Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade Čvršćom ... · ekonomija Dr Miraš Đurović ... Anagažovanje građevinara u javnim radovima Domaća građevinska preduzeća, početkom

Petar VranešGradir MontenegroCilj stalno unapređenje proizvodnje

Dr Miraš ĐurovićInstitut za crnu metalurgijuKvalitet uslov opstanka na tržištu

Luka JovanovićTermoelektrana PljevljaPouzdani objekti za dobru snabdjevenost

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 1

2

Dece

mba

r 201

6. Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

Čvršćom saradnjom do ubrzanog ekonomskog

razvoja

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2016. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2016. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2017. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 10. marta 2017. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

6 Sastanak privrednika sa Predsjednikom VladeČvršćom saradnjom do ubrzanog ekonomskog razvoja

Broj 12Decembar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Meeting of entrepreneurs with the Prime MinisterThrough close cooperation to rapid economic growth

Petar Vranes, CEO of »Gradir Montenegro« PljevljaLead and zinc exploitation has a perspective

CEFTA WeekCooperation is precondition for competitive economy

Montenegro-Algeria Business ForumReady for new stage of economic relations

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

12

30

61

68

D ,

4

Broj 12 Decembar 2016.

Luka Jovanovićdirektor TE »Pljevlja«

Stabilan radTermoelektrane

Petar Vraneš, izvršni direktor »Gradir Montenegro« PljevljaEksploatacija olova i cinka ima budućnost

Poslovni forum Crne Gore i AlžiraSpremni za novu etapuekonomskih odnosa

CEFTA nedjeljaZajedničkim snagamado konkurentnihekonomija

Dr Miraš Đurovićpredsjednik Odbora udruženja metalurgijeKriza na svjetskomtržištu čelika Radovan Radulović, izvršni

direktor Montenomaks C&LKvalitet usluga prepoznalii ino partneri

28

44

66

58

45

41

5


Listajući Glasnik...

1994.Anagažovanje građevinara u javnim radovima

Domaća građevinska preduzeća, početkom realizacije Programa javnih radova Vlade Crne Gore, dobiće obimne poslove, ali će oživjeti i tridesetak drugih djelatnosti koje su, posredno ili neposredno, povezane sa građevinarstvom. Najveći doprinos građevinske operative oče-

kuje se u realizaciji kapitalnih investicija za koje su već obezbijeđena sredstva iz budžeta. Misli se, prije svega, na nastavak izgradnje regionalnog vodovoda na crnogorskom primorju i gradnju puta Nikšić - Cetinje i Risan - Nikšić (kojim se povezuje južni i središnji dio zemlje). Treba pomenuti i sanaciju jalovišta rudnika u Mojkovcu, toplifikaciju Pljevalja, poboljšanje vodosnabdijevanja Bijelog Polja, završetak kanalizacionog kolektora u Tivtu i Kotoru, okončanje radova na zgradi CNP, te gra-dnju nekoliko škola, sportskih i zdravstvenih objekata, zabilježio je Glasnik 1994.

2005.Fabrika za preradu voća i povrća

Eko Meduza iz Bijelog Polja proizvodi šampinjone, rakije od šljive, kruške i jabuke te konzer-virano voće i povrće. U 2005. godini planirana je proizvodnja 1.000 litara bistrih i kašastih sokova na sat, 600 litara sirupa, te 1.500 gaziranih napitaka. Predviđeno je da ova fabrika

proizvede 800 tona marmelade od šipuraka, kao i džemova od breskve i šljiva.

Slovenačka firma Jastreb, koja je montirala opremu, preuzela je aktivnosti na izvozu ovih proizvo-da na slovenačko, tržište Rusije i skandinavskih zemalja. Planirano je da proizvodnja iz godine u godinu rase pa su potrebne i veće količine sirovina. S tim u vezi trebalo bi obezbijediti 10.650 tona jabuka i 8.000 tona malina, a već naredne godine 16.000 tona jabuka i 13.000 tona malina. Ukoliko se Fabrika opskrbi ovim sirovinama očekivana godišnja dobit iznosiće 1.999.000 eura, a naredne 2.386.000, pisao je Glasnik 2005. godine

6


Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

Čvršćom saradnjom do ubrzanog ekonomskog razvoja

Unapređenje produktivnosti rada je od krucijalnog značaja za ostvarivanje strategije rasta koja je bazirana na investicijama.

7


Vlada, privrednici i lokalne samouprave, kroz čvršću sara-dnju, moraju naći najbolje odgovore za sve probleme, kako bi se obezbijedio ubrzani ekonomski razvoj, nova radna

mjesta, novac za investicije i benefiti za svakog građanina, ocije-njeno je na tradicionalnom sastanku privrednika sa Predsjedni-kom Vlade, koji je organizovan 20. decembra 2016. godine u Privre-dnoj komori Crne Gore.

Pored premijera Duška Markovića, iz Vlade su u radu skupa uče-stvovali potpredsjednik, te ministar poljoprivrede i ruralnog razvo-ja Milutin Simović, potpredsjednik Rafet Husović, ministri ekono-mije Dragica Sekulić, finansija Darko Radunović, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, održivog razvoja i turizma Pavle Radulo-vić, te sekretar u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Zoran Ra-donjić.

Predstavljen je izvještaj »Crnogorska ekonomija u 2016. godini – rezultati, izazovi, mogućnosti«, koji je sačinila Privredna komora, a sadrži i preporuke Vladi za unapređenje uslova poslovanja, defini-sane iz ugla privrede.

Skupom je moderirao potpredsjednik Komore Stanko Zloković.

Riječ predsjednika Komore

Čestitajući novoizabranom premijeru, predsjednik Komore Veli-mir Mijušković je kazao da su krajem prethodne godine izabra-ni novi organi ove poslovne asocijacije koja okuplja cijelokupnu privredu. Riječ je o 593 predstavnika kompanija iz svih djelatnosti koje su u 2015. godini ostvarile prihod od preko 2,5 milijardi eura, što je 70% ukupnog na nivou crnogorske privrede.

- Ovakva struktura i način rada naša su najjača snaga budući da tu crpimo osnov za predstavljanje i zastupanje interesa poslovne zajednice u cjelini. Zahvaljujući intersektorskoj strukturi i saradnji sposobni smo da brzo, efikasno i pouzdano identifikujemo izvor ekonomskih problema i predlažemo rješenja prihvatljiva za sve – pojasnio je Mijušković.

Zahvaljujući tome, dodaje on, sugestije Privredne komore su uvijek kvalifikovane kao posebno korisne.

Govoreći o izvještaju o crnogorskoj ekonomiji u 2016. godini, on je oblasnio da taj dokument predstavlja najznačajnije stavove privre-de, kao i predloge rješenja za prevazilaženje problema, a rezultat je više od sto sastanaka i drugih skupova održanih tokom godine, u čijem su radu učestvovali i predstavnici Vlade.

Podsjetio je da je Komora u julu predstavila analizu »Ekonomija crne Gore 2006 – 2015«, a dinamičan rast u tom periodu je potenci-ran i na šestoj Konferenciji o ekonomiji koju je organizovala.

- Sadašnji parametri pokazuju da makroekonomska kretanja u 2016. godini, takođe, karakteriše rast većine indikatora. Ipak, viso-ka nezaposlenost, u kontinuitetu se izdvaja kao jedan od glavnih problema crnogorske ekonomije – rekao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, više je razloga za to - struktura privrede, neusklađenost obrazovnog sistema sa njenim potrebama, nefle-ksibilnost tržišta rada, što za rezultat ima izuzetno visoku stopu nezaposlenosti od gotovo 20%. Prema Globalnom indeksu konku-rentnosti, Crna Gora je lošije rangirana za 12 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Zabilježen je i pad u lakoći poslovanja.

- Činjenica je da se na polju unapređivanja poslovnog ambijenta

puno toga uradilo, ali se određenim sistemskim elementima, nije uspjelo prići na adekvatan način, što je i dalo pomenuti lošiji re-zultat. Nerijetko, potreba za hitrim ispunjavanjem zahtjeva veza-nih za pristupanje Evropskoj uniji dovodila je u pitanje kvalitet, odnosno primjenjivost donesenih propisa – rekao je predsjednik Komore.

Naglašava da je za donošenje dobrih i primjenljivih propisa ne-ophodna valjana stručna rasprava i prilagođavanje potrebama privrede.

Najnoviji primjer izostanka pomenutog je primjena Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori-šćenje distributivnog sistema električne energije o kojoj će Komo-ra raspravljati sa namjerom da amortizuje »udar« koji čeka gotovo 2500 privrednih društava.

- Imam bojazan da nijesmo dovoljno svjesni koliko će ovakvo po-skupljenje, ako se desi, imati negativnih multiplikativnih efekata, ne samo ekonomske već i socijalne prirode – rekao je Mijušković.

On je zatim ukazao da je propisima potrebno suštinski unaprijedi-ti i urediti pitanja privrednih društava, radnih odnosa, trgovine u najširem smislu, kao i javnih nabavki.

Nužno je, smatra, izraditi sveobuhvatan i koncizan Zakon o pri-vrednim društvima, koji će urediti sve pojedinosti važne za ovu oblast.

- Unapređenje produktivnosti rada je od krucijalnog značaja za ostvarivanje strategije rasta koja je bazirana na investicijama. Njeno povećanje je usko povezano sa kvalitetom radne snage koja jedino može obezbijediti fleksibilno tržište radne snage, a što u potpunosti isključuje aktuelno zakonsko rješenje koje je obimno i restriktivno.

On je apelovao na premijera da se donošenje novog zakona o radu, ali i Socijalnom savjetu, nađu visoko na listi prioriteta Vlade u narednoj godini. Jer, privrednici smatraju da je potrebno zakon-ski unaprijediti kapacitet Socijalnog savjeta, da bi ovo tijelo bilo u mogućnosti da uređuje povjerena mu pitanja, prije svega u vezi sa radnim odnosima.

Trgovina je oblast koja takođe zahtijeva nužne izmjene. Problemi na koje privreda nailazi zbog nedovoljnog razumijevanja složeno-sti ove materije bili su razlog da se zatraži da nova Vlada kao pose-ban resor ima Ministarstvo trgovine.

Sistem javnih nabavki i dalje predstavlja ozbiljan problem poslo-vanju, kako za naručioce, tako i ponuđače. U Privrednoj komori, Radna grupa intenzivno radi na kreiranju novog teksta Zakona o javnim nabavkama, te očekujemo da kroz to sve sugestije privrede dobiju adekvatan tretman.

- Smatramo da je neophodno i da privredna društva koja se nalaze na tržištu, bez obzira na to što im je osnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna uprava, budu izuzeta od obaveznosti postupka javnih nabavki. Odgovornost za poslovanje u cjelini, može i mora se prebaciti na upravljačke i rukovodne strukture preduzeća, bu-dući da prihod ostvaruju na tržištu i ne finansiraju se iz budžeta – dodao je Mijušković.

Pored navedenih oblasti koje normativno nijesu adekvatno uređe-ne, privreda smatra važnim istrajavanje na poštovanju principa predvidljivosti, transparentnosti i neselektivnosti, te nastavljanja aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, rješavanju problema neli-

8


kvidnost i olakšavanju pristupa finansijskim sredstvima. Djelova-nje po ovim pitanjima privreda označava kao imperativ.

Obraćajući se privrednicima, Mijušković smatra da bi privreda u većoj mjeri trebala koristiti sve mogućnosti koje joj se pružaju kroz rad Komore, a mogu imati direktan pozitivan uticaj na poslovanje preduzeća. Prije svega je riječ o brojnim edukativnim aktivnosti-ma koje su za prethodnih jedanaest mjeseci imale više od 2.500 polaznika. Takođe, pozvao ih je da više koriste promociju i poslov-no povezivanje u zemlji i inostarnstvu, te ugovaraju Arbitražu pri Privrednoj komori Crne Gore, za brže i jednostavnije rješavanje privrednih sporova.

- Smatram da privreda, što samostalno, a što posredstvom Komore treba da iskazuje potrebu da na pravi način bude uključena u sa-radnju sa obrazovnim institucijama, kreirajući tako kadar za sop-stvene potrebe – kazao je on.

Pozvao je privrednike da i dalje organizovano, posredstvom Komo-re, iznose i rješavaju sve probleme sa kojima se srijeću u poslova-nju jer je to mnogo efikasniji i plodotvorniji pristup od pojedinač-nog djelovanja.

nepovoljnom međunarodnom, ali i unutrašnjem ambijentu. Pods-jetio je da ona započela nekoliko velikih, infrastrukturnih proje-kata, poput izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare, nastavka izgradnje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, potpisiva-nja ugovora za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, od-nosno istraživanja nafte i gasa u našem podmorju, kao i značajne projekte u oblasti turizma. Ključne zadatke u 2016. godini - oču-vanje makroekonomske stabilnosti i povećanje konkurentnosti, prethodna Vlada je takođe realizovala.

- Bez obzira na te činjenice, smatram da su efekti napretka koji je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, još nedovoljno vidljivi za privredu i veliki broj građana, kojima su upravo i dugoročno na-mijenjeni. Jasno je da nam je neophodan dinamičniji ekonomski razvoj i stabilne stope rasta bruto društvenog proizvoda na duži period u visini između četiri i pet odsto, kako bismo nadoknadili višedecenijsko zaostajanje za razvijenom Evropom – rekao je pre-mijer.

On smatra da bez daljeg unapređenja poslovnog ambijenta nema dinamičnijeg razvoja biznisa, koji će omogućiti nova zapošljava-nja. Ali, naglašava, to nije samo zadatak Vlade i ekonomske i ra-

Riječ predsjednika Vlade

Premijer Duško Marković je izrazio zadovoljstvo što se i ovog de-cembra nastavlja tradicija kontinuiranog dijaloga predsjednika Vlade i ministara sa članovima Privredne komore Crne Gore, pods-jećajući da se to dešava svega tri sedmice nakon njenog izbora.

- Privredna komora, kao udruženje koje okuplja i udružuje crno-gorsku privredu, važna je adresa i ključni partner Vladi u ostvare-nju zajedničkih ciljeva, a to je opšte dobro za državu i veći kvalitet života njenih građana – ocijenio je Marković.

Prema njegovim riječima, susreti u Komori su uvijek bili prilika za retrospektivu, osvrt na ekonomska kretanja i presjek urađenog tokom godine na izmaku, te prilika da najviši predstavnici izvr-šne vlasti čuju iz prve ruke kako Vlada u narednom periodu može doprinijeti poboljšanju ukupnog privrednog ambijenta u državi, ali istovremeno i da ona saopšti domaćoj biznis zajednici njena oče-kivanja.

- Vjerujem da dijelite sa mnom ocjenu da je godina na izmaku za Crnu Goru bila jedna od najtežih nakon obnove nezavisnosti. Godi-na u kojoj je prethodna Vlada ekonomsku politiku vodila u veoma

zvojne politike koju sprovodi ili promoviše, već to možda čak i više zavisi od privredne i biznis zajednice.

On je istakao zalaganje za striktno poštovanje zakona.

- Želim stoga jasno da saopštim: ako budemo morali, ukupnu po-resku i finansijsku disciplinu obezbjeđivaćemo pojačanim inspek-cijskim nadzorom i beskompromisnim sankcionisanjem kršenja zakona. I mi iz Vlade, i vi iz privrede – nedvosmisleno moramo uspostaviti praksu da je ispunjavanje obaveza prema Državi prva, a ne posljednja dužnost – naglasio je Marković.

Pojasnio je da praksa učestalog planskog izazivanja finansijske in-solventnosti i stečaja, da bi se izigrala država i poslovni partneri, a paralelno sa tim otvaranje novih firmi i nastavka poslovanja mora biti prekinuta, jer devastira zdravo tkivo svake ekonomije.

- Između vas koji stvarate novu vrijednost i nas iz administra-cije koji vodimo ekonomsku politiku – ne smije biti prostora za devastaciju Države i privrede. Dakle, pored strukturnih reformi sa direktnim fiskalnim uticajem, dalje jačanje vladavine prava i si-gurnost izvršavanja ugovora u privredi biće imperativ ove Vlade – riječi su predsjednika Markovića.

Vlada će sa posebnim senzibilitetom voditi računa o kredibilitetu

9


onih koji traže pomoć države za razvoj biznisa, najavio je. Usposta-vljanje javno-privatnih partnerstava biće uslovljeno zahtjevnim biznis standardima, poslovnim kriterijumima i odgovarajućim procjenama, jer će Vlada partnerstvo graditi sa onima koji se na-laze na tzv. bijeloj listi, a ne sa poreskim dužnicima i nesolidnim privrednim društvima.

Podsjetio je da je Vlada nedavno usvojila Predlog zakona o budžetu za 2017. godinu sa Planom finansijske konsolidacije. Takav potez, kaže Marković, bio je preduslov za smanjenje deficita budžeta i usporavanje rasta javnog duga, i vjeruje da je time eliminisan ne-gativan scenario koji bi bio izvjestan bez mjera konsolidacije.

Kaže da je bilo razmišljanja da teret štednje podnesu jednako svi zaposleni, a i sama privreda.

- Mi smo se odlučili za drugačiji pristup: zaštitili smo poslodavce i zaposlene, neutrališući efekte nužnih restrikcija prema privredi. Zbog toga, ovaj set mjera nije podrazumijevao i povećanje pore-skih stopa, koje bi stvorile dodatni pritisak na ekonomiju i naru-šile predvidljivost poreskog ambijenta. Na taj način zaštitili smo i atraktivnost naše zemlje kao investicione destinacije – i vjerujem

sluju komercijalno, a u državnom su vlasništvu, prave procedure javnih nabavki.

- Veliki broj naručilaca, neadekvatna priprema tendera, primjena upravnog postupka u javnim nabavkama su faktori koji generišu brojne mogućnosti za podnošenje žalbi, obaranje i prolongiranje postupka, na što treba obratiti pažnju prilikom izrade novog zako-na ukoliko se želi unapređenje sistema javnih nabavki – rekao je Mitrović.

On je ukazao i na potrebu izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru (zarade se ne mogu na isti način određivati državnim organima i preduzećima u njenom vlasništvu), preciziranje Za-konom o zdravstvenom osiguranju krajnjeg roka u kojem država može refundirati sredstva po osnovu bolovanja. Privrednici, prema njegovim riječima, očekuju od Vlade da lokalnim samoupravama ne izda saglasnost za naplatu komunalne naknade jer se nijesu stekli uslovi za to bez narušavanja poslovnog ambijenta. U foku-su njegovog izlaganja bili su i Zakon o administrativnim taksama – potrebno njihovo smanjenje, te Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, gdje privrednike takođe opterećuju visoke naknade.

da ćemo u tome do kraja uspjeti – smatra on.

Kada je riječ o investicijama, Marković naglašava da su neophodna ulaganja iz inostranstva, znanje i iskustvo, ali ukupnog napretka ne može biti bez razvijene domaće biznis zajednice. Vlada će na potpuno jednak način tretirati svaku poslovnu inicijativu, dolazila ona sa međunarodnih adresa ili iz same Crne Gore, pojašnjava on.

Vlada će nastaviti da pažljivo sagledava probleme iz prakse sa kojima se suočavaju privrednici i njihove predloge koji su veoma značajni prilikom određivanja prioriteta strukturnih reformi i uku-pnih mjera ekonomske politike.

- U tom cilju, veoma brzo ćemo osnovati i Savjet za konkurentnost, od kojeg očekujemo da dodatno doprinese eliminisanju prepreka, daljem unapređenju poslovnog ambijenta i rastu konkurentnosti naše zemlje – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Mar-ković.

Riječ privrednika

Aleksandar Mitrović, sekretar Odbora za privredno zakonoda-vstvo, naglasio je značajne probleme koje preduzećima koja po-

Predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građe-vinskih materijala Milan Božović smatra da je potrebno napraviti sistem zaštite domaćih proizvođača u ovom sektoru od nelojalne konkurencije koja dolazi iz okruženja, te smanjiti uticaj sivog trži-šta. On je pozdravio implementaciju Vladine uredbe da investitori iz inostranstva imaju obavezu da uposle minimum 30 odsto do-maće operative odnosno koriste proizvode iz Crne Gore.

- Potrebno je stimulisati i zaštiti finalne proizvode iz oblasti građe-vinarstva: od kamena, mašinskih maltera, glet mase i drugog čija je sirovinska osnova iz Crne Gore – rekao je Božović.

Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora udruženja trgovine, nagla-sio je da je zakonska obaveza deklarisanja šampona i tečnih deter-dženata Brajevim pismom biznis barijera, te da Pravilnik koji ovo reguliše treba po hitnom postupku staviti van snage, a ako to nije moguće, odložiti njegovu primjenu.

- Pravilnik koji uređuje ovo pitanje je donijet bez prethodne analize efekata koje mjera nosi i uticaja na poslovanje privrede. Kompa-rativnom analizom legislative Evropske unije nigdje nije uočeno postojanje i primjena ovakvog rješenja – kazao je Karadaglić, na-vodeći da je izuzetak obaveza proizvođača da ovako označe ljeko-ve i opasne hemikalije.

10


On je ocijenio da Zakon o zaštiti potrošača nije usklađen sa real-nim uslovima prometa roba i usluga na tržištu, te da njegove od-redbe onemogućavaju funkcionisanje Odbora za vansudsko rješa-vanje sporova.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene indu-strije Milutin Đuranović ocijenio je da se u brojnim zemljama na kupovinu domaćih proizvoda gleda kao na stil života, a pozitivan odnos prema vlastitim proizvodima je način za iskazivanje opre-dijeljenosti sopstvenom napretku, kod nas je to i dalje sporadičan, retorički predmet pažnje, a nikako istrajna aktivnost kakva bi mo-rala biti.

- U svijetu se pitanje pomoći domaćim proizvođačima ne reguliše zakonskim putem već je to stvar ukupne državne politike i istin-skog opredijeljenja Vlade da se kroz afirmaciju potrošnje domaćih proizvoda stvore stabilni temelji za društveno ekonomski napre-dak – riječi su Đuranovića.

