BOSNA I HERCEGOVINAVIJECE MINISTARAGeneralno tajniitvo

Broj : 05-50 -L -2257 -l / 12

Sarajevo, 4. 9. 2012. godine

EOSNA 'HEHCEGOVINAilRr.tililfl ftiln $t|Jp'Iilt Bil$t{[ | fitn[[$0l|ttt

PARLAMENTARNA SKUPSTINA BiH

- Dom naroda-

SARAJEVO

Vijeie ministaraBosne i Hercegovine je na 18. sjednici odrZanoj 30.8. 2012. godineutvrdilo Odgovor na inicijativu koje je uputila Nermina Zaimovil-lJzunovi6, izaslanica uDomu naroda Parlamentarne skupStine Bosne i Hercegovine.

U privitku prosljedujemo Odgovor radi njegova dostavljanja izaslanici.

S po5tovanjem,

SAHAJEVO

BOSNA I HERCEGOVINAVIJECE MINISTARA

Broj : 05-50 -I-2357 -I / 12

Sarajevo, 30. 8. 2012. godine

Nermina Zaimovii,-Uzunovi6, delegat u Domu naroda Parlamentarneskup5tine Bosne i Hercegovine, na 29. sjednici Doma naroda odrZanoj 1.6.2012.godine, podnijela je sljede6u delegatsku inicijativu:

1.. Trafiudr:ns,*.'*ailcacln,Fh$doaturiI'r*tr pmbknarr$|sa.ocicajuintro.

pofih:ifrf n-rgh& a zbog f@@prograntiranja i rcalizacijO IPA pmjekata

t-LJedan poznati prinjer da 6e zbog nepostojanja Strategije mjeriteljstva biti osporena

implomerrtac[ja ved odobrenih sredstava. Ili da se zbog nepostojanja olvirnih zakona

gube srodstva planirana za BII1 )"/2. hoblemo spccificirati prenn prioritctima i rokovima obaveza koje se ne mogu

realizirati zbog navodene politidkc nesaglasnosti-

Na delegatsku incijativu, Vije6e ministara Bosne i Hercegovine je na 18. sjedniciodrZanoj 30.8.2012. godine, utvrdilo sljede6i

ODGOVOR

(dat u prilogu)

REFLEKSTJE POLTTICKIH NEsAGLAsNosrr NA pRocEs pRocRAMIRANJArPA20t2-2013

l. Pitanja yezana zr sam proces programiranja rpA 2012-2013

Proces programiranja IPA 2012-2013 Komponente I odnosno drZavnog progrzrma odvija se uskladu sa prioriteti^u ? programiranje IPA 2012-2013 koje je oareaia Eiropska komisij4istowemeno nagla5avaju6i da samo za p u u ovezadate prioritete. Process IPA duje dvije e i fazuformulacije. Faza identifikacij odu od 17 .3.2012.godine. Fazaformulacije zvanidno je otpodela 24.5.2}l2.godine i zaprogramski paket za IpA2012 trajala do 13.7.2012. godine, kada je bio rok za dostavu tonaenih u"riiu projektnihprij edloga Ewopskoj komisij i.

Ewopskoj komisiji raznaEano je na sjedniciodine. Na osnornr zakljudaka koje je Vije6ea za ewopske integracrje je formirala paketiwopskoj komisiji 13.7.2012. godine. Odekujei progranski paket i pojedinadne prijedloge.staviti rad na neusagla3enim i nedowsenim

programski paket. :tk4 u cilju ukrjudivanja u IpA z0r3 &Lavnr

P1o9es ryosramlanja IPA 2012-2013 drZavnog programa odvija se u izrazito sloZenimokolnostima iz sljededih radoga:

o Velika brojnost dlanova radnih gupa za prograniranje odnosno pripremu projektrihprijedloga (preko 250 dlanova), tako da je u proces direktno un;uCeno u prosjeku 15dlanova'po radnoj grupi odnosno projektnom prijedlogu, a pri tome je tOtuCivaniepodivalo na konsenzusu svih dlanova radne grupe.

' Clanovi radnih grupa imaju razlidite nivoe nrarja u pogledu IPA programirrnjq apotrebna tehnidka asistencija u smislu obuke za udesnik" pto"rsa programiranja idirektne podrske pripremi prijedtoga osigurana je tek na kraju procesa.-

' Proces programiranja koji je u su5tini tehnidki proces je bio optereien diskusijom ikomentarima politidke prirode (npr. pitanje prenosa nadlearosti, politidka osjetljivostu pogledu upohebe pojedinih termina i formulacija u tekstu prijedloga; koji- se unajvedem broju sludajeva ne mogu rijesiti na tehnidkom nivou.o Politidku debatu koja se spustila na tehnidki nivo radnih grupa nije pratio potrebnipolitidki angaZman donosioca odluka.

o Intzetro kratki rokovi koje je definisala Ewopska komisija, dok je istovremeno procesobuhvatio programiranje finansijskih sredstava izdvijegoaiSnle itA alokacile.

'

."-

2. Pregfed pitanja po pojedinalnim prijedlozima u okviru lPA20l2-2013 programiranja

Sektorski prijedlog zaoblast pravde

PolitiCki dogovor postignut na kaju fazeidentifikacije.Faza forurulacije zatrdevala ponormo Stohitniju politidku podrsku putemministarskog sastanka. Sastanak na nivouministara odrZan 5.7.2012. godine, nakonroka za l2idu finalnih prijedloga u faziformulacije, i na njemu je postiputapotebna politidka saglasnost.Nakon postigrute politidke saglasnostipojavili su se komenhri unutar radnc grupena sarn tekst prijedloga Sto je zabtjevalodaljnje konsultacije i usagla5avanje nakonzadatlh rokova (predstarmici Ministarstvapravde Republike Srpske u viSe navratadostavili komentare na tekst prijedloga teinformisali da Vlada Republike Srpske tebadati konadnu pohndu saglasnosti naprijedlog; komentare dali i Sud i TuZilaStvoBiH; prijedlog revidiran u viSe navrda uskladu sa komentarima kao i stavovimaEwopske komisije).Prijedlog usagla5en 12.7.2012. godine, uwijeme kada se odrbvala sjednica Vijedaministara Bosne i Hercegovine na kojoj jeprogranski paket trebao biti potwden.

Glavna pitanja koja je trebalo rijesiti hozpolitiCki dogovor u fazi formulacije bila suponrda projeltnih komponenti i finansijskihalokacija za iste ukljudujudi i finansijskealokacije u odnosu na pojedine instiocije,nadin realizacije ukljudujudi mogudnostbudZeske podr5ke ministarstvima (zahfevMinistarstva pravde Republike Srpske), ulogaps(fuira'sdnih organizacija u prade4iukori5tenja sredstava u okviru projehnekomponente za podrSku rje5avanju zaostalihsludaj eva rahih doCina.

