u seminaru pod nazivom „Seksualno nasilje u ratu“.

Obuke o ravnopravnosti spolova generalno, kao i teme vezane za uvođenje ravnopravnosti spolova u sektore odbrane i sigurnosti znatno utiču na povećanje znanja i podizanje svijesti o važnosti uloge i učešća žena u donošenju odluka i postizanju mira i sigurnosti. Zbog toga se osnovne i napredne obuke moraju kontinuirano provoditi.

Primjena instrumenata i mehanizama za jačanje i promociju ravnopravnog učešća

Akcionim planom predviđeno je utvrđivanje radnog mjesta kontakt osobe za rodna pitanja u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji u nadležnim institucijama. To bi bio sistemski uređen i održiv mehanizam za uvođenje ravnopravnosti spolova. Međutim, ova mogućnost nije razmatrana niti u jednoj instituciji, jer zahtijeva izmjene i dopune pravilnika, što je dugotrajna procedura.Budući da je 2014. bila godina Opštih izbora u BiH, Akcionim planom su predviđene analize Izbora i zastupljenosti žena u predizbornim kampanjama. Ove analize dijelom su

21

spomenute u prethodnom dijelu izvještaja. U okviru programa „Biraj ravnopravno – Opšti izbori 2014“ u RS, pored kampanje i obuke članica političkih stranaka, za potrebe analize stanja i preporuka za djelovanje izrađen je i poseban izvještaj „Opšti izbori 2014: (ne)vidljive žene“, koji je pokazao stvarno stanje na terenu u pogledu mogućnosti za promociju kandidatkinja na izborima, te prepreke i probleme sa kojima se suočavaju u političkom djelovanju.

U prvom kvartalu 2015. godine, GC RS je sačinio Izvještaj o napretku u primjeni normativno-pravnih standarda za ravnopravnost polova u oblasti političkog i javnog života u RS za period 2013 - 2014, kojim je konstatovan pad učešća i uticaja žena u upravljanju i odlučivanju, u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti. Dalji koraci biće usmjereni na dosljedno ispunjavanje zakonodavnih i administrativnih mjera, mjera podrške i mjera nadzora, koje su usvojene 2010. godine.

Na osnovu pomenutih izvještaja, izrađen je i usvojen Akcioni plan za unapređenje primjene normativno-pravnih standarda za ravnopravnost polova u oblasti javnog i političkog života u Republici Srpskoj za period 2015 - 2016. godine.

Zbog svega navedenog zaključuje se da je potrebno i dalje aktivno raditi na usklađivanju normativno - pravnog okvira kojim se reguliše izborni proces, podstiče usklađivanje i pruža podrška usklađivanju porodičnih i javnih dužnosti, ali i sprovoditi edukacije i kampanje u cilju podizanja svijesti glasača/ica i cjelokupnog stanovništva o potrebi ravnopravnog učešća žena i muškaraca u javnoj i političkoj sferi i donošenju odluka.

U sektoru odbrane i sigurnosti, posebna pažnja se poklanja ažuriranju baze podataka o zastupljenosti žena u vojnim i policijskim snagama koje su dostupne javnosti. U Sektoru za imigraciju Ministarstva sigurnosti se vode baze podataka po pitanju stranaca i bh. državljana. Navedene baze se vode u skladu sa standardima EUROSTAT-a i podaci su razvrstani po spolu. U MO BiH i OS BiH ažurira se baza podataka o zastupljenosti žena u vojnim strukturama i baza podataka o sudjelovanju u mirovnim misijama razvrstane po spolu. Kreirana je baza podataka osoba koje su stekle zvanje instruktora za obuku pripadnika/ca koji se angažuju u mirovnim misijama i baza podataka o osobama koje su stručno obučene o pitanjima rodne ravnopravnosti.

Promotivne aktivnosti

Za ovaj izvještajni period od naročitog značaja su programi, aktivnosti i kampanje usmjerene na povećanje učešća i uticaja žena u političkom i javnom odlučivanju u kontekstu Opštih izbora u BiH u 2014. godini.

Realizovana je kampanja „Biraj ravnopravno - Opšti Izbori u BiH 2014“, radi podizanja svijesti javnosti o ravnopravnom učešću žena u političkom i javnom životu. Pripremljeni su izrađeni i distribuirani promotivni materijali kampanje svim partnerima i ciljnim grupama (video animacija, USB, roll up, infografik poster i elektronska brošura).

22

U toku tradicionalnog obilježavanja Sedmice ravnopravnosti spolova (Gender Week) u prvoj polovini marta i prethodne godine se kroz sve promotivne aktivnosti i materijale naglašavala važnost punog i ravnopravnog učešća žena u donošenju odluka na svim nivoima vlasti te u odbrambenim, sigurnosnim i mirovnim procesima. Npr. tokom obilježavanja Sedmice žena u RS u periodu od 03 - 07. 03. 2014. godine realizovane su različite promotivne aktivnosti u duhu generalne globalne poruke UN povodom obilježavanja 8. marta: „Ispirativne promjene za pozitivan napredak - ravnopravnost za žene je napredak za sve“. Jedna od oblasti promocije za 2014. godinu bilo je i političko i javno odlučivanje. Održan je forum „Žena i moć: koliki je stvari uticaj žena u javnom i političkom životu“.

U maju 2015. godine, obilježeno je 15 godina učešća OS BiH u međunarodnim mirovnim misijama, u kojima je učestvovalo više od hiljadu vojnika i oficira, među kojima su 34 žene. Tim povodom objavljena je i javno predstavljena knjiga pod naslovom: „BiH – 15 godina učešća OS u operacijama podrške miru 2000.-2015. godina“. U MO BiH i OS BiH se organizuju dani otvorenih vrata povodom Dana OS BiH i Dana pukova. Pored toga, organizuju se posjete studenata i uspostavljena je saradnja sa lokalnom zajednicom. Dani otvorenih vrata se organizuju u vojnim objektima. Žene iz OS BiH su uključene u planiranje, prezentovanje i izvršavanje konkretnih zadataka prilikom ovih posjeta. Sve ove aktivnosti su bile prilika za promociju važnosti uloge i učešća žena u sektorima odbrane i sigurnosti.

U povodu obilježavanja 15 godina sudjelovanja policijskih službenika/ca u operacijama potpore mira UN, Ministarstvo sigurnosti je organizovalo javno predstavljanje publikacije pod naslovom: „Podrška miru“8, u kojoj je posebno poglavlje posvećeno doprinosu žena miru i stabilnosti i izgradnji postkonfliktnih društava u kojima su sudjelovale ili još uvijek sudjeluju policijske službenice iz BiH. Tokom javnog predstavljanja publikacije, dodijeljena su priznanja institucijama i osobama, koje su dale značajan doprinos u osmišljavanju i izvođenju predmisione obuke. U procesu predlaganja i finaliziranja popisa osoba za ovo priznanje, vodilo se računa o ravnomjernoj zastupljenosti oba spola.

U saradnji sa glasnogovornicima Ministarstva sigurnosti i agencija za provođenje zakona u BiH, medijski su predstavljane (u pisanim i elektronskim medijima) policijske službenice koje su sudjelovale u mirovnim misijama, kako bi se javnosti približili njihovi poslovi i zadaće u konkretnim misijama i druge policijske službenice podstakle na prijavljivanje za upućivanje u mirovne misije. Sve aktivnosti Ministarstva sigurnosti koje se odnose na mirovne misije, uključujući i održavanje spomenutih specijalističkih obuka u kojima se obrađuju teme sadržane u UNR 1325 i srodnih rezolucija se objavljuju na web stranici Ministarstva sigurnosti.

Navedene aktivnosti pokazuju da, pored gender institucionalnih mehanizmama, institucije nadležne po Akcionom planu aktivno promoviraju teme vezane za UNSCR 1325 „Žene,

8 dostupna na www.msb.gov.ba23

mir i sugurnost“ ili kroz ciljane promotivne događaje i materijale, ili kroz uključivanje ovih tema u druge akcije vezane za promotivno djelovanje unutar sektora odbrane i sigurnosti.

