Sarajevo, maj, 2016. godine · UVOD . Dinamika i ubrzani razvoj u domenu savremene produkcije menadžmenta u scenskim umjetnostima stavlja i akcenat na obrazovanje stručnog kadra

UNIVERZITET U SARAJEVU AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI SARAJEVO ODSJEK ZA PRODUKCIJU I MENADŽMENT U OBLASTI SCENSKIH UMJETNOSTI

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA PRODUKCIJU I MENADŽMENT

U OBLASTI SCENSKIH UMJETNOSTI

PRVI CIKLUS (BA STUDIJ)

Sarajevo,

maj, 2016. godine

UVOD Dinamika i ubrzani razvoj u domenu savremene produkcije i menadžmenta u scenskim umjetnostima stavlja akcenat na obrazovanje stručnog kadra. Uloga producenta i menadžera se, u zadnjih dvadeset godina, značajno promijenila i na svjetskoj i na evropskoj sceni, a savremeni trendovi i pravci razvoja ukazuju da će potreba na tom polju samo rasti. Sa druge strane, često isključivo kao rezultat individualnih napora, uspjesi domaće produkcije i kulturnog menadžmenta prevazilaze lokalne okvire i potvrđuju potrebu za uspostavljanjem još čvršće osnove i jačeg sistema za proizvodnju i plasman u scenskim umjetnostima. Dalji razvoj scene zasniva se velikim dijelom na boljoj horizontalnoj povezanosti među samim akterima, a Akademija scenskih umjetnosti je, tradicionalno, inkubator novih profesionalnih modela i standarda. Produkcija je najmlađi odsjek na Akademiji scenskih umjetnosti. Nakon 6 godina rada, osjetili smo potrebu za evaluacijom iskustava stečenih u radu i za promjenom i prilagođavanjem nastavnog plana i programa specifikumima rada na samoj Akademiji, ali i novim evropskim standardima u obrazovanju sličnih kadrova. Na osnovu redovno-rađene samoevaluacije studijskog programa, sprovedenih anketa sa studentima i kroz neformalne razgovore sa bivšim studentima – te imajući u vidu materijalna ograničenja – defenirali smo konkretne nedostatke i potrebe za poboljšanjem. Pored unaprjeđenja i daljeg osavremenjavanja nastavnog plana i programa našeg odsjeka, želimo povezati nastavni proces na cijeloj Akademiji te omogućiti studentima bolju mobilnost, posebno u odnosu na ostale Akademije u regiji. Promjenom strukture nastavnog programa – sa modela 3+2 na model 4+1 – nastava bi bila značajno unaprijeđena. Dodiplomski studij bi studentima omogućio cjelovitiji uvid, znanja i alate vezane uz poslove iz oblasti produkcije i menadžmenta u scenskim umjetnostima, ali i bolju startnu poziciju na tržištu rada. Jednogodišnji master program bi, sa druge strane, bio usmjeren na dalje obrazovanje studenata koji su stekli određena praktična znanja i žele napredovati. Model trogodišnjeg dodiplomskog školovanja nije omogućavao koncentrisan i detaljan rad na završnom radu studenta, kako praktičnom tako i teoretskom, pa su studenti najčešće produžavali studij za jednu školsku godinu i koristili je za rad na završnom radu. Sa druge strane, istinska multimedijalnost odsjeka i Akademije može se realizovati samo kroz četverogodišnji program i modularni način studija. Na taj način se povezuju svi odsjeci na Akademiji, a studenti su spremniji za konkretne profesionalne izazove. Četverogodišnji dodiplomski studij nam omogućava da, imajući u vidu kompleksnost nastavnog procesa na Akademiji, povežemo nastavne planove i programe, a studente usmjerimo na saradnju od samog početka. Jednogodišnji master studij će nam omogućiti da budemo atraktivniji i za studente iz regije, u kojoj se, na drugim sličnim akademija, nastava odvija u modelu 4+1. Također, omogućiće potencijalnim studentima master programa, koji već rade u struci, da se lakše odluče na korak doškolovavanja. Projektna usmjerenost master programa omogućava studentima da svoje profesionalne projekte razvijaju u okviru programa i u nastavi. Ovakav pristup nastavi ima u vidu trenutne, ali i buduće prostorno-tehničke mogućnosti Akademije.

1

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA PRODUKCIJU I MENADŽMENT U OBLASTI SCENSKIH UMJETNOSTI

PRVI CIKLUS (BA STUDIJ)

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI SARAJEVO ODSJEK ZA PRODUKCIJU I MENADŽMENT U OBLASTI SCENSKIH UMJETNOSTI PRVI CIKLUS (BA STUDIJ)

VRSTA I NIVO STUDIJA PRVI CIKLUS (BA STUDIJ)

TRAJANJE STUDIJA 4 godine (IV)

BROJ STUDENATA 12

BROJ ETCS 240

USLOVI ZA UPIS NA STUDIJSKI PROGRAM

Diploma o završenoj srednjoj stručnoj spremi (u četverogodišnjem trajanju) i položen prijemni ispit. Ispit obuhvata: test opšteg znanja, pismeni rad na zadanu temu i usmeni ispit. Redoslijed kandidata za upis na studije prvog ciklusa studija (BA) utvrđuje se na osnovu uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju i rezultata postignutih na prijemnom ispitu.

JEZIK NA KOJEM SE IZVODI STUDIJSKI PROGRAM B/H/S i engleski jezik

RUKOVODILAC STUDIJSKOG PROGRAMA van. prof. Amra Bakšić Čamo

STRUČNI AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STIČE PO ZAVRSETKU I CIKLUSA STUDIJSKOG PROGRAMA

Baccalaurea/us - producent umjetnosti u oblasti produkcije i menadžmenta u oblasti scenskih umjetnosti

Nakon završenog prvog ciklusa (BA) studija, moguće je nastaviti školovanje kroz drugi ciklus (MA) master studije.

I CILJEVI STUDIJA Cilj osnivanja odsjeka za produkciju i menadžment u oblasti scenskih umjetnosti proizilazi iz očigledne potrebe da BiH dobije visokokvalifikovane stručnjake, sposobne da odgovore izazovima današnjeg vremena i budućunosti u poslovima organizacije, proizvodnje, planiranja i plasmana u domenu audiovizuelnih i mulitimedijalnih djelatnosti, kao i sveukupnog kreiranja i djelovanja na planu kulture. Sadašnji trendovi očito pokazuju velike potrebe za obrazovanim kadrovima, a prateći razvoj i značaj medija i kulture u najširem aspektu, izvjesno je da će te potrebe vremenom rasti, a ne smanjivati se. Cilj studijskog programa je da pruži studentima znanja o filmskim, pozorišnim, kulturnim i medijskim sistemima i da ih osposobi za vještine iz oblasti menadžmenta i produkcije u ovim oblastima. Kroz predavanja, rad na projektima, profesionalnu praksu, praktični i istraživački rad i radionice, studenti se osposobljavaju za aktivno učešće u organizovanju i vođenju umjetničkih produkcija. Dodiplomski program, kroz četverogodišnji studij, nudi kombinaciju teorije i organizovane prakse i priprema studente za uspješno obavljanje poslova producenta u scenskim umjetnostima. Ovako koncipirana nastava omogućava sticanje kompleksnog znanja o produkciji i menadžmentu kroz realizacije konkretnih projekata. Nakon završenog studija spremni su da uspješno odgovore profesionalnim izazovima u domenu produkcije filmova, radijskih I TV programa svih vrsta, teatra, opere, baleta, novih medija, kulturnih događaja, kao i za

2

aktivno istraživanje, menadžment i razvoj novih oblika kulturnog djelovanja u javnosti te plasmana projekata na lokalnom i internacionalnom nivou. U tom smislu, Odsjek za produkciju i menadžment u oblasti scenskih umjetnosti ima za cilj da snažno doprinese interakciji između postojećih Odsjeka na ASU i komunikaciji i saradnji sa drugim akademijama u regionu.

II ISHOD UČENJA

Završen čeverogodišnji studij omogućava studentima razvoj vještina i sticanje znanja o svim elementima produkcionog procesa u različitim medijima - radio, film, pozorište, TV, novi mediji.

Znanja

- razumijevanje zakonitosti medijskog i audiovizualnog tržišta - razumijevanje zakonitosti pozorišne scene i tržišta - vještine pisane prezentacije projekata u elektronskim medijima u scenskim umjetnostima - vještine usmene prezentacije projekata u elektronskim medijima u scenskim umjetnostima - vještine potrebne za realizaciju projekta u elektronskim medijima u scenskim umjetnostima - temeljna producentska znanja u oblasti financija, zakonske regulative kako na nivou BiH, tako i na

međunarodnom novou - znanje o metodologiji istraživačkog rada u umjetnosti.

Profesionalne i praktične kompetencije

- organizacija medijskih i projekata u scenskim umjetnostima - sposobnost rada u timu - sposobnost vođenja tima - razumijevanje plasmana medijiskih proizvoda i umjetničkih projekata - razumijevanje međuljudskih odnosa i prihvatanje tuđeg mišljenja - vještina prepoznavanja problema - sposobnos izrade, primjene i realizacije kompleksnih planova.

III NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE

Nastavni plan i program Odsjeka za produkciju i menadžment u oblasti scenskih umjetnosti baziran je na iskustvima eminentnih visokoškolskih ustanova istog ili sličnog usmjerenja u Evropi i SAD-u te dosadašnjih iskustava Akademije scenskih umjetnosti, koja svoje uspjehe od samog osnivanja temelji na specifičnoj kombinaciji praktičnog rada i širokoj stručnoj i teoretskoj bazi nastavnih predmeta. Stručno-umjetnički predmeti su bazirani na kombinaciji klasičnih predavanja, vježbi, tematskih radionica i seminara. Nastavni plan na Odsjeku se provodi u dva ciklusa studiranja, u ciklusima od četiri godine i jedne godine. Prvi ciklus traje osam semestara i zasniva se na osposobljavanju studenata da se, nakon završenog studija, bave izvršnom produkcijom i menadžmentom u kulturi, naročito u domenu organizatora u produkciji, organizatora masovnih događaja i kulturnih manifestacija i sl. Bazira se na teorijskim predmetima te praktičnom radu na projektima ASU i u praktičnom radu u nekoj od produkcijskih, TV, pozorišnih kuća ili kulturnih institucija.

IV UVJETI UPISA NA DODIPLOMSKI STUDIJ – PRODUKCIJA I MENADŽMENT U OBLASTI SCENSKIH UMJETNOSTI

Svi kandidati koji su stekli četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje mogu konkurisati za upis na dodiplomski studij. Planirani broj upisanih je (do) dvanaest studenata, a prema rang listi koja bi se određivala nakon obavljenog prijemnog / kvalifikacionog ispita i to na osnovu uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju i rezultata postignutih na testovima i provjeri znanja kojoj pristupaju svi prijavljeni kandidati.

3

Ovaj broj studenata je planiran na temelju Standarda i normativa, kao optimalan, te na osnovu procjene prolaznosti studenata i potreba društva za producentima i menadžerima u oblasti scenskih umjetnosti

V PLAN STUDIJA

Struktura predmeta studija:

Obavezni predmeti

1 Produkcija i menadžment u scenskim umjetnostima 2 Produkcija - projekat 3 Ekonomija i menadžment 4 Opšta teorija države i prava 5 Razvoj elektronskih medija 6 Historija drame i pozorišta 7 Engleski jezik 8 Historija umjetnosti 9 Elementi filma i razvoj filmskih vrsta

10 Osnove pisanja scenarija 11 Osnove nauke o jeziku 12 Pokret 13 Osnove glume 14 Pravni aspekti produkcije 15 Opšta teorija književnosti 16 Osnove režije 17 Osnove teorije umjetnosti 18 Teorija glume i režije 19 Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti 20 Scenografija, kostim, maska 21 Nove tehnologije i mediji 22 Osnove montaže 23 BH i exYu teatar i film 24 Osnove filmske i TV slike 25 Završni projekat 26 Žanrovi i formati u postbroadcast vremenu 27 Kulturna politika 28 Analiza i teorija scenarija 29 Rediteljske poetike 30 Francuski jezik 31 Vizuelne komunikacije

Izborni predmeti

1 Filozofija 2 Estetika 3 Muzika 4 Teatrologija 5 Tehnologija medija 6 Osnove zvuka 7 Teatar i film pod opsadom 8 Kritika 9 Režija i opera, savremeni ples

10 Teatar i film za djecu

4

VI NASTAVNICI I SARADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Amra Bakšić Čamo, van. profesor na odsjeku za Produkciju i menadžement Jovan Marjanović, docent na odsjeku za Produkciju i menadžement Amira Kudumović, viši asistent na odsjeku za Produkciju i menadžement Mirsad Purivatra, vanredni profesor za Produkciju i menadžement Pjer Žalica, redovni profesor na odsjeku Režija Aida Begić, redovni profesor na odsjeku Režija Srđan Vuletić, redovni profesor na odsjeku Režija Elma Tataragić, redovni profesor na odsjeku Režija Danis Tanović, van. profesor na odsjeku Režija Jasmin Hošo, doc. na predmetu Ekonomija i menadžment Milica Babič, lektor za Engleski jezik Jasna Žalica, redovni profesor za Pokret Sanja Burić, vanredni profesor za predmet Pokret Emina Muftić, redovni prof. za predmet Govor Dr. Dino Pobrić,van prof. za predmet Osnove teorije umjetnosti Dr. Nina Alihodžić-Hadžiabdić, prof za predmet Opšta teorija književnosti Milica Babić, lektor za predmet Engleski jezik Dr. Muhamed Dželilović, redovni profesor za predmet Istorija svjetske drame i pozorišta Aida Pilav, viša ass. za predmet predmet Istorija svjetske drame i pozorišta Faruk Lončarević, va.prof. za predmet Elementi filma i razvoj filmskih vrsta Dr. Zehra Kreho, redovni profesor za predmet Dramaturgija i Uvod u teoriju glume i režije Zoran Mlinarević, viši ass. za predmet Teorija glume i režije Edin Mustafić, vanredni profesor za predmete Teatar i film pod opsadom i Rad glumca sa rediteljem Dr. Amela Šehović, vanredna profesorica za predmet Osnovi nauke o jeziku Dr. Almedina Čegić, vanredna profesorica za predmete: Istorija bh drame i teatra, Istorija južnoslovenske drame i pozorišta Haris Pašović, redovni profesoe za predmet Teatar i film pod opsadom Amra Bakšić-Čamo, van.prof,. za predmet Osnove produkcije Dr.Ema Mazrek docentica za predmet Istorija umjetnosti Osman Arsanagić, redovni profesor za predmet Scenografija, kostim i maska Bojan Hadžihalilović, vanredni profesor za predmet Vizuelne komunikacije Dr. Ivan Čavlović, redovni profesor za predmet Muzika Dr. Jasna Bajraktarević, redovna profesorica za predmet Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti Nastavnici sa Odsjeka za Produkciju, Režiju , Dramaturgiju i AV studij a prema potrebama pojedinih oblasti na predmetima, prema naznakama u opisu programa nastavnih programa pojedinih predmeta Gostujući umjetnici i nastavnici sa evropskih Akademija, u formi kraćih radionica na stručno-umjetničkim predmetima

VI NAČIN REALIZACIJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA NA DODIPLOMSKOM STUDIJU – PRODUKCIJA I MENADŽMENT U OBLASTI SCENSKIH UMJETNOSTI

Osnovni zadatak grupe matičnih predmeta na Odsjeku za produkciju i menadžent u oblasti scenskih umjetnosti je da se student stekne znanja o elementima, fazama I načinima funkcionisanja produkcije od koncepta do plasmana u različitim medijima – radio, film, pozorište, TV, novi mediji, te domaće, regionalne i međunarodne specifičnosti.

5

Osnovni oblici rada su predavanja, vježbe, radionice, case studies, master class , individualne vježbe, testovi, studije slučaja. Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Ostvareni rezultati se prate tokom semestra, na nastavi, te provjerama znanja, a zatim na ispitima i stepenuju se od nedovoljan (5) do odličan (10). Uslov za pristup ispitu je potpis odgovornog nastavnika koji potvđuje redovno praćenje nastave. Stručno zvanje nakon završetka studija biti će: Baccalaurea/us - producent umjetnosti u oblasti produkcije i menadžmenta u oblasti scenskih umjetnosti

VII ZAVRŠETAK STUDIJA I ZAVRŠNI RAD

Za dobivanje diplome završenog studija potrebno je, nakon prikupljenih potpisa predmetnih nastavnika, položiti ispite iz svih premeta studija i uspješno realizovati završni rad/projekat iz predmeta Produkcija – projekat, na zadnjoj godini studija.

6

broj#

Predmet

Obavezni /izbo

rni

S.Umjetnicki/teorijski

Predavanja

I

Etcs I

Predavanja

II

Etcs II

Predavanja

III

Etcs III

Predavanja

IV

Etcs IV

Predavanja

V

Etcs V

Predavanja

VI

Etcs VI

Predavanja

VII

Etcs VII

Predavanja VIII

Etcs VIII

1 Produkcija i menadžment u scenskim umjetnostima OB SU 4 5 4 5 4 4 5 5 5 5 5 5 3 5 3 5

2 Produkcija - projekat OB SU 4 5 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 3 Ekonomija i menadžment OB T 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 Opšta teorija države i prava OB T 2 2 2 2 5 Razvoj elektronskih medija OB SU 2 2 2 2 6 Historija drame i pozorišta OB T 4 2 4 2 7 Engleski jezik OB T 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 8 Historija umjetnosti OB T 2 2 2 2 2 2 2 2

9 Elementi filma i razvoj filmskih vrsta OB T 2 2 2 2 2 2 2 2

10 Osnove pisanja scenarija OB SU 2 2 2 2 11 Osnovi nauke o jeziku OB T 2 2 2 2 12 Pokret OB SU 2 2 13 Osnove glume OB SU 2 2 14 Pravni aspekti produkcije OB SU 2 2 2 2 2 2 2 2 15 Opsta teorija knjizevnosti OB T 2 2 2 2 2 2 2 2 16 Osnove režije OB SU 2 2 2 2 17 Osnove teorije umjetnosti OB T 2 2 2 2 18 Teorija glume i režije OB T 2 2 2 2

19 Opsta psihologija sa psihologijom umjetnosti OB T 2 2 2 2

20 Scenografije, kostima, maske OB SU 1 1 21 Nove tehnologije i mediji OB SU 2 2 2 2 22 Osnove montaže OB SU 2 2 2 2 23 BiH i exYu teatar i film OB SU 2 2 2 2 24 Osnove filmske i TV slike OB SU 2 2 25 Završni projekat OB SU 5 5 5 5

26 Zanrovi i formati u postbroadcast vremenu OB SU 3 3 3 3

27 Kulturna politika OB SU 3 3 3 3 28 Analiza i teorija scenarija OB SU 2 2 2 2 29 Rediteljske poetike OB SU 3 3 3 3 30 Francuski jezik OB T 4 2 4 2

31 Vizuelne komunikacije OB SU 3 3 3 3

32 Savremeni marketing u medijima i kulturi OB SU

33 Financijski menadzment medijskog i umjetnickog projekta

OB SU

34 Savremeni tokovi OB SU

35 Metodologija naucnog i umjetnickog rada OB T

Obavezni predmeti 30 30 30 3

0 30 30 30 3

0 26 26 26 2

6 26 26 26 2

6 1 Filozofija IZ T 2 2 2 2 2 Muzika IZ T 2 2 2 2 3 Teatrologija IZ T 2 2 2 2 4 Tehnologija medija IZ T 2 2 2 2 5 Osnove zvuka IZ T 2 2 2 2 6 Estetika 2 2 2 2 7 Teatar i film pod opsadom IZ SU 2 2 8 Kritika IZ SU 2 2 2 2 9 Rezija i opera, savremeni ples IZ SU 2 2 2 2

Kredit/predavanja Maksimalno 30 30 30 3

0 30 30 30 3

0 30 38 30 3

0 30 28 30 3

0

Etcs

Etcs

Etcs

Etcs

Etcs

Etcs

Etcs

Etcs

1

Šifra – kod predmeta: PRO0101

Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA I

Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1

Individualne vježbe:

Drugi oblik nastavnog rada: Ostali nastavni oblici su konsultacije, praktičan rad, rad sa studentima režije, dramaturgije i glume

ECTS: 5

Ime nastavnika i saradnika: Izabrani predavac

Jezik nastave: bosanski/hrvatski /srpski i engleski

Trajanje/semestri: I

Status/obavezni,izborni: Obavezni

Preduvijeti za upis predmeta: Upisan I semester

Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Usvajanje osnovnih pojmova iz oblasti produkcije i menadžmenta, sticanje bazičnih teorijskih i praktičnih znanja i vještina kroz predavanja, vježbe i seminare.

Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:

razumijevanje i korištenje temeljnih stručnih pojmova

razumijevanje cjelokupnog produkcijskog lanca, bez obzira na medij o kome je riječ

svijest o relacijskim, intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela

Opis programa: Studenti stiču osnovna znanja o produkciji i ulozi producenta te o menadžmentu u kulturi.

Teme:

Osnovna znanja o elementima i fazama produkcije od koncepta do plasmana u različitim medijima - film, pozorište, TV, novi mediji.

Specifičnosti produkcije u različitim medijima.

Radni proces.

Komunikacijske vještine.

Domaće, regionalne i medjunarodne specifičnosti.

Sistemi.

Ekonomski i pravni aspekti produkcionog procesa

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja , vježbe, seminari, radionice, studije slučaja, master class, individualne vježbe, testovi.

Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, te analizirati na času savremenu produkciju u scenskim umjetnostima.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog

programa, te na završnom pismenom ispitu.

Literatura: Gregory Goodel Independent Feature Film Production David M. Conte, Stephen Langley: Theatre Management M. McLuhan – Understanding media

Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvedbe predmeta:

Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre a nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Šifra - kodpredmeta: PRO0102

Nazivpredmeta: Produkcija – projekat I

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 3


Drugi oblik nastavnog rada: Samostalni rad, konsultacije, praktični samostalni rad na projektu, rad sa izabranim mentorom

ECTS: 5

Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik




Preduvjeti za upis predmeta: Upisan I semester


Cilj ovog predmeta je da studenti kroz praktični rad steknu osnovna znanjima iz oblasti produkcije i menadžmenta, te da realizuju projekte iz polja scenskih umejetnosti bilo kao producenti ili menadžeri.

Opis programa:

Predmet obuhvata grupni rad na praktičnim projektima. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta zadatom mediju ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji zadatih projekata i ostvarivanju zadatih planova. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, stiču znanja i način komunikacije. Zadatak 1 Adaptacija iste priče kroz različite medije (film, pozorište, radio, tv i internet)

Vidovi i načini realizacije nastave:

Predavanja , vježbe, radionice, studije slučaja, master class , individualne vježbe, testovi, praktični rad u grupi, individualni praktični rad konsultacije sa mentorom.

1

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa I izvještaja o urađenom tokom semestra.

Literatura: Izabrana literatura se određuje u odnosu na projekat.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se ocjenjivanjem predavača i sadržaja kroz anketni obrazac, raspravama na stručnim tijelima, a uspješnost procentom prolaznosti.

Šifra - kod predmeta: PRO0103

Naziv predmeta: Ekonomija i menadžment

Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1


Drugi oblik nastavnog rada:

ECTS: 2


Jezik nastave: Bosanski/hrvatski/srpski/engleski


Status/obavezni,izborni: Obavezan

Preduvjeti za upis predmeta: Upisan I senestar


Osnovni cilj ovog predmeta je poboljšati sposobnost studenata za identificiranje, analizu, traženje i provođenje strategija u vrlo dinamiziranom globalnom poslovnom okruženju.

Opis programa: Studentima će na raspolaganju biti različiti materijali vezani za međunarodne poslovne izazove u okviru tzv. «entertainmant» industrije, uključujući: (1) odnos biznisa i vlade u visoko industrijaliziranim ekonomijama i tržištima u nastajanju; (2) poseban naglasak na najveća tržišta u nastajanju, tzv. BRIC-s, i efekte izmjenjenih vladinih strategija, u cilju promoviranja nacionalnog ekonomskog razvoja i rasta, na kompanije; (3) značaj zabavne industrije za ekonomski razvoj i rast Bosne i Hercegovine; (4) primjenu ekonomije u savremenim medijskim industrijama; (5) podjelu medija na profitne i ne-profitne; (6) korporativne strategije u svijetu brojnih regulatora; (7) zagovornike i protivnike zaštite nacionalnih kompanija od inostrane konkurencije; ali i (8) kreiranja atraktivnije Bosne i Hercegovine kao lokacije investiranja; (9) nacionalne i međunarodne izvore finansiranja; (10) izradu biznis planova i budžeta; (11) upravljanje finansijama; kao i (12) uticaj regulativa EU za oblast kulture na bosanskohercegovačku zabavnu industriju. Ko određuje cijenu usluga: politika ili tržište? Da li je problem dužničkog ropstva Grčke, Mađarske, Irske, samo njihov

2

problem? Kako shvatiti pojam “tržišta u nastajanju”, ulogu BRIC zemalja i prodor njihovih kompanija? Zašto se finansijske, ekološke i zdravstvene krize danas sve više doživljavaju kao globalne krize? Kakve poruke šalju propasti najvećih finansijskih institucija, kao na primjer Lehman Brothersa, propast ENRON-a, katastrofa u Fukushimi i posljedice na japansku industriju? Šta nama znači G-7, G-20, EBRD, WB, WTO? Kako se roba, kapital, usluge i ljudi kreću u globaliziranom svijetu? Kako te promjene utiču na promjenu politika na lokalnom nivou? Da li globalizacija može biti uzrok, odnosno motiv za regionalizam? Zašto je uticaj transnacionalnih kompanija na ekonomiju zemlje domaćina veliki? Kako transnacionalne kompanije vode ka većoj nejednakosti u zemljama u razvoju? Kako je svijet povezan i gdje smo “mi”?