Seltorski prijedlogUbrzavanje aktivnostina implementacijiKoridora Vc iuskladivanjezakonodavstva uoblasti transporta uBiH sa

zakonodavstvom EU

Politidki dogovor postignut na kraju fazeidentifikacije, ali isti nije bio u potpunosti uskladu sa prioritetima za programiranje kojeje dala Erropska komisija.U skladu s tirn" faza formulacijc zahfevalaponovnu politidku podr5ku i dogovor. Nijebilo mogude odrLati sastanak ministaranego je nadelni politidh dogovor postignutputem kontakata iaetlu rrinistara iizja5njavanja Ministarstva saobraCaja i vezaRepublike Srpske pisanirn putem (3.7 2012.godine, dan prije isteka roka za pripremufinalnog prijedloga).Nakon postigDutog nadelnog politidkogdogovor4 Ministarswo saobraCaja i vezaRepublike Srpske iskazalo primjedbe ineslaganje sa samim tekstom prijedloga, 5toje zahSevalo daljnje konsultacije iusagla5avanje nakon zadaih rokova.Prijedlog je upuden Ewopskoj komisiji13.7.2012. godine na osnow potwde BiHministz za transport i komunikacije ousaglalenosti prijedloga. IstowemenoMinistarstvo saobradaja i veza RepublikeSrpske 12.7.2012. godine ponovilo stav da

sa pntedogom. Saslasnost u

Glavna pitanja koja je trebalo rije5iti loozpolitidki dogovor u fazi formulacije bila supotwda projektaih komponenti odnosaodionica koje de se podrZati u okviru projekta ipripadajuCib okvirnih alokacija" kao i pitanjerealizacije tj. ugovaranja.

Prioritet za IP A 2012-2013 prograniranj e koj ije dala Erropska komisija za oblast tansportaje podr5ka u odnosu na Koridor Vc. Ewopskakomisija je u viSe nawata potrndila da n[iemogude podrZati dionice koje nizu dioKoridora Vc ili SEETO mreZe. Ministarstvosaobradaja i vcza Republike Srpske isk"zalojeneslaganje s ovim prioritetom s obzirom da dese podrZavajudi Koridor Vc pnditi podrSkadionicama koje se pretetno nalazn, na prostoruFederacije BiH. Istowemeno su predstavniciMinistarstva saobradaja i veza RepublikeSrpske iskazali i neslaganje sa SEETOmreZom smatrajudi je neodgovarajudom iukazujudi na potrebu za njenom revizijom.

pogledu prijedloga na laaju potwdena nasastanku ministara odrZanom 17.7.2012.godine.

J.

hojeltti prijedlogOp5ti instrument zapdr5ku procesuerropskih integracija

U fazi formulacije do5lo je do spajaqia dvapojedinalna projekha prijedloga iz faze,identifikacije u jedinstven prijedlog, uskladu sa smjemicama Ewopske komisije,Sto je predstavljalo rizik ?a daljnjeusagla5avanje i time otvorilo pitanje da li jepotrcbna politidka podrSka.

U fazi identifikacije bile su usagla5ene svedetiri komponente sada5njeg prijedloga izfaze formulacije.

Na lcaju faze formulacije komponente 1,2 i3 sadalnjeg prijedloga su dobile podr5larsvih udemika p(rcesa programiraqia osimpredstavaika iz Republike Srpske, te su timeostale neusaglalene. Komponenta 4 jeusagla5cna od stane svih udesnika.

Prijedlog se sastoji od sljedede detirikomponente:. Komponenta I - Izgradnja kapaciteta

koordinacionog mehanizna za ewopskeintegncije

o Komoonenta 2 - Op5ti instrument zatehnidku pomod i pripremu projekata(fleksibilni instmment za podrlku procesuewopskih integracija)

o Komponenta 3 - Podr5ka u0eSdu BiH uprogramima EU (podr5ka ude56u BiH uposebnim prograrnima EU lrroz pladanjeulaanih karata)

r Komponenta 4 - Mostovi kulture u BiH

Radi se o fleksibilnom instrumentu kojipodrlava odvijanje procesa ewopskihintegracija. Komponenta 2 je standardni diodrZamih IPA paketa i Ewopska komisija je uviSe navrata istakla da je ista neophodan dioprogramskog pakea i neophodan instrumentzaradDelegacije EU s obzirom da Delegacijaupravlja realizaciiom programskog paketa ucentralizovanom sistemu upravljanjapretpristupnom pomodi.

KomponeDte I i 2 su direktno vez^ne zapodrSku odrZivosti realizacije Mape puta zazahtjev za dlanstvo Bosne i Hercegovine uEwopskoj uniii, dogovorene tokom Dijalogana visokom nivou o procesu pristupanja uBriselu 27.06.2012.

4.

Projektni prijedlogPodrSkakonkurenhosti malihi srednjih preduzeCa

Priprema ovog prijedloga bila je podstalnim rizikom te se i u toku fazeidentifikacije i faze formulacije traliopolitidki angaZman (nije poznato da li se

desio).Prijedlog ostao neusaglaSen i u taziidentifikaclie i u fazi formulacije.PredloZeno da se nastavi raditi na razvojuprijedloga projekta za mogu|e ukljudivanjeu IPA 2013 prograrnski paket.

Projektni prijedlog sadrZi tri komponente:l.Posljednji nacrt teksta je uraden u prisustvudlanova radne grupe iz oba entiteta i drZavnognivoa na sastanku koji je o&Zan 25.6.2012.godine. Na sastanku je dogovorenaformulacija spomih stavki, ali je naknadnoutwdeno da prijedlog nije usaglalen i dapredstarmici institucija iz Republike Srpskenisu saglasni sa prijedlogom.U toku rada na prijedlogu ispred instituciia izRepublike Srpske je traZeno jaCanje iskljudivopostojedih institucija, nagla5avanje da se ovaoblast nalazi u nadleZnosti entiteta (zbog degasu reference na Ustav dodate u sam tekstprijedloga), da se predvidena pomod koz grantsredstva dodjeljuje Da osnovu kriterijadogovorenih od smne entiteta i BrCkoDistikta, da ne postoji moguCnostkofinansiranja sa nivoa entiteta, da vidljivostentiteta kao nosioca altivnosti niie dovolina.