II.2. Strateški cilj 2: Povećan stepen humane sigurnosti

U Akcioni plan uveden je novi koncept - koncept humane sigurnosti, koji počiva na činjenici da sigurnost ne znači samo zaštitu države ili institucije, već i indvidua ili grupa od straha i prijetnji sa kojima se svakodnevno suočavaju. Pristup humane sigurnosti je olakšao put ka uvođenju principa ravnopravnosti spolova u sektor sigurnosti, jer je omogućio da se na kvalitativno drugačiji način razmatra sigurnost države na svim nivoima vlasti u BiH, a posebno u lokalnim zajednicama, te da se ponude nova rješenja koja bi stepen sigurnosti građana i građanki podigla na viši nivo.

Ovaj koncept promovira važnost lične sigurnosti građana/ki i zaštitu od svih oblika svakodnevnog zastrašivanja i ugrožavanja sigurnosti (fizička nesigurnost: nasilje na osnovi spola, nasilje usljed neosvijetljenih ulica, nedostupnosti javnog saobraćaja; politička nesigurnost; diskriminacija na osnovu spola; ekonomska nesigurnost, ekološka nesigurnost, zdravstvena itd). Ovaj koncept daje mogućnost rada u lokalnim zajednicama, te su u nekoliko opština u BiH doneseni lokalni akcioni planovi za primjenu UNSCR 1325.

Ove inicijative, kroz koje se identifukuju lokalni prioriteti i prepreke u ostvarivanju sigurnosti žena u lokalnim zajednicama, predstavljaju inovativan primjer, na globalnom nivou9, kako se UNSCR 1325 provodi na lokalnom nivou vlasti u BiH.

II.2.1. Srednjoročni cilj 2.1: Smanjena stopa trgovine osobama u BiH

Primjena pravnog okvira

Kada je u pitanju primjena pravnih mehanizama, važno je spomenuti da je krivično zakonodavstvo BiH u toku 2013. godine djelimično harmonizirano na entitetskom nivou i nivou BD u dijelu koji se odnosi na trgovinu ljudima. Krivični zakon RS i Krivični zakon BD su izmijenjeni i dopunjeni tako što je inkriminisana trgovina ljudima. Također, 2015. godine, usvojene su izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, te je uvedeno krivično djelo: Međunarodna trgovina ljudima – čl. 186, Organizirana međunarodna trgovina ljudima – čl. 186a, te Međunarodno navođenje na prostituciju – čl. 187. Nakon ovih izmjena, Krivični zakon BiH ne inkriminiše krivično djelo Trgovina ljudima, ukoliko nije prisutan međunarodni element.

9 Neovisna procjena implementacije Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 provedena je 2013.godine od strane Instituta za inkluzivnu sigurnost iz Vašingtona

24

Također, izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na trgovinu ljudima uvedeno je niz otežavajućih okolnosti, a samim tim su predviđene strože kazne za ovu vrstu krivičnog djela. Kroz izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u Federaciji BiH je započet proces usklađivanja krivičnog zakonodavstva sa međunarodnim dokumentima, jasno propisivanje krivičnog djela trgovine ljudima i preciziranje kvalifikacije krivičnog djela navođenja na prostituciju

Kao argument u korist navedenih izmjena važno je istaći da je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH10, nastala pravna praznina u regulisanju krivičnog djela trgovine ljudima na nivou FBiH, te je nužno što prije izvršiti potrebnu intervenciju kako bi se otklonile moguće negativne posljedice postojanja takvog pravnog vakuma.

Predloženim izmjenama i dopunama krivičnih zakona u potpunosti bi se ispunile međunarodne obaveze BiH, te bi se riješio problem sukoba nadležnosti, na način da bi Tužilaštvo BiH i Sud BiH zadržali nadležnost samo u slučajevima gdje se trgovina ljudima vrši u međunarodnom prometu. Svi ostali slučajevi bili bi procesuirani na entitetskom i nivou BD. Krivično djelo „navođenje na prostituciju“ zadržalo bi osnovni oblik, uz pretpostavku dobrovoljnosti i punoljetstva.

U cilju podrške zbrinjavanju žrtava trgovine osobama, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH dodijelilo je tokom 2014. godine grant sredstva nevladinim organizacijama koje osiguravaju direktnu pomoć žrtvama trgovine ljudima državljanima BiH. U budžetu Ministarstva sigurnosti BiH za 2014. godinu osigurana su i sredstva za smještaj i pravna pomoć za strance žrtve trgovine ljudima i pravna pomoć za strance u Imigracionom centru.

Izgradnja kapaciteta za borbu protiv trgovine osobama

U sklopu projekta „Poboljšanje istražnih kapaciteta za borbu protiv trgovine ljudima i reintegraciju žrtava trgovine ljudima“, koji Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS (MFS-EMMAUS) realizira u suradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH, uz podršku USAID-a, u toku 2015. godine, održane su obuke pod nazivom „Obuka profesionalaca iz struktura za borbu protiv trgovine ljudima“ za Regionalne monitoring timove (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar). Obuke su održane u svrhu jačanja kapaciteta institucija i organizacija za borbu protiv trgovine ljudima, kako bi usvojile i sprovodile učinkovitije politike, zakone i propise za suzbijanja trgovine ljudima, pružanja bolje zaštite i pomoći žrtvama, te smanjenja potražnje za uslugama žrtava trgovine ljudima. Obuke se provode kontinurino tokom cijele godine.

Prilikom formiranja stručnih timova za istrage krivičnih djela koja se odnose na trgovinu ljudima, uvijek se vodi računa o angažovanosti određenog broja policijskih službenica iz SIPA-e.

10 „Službeni glasnik BiH“, broj 40/15.25

Podizanje svijesti o problemu trgovine osobama

„Ljudi nemaju cijenu”, moto je pod kojim je pokrenuta kampanja Ministarstva sigurnosti BiH s ciljem da ukaže građanima BiH na opasnosti i posljedice trgovine ljudima. Ispred sarajevske Katedrale održana je konferencija za novinare na kojoj su najavljene aktivnosti u fokusu kampanje koje su definisane nakon prethodno provedenog istraživanja javnog mnijenja u BiH, kao što su: prosjačenje i trgovina djecom, seksualna eksploatacija i prinudni brak, te trgovina organima i radna eksploatacija. Isto tako, pažnja će se usmjeriti na podsticanje nadležnih organa na provođenje energičnijih istraga slučajeva trgovine ljudima i Krivični zakon BiH koji predviđa sankcije za postojeće i potencijalne korisnike usluga žrtava trgovine ljudima u BiH, pri čemu je nebitno da li se osigurao pristanak žrtve trgovine. Ovom prilikom je instaliran i izlog u kojem su glumci predstavljali „žive lutke”, simbolizirajući na taj način žrtve trgovine ljudima.

Od mnogobrojnih aktivnosti koje se provode na temu zaštite djece, NVO aktivne u oblasti sprečavanja trgovine ljudima intenzivno rade na podizanju svijesti javnosti, a posebno djece i mladih o fenomenu trgovine ljudima. Praktične mjere i aktivnosti koje poduzima MFS-EMMAUS su slijedeće:

Uspostavljen je Evropski resursni centar za prevenciju trgovine ljudima i drugih oblika eksploatacije (EURC) koji pruža korisne i ažurne informacije svim zainteresiranim akterima putem specijaliziranih biltena i elektronske biblioteke dostupne na web portalu za prevenciju trgovine ljudima www.eurcenter.net;

U sklopu Resursnog centra, izrađeni su sveobuhvatni multimedijalni (DVD) trening materijali vezani za trgovinu ljudima i druge oblike eksploatacije, te distribuirani na preko 100 adresa;

Administrira se državni web portal www.bihat.ba, uspostavljen kao rezultat dugogodišnje uspješne suradnje sa Ministarstvom sigurnosti BiH/Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima, u cilju prevencije, pružanja informacija, te unapređenja umrežavanja i koordinacije aktera uključenih u oblast sprečavanja trgovine ljudima u BiH i regiji;

U okviru javne kampanje „Spriječimo, zaštitimo, nadoknadimo - Pravda za žrtve trgovine ljudima“ koja se realizuje u sklopu regionalnog projekta „Balkans ACT (Against Crime of Trafficking) Now!“ koji podržava EU, od 2014. godine, redovno se ažurira višejezični web portal www.nadoknadimo.org, sa interaktivnim sadržajima i korisnim informacijama o problemu trgovine ljudima i mogućnostima za naknadu štete za žrtve u BiH i u široj regiji.