On je istakao problem rekordnog deficita u oblasti poljoprivredno prehrambenih proizvoda i smatra da je rješenje u supstituciji uvo-za domaćim proizvodima, prije nego povećavanje priliva kroz rast izvoza.

Smatra da bi dugoročna, intenzivna i kontinuirana kampanja afir-macije kupovine domaćih proizvoda dala mnogo pozitivnije efek-te, ako se potpomogne uvođenjem zaštitnih mjera, i nada se da će Vlada raditi na tom fonu.

Radomir Mikan Zec, izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera, kazao je da je ambijent za poslovanje te kompanije veoma težak. Sma-tra da je posljednju deceniju u toku napad na 200 hiljada kvadrata atraktivnog zemljišta ovog državnog preduzeća. Problem pred-stavljaju nelegalni privatni objekti koji posluju bez uslova za rad i smatra on, tjeraju goste ali i ozbilljne investitore.

Vladan Vučelić, predsjednik Odbora udruženja komunalne privre-de, ukazao je da je hitno potrebno izmijeniti set sistemskih zakona koji direktno utiču na efikasnost rješavanja otvorenih problema u ovom sektoru. Riječ je o zakonima o komunalnoj privredi, izgra-dnji objekata, zaradama državnih službenika i namještenika, jav-nim nabavkama. Potrebno je hitno donijeti zakon o komunalnim otpadnim vodama i vodi za ljudsku upotrebu.

Kaže da je u oblasti zaštite životne sredine potrebno realizovati projekte koji su preduslov daljeg održivog razvoja i koji opterećuju ukupan privredni sistem. To su izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u Podgorici, zbrinjavanje kanalizacionog mulja, iz-gradnja sanitarnih deponija, rješavanje pitanja opasnog životinj-skog i građevinskog otpada i drugo.

Dragan Bokan, vlasnik kompanije Voli podsjetio je da se u trgovini stvara najveći dio bruto društvenog proizvoda Crne Gore (12 odsto u 2015.), te da je neophodno sačuvati zdrav trgovinski sektor i ade-kvatno ga zakonski urediti.

- Sektor trgovine se suočava sa velikim izazovima, kao što su po-većana konkurencija, koncentracija i konsolidacija, uvođenje no-vih tehnologija, novi maloprodajni formati, elektronska trgovina, konkurencija iz neformalnog sektora, siva ekonomija i slično – re-kao je Bokan.

Posebno je istakao negativan uticaj koji imaju rad na crno, nefor-malno zapošljavanje - osiguranje zaposlenih na minimalnu zara-du i primanje plata na ruke. Poslovanje opterećuju i visoke takse

prilikom izvoza ili uvoza.

Milovan Gojković, predsjednik Odbora udruženja za šumarstvo, drvopreradu, grafičku i papirnu djelatnost, podsjetio je da je Država raznim podsticajima privukla investitore koji su počeli da otvaraju radna mjesta u ovom sektoru.

- Novi pogoni su u Gusinju, Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima itd, a danas su u situaciji, da ne rade ili to čine sma-njenim kapacitetom, a sve zbog nedostatka sirovine. Razlozi za to su nekontrolisani izvoz sirovine u zemlje regiona, kao i kašnjenje donošenja planskih dokumenta i davanja šuma na korišćenje pri-vrednicima – istakao je Gojković.

Prirodni resursi postoje, kao i ozbiljni investitori, dok proizvodjač-ke kapacitete treba modernizovati i razvijati.

- Potrebna nam je ozbiljna i stroga politika vođenja resursa šuma i da ne dozvolimo da naši proizvođači zbog kašnjenja dodjele drvne mase ne rade pola godine, jer je to pogubno i za državu i za privre-dnike bez obzira na njihovu veličinu – zaključio je on.

Predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Deda Đelović predstavio je prioritete u drumskom, željezničkom i pomorskom saobraćaju.

Privrednici iz ovog sektora se zalažu za povećanje stepena bezbje-dnosti saobraćaja, obnovu voznog parka prevoznika ekološki na-prednijim vozilima, suzbijanje nelegalnog poslovanja, unapređe-nje željezničke infrastrukture, unapređenje modela upravljanja lučkom infrastrukturom na području Bara, realizaciju investicija u Luci Kotor. Opšti prioriteti su obrazovanje kadrova za saobraćaj u skladu sa potrebama privrede, jačanje veza sa visokoškolskim institucijama, kontinuirano angažovanje na unapređenju regula-tornog okvira za funkcionisanje saobraćajnih preduzeća u skladu sa praksom razvijenih zemalja, eliminacija poslovnih barijera i lo-gistička integracija subjekata transportnog sistema.

Predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metalske industrije Miraš Đurović istakao je značaj velikih sistema u ovom sektoru, jer su oni zamajac rada malih i srednjih preduzeća.

On smatra da shodno praksi razvijenih zemalja Crna Gora mora imati viziju razvoja crne metalurgije. U vezi sa tim, neophodan je i nov poslovni model u obrazovanju kadrova za ove potrebe. On se potom osvrnuo na rad Instituta za crnu metalurgiju, jedinog akcionarskog društva nikšićke Željezare koje i dalje radi. On traži podršku za rješavanje statusa Instituta koji zapošljava 70 radnika, a većinski vlasnik mu je država.

- Bez ulaganja u laboratorije i proizvodnju specijalnih čelika i odli-vaka ne možemo biti konkurentni – apelovao je Đurović.

Himlija Franca, vlasnik kompanije Mesopromet, ocijenio je da je neophodno stvoriti stimulativan privredni ambijent kako bi se na sjeveru Crne Gore povećala proizvodnja i otvorila nova radna mje-sta. Tome mogu doprinijeti kako investitori iz inostranstva tako i domaći. Istakao je probleme finasiranja, skupih kredita kod ko-mercijalnih banaka, neadekvatne infrastrukture i kadrova. Recept razvoja vidi u privatno javnom partnerstvu.

Riječ ministara

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar poljopri-vrede Milutin Simović, kazao je da se nakon diskusije privrednika može izvući nekoliko bitnih poruka. Neke od njih su očekivanje

11


punog poštovanja svih zakona, uklanjanje biznis barijera, brendi-ranje ekonomije, razvijanje infrastrukturnih projekta, borba protiv sive ekonomije, nelojalna konkurencija, izmjene Zakona o radu.

On smatra da Zakon o radu, kojim su, kako je rekao, svi nezado-voljni, treba mijenjati tako da se obezbijedi veća fleksibilnost na tržištu rada i garantovana prava radnika.

- Izazova će biti i u 2017. godini. Brojne mogućnosti su neiskori-šćene u privredi Crne Gore možemo ih, zajedno sa svima vama i drugim socijalnim partnerima, iskoristiti na dobro države i svakog njenog građanina – poručio je Simović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je, kada je u pitanju zaštita konkurencije, saopštila da Vlada nije u mogućnosti da favorizuje bilo koga.

- Upozoravam vas da je često u prethodnom periodu bio prisutan manjak interesovanaja poljoprivrednika za grantove, uvođenje standarda u poslovanje i udruživanje u klastere - kazala je Sekulić.

Ona je pozvala privrednike da u narednom periodu, zajedno sa Vladom, otvoreno razgovaraju o svim problemima i zajednički nađu rješenja.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je rekao da je za-početa izmjena zakona o privrednim društvima, a priprema se i novi zakon o radu koji će biti mnogo fleksibilniji u skladu sa zah-tjevima privrede. Razmišlja se o skraćenju disciplinskog postupka, produženju probnog rada na tri godine, a da će se do konačnog do-govora doći nakon mišljenja Socijalnog savjeta.

- Ja vidim dobrim samo onaj Zakon o radu koji će zadovoljiti sve tri strane u pregovorima. Predvidjeli smo da usvojimo ovaj zakon do kraja 2017. – rekao je ministar.

Ministar finansija Darko Radunović rekao je da je legalazacija ne-

formalnih naselja i radne snage nešto odakle bi mogla da se crpi snaga za punjenje budžeta.

- Razmišljamo o smanjenu poreza i doprinosa na lična primanja. Neće rasti porezi, nego će se širiti baza - kazao je Radunović.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, smatra da se problemi moraju rješavati sistemski.

- Moraju se donositi sistemska rješenja. Mora se znati ko donosi rješenje za privremene objekte i ko ga je izdao i zašto - kazao je Radulović i zaključio da je turizam generator razvoja.

Predstavnik Ministarstva saobraćaja, sekretar Zoran Radonjić, kazao je da je svaki pravni dokumet koji je usvojen u ovoj oblasti prethodno razmotren u Privrednoj komori, što je praksa sa kojom će se nastaviti.

- Vlada Crne Gore je prepoznala potrebu za ulaganje u infrastruk-turne saobraćajne projekte kao generatora daljeg ekonomskog ra-zvoja, i u tom smislu opredijelila 283 miliona eura iz kapitalnog budžeta za narednu godinu. Od toga 200 miliona eura je za auto put – kazao je Radonjić.

Predsjednik Vlade Marković je u završnom obraćanju istakao da nije slučajno što je dijalog o potrebama crnogorskog društva zapo-čeo sa poslovnom zajednicom, Univezitetom i Crnogorskom aka-demijom nauka i umjetnosti, da bi se osnažili rezultati ostvareni tokom decenije nezavisnosti, te da stvore kvalitetne nove prilike i za državu i za njene građane.

- Da bi to ostvarili potrebna je vladavina prava, obrazovanje i razvoj infrastrukture. Moramo se baviti pitanjima razvoja i to na kratak rok i za to nam je potrebna efikasna administracija koja će uva-žavati ideje biznisa i podsticati njegov razvoj, zaključio je predsje-dnik Vlade Duško Marković.

12


Improving labour productivity is of crucial importance for achieving growth strategy which is based on investments.

Meeting of entrepreneurs with the Prime Minister

Through close cooperation to rapid economic growth

Through close cooperation the Government, entrepreneurs and local self-governments need to find the best solutions to all issues in order to provide rapid economic development,

new jobs, money for investments and benefits for each citizen. This message was sent from the traditional meeting of entrepre-neurs with the Prime Minister, which was organized on 20th De-cember 2016 in the Chamber of Economy of Montenegro.

In addition to Prime Minister Dusko Markovic, Vice President and Minister of Agriculture and Rural Development Milutin Simovic, Vice President Rafet Husovic, Ministers of Economy Dragica Se-

kulic, of Finance Darko Radunovic, of Labour and Social Welfare Kemal Purisic, of Sustainable Development and Tourism Pavle Ra-dulovic, and Secretary in the Ministry of Transport and Maritime Affairs Zoran Radonjic took part in the meeting.

Also, the brochure »Montenegrin economy in 2016 – results, chal-lenges and opportunities« was presented. The publication, prepa-red by the Chamber of Economy of Montenegro, also contains the Government’s recommendations for promoting business conditi-ons defined from the perspective of the economy.

13


He has reminded that the CEM presented the analysis «Economy of Montenegro 2006-2015« in July, and dynamic growth in this pe-riod was emphasized at the 6th Economic Conference organized by the Chamber of Economy of Montenegro.

- Current parameters show that macroeconomic trends in 2016 have been also characterized by the growth of the most indicators. Nevertheless, high unemployment has continuously been under-lined as one of the main issues of Montenegrin economy, Mr. Mi-juskovic says.

According to him, there are many reasons for this situation – eco-nomic structure, non-alignment between education system and its needs, labour market inflexibility which resulted in extremely high unemployment rate of nearly 20%. According to the Global Competitiveness Index, Montenegro has dropped 12 places com-pared to the previous year. A decline in the ease of doing business has also been recorded.

- Even though it is evident that significant results have been achieved in promoting business environment, certain system elements failed to be approached in an adequate manner, which caused such a bad result. Often, the need for rapid fulfillment of requirements related to the accession to the European Union has questioned the quality, or implementation of regulations passed - said the President of the CEM.

He has emphasized that passing good and applicable regulations require the constructive discussion and adjustment to economic needs. The most recent example of the aforementioned is appli-cation of Methodology for setting regulatory revenue and prices

The meeting was moderated by the Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro Stanko Zlokovic.

Opening remarks by the President of the CEM

Expressing congratulations to new elected Prime Minister, the President of the CEM Velimir Mijuskovic has said that new bo-dies of this association, which gathers the overall economy, were elected at the end of the last year. These bodies include 593 repre-sentatives of the companies from all industries which in 2015 ge-nerated income of over 2,5 billion EUR, which is 70% of the overall income at the level of Montenegrin economy.

- Such a structure and business methods are our greatest strength since there lies the basis for presentation of and representing the business community interests in general. Thanks to intersectoral structure and cooperation we can identify the source of economic problems in a fast, efficient and reliable way and propose solutions acceptable to everyone, Mr. Mijuskovic clarifies.

According to him, this is the reason why the suggestions by the Chamber of Economy of Montenegro have always been qualified as very useful.

Speaking about «Montenegrin economy in 2016«, he explains that this brochure represents the most important economy’s views, as well as the proposals for resolving problems, and it is the result of over hundred meetings and other events organized throughout the year and attended by the Government representatives as well.

14


for use of electricity transmission system which the Chamber will have discussion on so as to mitigate the »impact« affecting nearly 2,500 companies.

- I am afraid that we are not sufficiently aware of the adverse mul-tiplier effects of this rise in price, if it occurs, not only in economic but also social terms - said Mr. Mijuskovic.

He has pointed out that the regulations need to improve and regu-late substantially the issues related to companies, labour relations, trade in the broadest sense, as well as public procurement.

It is necessary, he thinks, to prepare a comprehensive and concise Law on enterprises, which will regulate all details relevant to this field.

- Improving labour productivity is crucial for achieving the growth strategy based on investments. Its increase is closely linked with the quality of the labour force, which can only provide a flexible labour market. This completely excludes the current legal solution which is comprehensive and restrictive.

He called on the Prime Minister to put passing the new Law on Labour as well as the Law on Social Council high on the priority list in the next year. Entrepreneurs think that it is necessary to im-prove the capacity of the Social Council in legal terms so that this body could regulate the entrusted issues, first of all with respect to labour relations.

The trade industry also requires necessary changes. The problems facing the economy due to insufficient understanding of the com-plexity of this matter were the reason to ask the Government to form the Ministry of Trade.

The public procurement system remains a serious business pro-blem, both for contracting authorities and bidders. The Working Group at the Chamber of Economy of Montenegro has been inten-sively working on preparing new Law on Public Procurement, and thus we expect all suggestions by entrepreneurs to be treated in an adequate manner.

- We believe that companies on the market, no matter whether they were founded or are majority owned by the state or local go-vernments, should also be exempted from obligatoriness of public procurement procedures. Responsibility for the business operati-on as a whole can and must be transferred to the governing and management structures of enterprises, since they generate inco-me on the market and are not financed from the state budget - said Mr. Mijuskovic.

In addition to the abovementioned fields, which are not adequate-ly regulated in normative terms, the entrepreneurs think that it is very important to insist on respecting the principles of predictabi-lity, transparency and non-selectivity, then carrying out the activi-ties on combating grey economy, resolving the issues of illiquidity and facilitating the access to finances. The economy set activities, which are carried out in order to resolve these issues, as a priority.

Speaking to entrepreneurs, Mr. Mijuskovic believes that the eco-nomy should utilize all opportunities to a greater extent, which are offered through the activities of the CEM and could have the positive effect on business operations. First of all they include a number of educational activities which were attended by over 2.500 participants in last eleven months. He also urged them to use promotion and business networking in the country and abroad

and to agree Arbitration at the CEM in order to resolve economic disputes faster and easier.

- I think that the economy, independently and through the CEM, should express the need to be properly involved into cooperation with the educational institutions, thus creating human resources for its own needs, says Mr. Mijuskovic.

He called on the entrepreneurs to continue identifying and solving all problems they encounter in business, through the Chamber, since it is much more effective and fruitful approach in compari-son to an individual action.

The address of the Prime Minister

The Prime Minister Mr. Dusko Markovic expressed his satisfaction for continuing the traditional dialogue between the Prime Mini-ster, ministers and members of the CEM this December, reminding that it took place only three weeks following the elections.

- The Chamber of Economy of Montenegro, an association which brings together our economy, is an important address and the key partner of the Government in achieving the common objectives and this is the common good for the country and a higher quality of life for its citizens - says Mr. Markovic.

According to him, meetings in the CEM have always provided an opportunity to analyze the results, review the economic trends and level achieved during this year. They also provide an opportu-nity for the representatives of executive powers to hear firsthand how the Government can contribute to improvement of business environment in the country in the next period, but also to express its expectations of the local community.

- I believe that you all agree with me that this year has been one of the most difficult for Montenegro since the restoration of indepen-dence, the year in which the previous government has carried out economic policy in a very unfavorable international, as well as do-mestic environment. I would remind that it has started a number of big infrastructure projects such as the construction of the first section of the Bar-Boljare highway, continuing the construction of submarine cable between Montenegro and Italy, signing the agre-ement on construction of the II block of the thermo-power plant in Pljevlja, exploration of oil and gas in our seabed, as well as signifi-cant projects in tourism. Previous Government has also achieved key tasks in 2016, namely the preservation of macroeconomic sta-bility and increasing competitiveness.

- Regardless of these facts, I believe that the effects of the progress, which Montenegro has achieved since the restoration of indepen-dence, have not been visible yet to the economy and a number of citizens. It is clear that we need dynamic economic development and stable GDP growth rates of 4-5% in the long run, in order to make up for the decades-long lagging behind the developed Euro-pe, says the Prime Minister.

He thinks that dynamic business development, which will provide new jobs, cannot be achieved without further improvement of bu-siness environment. However, he adds, it is not only the task of the Government and economic and development policy it carries out and promotes, but perhaps, it depends more on the economic and business community.

He emphasized a commitment to strict compliance with the law.

15


- Therefore I would like to state clearly: if we have to, we will provi-de the overall tax and financial policy through increased inspecti-on and uncompromising sanctions to the violation of the law. Both the Government and entrepreneurs need to clearly establish the practice that meeting the obligations to the State is the first, not the last duty, says Mr. Markovic.

He clarifies that the practices regarding frequent planned induc-tion of financial insolvency and bankruptcy in order to outwit the state and business partners and at the same time open new com-panies and continue business operations should be stopped, beca-use they devastate healthy tissue of any economy.

- You, who are creating new values, and the administration, which carries out economic policies – must not allow the devastation of the State and the economy. Therefore, in addition to structural re-forms with direct fiscal impact, the Government will concentrate its efforts on further strengthening of the rule of law and contract execution security, says the Prime Minister.

The Government will consider very carefully the credibility of tho-se who ask for support regarding business development, he adds. Establishing public-private partnerships will be conditioned with the demanding business standards, business criteria and rele-vant assessments, since the Government will create partnerships exclusively with those who are on the «white list«, not with tax debtors and insolvent companies.

He reminds that the Government has recently passed the new pro-posal of the Law on Budget for 2017 with the Fiscal Consolidation Plan. This was a precondition, says Mr. Markovic, for reduction of the budget deficit and slowing down the increase of the public debt. He believes the negative scenario, which would be inevitable without measures of consolidation, was eliminated in this way.

The Government was considering the burden of savings to be borne equally by all employees and the economy itself, says Mr. Markovic.

- We decided to try another approach: we protected employers and employees, neutralizing the effects of the necessary restrictions to the economy. Therefore, this set of measures did not involve an increase in tax rates as well, which would create additional pres-sure on the economy and disrupt the predictability of the tax envi-ronment. In this way we have also protected attractiveness of our country as an investment destination - he said.

Mr. Markovic emphasizes that investments from abroad, knowled-ge and experience are necessary, but overall progress cannot be achieved without the developed local business community. The Government will treat all business initiatives in the same way, it does not matter whether they come from local or foreign entre-preneurs.

The Government will continue to consider carefully the problems which the entrepreneurs are facing in everyday business as well as their suggestion which are very important when determining the priorities of structural reforms and overall measures of eco-nomic policy.

- Therefore, the Council for Competitiveness will be established soon, and we expect it will make a contribution to eliminating bar-riers towards further improvement of the business environment and increased competitiveness of Montenegro, says the Prime Mi-nister Mr. Dusko Markovic.

Entrepreneurs’ views

Aleksandar Mitrovic, Secretary of the Economic Legislation Bo-ard, emphasized the significant problems which the public procu-rement procedures create to commercial companies owned by the state.

- A number of contracting authorities, inadequate preparation of tenders, the implementation of an administrative procedure in pu-blic procurement are the factors generating numerous opportuni-ties for complaints, refuting and prolonging the procedure, which needs to pay attention to when preparing a new law if we want to improve the public procurement system - said Mr. Mitrovic.

He has also stressed the need for amending the Law on Salaries in the public sector (earnings cannot be defined in the same way to state authorities and companies in its ownership), specifying the deadline by the Health Insurance Law when the state can re-imburse funds based on sick leave. According to him, entrepre-neurs expect that the Government does not issue a permit for the collection of municipal fees to the local governments because the conditions for this have not been created without disrupting busi-ness environment. He also focused on the Law on Administrative Fees – their necessary reduction, and the Law on State Survey and Cadastre, according to which entrepreneurs have also been burde-ned by the high fees.

President of the Construction Association Board Milan Bozovic thinks it is necessary to create a system to protect domestic ma-nufacturers in this sector from unfair competition coming from the region and reduce the impact of grey market. He welcomed the implementation of the Government's regulation according to which investors from abroad are required to employ a minimum of 30 percent of domestic operative units i.e. use products from Montenegro.

- It is necessary to stimulate and protect the final products in the construction industry: made of stone, mortar, skim plasters etc. whose raw materials are from Montenegro - said Mr. Bozovic.

Stevan Karadaglic, President of the Trade Association Board has emphasized that the legal obligation to label shampoos and liquid detergents in Braille poses a business barrier, and the Ordinance regulating this issue should be repealed under urgent proceedings. If this is not possible, its implementation should be postponed.