Ovaj predmet, također, ima za cilj pomoći studentima u traženju odgovora na postavljena pitanja istraživanjem globalnih tokova u svim svojim različitim oblicima, pri čemu je težište na međunarodnom kretanju kapitala, prekograničnim efektima i međusobnom povezivanju u oblasti savremenih medija. Svaka tematska cjelina biće obrađena u okviru predavanja, studija slučaja i razmatranja realnih problema, jer svijet ne pripada optimistima već realistima.

Osnovni pojmovi u ekonomiji

Ponuda i potražnja – primjena ponude i potražnje na tržištu

Osnova ekonomije troškova

Cjenovni menadžment – cjenovna elastičnost

Savremeni mediji kao pokretači ekonomskog rasta i razvoja – primjer Island

Konjukturni ciklusi, nezaposlenost i inflacija

Tržište – Veličina i struktura: analiza slučaja: Film vs Pozorište

Vidovi i načini realizacije nastave: •IN-class predavanja: 50%

•ON-line predavanja:

•IN-class vježbe – Metoda analize slučaja: 30%

•ON-line vježbe:

•Gost predavač/posjeta odabranim kompanijama u toku semestra: 20%

•Korištenje resursa sa relevantnih stranica - video zapisi, e-books, dokumenti, itd.

•Konsultacije u dogovorenom terminu

3

Provjera znanja i polaganje ispita: • Parcijalni ispit 25%

• Finalni ispit: 35%

• Istraživački projekat: 40%

Literatura: Osnovna literatura:

•Osmanković, J., & Hošo, J. (2010). Međunarodni problemi i politike – trgovina, integracije, TNC. Sarajevo: Ekonomski fakultet.

•Vogel, Harold L. (2011). Entertainment Industry Economics – A Guide for Financial Analysis. Cambridge University Press.

•Byrnes, William J. (2009). Menagement and the Arts. Burlington: Focal Press.


Postoje tri glavne vještine koje će studenti razviti u okviru ovogpredmeta: (1) istraživačke vještine, koje će se razviti kroz istraživanje kada, gdje, zašto i kako su, posebno, transnacionalne kompanije globalizirane; (2) vještine komuniciranja, koje će se razviti u dijelu rasprava o studijama slučaja i filmovima, kao što je "The Assent of Money" autora Nialla Fergusona, i političkim borbama za spašavanje najvećih kompanija i država; i (3) vještine pisanja, koje će se razviti kroz pripremu neovisnih izvještaja o rezultatima istraživanja na odabranim kompanijama.

Generalno, studenti će unaprijedit njihova znanja o globalnim tokovima i poboljšati finansijsku pismenost o međunarodnom kretanju kapitala, kao i sposobnost za razumijevanje poslovnih novosti, kako onih iz lokalnih tako i međunarodnih medija.

Posebno će biti izloženi principi i tehnike izrade finansijskih planova i izvještaja u zabavnoj industriji.

Na kraju ovog predmeta studenti će izaći s više od samo nekoliko dodatnih znanja i vještina. Mnogo važnije je da će morati naučiti kako postaviti vlastita pitanja o globalnim tokovima. Također, unaprijedit će svoja znanja i vještine u traženju novih resursa, u rasponu od izvora finansiranja, izvora informacija, do novih baza podataka, koji će im pomoći u istraživanjima i traženju odgovara na njihova pitanja

Iako se ovaj predmet oslanja na različite akademske discipline, ekonomija, pravo, međunarodni odnosi, uvijek je cilj pronaći i izvući najbolje efekte kako za kompanije tako i za pojedince. Uz kombinaciju široke osnove predavanja, studija slučaja i videa, djelokrug kursa je vrlo interdisciplinaran.

4


Naziv predmeta: Opšta teorija države i prava

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2


Jezik nastave: Bosanski/Hrvatski/Srpski

Trajanje/semestri: 1


Preduvjeti za upis predmeta: Upisan I semestar


Glavna svrha predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama pravnog sistema i uređenja drzave kako bi stekli neophodno predznanje o ulozi države i pravnog sistema u kreiranju pravnih odnosa i sistema zaštite prava.

Dopunska svrha predmeta je ta da studenti nauče prepoznavati i razlikovati osnovne pojmove koji su neophodni za razumijevanje značaja zaštite prava u produkciji.

Opis programa: Osnovni pojmovi o pravu i državi. Funkcionisanje društva i podjela vlasti kroz ulogu zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti u društvu. Pravna norma i njen sadržaj (dispozicija i sankcija) i pravni akti (opšti i pojedinačni) . Pravni akti, njihove karakteristike i značaj i njihova hijerarhija u pravnom sistemu. Pravni odnos i njegov značaj u svakodnevnom

životu kroz pojam pravnog subjekta i pravnog objekta.

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada pojedinačnih tema kroz predavanja i raspravu o pojedinim djelima

5

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa i kroz pismeni ispit.

Literatura: 1.Teorija države i prava – Nikola Visković (Zagreb 2006 g.) 2.Uvod u pravo - Radomir Lukić (Beograd 1991 g.) 3.Ustav BiH

4.Pravila građanskog i porodičnog prava sa sudskom praksom – Enver Zečević (Sarajevo 2000 g.)




Naziv predmeta: Razvoj el. medija

Predavanja: 1

Seminar: 1

Vježbe:


Drugi oblik nastavnog rada: Individualno I zajedničko gledanje, master class

ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski i engleski


Status/obavezni,izborni: obavezni



Upoznavanje studenata sa osnovama i hronologijom razvoja elektronskih medija. Studenti usvajaju znanja o proceisma razvoj radija,te usvjajau osnovne pojmove radiofonije i stiču uvid različite aspekte savremene radijske produkcije. .

6

Opis programa: U okviru predmeta se, na osnovu slušanja, I pismenih analiza definiraju karateristike radija kao medija, te student usvajaju bazična znanja o razvoju tehnologije kroz razvoj radija kao medija. Teme: - Orson Wells: Rat svjetova - Tehnoloski osnovi razvoja radija i razvoj tehnologije - Istorija radija , uloga u društvenim procesima - zanrovi, programi - istorija BH radija I ex yu radija - savremena BH radio prakza - radio I marketing Studneti tokom semstra rade I seminarski rad na temu izabrane radiosstanice u BiH.

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja , vježbe, radionice, studije slučaja, master class , individualne vježbe, testovi.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te na završnom pismenom ispitu.

Literatura: Radio Sarajevo, monografija, Izdavac Media Centar Sarajevo Michele Hilmes, Jason Loviglio: Radio reader: Essays of cultural history of Radio


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se ocjenjivanjem predavača i sadržaja kroz anketni obrazac, raspravama na stručnim tijelima, a uspješnost procentom prolaznosti


Naziv predmeta: Historija svjetske drame i pozorista

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 2



7

ECTS: 2

Ime nastavnika i saradnika:

Izabrani nastavnik

Jezik nastave: Bosanski/hrvatski/srpski



Preduvjeti za upis predmeta:

Upisan I semestar


Sadržaj predmeta Istorija svjetske drame i teatra I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i seminara.

Nastava predmeta Istorija svjetske drame i pozorišta I koncipirana je tako da u nizu tematskih cjelina nastoji obuhvatiti i analizirati, kako sinhronijski, tako i dijahronijski, najbitnije pojave i stilska obilježja u razvitku dramske književnosti i teatarske prakse, nastojeći podcrtati njihovu međusobnu uslovljenost. Tokom ovog seminara studenti treba da se upoznaju sa opštom problematikom teatarskopovijesnog i dramske periodizacije od nastanka teatra do XIX stoljeća, sa akcentom na temeljna obilježja stilskih epoha: antičkog teatra i drame, klasičnog teatra Istoka, teatra i drame renesanse, baroka, klasicizma i romantizma, sve do prvih naznaka realizma u drami. Posebna pozornost će biti na komparativnom izučavanju južnoslovenske drame i teatra u kontekstu razvoja pojedinih stilskih formacija u Europi.

Opis programa: TEME:

Antropološki i kulturološki korijeni teatra. Maska- tragičko i komičko lice svijeta. Susret herojskog mita i satirske igre.

Tragično iskustvo i tragička forma. Aristotelova analiza strukture tragedije. Eshilove tragedije. Sofoklove tragedije. Euripidove tragedije.�Razvoj helenske komedije.Aristofan.�Helenistička i rimska komedija. Menandar-Plaut-Terencije Srednjovjekovni tipovi teatra i liturgijski modeli drame.

Renesansna komedija Dramsko djelo W.Shakes

Doba baroka u teatru Klasicistička drama i teatar. Neohumanizam i romantizam u Europi i na južnoslovenskom prostoru. Dramsko djelo Gettea i Schillera Sistematizacija gradiva i priprema za završnu provjeru znanja.


Predavanja, vježbe, seminari i konsultacije.

8


Seminarski rad je obavezan i ulazi u završnu ocjenu, a rad se prati kontinuirano tokom cijelog semestra.

Literatura: Amico,POVIJEST DRAMSKOG TEATRA,Zagreb,1972., Apollonio,POVIJEST COMEDIE DEL ARTE,Zagreb,1985., Aristotel,O PJESNIČKOM UMIJEĆU,Zagreb,1983., Arto,POZORIŠTE I NJEGOV DVOJNIK,Beograd,1964., Auerbach,MIMESIS,Zagreb,1983.,Bachelard,POETIKA PROSTORA,Zagreb,1990.,Barba,PARADOKSALNI PROSTOR TEATRA U MULTIKULTURALNIM DRUŠTVIMA,Zagreb,2000., Barba,TREĆI TEATAR,Zagreb,1977.,Barthes,CARSTVO ZNAKOVA,Zagreb 1989.,Beker,SEMIOTIKA DRAME I KAZALIŠTA,Zagreb,1991.,Brecht,DIJALEKTIKA U TEATRU,Zagreb,1980.,Bergson,O SMIJEHU,Zagreb,1987., Brook,PRAZAN PROSTOR,Beograd 1982.,Carlson,KAZALIŠNE TEORIJE I i II,Zagreb,1996/97,Craig,O UMJETNOSTI KAZALIŠTA,Zagreb,1980., Čehov,GLUMCU,Zagreb,1978., Diderot,PARADOKS O GLUMCU,Zagreb,1958., Duvinganand,SOCIOLOGIJA POZORIŠTA,Beograd,1978.,Esslin, THE THEATER OF THE ABSURD,Penguin,1968.,Fergusson,POJAM POZORIŠTA,Beograd 1979.,Goethe,SPISI O UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI,Zagreb 1987., Grotowski,KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU,Beograd,1976,Horgešić,ŠEKSPIR,MOLIER,GETE,Zagreb,1978.,Iones co,POZORIŠNO ISKUSTVO,Beograd,1965., Klajić,POZORIŠTE I DRAMA SREDNJEG VIJEKA, Novi Sad,1988., Kott,POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL, JEDENJE BOGOVA,Zagreb,1977.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za teoriju nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Engleski jezik

Predavanja: 0.5

Seminar:

Vježbe: 1.5


Drugi oblik nastavnog rada: Ostali oblici nastave su seminar ii praktični rad

ECTS:




9




Sadržaj predmeta Engleski jezik I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi, i seminara. Cilj ovog predmeta je dvostruk: prvo, da studenti ovladaju opštim engleskim jezikom toliko da mogu zadovoljiti stvarne i formalne zahtjeve potrebne ako žele nastaviti studij u inostranstvu, u skladu sa zajedničkim evropskim okvirom (CEF )Vijeća Evrope i to: Nivo B2 (upper intermediate)/ALTE nivo 3 na kraju I godine studija Nivo C1 (competent user)/ALTE nivo 4 na kraju II godine studija Nivo C2 (good user)/ALTE nivo 5 na kraju III godine studija, i drugo da se upoznaju sa stručnom terminologijom kako bi mogli učestvovati u praktičnom radu u međunarodnom okruženju, i koristiti originalne dramske tekstove i stručnu literaturu na engleskom jeziku. Zadatak predmeta na ovom nivou učenja: -osloboditi studente kompleksa i kočnica i stvoriti uslove za slobodnu komunikaciju na engleskom jeziku -osloboditi i utvrditi ranije stečena znanja gramatičkih konstrukcija, sa naglaskom na vrste riječi, red riječi u rečenici, pridjeve i glagolska vremena za izražavanje sadašnjih i budućih događaja. -identificirati probleme u razumijevanju usmenog jezika i izgovoru i raditi na njihovom otklanjanju


Prate pojmove i predavanja na predmetima Produkcija I Produkcija:Projekat

Vidovi i načini realizacije nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i vježbi, pri čemu je predavački dio sveden na minimum a studenti se podstiču da znanje usvajaju u kontaktu sa jezikom (tj. putem slušanja i čitanja) i njegovom usmenom i pismenom upotrebom, pri čemu ih predavač usmjerava i olakšava dalji rad.

10

Provjera znanja i polaganje ispita: Tokom semestra studenti pišu tri kviza ( kratka testa) i kraći seminarski rad, kako bi se provjerila sposobnost pismenog izražavanja. Sposobnost usmenog izražavanja provjerava se permanentno, na svakom času, putem struktuiranih vježbi, grupnih diskusija o odredjenoj temi, prezentacija.

Literatura: Objective First Certificate ( izbor ), Advanced Gold ( izbor ), Advanced Matters ( izbor ) On the Move ( izbor )New Proficiency Gold ( izbor ), Focus on IELTS ( izbor ),Complete Course for the TOEFL Test ( izbor)


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Historija umjetnosti

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2







1. Upoznavanje sa najvažnijim periodima prahistorije i antičkog doba. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskoih fenomena u likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog senzibiliteta kod studenata.

2. Upoznavanje sa osnovnim pojmovima vizualne umjetnosti, njenim počecima i povezanosti sa drugim duhovnim sferama (mit, religija, filozofija...), kao i najznačajnijim karakteristika velikih stilova antičkog svijeta.

Kompetencije:

Na kraju I semestra studenti će vladati osnovnim znanjem i pojmovima vezanim za kulturu, umjetnost i arhitekturu antičkog doba i prahistorije

11

Opis programa: Umjetnost predhistorije: paleolit, mesolit: slikarstvo, plastika Umjetnost neolita – keramika, megaliti Umjetnost neolita na tlu Bosne i Hercegovine Umjetnost Egipta: Staro carstvo: arhitektura,skulptura Umjetnost Egipta: Novo carstvo Umjetnost Mesopotamije Umjetnost Stare Kine Umjetnost Stare Indije Umjetnost Krita i Mikene Umjetnost Grčke – arhitektura

Umjetnost Grčke – skulptura i slikarstvo Umjetnost Gčrke – helenizam Umjetnost Rima - arhitektura Umjetnost Rima – skulptura Umjetnost Rima - slikarstvo Antička umjetnost na tlu južnoslavenskih zemalja

Vidovi i načini realizacije nastave: Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela na primjerima i likovnoj

dokumentaciji putem dijapozitiva, CD-a, video, seminarskim radovima, učešćem

studernata u analizi djela i posjetama izložbi.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz kolokvije i usmeni ispit.

Literatura: · H.W. Janson, Istorija umetnosti, Prosveta – Beograd 1989.

· G. Bazin: Povijest umjetnosti, Naprijed – Zagreb 1968.

· B. Gavela: Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga – Beograd, 1969.

· Umetnost na tulu Jugoslavije (Praistorija, Antika), IZ Jugoslavija – Beograd,

Spektar – Zagreb, Prva književna komuna – Mostar 1982.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za režiju i Katedre za teoriju, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Elementi filma i razvoj filmskih vrsta

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1

12



ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski



Preduvjeti za upis predmeta: Upisan I semester


Zadatak ovog predmeta jest upoznavanje studenata sa historijom filma, njegovim pravcima i razvojem, kao i sa najznačajnijim imenima od nastanka filma kao umjetnosti do II svjetskog rata. Proučavat ćemo razvoj filma (prethistorija, nijemi film, studijski sistemi), razvoj izražajnih sredstava, tematike, razvoj odnosa filma prema društvenom životu. Dakle, historija filma se sagledava u rasponu od najuže estetičke do socijalne dimenzije sa koncentracijom na uspostavljanje dominacije reditelja. Cilj je da student stekne duboko poimanje filmske umjetnosti i njenog jezika i nauči “gledati film”.

Opis programa: - pristup filmu i strukturalna analiza filmskog djela - predhistorija – dva osnovna toka – pokretne slike i razvoj

fotografije�- izum filma – Lumiere i Edison�- Melies i režija; tehnički napredak�- prvi reditelji i način prikazivanja�- rana produkcija u Europi: Francuska, Italija, Danska�- borba za širenje američke filmske industrije�- problemi narativne jasnoće i njihovo rano rješavanje: filmski jezik u povojima; David Wark Griffith – prvi autor - SAD preuzima svjetsko tržište, formiranje studija, slapstick - rođenje ruske filmske industrije - Francuska kinematografija poslije I svjetskog rata; impresionizam - uspon Njemačke kinematografije 20-tih: Ernest Lubitch, ekspresionizam (Wiene, Lang, Murnau), kamerspiel (Murnau, Lupu Pik), nova stvarnost (Georg Wilhelm Pabst); „Berlin, simfonija velegrada“ i „Ljudi nedjeljom“ – dokumentarističke vizije; R. Flaherty - sovjetska montažna škola – Kulješev, Vertov, Ejzenštajn, Pudovkin, Dovženko - kasna nijema era u Hollywoodu – struktura industrije i studijski stil, priliv stranih reditelja, evolucija slapstick komdije - japanska filmska industrija – Yasujiro Ozu - „Film Europe“ i „Međunarodni stil“ – Carl Theodor Dryer „Jean D'Arc“�- tehnički i industrijski preduslovi i posljedice pojave zvuka; zvučni sistemi u cijelom svijetu; propast zvijezda nijemog filma

- Hollywoodski studijski sistem – savršeno rješenje; sistem rada, reditelji i zvijezde; novi žanrovi sa pojavom zvuka i inovacije u filmskom jeziku; problem cenzure; vrhunac ili kraj - „Citizen Kane“;

- drugi studijski sistemi: Britanija i rani Hitchcock, Japan: Ozu i Mizoguchi, Indija i Kina - državne industrije: SSSR (soc realizam, kasni Ejzenštajn), Njemačka – slučaj Reiffensthal,

13

Italija – propaganda i zabava, prve škole – ljevičarska legla; početak pobune „Ossessione“ Vischonti;

- Francuska: poetski realizam (Vigo, Carne, Renoir), Narodni front

Vidovi i načini realizacije nastave: Metod rada se sastoji od predavanja, obrađivanja propisane literature i sistematičnog gledanja filmova sa analizama. Kroz materiju ćemo se kretati hronološki, historiografskim pregledom. Uvođenje u film, analiza i tumačenje specifičnosti filmskog jezika i njegovog razvoja, te bavljenje djelima najznačajnijih autora, razvoj filmskih rodova, vrsta, žanrova i stilova.

Provjera znanja i polaganje ispita: Rad na ovom predmetu biće sinteza teorijsko-faktografskog i stručno-praktičnog seminara. To je ujedno i materija koji su studenti dužni savladati za ispit.

Literatura: Istorija filma/ bilo koji autor

Cook: ISTORIJA FILMA Sadul: ISTO / Patalas: ISTORIJA FILMSKE UMJETNOSTI Plaževski, JEZIK FILMA 1, 2�Bordwell: FILM HISTORY, AN INTRODUCTION Stojanović: TEORIJA FILMA FILMS GENIUS OF THE SYSTEM Ejzenš

Uz spisak obaveznih filmova za gledanje i analizu

Bordwell: FILM ART, AN INTRODUCTION�Stojanović: FILM KAO PREVAZILAŽENJE JEZIKA Bordwell: FIGURES TRACED IN LIGHT: ON CINEMATIC STAGING B PRIRODA FILMA 1, 2 M POVIJESTI FILMSKOG STILA J FILMA 1, 2 Williams: REPUBLIC OF IMAGES Deleuze: POKRETNE SLIKE Faure: ISTO OBLIKA B OSNOVI FILMSKE REŽIJE


valitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za dramaturgiju

14

Naziv predmeta: SCENARIJ I Predavanja: 1 Seminar: Vježbe: 1 Individualne vježbe: 1 Drugi oblik nastavnog rada: Konsultacije

Osnovni oblici rada su predavanja, vježbe i seminari, sa posebnim akcentom na praktičnom radu studenata, te zajedničkoj analizi tih praktičnih radova. Time se studenti, već u ranoj, "predprofesionalnoj" fazi svog rada usmjeravaju ka razumijevanju i ulozi profesije scenariste u njenom praktičnom aspektu.

ECTS: 3 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/ engleski Trajanje/semestri: I Status/obavezni,izborni: obavezni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan I semestar. Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Ciljevi: 1. Upoznavanje sa teorijskim elementima za pisanja scenarija; 2. Upoznavanje sa najvažnijim primjerima iz historije svjetskog filma,

te bosanskohercegovačkog filma; 3. Prepoznavanje i važnost teme i ideje; 4. Upoznavanje sa odnosom fizička stvarnost – stvarnost

umjetničkog djela; 5. Sticanje odnosa prema prostoru i vremenu; 6. Sticanje znanja o strukturi scenarija kao budućeg filmskog djela; 7. Upoznavanje sa formatom pisanja scenarija; 8. Upoznavanje sa osnovnim elementima scenarija. Kompetencija: Na kraju Scenarija I studenti vladaju tehnikom pisanja scenarija, te osnovnim elemetima strukture i instrumentima scenaristike

Opis programa: Zadaci predmeta SCENARIJ 1 je upoznavanje studenata režije sa pojmom scenarija i njegovom pozicijom u filmskom i televizijskom stvaralaštvu. Studenti će se upoznati sa historijskim razvojem scenarija, te će uz praktične radove upoznati se sa teorijom drame i filmske dramaturgije. Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo proces uvođenja u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu scenarija na temu. Ovi procesi teku paralelno i omogućavaju da studenti stvore i teorijsku i iskustvenu platformu za svoj dalji rad.

nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


15

Vidovi i načini realizacije nastave: Princip rada na predmetu SCENARIJ je istraživački, individualan ali u isto vrijeme I timski rad studenata na određenoj godini studija. Istraživanje tema i savladavanje teorijskih pojomova neophodnih za praktični rad odvijaju se u grupi, a sam praktični rad je individualan za svakog studenta te su rezultati i iskustva različiti u ovisnosti od vlastitog angažmana i osobenosti svakog studenta ponaosob.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Planiran je jedan test tokom semestra i finalni ispit nakon semstra. Da bi izašao na usmeni dio ispita student mora redovno pohađati nastavu.

Literatura: POETIKA, Aristotel 434 PISANJE SCENARIJA, Lew Hunter LIKOVI – OSNOVA SCENARIJA, Andrew Horton UMJETNOST DRAMSKOG PISANJA, Lajos Egri STIL FILMSKOG SCENARIJA, Elma Tataragić


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za režiju nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Osnovi nauke o jeziku

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski, hrvatski, srpski





Upoznati studente s osnovnim pojmovima nauke o jeziku i uputiti ih u sistem ortografskih i ortoepskih normi savremenog standardnog jezika.