Intenzivirana je i promocija mobilne aplikacije pod nazivom „BAN Human Trafficking“, čiji je cilj skretanje pažnje mladim osobama na problem trgovine ljudima, kako prepoznati rizične situacije i načine kako ih izbjeći. Također, promotivni materijali o pravima žrtava trgovine ljudima i pravu na naknadu štete distribuirani su prilikom svih skupova na kojima je MFS-EMMAUS uzeo učešće.

Prema potrebi, u saradnji sa partnerskom NVO „Vaša prava BiH“ vrši se i naknadni upis djece, žrtava trgovine ljudima smještenih u sklonište MFS-EMMAUS-a, u

26

matične knjige rođenih. Prema zakonima o matičnim knjigama u BiH, rođenje djeteta se mora prijaviti u roku od 15 dana – iznimno u roku od 30 dana u drugim slučajevima.

Jedan od bitnih segmenata je i edukacija medija u cilju poštivanja međunarodnih standarda, kako bi se omogućila puna zaštita identiteta žrtve trgovine. Proaktivno, odgovorno, dokazima potkrijepljeno i na pravima zasnovano istraživačko novinarstvo je jedan od ključnih faktora za rasvjetljavanje slučajeva trgovine ljudima i za preventivno djelovanje u zajednici.

Asocijacija XY je u junu 2015. godine organizovala osnovnu dvodnevnu obuku za 23 novinara i novinarke iz cijele BiH. Zasluge za kreiranje programa obuke i samog treninga pripadaju Centru za istraživačko novinarstvo. Program obuke je kreiran na osnovu potreba novinara i novinarki, identifikovanih kroz Analizu trenutnog nivoa svijesti novinara/ki o trgovini ljudima i pristupa izvještavanju o toj temi u BiH u 2014. godini. Cilj treninga je edukacija novinara/ki o modalitetima trgovine ljudima i njenim specifičnostima sa naglaskom na društvenu komponentu priča protkanu ljudskim pravima i preventivnim porukama. Pored sticanja ovih znanja, novinari su imali priliku da unaprijede vještine istraživačkog novinarstva, usvoje trikove i načine prikupljanja podataka u bh. okruženju, a sve u cilju kvalitetnijeg izvještavanja o društveno važnim, ali i osjetljivim temama. Obuka je implementirana kroz projekat „Pomoć Ministarstvu sigurnosti BiH u provedbi Strategije suprotstavljanja trgovini ljudima 2013-2015.“, a na osnovu Ugovora o dodjeli sredstava sa ograničenim obimom između USAID-a i Ministarstva sigurnosti BiH.

27

II.2.2. Srednjoročni cilj 2.2: Poboljšana podrška i pomoć ženama i djevojčicama žrtvama seksualnog nasilja tokom i nakon rata

Pravni okvir i mehanizmi za ostvarivanje prava žrtava

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom11 u FBiH je osobama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje priznat status posebne kategorije civilnih žrtava rata od 2006. godine, kada je Parlament FBiH usvojio odgovarajuće izmjene. Ovim izmjenama realizovana je Preporuka 38 CEDAW/C/BiH/CO/3.

Izrađen je Program za žrtve ratnog silovanja, seksualnog zlostavljanja i torture u BiH (2013-2016), koji je imao za cilj da osigura potpunu zaštitu i podršku ovim žrtvama, (uključujući psihološku podršku i njihove potrebe vezane za zdravstvenu zaštitu). Međutim, iako bi on predstavljao sveobuhvatan okvir sa jasnim ulogama svih institucija sistema za rješavanje ove problematike, Vijeće ministara BiH ga nije usvojio. Potrebni su dodatni napori da se izrade programi zaštite, u okviru sistema zdravstva, te učine dostupnim profesionalcima u zdravstvu.

Posebni programi edukacije zaposlenih u zdravstvu, usmjereni na rad sa osobama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata ne postoje. U okviru reforme mentalnog zdravlja u FBiH, posebno na njenom početku (1996 - 2000.) određeni broj zdravstvenih profesionalaca je pohađao dodatne edukacije u vezi sa tretmanom žrtava rata, što je bilo posebno važno, jer se radilo o periodu neposredno nakon konflikta.

Uspostavom mreže centara za mentalno zdravlje povećana je dostupnost usluga iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja, a kroz centre su tretirane i osobe preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata. Međutim, ne može se zanemariti utjecaj stigme na ukupni kontekst pružanja pomoći i podrške ovim osobama, što je bitno otežavalo uvjete djelovanja, kako u sektoru zdravstva, tako i u drugim sektorima. Predložen je novi Program dodatne edukacije za patronažne sestre u FBiH, koji obuhvata potrebne module u vezi sa seksualnim nasiljem, uključujući i ove žrtve, ali to je program koji se samo dijelom dotiče rada sa osobama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata.

Osim navedenog, nedostaje i određeni broj senzibiliziranih psihijatara i psihologa za rad sa ovom vulnerabilnom skupinom građana. Kao što je istaknuto, izvjestan broj profesionalaca u FBiH tokom rata, i poslije, je imao edukacije za rad sa ovom populacijskom skupinom, ali veliki broj njih je otišao u penziju, te je nastao jedan generacijski jaz, a sve je manje osposobljenih i senzibiliziranih profesionalaca spremnih da rade na tretmanu ratnih trauma. Poznato je da sa žrtvama ne može raditi svako, zbog specifičnosti same problematike. Podaci sa terena ukazuju na to da dosta profesionalaca izbjegava raditi sa osobama koje pate od posljedica ratne traume, posebno traume ratnog

11 “Službene novine FBiH“, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09.28

silovanja, jer poslodavci u zdravstvu nisu osigurali superviziju za profesionalce koji rade u mentalnom zdravlju, pa niti za one koji rade u ovom vrlo osjetljivom području djelovanja.

Uz navedeno, treba napomenuti da i pored svih napora i aktivnosti koje su provođene u proteklom razdoblju u okviru državnih i entitetskih ministarstava do sada nije usvojena ni Strategija tranzicijske pravde, kao ni Zakon o pravima žrtava torture u BiH. Prava koja žrtve koriste su prava iz oblasti socijalne skrbi i uglavnom su od međunarodnih organizacija ocijenjena primjerenim.

Polazeći od potrebe za sveobuhvatnom zaštitom žrtava seksualnog zlostavljanja i silovanja u BiH, počevši od psihosocijalne podrške, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i drugim vidovima podrške ovim osobama, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH urađen je već pomenuti Program za žrtve ratnog silovanja, seksualnog zlostavljanja i torture i njihove obitelji u BiH 2013-2016. godina, koji niije usvojen. U tom cilju Vladi FBiH je u maju 2014. godine dostavljena Informacija o stanju u vezi sa položajem žrtava ratnog silovanja u BiH i prijedlog Zaključka o upućivanju inicijative Vijeću ministara BiH da što prije pristupi razmatranju i usvajanju ovog Programa, što je i jedna od preporuka UN CEDAW komiteta12 za Bosnu i Hercegovinu.

U 2013. godini, uz podršku FIGAP programa započeta je izrada analize pravnog i stvarnog položaja srpskih žena žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja sa preporukama za donošenje konkretnih institucionalnih mjera koje će omogućiti ostvarivanje prava i podršku ovoj kategoriji žena. Analiza je završena početkom 2015. godine i na osnovu nalaza i preporuka sačinjena je Informacija o nalazima i preporukama studije o položaju srpskih žena žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja u BiH, koju su usvojile Vlada i Narodna skupština RS. U skladu s nalazima analize, date su preporuke koje su, u najkraćem, usmjerene na:

• priznavanje žrtava silovanja i seksualnog nasilja u ratu kao posebne kategorije civilnih žrtava rata i priznavanje psiholoških posljedica ovih trauma u svrhu sticanja statusa;

• izradu programa pravne podrške i pomoći žrtvama seksualnog zlostavljanja u ratu, naročito u istražnim i sudskim postupcima protiv počinilaca ovih zločina;

• izradu programa zdravstvene pomoći i podrške ovoj ciljnoj grupi i njihovim porodicama radi sprečavanja transgeneracijske traume, kao i omogućavanje materijalne i simbolične reparacije;

• kreiranje posebnih programa rehabilitacije i resocijalizacije, koji će ovim žrtvama omogućiti lakšu društvenu reintegraciju u lokalnim zajednicama u kojima žive.