- Ordinance regulating this issue is adopted without prior analysis of the effects of measures and influence on the business of the economy. On the basis of a comparative analysis of the European Union legislation, the existence and application of such a solution have not been reported anywhere, says Mr. Karadaglic, stating that the obligation of manufacturers to label drugs and dangerous che-micals in this way is an exception.

He says that the Law on Consumer Protection is not harmonized the actual conditions of trade in goods and services on the market, and its provisions prevent the operation of the Board for the extra--judicial settlement of disputes.

President of the Agriculture Association Board Milutin Djurano-vic says that buying domestic products is considered a lifestyle in many countries, and a positive attitude towards own products is a way of expressing the determination to one’s own progress. In our country this is still sporadic, rhetorical subject of attention, and

16


not a persistent activity as it should be.

- The issue of supporting domestic producers is not regulated by law in the world, but it is the matter of overall policy and com-mitment of the Government to create stable foundation for social and economic progress through affirmation of the consumption of local products, says Mr. Djuranovic.

He has emphasized the problem regarding the record deficit in terms of agricultural and food products and thinks the solution lies in substituting import with domestic products rather than increasing the inflow through the export growth.

He believes that the long-term, intensive and sustained campaign for the affirmation of buying local products would produce many positive effects, if it was supported by the introduction of protecti-ve measures. He hopes that the Government will work on solving the issue in this way.

Radomir Mikan Zec, CEO of HTP Ulcinjska rivijera, says that the business environment of this company is very difficult. He thinks that during the last decade 200 thousand m2 of attractive land of the state-owned company have been «occupied« by illegal facili-ties operating without work permit and thus making guests and serous investors leave, he thinks.

Mr. Vladan Vucelic, President of the Communal Infrastructure Association Board has said that it is necessary to amend the set of system laws which directly affect the efficiency of solving the problems in this sector. These are laws on communal infrastruc-ture, construction of facilities, salaries of civil servants and state employees, public procurements. It is also necessary to pass a law on municipal wastewater and water used for human consumpti-on.

He says that it is necessary to carry out projects in environmental protection which are a prerequisite for further sustainable deve-lopment. These projects are related to the construction of facilities for wastewater treatment in Podgorica, disposal of sewage sludge, construction of sanitary landfills, resolving the issue of dangerous animal and construction waste etc.

Dragan Bokan, owner of Voli has reminded that the trade has the greatest share in GDP of Montenegro (12% in 2015) and it is neces-sary to maintain a sound trade sector and regulate it legally in an adequate manner.

- Trade sector is facing the great challenges such as increased competition, concentration and consolidation, the introduction of new technologies, competition from the informal sector, grey economy etc.

He has emphasized the adverse effect of moonlighting, informal employment - insurance on minimum wage and payment of in-come in cash. Business operations have also been burdened with high taxes, when exporting or importing.

Milovan Gojkovic, President of the Woodworking Association Bo-ard, has reminded that offering various incentives the State at-tracted investors, who have been creating new jobs in this sector.

- New plants were opened in Gusinje, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja etc. However, these plants are not operating or func-tion with the reduced capacity due to the lack of raw materials. The reasons for this situation lie in uncontrolled export of raw ma-terials in the region, as well as the delay in the adoption of plan-

ning documents and granting forests to be utilized by entreprene-urs - said Mr. Gojkovic.

There are natural resources, as well as the serious investors, but manufacturing capacities need to be modernized and developed.

- We need a serious and strict policy of managing the forest reso-urces. We should not allow the situation in which our producers would not operate half a year due to the delay of allocating timber, since it is devastating for the state and entrepreneurs regardless of their size - he concludes.

President of the Transport Association Board Deda Djelovic pre-sented the priorities in road, rail and maritime transport.

The entrepreneurs from this sector are committed to increasing the level of traffic safety, renewal of the motor pool with advanced, environmentally friendly vehicles, combating illegal business, improvement of the railway infrastructure and the management model of port infrastructure in Bar, the realization of investments in the Port of Kotor. The general priorities are the training of staff for transport in accordance with the needs of the economy, streng-thening ties with institutions of higher education, continuous commitment to improving the regulatory framework for the ope-ration of transport companies in accordance with the practice of developed countries, the elimination of business barriers and logi-stic integration of entities in the transport system.

The President of the Metallurgy Board Association Miras Djurovic stressed the importance of large systems in this sector, since they are the driving forces for small and medium-sized enterprises’ operation.

He believes that in line with the practice of developed countries Montenegro needs to have a development vision of ferrous metal-lurgy. In this regard, a new business model is needed in the edu-cation of staff for this purpose. Then he referred to the operation of the Institute for Ferrous Metallurgy, the only joint-stock com-

17


pany of Zeljezara (Iron and Steel Plant) Niksic which still operates. He seeks support for resolving the status of the Institute, which employs 70 workers, and is majority owned by the state.

- Without investments in laboratories and production of special steels and castings we cannot be competitive, says Mr. Djurovic.

Himlija Franca, owner of the company Mesopromet, says that it is necessary to create a stimulating business environment in order to increase production and create new jobs in the northern part of Montenegro, which foreign and domestic investors may provide contribution to. He pointed out the problems of funding, expensive loans of commercial banks, inadequate infrastructure and staff. In his opinion, prescription for development lies in the public-private partnership.

The ministers have said…

Deputy Prime Minister for Economic Affairs and Minister of Agri-culture Mr. Milutin Simovic has said that several important con-clusions can be drawn from entrepreneurs’ discussions such as expectations regarding compliance of all laws, eliminating busi-ness barriers, economy branding, developing infrastructure pro-jects, combating grey economy, unfair competition, amendments to the Labour Law. He believes that the Labour Law, which, as he said, everyone is not satisfied with, needs to be amended so as to provide greater flexibility in the labour market and guaranteed ri-ghts of employees.

- There will be challenges in 2017 as well. A number of opportuni-ties are not utilized in the economy of Montenegro. In cooperation with you and the other social partners we can take advantage of them for the benefit of the country and each citizen - said Mr. Si-movic.

When it comes to protection of the competition, the Minister of

Economy Ms. Dragica Sekulic says that the Government is not in the position to favour anyone.

- I warn you that in the previous period there was a lack of farmers’ interest in grants, introduction of business standards and establi-shment of clusters, says Ms. Sekulic.

She called on entrepreneurs to discuss the problems with the Go-vernment in the forthcoming period and try to find solutions to-gether.

Minister of Labour and Social Welfare Mr. Kemal Purisic says that the amendments to the Law on enterprises have been initiated, and a new labour law which will be much more flexible in accor-dance with the requirements of the economy is being prepared. Shortening the disciplinary proceedings and extending the proba-tion period to three years are being considered and the final agre-ement will be reached after the Social Council states its opinion.

- In my opinion the good labour law is the one which will satisfy all three parties in the negotiations. We have planned to adopt this law by the end of 2017 - says the Minister.

Minister of Finance Mr. Darko Radunovic says that the legalization of informal settlements and labour force could be the source of budget increase.

- We are thinking about reducing taxes and contributions on per-sonal income. Taxes will not rise, but base will be expanded - said Mr. Radunovic.

Minister of Sustainable Development and Tourism Mr. Pavle Radu-lovic believes that the problems must be addressed systematically.

- System solutions need to be brought. It must be known who ma-kes the decision for temporary facilities, who issues them and why - said Mr. Radulovic and concluded that tourism is deve-lopment generator.

A representative of the Ministry of Transport, Secretary Mr. Zo-ran Radonjic says that every legal document adopted in this area needs to be previously discussed in the Chamber of Economy of Montenegro, which is a practice we will continue with.

- The Government of Montenegro has recognized the need for in-vestment in projects of transport infrastructure as a generator of further economic development, and in this sense it allocated 283 million EUR from the capital budget for the coming year. Out of this amount, 200 million EUR are allocated for the highway - said Mr. Radonjic.

The Prime Minister Mr. Markovic says in his closing remarks that it is not coincidence the dialogue on the needs of Montenegrin so-ciety has started with the business community, the University of Montenegro and the Montenegrin Academy of Sciences and Arts, in order to boost results achieved during the decade of indepen-dence, and create new opportunities for the country and its citi-zens.

- The rule of law, education and infrastructure development are necessary to achieve this. We need to deal with issues of deve-lopment in the short run and therefore we need an efficient admi-nistration which will take into account the ideas of business and encourage its development, the Prime Minister Mr. Dusko Marko-vic concludes.

18


Skupština Privredne komore Crne Gore

Usvojen Program rada za 2017. godinu

Skupština Privredne komore Crne Gore, poslovne asocijacije koja predstavlja cijelu privredu i u čijem radu participira oko 600 kompanija, usvojila je na sjednici održanoj 14. decembra

2016. Program rada za narednu godinu, Finansijski plan i Odluku o osnovici i stopi za obračun članskog doprinosa.

Novi četvorogodišnji mandat potpredsjednika Komore povjerila je Ivanu Saveljiću.

Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine Vojo Banović. U radu su, pored njenih članova, učestvovali predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, potpredsjednici Ljiljana Filipović, Ivan Save-ljić i Stanko Zloković i generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Privredna komora će i u 2017. brojnim aktivnostima doprinositi unapređenju poslovnog ambijenta naše zemlje, baštineći uspješno partnerstvo sa državom u ostvarivanju ekonomskog rasta i razvo-ja, te evroatlantskih integracija. Naredna godina biće i u znaku pri-prema za obilježavanje velikog jubileja – devet decenija postojanja Komore, kuće koja je kroz dugu istoriju bila pokretač brojnih aktiv-nosti na fonu privrednog prosperiteta.

Na sjednicama organa Komore razmatraće se aktuelna ekonom-ska kretanja i pitanja koja se tiču uslova poslovanja i unapređenja poslovnog ambijenta, podsticanja konkurentnosti, intenziviranja međunarodnih odnosa, uz projekte, administrativne poslove, su-dove pri Komori i odnose s javnošću. Nastaviće se tradicija odr-žavanja godišnjeg sastanka privrednika sa predstavnicima Vlade, na kojem se razmatra predlog mjera za unapređenje ekonomskog ambijenta i preporuka za ekonomsku politiku za predstojeći peri-od, a koji Komora priprema na osnovu sugestija i preporuka privre-dnika zasnovanih na poslovnoj praksi, navodi se između ostalog u Programu rada koji je predstavio generalni sekretar Radovanović.

Odbori udruženja Privredne komore biće fokusirani na analize pri-vrednih kretanja i predlaganje mjera za unapređivanje uslova rada i poslovanja; kontinuirano praćenje primjene propisa u oblasti pri-vrednog sistema sa aspekta njihovog uticaja na pojedine djelove i privredu u cjelini; podnošenje inicijativa za donošenje novih i iz-

mjene postojećih zakona i podzakonskih akata i ućešće u njihovoj izradi, kroz radne grupe i javne rasprave; uspostavljanje i razvoj saradnje sa domaćim i inostranim partnerima kroz organizovanje poslovnih foruma i sajmova; praćenje i upoznavanje privrednika sa pravima i obavezama iz Programa pristupanja Crne Gore Evrop-skoj uniji, kao i toka pristupnih pregovora po poglavljima; pod-sticanje preduzeća da intenziviraju uvođenje standarda posebno onih koji se primjenjuju u EU; učestvovanje na seminarima, okru-glim stolovima, radionicama i savjetovanjima koji se odnose na unapređenje poslovanja.

Komora će i u narednom periodu učestvovati u postupku har-monizacije privrednog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, a sve u cilju zaštite interesa privrednih subjeka-ta. Razmatraće među ostalim zakone o bankama, dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, javnim nabavkama, javno - pri-vatnom partnerstvu i koncesijama, komunalnim djelatnostima, o opštoj bezbjednosti proizvoda, turizmu, upravljanju otpadom, uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, zaštiti konkurencije te potrošača i drugom.

Doprinos privrednom rastu i jačanju konkurentnosti u 2017. godi-ni, Komora će dati kroz kontinuirano učešće u izradi i realizaciji strategija i akcionih planova koje usvaja Vlada Crne Gore. Fokus će biti i na praćenju sprovođenja ekonomske politike, analiziranju i predlaganju mjera za unapređenje poslovnog ambijenta, izradi informacije o makroekonomskim kretanjima u privredi, analize poslovanja crnogorske privrede za proteklu godinu sa osvrtom na trendove u narednom periodu i drugom.

Privredna komora Crne Gore će i dalje, u neposrednoj komunika-ciji sa organima državne uprave i lokalne samouprave, intenzivno raditi na otklanjanju biznis barijera, predlaganju mjera koje treba da doprinesu lakoći poslovanja i suzbijanju sive ekonomije.

Tokom 2017. Privredna komora će organizovati savjetovanja, okru-gle stolove, radionice, seminare i konferencije kojim će doprinositi usklađivanju obrazovanja sa potrebama tržišta rada. U cilju pro-mocije privrede, organizovaće učešće preduzeća na domaćim i

19


Nastaviće se brojne aktivnosti kojim će Komora doprinositi unapređenju poslovnog ambijenta naše zemlje, baštineći uspješno partnerstvo sa državom u ostvarivanju ekonomskog rasta i razvoja, te evroatlantskih integracija.

međunarodnim sajmovima.

Na portalu Agroberza.me predviđeno je kreiranje baze registrova-nih poljoprivrednih proizvođača.

Aktivnosti u realizaciji projekta »Dobro iz Crne Gore« biće usmjere-ne na održavanje ostvarenog nivoa kvaliteta nosilaca kolektivnog žiga, a posebna pažnja biće posvećena uslugama.

Realizacija projekta Excellent SME Montenegro u 2017. biće usmjerena na resertifikaciju nosilaca, povećanje broja sertifikova-nih uspješnih malih i srednjih preduzeća, promociju, umrežavanje, edukaciju i obezbjeđivanje povoljnosti za uspješnije poslovanje.

Komora će realizovati redovne međunarodne aktivnosti kao čla-nica Međunarodne trgovinske komore, Eurochambresa, Asocija-cije balkanskih komora, Foruma komora Jadransko-jonske regije, Asocijacije mediteranskih komora, Foruma privrednih komora CEFTA regiona. Organizovaće niz multilateralnih i bilateralnih sastanaka sa inostranim i regionalnim partnerima. Komorski in-vesticioni forum, kao tekovina Berlinskog procesa, će i u 2017. go-dini biti fokusiran na projekte regionalnog povezivanja, koji za cilj imaju unapređenje ekonomske saradnje.

Prepoznatljiva je uloga Privredne komore Crne Gore u procesu pri-druživanja EU, gdje ima predstavnike u 27 poglavlja. Tokom 2017. godine, očekuje se otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, među kojima i Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pruža-nja usluga, tako da će se značajne aktivnosti Privredne komore odvijati u smjeru ispunjavanja zadataka pretpristupnih pregovo-ra u okviru ove pregovaračke grupe. Generalni sekretar Privredne komore, pored toga što rukovodi Poglavljem 3, član je Komisije za evropske integracije, a značajne aktivnosti biće posvećene praće-nju realizacije Programa pristupanja Crne Gore 2017-2018, kao i preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.

Komora će organizovati okrugle stolove i edukativne aktivnosti čiji je cilj upoznavanje privrede sa mogućnostima koje članstvo u NATO pruža za ekonomiju. Ona će uz podršku članica koje u svom proizvodnom asortimanu imaju tradicionalne crnogorske proi-

zvode nastaviti da podržava nastup Misije Crne Gore pri NATO u Briselu na dobrotvornom bazaru Alijanse.

Pored učešća u osam međunarodnih projekata, Komora planira aktivnosti u još tri i to ADRION, INERREG, i IPA prekogranična sa-radnja sa Albanijom.

Po osnovu javnih ovlašćenja Komora će pružati i razvijati usluge za članice i druge zainteresovane. Izdavaće TIR i ATA karnete i usklađivati redove vožnje.

U okviru promocije Arbitražnog suda pri Komori, ona će organi-zovati okrugle stolove i seminare u cilju afirmacije rješavanja privrednih sporova putem arbitraže, zatim posjete kompanijama, sastanke sa predstavnicima pravosudne i akademske zajednice, učestvovanje na međunarodnim seminarima, savjetovanjima i skupovima na ovu temu.

Informisanje javnosti će se odvijati putem internet prezentacije Komore, preko lista Privredne komore – »Glasnik«, te nastupima predstavnika Komore u štampanim i elektronskim medijima.

Skupština je u Upravni odbor Komore izabrala Zorana Đukanovića, izvršnog direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, Ivana Kalezića, direktora Pošte Crne Gore i Aleksu Lukića, glavnog izvršnog direktora Erste banke.

Upravni i Nadzorni odbor

Zasijedanju Skupštine Privredne komore Crne Gore prethodila je sjednica Upravnog odbora, održana 12. decembra 2016. Utvrđeni su predlozi akata koje je usvojila Skupština, te je donijeta Odluka o iz-boru članova Koordinacionog odbora za kvalitet. Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

Nadzorni odbor je prethodno razmotrio pomenute odluke, kao i izvještaje o radu i finansijskom poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine.

20


dovođenje prostora u red, a prihodi koji se očekuju od komunalija su više stotina miliona eura. Prema proračunima stranih ekspera-ta riječ je o objektima prosječne površine 121 metara kvadratnih, gdje je izračunati prosjek naplate 70 eura po metru kvadratnom.

On zaključuje da je riječ o velikom potencijalu za razvoj lokalnih samouprava, jer će prihodi od legalizacije ići njima i to onim mje-snim zajednicama gdje se neformalni objekti i nalaze. Očekuje se da mjesne zajednice od tog novca izvrše komunalno opremanje ovih naselja.

- Već dogovaramo saradnju sa finansijskim institucijama o kredi-tnim aranžmanima za potrebe opština, takođe i građana koji uđu u proces legalizacije – rekao je Čanović.

Prema procjenama, pet odsto objekata će morati da bude uklonje-no iz razloga nemogućnosti uklapanja u planove, odnosno nemo-gućnosti zadovoljavanja seizmičkih i statičkih standarda.

Rukovodilac Sektora za opšte, pravne i finansijske poslove Pri-vredne komore Aleksandar Mitrović ocijenio je da će Zakon biti predmet tumačenja eksperata u dijelu kako odrediti vrijeme kada su izgrađeni neformalni objekti i da li potpadaju pod njegovu pri-mjenu. Davor Raspopović, arhitekta u Ing Investu, pitao je da li je predviđen set pravila i normi koji će jasno definisati način uredje-nja i izgled budućih legalizovanih objekata. Odgovoreno je da je to u nadležnosti lokalnih samouprava i da je cilj da objekti izgledaju lijepo. Sekretar Odbora Balša Rakčević smatra da je predstojeća regularizacija prilika da Komora organizuje okrugle stolove gdje bi privrednici dogovorili najbolji modalitet učešća u tom projektu.

Maja Vuković iz Sekretarijata za razvojne projekte govorila je o cr-nogorskim investicionim potencijalima u saobraćaju, energetici i turizmu, odnosno o tekućim i planiranim razvojnim projektima. Navela je da imamo stabilnu ekonomiju, sa velikim potencijalom za rast i konkurentan poslovni ambijent, te da nema ograničenja

Geodetske kompanije će morati da premjere 100 hiljada objekata za devet mjeseci, biće angažovani i eksperti za provjeru seizmike i statike objekata a najviše posla predstoji na izgradnji infrastrukture.

Primjena Zakona o regularizaciji neformalnih objekata, usvo-jenog 30. jula 2016, počeće 1. marta naredne godine. Kako je ocijenjeno 1. decembra 2016. na sjednici Odbora udruženja

građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne ko-more Crne Gore, projekat legalizacije i regularizacije ovih objekata će pokrenuti privredu, posebno ovaj sektor.

Procjenjuje se da je u Crnoj Gori oko 100.000 ovih objekata, dok je u katastar upisano 40.000. Najviše ih je u Podgorici. Vlada je usvo-jila Akcioni plan pretvaranja neformalnih objekata u formalne do 2018. godine. Vlasnici neformalnih objekata moraće u roku od de-vet mjeseci od početka primjene zakona da uđu u proces legali-zacije i iskoriste olakšice. Oni će moći da cijenu zemljišta otplate u najviše do 240 jednakih mjesečnih rata za neformalne objekte osnovnog stanovanja, a za druge vrste do 120 rata, uz obezbjeđe-nje potraživanja zaključenjem ugovora o hipoteci. Na isti način se mogu platiti naknade za komunalno opremanje zemljišta.

- Očekujem da će se privreda pokrenuti, prvenstveno građevinska industrija. Geodetske kompanije će morati da premjere 100 hiljada objekata za devet mjeseci, biće angažovani i eksperti za provjeru seizmike i statike objekata a najviše posla predstoji na izgradnji infrastrukture. Vlasnici neformalnih objekata će biti u obavezi da urede fasade i okolinu, dok će opštine biti zadužene za puteve i cjelokupnu infrastrukturu. Pošto je cilj projekta da ti poslovi budu priuštivi za vlasnike neformalnih objekata potrebno je postići do-govor sa privredom o povoljnim cijenama – rekao je predstavnik Direktorata za razvoj stanovanja Ministarstva održivog razvoja i turizma Marko Čanović.

On je pozvao domaće građevinare da se pripreme za ovaj posao i razmisle o modelima realizacije kojim će biti povoljniji od konku-rencije iz inostranstva.

Prema njegovim riječima, krajnji cilj ovog zahtjevnog projekta je

Građevinarstvo

Regularizacija neformalnih objekata šansa za građevinare

21


prilikom investiranja u bilo koju oblast industrije, niti barijera u prenosu finansijskih i drugih resursa, uključujući profit i dividen-de. Vuković je istakla da ovdje rade investitori iz preko 90 zemalja koji imaju mogućnost ulaganja u biznis zone uz dodatne olakšice na lokalnom nivou kao i priliku za dobijanje bespovratne finan-sijske podrške shodno Uredbi o podsticanju direktnih investicija.