Zadaci predmeta su:

1. Stvaranje svijesti o temeljnoj ulozi i značaju jezika u obavljanju glumačke, rediteljske i dramaturške djelatnosti

2. Nužna teorijska priprema za razumijevanje i aktivno sudjelovanje u izvođenju nastave iz predmeta Govor i Gluma

16

3. Ukazati na izuzetno važnu ulogu i značaj prepoznavanja prozodijskih obilježja govora u glumačkom, rediteljskom i dramaturškom oblikovanju jezika i govora

4. Ukazati na izuzetan značaj i ulogu poznavanja bilježenja i čitanja akcenata u umjetničkoj upotrebi jezika i govora

5.Usvajanje temeljnih ortografskih i ortoepskih normi savremenog standardnog jezika

Opis programa: TEME: 1 . Nauka o jeziku i njen

2. Jezik i govor: pojam i osnovne funkcije (komunikativna, ekspresivna, simbolička)

3. Teritorijalno, socijalno, nacionalno i funkcionalno raslojavanje jezika i situacija u BiH

4. Standardni jezik i narodni govor

5. Osnovna obilježja ortografske norme standardnog jezika

6. Fonetika i fonologija: fonološki sistem savremenog standardnog jezika

7. Glasovne promjene i glasovni zakoni

8. Prozodijska obilježja govora: akcenat i neakcentovani kvantiteti

9. Akcenatski sistem standardnog jezika s osvrtom na situaciju u narodnim govorima

10. Temeljni principi distribucije akcenata i neakcentovanih kvantiteta u standardnom jeziku

11. Fonološka funkcija prozodema

12. Neakcentovani kvantiteti: distribucija i uloga

13. Akcenat riječi i akcenatska cjelina

14. Morfološka i leksička uloga akcenata

15. Rečenični akcenat i logički akcenat

Vidovi i načini realizacije nastave: Netipična predavanja kombinovana s razgovorom i uvježbavanjem bilježenja i čitanja akcenata

Provjera znanja i polaganje ispita: 1. Praćenje rada i provjera znanja vrši se tri puta tokom realizacije nastavnog programa putem testiranja

2. Završni ispit nakon petnaeste sedmice: a) pismeni dio – esej na zadatu temu, b) usmeni dio: provjera znanja iz oblasti fonetike, fonologije i akcentologije.

17

Literatura: 1. I. Čedić, Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2001.

2. M. Šipka, Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2006. 3. A. Peco, Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Novi Sad 1956. 4. B. Đorđević, Elementi dikcije, Univerzitet umetnosti Beograd, 1996. 5. Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2007.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se raspravljanjem na stručnim tijelima Katedre za teorijske predmete, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Pokret

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski





1. Oslobađanje od svega naučenog i nametnutog, razbijanjem stereotipa tjelesnog izraza 2. Prošire osvještavanje upotrebne vrijednosti pokreta. 3. tijela kao instrumenta sposobnog za artikulisanu scensku komunikaciju�4. Tjelesno osvještena i oslobođena ličnost u funkciji dramske igre

Kompetencije:�Studenti nakon odslušanog I semestra će vladati terminologijom i znanjem vezanim za upotrebu tijela glumca u raznim medijima.

18

Drugi semester

Opis programa: Priprema tijela za rad, Kada i zašto se krećemo – pozicije tijela, Pozicije tijela, Kvalitet pokreta u odnosu na prostor, Kvalitet pokreta u odnosu na vrijeme, Kvalitet pokreta u odnosu na snagu, Prostor, Partner i partnerska igra, Pokret na vanjski zvučni podražaj, Glagoli, Individualni govor, Materijali i promjena materijala, Boja, Predmet- dio scenografije, Rekvizita

Šminka, Kostim

Vidovi i načini realizacije nastave: Npr:Obrada teorijskih sadržaja, rasprave o problemima, rad u malim grupama, izrada projekata, rad na terenu, samostalna posmatranja, internet, konsultacije, diskusije u seminarima i sl.

Provjera znanja i polaganje ispita: Predavanja, vježbe, individualni rad, javna prezentacija. Princip rada na predmetu Pokret je istraživački i apsolutno individualan za svakog studenta. Bez obzira što se istraživanja tema odvijaju u grupi, rezultati i iskustva, različiti su u zavisnosti od psihofizičkih predispozicija i vlastitog angažmana svakog studenta ponaosob. Predispozicije studenata podrazumijevaju: - fizičku kondiciju i druge tjelesne predispozicije, -spremnost svakog studenta da se upusti u istraživački proces, Angažman studenata podrazumijeva: - aktivan istraživački angažman na časovima, a u odnosu na temu koja je predmet zanimanja, - rad na pripremi vježbi koje podrazumijevaju zbir istraživačkih iskustava na časovima, te samostalnom radu studenata, a u odnosu na temu koja je predmet zanimanja

Literatura:




19

Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA II

Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 5

Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnici




Preduvjeti za upis predmeta: Upisan II semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima I


Usvajanje temeljnih znanja i vještina u vezi sa fazama produkcionog procesa pojedinačnim fazama produkcionog procesa – razvoj, predprodukcija, produkcija, plasman

Opis programa: Tokom procesa rada studenti se upoznaju sa tokom produkcije u različitim umjetnostima i medijima i kroz osnovne produkcijske faze.

Izbor teme, rad na konceptu, izbor medija za realizaciju, prezentacija, specifičnosti pozorišta, filma, TV-a, novih medijia,.

Izbor i organizovanje autorske i tehničke ekipe, struktura, hijerarhijaNačini planiranja, programi za planiranje (Movie magic budgeting, scheduling), dispozicije, rezervni planovi, rokovi, finansijski planovi, modeli

Planiranje i realizacija budžeta, protok novca (cash flow planiranje) budžeti, resursi, izvještaji

Proces proizvodnje, organizacijske strukture, kritične tačke, rješavanje problema, , tehnička baza, tehnika i način izvodjenja projekta, postprodukcija

Planiranje, finansije, odredjivanje I komunikacija sa ciljnom grupom, ispitivanje tržišta, marketinške strategije, strategije plasmana, mediji, PR, kritične tačke, rješavanje problema specifično pozorište, film, TV, novi mediji.

Ekonomski I pravni aspekti po fazama.

Rizici.

20


Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te na završnom pismenom i usmenom ispitu.

Literatura: Gregory Goodel Independent Feature Film Production David M. Conte, Stephen Langley: Theatre Management M. McLuhan – Understanding media




Nazivpredmeta: Produkcija – projekat II

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 2



Samostalni rad, konsultacije, praktični samostalni rad na projektu

ECTS: 5


Izabrani nastavnik





Upisan II semester, položen ispit Produkcija – projekat 1


Cilj ovog predmeta ja da studenti kroz praktični rad steknu osnovna znanjima iz oblasti produkcije i menadžmenta, te da realizuju projekte iz polja scenskih umejetnosti bilo kao producenti ili menadžeri.

Opis programa:

Predmet obuhvata grupni rad na praktičnim projektima. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta zadatom mediju ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji zadatih projekata i

21

ostvarivanju zadatih planova. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, stiču znanja i način komunikacije. PRAKTIČNI RADOVI: Zadatak 1 – Pozorišna jednočinka; pojedinačni radovi u trajanju od 3-5 min na osnovu jednog pojma npr: optimizam , sreća Zadatak 2 - showreel u trajanju od 2-3 min


Predavanja , vježbe, radionice, studije slučaja, master class , individualne vježbe, testovi, praktični rad u grupi.


Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog program a uslov za polaganje ispita je završen praktični rad.

Literatura: Izabrana literatura se određuje u odnosu na projekat





Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 2

Ime nastavnika i saradnika: doc. Jasmin Hošo




Preduvjeti za upis predmeta: Upisan II senestar

Cilj studijskog programa (kompetencije koje stiče student):

Osnovni cilj ovog predmeta je poboljšati sposobnost studenata za identificiranje, analizu, traženje i provođenje strategija u vrlo dinamiziranom globalnom poslovnom okruženju

22

Opis programa: Osnovni cilj ovog predmeta je poboljšati sposobnost studenata za identificiranje, analizu, traženje i provođenje strategija u vrlo dinamiziranom globalnom poslovnom okruženju. Studentima će na raspolaganju biti različiti materijali vezani za međunarodne poslovne izazove u okviru tzv. «entertainmant» industrije, uključujući: (1) odnos biznisa i vlade u visoko industrijaliziranim ekonomijama i tržištima u nastajanju; (2) poseban naglasak na najveća tržišta u nastajanju, tzv. BRIC-s, i efekte izmjenjenih vladinih strategija, u cilju promoviranja nacionalnog ekonomskog razvoja i rasta, na kompanije; (3) značaj zabavne industrije za ekonomski razvoj i rast Bosne i Hercegovine; (4) primjenu ekonomije u savremenim medijskim industrijama; (5) podjelu medija na profitne i ne-profitne; (6) korporativne strategije u svijetu brojnih regulatora; (7) zagovornike i protivnike zaštite nacionalnih kompanija od inostrane konkurencije; ali i (8) kreiranja atraktivnije Bosne i Hercegovine kao lokacije investiranja; (9) nacionalne i međunarodne izvore finansiranja; (10) izradu biznis planova i budžeta; (11) upravljanje finansijama; kao i (12) uticaj regulativa EU za oblast kulture na bosanskohercegovačku zabavnu industriju. Ko određuje cijenu usluga: politika ili tržište? Da li je problem dužničkog ropstva Grčke, Mađarske, Irske, samo njihov problem? Kako shvatiti pojam “tržišta u nastajanju”, ulogu BRIC zemalja i prodor njihovih kompanija? Zašto se finansijske, ekološke i zdravstvene krize danas sve više doživljavaju kao globalne krize? Kakve poruke šalju propasti najvećih finansijskih institucija, kao na primjer Lehman Brothersa, propast ENRON-a, katastrofa u Fukushimi i posljedice na japansku industriju? Šta nama znači G-7, G-20, EBRD, WB, WTO? Kako se roba, kapital, usluge i ljudi kreću u globaliziranom svijetu? Kako te promjene utiču na promjenu politika na lokalnom nivou? Da li globalizacija može biti uzrok, odnosno motiv za regionalizam? Zašto je uticaj transnacionalnih kompanija na ekonomiju zemlje domaćina veliki? Kako transnacionalne kompanije vode ka većoj nejednakosti u zemljama u razvoju? Kako je svijet povezan i gdje smo “mi”?







23






•ON-line vježbe:












Postoje tri glavne vještine koje će studenti razviti u okviru ovogpredmeta: (1) istraživačke vještine, koje će se razviti kroz istraživanje kada, gdje, zašto i kako su, posebno, transnacionalne kompanije globalizirane; (2) vještine komuniciranja, koje će se razviti u dijelu rasprava o studijama slučaja i filmovima, kao što je "The Assent of Money" autora Nialla Fergusona, i političkim borbama za spašavanje najvećih kompanija i država; i (3) vještine pisanja, koje će se razviti kroz

24

pripremu neovisnih izvještaja o rezultatima istraživanja na odabranim kompanijama.






Naziv predmeta: Opšta teorija države i prava

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan II semestar


Glavna svrha predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama pravnog sistema i uređenja drzave kako bi stekli neophodno predznanje o ulozi države i pravnog sistema u kreiranju pravnih odnosa i sistema zaštite prava.

25

Dopunska svrha predmeta je ta da studenti nauče prepoznavati i razlikovati osnovne pojmove koji su neophodni za razumijevanje značaja zaštite prava u produkciji.

Opis programa: Osnovni pojmovi o pravu i državi. Funkcionisanje društva i podjela vlasti kroz ulogu zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti u društvu. Pravna norma i njen sadržaj (dispozicija i sankcija) i pravni akti (opšti i pojedinačni) . Pravni akti, njihove karakteristike i značaj i njihova hijerarhija u pravnom sistemu. Pravni odnos i njegov značaj u svakodnevnom

životu kroz pojam pravnog subjekta i pravnog objekta.

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada pojedinačnih tema kroz predavanja i raspravu o pojedinim djelima


Literatura: 1.Teorija države i prava – Nikola Visković (Zagreb 2006 g.) 2.Uvod u pravo - Radomir Lukić (Beograd 1991 g.) 3.Ustav BiH

4.Pravila građanskog i porodičnog prava sa sudskom praksom – Enver Zečević (Sarajevo 2000 g.)



Šifra - kod predmeta: PRO0205 Naziv predmeta: Razvoj elektronskih medija I Predavanja: 1 Seminar: 1 Vježbe: Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Individualno I zajedničko gledanje, master class

26

ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik

Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski i engleski Trajanje/semestri: 1 Status/obavezni,izborni: obavezni Preduvjeti za upis predmeta: Upisan II semestar Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Upoznavanje studenata sa osnovama i hronologijom razvoja elektronskih medija. Studenti usvajaju znanja o procesima razvoja televizije i tehnoloskom uvjetovanošću tv produkcije, te usvajaju osnovne pojmove i načine produkcije tv formatam te način analize i vrednovanja tv programa. . .

Opis programa: U okviru predmeta se, na osnovu slušanja, I pismenih analiza definiraju karateristike televizije kao medija, te studentiusvajaju bazična znanja o razvoju tehnologije kroz razvoj TV kao medija. Teme: Tehnoloski osnovi razvoja televizije Prvi TV prijenosi, pocetci tv programa TV prije drugog svetskog rata Ponovni pocetak / televizija krajem cetrdesetih Prvo zlatno doba televizije Osnovni TV zanrovi i formati kroz istoriju Analiza TV žanrova I formata Institucionalne osnove telvizijske organizacije, 20 vjek Specificnosti razlicitih TV trzista - 20 vijek TV perspektive / 21. vijek Studneti tokom semestra rade seminarski rad na temu izabranog internacionalnoh TV formata.


Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te na završnom pismenom ispitu.

Literatura: Johnatn Bignell: An introduction to Television Studies Douglas Gomery, Luke Hockley: Television Industries



27


Naziv predmeta: Historija svjetske drame i pozorista

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 2



ECTS: 2


Jezik nastave: Bosanski/hrvatski/srpski





Sadržaj predmeta Istorija svjetske drame i teatra I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i seminara.

Spajajući svjetsku istoriju drame i pozorišta sa procesima na južnoslovenskom prostoru, ovaj kolegij obuhvata period od razvoja realizma do postmoderne drame i tzv. « postdramskog teatra», dakle, do savremenih kretanja u svjetskoj drami i teatru i na južnoslovenskim prostorima. Jasno, najveći dio kolegija obuhvatiće dramske pravce i teatarske stilove XX stoljeća.Upravo u tom periodu dolazi i do izuzetno ubrzanog razvoja teorijske misli o drami i teatru, tako da će nastava biti koncipirana na način koji studente upoznaje ne samo sa dramsko-povijesnim i teatarsko- povijesnim najznačajnijim ostvarenjima i autorskim poetikama, nego i sa najznačajnijim teorijskim doprinosima, tim više što su vrlo često autori takvih radova bili i sami dramski i teatarski stvaraoci.

28

Opis programa: TEME: Natural A.Strindberg ( razvoj nordijske drame i ekspresionizma )

Razvoj realističke drame na južnoslovenskim prostorima M. Krleža i nordijska drama�A.P.Čehov-dramski pisac�Susret Čehova i Stanislavskog u teatru

Teatarska kretanja od Artoa do Wilsona i Brooka Dramski pravci u Europi i na južnoslovenskim prostorima Dramski pravci XX stoljeća u Europi i AmericiOsnovne karakteristike postmoderne drame Postm teatar) Sistematizacija gradiva i priprema za završni ispit

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, vježbe, seminari i konsultacije.

Provjera znanja i polaganje ispita: Seminarski rad je obavezan i ulazi u završnu ocjenu, a rad se prati kontinuirano tokom cijelog semestra.

Literatura: Karahasan,DNEVNIK MELANKOLIJE,Zenica,2004., Kulenović,POZORIŠTE AZIJE, REZIME, Sarajevo 1999.,Lehmann,POSTMODERNO KAZALIŠTE,Zagreb,2004., Lessing,HAMBURŠKA DRAMATURGIJA, Lesky,POVIJEST GRČKE KNJIŽEVNOSTI, GRČKA TRAGEDIJA, Zagreb,20001 i Novi Sad,2005.,Lešić, TEORIJA DRAME KROZ STOLJEĆA I i II,Sarajevo,1981.,Lukacz,ISTORIJA RAZVOJA MODERNE DRAME,Beograd,1978.,Majerhold,O POZORIŠTU,Beograd,1976., Melchinger,POVIJEST POLITIČKOG KAZALIŠTA,Zagreb,1989., Miočinović,MODERNA TEORIJA DRAME,Beograd,1981., Molinari,ISTORIJA POZORIŠTA,Beograd,1979.,Muzaferija,ČINITI ZA TEATAR, KAZALIŠNE IGRE MIRE GAVRANA,Zagreb,2005., Nietzche,RAĐANJE TRAGEDIJE,Zagreb,1997.,Pantić,POETIKA HUMANIZMA I RENESANSE,Beograd,1983., Pfister,DRAMA, Zagreb,1998., Piscator,POLITIČKO KAZALIŠTE,Zagreb,1985., Sabljak,TEATAR XX STOLJEĆA,Split,Zagreb,1971. Švacov,TEMELJI DRAMATURGIJE,Zagreb,1976.,Turner, OD RITUALA DO TEATRA,Zagreb,1989...


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za teoriju nakon

29

ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.



Predavanja: 0.5

Seminar:

Vježbe: 1.5



ECTS:








30










Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2

31







1. Proučavanje historijskih prilika srednjovjekovne Europe i novonastale umjetnosti

na tom području.

2. Upoznavanje sa osnovnim elementima sakralne i profane arhitektura,

srednjovjekovnom ikonografijom, te osnovnim slikarskimi skulptorskim

tehnikama.

3. Rušenje predrasuda o mračnom srednjem vijeku

Kompetencije:

Na kraju II semestra studenti će vladati osnovnim znanjem i pojmovima vezanim za kulturu, umjetnost i arhitekturu srednjeg vijeka.

Opis programa: Umjetnost ranog srednjeg vijeka: ranokršćanska, umjetnost seobe naroda Umjetnost Bizanta: Arhitektura od VI do XV st. Bizantska umjetnost: zidno slikarstvo, minijatura, ikonopis

Islamska umjetnost: arhitektura od VII do XIII st. Islamska umjetnost : arhitektura od XV do

XVIII st., slikarstvo minijatura Umjetnost romanike: arhitektura Umjetnost romanike: skulptura i slikarstvo Umjetnost gotike: arhitektura i skulptura Umjetnost gotike: slikarstvo Srednjovjekovna umjetnost Bosne: stećci Srednjovjekovna umjetnost Bosne: gradovi, minijature

Predromanika, romanika i gotika u Hrvatskoj i Sloveniji Srednjovjekovna umjetnost u Srbiji i

Makedoniji: arhitektura raške škole Srednjovjekovna umjetnost u Srbiji i Makedoniji: freske i ikonopis




32


Literatura: · H.W. Janson, Istorija umetnosti, Prosveta – Beograd 1989.

· G. Bazin: Povijest umjetnosti, Naprijed – Zagreb 1968.

· B. Gavela: Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga – Beograd, 1969.

· Umetnost na tulu Jugoslavije (Praistorija, Antika), IZ Jugoslavija – Beograd,

Spektar – Zagreb, Prva književna komuna – Mostar 1982.





Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan II semester



33

Opis programa: – povratak eksperimentu, okupacija i procvat (Clouzot „Gavran“), Hollywood u ratu, propaganda i procvat: Hitchcock u SAD, „Casablanca“; B subverzija: film noir – mitski film; - kraj rata i novi neprijatelj – televizija - Hollywood se bori sa televizijom, tehnološke i umjetničke inovacije; komitet za anti američke djelatnosti; - obnova europskih kinematografija – neorealizam i neorealizam duše, novi klasicizam: Francuska, tradicija kvaliteta i nezavisni autori; Cahiers du Cinema i Andre Bazin; cinephilia; camera stilo i teorija autora; stalna evolucija stila: Dryer; Britanija: kvaliteta i komedija – Powell & Pressburger�- SSSR i istočna Europa – popuštanje i povratak formi: Kalatazov i Čuharj - Japan – oporavak – veterani na vrhuncu i pojava Kurosawe; Kina – između maoizma i tradicije, Indija – neorganizovani, ali plodni; Raj Kapoor, - Latinska Amerika – počeci - art film i ideja autorstva: Bunel, Bergman, Kurosawa, Fellini, Antonioni, Bresson, Tati, Ray

- filmski modernizam – novi film; tehnički preduslovi i antropološki film, direktni film; Hollywood gubi bitku – newyork-ška škola, John Cassavetes – improvizacije, revolucija u glumi;

- francuski novi talas: Godard, Truffaut, Chabrol - Britanija: kasni Powell, Free Cinema i Kitchen Sink - SSSR – misticizam u borbi sa cenzurom – Andrej Tarkovski, Andrej Konačlovski, Sergej Paradžanov, Nikita Mihalkov; Poljska – Wajda, Kawalerovič, Munk, Skolimovski, rani Polanski; Češki novi talas – Jasny, Menzel, Chitilova, Nemec, Passer, rani Forman - Mađarska i Miklos Jancso�- japanski novi talas – politička angažiranost: Oshima, Immamura; nove forme, estetika pobune; individualci i klasičari: Tashigahara i Kobayashi; - Hollywood trijumfuje; preuzeti elementi novog filma: Penn, Aldrich, Pollack, Pacula, Peckinpah, povratak vizuelnom – movie brats – Spielberg, Lucas, Coppola, Avildsen, Hill, De Palma; privatna kinematografija: Altman i Allen; nove tehnologije produkcije i prikazivanja; Scorsese kao sinteza;�- politički film 60-tih i 70-tih – Brazil – Cinema Nouvo; Cubansko čudo: Tomas Gutierrez Alea i Humberto Solas; film u crnoj Africi; Kina – filmovi kulturne revolucije; Pontecorvo: „Bitka za Alžir“; politizacija klasične naracije u Europi: Francuska, Italija, Njemačka;�- Njemački novi film i uloga televizije – Schlendorf, Von Trotta, Kluge, Fassbinder, Herzog, Wenders; - Hong Kong – industrija bez premca;


34

Naziv predmeta: SCENARIJ II Predavanja: 1 Seminar: Vježbe: 1 Individualne vježbe: 1 Drugi oblik nastavnog rada: Konsultacije

Osnovni oblici rada su predavanja, vježbe i seminari, sa posebnim akcentom na praktičnom radu studenata, te zajedničkoj analizi tih praktičnih radova. Time se studenti, već u ranoj, "predprofesionalnoj" fazi svog rada usmjeravaju ka razumijevanju i ulozi profesije scenariste u njenom praktičnom aspektu.

ECTS: 3 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/ engleski Trajanje/semestri: II Status/obavezni,izborni: obavezni



Cook: ISTORIJA FILMA�Sadul: ISTORIJA FILMA�Gregor/ Patalas: ISTORIJA FILMSKE UMJETNOSTI Plaževski, JEZIK FILMA 1, 2�Bordwell: FILM HISTORY, AN INTRODUCTION Stojanović: TEORIJA FILMA FILMS GENIUS OF THE SYSTEM Ejzenštajn: MONTAŽA ATRAKCIJA


HITCHCOCK – TRUFFAUT – INTERVJUI�Bonitzer: SLIJEPO POLJE�Stojanović: KUROSAWA�Antonjin i Mira Lim: NAJVAŽNIJA UMJETNOST Bordwell: FILM ART, AN INTRODUCTION�Stojanović: FILM KAO PREVAZILAŽENJE JEZIKA Bordwell: FIGURES TRACED IN LIGHT: ON CINEMATIC STAGING

Kracauer: PRIRODA FILMA 1, 2 Marcel M JEZIK Bordwe ESTETIKA I PSIHOLOGIJA FILMA 1, 2 Williams: REPUBLIC OF IMAGES Faure: ISTORIJA UMJETNOSTI: DUH OBLIKA Antonjin i Mira Lim: NAJVAŽNIJA UMJETNOST


valitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za dramaturgiju nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


35

Preduvijeti za upis predmeta: Položen ispit iz SCENARIJ I Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Ciljevi: 1. Upoznavanje sa teorijskim elementima za pisanja scenarija; 2. Upoznavanje sa najvažnijim primjerima iz historije svjetskog

filma, te bosanskohercegovačkog filma; 3. Upoznavanje sa odnosom fizička stvarnost – stvarnost

umjetničkog djela; Prepoznavanje i važnost teme i ideje; 4. Sticanje odnosa prema prostoru i vremenu; 5. Sticanje znanja o strukturi scenarija kao budućeg filmskog

djela; 6. Upoznavanje sa formatom pisanja scenarija; 7. Upoznavanje sa osnovnim elementima scenarija

Kompetencije: Na kraju Scenarija II studenti vladaju elementima strukture i načinom formiranja likova u scenariju.

Opis programa: Zadaci predmeta SCENARIJ 1 je upoznavanje studenata režije sa pojmom scenarija i njegovom pozicijom u filmskom i televizijskom stvaralaštvu. Studenti će se upoznati sa historijskim razvojem scenarija, te će uz praktične radove upoznati se sa teorijom drame i filmske dramaturgije. Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo proces uvođenja u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu scenarija na temu. Ovi procesi teku paralelno i omogućavaju da studenti stvore i teorijsku i iskustvenu platformu za svoj dalji rad.

