MOGUNOSTI KORITENJA OBNOVLJIVIH

IZVORA ENERGIJE I ENERGETSKA

UINKOVITOST U GRADOVIMA I OPINAMA

Zagreb, 2012.

INSTITUT ZA MEUNARODNE ODNOSEHANNS-SEIDEL-STIFTUNG

Mogunosti koritenja obnovljivih izvora energija i energetska uinkovitost na razini gradova i opina

Autorice:Dr.sc. Ana-Maria Boromisa

Dr.sc. Sanja Tima

Nakladnik:Institut za meunarodne odnose

(za nakladnika: Sanja Tima)Hanns-Seidel-Stiftung

(za nakladnika: Aleksandra Marki Boban)

Recenzentice:Vesna Bukarica

Ana Pavii Kaselj

Lektorica:Mirjana Pai Jurini

Tehnika urednica:Dragana Markanovi

Naklada:500 primjeraka

Tisak:KolorKlinika

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 796716

ISBN 978-953-6069-61-9

Sadraj

Predgovor 5

Rije itateljima 8

Uvod 11

Obnovljivi izvori energije 13

Uvod 13Biomasa 14Bioplin 15Geotermalna energija 16Hidroenergija 16Kogeneracija 18Sunane elektrane 19Vjetroelektrane 20

Energetska uinkovitost 21

Uvod 21Zgradarstvo 22Inteligentni sustavi i koritenje opreme 23Rasvjeta 25Gospodarenje vodom 26Toplinarstvo 27Prijevoz 28

Planiranje, priprema i fi nanciranje projekata 29

Planiranje 29Priprema 31Financiranje 35

Literatura 40

5

Predgovor

ivot se moe razumijeti samo unatrag, ali ivjeti se mora unaprijed

- Sren Kierkegaard

Industrijalizacija u 19. stoljeu i ubrzani razvoj tehnike i tehnologije u 20. stoljeu donijeli su nesluene promjene kako naem svakodnevnom ivotu tako i u prirodi. Moto rapidnog razvoja sedamdesetih godina prolog stoljea glasio je bre, bolje, jae, a onaj s kraja 20. i na poetku 21. stoljea glasi odrivi razvoj.

Zatita klime tema je koja zaokuplja politiku, znanost, gospodarstvo, civilno drutvo i graane svijeta. Svatko je odgovoran za svoje djelovanje, ali jednako tako svi snosimo posljedice nedjelovanja.

Prema rijeima Friedricha Schmidt-Bleeka, njemakog kemiara i ekologa, kvantitativni materijalni rast jo uvijek je pokazatelj uspjeha naeg gospodarstva i drutva pri emu se ne vodi rauna o koritenju resursa i njegovim ekolokim posljedicama. A upravo je nesmetano i neplansko koritenje prirodnih resursa uzrok opustoenosti okolia.

Porast temperature kao i dramatian porast uestalosti prirodnih katastrofa ne moe se vie objasniti samo prirodnom fl uktuacijom klime. Temperature su u cijelo arktikom prostoru porasle za 12 stupnjeva, a 2010. godina bila je najtoplija od poetka praenja klime, prije 140 godina. Nepobitna je injenica da su klimatske promjene posljedica djelovanja ovjeka.

Jednostavnog i sveobuhvatnog rjeenja nema. Potreban je niz dugoronih i sustavnih pothvata i strategija pojedinaca, gradova i opina, regija, zemalja, meunarodne i globalne politike i gospodarstva kako bi se postigli pozitivni pomaci i dostigli ciljevi zatite klime.

Jedan od ciljeva jest ogranienje porasta prosjene globalne temperature na najvie

6

dva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu. Europska se unija obvezala smanjiti emisiju CO2 za 20 posto do 2020. u odnosu na 1990. Tako bi primjerice sektor opskrbe elektrinom energijom u Europskoj uniji do 2050. trebao biti bez emisije CO2 kako bi se emisije staklenikih plinova smanjile za 80-95 posto.

No smjernice koje su zadane na globalnoj, meunarodnoj i nacionalnoj razini treba provesti na lokalnoj razini, na razini gradova i opina, na razini samih graana. Klju uspjeha lei upravo u spretnom kombiniranju obnovljivih izvora energije, energetske uinkovitosti i upravljanja energijom.

Savezna Republika Njemaka postigla je iskorak u klimatskoj i energetskoj politici i tei realizaciji ambicioznih ciljeva. Budui da se problemi pretjeranog iskoritavanja izvora energije i klimatskih promjena pripisuju industrijski najrazvijenijim zemljama, one se smatraju odgovornima razvijati odriv energetski sustav i znatno pridonijeti smanjenju emisije staklenikih plinova. U Njemakoj su tehnoloki razvoj i primjena obnovljivih izvora energije rezultirali 11-postotnim udjelom vjetra, sunca, biomase, geotermalne energije i koritenja vodnih snaga u cjelokupnoj energetskoj potronji i donijeli utedu od 120 milijuna tona CO2.

Na mikrorazini meutim privatna su kuanstva potronjom energije za stambeni prostor i za osobni prijevoz znaajni generatori emisija CO2. Golemi su potencijali njihove utede: ugradnja kvalitetnijih prozora i vrata, moderno grijanje, odabir kvalitetnih kuanskih aparata, obnova proelja samo su neke od mogunosti. Ve smanjenje grijanja za jedan stupanj daje velik doprinos energetskoj uinkovitosti. Takoer, racionalno koritenje prijevoznih sredstava zajedniki prijevoz, bicikli, rolue i romobili - uz razvijanje prikladne prometne infrastrukture pokreta su i gospodarskih mogunosti.