Kompenzacija i beneficije/rehabilitacija žena i djevojčica žrtava seksualnog nasilja tokom i nakon rata

U Sektoru za zaštitu osoba sa invaliditetom i zaštitu civilnih žrtava rata Federalnog ministarstva rada i socijalne politike krajem 2014. godine evidentirano je 805 korisnika/ca prava na mjesečno osobno novčano primanje u FBiH, koje po Zakonu o osnovama 12 Komitet za praćenje primjene Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena- CEDAW

29

socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom mogu ostvariti civilne žrtve rata žrtve seksualnog zlostavljanja i silovanja. Ovo pravo se ostvaruje u jedinstvenom novčanom u iznosu od 586,15 KM od 1.10.2006. godine kada su izmjene Zakona stupile na snagu i u tom pogledu nema diskriminacije, niti po teritorijanom, nacionalnom, spolnom ili dobnom osnovu.

Treba spomenuti da ovo nije ni približan broj žrtava seksualnog zlostavljanja i silovanja, kako žena tako i muškaraca. Najveći broj žrtava još nije spreman zatražiti korištenje ovog prava niti drugu vrstu pomoći, zbog moguće stigmatizacije u još uvijek tradicionalnoj sredini. Osim toga, veliki broj žrtava je napustio BiH, postojećim zakonom je onemogućeno korištenje ovog prava napuštanjem BiH duže od tri mjeseca.

U oblasti zdravstvene zaštite na području FBiH, za osobe koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje u ratu, postoje određeni programi za zaštitu mentalnog zdravlja. Psihosocijalna pomoć i podrška dostupni su žrtvama putem centara za mentalno zdravlje u zajednici ili putem sektora civilnog društva, odnosno usko profiliranih NVO-a.

Kada je riječ o zdravstvenim ustanovama, bitno je istaći da određene ustanove jesu radile sa civilnim žrtvama rata, uključujući žene koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje, ali se taj rad zasniva na stručnom pristupu liječnika i njegovog tima, prema znanjima i vještinama kojima raspolažu. Međutim, ne postoje razvijeni specifični programi zaštite mentalnog zdravlja ovih osoba, koji bi bili stručna osnova za planiranje individualnih i/ili grupnih tretmana. Isto se odnosi i na psihosocijalnu pomoć i podršku.

Ulogu pružatelja usluga psihosocijalne i zdravstvene zaštite su u mnogim mjestima preuzele NVO, ali ta podrška je mnogo puta ograničena na one osobe koje žive na području djelovanja određenih NVO. Takvi centri danas postoje npr. u Zenici („Medica“ Zenica) i u Tuzli (kroz djelovanje „Vive žene“ i „Snaga žene“), dok na određenim lokacijama, kao npr. na prostoru Unsko-sanskog kantona, ne postoji program za psihološku podršku žrtvama seksualnog nasilja, ni od strane NVO, niti od strane institucija i ustanova u čijoj se nadležnosti nalaze preživjeli (centri za socijalni rad i centri za mentalno zdravlje).

30

Od presudne važnosti za unapređenje programa rehabilitacije i resocijalizacije žrtava seksualnog nasilja tokom i nakon rata je umrežavanje svih ključnih aktera – centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje, nadležnih općinskih službi, te nadležnih kantonalnih i entitetskih ministarstava. Umrežavanjem, odnosno koordinacijom se postiže efikasnije provođenje svih praktičnih mjera od strane uključenih institucija i organizacija, a koje su usmjerene na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava svih žena žrtava ratnog silovanja i torture. Umrežavanje i koordinacija u radu osigurava se potpisivanjem sporazuma o saradnji između relevantih institucija, ustanova i nevladinih organizacija, pa je u tom smislu potrebno razmotriti mogućnost formiranja lokalnih multidisciplinarnih timova. Rad ovih timova bi se trebao zasnivati na sljedećim principima: zaštite privatnosti, intervencije zasnovane na konkretnim potrebama, dostupnosti, efikasnosti i kontinuiteta usluga, prilagođenosti programa prioritetima, koordiniranog djelovanja institucija svih nivoa vlasti i nevladinih organizacija, te finansijske održivosti.

U toku je izrada Resursnog paketa za podršku žrtvama rodno-zasnovanog nasilja u zdravstvenom sektoru u FBiH, a koji će uključivati i postupanje sa žrtvama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata. Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa Uredom UNFPA u Sarajevu radi na izradi ovog resursnog paketa koji će biti usklađen sa Resursnim paketom razvijenim od strane UNFPA i organizacije WAVE, koji je usmjeren samo na sektor zdravstva, i do sada predstavlja jedini sveobuhvatan dokument ove vrste u svijetu. Resursni paket razvijen za FBiH može poslužiti i kao osnova za dodatne edukacije zdravstvenih profesionalaca u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem.

Na inicijativu i stručnu podršku GC RS i GC FBiH, uz finansijsku podršku FIGAP programa, Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih RS je po prvi put sproveo program za žene žrtve rata „Snaga je u nama“ u 2014. godini. Program je sproveden u saradnji sa Udruženjem žena žrtava rata, Sekcijom žena Saveza logoraša i Republičkom organizacijom porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS. Ovaj program je namijenjen ženama žrtvama ratnog silovanja, njihovom psiho-socijalnom osnaživanju i podršci, razvijanju saradnje i partnerstva sa institucijama RS, unapređenju učešća žena u odlučivanju i podizanju svijesti građanki i građana o potrebi poboljšanja zakona i javnih politika u oblasti koja tretira ovu kategoriju žena. Aktivnosti projekta uključile su:

• tri dvodnevne radionice psihosocijalne podrške na kojima su učestvovale 63 žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu;

• izdavanje brošure sa mapom centara u BiH kojima se žrtve mogu obratiti za pomoć;

• jednodnevnu konferenciju sa predstavnicima NVO, institucijama RS, medijima, međunarodnim organizacijama, pojedincima i pojedinkama sa ciljem predstavljanja ciljeva i aktivnosti projekta;

• upoznavanje sa potrebom institucionalnog rješavanja statusa ove kategorije, iskustvima i dobrim praksama u regionu, uključujući medijsku prezentaciju, koja je

31

organizovana 10. decembra u okviru svjetske kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.

Sve sprovedene aktivnosti su utemeljene na dosadašnjim iskustvima žena koje su preživjele ratno silovanje. Iz te potrebe je nastala multi-sektorska saradnja i koordinacija vladinih institucija i nevladinih organizacija, a sa ciljem pružanja pomoći ovoj kategoriji žena kroz psiho-socijalno osnaživanje te podizanja svijesti o potrebi poboljšanja pravnog okvira i mehanizama za ostvarivanje prava na dostojanstven život.

UN agencije u BiH (UNDP, UNFPA, UN WOMEN) i IOM, izradile su program podrške pod nazivom „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u BiH“. Predviđene mjere u ovom programu su u skladu sa gore navedenim preporukama i očekuje se da će ovaj program doprinijeti rješavanju problema i potreba žena žrtava rata. ARS BiH, GC RS i GC FBiH su aktivno uključeni i redovno sarađuju sa pomenutim agencijama na provedbi ovog programa.

II.2.3. Srednjoročni cilj 2.3: Smanjena opasnost od mina u BiH

Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 120.000 mina/neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS). U BHMAIS bazi podataka BHMAC-a trenutno je registrovano 19.205 zapisnika minskih polja, što je, procjenjuje se, oko 60% od njihovog ukupnog broja.