Vidovi i načini realizacije nastave: Princip rada na predmetu SCENARIJ je istraživački, individualan ali u isto vrijeme I timski rad studenata na određenoj godini studija. Istraživanje tema i savladavanje teorijskih pojomova neophodnih za praktični rad odvijaju se u grupi, a sam praktični rad je individualan za svakog studenta te su rezultati i iskustva različiti u ovisnosti od vlastitog angažmana i osobenosti svakog studenta ponaosob.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Planiran je jedan test tokom semestra i finalni ispit nakon semstra. Da bi izašao na usmeni dio ispita student mora redovno pohađati nastavu.

Literatura: POETIKA, Aristotel 434 PISANJE SCENARIJA, Lew Hunter LIKOVI – OSNOVA SCENARIJA, Andrew Horton UMJETNOST DRAMSKOG PISANJA, Lajos Egri STIL FILMSKOG SCENARIJA, Elma Tataragić




Naziv predmeta: Osnovi nauke o jeziku

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:

36



ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski, hrvatski, srpski





Upoznati studente s osnovnim pojmovima nauke o jeziku i uputiti ih u sistem ortografskih i ortoepskih normi savremenog standardnog jezika.

Zadaci predmeta su:

1. Stvaranje svijesti o temeljnoj ulozi i značaju jezika u obavljanju glumačke, rediteljske i dramaturške djelatnosti

2. Nužna teorijska priprema za razumijevanje i aktivno sudjelovanje u izvođenju nastave iz predmeta Govor i Gluma

3. Ukazati na izuzetno važnu ulogu i značaj prepoznavanja prozodijskih obilježja govora u glumačkom, rediteljskom i dramaturškom oblikovanju jezika i govora

4. Ukazati na izuzetan značaj i ulogu poznavanja bilježenja i čitanja akcenata u umjetničkoj upotrebi jezika i govora

5.Usvajanje temeljnih ortografskih i ortoepskih normi savremenog standardnog jezika


1. Morfološka struktura BHS jezika – sličnosti i razlike

2. Sintaksička struktura BHS jezika – sličnosti i razlike

3. Pregled najčešćih grešaka morfološke i sintaksičke naravi

4. Rečenični ritam, intenzitet i intonacija i interpunkcija

5. Teritorijalno raslojavanje jezika: narječja, dijalekti, grupe govora, govor

5. Bosanskohercegovački dijalekatski kompleks

6. Socijalno i nacionalno raslojavanje jezika: sociolekti i žargon

7. Versifikacija (kvantitativna, silabičko-tonska, tonska)

8. Ritmičke jedinice: mora, stopa, stih

9. Pjesnički jezik i njegova obilježja

10. Rima

10. Strofa i pjesma

11. Bijeli stih i proza

12. Funkcionalno raslojavanje jezika: stilski kompleks, stil,

37

međustil, podstil, žanr

13. Književnoumjetički stil, njegovi podstilovi i žanrovi

14. Poetski podstil književnoumjetničkog stila

15. Uloga akcenata u pjesničkom iskazu

Vidovi i načini realizacije nastave: Netipična predavanja kombinovana s razgovorom, vježbanjem i čitanjem dijalekatskih i književnoumjetničkih tekstova, s posebnim akcentom na versifikacijski različitu pjesničku upotrebu jezika

Provjera znanja i polaganje ispita: 1. Praćenje rada i provjera znanja vrši se tri puta tokom realizacije nastavnog programa putem testiranja

2. Završni ispit nakon petnaeste sedmice: a) pismeni dio – esej na zadatu temu, b) usmeni dio: provjera znanja iz oblasti fonetike, fonologije i akcentologije.

Literatura: 1. I. Čedić, Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2001.

2. M. Šipka, Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2006. 3. A. Peco, Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Novi Sad 1956. 4. B. Đorđević, Elementi dikcije, Univerzitet umetnosti Beograd, 1996. 5. Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2007.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se raspravljanjem na stručnim tijelima Katedre za teorijske predmete, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Osnove Glume

Predavanja: 0.5

Seminar: 0.5

38

Vježbe: 1



ECTS: 2



Trajanje/semestri:




Zadaci predmeta GLUMA je upoznavanje studenata režije sa pojmom i umjetnošću glume, te upućivanje u proces kako se organski vrši radnja u sukobljenomodnosu likova,kao glumačkih partitura ili uloga, prema konstatnim i varijabilnim pravilima glume kao dramske igre,u skladu sa kreativnom ličnošću svakog glumca ponaosob.

Kompetencije:�Zadatak predmeta GLUMA je ustanoviti vještine obučavanja kojim će glumci proširiti i usmjeriti praktične glumačke sposobnosti, u skladu sa individualnim mogućnostima i potrebama.

Opis programa: Izloženost - istina, oslobađanje, pažnja i koncentracija, opažanje, opšta osnova, prostor i vrijeme, Čula, objedinjena čula, doživljavanje, razmjena – saradnja, pojedinačnosti, situacija, događaji, odnosi razmjena struktura pojedinačnosti, Organizacija radnje vrste i karakteristike radnje, Radni proces sukob pristup liku

Karkterizacija iz odnosa i iz radnog procesa, Unutarnja određenja skice lika, Stvaranje lika seminar: „ stanislavski ", Studija lika tjelesna pojava ili karakterne osobine fahovi, male uloge govorne radnje, Rad na ulozi, studija uloge glumačka sredstva Glumac-ansambl-reditelj-predstava seminar „ hugo klajn“, Modeli i sistemi tehnike i tehnički postupci

Žanrovi muzika, atmosfera i dinamika stilovi, vlastiti stil glumačke igre

Vidovi i načini realizacije nastave: Osnovni oblici rada su predavanja, vježbe i seminari. Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo proces uvođenja u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu neposrednog scenskog dejstva. Ovi procesi teku paralelno i u obučavanju se ne mogu striktno odvajati.

39

Treci semester

Provjera znanja i polaganje ispita: Usmeni ispit, Praktični rad, Seminarski rad

Literatura: Stanislavski, K.S., RAD GLUMCA NA SEBI I i II, Prolog, Zagreb, 1991. Stanislavski, K.S., ETIKA, Jugoslovensko udruženje „ Nauka i društvo „, Beograd, 1990.�Stjepanović, Boro, GLUMA I i II, Univerzitet Crne Gore, Cetinje, 1997. Stjepanović, Boro, GLUMA III, MKFM- Pula, Pula 2004.

Arto, Antonen, TEATAR I NJEGOV DVOJNIK, Prosveta, Beograd, 1971. Brook, Piter, PRAZAN PROSTOR, Nakladni zavod Marko Marulić, Split, 1972.Denis,En, ARTIKULISANO TELO, Fakultet dramskih umetnosti Beograd, 1977.

Gavella, dr. Branko, GLUMAC I KAZALIŠTE, Sterijino pozorje Novi Sad, 1967. Klaj Univerzitet umetnosti Beograd,1979.

Ibesfeld, An, ČITANJE POZORIŠTA, Kultura, Beograd, 1982. Grotowski, Jerži, KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU, Izdavačko- informativni centar studenata, Beograd, 1976. Straz SAN O STRASTI, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd, 2004.




Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA IV

Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1


Drugi oblik nastavnog rada: Izabrani nastavnik

ECTS: 4

Ime nastavnika i saradnika: van. Profesor Amra Bakšić Čamo, van. prof. Mirsad Purivatra, docent Jovan Marjanović, viši asistent Amira Kudumović, prof. Ademir Kenović


40



Preduvjeti za upis predmeta: Upisan III semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima II


Usvajanje procesa rada na kratkom igranom filmu I savremene pozorišne produkcije, razumijevanje specifikuma lokalne I regionalne scene u umjetnostima I osnovnim produkcijskim procesima, imajući u vidu izazove I ograničenja rada u lokalnim uslovima-

Opis programa: Studenti se upoznaju sa specifičnim elementima i karatekteristikama produkcije u savrmenom pozorištu i kratkom filmu. Usvojene pojmove apliciraju na analizu kratkih filmova i pozorišnih predstava iz recentne produkcije te kroz « obrnuti proces » – od zavšenog djela do ideje - razvijaju sposobnosti definisanja tema i koncepta. Rad se zasniva na specifičnoj kombinaciji zajedničkog i samostalnog gledanja, usmene i pismene analize izabranih djela, te razumijevanje procesa nastanka jednog kratkog film i pozorišne prestave.

Semestar je posebno usmjeren na pismene oblike stručnih analiza.

Tokom semestra određene teme se adresiraju putem tematskih radionca.

- razrada filmskog scenarija na primjeru kratkog filma - osnovni pojmovi filmske postprodukcije na primejru

kratkog filma.

Pozorišna produkcija i specifičnosti savremenog teatra nalaiziraju se kroz onsovne pozorišne procese i kroz analizu savrmene evropske produkcije. (Studenti su obavezni pratiti festival MESS)

Studenti su i obavezni pratiti savremenu kulturnu produkciju i radili pismene analize – recenzije i SWAT – odabranih kulturnih događaja u različitim scenskim umjentnostima.



Literatura: Peter W Rea, David K Irving - Producing &Directing Short film and video David M. Conte, Stephen Langley: Theatre Management

41

Peter Brook - The Empty space Darko Lukić: Kazalište u svom okruženju, knjiga 1 I 2,. Darko Lukić: Produkcija i marketing scenskih umjetnosti Harold Voegel, Entertainment Industry Economics Angus Finney, The international Film Business




Nazivpredmeta: Produkcija – projekat III

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 2




ECTS: 5


Izabrani nastavnik





Upisan III semester, položen ispiti Produkcija – projekat II


Cilj ovog predmeta ja da studenti kroz praktični rad steknu osnovna znanjima iz oblasti produkcije i menadžmenta, te da realizuju projekte iz polja scenskih umejetnosti bilo kao producenti ili menadžeri.

Opis programa:

Predmet obuhvata grupni rad na praktičnim projektima. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta zadatom mediju ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji zadatih projekata i ostvarivanju zadatih planova. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, stiču znanja i način komunikacije. PRAKTIČNI RADOVI: Zadatak 1 – Kratki film u razlicitim žanrovima na temu "proces kuhanja" u trajanju od 3 -7 min



42








Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan IIi senestar



Opis programa: Studentima će na raspolaganju biti različiti materijali vezani za međunarodne poslovne izazove u okviru tzv. «entertainmant» industrije, uključujući: (1) odnos biznisa i vlade u visoko industrijaliziranim ekonomijama i tržištima u nastajanju; (2) poseban naglasak na najveća tržišta u nastajanju, tzv. BRIC-s, i efekte izmjenjenih vladinih strategija, u cilju promoviranja nacionalnog ekonomskog razvoja i rasta, na kompanije; (3) značaj zabavne industrije za ekonomski razvoj i rast Bosne i Hercegovine; (4) primjenu ekonomije u savremenim medijskim industrijama; (5) podjelu medija na profitne i ne-profitne; (6) korporativne strategije u svijetu brojnih regulatora; (7) zagovornike i protivnike zaštite nacionalnih kompanija od inostrane konkurencije; ali i (8) kreiranja atraktivnije Bosne i Hercegovine kao lokacije investiranja; (9) nacionalne i međunarodne izvore finansiranja; (10) izradu biznis planova i budžeta; (11) upravljanje finansijama; kao i (12) uticaj regulativa EU za oblast kulture na bosanskohercegovačku zabavnu industriju. Ko određuje cijenu usluga: politika ili tržište? Da li je problem

43

dužničkog ropstva Grčke, Mađarske, Irske, samo njihov problem? Kako shvatiti pojam “tržišta u nastajanju”, ulogu BRIC zemalja i prodor njihovih kompanija? Zašto se finansijske, ekološke i zdravstvene krize danas sve više doživljavaju kao globalne krize? Kakve poruke šalju propasti najvećih finansijskih institucija, kao na primjer Lehman Brothersa, propast ENRON-a, katastrofa u Fukushimi i posljedice na japansku industriju? Šta nama znači G-7, G-20, EBRD, WB, WTO? Kako se roba, kapital, usluge i ljudi kreću u globaliziranom svijetu? Kako te promjene utiču na promjenu politika na lokalnom nivou? Da li globalizacija može biti uzrok, odnosno motiv za regionalizam? Zašto je uticaj transnacionalnih kompanija na ekonomiju zemlje domaćina veliki? Kako transnacionalne kompanije vode ka većoj nejednakosti u zemljama u razvoju? Kako je svijet povezan i gdje smo “mi”?












•ON-line vježbe:




44














45



Predavanja: 0.5

Seminar:

Vježbe: 1.5



ECTS:





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan III semestar



46










Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2

47







Upoznavanje studenata sa važnijim sadržajima: umjetnicima i ostvarenjima rane, visoke renesanse i manirizma, posebno s aspekta scenskih umjetnosti, kulturnocivilizacijskih,

prostornoambijentalnih i humanističkih vrijednosti koje sadrže djela slikarstva, skulpture i arhitekture.

Kompetencije:

Na kraju III semestra studenti će vladati osnovnim znanjem i pojmovima vezanim za kulturu, umjetnost i arhitekturu rane, visoke renesanse te manirizma

Opis programa: Umjetnost renesanse, Rana i cvjetna renesansa u Italiji i na Sjeveru. Visoka renesansa u Firenci; Rimu i Veneciji. Manirizam. Renesansa u Dubrovniku.





Literatura: H.W i A.F. Janson, Povijest Umjetnosti (dopunjeno izdanje)

Zagreb - Varaždin, 2003.

48

Robert E. Wolf i Roland Millen, RENESANSA, Rijeka 1969.





Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan III semester



49

Opis programa: - Indija – najveća industrija i umjetnički film; međunarodni reditelji: Kumar Shahani i Mani Kaul;�- Latinska Amerika – literatura i ljevičarstvo; Alejandro Jodorowski, Luis Puenzo, Roul Ruiz, Arthuro Ripstein;

- Japan – generacije bez poštovanja; kasni Immamura i Oshima; nove tehnologije i forme – „Akira“, anime i manga; Tsukamoto, Ishii Takeshi i Mike Takeshi; - Kina – peta generacija i poslije nje: Chen Kaige i Zhang Yimou; Hong Kong – novi senzibilitet – Ann Hui, Stanley Kwan i Wong Kar Wai; povratak akciji: Johnny To; Taiwanski novi talas: Edward Yang i Hou Hsiao Hsien; uspon Južne Koreje – Im Kwon Taek

- dječiji odjel Farabi fondacije – novi kvalitet – Iranska kinematografija: Mahmalbaf, Kiarostami, Majidi - Australija i Novi Zeland – kreativni boom; Peter Wier, Peter Jackson, Jane Campion, Lee Tamahori – nove anglosaksonske teritorije;

- SAD: konsolidacija filmske industrije, multiplexi i megaplexi, novi izvori prihoda i novi autori; industrijalizacija nezvisnog filma; marketing; globalni spektakl: „Titanic“; - posljednji europski talas – Dogma 95, Von Trier;

- raspad SSSR-a i filmovi u tranziciji; obnova umjetničkog filma: Aleksandar Sokurov, Artur Artasaskian; Europski film u EU – Michael Haneke; europuding; - filmovi u SAD u vrijeme digitalnih medija; CGI; smrt filmske trake? šta bi bila globalna filmska kultura?

- razvoj filma – teorija temeljne priče - evolucija izražajnih sredstava; odbrana i definicije sedme umjetnosti; prilagodba zvuku;�- revalorizacija – Andre Bazin i dijalektički program; od stilske povijesti do temtske kritike

- povratak modernizma: Noel Burch i opozicijski program; savremeni istraživački programi�- Découpage ili Mise-En-Scène; dubinska inscenacija i njeni aspekti; ideologija i dubina; kako sliku učiniti razumljivom; nijemi divovi

- dubina, raskadriravanje i pokreti kamere; redefiniranje mizanscena; filmski mizanscen kao osnovno izražajno sredtvo – njemački ekspresionizam (Wiene, Lang); film kao slikarski svitak - Mizoguchi

- pogled u dubinu (Renoir) i njegova jalovost (Welles) - orkestracija pažnje Hitchcock, Wyler - dugi kadar i “temps mort”: Wenders, Tarkovski, Jancso - nove tendencije, protiv MTV estetike – identitet kinematografije – digitalna revolucija i film u jednom kadru “Ruska arka” Aleksandar Sokurov�- Taiwansko otkriće – Hou Hsiao Hsien, Tsai Ming Liang; ideja kadra u iranskom filmu

50




Cook: ISTORIJA FILMA Sadul: ISTORIJA FILMA�Gregor/ Patalas: ISTORIJA FILMSKE UMJETNOSTI Plaževski, JEZIK FILMA 1, 2�Bordwell: FILM HISTORY, AN INTRODUCTION Stojanović: TEORIJA FILMA FILMS GENIUS OF THE SYSTEM Ejzenš


Turković: FILM: ZABAVA, ŽANR, STIL�Stojanović: FILM KAO PREVAZILAŽENJE JEZIKA Bo ON CINEMATIC STAGING Giraud: FILM I TEHNOLOGIJA Kra FILMSKI JEZIK Jean 2 Williams: SLIKE Faure: ISTORIJA




Naziv predmeta: Pravni aspekti produkcije

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2

51





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan III semester, položeni predmeti Opšta teorija države i prava 1 i 2


Glavna svrha predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama obligacionih odnosa i načinomnjihovog nastanka.

Dopunska svrha predmeta je ta da studenti nauče prepoznavati osnovne aspekte ugovornog prava relevatnog sa aspekta produkcije.

Opis programa: Upoznavanje studanata sa pet osnovnih načina nastanka obligacionih odnosa sa fokusom na ugovor kao najčešći način oblik nastanka obligacionih odnosa u produkciji. Opšte pretpostavke za zaključenje punovažnih ugovora i pojedine vrste imenovanih ugovora kao i načini osiguranja ugovora.

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada pojedinačnih tema kroz predavanja i raspravu o pojedinim temama kao i simulacija pregovora i zakjučenja ugovora iz oblasti produkcije.


Literatura: 1. Uvod u pravo - Radomir Lukić (Beograd 1991 g.) 2. Pravila građanskog i porodičnog prava sa sudskom praksom – Enver Zečević (Sarajevo 2000 g.) 3. Zakon o obligacionim odnosima

4. Zakon o vlasničko pravnim odnosima

Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se ocjenjivanjem

52

Šifra – kod predmeta: PRO0315 Naziv predmeta: Opšta teorija književnosti Predavanja: 2 Seminar: Vježbe:

Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski Trajanje/semestri: I Status/obavezni,izborni: Obavezni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan III semestar Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Upoznati studente sa najvažnijim djelima antičke književnosti. Proučavat će se antropološki i kulturološki korijeni evropske književnosti, epska tradicija antike, nastanak romana i književno-estetička misao antike.

Opis programa: Antropološki i kulturološki korijeni književne umjetnosti. Pojmovi mita, rituala i folklora. Osnovne karakteristike najstarijih poznatih civilizacija. Rane religije i njihovi simbolički oblici. Nastanak i razvoj herojske epike u najstarijim kulturama. Ep o Gilgamešu; Homerova Ilijada; Homerova Odiseja; Odnos Platonovog i Aristotelovog viđenja umjetnosti; Nastanak antičkog romana-Petronije i Apulej; Vergilijeva Eneida - priroda rimskog stoicizma i prve naznake simbolizma u književnosti Roman i mit – remitologizacija i demitologizacija kroz povijesnu poetiku romana Savremene interpretacije mitova (video zapisi i umjetničko-književni kritički osvrti)

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada književno teorijskih i književno historijskih problema, rasprava o pojedinim djelima

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Seminarski rad je uslov za izlazak na pismeni i usmeni dio ispita.

Literatura: Osnovna literatura su djela navedenih autora iz Opisa predmeta.

uspješnosti izvedbe predmeta: predavača i sadržaja kroz anketni obrazac, raspravama na stručnim tijelima, a uspješnost procentom prolaznosti.

53

Širi izbor literature Kritička literatura: Meletinski: Poetika mita Elijade: Mit i zbilja Lesky: Historija grčke književnosti Bahtin: O romanu Budimir-Flašar: Povijest rimske književnosti Solar: Povijest svjetske književnosti Auerbach: Mimesis



Šifra – kod predmeta: PROD0316

Naziv predmeta: OSNOVE REŽIJE Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1 Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Konsultacije

ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik

Jezik nastave: bosanski/srpski/hrvatski/engleski

Trajanje: I

Status: Obavezni

Preduvijeti za upis predm.: upisan III semestar

Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Upoznavanje i razumijevanje uloge reditelja te odnosa reditelj producent u svim fazama produkcionog procesa od koncepta do distribucije i plasmana režijeu različitimmedijimapozorište, film, televizija, radio, novi mediji.

Opis programa: Teme semestra • Pojam režije • Uloga reditelja • Rediteljski radni proces - pozorište, film, TV, novi mediji, nove

tehnologije. • Reditelj i producent • Timski rad • Autorska i tehnička ekipa struktura, šefovi sektora, način izbora,

rad sa rediteljem Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, analize, master class, vježbe, individualni rad. Provjera znanja i polaganje ispita: Redovno pohadjanje i aktivno učešće u nastavi, ispunjavanje zadataka u

zadatim vremenskim okvirima. Ocjena rada i testova, Literatura: Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvedbe predmeta:


54

Šifra – kod predmeta: PRO0317 Naziv predmeta: OSNOVE TEORIJE UMJETNOSTI I Predavanja 1,5 Seminar: Vježbe: 0,5 Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ostali nastavni oblici su seminari i praktičan rad. ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika:

Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski Trajanje/semestri: I Status/obavezni, izborni: Obavezni (naučna osnova) Preduvjet za upis predmeta: Upisan III semestar. Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Sadržaj predmeta Osnovi teorije umjetnosti I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i seminara. Predmet osnovi teorije umjetnosti ima za cilj da uvede studente/ice u probleme sustavne refleksije o fenomenu umjetničkog, postavi problem srodstva, sličnosti i razlika među različitim sferama umjetničke djelatnosti, odnosno teorijski osvijetli odnose među umjetnostima. Također je bitna nakana da problem umjetnosti i estetskog smjestiti u kontekst pojma kulture i savremenog promišljanja njenih sastavnica i pretpostavki.Ako je umjetnost jedna ljudska praksa, u okviru ovog predmeta treba dati neke odgovore na pitanje kakva je to praksa, te o kakvim se praksama radi u različitim umjetnostima. Pratiće se „kanonska“ lista umjetnosti, ali će se insistirati na njezinoj otvorenosti s obzirom na tehnološke inovacije i s obzirom na integrativne kulturne procese. Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti: -razumijevanje i korištenje temeljnih teorijskih pojmova -sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja umjetničkog djela -svijest o relacijskim,intermedijalnim i duhovnim pretpostavkama umjetničkog djela

Opis programa: TEME: Šta je umjetnost? Neke definicije umjetnosti. Umjetnost kao specifičan vid komunikacije. Imaginacija. Spoznaja. Pojam umjetničke istine. Autor. Originalnost. Mimetička priroda umjetnosti. Pojam igre. Umjetničko opažanje. Estetska pažnja. Materijal. Forma i sadržaj. Stil. Stilske epohe. Pojam žanra. Kultura i umjetnost. Mehanizmi kulturne industrije. Od „ prvobitnog sinkretizma „ do diferencijacije umjetnosti. Integrativni procesi u umjetnosti . „Kanonska „ lista umjetnosti. Pojmovi dekonstrukcije i dekanonizacije u umjetnosti. Sintaksička i semantička dimenzija umjetničkog djela. Pitanje umjetničke fikcije i njen odnos prema stvarnosti. Performativne umjetnosti i umjetnosti konstrukcije.

Vidovi ili načini realizacije nastave:

Kombinacijom predavanja,vježbi, diskusija i istraživanja, studenti će se uvesti u temeljne pojmove teorije i načine njihova korištenja u kritičko refleksivne svrhe. Okvir za organizaciju nastave je nužno

55

interdisciplinaran.Studenti će savladavati gradivo pažljivim praćenjem predavanja i aktivnim učešćem na vježbama, gdje će se diskutirati ključni koncepti i teorijski tekstovi. Osnov ta učenje i samostalno istraživanje bit će zabilješke koje studenti samostalno koncipiraju na predavanjima i nakon čitanja teorijskih tekstova,

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja uključuje više oblika – nakon 6 i 10 sedmice studenti predaju dva koncepta bilješki o pročitanim tekstovima, sa objašnjenjima teorijskog pojma ili koncepta, te način na koji se neki pojam koristi u analizi umjetničkog djela, i zaključke o korisnosti pojma ili koncepta za razumijevanje umjetničkog djela. Potom formuliraju temu vlastitog istraživanja i rade seminarski rad, do kraja 15. sedmice.