- Priliv SDI u Crnoj Gori u 2015. godini bio je 757 milliona eura što je 259 milliona više nego u 2014. Prema ovom pokazatelju naša dr-žava je daleko ispred ostalih zemalja u regionu. Rast SDI rezultat je jedinstvenih investicionih potencijala, pozitivnih iskustava ulaga-ča i povoljnog ambijenta - navela je Vuković.

Ona je podsjetila da je u toku izgradnja dionice auto puta Smoko-vac-Uvac-Mateševo, rekonstrukcija pruge Beograd Bar, a poten-cijalni projekti u ovom sektoru su brza saobraćajnica Jadransko jonskog auto puta-primorska varijanta, rekonstrukcija aerodroma u našoj zemlji. Aktuelno je postavljanje podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, zaključeni su ugovori za izgra-dnju 37 malih hidroelektrana, izgrađen je vjetro park na Krnovu, a započet je i na Možuru. Sprovode se projekti energetske efikasno-sti u zgradama. Potencijalne investicije u sektoru energetike su i izgradnja Jadransko-jonskog gasovoda i istraživanje ugljovodoni-

ka u podmorju, hidroelektrane na Morači i Komarnici, Drugi blok TE Pljevlja. Govoreći o turizmu, ona je navela projekte na Luštici, Porto Novi, Porto Montenegro, Plavi Horizonti, Mamula, Buljarica, Kraljičina plaža, Vranjina, Njivice, Ski rizort Kolašin 1600, Medite-ran Žabljak.

Miodrag Vučetić iz Fidije ukazao je da je prilikom realizacije in-vesticionih projekata neophodno veće iskorišćavanje domaćih resursa i operative, te očekuje konkretne poteze Vlade u ovom smjeru.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković is-takao je zalaganje ove poslovne asocijacije za reindustrijalizaciju, čime će se, kako je kazao, ostvariti željene stope rasta.

Na Odboru je iznijet predlog Programa rada za 2017. i data je in-formacija o poslovanju u sektoru za šest mjeseci ove godine. Po-zitivni rezultati u građevinarstvu zabilježeni u prethodnoj godini nastavili su trend i u prvoj polovini 2016. godine. Inteziviranje ra-dova na prvoj dionici autoputa Smokovac-Mateševo, kao i realiza-cija projekta »Rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima – Projekat 1000+« trebalo bi i u narednom periodu da do-prinese rastu pokazatelja u ovom sektoru.

22


Saobraćaj

Generatorekonomskog rasta

Na sjednici Odbora udruženja saob-raćaja Privredne komore Crne Gore održanoj 22. decembra 2016. godine

usvojeni su Informacija o poslovanju u ovoj oblasti za period januar - septembar 2016. godine i Program rada Odbora za naredu godinu, razmatran je Nacrt Strategije ra-zvoja željezničkog saobraćaja, a izabrani su i novi članovi Grupacije za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju.

Sastanak je vodio dr Deda Đelović, predsje-dnik Odbora, a u radu je, pored privrednika, učestvovao Milan Banković, generalni di-rektor Direktorata za željeznice.

Informacija

U informaciji je konstatovano da veliku ulogu u konačnom oporavku naše ekono-mije ima sektor saobraćaja, koji je usko povezan sa svim granama privrede i bez čijeg je unapređenja razvoj ekonomije ne-zamisliv. Započete kapitalne investicije u saobraćajnu infrastrukturu, kao i one koje tek treba da budu realizovane, biće pod-strek za ubrzani razvoj crnogorske ekono-mije na putu prema evropskim i atlantskim integracijama.

Takođe je navedeno da je zabilježena ten-dencija rasta prometa putnika i robe. Izuze-tak je pomorski saobraćaj, koji poslednjih godina bilježi smanjenje broja prevezenih putnika i količine prevezene robe.

Direktorata za željeznice, Ministarstvo sa-obraćaja i pomorstva, prezentovao je Nacrt Strategije razvoja željezničkog saobraćaja od 2017. do 2027. godine.

On je rekao da glavni ciljevi izrade strategi-je razvoja Željeznice u narednih deset go-dina mogu da se posmatraju kroz nekoliko aspekata.

- Prvo, kroz obnovu željezničke infrastruk-ture i voznih sredstava u koja je uloženo u posljednjih deset godina više od 120 mili-ona eura. Drugi aspekt izrade pomenutog dokumenta je da sistem učinimo održivim na duže staze na način što ćemo da preispi-tamo dosadašnji model podjele Željeznice i da analiziramo koje od ovih firmi moraju preduzeti određene mjere na smanjenju troškova i povećanju efikasnosti - rekao je Banković.

On je podsjetio da smo u poodmakloj fazi pristupanja Evropskoj uniji te da se sa dr-žavnog nivoa preduzima više aktivnosti kako bi željeznički sistem ispunio uslove za poglavlje 14.

- Ovo su glavne stvari koje mora da se definišu Strategijom, a prvih pet godina primjene pomenutog dokumenta obuhva-tiće ključne aktivnosti koje će da odrede dalji razvoj željezničkog sektora u Crnoj Gori. U tom periodu nastavićemo sa ula-ganjem oko 60 miliona eura u željezničku infrastrukturu, ulazimo u restrukturiranje

Upoređujući promet putnika za devet mje-seci tekuće i prošle godine, u većini oblasti saobraćaja vidan je rast (vazdušni 12,3%; drumski 10,7%; željeznički 6,7%), dok je u pomorskom prevezeno 9,2% manje putni-ka. Slična tendencija prisutna je i u prome-tu robe koja je u blagom porastu u većini saobraćajnih djelatnosti, izuzimajući po-morski gdje je prevezno 22,1% manje robe nego u periodu januar-septembar 2015. go-dine. U prvih deset mjeseci tekuće godine, u poređenju sa istim prošlogodišnjim pe-riodom, u ovom sektoru broj zaposlenih je veći za 4,5%.

Ovu Informaciju je uradila stručna sužba Komore, a predsjednik Odbora dr Deda Đe-lović konstatovao da je riječ o analitičnom, sadržajnom, i kvalitetnom dokumentu.

Jednoglasno je usvojen i Program rada Odbora koji je ocijenjen kao ambiciozan i, kako je rečeno, pred članove Odbora stavlja set zadataka i aktivnosti koje se odnose na sve vidove saobraćaja, sa ciljem da on bude ostvaren.

Strategija

Neophodnost što hitnijeg donošenja stra-tegije razvoja željeznice nameću stanje u ovom sektoru koje je neophodno unapri-jediti ali i proces pregovaranja sa EU koji traži intenziviranje aktivnosti na ovom planu. Milan Banković, generalni direktor

23


Prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju

Salamadija predsjednik Grupacije

Veselin Salamadija, izvršni direktor kompanije Autoboka, izabran je za predsjednika Grupacije za prevoz

putnika i tereta u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore, na konstitu-tivnoj sjednici održanoj 2. decembra 2016. godine. Njegov zamjenik je Jovan Kaluđe-rović, izvršni direktor Zrnožita d.o.o.

- Na putu evropskih integracija imamo dosta posla. U susret otvorenom velikom tržištu potrebno je da podignemo konku-rentnost naših prevoznika i sačuvamo kadrove, a već sada nam nedostaju vozači i automehaničari – rekao je Salamadija, zahvaljujući na povjerenju članovima Gru-pacije.

Verifikovani su mandati članova Grupacije i usvojen Poslovnik o radu.

Sjednici su osim članova Grupacije pri-sustvovali potpredsjednik Privredne ko-more Stanko Zloković i predstavnici Mi-nistarstva saobraćaja Dalibor Milošević, generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj i Bojan Radoman, samostalni savjetnik, te glavni državni inspektor za drumski saobraćaj Ljubiša Živaljević.

Privrednici su istakli aktuelne probleme u poslovanju. Kemal Zekić, izvršni direktor Eurotransa, ukazao je na biznis barijeru koju predstavlja plaćanje visokog osigura-

državnog aparata na način što će se re-gulatorni okvir uskladiti sa direktivama Evropske unije - naveo je Banković.

Prema njegovim riječima pomenutih 60 miliona eura prvenstveno se odnose na ulaganja Barsku prugu, na nove signalno--sigurnosne sisteme, na sanaciju više ko-sina, kao i većeg broja tunela i betonskih mostova.

- Ovdje smo naišli na snažnu podršku EU kroz Zapadno - balkanski - investicioni okvir gdje je željeznica prepoznata u Evro-pi kao dio saobraćaja koji sada ima 50 odsto sredstava Evropske unije koja ne treba da vraćamo tako da je veoma povoljna klima za ulaganje u željeznicu, zaključio je Ban-ković.

Riječ privrednika

Vojislav Andrijašević, v.d. izvršnog direk-tora Željezničkog prevoza, primijetio je da u Strategiji ne postoji, kako je rekao, plan nabavke novih voznih sredstava. Kazao je da je neophodna nabavka četiri garniture elektro-motornih vozova i toliko lolkomo-tiva, kao i četiri kušet, šest stavaćih kola i deset sjedećih. Po njegovom mišljenju to bi u narednih 20 godina bio garant funkcioni-sanja željezničkog prevoza.

Milivoje Pavićević, izvršni direktor privre-dnog društva Montecargo AD Podgorica, saopštio je da je ovo preduzeće poslednjih godina poslovalo pozitivno i redovno izmi-rivalo sve obaveze, zahvaljujući potpisa-nim ugovorima o prevozu sa velikim pri-vrednim društvima iz okruženja.

Vojo Banović, Jadroagent Bar, je potenci-rao da se ubrza davanje koncesija za Luku Kotor, koja je državna kompanija i koja radi optimalno, a Đoko Lješković, Sava Trans Cetinje, je predložio da se zbog ukidanja li-nije Bar-Bari ona iznajmi jer, rekao je, nije dobro da nemamo tu vezu sa Iltalijom.

Na potrebu brze harmonizacije domaćih sa međunarodnim propisima, koji su neopho-dni za rad pomorske privrede, ukazao je Vasilije Kusovac, Luka Kotor, koji je poten-cirao i rješavanje problema javnih nabavki.

Zoran Nikolić, sekretar Odbora je informi-sao članove da je nedavno formirana Gru-pacija za prevoz putnika i tereta u drum-skom saobraćaju, koja broji 38 članova. Kompanije Alo expres, i Transconnect iz Podgorice te, Pavićević tours iz Danilovgra-da imaće svoje predstavnike u ovoj Grupa-ciji, odlučeno je na sjednici.

nja na Kosovu. Dalibor Milošević iz resornog Ministarstva odgovorio da će ovo sporno pitanje biti kandidovano za rješavanje na mješovitoj komisiji sa tom zemljom. Vuko-sav Marjanović, izvršni direktor Markotur-sa, podsjetio je na problem sive ekonomije u ovoj djelatnosti i zatražio od nadležnih da se ovoj pojavi stane na put. Jovan Kaluđe-rović smatra da je potrebno uvesti uslov da strane kompanije moraju da posluju tri godine u Crnoj Gori i iskazuju promet da bi dobile CEMT dozvole za otpremanje robe u međunarodnom drumskom saobraćaju. Na ovaj način bi se zaštitili domaći prevoznici od nelojane konkurencije iz okruženja koja je sve prisutnija u Crnoj Gori. Jovan Patić, menadžer prodaje u MIB Export, govorio je na sličnom fonu, pozivajući nadležne na češće kontrole legalnosti poslovanja stra-nih prevoznika u Crnoj Gori. Bojan Rado-man je ukazao na neophodnost da prevo-znici pravovremeno razdužuju svoje CEMT listove, jer će to biti otežavajuća okolnost za njih da dobiju kritične dozvole za prevoz tereta. Potpredsjednik Komore Zloković je pozdravio novi saziv Grupacije riječima podrške koju u radu uvijek mogu očekivati od ove poslovne asocijacije i naveo da će aktivno sarađivati na otklanjanju barijera, posebno sive ekonomije, kako bi prevoznici uspješno poslovali.

24


Špedicija

Otkloniti zagušenja u protoku robe na granicama

Odbor udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 16. decembra 2016, razmotrio je informa-ciju o poslovanju ovog sektora tokom prvih 10 mjeseci ove

godine. Predstavljeni su Nacionalni komitet za trgovinske olakši-ce i studija mjerenja vremena carinjenja. Usvojen je Program rada Odbora za 2017. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radovan Radulović, a u radu su, osim članova učestvovali i potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, te predstavnica Ministarstva finansija Snežana Vujanović.

Predstavljajući Informaciju o poslovanju u sektoru špedicije, se-kretar Odbora Miljan Šestović kazao je da je ukupna spoljnotrgo-vinska razmjena Crne Gore za period januar-oktobar 2016. godine iznosila je 1.980,2 miliona eura i veća je 11,3% u odnosu na isti pe-riod prethodne godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 261,2 mil. eura, što je više za 6,6%, a uvezeno 1.719,0 mil. eura ili 12,1% više. Robni deficit je iznosio 1.457,7 mil. eura i veći je za 13,1%. Pokrive-

Poslovanje otežava nedosljedno i nepotpuno tumačenje i sprovođenje propisa, te nedovoljni tehnički i kadrovski resursi.

nost uvoza izvozom je manja u odnosu na isti period prethodne godine i iznosi 15,2%. Učešće EU u ukupnoj spoljnotrgovinskoj raz-mjeni bilo je najveće.

U Crnoj Gori posluje 141 privredno društvo koje obavlja poslove za-stupanja pred carinskim organom.

U posljednjih nekoliko godina značajno je ubrzan protok roba pre-ko granice ali privrednici i dalje ističu da im otežava poslovanje nedosljedno i nepotpuno tumačenje i sprovođenje propisa, te ne-dovoljni tehnički i kadrovski resursi. Među problemima koje pre-poznaju su mali kapaciteti graničnih prelaza i manjak zaposlenih na prelazima, posebno u ljetnjim mjesecima, visok broj kontrola, nedovoljna upotreba informatičkih rješenja, zahtjevanje original-nih pratećih dokumenata, proizvoljnost tumačenje carinskih i in-spekcijskih propisa.

Odbor smatra da je neophodno proširiti i adekvatno opremiti naj-prometnije granične prelaze, kako bi se obezbijedili uslovi da gra-

25


nične službe rade efikasnije, što će ubrzati protok robe i otkloniti zagušenja; povećati broj službenika na najprometnijim termina-lima u unutrašnjosti, kao i obezbijediti dvadesetčetvoročasovno prisustvo inspekcijskog organa na najprometnijim graničnim pre-lazima, bar u ljetnjim mjesecima; unaprijediti sistem upravljanja rizikom svih relevantnih državnih organa da bi se minimizirali fizički pregledi robe; unaprijediti elektronsku razmjenu informaci-ja i dokumenata između carinskih i inspekcijskih organa u zemlji i Regionu, te omogućiti prihvatanje papirnih i elektonskih kopija prateće dokumentacije, u cilju skraćivanja postupaka; jednoobra-zno primjenljivati propise te, ukinuti ili značajno smanjiti iznos Ugovora o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Smatraju da je u izrade ili izmjene propisa neophodno uključiti poslovnu zajednicu od samog početka. Preduzeća koja se bave međunarodnom trgovinom i logistikom treba da budu pravovre-meno informisana o propisima i njihovoj primjeni, te zbog toga svi akti treba da budu dostupni na web stranicama nadležnih organa.

Crna Gora je među prvim zemljama iz regiona ispunila obavezu koja proizilazi iz Sporazuma o trgovinskim olakšicama Svjetske trgovinske organizacije i formirala Nacionalni komitet za trgovin-ske olakšice. Zadatak NKTO jeste da koordinira saradnju državnih organa koji su uključeni u implementaciju Sporazuma o trgovin-skim olakšicama čija će implementacija smanjitii troškove trgovi-ne za od 12 do 15 odsto.

Kako je istakla Snežana Vujanović, očekuje se da će benefiti pri-mjene ovog sporazuma iznositi od 400 do 900 milijardi dolara na globalnom nivou, te da će doprinijeti otvaranju 20 miliona radnih mjesta, na godišnjem nivou. Implementacija sporazuma, čiji se početak očekuje krajem januara 2017, povećaće transparentnost, pojednostaviti procedure na granicama, te uticati na njihovu stan-dardizaciju i harmonizaciju sa evropskim.

Privredna komora informiše NKTO o uskim grlima i problemima sa kojima se suočavaju privredni subjekti, te prati realizaciju mje-ra za unapređenje.

Dosadašnja praksa u radu nacionalnih komiteta pokazala je da uspješnost u ostvarivanju razultata direktno zavisi od adekvatne uključenosi privatnog sektora u funkcionisanje komiteta.

Studiju o mjerenju vremena carinjenja realizuje Uprava carina uz podršku IFC (Grupacija Svjetske banke), prema metodologiji Svjet-ske carinske organizacije. Cilj studije je da utvrdi koliko se roba zadržava u određenim fazama postupka carinjenja, te da identi-fikuje uska grla.

Studija je obuhvatila sve pošiljke tokom sedam dana na carinskim ispostavama Aerodroma i terminalu u Podgorici, Dobrakovu i Luci Bar.

Rezultat studije će biti Izvještaj sačinjen na osnovu popunjenih upitnika i biće definisane preporuke koje će biti prezentovane Vla-di Crne Gore, međunarodnim organizacijama i donatorima.

2017. godina biće u znaku stvаrаnja uslovа zа povećаnje obimа i kvаlitetа usluga logističara i privrednih subjekata koji se bave za-stupanjem u spoljno-trgovinskim poslovima.

Pratiće i analizirati trendove u sektoru, kao i privredna kretanja u zemlji i inostranstvu, zalagati se za unapređenje zakonske regula-tive, sarađivati sa državnim organima, te organizovati edukativne aktivnosti.

BFC SEE e-platforma

Jačanje struktura regionalne mreže

Privredna komora Crne Gore i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), uz podršku Savjeta za regional-nu saradnju (RCC), organizovali su 6. decembra 2016.godine

trening »BFC SEE e-platforma u funkciji jačanja struktura regio-nalne mreže«, u okviru projekta »Boost Business Friendliness«.

Tom prilikom Ivana Bogosavljević Čikić, (NALED) i Marko Mlade-nović, (ZEA Stim) predstavili su testnu verziju BFC SEE e-platfor-me. Cilj uspostavljanja elektronske platforme je jačanje kapacite-ta, veća efikasnost, vidljivost i uticaj regionalne BFC SEE mreže i njenih struktura u regionu. S druge strane, automatizacijom BFC SEE procesa će se omogućiti podnošenje elektronske prijave za pristupanje programu i povećati vidljivost BFC SEE programa, ser-tifikovanih gradova i opština u regionu.

Sertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugo-istočnoj Evropi (BFC SEE) je jedinstveni regionalni program za unapređenje konkurentosti lokalnih samouprava, koji se od 2012. sprovodi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji, a od 2016. godine i u Crnoj Gori. BFC SEE program je pokrenula mreža part¬nerskih institucija iz regiona sa ciljem uspostavljanja zaje-dničkog standarda i pečata kvaliteta poslovnog okruženja u opšti-nama i gradovima jugoistočne Evrope.

Program je namijenjen opštinama i gradovima koji imaju odgo-varajuće kapacitete i strateški su opredijeljeni da unaprijede po-slovni ambijent, privuku investicije i podstaknu razvoj lokalne ekonomije.

Komora u ovom programu ima ulogu nacionalnog tehničkog se-kretarijata, zaduženog za sve operativne i administrativne poslo-ve. Pored toga, u oktobru 2016. godine uspješno je prošla kroz pro-ces inicijalne akreditacije za sprovođenje programa certifikacije lokalnih samouprava u Crnoj Gori prema standardu BFC SEE.

26


Privrednici u susret promjeni cijena struje

Odložiti primjenu Metodologije RAE

Privrednici su na sastanku koji je organizovala Privredna ko-mora 21. decembra 2016. godine zatražili da se odloži primje-na Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena

za korišćenje distributivnog sistema električne energije.

Na skupu su učestvovali predstavnici Regulatorne agencije za energetiku - RAE, Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog elekt-rodistributivnog sistema, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Crnogorskog operatora tržišta elektricne energije, komunalnih preduzeća, metalskog sektora, poljoprivrede i prehrambene indu-strije, turizma, rudarstva i drugi.

Metodologija, koju je izradila RAE na osnovu Zakona o energeti-ci, usklađena sa evropskim energetskim direktivama, trebalo bi da se primjenjuje od 1. januara 2017. godine. Ona, između ostalog, predviđa obračun snage električne energije na osnovu ugovorenih iznosa. Definisani su okviri dozvoljenih odstupanja, u rasponu - 10 do + 5 odsto, pa ukoliko potrošač premaši 105 odsto ugovorene snage, prekomjerno angažovana snaga će biti fakturisana u dvo-strukom iznosu. U slučaju da iskoristi ispod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 odsto ugovorene. Dru-ga bitna izmjena je mjerenje utrošene snage u nižoj, noćnoj tarifi, što do sada nije bila praksa i ona će biti obračunavana u iznosu od

trećine dnevne.

Privrednici izražavaju bojazan da će primjena nove Metodologiji značiti veće iznose računa za električnu energiju, što će ugroziti njihovo pozitivno poslovanje, a negativni efekti bi bili tim veći ako se uzmu u obzir česti prekidi u napajanju strujom. Oni smatraju da je okvir dozvoljenih odstupanja od ugovorene snage - 10 do + 5 od-sto neadekvatan za naše prilike, pa bi ga, poput dobre prakse u re-gionu, trebalo povećati. Ocijenili su da je pozitivno što je prihvaćen predlog Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komo-re, sa novembarske sjednice, o ugovaranju snage na mjesečnom umjesto godišnjem nivou, što je veoma bitno naročito za predu-zeća čije je poslovanje sezonskog karaktera.

Predstavnici Regulatora su ocijenili da je cilj Metodologije optimi-zacija sistema, te da će njenom primjenom jedinična cijena struje biti cca. pet odsto niža. Ona neće drastično uticati na poslovanje privrede te smatraju da nije opravdana bojazan poslovnog sektora. Navode da bi izmjena opsega dozvoljenih odstupanja od ugovore-ne snage narušila osnovnu svrhu Metodologije.