Podaci o žrtvama mina se vode u bazi podataka BHMAIS i razvrstavaju se po spolu, vrsti povrede, starosnim grupama i sredstvima koja su izazvala nesreću. Od 1992. godine, od mina/NUS-a stradalo je 8.350 osoba, od čega je 587 žena (7%). U ratnom periodu (1992-1995. godina), od mina/NUS-a u BiH je stradalo 6.346 osoba, od čega 424 žene (6,7%), a u poslijeratnom periodu (od 1996. godine), stradale su 1.732 osobe, od čega 603 osobe smrtno, dok za 272 osobe nije poznata tačna godina stradanja. U poslijeratnom periodu su stradale 163 žene (9,4%). Od 1996. godine, prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 116 deminera, od čega 47 smrtno.

U 2014. godini registrovano je osam minskih i 1 deminerska nesreća, pri čemu je stradalo 18 osoba muškog pola, od čega šeset osoba smrtno. U prvoj polovini 2015. godine nije registrovana nijedna minska ni deminerska nesreća. Ažuriranje baze podataka se odvija kontinuirano, kako po zahtjevu predstavnika/ca vladinog i nevladinog sektora tako i po individualnim zahtjevima.

32

Primjena instrumenata i mjera za smanjenje opasnosti od mina

Misija svih učesnika u realizaciji strateških i operativnih ciljeva vezanih za smanjenje opasnosti od mina odnosila se na redukciju i eliminaciju rizika, odnosno smanjenje rizika na prihvatljiv nivo, uspostavljanje sigurnog okruženja za građane BiH, podsticaj održivog povratka, kao i socio-ekonomskog razvoja u lokalnim zajednicama, odnosno opštinama ugroženim minama/NUS-om.

U 2014. godini, postavljen/obnovljen je 11.521 znak upozorenja na minsku opasnost. NVO su, u sklopu aktivnosti upozoravanja na mine, prvenstveno u područjima pogođenim elementarnim nepogodama, postavile 2.935 znakova upozorenja na minsku opasnost. Na osnovu procjene, eliminisana je minska opasnost za oko 13.000 neposredno ugroženih građana koji će, procjenjuje se, biti korisnici deminirane površine.

U izvještajnom periodu, kontinuirano su se odvijale koordinativne aktivnosti između predstavnika BHMAC-a i organizacija/institucija koje pružaju pomoć žrtvama mina/NUS-a u BiH. Pored navedenog, kontinuirano su provođene aktivnosti na ažuriranju baze podataka (BHMAIS), odnosno prikupljanju i unosu podataka vezanih za projekte pomoći žrtvama od mina/NUS-a. U okviru II faze implementacije projekta „Land release” uključen je dodatni aspekt koji obuhvata prikupljanje novih i provjeru raspoloživih podataka o žrtvama mina/NUS-a. Predstavnici BHMAC-a su aktivno participirali na radionicama u cilju jačanja subkoordinacije u domenu problematike žrtava mina i drugih osoba sa invaliditetom.

U izvještajnom periodu realizovana su tri projekta pomoći žrtvama od mina/NUS-a, dok je šest projekata u fazi realizacije. Jedan od tih projekata, „Alternativa žrtve je samostalnost”, bio je edukativni program za žene žrtve mina i žene nosioce domaćinstva gdje su članovi žrtve mina u cilju sticanja konkurentnosti na tržištu rada. Projekat „Mi ekonomski jačamo zajednice” je bio usmjeren na podršku za 20 žrtava od mina u pet opština RS kroz nabavku stočnog fonda, plastenika, opreme za pčelarstvo i dr. U izvještajnom periodu, 311 pripadnika iz 13 akreditovanih organizacija i BHMAC-a, u okviru 37 kurseva su uspješno završili obuke iz oblasti protivminskog djelovanja. U cilju sprovođenja politike sigurnosti, efikasnog i sigurnog procesa humanitarnog deminiranja, 13 organizacija je obavilo 41 internu doobuku i testiranje 789 pripadnika operativnog osoblja.

Povećanje svijesti i kapaciteta za smanjenje rizika od miniranih područja

Aktivnosti upozoravanja na mine provodile su akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje u BiH, uz stručni nadzor BHMAC-a. Realizovano je 35 projekata upozoravanja na mine, pri čemu je o minskoj opasnosti edukovano 35.397 osoba, od čega je edukovano u osnovnim i srednjim školama 31.654 djece, zatim osoba koje žive u ruralnim područjima, edukovano je 80 povratnika, kao i osoba koje su posebno izložene riziku i to: 732 lovca/ribara, 20 skauta, 133 građevinska radnika, šumara i poljoprivrednika.

33

U saradnji sa predstavnicima opštinskih vlasti u kojima su registrovane minske nesreće, BHMAC i EUFOR su pokrenuli kampanju upozoravanja na mine kroz izradu i distribuciju karata minske situacije. U organizaciji Društva Crvenog Krsta/Križa BiH i stručni nadzor BMAC-a, održano je državno takmičenje iz programa upozoravanja na mine za osnovne škole u BiH, kao i dvodnevna interna obuka za instruktore Društva Crvenog Krsta/Križa BiH, u cilju obnove znanja.

Uz tehničku i finansijsku podršku EUFOR-a i stručni nadzor BHMAC-a, NVO „Stop Mines“ je organizovala obuku za instruktore upozoravanja na mine koju je uspješno završilo 28 polaznika. Takođe, obuku za instruktore upozoravanja na mine uspješno je završilo 17 polaznika, od čega je 6 žena. Osnovni kurs za deminiranje je završilo ukupno 28 žena, koje uglavnom rade kao medicinari.

UNDP je obezbjedio 5.000 promotivnih letaka za upozoravanje na mine/NUS koje su u ugroženim područjima distribuirale akreditovane civilne zaštite u BiH i Društvo Crvenog Krsta/Križa BiH. Takođe, EUFOR je obezbjedio i putem LOT timova u 40 ugroženih područja distribuirao 900 letaka i 6.000 postera. Instruktori Norveške narodne pomoći (NPA) i NVO „Posavina bez mina“ su vršili aktivnosti hitnog upozoravanja na mine/NUS u ugroženim područjima. U prvoj polovini 2015. godine realizovano je, ili je u fazi realizacije, 11 projekata upozoravanja na mine, pri čemu je o minskoj opasnosti edukovano 14.930 osoba.

Postoji određeni napredak u pogledu uključivanja rodne komponenete u programe i mjere za smanjenje opasnosti od mina i razvrstavanja statističkih podataka po spolu. Međutim, potrebno je uložiti mnogo više napora na provođenju rodno odgovornih socio-ekonomskih analiza vezanih za aktivnosti smanjenja rizika od mina, uspostavljanja sigurnog okruženja za građane/ke BiH, podsticanja održivog povratka, kao i socio-ekonomskog razvoja u lokalnim zajednicama, odnosno opštinama ugroženim minama/NUS-om.

II.2.4. Dodatne aktivnosti u okviru Strateškog cilja 2: Rodna ravnopravnost u uslovima prirodnih katastrofa (poplave u BiH)

Posebno područje u oblasti humane sigurnosti je i rodna ravnopravnost u uslovima katastrofa (prirodnih i društvenih), koje se dešavaju u različitim geografskim, kulturnim, političkim, ekonomskim i društvenim uslovima i imaju složene i različite posljedice za muškarce i žene, dječake i djevojčice. Osim roda/pola kao demografske varijable i lične karakteristike, rod je osnov za složene i dinamične društvene odnose. Nesreće nisu uvijek samo prirodni događaji i njihov uticaj često zavisi od društvenog i političkog konteksta i sastava stanovništva koje je pogođeno. Takođe, važno je analizirati koje grupe su posebno ranjive i u riziku u slučajevima katastrofa.

Veoma je važno konsultovati se i sa ženama i sa muškarcima u planiranju i sprovođenju intervencija sprečavanja i otklanjanja posljedica katastrofa. Ako se to ne čini, potrebe

34

žena su zanemarene, one gube resurse koje su koristile prije događaja, a njihove vještine i sposobnosti ostaju nedovoljno iskorišćene. Ove konsultacije zahtijevaju proaktivan pristup i mjere.