Literatura: Eko,KULTURA, INFORMACIJA, KOMUNIKACIJA, Beograd, 1973., Giro,SEMIOLOGIJA,Beograd,1983., Grejm,FILOZOFIJA UMJETNOSTI, Beograd,2000., Huizinga,HOMO LUDENS, Zagreb,1970, Kulenović,REZIME,Sarajevo,1995., Kulenović, REZIME,Sarajevo,1993., Langer,PROBLEMI UMETNOSTI,Niš,1990.,Lotman,STRUKTURA UMETNIČKOG TEKSTA,Beograd,1971.Surio,ODNOSI MEĐU UMETNOSTIMA,Sarajevo,1958.,Ženet,UMETNIČKO DELO I i II, Novi Sad,1996.,Miljić, ODNOSI MEĐU UMETNOSTIMA,Beograd, 1978., Lešić, Kapidžić-Osmanagić, Kulenović, Katnić-Bakaršić, SUVREMENA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI, Sarajevo, 2008., Musabegović, MIMESIS I KONSTRUKCIJA (II izdanje), Sarajevo, 2009., Fischer-Lichte, ESTETIKA PERFORMATIVNE UMJETNOSTI, Sarajevo, 2009.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Teorija glume i režije

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1


Drugi oblik nastavnog rada: Konsultacije, seminarski radovi, analize teatarskih predstava...

ECTS: 2



Trajanje/semestri:




Teorija glume i režije kao predmet koncipriana je kao projekat konkretizacije estetike teatarskog stvaralaštva, u cilju razvijanja kod studenata specifičnih sposobnosti autorefleksifnog promišljanja statusa, umjetničkih potencijala i mreže odnosa scenskih umjetnosti kojima namjeravaju profesionalno da se bave. Iako je primarni cilj ovog predmeta promišljanje glume i

56

režije kao zasebnih autopoetskih sistema povezanih u specifičnom hronotopu kakav zadaje teatar kao institucija, složena umjetnost, pa čak i kao metafora Svijeta, neće se moći zaobići ni procesi transformacije povezani sa drugim medijima, kao što su radio, televizija i - osobito - film. Fenomeni glume i režije trebaju biti osvijetljeni iz ugla sopstvenih načela oblikotvornosti, ali su, nesumnjivo, zanimljive i antropološke, socio-psihološke, kulturološke i ideološke implikacije njihove djelatnosti. Teoretska analiza poticaja, preduvjeta, bitnih obilježja, smisla i značenja temeljnih aspekata scenske kreativnosti u toku nastavnog procesa, oslanjat će se na dijakronijsku rekonstrukciju esteskih koncepcija koje su značajno doprinijele razvoju i suvremenom shvatanju teatarskog čina, kao i na modernu teoretsku refleksiju o biti umjetnosti. Na taj način, koliko je to moguće, cilj ovog nastavnog predmeta biće dvojak: kao prvo, studenti bi trebalo da prodube svoje znanje iz opće teatrologije i rade na samoosvješćenju vlastite kreativnosti, a kao drugo, trebalo bi da steknu i nešto širi uvid u tokove suvremenih procesa u sticanju znanja.

Opis programa: Osnovne nastavne cjeline: Šta je gluma i kako nastaje? / Teorije o postanku teatra / Mimesis / Lik, uloga i glumac / Gluma u europskom kontekstu / Azijske i europske teatarske tradicije / Igra / Tijelo i prostor / Problem materijala u teatru / Semiotika teatra / Čitanje predstave / Film i teatar / Pojavljivanje reditelja

Vidovi i načini realizacije nastave: Kombinacijom predavanja, vježbi, diskusija i istraživanja, studenti/ice će se uvesti u temeljne pojmove teorije glume i režije, te u načine njihova korištenja u analitičke i kritičko refleksivne svrhe.

Po završetku kursa, studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti: razumijevanje i korištenje temeljnih teorija glume i režije, sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja glumačke i redateljske umjetnosti, te svijest o povijesti proučavanja glume i režije i o otvorenim teoretskim problemima.�Studenti/ice će savladavati gradivo pažljivim praćenjem predavanja i aktivnim učešćem na vježbama, gdje će se diskutirati ključni koncepti i teorijski tekstovi. Osnov za učenje i samostalno istraživanje bit će zabilješke koje studenti samostalno koncipiraju na predavanjima i nakon čitanja teorijskih tekstova.�Studenti/ice su obavezni/e da u toku

57

Šifra – kod predmeta: PRO0319 Naziv predmeta: Opsta psihologija sa psihologijom umjetnosti Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ostali nastavni oblici su konsultacije iseminari. ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski Trajanje/semestri: I Status/obavezni, izborni: Izborni Preduvjet za upis predmeta: Upisan III semestar. Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Sadržaj predmeta Psihologija I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, seminara i konsultacija. Zadaci predmeta su: Prenijeti ( u vrlo skraćenoj formi ) elementarno znanje iz Opšte psihologije. Putem predavanja, studenti bi bili upoznati sa osnovnim pojmovima iz ove

semestra (nakon 6 i nakon 10 sedmice) predaju dva koncepta bilješki o pročitanim tekstovima (obima 500 riječi). Oni trebaju da sadrže: 1. naslov; 2. neka objašnjenja teorijskog pojma ili koncepta; 3. neke primjere na koji se način pojam ili koncept može koristiti u analizi glumačke ili redateljske prakse; 4. neke zaključke o povezanosti teorije i umjetničke prakse.Na osnovu ovih koncepata, studenti/ice formuliraju temu vlastitog istraživanja, koje rezulitra izradom seminarskog rada (ukupno 10 strana, prored 1.5, font 12), koji se predaje najkasnije do kraja semestra. Sem problemskog polja (važnost problema ili koncepta u kazališnoj teoriji i praksi i osvrt na dostupnu literaturu), zatim Analizu (identifikacja problemskog polja na konkretnom materijalu odabrane predstave), Interpretaciju (Pojam, koncept i otjelovljene teorije) i Zaključak.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Da bi student/ica izašao/la na ispit mora biti redovan/na i aktivan/na na nastavi i na vrijeme predati seminarski rad.

Literatura: Barba, E. i Savareze, N. Rečnik pozorišne antropologije. Tajna umetnost glumca. Beograd, 1996. / Ibersfeld, A. Čitanje pozorišta. Beograd, 1982. / Kulenović, T. Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta. Sarajevo, 1975. / Senker, B. Redateljsko kazalište. Zagreb, 1984.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za dramaturgiju nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

58

razuđene naučne discipline, s tim da bi se težište stavilo na nekoliko najvažnijih segmenata ove materije. U prvom redu putem predavanja i izrade seminarskog rada insistiralo bi se na usvajanju znanja iz psihologije devet psihičkih funkcija koje čine sastavne dijelove ličnosti, što opet obavezuje na dublju elaboraciju pojma ličnosti, njenog poremećaja, temperamenta, konstitucije, itd. U ovom ciklusu najviše bi se značenje dalo tumačenjima Frojdove teorije ličnosti tj. upoznavanju sa osnovnim postulatima njegove Psihoanalize.Iz savladavanja ove tematike neizbježno bi se ušlo u proučavanje i razumijevanje osnovnih principa karakterologije.Također bi bila obuhvaćena i problematika Socijalne psihologije sa nekim od najznačajnijih poglavlja ove naučne discipline koja usko graniče sa umjetnošću, kreativnošću sa socijologijom i psihologijom kulture.

Opis programa: TEME: Šta je to psihologija?( istorijat ). Psihoanaliza u pozorištu. Organski supstrat duševnog aparata i motorike. Moralitet,m. Tonus, refleksi. Tjelesna relacija. Govor, mimika, pokret-psihomotorno jedinstvo. Govor tijela ( gestovi i pantomima). Komunikacija. Opažanje. Emocije. Mišljenje. Učenje i pamćenje. Inteligencija. Volja. Nagoni. Pažnja. Svijest. Psihologija ličnosti. Teorije ličnosti. Konstitucija i temperament. Neka poglavlja iz Socijalne psihologije I ( grupa i grupni procesi, tipovi grupa, masa i vođa). Neka poglavlja iz Socijalne psihologije II ( stavovi, predrasude,autoritarna ličnost ) Socijalni, biološki i psihološki faktori u izgradnji ličnosti ( porodična psihodinamika, socijalizacija ) Osnovi Frojdove teorije ( Id – Ego – S.Ego, Eros i Tanatos ) Psihodinamski razvoj ličnosti Uvod u dinamsku karakterologiju ( Karakteri ) Poremećaji duševnog života ( neuroza, psihoza, depresija ) Ego i mehanizmi odbrane. Normalno i patološko. Omaške. Poremećaji ličnosti. Razgovor.


Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, seminari-u vidu posebnih predavanja, razgovora i konsultacija.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa.

Literatura: V.Desimirović,MEDICINSKA PSIHOLOGIJA SA OSNOVAMA PSIHOPATOLOGIJE,Nauka, Beograd,1997., V.Andilović i M. Ćudina,OSNOVI OPĆE I RAZVOJNE PSIHOLOGIJE,Školska knjiga,Zagreb,1987.,N.Rot,OPŠTA PSIHOLOGIJA,Beograd,2000.,D.Blažević,E.Ćividini,M.Beck-Dvoržak,MEDICINSKA PSIHOLOGIJA,Zagreb,1979., H.Ueckert,R.Kakuska,J.Nagorny,PSIHOLOGIJA U SLUŽBI ČOVJEKA,Mladost, Zagreb,1976.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima nakon završnog ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


Naziv predmeta: Scenografija kostim maska

Predavanja: 1

59

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2


Jezik nastave:

Trajanje/semestri:




Korištenje iskustva pojedinih istorijskihperiodau današnjem teatru; mogučnost da se postmodernistički i sintetički riješavaju određeni vizuelni problemi u ovom vremenu, prostoru, tj da se ovlada znanjem koji će se tačno realizirati određenim istorijskim periodom na nivou prostora (scenografije) kostima i maske (šminke)...Kompetencije:poslije odslusanog semestra studenti ce vladati terminologijom i znanjem iz istorije scenografije,kostima i maske i nacinom da to primjene u danasnjem vremenu

Opis programa: S.K.M. kod primitivnih naraoda�S.K.M. u grčkoj tragediji, satirskoj drami i antičkoj komediji... S.K.M. u helenističkim i rimskim pozorištima�S.K.M. u srednjem vijeku�S.K.M. u liturgijskoj drami�S.K,M, u humanističkom klasicizmui vračanju antičkim oblicima pozorišta S.K.M. u baroknoj melodrami S.K.M. u šekspirovo veliko glumište itd...

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada teorijskih sadržaja, internet,analiza filmova iz tog perioda, konsultacije...

60

Cetvrti semester

Provjera znanja i polaganje ispita: da bi izašao na završni ispit uslov je odbranjen seminarski rad...

Literatura: Č. Molinari ; Istorija pozorišta

P. Hauard; Šta je scenografija J.Ruppert ; Le kostume Mandžuka; umjetnosti G.Ma moda Bašlar ; Poetika prostora

M. Hočevar; Prostor scenografija P.Brook; Prazan prostor




Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA IV

Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 4





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan IV semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima III


Usvajanje procesa rada I specificnosti produkcije dokumentarnog filma, definicija dokumentarnog filma, karatkeristike lokalne I regionalne scene u umjetnostima I osnovnim produkcijskim procesima, razlike između televizjskih u umjetničkih formata dokumentarnog filma.

61

Opis programa: Studenti se upoznaju sa specifičnim elementima i karatekteristikama produkcije dokemtarnog filma, sa osnovnim žanrovima i specfikumima produkcije. Usvojene pojmove apliciraju na analize dokumentarnih filmova iz savremene produkcije, te kroz već usvojeni « obrnuti proces » – od zavšenog djela do ideje - razvijaju sposobnosti definisanja tema i koncepta. Rad se zasniva na specifičnoj kombinaciji zajedničkog i samostalnog gledanja, usmene i pismene analize izabranih djela, te razumijevanje procesa nastanka jednog dokumentarnog film i reportaže.

Teme :

1. Kako definišemo dokumentarni film 2. Etika i dokumentarac 3. Proces produkcije dokumentarnog filma ili «kada

zapravo počinje snimanje » 4. Kategorije, modeli i poetike dokumenarnog filma i

produkcijski specifikumi pojedinih modela 5. Planiranje i izrada budžeta i fin planova za

dokumentarni film

Studenti su i obavezni pratiti savremenu kulturnu produkciju i radili pismene analize – recenzije i SWAT – odabranih kulturnih događaja u različitim scenskim umjentnostima.



Literatura: Bill Nichols. Introduction to documentary Sheila Curran Bernard: Documentary Story telling

Hrvoje Turković . Teorija filma

David M. Conte, Stephen Langley: Theatre Management Harold Voegel, Entertainment Industry Economics Angus Finney, The international Film Business

Dejan Kosanović, Počeci kinematografije na tlu Jugoslavije, 1896-1918




62

Nazivpredmeta: Produkcija – projekat IV

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 3




ECTS: 5


Izabrani nastavnik





Upisan IV semester, položen ispit iz predmeta Produkcija -projekat III



Opis programa:

Predmet obuhvata grupni rad na praktičnim projektima. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta zadatom mediju ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji zadatih projekata i ostvarivanju zadatih planova. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, stiču znanja i način komunikacije. PRAKTIČNI RADOVI: Zadatak 1 – Citat ili parafraza scene po izboru u trajanju od 3 -5 min










63

Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan IV senestar



Opis programa: Studentima će na raspolaganju biti različiti materijali vezani za međunarodne poslovne izazove u okviru tzv. «entertainmant» industrije, uključujući: (1) odnos biznisa i vlade u visoko industrijaliziranim ekonomijama i tržištima u nastajanju; (2) poseban naglasak na najveća tržišta u nastajanju, tzv. BRIC-s, i efekte izmjenjenih vladinih strategija, u cilju promoviranja nacionalnog ekonomskog razvoja i rasta, na kompanije; (3) značaj zabavne industrije za ekonomski razvoj i rast Bosne i Hercegovine; (4) primjenu ekonomije u savremenim medijskim industrijama; (5) podjelu medija na profitne i ne-profitne; (6) korporativne strategije u svijetu brojnih regulatora; (7) zagovornike i protivnike zaštite nacionalnih kompanija od inostrane konkurencije; ali i (8) kreiranja atraktivnije Bosne i Hercegovine kao lokacije investiranja; (9) nacionalne i međunarodne izvore finansiranja; (10) izradu biznis planova i budžeta; (11) upravljanje finansijama; kao i (12) uticaj regulativa EU za oblast kulture na bosanskohercegovačku zabavnu industriju. Ko određuje cijenu usluga: politika ili tržište? Da li je problem dužničkog ropstva Grčke, Mađarske, Irske, samo njihov problem? Kako shvatiti pojam “tržišta u nastajanju”, ulogu BRIC zemalja i prodor njihovih kompanija? Zašto se finansijske, ekološke i zdravstvene krize danas sve više doživljavaju kao globalne krize? Kakve poruke šalju propasti najvećih finansijskih institucija, kao na primjer Lehman Brothersa, propast ENRON-a, katastrofa u Fukushimi i posljedice na japansku industriju? Šta nama znači G-7, G-20, EBRD, WB, WTO? Kako se roba, kapital, usluge i ljudi kreću u globaliziranom svijetu? Kako te promjene utiču na promjenu politika na lokalnom nivou? Da li globalizacija može biti uzrok, odnosno motiv za regionalizam? Zašto je uticaj transnacionalnih kompanija na ekonomiju zemlje domaćina veliki? Kako transnacionalne kompanije vode ka većoj nejednakosti u zemljama u razvoju? Kako je svijet povezan i

64

gdje smo “mi”?












•ON-line vježbe:












Postoje tri glavne vještine koje će studenti razviti u okviru ovogpredmeta: (1) istraživačke vještine, koje će se razviti kroz istraživanje kada, gdje, zašto i kako su, posebno,

65

transnacionalne kompanije globalizirane; (2) vještine komuniciranja, koje će se razviti u dijelu rasprava o studijama slučaja i filmovima, kao što je "The Assent of Money" autora Nialla Fergusona, i političkim borbama za spašavanje najvećih kompanija i država; i (3) vještine pisanja, koje će se razviti kroz pripremu neovisnih izvještaja o rezultatima istraživanja na odabranim kompanijama.







Predavanja: 0.5

Seminar:

Vježbe: 1.5



ECTS:





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan IV semestar

66






67







Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2

Ime nastavnika i saradnika: Izabrani anstavnik






Upoznavanje studenata sa NOVIM SHVATANJIMA I OBLICIMA IZRAZA U UMJETNOSTI 17. I 18. STOLJEĆA U Italiji, Španiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.

Razvijanje osjećaja za barokne oblike i specifičnosti baroknih cjelina

Kompetencije:

Na kraju IV semestra studenti će vladati osnovnim znanjem i pojmovima vezanim za kulturu, umjetnost i arhitekturu baroknog perioda.

68

Opis programa: Prilike u evropskim centrima u drugoj polovini 16. stoljeća, umjetnost i proturefromacija. Arhitektura, skulptura i slikarstvo baroka u Italiji, Francuskoj, Španiji, Flandriji, Holandiji i Njemačkoj. Sakralno, dvorsko i granansko okruženje umjetnosti 17. i 18. stoljeća





Literatura: H.W i A.F. Janson, Povijest Umjetnosti (dopunjeno izdanje)

Zagreb - Varaždin, 2003.

Liselotte Andersen, Barok i rokoko, Rijeka 1969.





Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2

69





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan IV semester



Opis programa: - montaža – najjače rediteljevo oružje; analitička i paralelna; liberalna (Griffith) i dijalektička (Eisenstein) paralelna montaža; novi film za novog čovjeka – sovjetska montažna škola; Kulješevljevi eksperimenti; nadrealistički šok i montaža; povijest avangarde; francuski impresionizam – pogled na svijet; sinteza i autorstvo – Vigo i Dryer; uspostava klasičnog stila – Hollywood i zlatno doba studija; klasični japanski stil – kontinuitet bez pravca – Yasujiro Ozu; „Hitchcock nikada nije ušao u montažu.“ – od „Rebecca“ do „The Birds“

- novi talas – kolaži i eseji; politički film; arhivski film; jump cut – najobjektivnije je subjektivno; utjecaj na mainstream; Hollywood usvaja formu – Sam Pekinpah, John Casavetes; skokovi bez premca – televizija; povratak vizuelnom i tehnološki napredak – dinamički stil kamere – smrt okvira; akciona režija – Hong Kong; dužina kadrova i montaža u borilačkim filmovima; iz ljubavi prema akciji John Wu i Johnny To; ploveći stil – Wong Kar Wai

- naracija u filmu; šta je narativni film? - uzročno – posljedični slijed; mogućnosti komponovanja priče; stilizacija u narativnom filmu;�- priče prvih filmova; ideja kontinuiteta naracije; tehnička rješenja narativne jasnoće u ranom nijemom filmu; Potter – priča u slikama; napoznati genij Evgenij Bauer – ruska melodrama; melodrama kao konačni filmski žanr; Griffith – Dickens – film kao roman; paralelni tokovi; filmsko pripovjedanje

- Alternative klasične narativne jasnoće�a) slike nose emociju - njemački ekspresionizam b) slike nose ideologiju – sovjetska montažna škola – priča je opijum za narod; c) ideja subjektivne vizije – impresionizam, nadrealizam, poetski realizam�- kako Hollywood priča priče – studijski sistem do „Građanin Kane“; jedinstvena slika svijeta – rani Ford; ambivalentna naracija ili gdje je istina – Welles; film noir – tragika subjektivnog pogleda; „Slika govori hiljadu riječi...), ...ali ne znači da ne laže –

70

Hitchcock – „Stage Fright“ ideja lažne retrospekcije; šta je ko vidio? orijentalna ambivalencija – „Rashomon“, „Apu trilogija“; subjektivno je jedino objektivno;�- sjećanje i zaborav novog filma – Alain Resnais; histerija 60- tih – Godard i naracija; politički film; - uhvatiti nevidljivo – transcendentalni stil – Ozu, Bresson, Dryer; balans vizualnog i narativa: Wenders, Tarkovski, Truffaut; povratak naraciji sa svim novim sredstvima – uspon Hollywooda; vrhunac narativnog filma – „Godfather“; ambivalentna naracija 90-tih „Usual Suspects“; stiliziranost naracije na Istoku, film analogija i atmosfere Wong Kar Wai; - film i propaganda – „Oil Wars“ i „Lord of the Oil“




Cook: ISTORIJA FILMA Sadul: ISTORIJA FILMA�Gregor/ Patalas: ISTORIJA FILMSKE UMJETNOSTI Plaževski, JEZIK FILMA 1, 2�Bordwell: FILM HISTORY, AN INTRODUCTION Stojanović: TEORIJA FILMA FILMS GENIUS OF THE SYSTEM Ejzenš


Turković: FILM: ZABAVA, ŽANR, STIL�Stojanović: FILM KAO PREVAZILAŽENJE JEZIKA Bo ON CINEMATIC STAGING Giraud: FILM I TEHNOLOGIJA Kra FILMSKI JEZIK Deleuze UMJETNOSTI: DUH OBLIKA



71



Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2







Glavna svrha predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama obligacionih odnosa i načinomnjihovog nastanka.

Dopunska svrha predmeta je ta da studenti nauče prepoznavati osnovne aspekte ugovornog prava relevatnog sa aspekta produkcije.

Opis programa: Upoznavanje studanata sa pet osnovnih načina nastanka obligacionih odnosa sa fokusom na ugovor kao najčešći način oblik nastanka obligacionih odnosa u produkciji. Opšte pretpostavke za zaključenje punovažnih ugovora i pojedine vrste imenovanih ugovora kao i načini osiguranja ugovora.

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada pojedinačnih tema kroz predavanja i raspravu o pojedinim temama kao i simulacija pregovora i zakjučenja ugovora iz oblasti produkcije.

72


Literatura: 1. Uvod u pravo - Radomir Lukić (Beograd 1991 g.) 2. Pravila građanskog i porodičnog prava sa sudskom praksom – Enver Zečević (Sarajevo 2000 g.) 3. Zakon o obligacionim odnosima

4. Zakon o vlasničko pravnim odnosima



Šifra – kod predmeta: PRO0415 Naziv predmeta: Opšta teorija književnosti Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izarani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski Trajanje/semestri: II Status/obavezni,izborni: Obavezni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan IV semestar Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Upoznati studente sa najvažnijim elementima srednjovjekovne zapadno-evropske i orijentalno-islamske kulture i najvećim književnim djelima te epohe.

Opis programa: Pojava monoteističkih religija na antičkom tlu. Osnove judeokršćanskog učenja; Analiza tekstova Starog i Novog zavjeta; Rana djela Dantea Alighierija; Danteova Božanstvena komedija; Boccaccio – Dekameron; Reispisivanje tradicije kroz prizmu savremene književnosti: J. L. Borgesa - Aleph; O prevoditeljima 1001 Noći U. Eca – Ime ruže (roman i film) J. Barnesa – Historija svijeta u 10 ½ poglavlja; Dž. Karahasana – Knjiga vrtova Analiza književnog univerzuma 1001 noći


Obrada navedenih djela i duhovno-društvenog konteksta. Rasprava o navedenim djelima.


Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Seminarski rad je uslov za izlazak na pismeni i usmeni dio ispita.

73

Šifra – kod predmeta: PRO0416

Naziv predmeta: Osnove režija II

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1


Drugi oblik nastavnog rada: Konsultacije

ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/srpski/hrvatski/engleski


Status: Obavezni

Preduvijeti za upis predm.: Položen predmet REŽIJA ZA PRODUCENTE I

Cilj studijskog programa (kompetencije koje stiče student):

Upoznavanje i razumijevanje uloge reditelja te odnosa reditelj producent u svim fazama produkcionog procesa od koncepta do distribucije i plasmana režijeu različitimmedijimapozorište, film, televizija, radio, novi mediji.

Opis programa: Teme semestra • Rediteljski proces – izbor, odluka, radni proces • Reditelj i producent kroz faze rediteljskog i produkcionog radnog

procesa pozorište, film, TV, novi mediji, nove tehnologije. • Reditelj - autorska i tehnička ekipa • Reditelj i glumac • Odgovornost reditelja • Odgovorenst producenta

Literatura: Djela navedena u Opisu programa Širi izbor literature Kritička literatura:

Le Goff: Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb, 2005. Le Goff: Srednovjekovni imaginarij, Novi Sad, 1999. Le Goff: Nastanak Čistilišta, Novi Sad,1992. Curtius: Europska književnost i latinskosrednjovjekovlje, Zagreb, 1981. Dželilović: Slaveni o Danteu (II izdanje), Sarajevo, 2008. Duraković: Orijentologija, Sarajevo, 2007. Duraković: Stil kao argument, Sarajevo, 2010. Irwin: 1001 noć na Zapadu, Sarajevo, 2003.