Predstavnici Federacije BiH su prihvatilizadnji tekst prijedloga uz napomenu da nisumjerodavni davati saglasnos na dijelove kojise odnose na:- "jadanje samo postojedih institucija",- tumadenje Clana 3 Ustava BiH i- definisanje regiona na dva entiteta i

Brlko Distrikt.2. Komoonenta TurizamU skladu sa smjernicama Ewopske komisije,o\ra komponenta je revidirana u faziformulacije i sada ukljutuje tehnidku pomodmalim i srednjim preduzedima u oblastiturizna i pomod u izradi tehnidkedokumentacije za budude infrastrukutumeinvesticije na Olimpijskim planinana i Sire.Institucije iz Republike Srpske se nisu sloZilesa predloZenim tekstom dok ispred FederacijeBiH nije bilo zvaniCnog izjaSnja\anja.3. Komponenta Osiguranje depozitaOva komponenta je uvrStena u prijedlog nasamom haju procesa formulaciie od straneErrropske komislie. Nalcon prvobitnogodbiianja, institucije iz Republike Srpske sudosavile saglasnost sa predmehomkomponentom. Federacija BiH se nijeoditovala po ovoj komponenti.

Projektni prijedlogpromocija sigurnosti iza3tite zdravlja naradu

Prijedlog nije usaglaSen u faziidentifilocije. Radna grupa nastavila rad nausaglalavanju i uspjela usaglasiti prijedlogpred po0eak faze formulacije, uz stalnirizik daljnjeg usagla5avanja i otvorenopitanje u pogledu potrebe za politidkompodr5kom.Prijedlog usagla5en u okvinr fazeformulacije i dostavljen Evropskoj komisiji13.7 2012. godine.

Potreban daljnji nd na razradi prqiekta-

Projekrni prijedlogpodr5ke u oblastienergije

I u toku faze identifikacije i u tokuformulacije bilo pohebno politidkodjelovanje (nije poznato da li se desilo).Prijedlog ostiao neusaglaSen u faziidentifikacije.Na lcaju faze formulacije postignut dogovorda se pristupi izradi prijedloga.

Neslaganje u pogledu predloZenog tekstaprijedloga dovelo do obustave rada na tel<stu.U toku je priprema prijedloga za mogudeukljudivanje u IPA 2013 pogramski paket.

hojekui pnjedlogPoboljSanjeupravljanjemzdravljem Zivotinja isigumosti brane ikontrola livotinjskihproizvoda u Bosni i

Prijedlog usaglalen u fazi identifikacije.U fazi formulacije otvorilo se pitanjenadlelnosti izrnedu institucija Sto jeuvjetovalo pitanje korisnika projekta i obimintervencija. Usljed toga jedna komponentaprojekta ostala neusagla5ena.

Komponenia Podr5ka provedbi zakona vzjadanje laboratorijskih kapaciteta nijeusagla5ena. Osnow neusagla5enosti dinenerije5eni odnosi nedleZnosti dvije drZavneinstitucije, Ureda za veterinarstvo i Agencijeza sigurnost hrane.

Projekai prijedlogBorba protiv pranjanovca

se odvijao putem dogovora na

IEh-,'

9.hojektri prijedlogpodrSke u oblastiprovedbe zakona

Rad se odvijao putem dogovora na

tehnidkom nivou.

10.Projektni prijedlogIzgra&rja kapacitetaDarlamenata

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

llProjekhi prijedlogJadanje sistemajavnih nabavki uBosni i Hercegovini

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

t2.Projektni prijedlog uoblasti statistike

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

13.

Projekmi prijedlogDaljnje jadanjekapaciletafitosanitarnog sehorau oblastimaproizvoda za za5titubilja, zdravlja bilja isjemena i sadnica,ukljuCujudifitosanitarnelaboratorije ifitosanitameinspekciie

Rad se odvijao putem dogovora natehnilkom nivou.

t4.Projehni prijedlog uoblasti podr5keinovaciiana

Rad se odvijao putem dogovora natebniCkom nivou.

15.

Projekmi prijedloghiprema za bududiSavjet za drZavnuoomod

Rad se odvijao putem dogovora natebnidkom nivou.

r6.

Projektni prijedlogDaljnje uskladivanjesa EU regulativomzakonodavstva iprakse u oblastiindirekErih porez4loo i jafanjeadministrativnih ikoordinacijskihkapacitetaUlO BiH

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

17.Projekmi prijedlog uoblasti obrazovania

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

l8

Projekhi prijedlogPodrlka sprovodenjuAkcionih planova zaRome

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

19.

Projektni prijedlogPodrSka trajnimrje5enjima u okvirurevidirane smtegijeza implementacijuAneksa VIIDejtonskog mirovnogsDorazuma

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

20.Projekhi prijedlogPodr5ka deminiranjuuBiH

Rad se odvijao putem dogovora natehnidkom nivou.

Projektni prijedlog uoblasti infrastrukturekvaliteta

Nije poznato da li je bilo potebnogpolitilkog djelovanja da se pokuSa rijeSitipitanje stategije kao neophodnogpreduslova za dobivanje daljnje pomo6i EU

7a dobivanje pomodi bilo potrebnoobez.bijediti postojanje strategije infrasuukturekvaliteta.

Nije bilo potebe zapolitidkom podr5kom.

Evropska komisija se izjasnila da nije umogudnosti podrZati ovaj prijedlog jer se istine uklapa u zadate prioritete za programiranjezaIPA2012-2013.

Projektrri prijedlogSigurnost hrane

Pitaqje usaglaSenosti prijedloga postavilo se

ved u fazi identifikacije i ukazalo na rizik upogledu usaglalavanj a.

Nije pozrato da li je bilo potebnogpolitiEkog djelovanja u cilju postizanja

Nije postignuta saglasnost o prijedlogu rmutarradne grupe.