Muškarci i žene imaju različite ali međusobno zavisne uloge u procesu preživljavanja. Sama svijest o rodnim pitanjima ne može se svesti samo na brigu o ženama i djeci kao ranjivim grupama, već se moraju uzeti u obzir specifičnosti muškaraca i žena u kontekstu katastrofa i primjenjivati mjere koje su prilagođene opštim i specifičnim potrebama svih različitih grupa žena i muškaraca. Posebno je važno istaći i da rod nije determinanta isključivo ranjivosti, nego i sposobnosti za prevazilaženje posljedica rizika.

Imajući u vidu gore navedeno, Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri su interventno djelovali nakon prvih poplava koje su zadesile BiH, kroz dodjelu finansijske podrške iz sredstava FIGAP programa ženama, djeci i starim osobama, kao posebno ugroženim kategorijama u područjima koja su naviše stradala od poplava. Nakon toga su uslijedile ciljane intervencije koje su vremenom poprimile sistemski pristup ovom problemu.

Gender centar RS je odmah nakon poplava u maju 2014. godine izradio, i Vladi RS dostavio, Akcioni plan za rodnu ravnopravnost u uslovima katastrofa maj - decembar 2014, u cilju sprovođenja specifičnih programa i mjera usmjerenih na ublažavanje i saniranje posljedica prirodnih katastrofa na višestruko marginalizovane grupe žena i muškaraca. Ovaj akcioni plan je jedinstven plan iz ove oblasti u regionu. Važno je naglasiti da su sve planirane aktivnosti bile sprovedene u bliskoj koordinaciji i saradnji sa nadležnim institucijama, organima lokalne samouprave, uključujući komisije za ravnopravnost spolova u gradovima i opštinama i ženskim NVO-a. Sprovedene su sljedeće aktivnosti:

Odmah nakon majskih poplava 2014. godine GC RS je, nakon izvršene analize potreba, koordinirao prikupljanje i distribuciju pomoći za ugroženo stanovništvo (Doboj, Šamac, Modriču, Bijeljinu i Zvornik).

Tokom cjelokupnog izvještajnog perioda, a naročito u periodu koji je uslijedio nakon poplava, GC RS je redovno izvještavao javnost, putem medija i društvenih mreža, o svim realizovanim humanitarnim aktivnostima, kako sopstvenim, tako i onim iniciranim i realizovanim od strane Vlade RS, ali i drugih institucija i NVO. Pored informisanja o humanitarnim akcijama i aktivnostima, prenosili su i sve druge informacije koje su mogle biti od koristi najugroženijim stanovnicima, kao i onima koji su bili zainteresovani za prižanje pomoći.

S obzirom na izuzetno važnu ulogu medija i njihovog izvještavanja u trenucima katastrofa, GC RS je, u saradnji sa Organizacijom žena „Lara“ iz Bijeljine, a uz podršku Misije OSCE-a u BiH, inicirao sprovođenje Rodno-osjetljive analize izvještavanja elektronskih i štampanih medija o poplavama i klizištima na odabranom uzorku medijskih izvještaja. Na osnovu te analize, GC RS je realizovao dvodnevnu radionicu za novinare pod nazivom “Rod i katastrofa – ka rodno

35

odgovornom izvještavanju“. Na osnovu sprovedene analize i radionice za novinare, izrađene su smjernice za rodno odgovorno izvještavanje u katastrofama.

U novembru 2014. je organizovano Savjetovanje za republičke organe i jedinice lokalne samouprave radi predstavljanja sprovedenih aktivnosti Akcionog plana u lokalnim zajednicama, razmjene iskustava i naučenih lekcija, te uspostavljanja rodno osjetljivih indikatora koje je važno uzeti u obzir prilikom prikupljanja i analize podataka o posljedicama katastrofa po stanovništvo, privredu i poljoprivredu, zaštite zdravlja i druge oblasti, radi efikasnijeg planiranja mjera za obnovu i oporavak.

Gender centar Federacije BiH je izradio Smjernice za interventno djelovanje Vlade FBiH u uslovima prirodnih katastrofa, kako bi osigurao da interventna reakcija u najvećoj mogućoj mjeri bude rodno senzitivna.

U periodu oktobar – decembar 2014. godine, uz podršku Misije OSCE-a u BiH, provedena je rodno-osjetljiva analiza stanja nakon poplava u tri od sedam najugroženijih općina FBiH: Žepču, Maglaju i Orašju. Analiza je ukazala na vrlo nepovoljan socio-ekonomski položaj žena u ovim općinama, posebno imajući u vidu da se radi o 80% ruralnom stanovništvu i velikim broju izuzetno siromašnih zajednica. Glavni zaključak Analize je da programi oporavka i obnove nisu rodno odgovorni i nisu uzeli u obzir strukturalne prepreke za ostvarivanje ravnopravnosti spolova posebno u pogledu ekonomskog osnaživanje žena (kao što je npr. pitanje vlasništva nad imovinom i mnoge druge prepreke).

Preporuke Analize su ukazale na važnost senzibiliziranja osoblja uključenog u programe rekonstrukcije i oporavka prema ranjivim grupama, kao što su žene na selu, osobe s invaliditetom, starije žene, samohrane majke, Romkinje. U programe obnove kao i u planiranje sprečavanja budućih katastrofa neophodno je uključiti žene u odlučivanje tokom svih faza. Potrebna je, također, stručna podrška gender institucionalnih mehanizama, kao i učešće organizacija koje se bave promoviranjem i zaštitom ljudskih prava i ženskih ljudskih prava.

Sve prethodno navedene intervencije predstavljaju primjer dobre prakse pravovremenog djelovanja na uključivanju rodne perspektive u akcije uklanjanja posljedica od poplava u BiH. To je inovativan primjer takvih intervencija u regionu. Međutim, može se zaključiti da je u nedostatku regulatornog okvira i manjku ekspertize u oblasti roda i upravljanja katastrofama uticaj ovih intervencija, kada su u pitanju različite potrebe žena i muškaraca, bio ograničen.

36

II.3. Strateški cilj 3: Unaprijeđeni uslovi i pristup provedbi AP UNSCR 1325

Ovaj strateški cilj odnosi se na unaprijeđenje koordinacije u provedbi Akcionog plana, sistema uvođenja standarda ravnopravnosti spolova u djelokrug rada nadležnih institucija, kao i jačanje saradnje sa drugim akterima, kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou. Prvi Akcioni plan stvorio je sve preduslove za ostvarenje ovog strateškog cilja. Koordinacioni odbor za praćenje Akcionog plana, uspostavljen još 2010. godine i ponovo imenovan 2014. godine predstavlja pozitivan primjer zajedničkog, koordiniranog pristupa i podrške implementaciji Akcionog plana.

Uz Agenciju za ravnopravnost spolova, čiji je rad ocijenjen kao model liderstva u javnoj politici13, Koordinacioni odbor je bio i ostao ključni akter u provedbi i promociji Akcionog plana, kako unutar nadležnih institucija, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou.

Većina institucija uvrstila je aktivnosti iz Akcionog plana u svoje redovne programe rada. Međutim, potrebno je dalje primjenjivati instrumente i unaprijeđivati mehanizme za postizanje rodne ravnopravnosti, uz stručnu podršku Agencije za ravnopravnost spolova i entitetskih gender centara.

II.3.1. Srednjoročni cilj 3.1: Unaprijeđeni mehanizmi i instrumenti za provedbu AP UNSCR 1325

Poboljšani mehanizmi za koordinaciju provedbe AP UNSCR 1325)

Odlukom Vijeća ministara BiH, objavljenom u „Službenom glasniku BiH“ br. 20/15, ponovo je imenovan Koordinacioni odbor za praćenje implementacije Akcionog plana. Većina članova je ostala nepromijenjena. Međutim, zbog odlaska pojedinih članova u penziju i potrebe uključivanja dodatnih institucija (Ministarstvo pravde BiH, Ministarsvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ured za zakonodavstvo) u toku su izmjene i dopune Odluke o uspostavljanju Koordinacionog odbora.