74

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, analize, master class, vježbe, individualni rad. Provjera znanja i polaganje ispita: Redovno pohadjanje i aktivno učešće u nastavi, ispunjavanje zadataka u

zadatim vremenskim okvirima. Ocjena rada i testova. Literatura: Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvedbe predmeta:


Šifra – kod predmeta: PRO0417 Naziv predmeta: OSNOVE TEORIJE UMJETNOSTI II Predavanja 1,5 Seminar: Vježbe: 0,5 Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ostali nastavni oblici su seminari i praktičan rad. ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski Trajanje/semestri: I Status/obavezni, izborni: Obavezni ( naučna osnova ) Preduvjet za upis predmeta: Upisan IV semestar. Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Sadržaj predmeta Osnovi teorije umjetnosti II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i seminara. Predmet osnovi teorije umjetnosti ima za cilj da uvede studente/ice u probleme sistemske savremene refleksije o fenomenu umjetničkog, postavi problem srodstva, sličnosti i razlika među različitim sferama umjetničke djelatnosti, odnosno teorijski osvijetli odnose među umjetnostima, kao I različite pristupe umjetnostima. Također je bitna nakana da se problem umjetnosti i estetskog smjesti u kontekst pojma savremene kulture i savremenog promišljanja njenih sastavnica i pretpostavki.Ako je umjetnost jedna ljudska praksa, u okviru ovog predmeta treba dati neke odgovore na pitanje kakva je to praksa, te o kakvim se praksama radi u različitim umjetnostima. Pratiće se „kanonska“ lista umjetnosti, ali će se insistirati na njezinoj otvorenosti s obzirom na tehnološke inovacije i s obzirom na integrativne i interelacijske kulturne procese. Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti: -razumijevanje i korištenje temeljnih teorijskih pojmova -sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja umjetničkog djela -svijest o relacijskim,intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela

Opis programa: TEME: Problematiziranje različitih pristupa umjetnosti. Gubitak estetske autonomije umjetnosti. Od pozitivističkog do poststrukturalističkih pristupa umjetnosti. „Strukture su odgovorne“ Znak i značenje. „ U carstvu znakova“ Teorija teksta. Metafora i metonimija. Intertekstualnost i intermedijalnost. Umjetnost i mediji masovne komunikacije. Kultura i subkultura. Moderna i postmoderna. Avagarda i Apokalipsa. Teorija simulakruma.

75

O odnosima teorije umjetnosti i tijela. Tijelo i granica. Poststrukturalističke rasprave o umjetnosti. Fenomen postkolonijalne umjetnosti i kritike. Tehnoumjetnost. Manifest za Cyborga. Hipertekst i virtualni prostor.


Kombinacijom predavanja,vježbi, diskusija i istraživanja, studenti će se uvesti u temeljne pojmove teorije i načine njihova korištenja u kritičko refleksivne svrhe. Okvir za organizaciju nastave je nužno interdisciplinaran.Studenti će savladavati gradivo pažljivim praćenjem predavanja i aktivnim učešćem na vježbama, gdje će se diskutirati ključni koncepti i teorijski tekstovi. Osnov ta učenje i samostalno istraživanje bit će zabilješke koje studenti samostalno koncipiraju na predavanjima i nakon čitanja teorijskih tekstova,

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja uključuje više oblika – nakon 6 i 10 sedmice studenti predaju dva koncepta bilješki o pročitanim tekstovima, sa objašnjenjima teorijskog pojma ili koncepta, te način na koji se neki pojam koristi u analizi umjetničkog djela, i zaključke o korisnosti pojma ili koncepta za razumijevanje umjetničkog djela. Potom formuliraju temu vlastitog istraživanja i rade seminarski rad, do kraja 15. sedmice.

Literatura: Adorno, ESTETIKA, NEGATIVNA DIJALEKTIKA, Sarajevo, 1989., Arnhajm,FILM KAO UMETNOST,Beograd,1962.,Barthes,SVIJETLA KOMORA,BILJEŠKA O FOTOGRAFIJI,Zagreb,2003.,Eco, KULTURA,INFORMACIJA,KOMUNIKACIJA,Beograd,1973.,Giro, SEMIOLOGIJA,Beograd,1983.,Grejm,FILOZOFIJA UMJETNOSTI, Beograd,2000.,Ubersfeld, ČITANJE POZORIŠTA,Beograd 1982., Moranjak-Bamburać,RETORIKA TEKSTUALNOSTI,Sarajevo,2003., Šuvaković, PARAGRAMI TELA/FIGURE,Beograd 2001., Ženet,UMETNIČKO DELO I i II, Novi Sad,1996.,Miljić, ODNOSI MEĐU UMETNOSTIMA,Beograd,1978., Lešić, Kapidžić-Osmanagić, Kulenović, Katnić-Bakaršić, SUVREMENA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI, Sarajevo, 2008., Barthes, KNJIŽEVNOST, MITOLOGIJA, SEMIOLOGIJA, Beograd, 1979., Foucault, ŠTA JE AUTOR?, Beograd, 1983., Biti, POJMOVNIK SUVREMENE KNJIŽEVNE I KULTURNE TEORIJE, Zagreb, 2000.




Naziv predmeta: Teorija glume i režije

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1


Drugi oblik nastavnog rada: Konsultacije, seminarski radovi, analize teatarskih predstava...

ECTS: 2


76


Trajanje/semestri:




Teorija glume i režije kao predmet koncipriana je kao projekat konkretizacije estetike teatarskog stvaralaštva, u cilju razvijanja kod studenata specifičnih sposobnosti autorefleksifnog promišljanja statusa, umjetničkih potencijala i mreže odnosa scenskih umjetnosti kojima namjeravaju profesionalno da se bave. Iako je primarni cilj ovog predmeta promišljanje glume i režije kao zasebnih autopoetskih sistema povezanih u specifičnom hronotopu kakav zadaje teatar kao institucija, složena umjetnost, pa čak i kao metafora Svijeta, neće se moći zaobići ni procesi transformacije povezani sa drugim medijima, kao što su radio, televizija i - osobito - film. Fenomeni glume i režije trebaju biti osvijetljeni iz ugla sopstvenih načela oblikotvornosti, ali su, nesumnjivo, zanimljive i antropološke, socio-psihološke, kulturološke i ideološke implikacije njihove djelatnosti. Teoretska analiza poticaja, preduvjeta, bitnih obilježja, smisla i značenja temeljnih aspekata scenske kreativnosti u toku nastavnog procesa, oslanjat će se na dijakronijsku rekonstrukciju esteskih koncepcija koje su značajno doprinijele razvoju i suvremenom shvatanju teatarskog čina, kao i na modernu teoretsku refleksiju o biti umjetnosti. Na taj način, koliko je to moguće, cilj ovog nastavnog predmeta biće dvojak: kao prvo, studenti bi trebalo da prodube svoje znanje iz opće teatrologije i rade na samoosvješćenju vlastite kreativnosti, a kao drugo, trebalo bi da steknu i nešto širi uvid u tokove suvremenih procesa u sticanju znanja.

Opis programa: U okviru predmeta Teorija glume i režije II fenomeni glume i režije će biti ispitivani kroz perspektivu rediteljskih poetika XX stoljeća. Ispitat će se sve značajne rediteljske poetike od Stanislavskog, preko Mejerholjda, Brechta, Craiga i Appie, Artauda, Grotowskog i Brooka, pa do Barbe, Wilsona i Schechnera.

77

Vidovi i načini realizacije nastave: Kombinacijom predavanja, vježbi, diskusija i istraživanja, studenti/ice će se uvesti u temeljne pojmove teorije glume i režije, te u načine njihova korištenja u analitičke i kritičko refleksivne svrhe.

Po završetku kursa, studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti: razumijevanje i korištenje temeljnih teorija glume i režije, sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja glumačke i redateljske umjetnosti, te svijest o povijesti proučavanja glume i režije i o otvorenim teoretskim problemima.�Studenti/ice će savladavati gradivo pažljivim praćenjem predavanja i aktivnim učešćem na vježbama, gdje će se diskutirati ključni koncepti i teorijski tekstovi. Osnov za učenje i samostalno istraživanje bit će zabilješke koje studenti samostalno koncipiraju na predavanjima i nakon čitanja teorijskih tekstova. Student semestra (nakon 6 i nakon 10 sedmice) predaju dva koncepta bilješki o pročitanim tekstovima (obima 500 riječi). Oni trebaju da sadrže: 1. naslov; 2. neka objašnjenja teorijskog pojma ili koncepta; 3. neke primjere na koji se način pojam ili koncept može koristiti u analizi glumačke ili redateljske prakse; 4. neke zaključke o povezanosti teorije i umjetničke prakse.Na osnovu ovih koncepata, studenti/ice formuliraju temu vlastitog istraživanja, koje rezulitra izradom seminarskog rada (ukupno 10 strana, prored 1.5, font 12), koji se predaje najkasnije do kraja semestra. Sem problemskog polja (važnost problema ili koncepta u kazališnoj teoriji i praksi i osvrt na dostupnu literaturu), zatim Analizu (identifikacja problemskog polja na konkretnom materijalu odabrane predstave), Interpretaciju (Pojam, koncept i otjelovljene teorije) i Zaključak.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Da bi student/ica izašao/la na ispit mora biti redovan/na i aktivan/na na nastavi i na vrijeme predati seminarski rad.

Literatura: Arto, A. Pozorište i njegov dvojnik. Beograd, 1971. / Barba, E. i Savareze, N. Rečnik pozorišne antropologije. Tajna umetnost glumca. Beograd, 1996. / Brecht, B. Dijalektika u teatru. Beograd, 1966./ Brook, P. Prazni prostor. Split, 1972. / Craig, E. G. O umjetnosti kazališta. Zagreb, 1980.

Grotowsky, J. Ka siromašnom pozorištu. Beograd, 1976. / Mejerholjd, V.E. O pozorištu. Beograd, 1976. / Miočinović, M. Surovo pozorište. Beograd, 1976. / Moranjak-Bamburać, N. Mejerholdov teatar / Estetika. U: Pojmovnik ruske avangarde 4. Zagreb, 1985. / Senker, B. Redateljsko kazalište. Zagreb, 1984. / Stanislavski, K.S. Sistem. Beograd, 1945. / Kulenović, T. Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta. Sarajevo, 1975.

Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom,

78

Šifra – kod predmeta: PRO0419 Naziv predmeta: Opsta psihologija sa psihologijom umjetnosti Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ostali nastavni oblici su konsultacije iseminari. ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski Trajanje/semestri: I Status/obavezni, izborni: Izborni Preduvjet za upis predmeta: Upisan IV semestar. Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Sadržaj predmeta Psihologija I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, seminara i konsultacija. Zadaci predmeta su: Prenijeti ( u vrlo skraćenoj formi ) elementarno znanje iz Opšte psihologije. Putem predavanja, studenti bi bili upoznati sa osnovnim pojmovima iz ove razuđene naučne discipline, s tim da bi se težište stavilo na nekoliko najvažnijih segmenata ove materije. U prvom redu putem predavanja i izrade seminarskog rada insistiralo bi se na usvajanju znanja iz psihologije devet psihičkih funkcija koje čine sastavne dijelove ličnosti, što opet obavezuje na dublju elaboraciju pojma ličnosti, njenog poremećaja, temperamenta, konstitucije, itd. U ovom ciklusu najviše bi se značenje dalo tumačenjima Frojdove teorije ličnosti tj. upoznavanju sa osnovnim postulatima njegove Psihoanalize.Iz savladavanja ove tematike neizbježno bi se ušlo u proučavanje i razumijevanje osnovnih principa karakterologije.Također bi bila obuhvaćena i problematika Socijalne psihologije sa nekim od najznačajnijih poglavlja ove naučne discipline koja usko graniče sa umjetnošću, kreativnošću sa socijologijom i psihologijom kulture.

Opis programa: TEME: Šta je to psihologija?( istorijat ). Psihoanaliza u pozorištu. Organski supstrat duševnog aparata i motorike. Moralitet,m. Tonus, refleksi. Tjelesna relacija. Govor, mimika, pokret-psihomotorno jedinstvo. Govor tijela ( gestovi i pantomima). Komunikacija. Opažanje. Emocije. Mišljenje. Učenje i pamćenje. Inteligencija. Volja. Nagoni. Pažnja. Svijest. Psihologija ličnosti. Teorije ličnosti. Konstitucija i temperament. Neka poglavlja iz Socijalne psihologije I ( grupa i grupni procesi, tipovi grupa, masa i vođa). Neka poglavlja iz Socijalne psihologije II ( stavovi, predrasude,autoritarna ličnost ) Socijalni, biološki i psihološki faktori u izgradnji ličnosti ( porodična psihodinamika, socijalizacija ) Osnovi Frojdove teorije ( Id – Ego – S.Ego, Eros i Tanatos ) Psihodinamski razvoj ličnosti Uvod u dinamsku karakterologiju ( Karakteri )

uspješnosti izvedbe predmeta: raspravama na stručnim tijelima Katedre za dramaturgiju nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

79

Poremećaji duševnog života ( neuroza, psihoza, depresija ) Ego i mehanizmi odbrane. Normalno i patološko. Omaške. Poremećaji ličnosti. Razgovor.


Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, seminari-u vidu posebnih predavanja, razgovora i konsultacija.


Literatura: V.Desimirović,MEDICINSKA PSIHOLOGIJA SA OSNOVAMA PSIHOPATOLOGIJE,Nauka, Beograd,1997., V.Andilović i M. Ćudina,OSNOVI OPĆE I RAZVOJNE PSIHOLOGIJE,Školska knjiga,Zagreb,1987.,N.Rot,OPŠTA PSIHOLOGIJA,Beograd,2000.,D.Blažević,E.Ćividini,M.Beck-Dvoržak,MEDICINSKA PSIHOLOGIJA,Zagreb,1979., H.Ueckert,R.Kakuska,J.Nagorny,PSIHOLOGIJA U SLUŽBI ČOVJEKA,Mladost, Zagreb,1976.


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima nakon završnog ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Peti semestar


Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA V

Predavanja: 3

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 5





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan V semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima IV


Usvajanje procesa rada I specificnosti produkcije filmske distribucije, specifičnosti različitih kanala distribucije, strategije globalne I lokalne distribucije, novi kanali distribucije, ekonomski I pravni aspekti.

80

Opis programa: Studenti se upoznaju sa specifičnim elementima i karatekteristikama filmske distribucije. Usvojene pojmove apliciraju na filmova iz savremene svjetske i regionalne produkcije, te razvijaju sposobnosti definisanja planova i distribucijskih strategija. Rad se zasniva na specifičnoj kombinaciji zajedničke i samostalne analize, usmene i pismene, te razumijevanje distribucijskih modela i strategija. Tokom semestra posebna se pažnja posvećuje praktičnoj analizi trenutnih distribucijskih modela, kako na svjetskom,t ako i na regionalnom noviu, te njihovog praćenja i analize.

Teme : 1. Filmska distribucija, vrste procesa I glavnih aktera 2. Specifičnosti kanala u filmskoj distribuciji (velikih studiji, nezavisna distribucije) strategije nastupa na filmskom tržištu, Kategorije koje određuju strategije, Specifičnosti strategija kod izgradnje hita) 3. Prikazivaštvo 4. Kino 5. Digitalna video distribucija, nove tehnologije, savremeni trenutak I perspektive

U okvoru predmeta studenti ce imati zadatak da rade na konkretnom planu distribucije za jedan filmski projekat po ozboru nastavnika.

Studenti su i obavezni pratiti savremenu kulturnu produkciju i radili pismene analize – recenzije i SWAT – odabranih kulturnih događaja u različitim scenskim umjetnostima.



Literatura: Robert Marich: Marketing to movie goers

Jovan Marjanović: Mapiranje filmske industrije BIH 2013

John Howkins: Kreativna ekonomija Harold Voegel, Entertainment Industry Economics Angus Finney, The international Film Business

Jurica Pavičić, Postjugoslavenski film: Stil i ideologija



81


Nazivpredmeta: Produkcija – projekat V

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 3




ECTS: 5


Izabrani nastavnik





Upisan V semester, položen ispit iz predmeta Produkcija projekat IV



Opis programa:

Predmet obuhvata grupni rad na praktičnim projektima. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta zadatom mediju ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji zadatih projekata i ostvarivanju zadatih planova. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, stiču znanja i način komunikacije. PRAKTIČNI RADOVI: Zadatak – Dokumentarna reportaža na zadate teme









82


Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan V senestar



Opis programa: Studentima će na raspolaganju biti različiti materijali vezani za međunarodne poslovne izazove u okviru tzv. «entertainmant» industrije, uključujući: (1) odnos biznisa i vlade u visoko industrijaliziranim ekonomijama i tržištima u nastajanju; (2) poseban naglasak na najveća tržišta u nastajanju, tzv. BRIC-s, i efekte izmjenjenih vladinih strategija, u cilju promoviranja nacionalnog ekonomskog razvoja i rasta, na kompanije; (3) značaj zabavne industrije za ekonomski razvoj i rast Bosne i Hercegovine; (4) primjenu ekonomije u savremenim medijskim industrijama; (5) podjelu medija na profitne i ne-profitne; (6) korporativne strategije u svijetu brojnih regulatora; (7) zagovornike i protivnike zaštite nacionalnih kompanija od inostrane konkurencije; ali i (8) kreiranja atraktivnije Bosne i Hercegovine kao lokacije investiranja; (9) nacionalne i međunarodne izvore finansiranja; (10) izradu biznis planova i budžeta; (11) upravljanje finansijama; kao i (12) uticaj regulativa EU za oblast kulture na bosanskohercegovačku zabavnu industriju. Ko određuje cijenu usluga: politika ili tržište? Da li je problem dužničkog ropstva Grčke, Mađarske, Irske, samo njihov problem? Kako shvatiti pojam “tržišta u nastajanju”, ulogu BRIC zemalja i prodor njihovih kompanija? Zašto se finansijske, ekološke i zdravstvene krize danas sve više doživljavaju kao globalne krize? Kakve poruke šalju propasti najvećih finansijskih institucija, kao na primjer Lehman Brothersa, propast ENRON-a, katastrofa u Fukushimi i posljedice na japansku industriju? Šta nama znači G-7, G-20, EBRD, WB, WTO? Kako se roba, kapital, usluge i ljudi kreću u globaliziranom svijetu? Kako te promjene utiču na promjenu politika na lokalnom nivou? Da li globalizacija može biti uzrok, odnosno motiv za regionalizam? Zašto je uticaj transnacionalnih kompanija na ekonomiju zemlje domaćina veliki? Kako transnacionalne kompanije vode ka većoj

83

nejednakosti u zemljama u razvoju? Kako je svijet povezan i gdje smo “mi”?












•ON-line vježbe:












Postoje tri glavne vještine koje će studenti razviti u okviru ovogpredmeta: (1) istraživačke vještine, koje će se razviti kroz

84

istraživanje kada, gdje, zašto i kako su, posebno, transnacionalne kompanije globalizirane; (2) vještine komuniciranja, koje će se razviti u dijelu rasprava o studijama slučaja i filmovima, kao što je "The Assent of Money" autora Nialla Fergusona, i političkim borbama za spašavanje najvećih kompanija i država; i (3) vještine pisanja, koje će se razviti kroz pripremu neovisnih izvještaja o rezultatima istraživanja na odabranim kompanijama.







Predavanja: 0.5

Seminar:

Vježbe: 1.5



ECTS:





85

Preduvjeti za upis predmeta: Upisan V semestar






86







Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2







Glavna svrha predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama autorskog i srodnih prava

Dopunska svrha predmeta je ta da studenti nauče prepoznavati osnovne aspekte autorskog i srodnih prava relevatnnih sa aspekta produkcije.

87

Šifra – kod predmeta: PRO0515 Naziv predmeta: OPŠTA teorija književnosti Predavanja 1,5 Seminar: Vježbe: 0,5 Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ostali nastavni oblici su seminari i praktičan rad. ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski Trajanje/semestri: I Status/obavezni, izborni: Obavezni Preduvjet za upis predmeta: Upisan V semestar.

Opis programa: Upoznavanje studenata sa definicijama autorskih djela i autora, obimom autorsko pravne zaštite, nosiocima autorskog i srodnih prava, njihiovim sadržajem i ograničenjima i pravnim izvorima relevantnim za ovu oblast.

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada pojedinačnih tema kroz predavanja i raspravu o pojedinim temama.


Literatura: 1. Autorsko pravo i srodna prava – Slobodan M. Markovic (Sarajevo 2016) 2. Zakon o autorskim i srodnim pravima



88

Cilj studijskog programa (Kompetencije koje stiče student):

Sadržaj predmeta OPŠTA ISTORIJA KNJIŽEVNOSTI III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i seminara. Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa tokovima razvoja svjetske književnosti nakon perioda obrađenih na prvoj godini studija. Kako se dramska književnost izučava u okviru zasebnog predmeta, a doba velikih epova zauvijek nestaje, akcenat će biti na proučavanju prozne književnosti, prije svega nevjerovatnom razvoju romana. Historija i teorija romana biće tijesno povezani, kao i rad na kratkoj priči, noveli i pripoviejedci, kao primarnim narativnim oblicima. Iako korijene romana bilježimo u peridu antike, puni razvoj romana ipak bilježimo u doba ponovne afirmacije individue s kulminacijom u XIX stoljeću. Stoga če ovaj predmet obuhvatiti period književno-historijski period od kasne renesanse do velikih romana realizma u kojima već nalazimo naznake modernističkih (pa i postmodernističkih) zaokreta u književnosti. U teorijskom segmentu posebna pažnja biće posvećena pristupima književnosti koji su nastali u XX stoljeću, ali koji “unazad bacaju svjetlo” na roman, ne samo kao književnu formu, nego i kao “civizacijski simptom”.

Opis programa: TEME: Kratka rekapitulacija pitanja vezanih za nastanak romana I njegov odnos prema epu. Kontinuitet I diskontinuitet u razvoju romana. Položaj središnjeg lika u svjetlu romana. Cervantes: Fikcionalnost/vjerodostojnost; Referencija/autoreferencija; Intertekstualnost i metatekstualnost u romanu. Roman kao “projekt slobode”. Rabelais: nova humanistička svijest o vremenu i individualnosti Filozofija i roman. Voltaire: problem “romanocentričnosti” i kartezijanskog cogita Temeljni aspekti teorijskog mišljenja o romanu; novo poimanje subjekta i njegovog značaja za romaneskne podžanrove. Romantizam: ljubavni roman, epiostolarni roman, historijski roman. Počeci i razvoj realističkog romana: Stendhal, Balsac. Iskustvo/pripovijedanje/društvena satira: Flaubert, Gogolj Istorija u istorijskom romanu realizma: Tolstoj Bahtinova teorijska misao o polifonosti u romanu: Dostojevski Savremeni izazov književnosti: Šta su klasici? Razvoj novele u doba realizma. Maupassant. Reafirmacija kratke i fantastičke priče.


Nastava će biti koncipirana u obliku predavanja, razgovora i seminara uz eventualne dodatne konsultacije. Obavezan seminarski rad.

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja uključuje više oblika – izlaganja, testove, individualne i grupne vježbe.Budući da je provjera kontinuirana, sam ispit predstavlja samo finalni dio i ocjena se donosi na osnovu cjelokupnog rada i aktivnosti.

Literatura: Osnovna literature: DJELA NAVEDENIH AUTORA U PROGRAMU. Teorijska i kritička literatura: Bahtin, O ROMANU, Beograd, 1989. Bahtin, STVARALAŠTVO FRANSOA RABLEA NARODNA KULTURA U SREDNJEM VIJEKU I RENESANSI, Beograd, 1978, Bahtin, PROBLEMI POETIKE DOSTOJEVSKOG, Beograd, 1967. Lukacz, TEORIJA ROMANA, Beograd, 1975. Flaker/škreb, STILOVI RAZDOBLJA, Zagreb, 1964. Solar, IDEJA I PRIČA. ASPEKTI TEORIJE PROZE, Zagreb, 1974. Žmegač, POVIJESNA POETIKA ROMANA, Zagreb, 1987. Solar, POVIJEST SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI, Zagreb, 2004.

89




Naziv predmeta: NOVE TEHNOLOGIJE I MEDIJI I

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2

Ime nastavnika i saradnika: Van. profesor Amra Bakšić Čamo, saradnik iz prakse Silvija Dervisefendic

Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski I engleski





Usvajanje pojmova vezanih uz teorije I prakse novih medija, razumijevanje konteksta novih medija kroz dvadeseti vijek, razumijevanje tehnološke uvjetovanosti razvoja I usvajanje kompleksne slike digitalnih medija danas.

Opis programa: Predmet je usmjeren ka definiranju osnovnih pojmova novomedijske prakse, pocetcima razvoja te uslovnostima i karateristikmaa jezika novih medija.