Hanns-Seidel-Stiftung, njemaka politika zaklada kojoj je osnovna zadaa graansko i demokratsko obrazovanje, zajedno s Udrugom za prouavanje hrvatske politike povijesti Neda Prpi-Gamirek i Institutom za meunarodne odnose, a uz sredstva Njemakoga saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj, pokrenula je projekt Obnovljivi izvori energije i energetska uinkovitost na razini gradova i opina s ciljem poticanja obrazovanja i podizanja svijesti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena te mogunostima utede energije kao i promocije to vee uporabe obnovljivih izvora energije.

7

Projekt se provodi putem seminara i radionica na temu Obnovljivi izvori energije i energetska uinkovitost namijenjenih dunosnicima u gradovima i opinama, privatnom sektoru, obrtnicima i graanstvu koje ivi u gradovima i opinama na podruju Zagrebake, Sisako-moslavake, Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske upanije.

Podrku odgovornom ponaanju i promiljanju potrebe za utedama energije na svim razinama, pogotovo na razini opina i gradova u Republici Hrvatskoj, smatramo jednim od glavnih ciljeva naeg projekta.

Zaklada Hanns-Seidel zahvaljuje prije svega partnerima na projektu, Institutu za meunarodne odnose iz Zagreba, ravnateljici dr. sc. Sanji Tima i dr. sc. Ana-Mariji Boromisa, to su se spremno i predano ukljuile u ovaj projekt i izradu prirunika koji drite u rukama. Zaklada zahvaljuje Udruzi Neda Prpi-Gamirek, nazvanoj po eni koja svojom energijom pokree mnoge generacije mladih na drutvenopolitiki angaman za ope dobro, to je i ovaj put sluaj. Ga Marijana Petir svojim je entuzijazmom i znanjem pridonijela konkretizaciji i realizaciji projekta Obnovljivi izvori energije i energetska uinkovitost jer i sama neumorno u politikom i privatnom ivotu zagovara ideje odrivog razvoja. Domagoj Krnjak, koordinator projekta, uvelike je pridonio nesmetanoj provedbi projekta i koordinaciji dravnih institucija i lokalnih zajednica. Zagrebaki ured Zaklade Hanns Seidel, ga Ivana imoti i g. Nikola urii, svojim kreativnim zamislima i predanou uinili su da ideja projekta zaivi.

Zagreb, 8. veljae 2012.

Aleksandra Marki Boban

ravnateljica Ureda Hanns Seidel

8

Rije itateljima

Klimatske promjene jedan su od najveih izazova s kojima se svijet suoava ve danas. S uincima klimatskih promjena suoava se i Hrvatska, a oni e u budunosti biti jo izraeniji. Negativni utjecaj ukljuuje tete nastale eim i jaim prirodnim katastrofama, porastom razine mora, oteanom proizvodnjom hrane, a znatno utjee i na naruavanje zdravlja. Zanemarivanje ovih injenica ograniava mogunosti izbora, otvara rizike usporavanja i neizvjesnosti razvitka i ima dugoroan negativan uinak na razvoj ljudskog drutva.

Hrvatski doprinos emisijama staklenikih plinova nije velik, emisija po stanovniku Hrvatske iznosi 6,9 tona ekvivalenta CO2-eq, to je 38% manje od prosjeka drava Priloga 1 Kyotskog protokola i 34% manje od prosjeka drava lanica EU. U politici vezanoj za pitanja klimatskih promjena, Hrvatska eli doprinijeti globalnoj borbi za bolje sutra, a u tom smislu preuzima i obveze. Privremeni nacionalni pregovaraki cilj za razdoblje nakon 2012. jest smanjenje emisija staklenikih plinova za 5% u odnosu na baznu 1990. godinu. Ulaskom u EU preuzimamo dio obveza lanica EU, a to je smanjenje emisije staklenikih plinova za 20% do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu, odnosno uvjetno do 30% ukoliko odreene obveze prihvate i nerazvijene drave.

Na temelju do sada utvrenih podataka i relevantnih pokazatelja procjenjuje se da e borba za ublaavanje posljedica klimatskih promjena ili oporavak od teta izravno ili neizravno uzrokovanih posljedicama globalnog zatopljenja utjecati na gospodarski razvoj svih zemalja. Trokovi neispunjavanja preuzetih obveza, prema procjenama, Republiku Hrvatsku mogu stajati godinje i do 2% BDP-a. Ovi podaci moraju se s punom ozbiljnou uzimati u obzir u stratekom promiljanju kako nae budunosti tako i budunosti na globalnom planu. Zbog toga je Hrvatski cilj do 2020. godine veinom usmjeren na podruje energetike, a sadri poveanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj i neposrednoj potronji sa 12% koliko je iznosio 2005. godine na 20%, poveanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektrine energije na 36%, poveanje udjela biogoriva u transportu na 10%, poveanje udjela obnovljivih izvora energije hlaenja i grijanja na 16% te poveanje energetske uinkovitosti za 9% u odnosu na prosjek godina 2001. 2005.

9

Za opine i gradove veliki izazov predstavlja proizvodnja i koritenje obnovljivih izvora energije te poticanje energetske efi kasnosti kojima se moe utediti i do 30% energije ali i otvarati nova radna mjesta kroz tzv. zelene poslove. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost u Republici Hrvatskoj glavni je partner lokalnoj samoupravi na tim projektima i do sada je sufi nancirao s 417 milijuna kuna 1145 projekata iz podruja obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti. Za razdoblje