U izvještajnom periodu održana su tri sastanka Koordinacionog odbora posvećena izradi Plana monitoringa i evaluacije Akcionog plana, te izradi godišnjih operativnih planova za provođenje AP UNSCR 1325 u nadležnim institucijama. U drugoj polovini 2015. godine planiran je još jedan sastanak s ciljem razmjene informacija o provedbi operativnih planova i dogovora o metodologiji izrade godišnjeg izvještaja o provedbi Akcionog plana.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH je na zahtjev pojedinih institucija pružala stručnu podršku u realizaciji godišnjih operativnih planova, te učestvovala i u drugim aktivnostima kroz koje je promovirana važnost uloge i doprinosa žena u sektorima odbrane i sigurnosti u BiH.

Sve institucije dostavile su informacije za izradu godišnjeg izvještaja. Iako pojedine institucije nisu u potpunosti primijenile model rezultatskog izvještavanja prema strateškim

13 Neovisna procjena implementacije Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 provedena je 2013.godine od strane Instituta za inkluzivnu sigurnost iz Vašingtona

37

i srednjoročnim ciljevima, prateći godišnje operativne planove i odgovarajuće indikatore, nivo dostavljenih informacija bio je dovoljan za izradu ovog izvještaja.

Evidentan je napredak u sistemskom pristupu uvođenju ravnopravnosti spolova u institucije nadležne po Akcionom planu za implementaciju UNSCR 1325. Ovaj proces nije ujednačen u svim institucijama, što u velikoj mjeri zavisi od vrste i obima zaduženja, angažmana i uticaja pojedinih članova/ica KO. Uspostavljanje kontakt osoba za rodna pitanja, obuke o ravnopravnosti spolova, statistike razvrstane po spolu, inicijative za usklađivanje propisa, promotivne aktivnosti, uvođenje afirmativnih mjera radi povećanja učešće žena u sektorima odbrane i sigurnosti su aktivnosti koje potvrđuju razumijevanje i stvarnu opredijeljenost institucija za primjenu i promociju ravnopravnosti spolova. Iskazana je potreba za dodatnim obukama osoblja unutar nadležnih institucija o usklađivanju propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH i uvođenju rodno-odgovornog programskog budžetiranja.

II.3.2. Srednjoročni cilj 3.2: Poboljšana saradnja sa drugim akterima

Saradnja sa lokalnim vlastima

Saradnja sa lokalnim vlastima ostvaruje se kroz izradu lokalnih akcionih planova za implementaciju UN SCR 1325. Prvi lokalni akcioni planovi usvojeni su još u 2013. godini, uz podršku Ureda UN Women u BiH i iz sredstava FIGAP programa. Ove inicijative su nastavljene i u 2014. i 2015. godini kroz projekte nevladinih organizacija podržane iz sredstava FIGAP programa. Do sada je izrađeno šest lokalnih akcionih planova od kojih su četiri usvojena od strane općinskih vijeća/skupština opština. U izvještajnom periodu, Općinsko vijeće Ilijaš usvojilo je Lokalni akcioni plan za provedbu UNSCR 1325.

Saradnja sa nevladinim organizacijama

Kada je u pitanju saradnja sa nevladinim organizacijama važno je istaći uspostavljanje Koordinacione grupe nevladinih organizacija koja je potpisala Memorandum o saradnji sa Koordinacionim odborom institucija za praćenje implementacije Akcionog plana. NVO koordinaciona grupa broji 16 članica, a Memorandum je otvoren za pridruživanje novih organizacija. Koordinaciona grupa je učestvovala u izradi Akcionog plana. NVO koja će predstavljati nevladin sektor u Koordinacionom odboru birat će se godišnje iz ove grupe. Saradnja sa nevladinim sektorom ostvaruje se i kroz druge oblike formalne i neformalne saradnje u planiranju i provedbi zajedničkih projekta iz aktivnosti. Tokom 2014. godine Agencija je iz sredstava FIGAP programa podržala sedam projekta nevladinih organizacija, koji su bili usmjereni na implementaciju UNSCR 1325.

Regionalna i međunarodna saradnja i razmjena informacija o provedbi UNSCR 1325

38

Regionalna i međunarodna saradnja nastavljena je i u ovom izvještajnom periodu. Saradnja sa državama u regiji posebno je intenzivirana nakon potpisivanja Zajedničke izjave o saradnji gender institucionalnih mehanizama država regiona u kojoj su definisana tri zajednička prioriteta, među kojima je i implementacija UNSCR 1325.

Regionalna saradnja (u užem smislu) omogućava sljedeće aktivnosti: Razmjenu iskustava, najboljih praksi u izradi i provedbi nacionalnih akcionih planova

za provedbu UNSCR 1325 Razmjenu međusobnih stručnih i finansijskih resursa.

U širem smislu regionalne saradnje, UNSCR 1325 se koristi kao instrument za podršku procesima pomirenja, jačanja i očuvanja mira i stabilnosti u regiji, kroz saradnju i zajedničke aktivnosti između zemalja koje su donedavno bile u sukobu.

U izvještajnom periodu održano je pet regionalnih sastanaka, tokom kojih je izrađen zajednički Plan akcije, odnosno Projektni prijedlog koji sadrži tri strateška cilja u skladu sa definisanim zajedničkim prioritetima: rod i sigurnost (UNSCR 1325), prevencija i suzbijanje nasilja na osnovu spola (Istanbulska konvencija)14 i ekonomsko osnaživanje žena. Kontinuitet i redovnost regionalne saradnje učvrstili su postojanje neformalnog regionalnog koordinacionog tijela, uz čiju podršku je formirana i regionalna mreža NVO-a „Balkanska regija“ koja sve više preuzima ulogu sekretarijata regionalnom koordinacionom tijelu.

Kada je u pitanju međunarodna saradnja, ključnu ulogu u procjeni provedbe i promociji Akcionog plana na globalnom nivou je imao Institut za inkluzivnu sigurnost iz Vašingtona, koji već duži niz godina pruža stručnu podršku Agenciji za ravnopravnost spolova BiH u primjeni UNSCR 1325. Na poziv Instituta, delegacija iz BiH u čijem sastavu su bili predstavnici/ce Agencije, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva odbrane i NVO, predstavili su najbolje prakse BiH na Akademiji nacionalnih akcionih planova u Vašingtonu. Institutu se u velikoj mjeri može zahvaliti za zastupljenost najboljih praksi iz BiH u Globalnoj studiji o sprovođenju UN Rezolucije 1325. koja je objavljena u 2015. godini.

Tim Instituta na čelu sa bivšom ambasadoricom SAD g-đom Swanee Hunt je u aprilu 2015. godine posjetio BiH. Tokom te posjete potpisam je Memoramdum o saradnji između Instituta i Agencije za ravnopravnost spolova BiH, održan je regionalni sastanak, donatorska konferencija i niz bilateralnih sastanaka od značaja za promociju uloge i doprinosa žena u postizanju i očuvanju mira i sigurnosti. Zajedničko planiranje i saradnja sa Institutom su nastavljeni i tokom 2015. godine.

Predstavnici/e pojedinih institucija zastupljenih u KO su, po pozivu, učestvovali u različitim edukacijama, konferencijama, seminarima, sastancima u BiH i inostranstvu, u okviru kojih su predstavljali rad KO i svojih institucija na provedbi Akcionog plana.

14 Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju i prevencija nasilja nad ženama i nasilja u porodici.39

Ministarstvo odbrane BiH, zajedno sa ministarstvima odbrane Makedonije, Crne Gore i Srbije, učestvuje u regionalnom projektu: “Podrška integraciji načela rodne ravnopravnosti u reformu sektora bezbednosti na Zapadnom Balkanu“ u organizaciji UNDP/SEESAC. U okviru ovog projekta, dva puta godišnje se održavaju redovni sastanci predstavnika mehanizama za rodnu ravnopravnost ministarstava odbrane i oružanih snaga Zapadnog Balkana (osam sastanaka do sada), kao i sastanci trenera za rodnu ravnopravnost (tri sastanka). Ovi sastanci predstavljaju oblik razmjene iskustava i naučenih lekcija. U okviru ovog projekta, predstavnici MO BiH i OS BiH učestvovali u studijskim posjetama MO i OS Švicarske, Holandije, Švedske i Španjolske sa ciljem razmjene iskustava iz oblasti rodne ravnopravnosti.