Teme:

Neuromancer Novi mediji – Od Borhesa do HTML-a Šezdesete i sedamdeste – razvoj tehnoloških osnovna, i umjetničke prakse Kompleksost i stalna promjena Mit digitalnosti i multimedijalnosti po Levu Manovicu Interface i sadržaj Medium is the message

90

Naziv predmeta: OSNOVE MONTAŽE I

Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: 2 Individualne vježbe: Semestralno 15 časova: 5 časova rad u klasi, 10 časova individualni

praktični rad. Drugi oblik nastavnog rada: Analize filmskih cjelina sa diskusijom, vježbe, testovi, seminarski

radovi, priprema i izrada praktičnog rada i individualni rad. ECTS: 6 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski Trajanje/semestri: I Status/obavezni,izborni: obavezni Preduvjeti za upis predmeta: Upisan V semestar


U I semestru cilj predmeta Montaža je upoznavanje i izučavanje sa historijskim razvojem montažnih formi, vizualnim opažanjem i kinestezijom, osnovama gramatike filmskog jezika i stvaranja filmskog prostora i vremena. Upoznavanje studenata AV umjetnosti na stvaralačke zadatke montaže, jezik montaže pokretnih slika filma, televizije i videa, kroz teorijski, praktični i individualni rad. Po završetku kursa studenti su tehnički i kreativno osposobljeni za donošenje montažnih odluka kako na planu montaže filmske slike tako i na planu upotrebe zvuka.

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja , vježbe, , studije slučaja, master class .

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te na završnom pismenom ispitu

Literatura: Noah Wardrip Fruin, Nick Montfort – New Media Reader

M. McLuchan: Medium is the message

Lev Manovic: Language of New Media

Lev Manovič – Metamediji, izbor tekstova




91

Opis programa: Uloga i zadaci montaže. Historijski razvoj složenih montažnih formi. Struktura filmskog djela. Priroda filmske slike i njena relativnost. Kadar. Parametri kadra i montaža. Filmski planovi i vrste. Položaj kamere: ugao snimanja i rakurs. Objektivni i subjektivni uglovi snimanja. Kadriranje, povezivanje kadrova. Komplementarni, dodirni i paralelni uglovi snimanja. Montaža statičnih kadrova: Fi efekat. Pokret u kadru i pokret kamere: uslovi za montažni rez. Kadrovi u rakordu. Kontinuitet prostora-vremena i pokreta. Orijentacija: prostorna, vremenska, psihološka. Praktične vježbe: Izrada samostalnog filma u trajanju do 4 minute; Zajednički radovi-montaža filma sa studentima režije, kamere i zvuka. Upoznavanje i rad studenata na digitalnim sistemima za montažu: Final Cut Pro; AVID.

Vidovi i načini realizacije nastave: Upoznavanje studenata sa temama, predavanja sa filmskim ilustracijama, analizama sa diskusijom i vježbama. Rad na pripremi studenata za izradu praktičnih radova i realizacija praktičnih radova kroz individualni rad.

Opterećenje studenta (sati) Ukupno opterećenje studenta: 100 Kontakt sati: 60 Pisani radovi: 6 Praktični radovi: 30 Literatura (čitanje): 4

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera stečenog znanja studenata kroz izlaganja, seminarske radove i testove tokom semestra. Provjera ovladavanja vještinom zanata kroz individualne praktične radove tokom semestra.

Literatura: /Daniel Arion/ Daniel Eridžon: Gramatika filmskog jezika, Univerzitet umetnosti,1983,Beograd /Jerzy Plazewski /Ježi Plaževski: Jezik filma, Institut za film, 1971-72, Beograd /Marko Babac: Jezik montaže pokretnih slika, Clio,2000, Beograd /Karel Reisz and Gavin Millar/ Karel Rejs i Gejvin Milar: Filmska montaža, Univerzitet umetnosti, 1983, Beograd /Ante Peterlić: Pojam i struktura filmskog vremena, Školska knjiga, 1976, Zagreb /Dušan Stojanović: Montažni prostor u filmu, Univerzitet umetnosti, 1978, Beograd /Branko Belan: Sintaksa i poetika filma /Teorija montaže/, Filmoteka 16, 1979, Zagreb



Naziv predmeta: BH I EX YU TEATAR I FILM 1 (RAZVOJ TEATRA I FILMA NA BH I EX YU PROSTORIMA)

Predavanja: 1 Seminar:


92

Vježbe: 1 Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski Trajanje/semestri: 2 Status/obavezni,izborni: Obavezni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan V semestar Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Zadatak ovog predmeta jest upoznavanje studenata sa historijom jugoslovenskog teatra, njegovim pravcima i razvojem, kao i sa najznačajnijim imenima od početaka do 70 - tih godina. Proučavat ćemo razvoj teatra, razvoj izražajnih sredstava, tematike, razvoj odnosa pozorista prema društvenom životu. Historija pozorista se sagledava u rasponu od najuže estetičke do socijalne dimenzije sa koncentracijom na autorske poetike i razvoj teatra. Kompetencije koje student stječe jesu ovladavanje znanjima i razumijevanjem istorije pozorišta regije u kojoj živi, razvoj tematike i bliskost njegovog poimanja pozorišta i raznovrsnih estetika prošlosti.

Opis programa: Pojava i razvoj teatra na našim prostorima. Nužna povezanost zasnovana na zajedničkom jeziku i specifičnostima okruženja. Komparativne različitosti prozašle iz tih istih elemenata. Razvoj tetara kao aktivnog sudionika vremena i prostora ukom nastaje sa svim specifičnostima koje sobom nosi prostor kojeg djele države i narodi u našem regionu.

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, analize, case-study grupni rad, gostovanja stručnjaka iz prakse


Literatura: Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvedbe predmeta:


Naziv predmeta: OSNOVE FILMSKE I TV SLIKE I Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: ECTS: 2 Jezik nastave: bosanski /hrvatski/srpski/engleski Trajanje/semestri: I Status/obavezni,izborni: Obavezni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan V semestar. Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče

Cilj je da se student obuči sa osnovnim elementima fotografske umjetnosti iz rediteljskog ugla, njenog povjesnog razvoja i vodećim savremenim


93

student): fotografima Kompetencije koje student stiče su: da teorijski i praktično kroz fotografsku sliku izrazi određena stanja kao što su - melanholija, usamljenost, sreća i sl

Opis programa: rediteljsko razumjevanje pojma slika rediteljska percepcija rediteljski vizuelni izraz upoznavanje sa povjesću čovjekove potrebe da se izražava slikom upoznavanje sa povješću fotografije razvijanje sposobnosti analize slike razvijanje sposobnosti konstrukcije statične i porketne slike shvatanje odnosa slika i zvuk upoznavanje studenta sa radom velikih fotografa i snimatelja razumjevanje uloge slike u savremenim medijima

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče razmjevanje plesne umjetnosti. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se takodjer putem interneta.

Provjera znanja i polaganje ispita: Seminarski rad i praktični dio ispita: foto esej 6-8 crno-bijelih fotografija na zadanu temu.

Literatura: Cinematography: Theory and Practice by Blain Brown Writing With Light by Vitorio Storaro Painting With Light by John Alton Principles of Cinematography by Leslie J. Wheeler The Art of Photography by Bruce Barnbaum The Elements of Photography: Understanding and Creating Sophisticated Images by Angela Faris-Belt On Photography by Susan Sontag The Art of Color: The Subjective Experience and Objective Rationale of Color by Johannes Iten David A. Cook: A History of Narrative Film, Blain Brown: Cinematography: Image Making for Cinematographers, Directors, and Videographers, John Alton: Painting With Light , Dušan Stojanović: Teorija filma, Ježi Plaževski: jezik filma 1 i 2, Ray Zone: A Writher of Light – A Cynematography of Vittorio Storaro, Rebecca Solnit : HYPERLINK "http://www.amazon.co.uk/Motion-Studies-Space-Eadweard-Muybridge/dp/0747568413/ref=sr_1_16?ie=UTF8&s=books&qid=1214564145&sr=1-16" Motion Studies: Time, Space and Eadweard Muybridge , Kazic: Elementarna tehnika fotografije , Tanhofer: Filmska fotografija, Maya Deren: Božanski konjanici (časopis „Gradac“), Alan Hume: A Life Through the Lens: Memoirs of a Film Cameraman


Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za režiju nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti

Sesti semestar


Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA VI

Predavanja: 3

Seminar: 2

94

Vježbe: 1



ECTS: 6





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VI semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima V


Usvajanje detaljnih procesima produkcijskog menadžmenta na filmu, televiziji, i u pozorištu, upoznavanje sa fazama i tehnologijom filmske i televizijske proizvodnje, načinom rada I specificnim proglemima pripreme filmskog snimanja.

Opis programa: Studenti se upoznaju sa detaljnim procesima produkcijskog menadženta u snimanju i postprodukciji, na primjeru dugometražnog igranog filma, te pozorišne predstave. Rad se zasniva na specifičnoj kombinaciji zajedničke i samostalne analize, usmene i pismene, te razumijevanje različitih modela i strategija produkcijskog menadženta.

Teme : 1. Snimajući dani, dnevne dispozicije 2. Dnevni produkcijski izvjestaji 3. Menadžment lokacija 4. Osigiranje 5. Novčani tokovi I računovodstvo 6. Izvještaji po fazama, finalni izvještaj 7. Ugovori – pregled 8. Plan postprodukcije (različiti planovi za različite produkcijske uslove I zanrove) 9. Prava I ugovori – pregled.


Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja , vježbe, radionice, studije slučaja, master class , individualne vježbe, testovi, stručna praksa.

95


Literatura: Deborah Patz: Film Production Management 101 Eve Light Honthaner: The Complete Production Handbook John Kaluta: The Perfect Stage Crew Harold Voegel, Entertainment Industry Economics Angus Finney, The international Film Business Ivo Škrabalo: Hrvatska filmska povijest ukratko




Nazivpredmeta: Produkcija – projekat VI

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 3




ECTS: 5


Izabrani nastavnik





Upisan VI semester, položen ispit iz predmeta Produkcija V



Opis programa:

Predmet obuhvata grupni rad na praktičnim projektima. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta zadatom mediju ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji zadatih projekata i ostvarivanju zadatih planova. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, stiču znanja i način komunikacije. PRAKTIČNI RADOVI:

96

Organizacija proljetnog projektnog marketa










Predavanja: 2

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VI senestar



97

Opis programa: Studentima će na raspolaganju biti različiti materijali vezani za međunarodne poslovne izazove u okviru tzv. «entertainmant» industrije, uključujući: (1) odnos biznisa i vlade u visoko industrijaliziranim ekonomijama i tržištima u nastajanju; (2) poseban naglasak na najveća tržišta u nastajanju, tzv. BRIC-s, i efekte izmjenjenih vladinih strategija, u cilju promoviranja nacionalnog ekonomskog razvoja i rasta, na kompanije; (3) značaj zabavne industrije za ekonomski razvoj i rast Bosne i Hercegovine; (4) primjenu ekonomije u savremenim medijskim industrijama; (5) podjelu medija na profitne i ne-profitne; (6) korporativne strategije u svijetu brojnih regulatora; (7) zagovornike i protivnike zaštite nacionalnih kompanija od inostrane konkurencije; ali i (8) kreiranja atraktivnije Bosne i Hercegovine kao lokacije investiranja; (9) nacionalne i međunarodne izvore finansiranja; (10) izradu biznis planova i budžeta; (11) upravljanje finansijama; kao i (12) uticaj regulativa EU za oblast kulture na bosanskohercegovačku zabavnu industriju. Ko određuje cijenu usluga: politika ili tržište? Da li je problem dužničkog ropstva Grčke, Mađarske, Irske, samo njihov problem? Kako shvatiti pojam “tržišta u nastajanju”, ulogu BRIC zemalja i prodor njihovih kompanija? Zašto se finansijske, ekološke i zdravstvene krize danas sve više doživljavaju kao globalne krize? Kakve poruke šalju propasti najvećih finansijskih institucija, kao na primjer Lehman Brothersa, propast ENRON-a, katastrofa u Fukushimi i posljedice na japansku industriju? Šta nama znači G-7, G-20, EBRD, WB, WTO? Kako se roba, kapital, usluge i ljudi kreću u globaliziranom svijetu? Kako te promjene utiču na promjenu politika na lokalnom nivou? Da li globalizacija može biti uzrok, odnosno motiv za regionalizam? Zašto je uticaj transnacionalnih kompanija na ekonomiju zemlje domaćina veliki? Kako transnacionalne kompanije vode ka većoj nejednakosti u zemljama u razvoju? Kako je svijet povezan i gdje smo “mi”?









98




•ON-line vježbe:















Na kraju ovog predmeta studenti će izaći s više od samo nekoliko dodatnih znanja i vještina. Mnogo važnije je da će morati naučiti kako postaviti vlastita pitanja o globalnim tokovima. Također, unaprijedit će svoja znanja i vještine u traženju novih resursa, u rasponu od izvora finansiranja, izvora

99

informacija, do novih baza podataka, koji će im pomoći u istraživanjima i traženju odgovara na njihova pitanja




Predavanja: 0.5

Seminar:

Vježbe: 1.5



ECTS:





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VI semestar



100









Naziv predmeta: NOVE TEHNOLOGIJE I MEDIJI II

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 2





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VI semestar

101

Naziv predmeta: OSNOVE MONTAŽE II

Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: 2


Usvajanje stručne terminologije I razumijevanje tehničkih I teoretskih koncepta audiovizualne produkcije u savremenoj medijskoj industriji.

Opis programa: Predmet je usmjeren ka definiranju savremenih koncepata i modela proisteklih iz novomedijske prakse, te uslovnosti i karateristikama jezika novih medija.

Teme:

World wide web Novomedijska umjetnost ili net art Nicolas Negroponte – perspektive razvoja Interneta Komunikacija i interaktivnost Umjetnička praksa u vrijeme medijske dominacije Savremena umjetnost i medijska umjetnost Semiotika – znak i kod Kako analizirati – diskursna alaniza i analiza konteksta Profesionalo proizvedeni sadrzan User generated content Copyright and Copyleft



Literatura: Lev Manovic: Language of New Media

Marie Gilespie, Jason Toynbee: Analyising Media Texts

Lev Manovič: Metamedij, Izbor tekstova

Zbornik tekstova BIOMATIK (izdavač kuda.org)




102

Individualne vježbe: Semestralno 15 časova: 5 časova rad u klasi, 10 časova individualni praktični rad.

Drugi oblik nastavnog rada: Analize filmskih cjelina sa diskusijom, vježbe, testovi, seminarski radovi, priprema i izrada praktičnog rada i individualni rad.

ECTS: 6 Ime nastavnika i saradnika: Zijad Mehić, redovni profesor

Miralem Zubčević, vanredni profesor Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski Trajanje/semestri: II Status/obavezni,izborni: obavezni Preduvjeti za upis predmeta: Položen ispit iz OSNOVA MONTAŽE I Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

U II semestru cilj predmeta je upoznavanje i izučavanje sa vrstama vizualne analize sadržaja, selekcije i kondenzacije filmske priče od pojedinačnih elemenata – kadrova do montažnih postupaka – sinteze. Veza sa susjednim kadrovima, novonastalo značenje ili dinamička vrijednost, ritmički odnos montiranih dijelova između sebe u odnosu na čitavo djelo itd., sve je to stvaralački postupak koji tvorci audio-vizualnog djela rješavaju u procesu proizvodnje. Student samostalno i kompetentno primjenjuje različite kreativne praktične vještine, kao i tehničke postupke u profesionalnoj proizvodnji različitih AV djela. Kurs na individualnom planu razvija lične kreativne sposobnosti savladavanjem praktičnih vještina, a na zajedničkom planu razvija profesionalne principe i načela timskog rada.

Opis programa: Višeznačnost i jednoznačnost kadra. Stvaranje strukture u montaži. Izražajne mogućnosti analitičke montaže. Montaža atrakcije, intelektualna montaža, vertikalna montaža. Asocijativna montaža – stvaranje novih audio-vizuelnih vrijednosti. Francuska avangarda. Impresionizam i nadrealizam u filmu. Montaža kao kreativni čin. Montaža analogija i antiteza. Retrospektivna montaža. Tehnička montaža. Montažni ritam i tempo. Spoljni i unutrašnji ritam. Praktične vježbe: Izrada samostalnog filma u trajanju do 4 minute; Zajednički radovi-montaža filma sa studentima režije, kamere i zvuka. Upoznavanje i rad studenata na digitalnim sistemima za montažu: Final Cut Pro; AVID.

Vidovi i načini realizacije nastave: Upoznavanje studenata sa temama, predavanja sa filmskim ilustracijama, analizama sa diskusijom i vježbama. Rad na pripremi studenata za izradu praktičnih radova i realizacija praktičnih radova kroz individualni rad.

Opterećenje studenta (sati) Ukupno opterećenje studenta: 100 Kontakt sati: 60 Pisani radovi: 6 Praktični radovi: 30 Literatura (čitanje): 4

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera stečenog znanja studenata kroz izlaganja, seminarske radove i testove tokom semestra. Provjera ovladavanja vještinom zanata kroz individualne praktične radove tokom semestra. Polaganje završnog ispita sastoji se iz usmenog dijela i prezentacije praktičnih radova.

103

Literatura: /Daniel Arion/ Daniel Eridžon: Gramatika filmskog jezika, Univerzitet umetnosti,1983,Beograd /Jerzy Plazewski /Ježi Plaževski: Jezik filma, Institut za film, 1971-72, Beograd /Marko Babac: Jezik montaže pokretnih slika, Clio,2000, Beograd /Karel Reisz and Gavin Millar/ Karel Rejs i Gejvin Milar: Filmska montaža, Univerzitet umetnosti, 1983, Beograd /Ante Peterlić: Pojam i struktura filmskog vremena, Školska knjiga, 1976, Zagreb /Dušan Stojanović: Montažni prostor u filmu, Univerzitet umetnosti, 1978, Beograd /Branko Belan: Sintaksa i poetika filma /Teorija montaže/, Filmoteka 16, 1979, Zagreb

Naziv predmeta: BIH I EX YU TEATAR I FILM II Predavanja: 2 Seminar: Vježbe: Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: ECTS: 2 Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski Trajanje/semestri: 2 Status/obavezni,izborni: Obavezni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan Vi semestar. Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Zadatak ovog predmeta jest upoznavanje studenata sa historijom bosanskohercegovačkog filma, njegovim pravcima i razvojem, kao i sa najznačajnijim imenima do danas. Proučavat ćemo razvoj filma i industrije, razvoj izražajnih sredstava, tematike, razvoj odnosa filma prema društvenom životu i stalno oficijelno guranje ka socrealizmu, opiranje autora i transcendencija u novoj senzibilnosti 80-tih. Historija filma se sagledava u rasponu od najuže estetičke do socijalne dimenzije sa koncentracijom na autorske poetike i razvoj kinematografija kao i utjecaj koji je film i ideologija imala na ratna dešavanja. Kompetencije koje student stiče su ovladavanje znanjima o domaćem filmu i opcijama koje se njemu kao budućem autoru otvaraju. Osim toga s obzirom da je odnos prema vlastitoj istoriji teško racionalizirati, a i literatura je veoma oskudna predavanja će imati oblik razgovora i rasprave u kojem će se BH film pokušati staviti u kontekst razvoja svjetskog filma i filmskog stila.


104

Opis programa: - prvi filmovi, filmske novosti i dokumentarci - počeci u predratnom periodu „Ljubav u Sarajevu“, 1936 - petoljetni razvoj i Bosna i Hercegovina kao radnička republika; prvi filmovi „Major Bauk“, 1951; gosti reditelji Nikola Popović, Slavko Vorkapić „Hanka“, mogućnosti novog senzibiliteta, kraj „administrativnog perioda“, Toma Janić „Crni Biseri“ - sarajevska škola dokumentarnog filma, kroz dokumentarnost do prevladavanja socrealizma: Vefik Hadžismajlović, Midhat Mutapčić, Vlatko Filipović, Midhat Mutapčić, Suad Mrkonjić, Žika Ristić, Bakir Tanović - „crni talas“ Bate Čengića – potpuno napuštanje klasičnosti i politički jaz u karijeri - jedini balkanski film maker i otac industrije - Hajrudin Krvavac - historijski spektakli i dokumentarne metafore – „Bitka na Neretvi“ i „Fasade“ - nova generacija sarajevske škole – Ivica Matić, Zlatko Lavanić, Nedžad Begović, Benjamin Filipović, Miroslav Mandić, Ademir Kenović; - Abdulah Sidran – scenarista,; o štetnosti i koristi reafirmiranja socrealizma - fenomen Emira Kusturice – estetsko i nacionalno, problem identiteta u vrijeme promjene, Antejev kompleks - rat i nove generacije, nova vizija filma, nadrealno kao realno; dokumentarni film, TV i novi mediji; Haris Prolić „Sarajevski pas“ - „čudo“ bosanskog poslijeratnog filma, „zlatna generacija“ Žalica, Tanović, Vuletić, Žbanić, Imamović, Begić; između hype-a i estetike; europske i neuropske tendencije; pronalazak autentičnog BH filma

Vidovi i načini realizacije nastave: Metod rada se sastoji od predavanja, obrađivanja propisane literature i sistematičnog gledanja filmova sa analizama, kao i razgovora s obzirom na bliskost materije. Kroz materiju ćemo se kretati hronološki, historiografskim pregledom sa izletima unutar analize pojedinih autora. Analiza i tumačenje specifičnosti filmskog jezika i njegovog razvoja, te bavljenje djelima najznačajnijih autora, razvoj filmskih rodova i stilova, sa posebnim naglaskom na ulogu TV-a i novih tehnologija na budućnost BH filma.


105

Literatura: Istorija filma/ bilo koji autor Cook: ISTORIJA FILMA Bordwell: FILM HISTORY, AN INTRODUCTION Levi: RASPAD JUGOSLAVIJE NA FILMU Goulding: OSLOBOĐENI FILM: JUGOSLOVENSKO ISKUSTVO Plaževski, JEZIK FILMA 1, 2 FILMSKA ENCIKLOPEDIJA 1, 2 Uz spisak obaveznih filmova za gledanje i analizu Bordwell: FILM ART, AN INTRODUCTION Turković: FILM: ZABAVA, ŽANR, STIL Stojanović: FILM KAO PREVAZILAŽENJE JEZIKA Bordwell: FIGURES TRACED IN LIGHT: ON CINEMATIC STAGING Giraud: FILM I TEHNOLOGIJA Kracauer: PRIRODA FILMA 1, 2 Marcel Martin: FILMSKI JEZIK Bordwell: O POVIJESTI FILMSKOG STILA Jean Mitri: ESTETIKA I PSIHOLOGIJA FILMA 1, 2 Deleuze: POKRETNE SLIKE



Sedmi semester


Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA VII

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 5





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VII semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima VI


Usvajanje procesa rada I specificnosti produkcije dugometražnog igranog filma, karatkeristike lokalne I regionalne scene, produkcijskim procesima. Studetni se

106

dakođer osposobljavaju za razumijevanje I izradu finacisjkih planova I budgeta, te za razumijevanje principa evropskih koprodukcija.

Opis programa: Studenti se upoznaju sa specifičnim elementima i karatekteristikama produkcije dugometražnog igranog filma, te sa različitim uslovima i načinima rada. Usvojene pojmove apliciraju na filmova iz savremene regionalne produkcije, te kroz već usvojeni « obrnuti proces » – od zavšenog djela do ideje - razvijaju sposobnosti definisanja tema i koncepta. Rad se zasniva na specifičnoj kombinaciji zajedničkog i samostalnog gledanja, usmene i pismene analize izabranih djela, te razumijevanje procesa nastanka jednog dugomentražnog igranog filma. Tokom semestra posebna se pažnja posvećuje finacijskim aspektima produkcije, te razumijevanju i praktičnoj primjeni znanja iz domene evropskie legislative te načinu funkcionisanja pojedičnih lokalnih i evropskih fondova.

Teme :

6. Dvojna priroda filmskog djela 7. Glavni elementi budžeta za dugomentražni igrani film 8. Povezanost procesa planiranja, budžetiranja i

financiranja 9. Bosanskohercegovačka filmska industija – analiza i

specifičnosti 10. Planiranje i izrada budžeta i fin planova za igrani film 11. Evropske koprodukcije 12. Finacisjki planovi - koncepti i način rada




Literatura: Per Neuman, Charlotte Appelgreen The fine Art of coproduction Christine Vachon Shooting to kill



107




Nazivpredmeta: ZAVRŠNI PROJEKAT I

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 4



ECTS: 5





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VII semester, položen predmet Produkcija projekat 6


Cilj ovog predmeta ja da studenti kroz završni projekat pokažu da su ovladali neophodnim znanjima iz oblasti produkcije i menadžemnta, te da samostalno realizuju jedan projekat iz polja scenskih umejetnosti bilo kao producenti ili menadzeri.

Opis programa:

Predmet obuhvata rad na završnom projektu. Uvod, odabir projekta, formulisanje i preciziranje projekta. Kroz niz predavanja i praktičnih vježbi studenti teorijski i praktično izučavaju i unapređuju već stečena znanja o različitim procesima i metodama razvoja projekta, ovisno o prirodi projekta i medija u kojem se realizira. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, jer se zajedničkom analizom, koju vodi nastavnik, ali ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, znanja i način komunikacije. Pored toga, praktični rad se prati pismenim radom na taj način omogućuje studentu da realizaciju projekata prati na kritičan i analitilčki način, te da iskustva integriše u temu koju je izabrao za pismeni, teoretski dio završnog rada.