6

PRIJEDLOG ODGOVORA:

REFLEKSIJE POLITIEKIH I\i'ESAGLASNOSTI NA PROCES IMPLEMENTACIJEIPA PROJEKATA

Kada je rijed o politidkim uticajima ili politidkim implikactiarnq odnosno politidkimpreprekama koje utidu na koriStenja IPA projektnih sredstav4 heba naglasiti da ovaj uticajnije jednoslojan niti jednoznaCan Naime, on se pojavljuje u nekoliko domena" i nije u vezisamo sa procesom programiranja projekata za odredeni godi5nji drzavni paket, nego je vezaniispoljava uticaj na viSe aspekata procesa implementacije IPA projekata. Ovaj uticaj se

manifestuje na sljedece aspekte:

l. Otpodinjanje novih projelo;

2. Proces implementacije tekuiih projekta;

3. Nastavak okondanih ili prodrdenje ve6 postoje6ih projekata;

4. OdrZivost aktivnosti i rezultata ostvarenih kroz implementirane projekte.

Potrebno je takoder istaknuti da ne postoji jasna predvidljivost kada 6e se i u kome obimuispoljiti politidki uticaj na sam proces implementacije pojedinih IPA projekata. Ovaj politidkiuticaj je obidno iaalen kroz ispoljenu politidku nesaglasnost .na sam proces realizacijeprojekta na ukljudenost ili ner*ljudenost pojedinih korisnik4 te na njegove pojedineaktivnosti i rezultate. Ova politidka nesaglasnost u vedini sludajeva vodi ili ima za efekato&azivanje ditavog projek&a ili njegovih pojedinih rezultata. U najboljem sludaju, ovaj faktorpolitidke nesaglasnosti uglavnom se manifestuje u djelimidnom ostvarenju projektnihrcanltat4 i swhe projekta a kao najmanja Steta se pojavljuje izgubljeno wijeme koje je jakote5ko nadolnaditi. Sve to u konadnici utide na kvalitet implementiranih projektnih ugovora iodrZivost cjelokupne projektne intervencije.

Manifestacije ovoga fenomena u fazi implementacije IPA projekata su najdeSCe u sljededemobliku:

1. OtnoEinianie novih oroiekatar:

je projektni fiche/idejni projekat proiao kroz fant konsultacije sa udesnicma sa svihrelevantnih nivoa vlasti, isti je usvojen na VijeCu ministara, te je isti postao dioprocesa implementacije IPA finansijskog sporazuma koji je Bosna i Hercegovinaratifikovala.

' Ovdje spadaju i projekti, gdje nisu u potpunosti ispunjeni svi preduslovi (kojl predstavljaju politiEkenesaglasnosti po odredenim pitanjlma) za njihovo nesmetano otpotinjanje, ali je do Evropske komisije da li deinsistirati na ispunjenu ovih preduslova, ili Ce s druge strane, otpoieti proces implementacije sa tendencijom daCe se po spornim pitanjima (politilkim nesaglasnostima) postidi dogovor.

--

Vidjeti Tabelu br. 1. Otpolinjanje novih projekata;

2. Proces imolementaciie tekudih nroiekata:

izvodad potpisao ugovor sa Ewopskom komisijom (EK), te dobijen nadelni pristanaksvih korsinika za nesmetani podetak implementacije, jedan broj korisnika je otkazaodalje ude56e u projektu. Problem predstavlja usvajanje podetnog izvjestaja, kao iosiguranje ude5ca svih relevantnih korisnika u procesu implementacije.

Vidjeti Tabelu br,2 . Proces implementacije teku6ih projekata;

3.

} Projekat je okondan ali se sredstva namijenjena za nastavak aktivnosti na osnowprethodno uspjelno implementiranih aktivnosti i rezultata ne mogu koristiti.

Vidjeti tabelu br.3. Nastavak okondanih ili produienje ved postojedih projekata;

4.

reztiltatz nije ostvarena ili je upitnq te time uspjesnost implementacije projekta gubimailaj.

Vidjeti Tabelu 4. Odriivost aktivnosti i rezultatakroz implementirane projekte;

U posljednoj navedenoj tabeli, Tabeli br. 5, su navedeni svi IPA projekti iz IPA drZavnihpaketa 2007 - 2010 koje je EK otkazala, a koji se mogu povezati sa gore navedenim uticajimapolitidkih nesaglasnosti na aspekte procesa implementacije br. l. i br. 2.

U kontekstu ovih razmatranj4 odnosno implikacija i efekata uticaja politidkih nesaglasnosti

na proces kori5tenja IPA fondova" odrZivost projektne intervencije je jako bitna kategorijakoja je uvijek povezana s odretlenim prisustvom politidke volje. Ukratko, kategorijaodrZivosti u kontekstu politidke volje oznadava da je institucija korisnik projekta osposobljenada nakon okondanja projektrih aktivnosti nastavi da koristi, usawsava i nadograduje sve onerezultate kao na primjer:

o dokumente,

o znani\o vje5tine,

o informacione sisteme,

o nspostavljene sisteme praule harmonizacije itd.

koji su proistekli iz projekta a u cilju postizanja daljeg napretka u procesu EU integracijamanifestovano g L,roz ostvarenje predmetnih EU prioriteta.

Bez prisutsva politidke volje kategorija odrZivosti se ne moic ostvariti, Naime, kategorijaodrZivosti u velikoj vedini sludajeva zahtjeva uveCan budZet, zapo5ljavanje novih ljudi, daljaunapretlenja sistema u samoj instituciji ili sektoru, efikasnije kori5tenje postojedih ITtehnologija, ddji nastavak treninga, itd. Drugim rijedima, odredenu mini reformu u datojinstituciji ili sektoru koja je pokrenuta kroz projekat sada je potrebno nastaviti sopstvenimsnagama- Ako ne postdi neophodna politidka volj4 ove aktivnosti dalje reforme se ne mogusprovoditi. Konadno, osigwanje odrZivosti provedenog projekta zahtijeva uwajanje odredenihprijedloga koji su proiza5li iz projekta i dalje postupanje po istima kao Sto su:

o Prijedlonzakonp;:o Prijedlozi podzakonskih akata;

o Prijedlon za,formitanje odredenih implementacionih struktura;. Prijedlozi o organizacionom ushoju datog korisnika projekta, itd.

Na osnornr prethodno navedenog moZe se zakljuditi da je bez prisustava politidke volje, sveSto je implementirano hoz projekat,bez obzira na visoki lcvalitet implementiranih aktivnosti,i zadovoljstvo ostvarenim od stane korisnika, pod rizikom da ostane ,,nrtvo slovo na papiru"i da ne doprinese op5tem napretku Bosne i Hercegovine na putu EU integracija, Sto je isveobuhvatni cilj projekata.

giigIEE,:!EE

gtiisggig;;il,

$Eg;EEi9 €E€

ggEiaggiSggis

;gsigElEgi$igEI

flEl

s'-c sdcQ d>otdo.oxo>tsE sEg.9ag€

s gsE; s

*l

flEI

c rD.- G).-rog 'g flss- EsHh&.lE E=p g'5 .' 'FgF 5-5'E E -EE#Ez-.9E F

5 E rEeK'Fg

= 8.EE

i F5goHsr sEss

S,gSPS $: FE':\

iiiEgiig€l*

giiiiigiggii

4o5OO'-o'-=

s $E E g ; E.r s

: us E f E. i F s

€*eEE?e$€.Eafl.aFls"'l;'6"'Ft'E"fJ;FE E E E g E $I.i.E.:*=;lp.ir._.-;*ts; i:

gs€Ee:€$t

€:FEg€E gElIEF:g {E€sEug

iglilia iggiga€F EggEi!F-

;FgEFi; ggFsifi$i*iFEgiilF,F;s: s i.i a: a;gEEf*g:*€ E;&.