Budući da UNSCR 1325: „Žene, mir i sigurnost“ i njene prateće rezolucije, ukjučujući i posljednju Rezoluciju 2242, postaju sve aktuelnije u kontekstu različitih političkih dešavanja u BiH i svijetu, saradnja i koordiniran pristup svih aktera su od izuzetne važnosti. Pristup Agencije,„globalno-regionalno-lokalno“, pokazao se veoma korisnim za napredak u provedbi UNSCR 1325 na svim nivoima vlasti u BiH, regionalnu saradnju i razmjenu iskustava, te promociju i prepoznatljivost na globalnom nivou. NVO trebaju nastaviti djelovati zajedno sa institucijama i donositeljima odluka.

Potrebno je ostvariti značajniju afirmaciju postignutog kroz medijski prostor, kako bi se javnost senzibilizirala za razumijevanje konkretnih benefita provedbe i Rezolucije i akcionih planova. Vrlo je važno da svaka žena razumije pomenute benefite i njihov utjecaj (ili objektivnu mogućnost utjecaja) na njen svakodnevni život.

III. Izazovi i sljedeći koraci u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini

Iako je napredak evidentan, izazovi u provedbi Akcionog plana se i dalje odnose na nedostatak financijskih i ljudskih resursa za kontinuiranu primjenu principa ravnopravnosti spolova u nadležnim institucijama. Osviještenost i razumijevanje važnosti ovih principa još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Još uvijek se u nekim institucijama provedba UNSCR 1325 „Žene, mir i sigurnost“ percipira samo kao rodno razvrstana statistika.

Jedan od zaključaka Koordinacionog odbora je da su potrebne dodatne edukacije, kako bi se svi uposleni u institucijama upoznali sa konceptom ravnopravnosti spolova i praktičnom primjenom ovih standarda u svom djelokrugu rada. Posebno je iskazana potreba za obukom pravnog osoblja o usklađivanju zakona i podzakonskih akata sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, kao i potreba za obukom o rodno-odgovornom programskom budžetiranju za osobe koje rade u finansijama i koje su uključene u izradu planova, programa i budžeta. Ove obuke planirane su u posljednjem kvartalu 2015. godine.

40

Imajući u vidu nivo provedenih reformi u oblasti programskog budžetiranja, prijedlog Ministarstva finansija BiH za naredni period je pružanje tehničke podrške pilot-ministarstvima u sagledavanju aspekta rodne ravnopravnosti i primjeni ovog segmenta u konkretnoj programskoj strukturi uzimajući u obzir posebne nadležnosti institucija BiH.

Potrebno je kontinuirano pratiti i analizirati stanje rodne ravnopravnosti u nadležnim institucijama i raditi na promociji i podizanju svijesti stručne i šire javnosti o važnosti osnaživanja žena i unaprijeđenja njihovog položaja u sektorima odbrane i sigurnosti.

Kontakt-osobe za rodna pitanja u Ministarstvu odbrane, komandama i jedinicama Oružanih snaga BiH, u Ministarstvu sigurnosti, agencijama za provođenje zakona još uvijek ne posjeduju dovoljne kapacitete, niti ujednačen nivo znanja za postupanje po Standardnim operativnim procedurama koje propisuju njihove dužnosti i obaveze.

Prijedlog Ministarstva sigurnosti je da se održi zajednička radionica kontakt osoba za rodna pitanja iz Ministarstva sigurnosti, Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH. Budući da su neke kontakt osobe imenovane ranije i imaju određena iskustva, a neke su tek imenovane, cilj radionice bi bio umrežavanje ovih osoba, razmjena iskustava, dobrih praksi i stjecanje novih znanja i vještina. Planirano je da se ova obuka održi do kraja 2015. godine.

Nadalje, plan Ministarstva sigurnosti je da se u idućem razdoblju uspostavi Koordinacijsko tijelo kontakt osoba iz svih sektora Ministarstva, kao i upravnih organizacija u sastavu Ministarstva (SIPA, Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Služba za poslove sa strancima, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Agencija za policijsku potporu/podršku i Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja). Cilj je da se što više službenika/ca, posebno rukovodećih, upozna sa obavezama usklađivanja zakonskih i podzakonskih akata, kao i drugih dokumenata sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, te obavezama iz Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 u BiH. Spomenuto tijelo će, također, imati zadatak praćenja provedbe ovih obaveza radi upoznavanja Ministra sigurnosti sa provedenim aktivnostima, kao i preprekama za njihovu realizaciju.

Gender institucionalni mehanizmi (ARS BiH i GC FBiH i GC RS) će nastaviti pružati stručnu podršku institucijama i iznalaziti dodatna finansijska sredstva za provedbu mjera za postizanje ravnopravnosti splova u nadležnim institucijama. Nadalje, gender institucionalni mehanizmi će nastaviti raditi i pružati pomoć i podršku u sljedećim oblastima i konkretnim aktivnostima:

Usklađivanju zakona i drugih propisa kojima se regulišu imenovanja i postavljenja, učešće u strukturama odlučivanja, upravljanja i nadzora u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti sa standardima za ravnopravnost polova;

Razvoju saradnje i povezivanju žena koje se bave ili se žele baviti politikom na svim nivoima kroz program „Biraj ravnopravno“ koji će obuhvatati analizu potreba

41

članica aktiva žena svih političkih partija, jačanje njihovih kapaciteta i promotivne aktivnosti;

Primjeni lokalnih akcionih planova za ravnopravnost spolova u dijelu koji se odnosi na javno i političko odlučivanje, kao i lokalnih akcionih planova za primjenu UNSCR 1325;

Primjeni konkretnijih mjera za blagovremeno i ispravno postupanje prema osobama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata, kroz programe rehabilitacije i resocijalizacije, te koordinaciju i umrežavanje svih ključnih aktera za pružanje podrške ovim osobama.

42

IV. Monitoring i evaluacija

Osnovni mehanizam praćenja provedbe Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini je Koordinacioni odbor za praćenje implementacije Akcionog plana, koji se sastoji od članova i članica iz institucija sektora sigurnosti i jedne članice koja predstavlja nevladin sektor u BiH. Koordinacijski odbor ponovo je imenovan za period do donošenja narednog akcionog plana za BiH. U toku je izrada Izmjena i dopuna Poslovnika o radu Koordinacionog odbora, koje će preciznije definisati strukturu i zaduženja Koordinacionog odbora.

Nakon usvajanja Akcionog plana, izrađen je Plan monitoringa i evaluacije Akcionog plana uz stručnu podršku Instituta za inkluzivnu sigurnost. U izradi Plana učestvovali su predstavnici/ce svih institucija zastupljenih u Koordinacionom odboru. Ovo je ujedno bio proces učenja i jačanja kapaciteta institucija za praćenje napretka i učinka Akcionog plana, kroz pokušaj definisanja što realnijih i mjerljivijih indikatora. Pored indikatora, Plan sadrži i početne odrednice (ako postoje), definiše način prikupljanja podataka i izvještavanja, rokove i odgovorne aktere. Primjena ovog sistema monitoringa i evaluacije bi trebala da unaprijedi kvalitet provedbe aktivnosti i prevazilaženje izazova, te predstavlja temelj za neovisnu srednjoročnu i završnu procjenu napretka u provedbi Akcionog plana. Početkom 2015. godine zajedno sa institucijama izrađeni su godišnji operativni planovi, koji su uključivali već definisane indikatore.

Kvalitet i nedostaci godišnjih operativnih planova i planova monitoringa i evaluacije dolaze do izražaja prilikom izrade godišnjeg izvještaja o implementaciji Akcionog plana. Može se konstatovati da su za ključne institucije ovi planovi predstavljali dobre smjernice za djelovanje, praćenje i izvještavanje.

U 2016. godini planirana je neovisna procjena implementacije Akcionog plana u skladu sa postavljenim indikatorima. Veoma je važno naglasiti da je djelovanje ovog Koordinacionog odbora, formalna i neformalna međusobna saradnja i dalje primjer veoma dobre prakse djelovanja, zainteresovanosti i saradnje nadležnih institucija u provedbi jedne javne politike.

43