Predavanja , vježbe, radionice, studije slučaja, master class , individualne vježbe, testovi, praktični rad u grupi, individualni praktični rad I konsultacije.


Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa te predanim izvještajem o radu na projektu na kraju semestra.

108

Literatura: Izabrana literatura se određuje u odnosu na izabrani projekat i temu pismenog dijela rada, te u saradnji sa izabranim mentorom.

Načinpraćenjakvalitetaiuspješnostiizvedbepredmeta:



Naziv predmeta: Zanrovi i formati u postbroadcast vremenu I

Predavanja: 1

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 3





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan 7 semestar


Razumijevanje I usvajanje pojmova, koncepata vezanih uz napuštanje standardnih načina emitovanja programa I analiza žanrova, te stvaranje pretpostavki za promišljanje stalnopromijenjivog medijskog tržišta I plasmana medijskog proizvoda.

Opis programa: Predmet definira pojmove i promjene u postbroadcast vremenu, od kraja devedestih do danas. Potrebno je redefinirati osnovne pojmove – televizjija i zanr/format, i uvesti nove, a u u odnosnu na profesionalno proizveden sadrzaj.

Teme:

Televizija danas TV program - šta je to Uloga publike Institucije i načini organizacije Zanrovi – definicije i izazovi

- Sitcom – kako se producira sitkom i sta se promijenilo

Porijeklo programa (nacionalnost) – da li je to vazno

Advertizing i promjena modela

Uloga javnih servisa

Kako se (re)definišu tržišta

Tokom semsetra studenti ce imati radionicu o produkciji

109

sitkoma, a nakon toga radiće komparativnu analizu uspješnih sitkoma na tradicionalnim tv mrežama i na VOD platformama.



Literatura: Graeme Turner and Jinna tay – Television studies after TV

Amanda Lotz: The television will be Revolutionized




Naziv predmeta: Kulturna politika

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 3

110


Jezik nastave: Bosanski/Hrvatski/Srpski, Engleski



Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VII semestar


Cilj predmeta je upoznati studente sa specifičnostima i značajem kulturne politike, kako globalno, tako i specifično u našem regionu i, posebno, u BiH.

Opis programa: TEME: • Razvoj i značaj kulturne politike • Segmenti i specifičnosti • Zakonske odredbe • Razvojni trendovi

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, razgovori o prethodnim iskustvima u radu, case study, master class, obilazak institucija

Provjera znanja i polaganje ispita: Aktivno učešće u nastavnom procesu, redovno izvršavanje zadataka. Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te pismenim ispitom.

Literatura: 1. Milena Dragićević Šešić i Branimir Stojković - KULTURA / MENADŽMENT / ANIMACIJA / MARKETING




111

Naziv predmeta: Analiza i teorija scenarija 1

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



Osnovni oblici rada su predavanja i vježbe, sa posebnim akcentom na analizi dramaturških modela iz oblasti scenaristike, sa praktičnim radom studenata, te zajedničkoj analizi i scenarija i praktičnih radova.

ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/ srpski/ hrvatski





1. Upoznavanje sa teorijskim elementima naracije; 2. Upoznavanje se naratologijom te njena primjena u

filmskoj dramaturgiji 3. Upoznavanje sa različitim narativnim strukturama 4. Prepoznavanje i važnost teme i ideje i kako tema i

ideja utiču na filmsku naraciju, te sadržaja i forme 5. Likovi i njihov tretman u različitim naratološkim

strukturama

Opis programa: Zadaci predmeta ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA 1 u upoznavanje studenata produkcije i menadžmenta u kulturi sa pojmom naratologije i naracije sa naglaskom na filmsku dugometražnu igranu formu. Studenti će se upoznati sa najznačajnijim primjerima različitih narativnih struktura, te će uz analize scenarija i filmova istraživati način formiranja i vođenja filmske priče u scenariju. Fokus predmeta je prije svega na filmskom scenariju, te se nastava izvodi isključivo kroz primjere tj. kroz analizu scenarija.

Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo proces uvođenja u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu analiza zadatih scenarija na temu. Ovi procesi teku paralelno i omogućavaju da studenti stvore i teorijsku i iskustvenu platformu za svoj dalji rad.

112

Naziv predmeta: REDITELJSKE POETIKE I Predavanja: 1 Seminar: Vježbe: 1

Vidovi i načini realizacije nastave: Princip rada na predmetu ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA 1 je istraživački, individualan ali u isto vrijeme i timski rad studenata. Istraživanje tema i savladavanje teorijskih pojomova neophodnih za praktični rad odvijaju se u grupi, a sam praktični rad je individualan za svakog studenta te su rezultati i iskustva različiti u ovisnosti od vlastitog angažmana i osobenosti svakog studenta ponaosob.


Planiran je jedan test tokom semestra i finalni ispit nakon semstra. Da bi izašao na usmeni dio ispita student mora redovno pohađati nastavu i savladati zadatke.

Literatura: O PJESNIČKOJ UMJETNOSTI, Aristotel 434 PISANJE SCENARIJA, Lew Hunter SCREENPLAY, Syd Field A GUIDE TO NARRATOLOGICAL FILM ANALYSIS, Manfred Jahn LIKOVI – OSNOVA SCENARIJA, Andrew Horton HERO WITH THOUSAND FACES, STIL FILMSKOG SCENARIJA, Elma Tataragić NAPISATI SCENARIO, Mišel Šion THE ART OF DRAMATIC WRITING, Lajos Egri LEKSIKON FILMSKIH U TELEVIZIJSKIH POJMOVA SUVREMENA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI, Lešić, Z., Kapidžić Osmanagić, H., Katnić Bakaršić, M., Kulenović, T. THE HERO WITH THOUSAND FACES, Joseph Cambell THE CINEMA BOOK, Pam Cook Korpus scenarija: ADAPTATION, scenarij, Charlie Kauffmann ETERNAL SUNSHINE OF THE SPOTLESS MIND, scenarij, Charlie Kauffmann BEING JOHN MALKOVICH, scenarij, Charlie Kauffmann CITIZEN KANE, scenarij, Orson Welles TRUE ROMANCE, scenarij, Quentin Tarantino MAGNOLIA, scenarij, P.T. Anderson SOLARIS, scenarij, Fridrikh Gorensteyn, Andrei Tarkovski AMERICAN BEAUTY scenarij, Allan Ball SJEĆAŠ LI SE DOLLY BELL scenarij, Abdulah Sidran THELMA I LOUISE scenarij, Callie Khouri i drugi




113

Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ukoliko se obradjuje živi autor, pronalaženje načina za

komunikaciju i rad sa njim ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski Trajanje/semestri: VII Status/obavezni,izborni: Izborni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan VII semestar Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Studija rediteljskih poetika kroz analizu najraznovrsnijih faktora koji su utjecali na život konkretnog autora. Studija individualnih pristupa filmskoj umjetnosti. Odabir autora se obavlja u dogovoru sa studentima, prema specifičnostima i potrebama njihovog individualnog profila. Student bi na kraju semestra trebao savladati profesionalnu analizu filma po segmentime, te kroz upoznavanje i analizu rada jednog renomiranog reditelja/rediteljke shvatiti šta znači rediteljska poetika.

Opis programa: Autor, autor i vrijeme, autor i okolina, autor i saradnici, autor i autor, uticaji, otpor, akcija i reakcija, značaj

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada teorijskih sadržaja, rasprave o problemima, samostalno istraživanje, rad na terenu, internet, konsultacije, diskusije u seminarima i sl.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Primjer: da bi izašao na završni ispit uslov je urađen pismeni rad

Literatura: Sva literatura vezana uz autora čiji se rad proučava Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvedbe predmeta:



Naziv predmeta: Francuski jezik

Predavanja: 4

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/francuski

Trajanje/semestri:


Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VII semestar

114


Sadržaj predmeta Francuski jezik I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi, i seminara.

Cilj ovog predmeta je dvostruk: prvo, da studenti ovladaju francuskim jezikom toliko da mogu zadovoljiti stvarne i formalne zahtjeve potrebne ako žele nastaviti studij u inostranstvu

i drugo da se upoznaju sa stručnom terminologijom kako bi mogli učestvovati u komunikaciji i praktičnom radu u međunarodnom okruženju te koristiti stručnu literaturu na engleskom jeziku.

Zadatak predmeta na ovom nivou učenja:

- osposobiti studenta za prvi nivo znanja jezika osloboditi studente kompleksa i kočnica i stvoriti uslove za slobodnu komunikaciju na francuskom jeziku

-identificirati probleme u razumijevanju usmenog jezika i izgovoru i raditi na njihovom otklanjanju


Uvodna predavanja

Početni nivo

Prate pojmove i predavanja na predmetima Produkcija i Projekat



Literatura:



115


Naziv predmeta: Vizuelne komunikacije

Predavanja: 3

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 3



Trajanje/semestri:


Preduvjeti za upis predmeta: Upiasan VII semestar


Zadaci predmeta VIZUELNE KOMUNIKACIJE I obuhvata praktični rad studenata iz oblasti vizuelnih komunikacija, snimanje kratkoih TV spotova na zadate teme

1. Osmišljavanje)kampanje)

2. Casting za spot.

3. Priprema produkcije:

- predprodukcija

- produkcija

- postprodukcija

4. Režiranje kratkog filma.reklame za potrebe kampanje.) �Osnovni praktični rad je u osnovi prolazak kroz cijeli process – od breafinga do finalnog reziranog uradka svakog studenta.

K ompetencije: Studenti će biti upoznati sa specifčnostima i karakteristikama rediteljskih poslova unutar rada marketinških agencija

116

Osmi semester

Opis programa: Integracija Medija Vizuelne kom. u procesu stvaranja filma, predstave, tv emisije Pojam i elementi show.bussinesa Komunikacija u filmskoj industriji Komunikacija u TV industriji Komunikacija sa klijentima Muzička industrija PR kao vid komunikacije Reditelj i Agencija Kreiranje i analiza Briefinga Osmišljavanje kampanje Casting za spot Priprema produkcije Produkcija spota Prezentacija klijentu

Vidovi i načini realizacije nastave: Uvođenje studenata u praktični rad na osnovu edukacije i analize pa sve do kreiranja i samostalnog rada na osnovu zadatih elemenata. Cilj ovog semestra je da student samostalno prođe sve elemente u kominikaciji sa potencijalnim klijentom ili agencijom i da taj rad rezultira kreiranjem videa kao sastavnog dijela kampanje.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz dva nenajavljena testa i usmeni ispit.

Literatura:




Naziv predmeta: PRODUKCIJA I MENADŽMENT U SCENSKIM UMJETNOSTIMA VIII

Predavanja: 2

117

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 5





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VI semester, polozen ispit Produkcija menadžment u scenskim umjetnostima V


Usvajanje procesa rada I specificnosti produkcije filmske distribucije, specifičnosti različitih kanala distribucije, strategije globalne I lokalne distribucije, novi kanali distribucije, ekonomski I pravni aspekti.

Opis programa: Studenti se upoznaju sa specifičnim elementima i karatekteristikama filmske distribucije. Usvojene pojmove apliciraju na filmova iz savremene svjetske i regionalne produkcije, te razvijaju sposobnosti definisanja planova i distribucijskih strategija. Rad se zasniva na specifičnoj kombinaciji zajedničke i samostalne analize, usmene i pismene, te razumijevanje distribucijskih modela i strategija. Tokom semestra posebna se pažnja posvećuje praktičnoj analizi trenutnih distribucijskih modela, kako na svjetskom,t ako i na regionalnom noviu, te njihovog praćenja i analize.

Teme : 1. Filmska distribucija, vrste procesa I glavnih aktera 2. Specifičnosti kanala u filmskoj distribuciji (velikih studiji, nezavisna distribucije) strategije nastupa na filmskom tržištu, Kategorije koje određuju strategije, Specifičnosti strategija kod izgradnje hita) 3. Prikazivaštvo 4. Kino 5. Digitalna video distribucija, nove tehnologije, savremeni trenutak I perspektive

U okvoru predmeta studenti ce imati zadatak da rade na konkretnom planu distribucije za jedan filmski projekat po ozboru nastavnika.


118



Literatura: Robert Marich: Marketing to movie goers






Nazivpredmeta: ZAVRŠNI PROJEKAT II

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 4



ECTS: 5





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VIII semester


Cilj ovog predmeta ja da studenti kroz završni projekat pokažu da su ovladali neophodnim znanjima iz oblasti produkcije i menadžmenta, te da samostalno realizuju jedan projekat iz polja scenskih umejetnosti bilo kao producenti ili menadžeri.

119

Opis programa:

Predmet obuhvata rad na završnom projektu. Završni rad se sastoji od praktičnog rada i završnog pisanog rada. Praktični rad podrazumjeva realizaciju projekta u bilo kojem od medija ili iz oblasti managementa u scenskim umjetnostima, kao i pismeni rad. Rad na predmetu usmjeren je ka realizaciji izabranih projekata i ostvarivanju planova i ciljeva zacrtanih u prvom semestru. Izuzetno vazan je proces koji se ostvaruje kroz rad u klasi, jer se zajedničkom analizom, koju vodi nastavnik, a u kojoj ravnopravno učestvuju i studenti – osnažuju njihove kompetencije, znanja i način komunikacije. Pored toga, praktični rad se prati pismenim radovom, i na taj način se omogućuje studentu da realizaciju projekta prati na kritičan i analitilčki način, te da iskustva integriše u temu koju je izabrao za pismeni, teoretski dio završnog rada.




Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te na završnom ispitu koji se sastoji od prezentacije prakticnog rada i usmene odbrane pismenog rada.

Literatura: Izabrana literatura se određuje u odnosu na odabrani projekat i temu pismenog dijela rada. te u saradnji sa izabranim mentorom.




Naziv predmeta: Zanrovi i formati u postbroadcast vremenu II

Predavanja: 1

Seminar: 1

Vježbe: 1



ECTS: 3





Preduvjeti za upis predmeta: Upisan VIII semestar


Sposobnost narativne, kontekstualne i diskursne analize različitih tv formata I primjena rezulatata na vlastite ideje.

120

Opis programa: Predmet se bavi analiziranjem savremenih tv formata u postbroadcast vremenu. Kroz analize se redefiniraju osnovni pojmovi i pitnje recepcije i konzumacije, te se “televizjija” i zanrovi i format posmatraju na više neophodnih nivoa, kako bi se shvatila kompleksnost današnjeg medijskog proizvoda kao što je dramski serijal.

Teme:

Drugo zlatno doba TV drame

Nove prakse dramske produkcije

Novi način pričanja priče

Distribucijski modeli

Ekonomske zakonitosti i načini finaciranja

Usmjerenost produciranog sadrzaja – koliko znamo o publici, koliko znamo o gledaocu

Povratna sprega – odnos publike i sadržaja

Novi tokovi – Virtual Reality

Tokom semsstra studenti ce imati radionicu na temu produkcije dramskog serijala. a nakon toga radiće komparativnu analizu uspješnih dramskih formata produciranih u različitim uslovima i osnovnom namjenom – Tv produkcija i produkcija za VOD.



Literatura: Amanda Lotz: The television will be Revolutionized

Stacey Abbot: Cult TV Book: From Star Track to Dexter, New Approaches to TV Outside the Box

David Lavery: The Essential Cult TV Reader




121

Naziv predmeta: Kulturna politika

Predavanja: 2

Seminar:

Vježbe: 1



ECTS: 3

Ime nastavnika i saradnika: Izabrani anstavnik

Jezik nastave: Bosanski/Hrvatski/Srpski, Engleski





Cilj predmeta je upoznati studente sa specifičnostima i značajem kulturne politike sa posebnim fokusom na koncept kretivnih industrija.

Opis programa: TEME: • Razvoj koncepta kreativnih industrija • Segmenti i specifičnosti • Razvojni trendovi

Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, razgovori o prethodnim iskustvima u radu, case study, master class, obilazak institucija

Provjera znanja i polaganje ispita: Aktivno učešće u nastavnom procesu, redovno izvršavanje zadataka. Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, te pismenim ispitom.

122

Literatura: 1. Milena Dragićević Šešić i Branimir Stojković - KULTURA / MENADŽMENT / ANIMACIJA / MARKETING




Naziv predmeta: Analiza i teorija scenarija 2

Predavanja: 1

Seminar:

Vježbe: 1



Osnovni oblici rada su predavanja i vježbe, sa posebnim akcentom na analizi dramaturških modela iz oblasti scenaristike, sa praktičnim radom studenata, te zajedničkoj analizi i scenarija i praktičnih radova.

ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/ srpski/ hrvatski



Preduvjeti za upis predmeta: Položen predmet TEORIJA I ANALIZA SCENARIJA 1


6. Upoznavanje sa teorijskim elementima naracije 7. Razvijanje narativnih strategija za uspostavljanje

strukture, za ritam priče, karakterizaciju, dijalog kroz filmske vježbe i vježbe pisanja

8. Upoznavanje sa pojmom žanra i načina na koji žanr organizuje priču i usmjerava naraciju

123

Opis programa: Zadaci predmeta ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA 2 su upoznavanje studenata produkcije i menadžmenta u kulturi sa pojmom naratologije i naracije sa naglaskom na filmsku dugometražnu igranu formu. Studenti će se upoznati sa najznačajnijim primjerima različitih narativnih struktura, te će uz analize scenarija i filmova istraživati način formiranja i vođenja filmske priče u scenariju. Fokus predmeta je prije svega na filmskom scenariju, te se nastava izvodi isključivo kroz primjere tj. kroz analizu scenarija.

Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo proces uvođenja u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu analiza zadatih scenarija na temu. Ovi procesi teku paralelno i omogućavaju da studenti stvore i teorijsku i iskustvenu platformu za svoj dalji rad.

Vidovi i načini realizacije nastave: Princip rada na predmetu ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA 1 i 2 je istraživački, individualan ali u isto vrijeme i timski rad studenata. Istraživanje tema i savladavanje teorijskih pojomova neophodnih za praktični rad odvijaju se u grupi, a sam praktični rad je individualan za svakog studenta te su rezultati i iskustva različiti u ovisnosti od vlastitog angažmana i osobenosti svakog studenta ponaosob.


Planiran je jedan test tokom semestra i finalni ispit nakon semstra. Da bi izašao na usmeni dio ispita student mora redovno pohađati nastavu i savladati zadatke.

Literatura: POETIKA, Aristotel 434 PISANJE SCENARIJA, Lew Hunter SCREENPLAY, Syd Field A GUIDE TO NARRATOLOGICAL FILM ANALYSIS, Manfred Jahn LIKOVI – OSNOVA SCENARIJA, Andrew Horton HERO WITH THOUSAND FACES, STIL FILMSKOG SCENARIJA, Elma Tataragić NAPISATI SCENARIO, Mišel Šion THE ART OF DRAMATIC WRITING, Lajos Egri LEKSIKON FILMSKIH U TELEVIZIJSKIH POJMOVA SUVREMENA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI, Lešić, Z., Kapidžić Osmanagić, H., Katnić Bakaršić, M., Kulenović, T. THE HERO WITH THOUSAND FACES, Joseph Cambell THE CINEMA BOOK, Pam Cook Korpus scenarija: ADAPTATION, scenarij, Charlie Kauffmann ETERNAL SUNSHINE OF THE SPOTLESS MIND, scenarij, Charlie Kauffmann BEING JOHN MALKOVICH, scenarij, Charlie Kauffmann CITIZEN KANE, scenarij, Orson Welles TRUE ROMANCE, scenarij, Quentin Tarantino

124

Naziv predmeta: REDITELJSKE POETIKE II Predavanja: 1 Seminar: Vježbe: 1 Individualne vježbe: Drugi oblik nastavnog rada: Ukoliko se obradjuje živi autor, pronalaženje načina za

komunikaciju i rad sa njim ECTS: 2 Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski Trajanje/semestri: VIII Status/obavezni,izborni: Izborni Preduvijeti za upis predmeta: Upisan VIII semestar Cilj studijskog programa(Kompetencije koje stiče student):

Studija rediteljskih poetika kroz analizu najraznovrsnijih faktora koji su utjecali na život konkretnog autora. Studija individualnih pristupa filmskoj umjetnosti. Odabir autora se obavlja u dogovoru sa studentima, prema specifičnostima i potrebama njihovog individualnog profila. Student bi na kraju semestra trebao savladati profesionalnu analizu filma po segmentime, te kroz upoznavanje i analizu rada jednog renomiranog reditelja/rediteljke shvatiti šta znači rediteljska poetika. Kroz upoznavanje rada drugih morao bi moći formirati ili unaprijediti sopstvenu rediteljsku poetiku, jer je to konačni cilj ovog predmeta.

Opis programa: Autor, autor i vrijeme, autor i okolina, autor i saradnici, autor i autor, uticaji, otpor, akcija i reakcija, značaj

Vidovi i načini realizacije nastave: Obrada teorijskih sadržaja, rasprave o problemima, samostalno istraživanje, rad na terenu, internet, konsultacije, diskusije u seminarima i sl.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Primjer: da bi izašao na završni ispit uslov je urađen pismeni rad

Literatura: Sva literatura vezana uz autora čiji se rad proučava Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvedbe predmeta:


MAGNOLIA, scenarij, P.T. Anderson SOLARIS, scenarij, Fridrikh Gorensteyn, Andrei Tarkovski AMERICAN BEAUTY scenarij, Allan Ball SJEĆAŠ LI SE DOLLY BELL scenarij, Abdulah Sidran THELMA I LOUISE scenarij, Callie Khouri i drugi




125


Naziv predmeta: Francuski jezik

Predavanja: 4

Seminar:

Vježbe:



ECTS: 2


Jezik nastave: bosanski/hrvatsnki/srpski/francuski

Trajanje/semestri:




Sadržaj predmeta Francuski jezik I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi, i seminara.

Cilj ovog predmeta je dvostruk: prvo, da studenti ovladaju francuskim jezikom toliko da mogu zadovoljiti stvarne i formalne zahtjeve potrebne ako žele nastaviti studij u inostranstvu

i drugo da se upoznaju sa stručnom terminologijom kako bi mogli učestvovati u komunikaciji i praktičnom radu u međunarodnom okruženju te koristiti stručnu literaturu na engleskom jeziku.

Zadatak predmeta na ovom nivou učenja:

- osposobiti studenta za prvi nivo znanja jezika osloboditi studente kompleksa i kočnica i stvoriti uslove za slobodnu komunikaciju na francuskom jeziku

-identificirati probleme u razumijevanju usmenog jezika i izgovoru i raditi na njihovom otklanjanju

126


Uvodna predavanja

Početni nivo

Prate pojmove i predavanja na predmetima Produkcija i Projekat



Literatura:




Naziv predmeta: Vizuelne komunikacije

Predavanja: 3

Seminar:

Vježbe:



127

ECTS: 3



Trajanje/semestri:


Preduvjeti za upis predmeta: Upiasan VIII semestar


Zadaci predmeta VIZUELNE KOMUNIKACIJE I obuhvata praktični rad studenata iz oblasti vizuelnih komunikacija, snimanje kratkoih TV spotova na zadate teme

Kompetencije: Studenti će biti upoznati sa specifčnostima i karakteristikama rediteljskih poslova unutar rada marketinških agencija

Opis programa: Integracija Medija Vizuelne kom. u procesu stvaranja filma, predstave, tv emisije Pojam i elementi show.bussinesa Komunikacija u filmskoj industriji Komunikacija u TV industriji Komunikacija sa klijentima Muzička industrija PR kao vid komunikacije Reditelj i Agencija Kreiranje i analiza Briefinga Osmišljavanje kampanje Casting za spot Priprema produkcije Produkcija spota Prezentacija klijentu

Osmišljavanje kampanje

Casting za spot

Priprema produkcije:

Predprodukcija, produkcija, postprodukcija)

Režiranje kratkog filma. Reklame za potrebe kampanje. ) Osnovni praktični rad je u osnovi prolazak kroz cijeli process – od) breafinga do finalnog režiranog rada svakog studenta.

Vidovi i načini realizacije nastave: Uvođenje studenata u praktični rad na osnovu edukacije i analize pa sve do kreiranja i samostalnog rada na osnovu zadatih elemenata. Cilj ovog semestra je da student samostalno prođe sve elemente u kominikaciji sa potencijalnim klijentom ili agencijom i da taj rad rezultira kreiranjem videa kao sastavnog dijela kampanje.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz dva nenajavljena testa i usmeni ispit.

Literatura:

Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom,

128

uspješnosti izvedbe predmeta: raspravama na stručnim tijelima Katedre za režiju nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

129

Documents

Sarajevo, maj, 2016. godine · UVOD . Dinamika i ubrzani razvoj u domenu savremene produkcije menadžmenta u scenskim umjetnostima stavlja i akcenat na obrazovanje stručnog kadra