F aE$€ isE E a;eEf ;$g!EiE! * g3

:N{Es".l :ig:'Fs.iE 9

FEE 3g'FE $;EE3eA9 \'e,-'o=:aqt-- ar AI o li ?HFg.E"*s 6qE;."t FE E

g 3g€ a q € ,$

€Ee$riF F!*'EilE ;E.Er'?dF# -6

* F F'S'g.E u ;FsE.E t:Es :gsig$* t€l

F€ E

eF€,ssEEEgFEE

'-qPN '- N

i€$ i_9 i6-o.9 o€€ IEEE* E g F gE

gF€s€€F;g

rEe-BEgHE€ ' ? F- - E f, ai :

EggJe€ea

!)EEJa.- o'=.-E€ E€EE E - d.E'E

:l ; E lee

HE* ae Hgggl eei I g gl ,.E

sg(\ rn

E3EE(\o

E3

i$-tlg= '-F $

-EBsre:lt

i3EiFiiisiggE$

-.-s gEEgFE

EisE

iilligiFeil.i ia $$gg gggggig

1ru*gigEgigggEEFEg,giIis g giiggggisss

'-rfSE,

EFseEHsHE;E -oa iF S

x€c:$ ig ug$.gs,F -49"fi" ngE = El FH *Tr"E ss€ agE€E

gg€E;E€

F'

N

E E € A€ fi

; ;E E

Ag.g < -5€

E* :s iE; s. s9€*x*E$g-v x=: b00I)D EE_V g g

aa-cootr3 g € :Z E

B : Eg$ E-6'._E*Nv'=r.=

;E aE,EE

E1-is;: IE E€gE SE" f, e E

* : -:i L!:s *E s

" :

$EEgFE.-(!O({

aqNg-EE

E e; f ; €gF€HE€'?'9' ' N g.E

i,$eE iflEl =.H.s|eEgEf

R=d:

s'F *

i i$EF

s€a$83;eI.E€ Fr€

EEE: EUg

Eai s E EEu

FissEgtgijgg3E;;FeuEE$i3E;s,iR*:=*lrF-uEtaE

$iFEgE€EEE.sg€€;ilii€ E.9, i-c €€g'H 'FE8 s H.sI *.EP"E'tE EgLt'E.E .=

'E?osu! i- -lu - > E q

E.Ei€ E.F TFt>En;..h; X ! E6EE FE € = E e iF R

9EE$E :gi. E E:€#,g;F kl o!i!,, H 9ZFggEB€*TE B- 3'F'E g'fl

:€gF{eF?Ffr E { E': * 3'a aI'sg € g E * 3g"st E g'$E* t.96+l .-.AaOH-eCt E F e - €:-l'aE H# qE; + f; ?€ E€ s!R'aEE?Es'olo

gHg€€5Esf

eirtfga;E$EE F; H; g

B

s '-gN

eec€gg$€H

'-E S'- N N

i€ r

ggg,sEEgsEEEg$EH

* *tE.

s$gE

# g€',Ef g€

€

e a Ef : $:RE B.S, s '[i

e

sgsFg$EFae8oq6lo

a'3

ctrri('l6ni

Rs

:

i IRR $

otraxp

€l

El

EI

;1:[gEg$g$ t;!EE E€lIg:F :Ei

: :E.;gii€l raE* g.iae:E€ess

l€

; ile* ggigg

ugl FA€E giEgf,il

A;Ei

$a

.gg F"* tE; E?g g* €

aEfE*Eggg Ig6 s ae:

Fi i Ee flislE igiEsEegr Ecoooo

5qots.'.N _Sg

F gF*tt $ri

oFI

r-l.r

ssE$8,€ *E Hs[*39 g

; iE: s; n tg u!Eigg K

E Fd E e E F E",.eg;8. ! EFEe'€fs€'s gE

[€E;iEt g E

Fc;;gH €:;€E g;9ggEg

g8gEgafEiiEEEIiEi3

E Eg3ggE giiE;iggiE

iFBE

ooooo!

o

{

clt ll iF $EEeeiai.gFEi u $EE g

I igigff ggiru

;li giggugiggs

:ii>troF3*'FH3e.9E4gougv:=

qrPqF

o 'tiJZqEtt)z t:

E E*fiE'?oxo

E9ell .-t9.2'e5x)

gr s8.Fg

,98#-9.;'=oxo ! F€*f;Eg'0' .E .. g

E:EeAJt zaa

d5h.iotr'.o 0)€:?oI?

qotqH.EE!x()ls

X* '6'F.sEE6F

od

d->={iEllocG)c,ZQ

FIEIEI

€EE*c

oa9,ot'6'.EF

=€

;l fl

e.a^=Edr.-Eg!)t.F *,9F r'E g gE'39'gfrl']E d.?1N'E E o g€ f5-^=E- J'o g6d+; ?o EF E F 't:'€.8>'3- _ $.E E Gt. H;rBE*EA.tFf;rE E r ti E Hg

> >rr

ctq

.=h->N'- o

.Yv!.-

Q-

NHtrtrA. IE

GlvO N?

=ooGt: sH.voo x -f, ot E 8E'gC\NO\AA

t'-

c{

:

; $Er$$* (.1

(!FI

c€ spE:;Eg;E is; E

En gEit

lFEEi iigili, iaigigEgr i;,

ifigigEiili

FgigiiEilFiBs *; ,s €€

E sia e!€e €i;a

1E;ss;a€ nE

E'gE .. * E E I a

E o - ';,il

EEIH$Eagg€Fooot\-.:

:5Fo!

{agsRs6go-!D

(nrl

,fl

EI

EEE eE $;:a'

* { E

- :Ff *5i

;EgE!g:F!