Na skupu je ocijenjeno i da je za sklapanje oko 2.500 ugovora o snabdijevanju električnom energijom po novoj Metodologiji ne-

27


Za sklapanje oko 2.500 ugovora o snabdijevanju električnom energijom po novoj Metodologiji neophodno donošenje joštri bitna podzakonska akta.

Metodoligija RAE

Uvaženi zahtjevi

privrednika

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) uvažila je zahtjeve privrede istaknute na sastancima u Privrednoj komori Crne Gore i na sjednici održanoj 30. decembra odložila primjenu članova Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog

prihoda i cijena za korišćenje prenosnog i distributivnog sistema električne energije.

- Primjena je odložena do 1. aprila 2017. godine, čime su uvaženi zahtjevi i energetskih subjekata i kupaca električne energije kod kojih se snaga mjeri - navodi se u saopštenju RAE.

Očekivanja regulatora i privrede su da će se u narednom tromjesečnom periodu stvoriti uslovi za punu primjenu odredbi Metodologije.

Privredna komora Crne Gore će u saradnji sa energetskim subjektima, od januara 2017. godine nastaviti sveobuhvatne aktivnosti na polju kvalitetnog informisanja i edukova-nja privrednih društava o promjenama koje donosi primjena Metodologije, posebno kad je u pitanju uticaj ugovorenih snaga na iznose računa za električnu energiju.

- Od energetskih subjekata se očekuje da nakon donošenja pravila za funkcionisanje prenosnog i distributivnog sistema električne energije, ulože napore kako bi se obezbi-jedilo zaključivanje ugovora o priključenju sa svim kupcima kod kojih se snaga mjeri, a koji su uslov za sprovođenje odredbi metodologija čija je primjena odložena - objasnili su iz RAE.

ophodno donošenje još tri bitna podzakon-ska akta – Pravila o funkcionisanju distri-butivnog sistema, Pravila o funkcionisanju prenosnog sistema i Pravila mjerenja, koje predlaže snabdjevač, a odobrava Regulator-na agencija za energetiku.

Predstavnici RAE su najavili da će nastojati da u najskorije vrijeme predlože odlaganje primjene Metodologije na tri mjeseca, kako bi se završila neophodna nedostajuća regu-lativa.

Dogovoreno je da Komora organizuje novi sastanak na ovu temu krajem januara 2017. godine, budući da će do tada biti ispunjeni svi preduslovi, odnosno data odobrenja na nedostajuća akta, a na koji će biti pozvani i predstavnici Ministarstva ekonomije. Tada će biti moguće uraditi prve simulacije tro-škova, saglasno odredbama Metodologije.

28


Petar Vranešizvršni direktor »Gradir Montenegro« Pljevlja

Eksploatacija olova i cinka ima budućnost

Projektovani kapacitet postrojenja za pripremu i preradu 500.000 tona rude godišnje, uz investisticiona ulaganja od oko 45 miliona eura, postignut je 2014, a 2015. taj rezultat je

premašen. Proizvodni rezultati i poslovni ambijent govore da će 2016. biti uspješna, kaže za Glasnik Petar Vraneš, izvršni direktor »Gradir Montenegro«.

Glasnik: Od davnina je vladalo veliko interesovanje za istraživanja i eksploataciju olova i cinka u pljevaljskom rudniku »Šuplja Stije-na«. Proizvodnja je krenula 1953. godine, ali je bilo dosta prekida u radu. Podsjetite, kratko, na taj istorijat.

P. Vraneš: Područje Ljubišnje, odnosno područje Rudnika »Šuplja Stijena« bilo je, po svemu sudeći, predmet istraživanja i rudarskih aktivnosti još od vremena Rimljana i srednjovjekovnih saskih ru-dara. Stari rudari su, uglavnom, istraživali tanje rudne žice sa viso-kim procentom olova i srebra, a istraživanje je vršeno, uglavnom, potkopima, rjeđe šahtama i niskopima. Prva, nešto ozbiljnija, istra-živanja preduzimaju Englezi 1935. godine, a koja se sastoje u čišće-nju starih radova, izradi raskopa, kratkih potkopa i šahti. Poslije drugog svjetskog rata počinju intenzivnija istraživanja od 1946. do 1953.godine, nakon kojih je Rudnik olova i cinka »Šuplja Stijena« pušten u probnu proizvodnju 23. septembra 1953. godine. Sve do 1985. ruda je otkopavana podzemnom eksploataciom.

U toku 1985. urađena je dodatna potrebna infrastruktura, obno-vljena i remontovana oprema, urađena tehnička dokumentacija za otkopavanje rude i otkrivke površinskim putem i započeta je površinska eksploatacija. Rad Rudnika trajao je do 1987, kada je, nakon uvođenja stečajnog postupka, prekinut.

Ponovno aktiviranje eksploatacije počelo je 1996. i proizvodnja se odvijala do 1999. Rudnik je, u tom periodu, poslovao u okviru kom-panije »Trepča« iz Kosovske Mitrovice.

Sve vrijeme prerada rude obavljala se flotacijskom koncentra-ciom, na postrojenju lociranom u naselju Gradac. U tom periodu ukupno je prerađeno oko 4 000 000 tona rude. Ruda se, do postro-jenja za preradu, najprije dovozila žičarom, a potom kamionima.

Proizvodni i rezultati geoloških istraživanja, pokazuju da se u budućnosti mogu očekivati dobri bilansi i bolje poslovanje Rudnika »Šuplja stijena« što daje sigurnost investitoru i zaposlenima.

Flotacijska jalovina je deponovana u jalovište, koje je formirano na desnoj obali rijeke Ćehotine, na maloj udaljenosti od objekata za pripremu i preradu rude.

Glasnik: Eksploatacija olova i cinka u Rudniku Šuplja stijena obno-vljena je prije pet-šest godina, nakon privatizacije. Gradir Monte-negro, kompanija koja upravlja rudnikom, u većinskom je vlasni-štvu Poljaka.

P. Vraneš: Rudnik je privatizovan 2006. godine i postaje vlasništvo firme »Gradir Montenegro« sa sjedištem u Nikšiću, koja započinje pripremu njegovog ponovnog otvaranja i proizvodnje koncentrata metala olova i cinka.

Kompletno postrojenje za pripremu rude cinka i olova, sa površin-skog kopa »Šuplja Stijena«, koje je locirano u naselju Šula, isporuči-la je švedska kompanija »Metso minerals«. Uporedo sa opremom, ista kompanija je, na bazi raspoloživih rezultata ispitivanja mo-gućnosti valorizacije cinka i olova i dodatnih i kontrolnih ispitiva-nja, u vlastitim laboratorijama, definisala tehnološki proces, dala garancije na tehnološke rezultate i isporučila grafičku dokumen-taciju za montažu cjelokupnog postrojenja, dostavila uputstva za rad i nephodne pojedinačne podatke o glavnoj tehnološkoj opremi.

Postrojenje za pripremu i preradu pušteno je u rad polovinom av-gusta 2010. i potom se proizvodnja u Rudniku odvija u kontinuite-tu. Od polovine 2011. Rudnik posluje u okviru poljske rudarsko-me-talurške kompanije »ZGH«, koja od avgusta 2013. postaje većinski vlasnik Rudnika. Polovinom 2015. administrativno sjedište firme »Gradir Montenegro« DOO premješteno je iz Nikšića u Pljevlja.

Glasnik: Da li se ostvaruje planirani obim proizvodnje i koliki je projektovani kapacitet?

P. Vraneš: Projektovani kapacitet postrojenja za pripremu i prera-du od 500.000 tona godišnje, uz investisticiona ulaganja od oko 45 miliona eura , postignut je 2014, a 2015. premašen je taj rezultat.

Glasnik: Prodajete koncentrat rude, što znači da u Pljevljima nema prerade. Da li je u planu otvaranje pogona prerade u Crnoj Gori?

29


30


P. Vraneš: Proizvodi Rudnika olova i cinka »Šuplja Stijena« su kon-centrat cinka i koncentrat olova, koji su spremni za dalji tretman u metalurškim postrojenjima za dobijanje čistih metala cinka i olova. Ovi proizvodi, u cjelokupnom obimu, izvoze se na inostrano tržište. Koncentrat cinka se izvozi u matičnu poljsku kompaniju ZGH Boleslaw, a koncentrat olova otkupljuje firma TRAXYS, koja je jedna od najvećih svjetskih firmi za trgovinu obojenim metalima. Cilj je stalno unapređenje proizvodnje, poboljšanje tehnoloških pa-rametara, povećaje iskorišćenja i ostvarivanje projektovanog ka-paciteta proizvodnje koncentrata.

Ostvareni rezultati proizvodnje u periodu od 2010. zaključno sa no-vembrom 2016. su sljedeći:Godina proizvodnje 2010.-Novembar 2016.Prerađena ruda (t) 2 761 000 Koncentrat Zn (t) 69 400Koncentrat Pb (t) 21 546

Glasnik: Da li ste zadovoljni finansijskim bilansima?

P. Vraneš: Finansijsko poslovanje, zaključno sa 2015. godine nije bilo pozitivno, na šta je uticala cijena obojenih metala na berzi, kao i relativno nizak sadržaj metala u rudi. Sveukupni pokazatelji, pro-izvodni rezultati i poslovni ambijent govore da će 2016. biti uspje-šna poslovna godina.

Glasnik: Jeste li ste radili geološka istraživanja revira na ovom po-dručju gdje je, prema procjenama stručnjaka, oko 18 miliona tona olova i cinka?

P. Vraneš: U toku 2015. i 2016. urađena su geološka istraživanja u revirima »Zapadna struktura« i »Stara jama« ležišta »Šuplja Stije-na«. Ukupne ovjerene eksploatacione količine, ovog istraživanja, ležišta »Zapadna struktura« iznose 2.283.000 tona rude (sa sre-dnjim sadržajem 2,09% Zn i 1,40% Pb).

Urađen je Glavni rudarski projekat eksploatacije rude olova i cinka ležišta »Zapadna struktura«. U toku je izrada Elaborata o klasifika-ciji, kategorizaciji i proračunu rezervi cinka i olova ležišta »Stara jama«, kao i izrada Projekta geoloških istraživanja ležišta »Đurđe-ve vode«.

Glasnik: Riječ - dvije o razvojnim planovima?

P. Vraneš: Proizvodni rezultati u 2016., kao i rezultati geoloških is-traživanja pomenutih revira, daju nam za pravo da u budućnosti možemo očekivati dobre rezultate u proizvodnji koncentrata, a sa-mim tim bolje poslovanje firme, što daje sigurnost i Investitoru i nama zaposlenima.

Glasnik: Koliko radnika zapošljavate?

P. Vraneš: »Gradir Montenegro« DOO Pljevlja trenutno ima 144 za-poslena i nalazi se na bijeloj listi Ministarstva finansija Crne Gore, sa uredno plaćenim porezima, po svim osnovama, i redovnim plaćanjem koncesione naknade.

Glasnik: Kako ste zadovoljni saradnjom sa Privrednom komorom Crne Gore?

P. Vraneš: Želja nam je da se uspješna saradnja sa Privrednom ko-morom nastavi i ubuduće.

Glasnik: Kako vidite perspektivu ove djelatnosti?

P. Vraneš: Na kraju, možemo zaključiti da eksploatacija rude cinka i olova u Rudniku »Šuplja Stijena« ima perspektivnu budućnost.

Projected capacity of the plant for preparation and pro-cessing of 500,000 tons of ore per year with investment of cca 45 million, was achieved in 2014, while this result

was exceeded in 2015. According to results achieved in produc-tion, as well as business environment, this year is going to be successful as well, says in an interview for Glasnik Petar Vra-nes, CEO of »Gradir Montenegro«.

31


Petar VranesCEO of »Gradir Montenegro« Pljevlja

Lead and zinc exploitation has a

perspective

Results achieved in production and of geological exploration show that good balances and better business operations of Mine »Suplja stijena« may be expected in the future, which ensures safety to investor and employees.

32


the administrative headquarters of »Gradir Montenegro« DOO was moved from Niksic to Pljevlja.

Glasnik: Is the projected production volu-me achieved?

P. Vranes: Projected capacity of the plant for preparation and processing of 500,000 tons per year with investment of cca 45 million, was achieved in 2014, while this result was exceeded in 2015.

Glasnik: You sell ore concentrate, which means it is not processed in Pljevlja. Do you plan to open the processing plant in Montenegro?

P. Vranes: The products of lead and zinc mine »Suplja stijena« are zinc and lead con-centrates, which are ready for further tre-

Swedish company »Metso minerals«. On the basis of available results regarding the exploration of valorisation opportunities related to lead and zinc and further and control analysis, the same company along, with the equipment, defined the technolo-gical process, provided guarantees for te-chnological results and graphic documen-tation for installation of the entire plant, provided work instructions and necessary data on main technological equipment in its own laboratories.

The plant for preparation and processing was put into operation in mid-August 2010 and since then the production in the mine has been carried out without interruptions. From mid-2011, the Mine has been opera-ting within the company »ZGH« from Po-land, which has been a majority-owner of the Mine since August 2013. In mid-2015

operation. By 1985 the ore was mined by the underground exploitation.

During 1985, the additional necessary infra-structure was made, the equipment was re-newed and repaired, technical documents for surface-mining ore and overburden were prepared and the surface-exploitati-on started. The Mine operated until 1987, when due to the bankruptcy its operation was stopped. The exploitation was reacti-vated in 1996, while the production lasted until 1999. At that time, the mine operated within the company »Trepca« from Koso-vska Mitrovica. The ore processing was carried out through flotation concentration at the plant in Gradac village. During this period, 4 million tonnes of ore were pro-cessed. The ore was first transported to the plant by cable car and then by trucks. Flo-tation tailings were deposited in the tailing

pond, formed on the right bank of Cehotina, in the vicinity of the facility where the ore was prepared and processed.

Glasnik: Exploitation of lead and zinc in the Mine »Suplja stijena« was renewed five or six years ago, following the privatisati-on. »Gradir Montenegro«, company mana-ging the mine, is majority owned by the Polish company ZGH Boleslaw.

P. Vranes: The Mine was privatized in 2006 and became the property of the company »Gradir Montenegro« headquartered in Ni-ksic, which began the preparation for its reopening and production of lead and zinc mine concentrates.

The complete plant for preparation of zinc and lead ore from pit mine »Suplja stijena«, located at Sula village, was provided by the

atment in metal plants for producing pure zinc and lead. These products have been exported to foreign markets. Zinc concen-trate has been exported to Polish company ZGH Boleslaw, while the lead concentra-te has been purchased by TRAXYS, one the world’s largest companies for trade in non-ferrous metals. The objectives are to promote production, improve technologi-cal parameters, increase exploitation and achieve the projected capacity of produ-cing concentrates.

The results achieved from 2010 to Novem-ber 2016 are as follows:Year of production 2010-November 2016Processed ore (t) 2 761 000 Zn concentrate (t) 69 400Pb concentrate (t) 21 546

Glasnik: Are you satisfied with financial balances?

Glasnik: From ancient times , there has been a great interest in the exploration and exploitation of lead and zinc in Mine »Su-plja stijena« in Pljevlja. Production started in 1953, but it was stopped several times. Would you remind the readers of this pe-riod?

P. Vranes: Area of Ljubisnja, i.e. of mine »Suplja stijena« was obviously the subject of exploration and mining activities since the time of Romans and medieval Saxon miners. Old miners, mostly, explored thin veins with high percentage of lead and silver. The first serious explorations were carried out by the British in 1935. Following the 2nd World War more intensive explo-rations were carried out from 1946 to 1953. Then on 23rd September 1953 the lead and zinc mine »Suplja stijena« was put into trail

33


P. Vranes: Financial balances until 2015 were not positive, which was affected by the price of non-ferrous metals on the stock exchange as well as relatively low metal content in the ore. The overall indi-cators, production results and business en-vironment suggest that this year is going to be successful.

Glasnik: Have you conducted geological exploration of revir in this area where, ac-cording to expert estimates, there is about 18 million tons of lead and zinc?

P. Vranes: In 2015 and 2016 geological explo-ration were carried out in the revirs »Zapa-dna struktura« and »Stara jama« of »Suplja stijena« deposit. Total certified exploitation quantities of this exploitation of » Zapadna struktura« deposit amount to 2.283.000 tons of ore (with medium content of 2.09% Zn and 1.40% Pb). The major mining project of exploitation of lead and zinc ore of »Za-padna struktura« deposit is made. We are preparing the Elaboration on classification, categorization and calculation of zinc and lead reserves of deposit »Stara jama«, as well as geological exploration of »Djurdjeve vode« deposit.

Glasnik: Can you present the development plans?

P. Vranes: Production results achieved in 2016, as well as the results of geological exploration of these revirs, give us the right to expect good results in the production of concentrates in the future and, consequen-tly, better business results, which ensures security to investor and employees.

Glasnik: How many employees do you have?

P. Vranes: »Gradir Montenegro« DOO Plje-vlja has 144 employees and is on the »white list« of the Ministry of Finance of Monte-negro. Taxes are paid duly as well as con-cession fee.

Glasnik: Are you satisfied with the coope-ration with the Chamber of Economy of Montenegro?

P. Vranes: We would like to continue a su-ccessful cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro in future.

Glasnik: In your opinion, what is the per-spective of this industry?

P. Vranes: Finally, we can conclude that the exploitation of zinc and lead ore in the Mine »Suplja stijena« has a promising per-spective.

34


Njeguški pršut samo onaj sa Njeguša

Njeguški pršut prvi je crnogorski proizvod koji je nacionalnim zakonodavstvom za-štićen kao oznaka kvaliteta. Proceduru zaštite pokrenulo je i u saradnji sa Mini-starstvom uspješno realizovalo Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta sa Ce-tinja. Nakon duge procedure prikupljanja potrebne dokumentacije, edukacije i pri-preme proizvođača za poštovanje pravila njeguški pršut dobio je geografsku zaštitu, javlja RTCG.

Nakon duge procedure prikupljanja potreb-ne dokumentacije, edukacije i pripreme proizvođača za poštovanje pravila njeguški pršut dobio je geografsku zaštitu.

- To znači da će Njeguški pršut moći da se zove samo onaj pršut koji se proizvede na Njegušima po jasno zadatoj specifikaciji koja je već danas dostupna na sajtu i koja je u potpunosti usklađena sa evropskim stan-dardima - kaže Marko Radonjić iz Udruže-nja proizvođača njeguških specijaliteta.

Ostalim proizvođačima taj naziv proizvoda od donošenja ove odluke je zabranjen. U suprotnom slijede sankcije inspekcije.

- Građani će prepoznati proizvod po indivi-dualnom logotipu, a uskoro ćemo i mi kao Ministarstvo objaviti i državni logotip kako izgleda - kaže savjetnica za politiku kva-liteta u Ministarstvu poljoprivrede Merisa Čekić.

Iako se za komercijalnu proizvodnju koristi sirovina iz Holandije, Mađarske, Rumunije, Belgije, a dijelom i Srbije zaštita na nacio-nalnom nivou stvara uslov za sljedeći ko-rak - aplikacija za zaštitu na nivou Evrope.

Zaštita ovog naziva kao geografske ozna-ke prvi put je bila pokrenuta u Saveznom zavodu za intelektualnu svojinu državne zajednice Srbije i Crne Gore. Od sticanja nezavisnosti Crne Gore uloženi su napori da se proizvod zaštiti i po važećem zakono-davstvu usaglašenom sa EU standardima, navodi se u saopštenju Ministarstva poljo-privrede i ruralnog razvoja.

Raspisano preko šest hiljada tendera

U Crnoj Gori je ove godine raspisano više od 6,2 hiljade tendera, čija je ukupna vrije-dnosti 402 miliona eura.

U procesu javne nabavke učestvovalo je preko dvije hiljade kompanija, od kojih je od sada 951 potpisala ugovore ukupne vri-jednosti 190 miliona EUR, pokazuju podaci objavljeni na aplikaciji eTenderi, pišu Vije-sti.

Najatraktivniji sektor bilo je građevinar-stvo, sa preko 170 miliona eura potencijal-nih poslova, što čini čak 42 odsto ukupne vrijednosti tendera.

Podaci o tenderima mogu se pratiti preko softverskog rješenja eTenderi, koje je raz-vila kompanija Amplitudo. Aplikacija po-maže kompanijama da budu uspješnije u procesu javnih nabavki.

Korisnici aplikacije mogu jednostavno i brzo naći odluke Državne komisije u koji-ma se pojavljuje ključna riječ ili pojam koji zanima svaku kompaniju ponaosob.

Pretraga tih važnih dokumenata prvi put je u Crnoj Gori dostupna preko Optical Cha-racter Regonition (OCR) tehnologije.

Klaster drvoprerade Rožaje

Po javnom pozivu za učešće u Programu podsticanja razvoja klastera u Crnoj Gori u 2016. godini, koji realizuje Ministarstvo ekonomije, sredstva su dodijeljena za rea-lizaciju šest projekata, među kojima i pro-jektu Klastera drvoprerade Rožaje koji, za-jedničkim snagama 11 preduzeća, ostvaruje godišnji prihod od tri miliona eura.

Menadžer Klastera drvoprerade Rožaje Ja-smin Bralić je naglasio da nije lako okupiti ljude koji na sebe gledaju kao na konkuren-ciju ali poslije nekoliko razgovora i obrazlo-ženja predstavnika Ministarstva ekonomi-je i UNDP-a, koje su prednosti udruživanja, registrovali su klaster.

- Naša očekivanja od klastera su velika, jer udruživanjem u klaster imamo formalno-

-pravno organizaciju sa kojom možemo aplicirati za sredstva EU i državnih fondo-va. Naš projekat predviđa organizaciju obu-ke menadžera klastera iz oblasti marketin-ga, obuke za zaposlene u okviru klastera, a tiču se oblasti drvoprerade, odnosno proce-sa proizvodnje, zatim izrade brošura, kata-loga, websitea klastera, angažovanje profe-sionalnog menadžera klastera i nastup na sajmu - kazao je Bralić za CdM.