F€ita€ElgEio o t lQo q)4>'F> N\t tr {)

E r E ;i.gE'i.Fr:.F FF.-s€! *f,Ee

i Ee c .E.18

? F,S s oE e'e 'F:;

E 'e,€EgI a: "*E&E fi€8"Bs€ E s* I1 ll b E,sqN'8.: E E E'E

$:flr iFgtENo,

cEE

=6'6' IItro5a0 b0<'a,3gs*EsE'-8*&,F.E..meE6xF:FE*"F-AEFIEEEL r { F. l tr oNE J -.$= H o b=

E € E;; ;.fi E E

E€ *g€ : i iE

EIg HI

c\o\Fr o!O laloooNO\

.F.FdE L

i$$F€ei

\tFI

Gt=t5tsEE E.:*rS

sgi;s;# i;E$E; :'F*.N'e€.3

;fEti '- oo'i

€ EE P

E€i:

s€ gotso

!tg3:;Rg;

E.F€ s

E;sig; aEr€EiEE iEvkA

.g.# l5"E ,d a)o=H:=CO-cl-!l a:ii rE =# 9

E g eg

Er Fg EB

;:FgEE$

ggEEEBi

IEiAE€fg g5

"- E E l,s.E:gc€ [pE; EcgA$ ag

Hg e

E€€oE!q

s E{*E ts9c9TEE.-64

EET

ieF.eE€,-ot

E H€a 'F'' €- o#d6En5.s:g .$,$Ee8E g*

$a

€tr::

or(J

9EEOEl cafr6€3Afu

.E. B

SBsE4E

!Dd

EE.qC9)Eq)H.qFNak.Jr=6'ro.ATQ

asEIQT q)

o'E' Y

EA8ooo

EEEctrtr

==E

#N::ol

o&It)u,

oRoF diEa9sE€

Hflg('r

H; c" e!6 &EE 6e.a

AFtE

ieg€

HFg EE s

1E ;F : E& a x € €';€ E Es $€A'f '= !E

H='99*E o E ?'E E

€€c€Eq

EE;E€;

EBBEEETiiEt

;gEEE F E #;E

igg;$gqas€ua[as

E=Efrus .E'FE q!aJ< ct:FE.S

€E€Ir E'E€€FEE€&E't23>-o=

EE.#

$*lRgs3

F-O

R3d3

Fgdg

c-oo6l

A

ESSE€ E

;5 H'FE

Fxg;na=

seE€ H.5T E.E

c.trn

E

e r:F .E=.i't-gEIEACFg€H

c?'l

('..vC'-orrr Gl,.; Z

taFI

F'?E'F 9,5

I Esjh^

€ r€s g€5l o o .-.:

; sq€E Hg 9:'Ff E

E! gF

3 B.g €E'1 eE

gsEE

H FE ii;E e .s'q !'EEg: sE:

gBji€i

i$,$ g f,;r € a{;EY a'o S tt c

s F.e F; g

$ggFEiF

(l b0b00 NN O c) C'-

eea:e?E TE g

I3€: E

€ g; g*

#: e{=t:*Es

e-:EBIg; i gFE

€g it'H;€ FX a p?€o.*'E,c 'az.EFr X 2

cBH F€ c: flIi;,[;; E $ l';E 'A.H* r .e,€ s ?3:.EHe-c1agt?€6.gEtzrFE*"E"aEc:NgE"fE.eiE€E BE,+E EEF.'R sE g;; egY'F'ueiri'3?*€EFE€ N 6E As"zi-8.Ff AEa€ei $E tst HE s..!:: g.$'S.F as Rg E t 3Ele,rHl'E.HEtpr tt E 5ts E,c? sE'FBEEEHEEE

g-lE-{RtEKE€EHUl Ct OH

E'FE H

d:=rv,cG'c

rE

oFa58c.2 A,gN

=g

GIN

,9^9V0^<trgg'FEg*5FE&,9

c)-c4't'i2sE

Oar8F

; -=E B;€ F€

$'gEs E

F€ T;€.Ea

Jts,,9 5'fiqrtrl p

;E3,+F5S€E EEa4 6 a8 H'S 0

g$Fggggi$ig

giggB3igig;ie

leFaEEs€:$i€E

€EAs FF

FE6Bgg

o8-ooi

RgE3

REiFi

EE(\lo

E3-9f; .crAL':99EE.8Etr cl ,|A

N

q)

()oo

U)n

st.=H

n E€Sd d5e

A E E S'f E3.E , €,s€'; g ugE$€3 ; g,f tgFF;e

b

(oG{

; *aF&.f; EiF R0N -E-!l 'FE E.PEH ,E B

EEo6t.E€qE

o-A'=clEa.ra€E6.^'E-:i6)F'46

:t* :€l'- 9g'- gH'a s

5!:5x

sec{oge.i

booJ6

n F#

b0Octq>

'nE R9E'ir?; H aEgE

t\d

.FEE3 ESsSvFo-6rl].:

i EIEEE* E8.at P b. q,

Et9=E

;€ie;E Ii*EE rs; EE

tE;:€gi:EsilEr€EgEEs R€ E 8"'3

!q'E 5 ..i (!

E€.35!

iiggEe

IIliEi

FEs$gi

(q (| (o'-

*r=7.=lz,q ogirEd d'FxOr oJ( C'a'I a.H€ e'5 sE,s

EE giI

* iEsile :F-I EE

s E'ig ;*xl: s

iSEs$C' . E€ ct

$iSTH

;EiEE

' B! EE #Ei

E E:39

E gi'[cE

E€i ig:;;€3s

iaiaguE;BcE€

:i€t.sE.s -:tr:g"i,s

ffpEi'€

8f,igBg

bocoq#Eg? bD

E9&44

E'='FOEE b>.E qH0. o'-.-=FEg*E E

ii **otrlo(! d-x o4€.E dt_9 s

gE6lo

dEE8-qa\oSE Jvl

FI=

Ccq

-o.-JacbHLKo\ 9€,d d9

r{gNdGt q)c,QFOYAe .g< E>; &s.9:

aaxD

+--4 -.tlbrx-

oolitilke volie

Monitoring izvje5taje o pojedinaCnim IPA projektima pripremaju nazavisni timovi kojeangaZuje Ewopska komisija. Monitoring izvjeStaji se u prosjeku pripremaju detiri putagodi5nje za projekte koji su minimum 6 mjeseci u procesu implementacije.

U poslednje dvije godine je izradeno 76 monitoring izvje5taja u kojima je izvr5ena arrrliza,procesa implementacije koja se odnosi na 5 segrnenata projektnog ciklusa (relevantnost,

efikasnost, efektivnost, ostvareni uticaj, swhu projekta odrZivost). S posebnim naglaskom nazadnje dvije kategorije, monitori skredu paZnju na neophodnost postdanja politidke volje kao

fundamentalnog preduslova da bi se ostvarila svrha projekta odnosno implementacijomprojektnih aktivnosti koje vode ostvarenju projektnih rezultata" ostvarila promjena postojedeg

stanja u kojem je korisnidka institucija usvojila set novih zrralniJa i vjestina" uspostavilaneophodne strukture koje su firnkcionalne te je osposobljena da ispunjava prioritete izewopskog puta u njenoj nadleZnosti. Na isti nadin, korisnidka institucija ili institucije ne

mogu da dalje razvijajq usaw5avaju i nadograduju sve koristi i rezultate nastale iz projektaukoliko nije osigurana neophodna politidka volja i saglasnost n ovaj proces daljenadogradnje i usavr5avanja.

S tim u vezi, donji navodi sadrZe konstatacije nezavisnih monitora o prisustvu ili nedostatakupolitidke volje inalenim po pojedinim sektorima.

Pravda i siguraost

Iako su projekti u kojima je glavni korisnik Visoko sudsko i tuZiladko vije6e ocijenjeni sa jakodobrim ocjenama i predstavljaju neke od ponajbolje ocijenjenih projekata u ditavom IPAportfolijta istaknuto je da je kod projekata koji pruZaju podr5ku jadanju kapaciteta Suda iTuZila5tva BiH prisutan nedostatak politidke volje i jedinstvenog opredjeljenja da se datiminstitucijama osiguraju budZetska sredstua za nesmetano funkcionisanje i nakon zavr5etkaprojekta.

Relativno niske ocjene dodijeljene za odr}ivost govore o tome da monitori procjenjuju kako uovoj oblasti postoji nedostatak politidke volje za, funkcionisanje odredenih institucija Sto se ubudu6nosti moZe manifestovati kao nemogudnost obezbjedenja dovoljnih budZetskih

sredstava za njihovo funkcionisanje, dime bi efekat prethodnih investiranja stranih donatora uuspostaw i osiguranje nesmetanog funkcionisanja ovih institucija bio poni5ten.

Civilno druitvo

U sektoru civilnog druStva prisutne su niske ocjene za kategorije ostvareni uticaj i odrZivost te

se postavlja sljede6e pitanje:

Sta udiniti da bi se stvorilo odrZivo oknrZenje, odrZivi zakonodavni, institucionalni, strate5ki isvaki drugi okvir koji bi omoguCio da se implementacijom projektnih aktivnosti ostvarujuplanirani rezultati i koristi koji su odrfui i koji pruLaju znalajnu podrSku efikasnom i

_.

dinamidnom procesu EU integracija. Sve to je vrlo te5ko postiii bez adekvatnog prisustvapolitidke volje u ovoj oblasti.

Trgovina i mala i srednja preduze6a

I u sektoru malih i srednjih preduzeia monitori su zabrinuti zbog relativno slabe dimenzijeodrZivosti projektnih aktivnosti. Naime, monitori i voditelji projekata navode da u sektorumalih i srednjih preduze64 iako je uspostavljeno Vije6e za mala i srednja preduze6a (koje jeodrZalo tri sastanka i planira da Ewopsku povelju za mala i srednja preduzeia koristi kaoosnovni koordinacioni mehanizam za unutra5nju koordinaciju kao i za koordinaciju sa

politikama EU), ono nije jo5 usvojilo strategiju mzvoja malih i srednjih preduze6a kao nipripadajuii zakon. Ova dva dokumenta bi osigurala jedinstven institucionalni, pravni,strate5ki i svaki drugi okvir za provodenje planiranih projektrih aktivnosti, te bi uticala na

odrZivost ostvarenih projektnih rezultata. Shodno tome, da bi se osigurala uspostava traienogokvr4 potebno je osigurati potreban nivo politidke volje.

Infrastruktura kvaliteta

U oblasti ffiastnrkture kvditeta se konstatano insistira na usvajanju jednog sfrate5kogdokumenta koji bi obuhvatio ovu rnlo kompleksnu i zahtjevnu oblast i sve institucije koje su unjoj zastupljene (MVTEO, lnstitut za mjeriteljstvo, Institut za, akreditaciju, Institut zastandardizacijra Agencijt za, nadzor nad trZi5tem), i kroz koji bi bili jasno definisani sviprioriteti koje je potebno implementirati u ovoj oblasti da bi ova tehnidki i zakonodavno

sloZena oblast funkcionisala u skladu sa EU standardima. Na taj nadin bi bila osiguranasljedljivost mjerenja i r:alaz,a BiH laboratorija te shodno tome omogu6en nesmetan pristupna5ih proizvoda na di5ta EU.Bez postignutog konsenzusa i jakog prisustva politidka volje uovoj oblasti, nemogude je pristupiti inadi ovoga dokumenta. To s druge strane utide na

odrZivost implementiranih projektnih aktivnosti, i ostvarenih rezultata, tako da zbog togaprojehi u ovim oblastima iako su implementirali sve projektne ugovore, te ostvarili sve

planirane rezultate dobijaju niZe ocjene za odrZivost-

Finansijsko-ekonomska pitanj a

Takoder za okondani projekat podr5ke Direkciji za ekonomsko planiranje (DEP) kojim se

pru1ala podr5ka jadanju neophodnih strate5kih i finansijsko analitidkih kapaciteta" projekat jeu kategoriji odrZivosti ocijenjen sa C. Ova ocjena je data zbog nedostataka strateskihdokumenata: naime, iako je pod vodstvom DEP-a izradena Razvojna strategija BiH iStrategija socijalne ukljudenosti, one nisu usvojene na svim upravnim nivoima te nUe moguieprovesti monitoring procesa implementacije ni ranijati kapacitete za monitoring. Nijepotrebno ni isticati da je usvajanje Strategije razvoja BiH i Strategije socijalne ukljudenostistvar politidkog dogovor4 odnosno iskazane politidke volje.

Komunikacije i transport

I u sektoru komunikacija i transporta dominiraju niske ocjene za odrZivost. Razlog za dodjeluovih niskih ocjena je procjena monitora da u podrudju telekomunikacija (Regulatorna agencija

za komunikacije) ne postoji usaglaSena vizija razvoja ovoga sektor4 te da shodno tomekorisnik ne planira pripremu novog zakona koji bi osigurao daljnju harmonizaciju sektora sa

EU propisima sa ciljem privladenja sfranih investicija. Da bi se uspostavila i provelajedinstvena vizrjaranroja sektora telekomunikacija pohebna je politidka volja.

Ruralni rawoi i poljoprivreda

Niska ocjena za odrZivost je dodijeljena jer nije postignut dogovor o izgledu operativneIPARD struldue i svih njenih sastavnih komponenti, iako je implementiran znadajan brojdrugih aktivnosti. Takoder, u oblasti fitosanitame zaitite nije upostavljen jedinstven iuskladen sistem inspekcijskih usluga odnosno nije uspostavljen hijerarhijski lanac komandi.Monitori takoder navode da iako su sadinjeni odredeni pravilnici za postupanje sa sjemenom isadnim materijalom hannonizirani sa EU propisim4 dobijanje saglasnosti entitetskihinstitucija diji su predstavnici u0estvovali u izradi dugo traje i kasni primjena pravilnika Uoblasti sigurnosti hrane izradeno je 40 pravilnik4 ali ne postoji jasan i usaglaien stav onadleZnostima Agencije za sigurnost hrane.