Klaster je osnovan u početkom 2015. godi-ne na inicijativu Ministarstva ekonomije i UNDP-a, uz logističku podrški Biznis cen-tra iz Rožaja.

Osnivači klastera su tri preduzeća iz oblasti drvoprerade sa teritorije opštine Rožaje, a sam klaster je registrovan kao nevladino udruženje. Članice klastera su: doo Forest, doo Wood, doo Jela komerc, doo Lina NS, doo El-prom, doo Rumeli, doo Prizma Mont, doo Zlatni krš, doo MS Global, doo Timber King i doo Kvatro RH.

U dosadašnjem poslovanju su uspostavi-li saradnju sa Ministarstvom ekonomije, UNDP-om, ostalim Klasterima drvoprera-de iz Crne Gore, Lokalnom samoupravom, Klasterom drvoprerade BIH, Agencijom za drvo Srbije, Agencijom za industrijski razvoj Albanije, Holz klasterom Austrija i drugim značajnim institucijama.

Do sada su kandidovali nekoliko projeka-ta za bespovratna sredstva EU i državnih fondova kao npr. Projekat za COSME u sa-radnji sa Agencijom za drvo Srbije, Projekat za prekograničnu saradnju Albanija-Crna Gora u saradnji sa Agencijom za ind razvoj Albanije, Projekat za prekograničnu sara-dnju BIH-Crna Gora, Projekat za poziv Za-voda za zapošljavanje CG, Projekat za poziv Ministarstva ekonomije za koji je klaster dobio sredstva (10.500 eur), dok za većinu ostalih poziva čekaju odgovor. Svi projekti su vezani za oblast drvoprerade i poboljša-vanje stanja u toj oblasti.

Takođe, klaster je poslao nekoliko inicijati-va sa ciljem unapređenja uslova za poslo-vanje u oblasti drvoprerade, od kojih izdva-jaju inicijativu Ministarstvu poljoprivrede o zabrani izvoza oble građe, zatim inicijativu Lokalnoj samoupravi o ukidanju godišnje naknade za pilane, a u pripremi je inicija-

Crna Goravijesti

35


tiva Upravi za šume vezano za pravilnik o dodjeli koncesija gdje će tražiti da se teh-nička opremljenost boduje više od ponuđe-ne cijene.

Podsjećamo, aktivnosti podrške razvoju pomenutih klastera dio su projekta «Una-pređenje konkurentnosti privrede u Crnoj Gori«, koji od februara 2016. godine zaje-dnički finansiraju i sprovode Ministarstvo ekonomije, Glavni grad Podgorica, Prijesto-nica Cetinje, Opština Bijelo Polje i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Novi direktor CRBC

Hei Shiqiang je novi izvršni direktor kom-panije CRBC Montenegro, koja gradi auto-put u Crnoj Gori.

U njegovoj radnoj biografiji ističu se projek-ti Pupinov most (građen u Srbiji u periodu 2013. – 2015) kao i Suramadu most (građen u Indoneziji, u periodu 2005. – 2011), veoma impozantni građevinski objekti, javila je Analitika.

Most Suramadu povezao je ostrva Java i Madura u Indoneziji, gdje je to ujedno i najduži most, 5.4 kilometra. Pupinov most u Beogradu povezuje Zemun i Borču, preko Dunava i dužine je 1.4 kilometra.

Hei Shigiang je na poziciji izvršnog direk-tora CRBC Montenegro naslijedio gospodi-na Gao Lianga, koji svoju karijeru nastavlja u China Communications Construction Group.

Otvoreni pregovori u dva nova poglavlja

Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji, koja je održana 13. decembra 2016. u Brise-lu, otvorila pregovore u poglavljima 11 – Po-ljoprivreda i ruralni razvoj i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.

- Evropski komesar za proširenje Johanes Hahn je pohvalio kontinuirani napredak i vidljive razultate koje je Crna Gora ostva-

rila u pregovaračkom procesu. Komesar Han je, takođe, naglasio značaj danas otvo-renih poglavlja za dalji ekonomski rast i unapređenje kvaliteta života crnogorskih građana - kaže se u saopštenju Ministar-stva za evropske integracije, prenijela je Mina Business.

Ministar Aleksandar Andrija Pejović, koji je predvodio crnogorsku delegaciju, naveo je da se, nakon otvaranja pregovora u 24 i privremenog zatvaranja u dva poglavlja, pregovarački proces nastavlja planiranom dinamikom i dobrim tempom napretka u drugim oblastima, kao što su oblasti poljo-privrede i ruralnog razvoja i socijalne poli-tike i zapošljavanja.

Govoreći o 11. poglavlju, Pejović je rekao da je Crna Gora u potpunosti svjesna koristi koje proističu iz ovog poglavlja, kao i veli-kih mogućnosti koje dostizanje evropskih standarda nudi za bolji plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda i održivi razvoj ruralnog područja Crne Gore.

- Reforme u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja otvoriće nove mogućnosti našim poljoprivrednicima kroz povećanu finansi-jsku podršku proizvodnji i obezbijediti bolje uslove života u seoskim područjima - po-ručio je on.

Kad je riječ o 19. poglavlju, Pejović je pods-jetio da je Crna Gora izradom Akcionog plana za postepeno usklađivanje zakono-davstva i izgradnju neophodnih kapaciteta za implementaciju i sprovođenje evropske pravne tekovine ispunila uslov za otvara-nje ovog poglavlja.

- Dostizanjem visokih evropskih standarda u oblasti socijalne politike i zapošljavanja unaprijedićemo nivo zaštite zdravlja, bez-bjednosti na radu, socijalne sigurnosti i prava svih radnika u Crnoj Gori - naglasio je ministar.

On je podsjetio na rezultate koje je Crna Gora ostvarila u oblasti vladavine prava i ispunjavanja ekonomskih kriterijuma za članstvo.

- Istakao je da je današnje otvaranje dva poglavlja potvrda dobrih rezultate koje je Crna Gora ostvarila tokom prethodnog pe-rioda u ovim oblastima, priznanje za ne-davno održane izbore u fer i demokratskoj atmosferi, ali i dodatni motiv za intenzi-viranje napora u ispunjavanju preostalih obaveza u procesu pristupanja EU - kaže se u saopštenju Ministarstva.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih

poslova Slovačke Miroslav Lajčak naveo je da je zadovoljan što je, u periodu slovačkog predsjedavanja Unijom, nastavljen napre-dak Crne Gore u pregovaračkom procesu.

- U tom smislu, pozdravio je formiranje nove vlade i pozvao političke aktere da se ponovo uključe u politički dijalog, naročito u okviru parlamenta - dodaju iz Ministar-stva.

Konkurs »Mladi heroji«

Sea Dance festival i Crnogorska Komer-cijalna Banka, objavljuju konkurs »Mladi heroji« – nacionalno priznanje za mlade heroje Crne Gore iz oblasti obrazovanja/nauka i inovacija, kulture/umjetnosti i kre-ativnih industrija, preduzetništva, društve-nog aktivizma, humanost i odgovornost, i dostignuća lica vulnerabilnih grupa.

Konkurs je otvoren do 16. januara 2017. go-dine. Cilj konkursa i promotivne kampanje koja će ga pratiti, je da se mladi heroji u Cr-noj Gori izvuku iz anonimnosti, predstave javnosti i promovišu kao zvijezde u uspo-nu, kako bi postali inspiracija, ponos i uzor za svoje vršnjake i sve nas.

- To su svi oni mladi ljudi i pojedinci koji stvaraju u tišini i postižu velike uspjehe, osvajaju medalje na međunarodnim nauč-nim takmičenjima, unapređuju svoju lokal-nu zajednicu, stvaraju vrhunska umjetnič-ka djela, osmišljavaju kreativne poduhvate i uspješne kompanije, a opet nedovoljno vidljivi i zastupljeni u medijima - kazali su iz kompanije.

Pobjednike konkursa za 2016. godinu oče-kuje fond nagrada uz koji će moći da isko-riste za svoje lično usavršavanje, kao i na-stavak ili započinjanje projekata koji su od važnosti za opšte dobro društvene zajedni-ce, uz sponzorsku podršku Mastercard-a.

Prijave sa konkursnim obrascem moguće je preuzeti na sajtu Sea Dance festivala www.seadancefestival.me kao i na sajtu CKB-a www.ckb.me/heroji, gdje se mogu naći i opšti uslovi konkursa. Kandidature za «Mlade heroje« mogu se slati na email [email protected] do 16. januara 2017. godine.

36


Svečanost na Cetinju

Uručene nagrade za filantropiju »Iskra«

Fond za aktivno građanstvo (FAKT) dodijelio je 9. decembra 2016, u Kraljevskom pozorištu »Zetski dom«na Cetinju, go-dišnje nagrade za filantropiju »Iskra« kompanijama, udru-

ženjima i pojedincima koji su nesebičnim djelovanjem doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva.

Laureati su Daniel Vincek za individualni doprinos, Zavičajni klub Bihor – Luksemburg za doprinos dijaspore, Erste banka i Hipota-karna banka za korporativnu filantropiju, RTCG za kampanju «Li-jepa si – moja kosa, tvoja snaga« i Agencija Fabrika Ideja – serijal Dnevnica (za medijski doprinos), JU Kulturno informativni centar Budo Tomović za doprinos opštem dobru, Ljiljana Burzan Nikolić i Davor Dragojević za građanski doprinos opštem dobru i Zorica Drakulović Vidaković za humanost i solidarnost. Specijalna na-grada posthumno je dodijeljena Milivoju i Ani Zloković za životno djelo.

Svečanost je otvorio gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksan-dar Bogdanović. Nagrade je među ostalima uručivao generalni se-kretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović.

Daniel Vincek je ekonomista po obrazovanju, prirodnjak, posveće-ni botaničar, zaljubljenik u floru, pedagog, filantorop, intelektualac, poliglota i svjetski putnik. Posvećenost botanici i naučni entuzi-jazam, te volju za prenošenjem znanja na mlađe naraštaje utkao je u projekat Botaničke baste u Kolašinu, koja je tokom 30 godina postojanja stekla status zaštićenog prirodnog dobra i prerasla u prirodnu i kulturnu instituciju čiji ugled prevazilazi granice Crne Gore.

Zavičajni klub Bihor – Luksemburg, pružao je finansijsku i i mate-rijalnu podršku brojnim organizacijama i pojedinicima sa podru-

čja Bihora, Bijelog Polja i Petnjice, na polju kulture, zdravstvene zaštite i obrazovanja. Ulažući u očuvanje tradicije i kulturnog na-sljeđa među ljudima i posebno djecom sa ovog prostora koji žive u Luksemburgu – »Bihor« na najbolji način afirmiše filantropski rad dijaspore.

Život i djela zadužbinara Milivoja i Ane Zloković na najplemeni-tiji način ovaploćuju duh starog zadužbinarstva i podsjećaju da je davanje zajednici dio našeg kulturnog nasljeđa i identiteta. Oni su svoju palatu i zemljište zavještali prvo u u svrhu unapređenja Boke Kotorske i hercegnovske rivijere, a potom i za humanitarne potrebe. U tom zdanju, jednoj od najljepših kapetanskih palata u Boki Kotorskoj, tokom istorije su bili Crveni krst Kraljevine SHS, Udruženje penzionisanih oficira i vojnih činovnika Kraljevine Ju-goslavije, Dom za oporavak oficira i vojnih činovnika. te Osnovna škola »Orjenski bataljon«.

Doprinos opštem dobru Erste banke se, u široj javnosti, najprije prepoznaje po višegodišnjoj podršci razvoju kulture, umjetnosti, obrazovanja i sporta, kroz dugoročnu podršku Muzičkom centru Crne Gore i Crnogorskom simfonijskom orkestru, Organizaciji studenata tehnike (EBEC BEST), Podgoričkom maratonu i Prvoj muškoj košarkaškoj ligi. Od ove godine Erste banka podržava i Na-gradu za društveno preduzetništvo (Social Impact Award), time postajući važan partner u programu koji se realizuje u 11 zemalja regiona, a organizuje ga Fondacija Dokukino, uz podršku Privredne komore Crne Gore i Univerziteta Mediteran. Zbog spremnosti da prepozna i podrži opšte dobro u različitim sferama društvenog ži-vota (podrška vrijedna preko 100,000 eura), Erste banka je dobitnik Specijalnog priznanja za korporativnu filantropiju za 2016. godinu.

37


Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović uručio nagrade Erste banci i Hipotekarnoj banci.

U godini za nama, Hipotekarna banka je podržala značajan broj projekata za opšte dobro. Finansirali su nabavku sanitetskog vo-zila za pacijente na hemodijalizi za potrebe Kliničkog centra Crne Gore, kao i sanitetskog vozila sa medicinskom opremom za po-trebe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iznosom od 31.000 eura. Podržavaju Institut za fiziku, astrofiziku i kosmologiju, Međunarodni festival lutkarstva. Učestvuju u obezbjeđivanju be-splatnih kompleta udžbenika za osnovce.

Zbog uspješnog povezivanja medija sa filantropskim djelovanjem, Agenciji »Fabrika ideja« pripalo je Specijalno priznanje za medijski doprinos za 2016. godinu. Ona je, predvođena autorom Vladanom Otaševićem, osmislila je i realizovala televizijski serijal »Dnevni-ca« koji upečatljivo ilustruje kako medijski sadržaji mogu biti sta-vljeni u službu filantropije. Zahvaljujući ovom serijalu, prikupljeno je preko 35.000 eura za porodice u stanju socijalne potrebe, dok se vrijednost doniranih namirnica i drugih donacija procjenjuje na nekoliko desetina hiljada eura.

Specijalno priznanje za medijski doprinos pripalo je i RTCG za kampanju »Lijepa si – Moja kosa, tvoja snaga«, koju je pokrenula sa ciljem da osnaži žene oboljele od karcinoma pomažući im da povrate lijep, prirodni izgled i da skrene pažnju javnosti ne samo na probleme sa kojima se suočavaju oboljeli i značaj prevencije onkoloških bolesti, već i na jedinstvenu važnost solidarnosti kada je o borbi sa ovom bolešću riječ. Zahvaljujući ovoj kampanji preko 2 500 djevojčica, žena svih dobi, ali i muškaraca je doniralo svoju kosu, od koje je napravljeno trideset perika od prirodne kose nami-jenjenih ženama koje su usljed terapije privremeno izgubile kosu.

KIC »Budo Tomović« je u 2016. nastavio da organizuje brojne kul-

turne, informativno – edukativne i humanitarne programe, podr-žavajući istrajno neprofitne akcije i opšte dobro građana. Djelujući na ovaj način, KIC »Budo Tomović« izlazi u susret kulturnim po-trebama djece, mladih, ranjivih grupa, starih, manjinskih grupa i civilnog sektora. Zbog promovisanja ovako širokog i inkluzivnog koncepta kulture i spremnosti zaposlenih da se nesebično posvete kulturnim potrebama zajednice – KIC-u »Budo Tomović« dodijelje-no je Specijalno priznanja za doprinos opštem dobru.

Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru: Ljiljana Burzan- Nikolić i Davor Dragojević, osnivači Međunarodnog festi-vala lutkarstva. Predajući se posvećeno ovoj misiji, omogućavajući besplatan pristup ovim sadržajima, organizatori festivala su širom otvorili vrata pozorišta i umjetnosti svoj djeci Crne Gore, uključu-jući i onu koja dolaze iz ranjivih i socijalno ugroženih grupa i po-rodica. Zahvaljujući takvom pristupu, predstave koje su prikazane u okviru ovog festival do sada je moglo da vidi oko 23.000 djece, uključujući i djecu koja u drugim uslovima ne bi ušla u pozorište.

»Srcem za Ivu« je sigurno jedna od humanitarnih kampanja koja je obilježila 2016. godinu. Brojne aktivnosti realizovane u okviru kampanje, kao što su fešte, druženja, muzički programi, izrada spota, koje su pri tom bile praćene brojnim medijskim prilozima – na kraju su dale željene rezultate: prikupljen je sav novac potreban za liječenje Ive Bijelić iz Herceg Novog, dvanaestogodišnje djevoj-čice oboljele od karcinoma (300.000 eura).

Ključna zasluga za uspješan ishod ove jedinstvene humanitarne akcije nesumnjivo pripada Zorici Drakulić Vidaković, neumornoj humaniratnoj aktivistkinji koja je, zajedno sa timom volonterki osmislila i organizovala kampanju.

38


Ministar održivog razvoja i turizma u Privrednoj komori

Ukazati na probleme i kandidovati rješenjaNovoizabrani ministar održivog razvoja i turizma Pavle

Radulović učestvovao je 9. decembra 2016. godine u radu sjednice Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore,

u proširenom sastavu.

Riječ je o sastanku koji je organizovan na ministrov zahtjev, a koji je zatražio, prema njegovim riječima, dan po preuzimanju dužno-sti, ističući izuzetan značaj glasa turističke privrede za razvoj ove strateške grane. Radulović je pozvao turističke poslenike da mu ukažu na probleme i kandiduju rješenja nakon čega bi zajedno ra-dili na njihovom otklanjanju.

- Najbolje je i vjerujem najbrže i najefikasnije, da problem i predlo-ge rješenja proslijedite Ministarstvu preko Privredne komore, koja će ih sistematizovati, i budite uvjereni da će im tim ljudi u mini-starstvu posvetiti dužnu pažnju. Nema malih i velikih problema, svi problemi su podjednako ozbiljni ako na bilo koji način negativ-no utiču na posao. Biću tu za prvirednike. Mnogo očekujem od vas, kao i, vjerujem, vi od mene. Želja mi je da našu lijepu državu razvi-jamo na održiv način i takvu je predamo budućim generacijama. Ako uspijemo da u startu u tom pravcu napravimo iole ozbiljan napredak, biću zadovoljan jer to će biti znak da smo na pravom putu - rekao je Radulović.

Sastanak je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u njegovom radu su pored članova, učestvovali potpredsjednici Ko-more Ljiljana Filipović, Stanko Zloković i Ivan Saveljić, direktorica NTO Željka Radak Kukavičić, čelnici lokalnih samouprava, među kojima gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdano-vić i predsjednik Opštine Žabljak VeselinVukićević, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović i drugi.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je kazala da je cilj orga-nizovanja sastanka bio sagledavanje sveukopnog stanja u oblasti turizma, predstavljanje rezultata rada i analiziranje ambijenta za poslovanje, a sve u pravcu stvaranja stimulativne poslovne klime za razvoj turističkog sektora.Ona je podsjetila turističke posleni-

ke da minister dolazi iz privrede, te da je bio član Upravnog od-bora Komore. Ističući odličnu saradnju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, ona je podsjetila da njegovi predstavnici, kao i NTO, učestvuju u radu sjednica Odbora udruženja turizma Privre-dne komore, te izrazila očekivanje da će ova dobra praksa i ubu-duće davati značajne rezultate.

Rad Odbora turizma i ugostiteljstva predstavila je sekretarka Sa-nja Marković. Kroz sjednice Odbora turistička privreda, pored re-dovnih informacija o poslovanju, razmatra aktuelne teme iz ove oblasti, ukazuje na mjere za unapređenje poslovnog ambijenta kao i promociju potencijala crnogorskog turizma.Ona je zaklju-čila da se biznis barijere u turizmu mogu riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmentima turizma.

Predsjednik Odbora Ivančević istakao je da se identifikovanjem problema na sjednicama doprinosi njihovom rješavanju, te se nada da će nadležni i dalje baštiniti partnerski odnos sa turistič-kom privredom da bi se bolje i efikasnije stvarali uslovi da Crna Gora bude prepoznatljiva kvalitetna turistička destinacija. On je ukazao na problem loše strukture smještajnih kapaciteta, te da je to ozbiljan limit razvoja turizma. Potrebno je stvarati zakonske i fiskalne uslove, eliminisati biznis barijere i na svim nivoima sti-mulisati investitore u hotelijerstvo. On je ukazao na problem štoje, prema procjenama, u komplementarnom smještaju preko 60 odsto kapaciteta u sivoj zoni. Ona je takođe veoma zastupljena u izle-tničkom turizmu, gdje ponude u značajnoj mjeri plasiraju oni koji nemaju licence, pa je tu hitno potrebno uvesti red. Kao goruće pro-bleme on je istakao i građevinske radove u sezoni, potrebu proši-renja kapaciteta aerodroma, komplikovane i dugotrajne procedure javnih nabavki, nedostatak stručnog kadra u turizmu, nelojalnu konkurenciju privremenih objekata bez urbanističko-tehničkih uslova u blizini stalnih, uličnu prodaju robe, buku i drugo.

39


Biznis barijere koje opterećuju poslovanje u turizmu mogu se riješiti samo strateški.

Skandinavije i garantovati 175 dana popunjenosti kapaciteta go-dišnje. Istakao je da je takvog turistu potrebno dočekati obezbje-đenjem kvalitetnog servisa na aerodromu, sređenim putevima i urednim vodosnabdijevanjem.

Dragan Marković, JP za upravljanje morskim dobrom, smatra da je potrebno napraviti plan privremenih objekata, u zoni za koju je na-dležno ovo preduzeće, po uzoru na razvijene turističke destinacije.

Saša Radović, predsjednik Odbora direktora HG Budvanska ri-vijera, istakao je da će privrednici podržati ministra u realizaciji razvojnih planova. On je govorio o teškoćama u primjeni Zakona o javnim nabavkama, koje predstavljaju barijeru prije svega za promptno rješavanje problema sa kojim se srijeću turistički posle-nici.

Branko Diki Kažanegra, iz TA Adria DMC, ocjenjuje da je potrebno sve učiniti da bi turisti bili zadovoljni boravkom u Crnoj Gori, jer su oni praktično poslodavci i promoter naše destinacije.

Nemanja Nikolić iz UTIP Hotel Crna Gora takođe je istakao pro-blem nedovoljne edukovanosti kadra i smatra da je potrebno obra-zovne programe orijentisati ka praktičnim znanjima.