Kao zakljudak, monitonki izvje5taji ukazuju da je za implementaciju ovako kompleksnih itehnidki zahtjevnih projekata potreban visok nivo politidke podr3ke te stalno otvoren sistemwlo Siroke koordinacije.

20

ei---+- {lth-l

BOSNA I HERCEGOVINAVIJECE MINISTARA

Generalno tainifitvo

Broj: 05-50-l-3629112Sarajevo, I 5. 1.201 3. godine

PARLAMENTARNA SKUPSTINA BiH

- Zastupnilki dom -

SARAJEVO

PREDMET: Odgovor na zastupnidka pitanja - dostavlja se

Vije6e ministara Bosne igodine, utwdilo je Odgovor na

Zaimovit, Uzunovi6, zastuPnica

Bosne i Hercegovine.

Hercegovine, l'l'2013'zastupnieta Nermina

u Zastupnidk skuPStine

U privitku prosljedujemo Odgovor radi n

S po5tovanjem,

Jo)

Sarajevo, Trg Bosne i Hercegovine broj I

BOSNA I HERCEGOVINAVIJECE MINISTARA

Broj: 05-50 -I-3629112Sarajevo, 11.1.2013. godine

Nermina ZaimoviC Uzunovi{, poslanica u Predstavnifkcm domu Parlamentarneskup5tir:e Bosne i llercegovine, na 29. sjednici ovog elorna odrfunoj 7. juua ?012. godinepostavila je slijedeia postaniEka pitanja:

l. Sta su wzloz* ztrog kojih se ne irnplementira IPA projekat "_ Komponenta I, ja{anje BiHokolinskih institucifa i priprcma za predpristupne fondove u kojirna je predvideno Jmiliona za obuku kadrova?Koie su posljedice koje Ce na-surpiti zbog nerealiz^acije projekta i kako tie se odrazitina budui.e projekte?Za$to Ministarstvo vanjske trgcvine i ckonomskih odrtosa, osim konstatacije da posto_ie

politjdke ue.saglasnosti. ne nastavda da radj na E:stizanju dogovora za rje5avanjenesuglasica?Ko.ia je uloga, zasluga ili odgovornost Sektora za okoli3 koji pita4ja nerealizacijeprojekata iz oblasti ekologije ne namede znfie(avanje?

pitanja, Vijede ministara Bome i llercegovine je na 34. sjedniciodr2an e. utvtdilo slijedeCi

ODGOVOR

l.Src :u razlozi zbog kojih se ne irnplerrrentira Il'A projekat -Kornponcnta I, jndanje BiItrokolinskih institucijr i priprrmt ze predpristupne fondove u kojirna je predvitleno 2nriliona za obuku kadrova?

Predmetni projekat je dio IPi\ drlavnog paketa za Zl}S.gadinu i isti je pro3ao sve poffebne

procedure u proceslr pripremc i procesu odobravanja, kako od sfiane Bosne i Hercegovine tako iod strauc lrv'rop-ske Unije. Predvideno je da se njegova implemc-ntacija odvija ucentralizovanom sistemu tj. r.r nadleZnosti .ie Evropske komisije, odnosno Delegacije EU rtSarajevu" Na podetak implenrentacije projekta fekala se prilidno dugc, jtr je uslov za pci{etak

bilo postizanje dogovora o donosenju Zakona o zr.Stiti okoline na drT"avnom nivou i uspcstava

Agencije za zaititu okoline. Obzirom da niie postignut dogovor po pitanju donc$enja Zalona oza*titi okoline, kcjinr je trebala da se uspo.stavi Agcnci-ja za zaititil okoline. podetak realizacije

?

t_).

1.

Evropsko g partnerstva-

.2012.godine, Projekat je svim

r i javno Predstavljanje uz od 60

ekonomskom razvoju sa stanovi5ta zaitite

stanclardirna EU, kroz jaEanje adrninistrativnil

prihvarljiv za Vladu Republike Srpske'

ilakon ovakve situacije MVTEO je zapodeo

predstavnicima MPUGiE RS i MEOiRR RS' tuise aktivnosti u cilju otklanjanja nejasnoca

3. Koje su pusljedico kojo ce nartupiti rbag nerealizacije projekta i kaho d* se odrariti rli

budud* projekte?

Oblasti .o0koline"su dcdeljena sred;tva IPA (od

r fcntlcve-

oddosa, osim konstatacije da postoje

porfizanju rlagovtrt m rjt'tlva*je

osang

r:rdi

3,7;x8to $tinirtlrstvo vtnjske irgovine i tkrnoru*kih

politiike nesnglasnosti, ne nastavlia da radi na

nesuglasica?

-t.Koja jeprojckata

uloga, zaslugl ili 0dgovornust se klo ta 2a okoliS koji pitanja nerealizaeiie

iz olilasti ekolagije ue nanrede zn rjeSavanjt?

Ovaj prcrjeknl i^ nrr +aqfnia ?a sve.nlnoo. okotinske -:ll-t* ti11:,T:t-?:],,3'::f:i.?^"H l:;#r#ilTi oio ovtastenj e oyog minishrstva koje su ruu dodierjene tlanom 9.r:r f -z-^x-l^- io tvll

'zakona o rninistarstvirna i drugim utgooittto tlp{.ave , u..Bt5. Zniiaian tt^l , l:ri

ffiil,ilJ" #'ioT.fr ,iffi "s .l ri-*?'L*d**u * " biH, oka rinsko m sekroru, hnrr,,*,,,i -**a' EU

.^.-\ /.r.'l-:-L -,^ tt&t:t:tt nlrr.rline r.t

;:#;ll?'ili?-'t''',ii'ffi Ji"s'dilo#ik*9:"P'::lH.TIi1?;::;:*-i?::11,"**:';ifi,yifd:";,il;;; sve rpA projekte zajedno sa predslavnicima entitetskih ministarstava za

., , | , ---i^.--.*^ i *'lnkrar.'oni* nrnieknta- aild;;&-i'ffiffi;;,k :;J;;;; aitivnosti iokom pripreme i .rinbravnnja proiekata. a

t ."u,"u korrrdinira svs aktivutsti na irnplementaciji isfih' , - x d\ .-t-,'".\ r\,4.t^LSvi pornenuri *uterijaiiijas C*tafjniie intbrrnaciie su dost*pni u LIVTE0' Odsjeku za La*fitrt

okoline,