Azra Vuković, direkorica JP Nacionalni parkovi Crne Gore govorila je o pozitivnim trendovima u poslovanju tog preduzeća koje sve više doprinosi unapređenju turističke ponude Crne Gore, i istakla spremnost za saradnju sa nadležnima u cilju razvoja tog segmen-ta.

Učešće u diskusiji uzeli su i Goran Čolović, GORBIS, te Milica Ba-bić iz Aerodroma Crne Gore, koja je istakla prioritet modernizacije aerodroma u Tivtu što je projekat za koji je zainteresovana EBRD.

Biznis barijere koje opterećuju poslovanje u turizmu mogu se ri-ješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija, a razgovor sa mi-nistrom turistički poslenici su ocijenili kao odličan korak u tom pravcu.

Predsjednik CTU Žarko Radulović kazao je da nakon, po prihodu od turzima rekordne 2016. godine, slijedi još bolja ali da je za rezultate potrebno ulagati više u promociju turizma. Smatra da je neopho-dno razvijati sportski, seoski, zdravstveni turizam, te kampove. Ukazao je da je nužno liberalizovati vizni režim prema dalekim tržištima poput kineskog, smanjiti stopu PDV-a. On je rekao da će ministru za iznijete probleme dostaviti predloge rješenja.

Vlasnik UTIP Crna Gora Žarko Burić smatra da je potrebno dra-stično smanjiti porez na imovinu za hotele, te zakonski urediti rentiranje stanova koji ugrožavaju rad hotela, a dosta takvih sta-nodavaca nelegalno radi.

Tomo Knežević, menadžer kompanije Lipska pećina, smatra da je u speleološkom turizmu veliki problem pravna neuređenost, kao i nedovoljno edukovana radna snaga. Naglašava da je u tom pravcu potrebno pokrenuti programe u školama.Ocjenjuje da je neophodno ovaj inovativni vid turizma više finansijski podržati kroz programe koji se realizuju preko IPA fondova, što je iskustvo iz okruženja.

Radomir Mikan Zec, direktor HTP Ulcinjska rivijera, informisao je ministra da je ova kompanija ušla u razvojni program za Adu Boja-nu sa jednim od najvećih turoperatora TUI iz Njemačke. On apeluje na Vladu da taj razvojni projekat usvoji do kraja februara ističući da je riječ o poslu značajnom ne samo za Ulcinjsku rivijeru, već za Crnu Goru u cjelini. Ministar je istakao da je TUI sa svojom velikom flotom i brojem turista koje dovodi partner kojeg Crna Gora priželj-kuje te da će se uložiti maksimalan napor da se ostvari saradnja sa njima.

Luka Bulatović iz TA Explorer smatra da je potrebno kvalitetnije urediti i unaprijediti izletnički turizam.

Jovan Lekić, predstavnik Upravnog odbora «Ruže vjetrova«, infor-misao je ministra da je upravljanje ovim kompleksom povjereno Karismi Adriatic, koja je dijelom u vlasništvu TUI. Ovaj operator će tokom deset godina dovoditi turiste iz Francuske, Njemačke i

40


Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović

Zaustaviti nekontrolisan izvoz kvalitetnog drveta

Nadležne institucije kreću sa odlučnim i koordinisanim ak-tivnostima na ispitivanju legalnosti prometa drvnih sorti-menata u Crnoj Gori, saopšteno je nakon sastanka ministra

poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića sa predstavni-cima institucija nadležnih za kontrolu prometa tih sortimenata.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na sastanku je dogovoreno i da se krene sa utvrđivanjem konkre-tnih poteza koji će obezbijediti efikasnost rada svih organa, a sve u cilju zaustavljanja nekonstrolisanog odliva kvalitetnog drveta sa teritorije Crne Gore i podsticanja prerade u domaćim kapaciteti-ma.

Cilj sastanka, koji je inicirao Simović, a na kome su učestvovali predstavnici uprava carina, policije, za inspekcijske poslove, kao i Poreske uprave i Uprave za šume, bio je koordinirana akcija insti-tucija koje imaju nadležnost u ovoj oblasti, kako bi djelovali pro-aktivno i obezbijedili bolju kontrolu poštovanja propisa u prometu drvnih sortimenata, prenijela je Mina Business.

Simović je, kako se navodi, istakao da je cilj organizovanja sastan-ka analiza stanja u prometu drvnih sortimenata, sa akcentom na izvoz, u svijetlu nedavno donešenog novog pravilnika.

On je ocijenio da se hitno moraju preduzeti odlučne aktivnosti na sređivanju stanja, generalno u pogledu gazdovanja šumskim re-sursom i u dijelu prometa drveta.

Potrebno uvesti nove mjere kontrole fakturisanja robe prilikom izvoza te poslovanja izvoznika.

Prema njegovim riječima, posebna pažnja treba da bude posveće-na ispitivanju svih procedura u lancu prometa – od sječe u šumi, preko definisanja i izdavanja uvjerenja o porijeklu robe, transporta, praćenja tokova novca i carinskih kontrola.

Simović je pozvao na punu saradnju sve nadležne i odgovorne institucije kako bi doprinijeli stvaranju ambijenta za poštovanje propisa, ukjlučujući i primjenu svih raspoložiuvih instrumenata kaznene politike.

»Predstavnici inspekcijskih, carinskih i poreskih organa, kao i policije, istakli su spremnost na tješnju saradnju na nivou čelnih ljudi, kao i članova operativne radne grupe, kako bi se zajednički sagledale i eliminisale mogućnosti za zloupotrebe od strane uče-snika u prometu drvnim sortimentima«, kaže se u saopštenju Mi-nistarstva.

Kako se navodi, učesnici sastanka saglasili su se da je potrebno uvesti i nove mjere vezane za kontrolu fakturisanja robe prilikom izvoza drvnih sortimenata, kao i kontrolu poslovanja izvoznika, kao poreskih obveznika.

»Na sastanku je, na predlog ministra, formirana stalna radna ope-rativna grupa sastavljena od predstavnika svih navedenih insti-tucija, koja će pripremiti akcioni plan aktivnosti i u kontinuitetu raditi na njegovoj realizaciji«, dodaje se u saopštenju.

41


Radovan Radulovićpredsjednik Odbora udruženja špeditera

Kvalitet usluga prepoznali i ino partneri

Kompanija »Montenomaks Control & Logistics« doo za so-bom je ostavila još jednu veoma uspješnu poslovnu godi-nu. Projektovano za 2016. godinu je premašeno, a od 2017.

godine, naravno, očekujemo još bolje poslovne rezultate, ocijenio je za Glasnik Radovan Radulović, izvršni direktor Montenomaks Control & Logistics.

Godinu 2016. obilježile su dvije, za nas veoma značajne nagrade. Jedna od njih za postignute uspjehe u poslovanju po izboru Evrop-skog udruženja menadžera i Regionalne nezavisne agencije EU-ROMANAGER, Montenomaks C&L, i ja, kao izvršni direktor kom-panije, proglašeni smo za Najkompaniju i Najmenadžera regiona jugoistočne i srednje Evrope u oblasti logistike za 2016. godinu. Posebno mjesto zauzima i nagrada za Društveno odgovorno po-slovanje u kategoriji »Briga o zaposlenima«, koju nam je dodijelila Unija poslodavaca Crne Gore. Ove su nagrade priznanje i satisfak-cija za uspjehe i konstantna ulaganja u unaprijeđenje svih procesa u kompaniji, a ujedno predstavljaju i veliku obavezu – nastaviti istim trendom. Za uspjeh, osim dobrih poslovnih odluka, presu-dni su ljudi - trudili smo se da u svim sektorima kompanije šansu damo mladim ljudima i, uz stalno ulaganje u edukaciju i stručno osposobljavanje zaposlenih, stvorimo kadar koji može da se izbo-ri sa izazovima koje nosi djelatnost kojom se bavimo. Možemo se pohvaliti i time da smo «iznjedrili« osam kargo agenata, sposob-nih da organizuju avio prevoz svih vrsta pošiljki. Uz samostalno članstvo naše kompanije u međunarodnom udruženju avio pre-voznika IATA, zatim saradnju sa renomiranim avio kompanijama poput Turkish Airlines-a, Lufthansa-e, Adria Airways, Montenegro Airlines i Air Serbia, možemo ponuditi najkraće tranzitno vrijeme pošiljki uz poštovanje najviših međunarodnih standarda u avio transportu.

Osim članstva u međunarodnim udruženjima IATA i FIATA (među-narodno udruženje špeditera), svojevrsan dokaz kvaliteta naših usluga je i saradnja sa kompanijom FedEx, koja je u nama prepo-znala pouzdanog partnera i čiji smo licencirani zastupnici za Crnu Goru.

Istakao bih i da je najmlađi segment poslovanja kompanije Mon-tenomaks C&L – kurirska služba MAKSEXPRESS, prema istraživa-nju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, sprovedenom početkom 2016. godine od strane IPSOS Strategic Plus, među građanima i pravnim licima Crne Gore prepoznata kao jedan od lidera u oblasti poštanskih usluga. To smatramo velikim uspjehom, s obzirom na to da su počeci MAKSEXPRESSa vezani za 2009. godinu, kao i na prednost koju ima Pošta Crne Gore, kao glavni provajder ovih usluga.

U 2016. godini smo postigli punu iskorišćenost kapaciteta našeg

Distributivno logističkog centra u Danilovgradu - kako parkinga namijenjenog za carinski terminal CI Danilovgrad, tako i skladi-šnog prostora. To je za nas još jedna potvrda opravdanosti velike investicije realizovane 2011. godine, a ujedno i smjernica ka daljem razvoju. Danas, pet godina kasnije, ponosan sam što mogu najaviti proširenje postojećih kapaciteta Distributivno logističkog centra Montenomaks C&L, čija se realizacija očekuje tokom 2017. godine.

Od 2017. očekujemo mnogo – ulazak Crne Gore u NATO, a kasnije i u Evropsku uniju, povećaće stepen sigurnosti za strana ulaganja, što će, izvjesno, privući nove investitore. Kompanija Monteno-maks C&L je, iako dolazi iz uslužne, a ne proizvodne djelatnosti, razmišljajući o budućnosti, aplicirala i dobila NCAGE kod, smatra-jući da ćemo, kao ozbiljna kompanija, još kvalitetnije predstaviti sebe i učiniti dostupnim naše usluge potencijalnim klijentima iz zemalja članica NATO-a i zemalja koje participiraju u NATO kodi-fikacionom sistemu.

Potencijal Crne Gore je veliki, posebno ako se u obzir uzme njen geografski položaj. Rješavanjam, za početak, problema saobraćaj-ne infrastrukture logistika u Crnoj Gori dobiće novu dimenziju. U sferi logistike, sigurno da je razvoj saobraćajne infrastrukture prio-ritet. Povezivanje južnog i sjevernog regiona zemlje će umnogome olakšati poslovanje, naročito kompanijama koje su, kao i Monteno-maks C&L prisutne širom Crne Gore.

Moram pomenuti i potrebu za povećanjem likvidnosti ukupne pri-vrede, intenzivnijom borbom protiv sive ekonomije, razmatranje mogućnosti za smanjenjem poreza, kao i uvijek aktuelnu temu izmjena Zakona o radu… Vjerujem da ćemo, u saradnji sa Privre-dnom komorom i Udruženjem špeditera, kao podrškom u rješava-nju aktuelnih problema, dio pomenutih barijera prevazići u 2017. godini, zaključio je Radovan Radulović.

42


Pripreme za realizaciju projekata: HE »Komarnica« i prevođenje Zete u sistem »Perućice«

Investicije za dodatnih 230 MWh električne energije

43


Oznaka »strateški« u Elektroprivredi Crne Gore odavno je sta-vljena na investicione projekte izgradnje hidroenergetskog objekta u kanjonu Komarnice, kao i prevođenje rijeke Zete

u akumulacioni sistem »Perućice« tako da su, u posljednje vrijeme, intezivirane pripreme za početak realizacije te dvije, za crnogorski elektro-energetski sistem, izuzetno važne investicije, piše časopis »Elektroprivreda«, čiji tekst prenosimo.

Nastavak zajedničke realizacije projekta HE »Komarnica« bila je glavna tema sastanka najviših predstavnika Elektroprivrede Crne Gore i Elektroprivrede Srbije u Beogradu.

Učesnici sastanka bilisu predsjednik i član Odbora direktora EPCG, Srđan Kovačević i Ranko Milović sa jedne, te v.d. direktora JP »Ele-ktroprivreda Srbije«, Milorad Grčić, direktor Sektora za strategiju, poslovni razvoj i regulatorne odnose EPS-a, Aleksandar Jakovlje-vić i direktor Sektora za ključne investicione projekte u toj kompa-niji, Vladimir Marković, kao i predstavnica srpskog Ministarstva rudarstva i energetike, Marina Andrijašević, sa druge strane.

Dogovoreno je da dvije kompanije formiraju Zajednički odbor koji će do kraja ove godine usaglasiti odredbe Aneksa 4 Ugovora o zajedničkoj realizaciji projekta izgradnje HE »Komarnica«, dok bi početkom naredne EPCG trebalo da raspiše tendere za izbor naj-povoljnijih ponuđača za izvođenje istražnih geoloških radova i izradu hidrološke i hidrauličke studije, kao i za detaljna geodetska snimanja terena na profilu buduće brane.

U Zajednički odbor u ime EPCG imenovani su dipl. ing. geo. Nikola Vukotić, mr Miroslav Marković, dipl. el. ing, dipl. ing. geo. Risto Gredić i dipl. ing. geo. Nebojša Grbović. Aktivnostima dijela Odbora iz EPCG koordiniraće Vukotić.

Predstavnici dva energetska sistema konstatovali su, takođe, da je sve više kompanija zainteresovano za učešće u realizaciji ovog strateškog projekta i postigli saglasnost da se nakon završetka Elaborata o inženjersko-geološkim i hidrogeološkim istraživanji-ma potencijalni investitorima omogući uvid u projektnu doku-mentaciju.

U kanjonu srednjeg toka rijeke Komarnice, u profilu Lonci, plani-rana je izgradnja hidroelektrane sa betonskomlučnom branom visine 176 metara i kotom normalnog uspora 816 mnm te pripa-dajućom akumulacijom ukupne zapremine 260 miliona m3, odno-sno 160 miliona m3 korisne zapremine koja će se prostirati na te-ritorijama opština: Šavnik i Plužine. Hidroelektrana bi raspolagala instalisanom snagom od oko 170 MW, instalisanim proticajem 130 m3/s i prosječnom godišnjom proizvodnom 200 GW helektrične energije.

Odluku o početku realizacije pripremnih radova na izgradnji hi-droelektrane na rijeci Komarnici, usvojio je Radnički savjet Ele-ktroprivede Crne Gore, još u julu 1989. godine, a prethodila joj je

Zajednički odbor EPCG i EPS-a usaglasiće odredbe o zajedničkoj realizaciji projekta izgradnje HE »Komarnica«. Građevinski radovi na prevođenju rijeke Zete u sistem »Perućice«, trebalo bi da počnu sredinom naredne godine.

odgovarajuća odluka tadašnjeg SIZ-a za energetiku. Tri godine ka-snije, u avgustu 1992. godine, sa Elektroprivredom Srbije potpisan je Ugovor o zajedničkom finansiranju realizacije pripremnih rado-va za taj projekat u odnosu EPCG : EPS = 51% : 49% koji je do sada bliže definisan sa tri aneksa.

Na projektu HE »Komarnica« do sada je izveden veći broj istražnih radova u ciljudobijanja relevantnih podataka za njegovu realizaci-ju, a pored EPCG i EPS-a, u te aktivnosti bile su uključene i kom-panije: Elektroprojekt-Ljubljana, Energoprojekt-Beograd, Zigma Nikšić, Zavod za geološka istraživanja Crne Gore, Institut za vo-doprivredu »Jaroslav Černi« - Beograd, Hidrometeorološki zavod Crne Gore i Energoprojekt Hidroinženjering-Beograd.

Za razliku od projekta »HE Komarnica«, gdje se još izvode istraži-vanja u cilju definisanja optimalne varijante te mogućnosti i način i investiranja, građevinski radovi na realizaciji Glavnog projekta »Optimalno korišćenje voda Gornje Zete – prevođenje rijeke Zete u akumulaciju Krupac i spajanje akumulacija Krupac i Slano« tre-balo bi da počnu već u junu naredne godine. Elektroprivreda Crne Gore ugovor o tome, nakon uspješno sprovedenog postupka javnih nabavki, zaključila je, 11. oktobra, sa konzorcijumom «MPB«, koji predvodi nikšićka kompanija »Mehanizacija i programat«.

Građevinski radovi vrijedni su oko 24,5 miliona eura, a obuhvatiće izgradnju brane na rijeci Zeti i nasipa uzvodno od brane, zatim, iz-gradnju dovodnih i odvodnih kanala, ulaznih građevina, dovodnih tunela: Zeta - Krupac i Krupac - Slano, komandne zgrade na platou tunela, pristupnih puteva i energetsko uređenje na potezu Zeta -Krupac i Krupac-Slano.

Prema riječima, projekt menadžera, mr Olge Radulović, dipl. građ. ing. građevinska dozvola za izvođenje radova na ovom projektu trebalo bi da se obezbijedi do sredine naredne godine do kada bi od nadležnih trebalo da budu pribavljene neophodne saglasnosti.

-Očekujemo da će se do tada eksproprisati potrebno zemljište na samom zahvatu rijeke Zete, na lokalitetu Zavrh, i raspisati tender za izbor najboljeg ponuđača za elektro -mašinske radove, čije je izvođenje planirano uporedo sa građevinskim radovima, kazala je Radulovićeva.

Rezultati detaljne analize energetsko-ekonomskih i finansijskih parametara, pokazali su punu ekonomsku opravdanost projekta s obzirom na to da će se njegovom realizacijom godišnja proizvo-dnja HE »Perućica« podići za oko 30 GWh električne energije, dok će godišnji prihodi naše najstarije velike hidroelektrane biti veći za 2,5 do, čak, 3,7 miliona eura, uzimajući u obzir prosječnu cijenu električne energije na berzi, kao i efekte prevođenja bazne u vršnu energiju. Period vraćanja investicije za najpovoljniji razmatrani scenario je sedam godina, a godišnji prihodi direktno će zavisiti od cijene električne energije na berzi i hidroloških prilika.

44


Luka Jovanovićpredsjednik Odbora udruženja energetike

Stabilan rad TermoelektraneProizvodnja električne energije iz cr-

nogorskih elektrana za deset mjese-ci 2016. godine niža je za 1,1% u od-

nosu na isti period prethodne godine, a što je u direktnoj zavisnosti od potreba tržišta, prvenstveno domaćeg i potrošnje na istom.

Proizvodnja uglja u istom period bilježi pad od 22,3%,a što je prvenstveno posledica smanjenja proizvodnje električne energije iz TE Pljevlja, a koja je bila uslovljena cije-nama iste na tržištu tj. dosta višom proi-zvodnom cijenom na pragu termoelektra-ne u odnosu na cijenu električne energije na slobodnom tržištu.

U januaru je donesen Zakon o energetici koji je usaglašen sa evropskim zakonoda-vstvom.

U ovoj godini je došlo i do izdvajanja Dis-tribucije iz Elektroprivrede Crne Gore kao nezavisnog privrednog društva CEDIS doo, Podgorica, a u toku je formiranje crnogor-ske berze električne energije.

Potpisan je ugovor o izgradnji drugog blo-ka termoelektrane Pljevlja sa kompanijom «Škoda«, a u toku su aktivnosti na prona-laženju modela i izvora finansiranja ovog projekta.

Projekat podmorskog energetskog kabla se uspješno realizuje i veoma je značajan za Crnu Goru i čitav gravitirajući region. Radovi na polaganju kabla na crnogor-skom dijelu trase su već završeni. Cilj je da se viškovi električne energije plasiraju u okruženje i šire, pri čemu se i od tranzi-ta očekuje značajan prihod. U korelaciji sa polaganjem podvodnog kabla je i izgradnja 400KV dalekovoda koji će povezati jug i sjever Crne Gore a čija je izgradnja u toku.

U septembru je dodijeljeno još pet koncesi-onih ugovora na malim vodotocima za iz-gradnju mini elektrana. Projekat izgradnje vjetroelektrana na Krnovu je u završnoj fazi. Oprema je postavljena, a uključenje

u energetski sistem se očekuje na proljeće 2017. godine. Za izgradnju solarnih elek-trana donesena je zakonska regulativa, za koje za sada nema zainteresovanih inve-stitora.

Akcionim planom energetske efikasnosti Crne Gore za period 2016-2018, predviđeno je ostvarivanje četiri cilja: implementacija Zakona kompletiranjem i unapređenjem regulatornog i poboljšanjem institucional-nog okvira; podizanje javne svijesti i po-većanje razumijevanja, znanja i kapaciteta u pogledu novih zakonskih zahtjeva i dobre prakse u oblasti energetske efikasnosti kod institucija javnog sektora, lokalnih samo-uprava, velikih potrošača, profesionalnih organizacija i ostalih akter; poboljšanje statističkog i monitoring sistema u obla-sti energetske efikasnosti; implementacija mjera za uštedu energije sa prepoznatlji-vim rezultatima.

U TE Pljevlja u prvih 11 mjeseci 2016. godine priozvodnja je realizovana na nivou od 83% od godišnjeg plana što je u direktnoj vezi sa već navedenim uslovima tržišta električne energije. TE je tokom proteklog perioda is-kazala pouzdanost u radu što govori o do-brom stanju postrojenja i njihovom kvalite-tnom održavanju.

Tokom protekle godine TE-na je podigla svoju proizvodnu snagu sa 218,5MW na novih 225MW što će u narednom periodu imati direktan uticaj na efikasnost i pro-duktivnost. Podizanje snage je produkt znanja i rada zaposlenih u Termoelektrani.

Postojećoj TE predstoji period zakonske obaveze dobijanja IPPC dozvole, koja je u direktnoj vezi sa ispunjavanjem ekoloških uslova propisanih Zakonom o zaštiti živo-tne sredine i EU direktivama vezanim za velike proizvođače električne energije. Pe-riod prilagođavanja ovim uslovima je pla-niran da traje do 2021. godine.

EPCG ima u planu da u narednom periodu realizuje projekat izgradnje Drugog bloka TE Pljevlja, u sklopu čega je potpisala Ugo-vor sa Češkom kompanijom Škoda Praha, a Ugovor predviđa izradu projekta i izgra-dnju nove elektrane za period od oko četiri godine od početka izrade projekta. Nosilac projekta je u obavezi da obezbijedi oko 80% finansijskih sredstava, a EPCG kao investi-tor ostatak za realizaciju. Od obezbjeđenja navedenih sredstava zavisiće početak im-plementacije projekta.

EPCG posjeduje pouzdane i stabilne pro-izvodne objekte, čije plansko i kvalitetno održavanje garantuje dobro snabdijevanje crnogorskog tržišta električnom energijom i u narednom periodu, saopštio je Luka Jo-vanović.

45


Dr Miraš Đurovićpredsjednik Odbora udruženja metalurgije

Kriza na svjetskom tržištu čelika

Svjetska proizvodnja čelika u 1990. godini iznoslia je 1.550 milona tona čelika, a 2014. je povećana na 1.670

miliona tona (1.67 milijardi tona). Prošle godine se, zbog manjeg ekonomskog rasta Kine, smanjila na 1.621 milona tona proi-zvodnje i 1.500 miliona tona potrošnje. Od toga je Kina proizvela 804 miliona tona, a ta zemlja potrošila je samo 672 miliona tona, a razliku izvezla na svjetsko tržište.

Poslije pet godina konstantnog rasta svjet-ska porizvodnja čelika je prošle godine pala za 2.7% na 1.62 milijarde tona, saopštila je Svjetska asocijacija za čelike.

Evropske države su 2015.proizvele 166,2 mi-liona tona sirovog čelika, što je pad 1.8% u odnosu na 2014. godinu.

Najveći proizvođači čelika (mil.tona)Zemlja 2014 g. 2015 g. 2016 g. Kina 822,7 822,0 672,9Japan 110,7 110,6 87,4SAD 82,2 86,9 65,9Indija 86,5 81,3 79,5J. Koreja 71,5 66,1 57,0

Ispostavlja se da je u čeličnoj industriji jedan od najvećih problema predimenzi-oniranost kapaciteta koji su za 1/3 veći od potrebnih, zato nestabilno tržište čelika u cijelom svijetu, zbog smanjenih naruđžbi, uslovljava da čeličane zatvaraju svoja vra-ta. Problem koji naročito muči industriju čelika je Kina, koja proizvodi polovinu sv-jetske proizvodnje. Na to pojedine države odgovaraju dampinškim postupcima, za-štitom uvoza, subvencijama čeličanama, nižim cijenama sirovina i energije, finansi-skim i kamatnim pogodnostima.

Grupa G20 je odlučila sa dodatnim mjera-ma zaustaviti problem viškova čelika. Na-mjerava ubrzati privredni razvoj, slobodnu trgovinu, protok informacija i saradnju iz-među čeličana. Namjeravaju da formiraju forum za nadzor nad viškom kapaciteta.

Problematika viška kapaciteta goruća je u segmentu masovnih čelika, koji obu-hvataju više od 90% cijelokupne čelične proizvodnje,ali planskim ulaganjem u opremu, istraživanje i razvoj u proizvode višeg kvaliteta, sa većom dodatnom vrije-dnosću treba »bježati« iz proizvodnje ma-sovnih čelika.

Kina je za sedam mjeseci ove godine izve-zla 67,4 miliona tona čelika, što je rekord za taj perod. Kineski izvoz čelika je u julu na godišnjem nivou povećan za 5.8 % na 10.3

miliona tona Upoređenja radi Ujedinjeno Kraljestvo proizvodi 12 miliona tona godi-šnje.

Globalni metalurški sektor je u velikim pro-blemima, o čemu govori podatak o rekor-dnom zaduzenju 30 najvećih čeličana koje opterećuje dug od 150 milijardi dolara.

Proračun revizorske kompanije Ernest & Young (EY) govori da pomoć ima smisla ako se sprovedu drastični rezovi u ovoj oblasti. Analitičar metaluškog sektora Anjami Agrawal kaže da je dio čeličana na rubu bankrota. Primjera radi Thyssen Kru-pp (Njemačka) dužan je 4,77 milijardi eura, zato je najavio prodaju nekretnina. Razgo-vara se i o njegovom spajanju sa Tata stee-lom (Indija).

Peking planira da do 2020 godine eliminiše 100-150 miliona tona kapaciteta od ukupno 1.2 milijarde. Dva giganta kineske industri-je čelika Baosteel Group i Wuhan Iron and Steel Group objavili su da planiraju udru-živanje odnosno strateško resturktuiranje. Baosteel Groupa zauzima 5.mjesto a Wu-han 11.mjesto na svjetskoj rang listi u toj indutriji.

Sve ovo govori da proizvođači kvalitetnih čelika sa većom dodatnom vrijednošću op-staju i na ovom nesigurnom tržištu.

Zato je u dobrom čeliku potrebno toliko znanja da ga Kinezi ne mogu tako brzo osvojiti.

Multinacionalna kompanija Arcelor Mital zabilježila je neto gubitak od skoro osam milijardi dolara (7,1 milijardu eura) u 2015. godini. Kao jedan od najvećih potrošaca če-lika automobilska industrija susreće se sa

46


gorućem problemom smanjenja mase automobila koji pokušavaju dostići sve strožije ekološke regulative.

Metalurgija i metaloprerađivačka industrija u Crnoj Gori i regionu

U Crnoj Gori danas se isključivo kao strateške privredne grane tre-tiraju turizam, energetika i privreda, ali još uvjek nije obezbjeđena pogodna podrška i poslovni ambijent za proizvodnju metala, odli-vaka i metaloprerade.

Tosčelik je za 10 mjeseci 2016 godine proizveo 23.000 t kovanih če-lika, a proizvodnja aluminijuma u Unipromu bila je 30.000 t.

Mišljenja sam da Tosčelik, zbog situacije na svijetskom tržištu če-lika, ne treba da planira proizvodnju od 400.000 t čelika, već pro-izvodnju od 100.000 tona specijalnih čelika sa većom dodatnom vrijednošću.

Uniprom, rekonstrukcijom 40 elektrolitičkih ćelija, vršeći sukce-sivno povećanje obima prozvodnje može dostići obim do 80.000 t na godišnjem nivou.

Sa povećanom prozvodnjom ćelika i alumunijuma na ovom nivou stanje u metalurgiji u Crnoj Gori znatno bi poboljšalo situaciju u ovoj branši.

Ukoliko metalurgija i metaloprerađivačka industrija ne budu uključene u javni strateški dokumenat ne možemo računati na veći obim proizvodnje i naći prostor u tom djelu za inovativnost, razvoj i istraživanje.

Zašto govorim o strateškom dokumentu?

Kombinacija primarne prozvodnje metala, izrada legura, tehnolo-ških postupaka koji uključuju metalne poizvode i njihovu recikla-žu predstavlja u EU 16% prozvodne vrijednosti i 11% BDP.

Zbog veće prisutnosti metala nije iznanađenje, da su industrija metala i za nju vezana preduzeća jedan od najznačajnih tehničkih sektora u EU.

Pod pokroviteljstvom PKCG na Međunarodnoj konferenciji o eko-nomiji održanoj u Budvi od 27.do 28. oktobra tekuće godine pred-stavnik Slovenije argumentovano je potencirao da su veliki siste-mi (čelik i aluminijum) održivi i mogu da funkcionišu, a da uz sebe mogu da vežu lanac malih i srednjih preduzeća.

Primjer SIJ (Slovenska industrija čekla-čelika) zapošljava: - u prozvodnji metala 7.000 radnika sa ostvarenim prohodom 1.49 milijardi eura- u livarstvu je zaposleno 4.000 radnika sa prihodom 448 milona eura - u metaloprerađivačkoj industriji: potrošači i prerađivači, zaposle-no je 52.000 radnika, a čisti prohod od prodaje iznosi 6.9 miliardi eura.

Ostvareni prihodi u ovoj branši u Sloveniji iznose 8.8 milijardi eura što čini 21-22 % BDP. Ovaj rezultat ostvaruje se kroz tjesnu poveza-nost privrede, fakulteta i instituta kroz istraživanje i razvoj u ovom sektoru.

Svi odgovorni u stručnom nizu političkih, naučnih i stručnih pri-vrednih i drugih predstavnika ove države moraju imati zajedničku viziju za crnu metalurgiju.

Zasijedao Savjet za Dobro iz

Crne Gore

Savjet za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda »Dobro iz Crne Gore«, na 12. sjednici održanoj 23. decembra 2016. godine, donio je odluke o produženju prava

korišćenja znaka »Dobro iz Crne Gore« proizvođačima »Niksen--Trade – Čavor« doo – Kotor, »Meso-promet« doo – Bijelo Polje, »Interproduct« doo – Cetinje, »Bonesa« doo – Bar, Industrija piva i sokova »Trebjesa« doo – Nikšić.

Na osnovu Izvještaja Tehničkog komiteta za ostale prehrambene proizvode o ocjeni zahtjeva za dodjelu prava korišćenja kolektiv-nog žiga »Dobro iz Crne Gore« za proizvođača »Agro Mont« doo – Nikšić, Savjet je donio odluku o dodjeli prava korišćenja znaka Dobro iz Crne Gore za ovog proizvođača. Do sada je pravo korišće-nja ovog kolektivnog žiga steklo 18 crnogorskih proizvođača pre-hrambenih proizvoda.

Tema sjednice Savjeta je bio i Izvještaj o realizovanim aktivnosti-ma u 2016. godini i plan aktivnosti za 2017. godini.

Predstavljeni su rezultati Ispitivanja javnog mnjenja o svijesti i upoznatosti javnosti sa projektom »Dobro iz Crne Gore« koji su pokazali stalan rast broja potrošača koji daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na uvozne.

47


Žig »Dobro iz Crne Gore« doprinosi prepoznatljivosti i uspješnijem putu do potrošača.

Projekat »Dobro iz Crne Gore« Privredne komore

Domaći proizvodi evropskog kvaliteta

U cilju potpunije valorizacije domaćih proizvoda i ukupnih potencijala, Privredna komora je 2008. godine inicirala rea-lizaciju projekta »Dobro iz Crne Gore«. Crnogorski proizvodi

i usluge vrhunskog kvaliteta označavaju se ovim kolektivnim ži-gom, zaštićenim u Zavodu za intelektualnu svojinu.

Projekat »Dobro iz Crne Gore« je planiran i do sada realizovan kao širi projekt formiranja i izgradnje nacionalnog brenda koji se te-melji na podršci, stimulaciji i razvoju pojedinačnih korporativnih i robnih brendova. Drugim riječima, nacionalni brend »Dobro iz Crne Gore« u početnim fazama gradio je svoj identitet zajedničkog, ili krovnog brenda, na visokokvalitetnim korporativnim i robnim brendovima koje je označavao, da bi vremenom i sam postao brend koji uvećava brendovski potencijal i kvalitet svega što označava.

Projekat i nosioci žiga »Dobro iz Crne Gore« uživaju povjerenje građana i potrošača i iz godine u godinu bilježe uspjehe na do-maćem i inostranim tržištima. Prema njihovom mišljenju, najva-žniji doprinos projekta je rast domaće proizvodnje i jačanje povje-renja u crnogorske proizvode, ali i kreiranje novih radnih mjesta.

Ovo pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnjenja o svijesti i upo-znatosti javnosti sa pomenutim projektom, sprovedenog u decem-bru 2016. godine. Analizirane su navike, ponašanje i preferencije prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, procijenjen je nivo spremnosti ispitanika da u budućnosti kupuju domaću hranu i piće, te ispitani mogući načini promocije tradicionalnih crnogor-skih proizvoda i vrijednosti. Istraživanje je realizovala agencija Damar na reprezentativnom uzorku 1005 punoljetnih žitelja devet opština, uključujući sva tri regiona. Rezultati istraživanja su po-kazali:

• Kupovine se obavljaju najčešće u supermarketima, uz opa-dajući trend kupovine u malim trgovinskim radnjama i rastući trend kupovina u megamarketima.

• Presudan uticaj na odluku potrošača, bez obzira na pol, godine,

obrazovanje i mjesečna primanja, o kupovini proizvoda imaju kvalitet (35,9%) i cijena (28%).

• Prilikom kupovine građani, posebno pripadnice ženskoga pola i osobe sa višim obrazovanjem, se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način (61,6%), nego za industrij-ske proizvode.

• Kada je u pitanju kupovina alkoholnih pića (rakija, vino i pivo), osam godina unazad, uz trend rasta, potrošači radije biraju pro-izvode proizvedene u Crnoj Gori u odnosu na uvezene proizvo-de. Posebno se izdvajaju 13 jul-Plantaže i Pivara Trebjesa.

• Pri kupovini suhomesnatih proizvoda, od 2008. godine pri-mjetan je trend povećanja broja ispitanika koji se odlučuju za proizvode proizvedene u Crnoj Gori. Od domaćih proizvođača izdvajaju: Goranović (45%) i Mesopromet/Franca (31,6%).

• Crnogorski potrošači se izjašnjavaju da prilikom kupovine mli-jeka podjednako (40,1%) biraju domaće i uvezene proizvode. Od domaćih proizvođača izdvajaju se mljekare Lazine (55,6%) i Srna (21,4%), dok se od inostranih proizvođača posebno se iz-dvaja Imlek (92,3%).

• Pri odabiru sira crnogorski potrošači se najčešće odlučuju za onaj koji je proizveden u Crnoj Gori (50,2%). Najčešće se kupuje domaći sir od individualnih proizvođača.

• Što se tiče kupovine vode približno jednako su zastupljeni i proizvodi iz Crne Gore (25,7%) i uvezeni proizvodi (23%). Od do-maćih marki najčešće navode Suzu (35,4), Divu (17,9), Aqua Bi-anku (14%), a od uvoznih Rosu (40%).

• Uočava se stalan rast potrošača koji daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na uvozne.

• Ključna prednost crnogorskih proizvoda u odnosu na uvozne je kvalitet (22,7%) i cijena (20,2%), dok jedna trećina ispitanika je

48


izjavilo da cijena i kvalitet variraju od proizvoda do proizvoda.

• Uslovi pod kojima bi potrošači više kupovali domaće proizvode nijesu se značajno mijenjali. Odlučili bi se za kupovinu proi-zvoda iz Crne Gore ukoliko bi imali sertifikate kvaliteta (34,8%) I povoljnije cijene (26,4 %) od uvoznih proizvoda.

• Potrošači su u 2016. godini identifikovali kompanije: 13. jul – Plantaže, Pivara Trebjesa, MI Goranović, Mesopromet-Franca i Mljekaru Lazine kao pet najprepoznatljivijih marki proizvoda u Crnoj Gori. Mljekara Srna i Martex su od strane domaćih potro-šača pozicionirani na šestom i sedmom mjestu.

• Za kupovinu tradicionalnih proizvoda ispitanici se najčešće odlučuju zbog provjerenog kvaliteta, ukusa i mirisa domaće hrane (59,9%) i iz navike (31,6%)

• Većina građana je upoznata sa projektom „Dobro iz Crne Gore“. Kao i prethodnih godina, građani su najčešće za projekat čuli putem medija i najčešće (62,9%) ne znaju ko je pokrenuo i vodi kampanju. Među identifikovanim nosiocima ovog projekta naj-veće učešće ima Privredna komora Crne Gore (18,4%).

• Prema mišljenju građana, najvažniji doprinos projekta je rast domaće proizvodnje (36,7) i jačanje povjerenja u crnogorske proizvode (23,6%), ali i kreiranje novih radnih mjesta.

• Pozitivan je odnos građana prema projektu »Dobro iz Crne Gore« i prema njihovom mišljenju sa kampanjom treba nastaviti.

• U budućem periodu informacije o projektu treba plasirati pr-venstveno posredstvom televizije (39%) i interneta (20,2%).

Do sada je pravo korišćenja nacionalni žig »Dobro iz Crne Gore« steklo 18 crnogorskih proizvođača. Koliko im je ovaj žig pomogao da ostvare povoljnije poslovne rezultate, odnosno, da li su i u ko-likoj mjeri uspjeli da iskoriste šansu/povoljnost koju donosi pravo korišćenja nacionalnog žiga, zavisi od pojedinačne spremnosti da ovo korisno sredstvo iskoriste za poboljšanje poslovnih rezultata. Uz kvalitet, znanje, inovativnost i sve ono što čini suštinu konku-rentnosti, žig doprinosi prepoznatljivosti i uspješnijem putu do po-trošača, što je osim godišnjim finansijskim iskazima, potvrđeno i najnovijim istraživanjem o stavovima potrošača.

Pozitivna percepcija ovih proizvoda i kompanija koje ih proizvo-de predstavljaju osnovu, a ne konačni cilj projekta »Dobro iz Crne Gore«. Jača tržišna valorizacija, odnosno, intenzivnija „eksploata-cija uspjeha” očekivani je slijed dosadašnjih aktivnosti.

U Crnoj Gori postoji još mnogo kompanija koje mogu da ponude kvalitet za Evropu i u sektoru proizvoda i u sektoru usluga. Tržišni uspjesi i ugled sadašnjih nosilaca znaka, koji su se na tržištu i u našem privrednom sistemu ustalili kao svojevrsni klub elitnih cr-nogorskih korporativnih brendova, biće snažan podsticaj i brojnim drugim kompanijama da postignu kvalitet koji će im omogućiti ulazak u najviši rang crnogorske privrede. Rang kvaliteta za Evro-pu. Jer, od sedam najviše rangiranih brendova u svijesti potrošača, svih sedam su kompanije sa pravom korišćenja kolektivnog žiga »Dobro iz Crne Gore«.

U nastavku realizacije projekta nameće se nužnost tješnje sara-dnje sa nadležnim državnim resorima, a posebno Ministarsvom-poljoprivrede i Ministarstvom ekonomije. Težište projekta u nare-dnom periodu biće usmjereno na brendiranje proizvoda i usluga u okviru nacionalnog brendiranja.

49


Razmišljajući o markama proizvoda iz Crne Gore, koje Vam tri marke prve padnu na pamet?

Šta je najvažniji doprinos projekta »Dobro iz Crne Gore«?

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Povećati domaću proizvodnju

Doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta

Jačati povjerenje u crnogorske proizvode

Povećati profit domaćih proizvodjaca

Nešto drugo

Ne znam 2016

2012

2008

0 5 10 15 20 25 30

Goranović

Pivara Trebjesa

13. jul - Plantaže

Mesopromet - Franca

Mljekara Lazine

Martex

Mljekara Srna 2016

2012

2008

50


Regionvijesti

Slovenački Telekom prodaje struju

Telekom Slovenije je svoju ponudu inter-neta, televizije i telefonije proširio i na ele-ktričnu energiju, a njihovi korisnici mogu ovu vrstu usluge naručiti i putem televizo-ra, prenosi portal Seebiz.

Iz slovenačkog Telekoma objašnjavaju da ne žele da proizvode energiju nego će stru-ju potrošačima ponuditi u saradnji s nekim od partnera, uprkos ocjenama da je došlo do zasićenja ponude uslijed liberalizacije tržišta energenata.

Sljedeće godine kompanija namjerava da uđe i u poslove osiguranja.

Za to je potrebno da dobije dozvolu regula-torne agencije za tu oblast, pa će se poslovi osiguranja razvijati postupno, do 2020.

Grupa Telekom Slovenije je u prvih devet mjeseci ostvarila ukupne prihode od 522,5 miliona eura, pet odsto manje nego u istom lanjskom periodu.

Čista dobit je iznosila 23,5 miliona eura, i takođe je bila niža nego prošle godine.

U Splitu se gradi 17 hotela

Split će u 2017. godinu ući kao veliko hotel-sko gradilište, javlja Poslovni.hr.

Uz već postojeća gradilišta koja će se u ovoj godini primaknuti kraju, tu je i čitav niz no-vih lokacija na kojima se već zahuktala ili će to uskoro učiniti teška mašinerija.

Pažnja javnosti već duže vremena usmje-rena je prema zgradi »Brodomerkura« na Poljičkoj cesti, za koju su, uz splitski Uni-

Kilogram magarećeg sira 1.000 eura

Najskuplji, najrjeđi i vjerovatno jedan od najzdravijih sireva može se pronaći tek na jednoj farmi u Srbiji. Riječ je o, piše Inde-pendent, magarećem siru koji bi mogao po-stati kultni prehrambeni proizvod.

Zahvaljujući svojoj nutritivnoj vrijedno-sti, magareći sir je veoma cijenjen. Sadrži veliki udio proteina, kalcijuma i omega 3 masnih kiselina, što ima itekako značajan utjecaj za održavanje funkcionalnog kardi-ovaskularnog sistema.

Slobodan Simić bavi se proizvodnjom ma-garećeg sira na farmi u Zastavici, nekih 80-ak kilometara od Beograda.

Simić je započeo sa svega 12 magaraca pri-je 16 godina, a danas njegovo krdo ima više od 300 grla. Kilogram magarećeg sira košta 1.000 eura. Za jedan kilogram sira potrebno je 12 litara svježeg mlijeka. Magarci daju mnogo manje mlijeka dnevno u odnosu na krave i koze, iako Simić muze ženke ručno tri puta dnevno.

Pretvaranje mlijeka u sir tajni je proces, budući da magareće mlijeko sadrži mnogo manje kazeina od mlijeka krava i koza te je sam proces mnogo komplikovaniji.

Srbijanski teniser Novak Đoković veliki je obožavatelj sira koji pravi Slobodan Simić.

Magareće mlijeko ima tek jedan posto mli-ječne masti, ima 60 puta više vitamina C od kravljeg mlijeka te posjeduje antialergijska svojstva.

Svemirski hotel u Zagrebu

Turistička ponuda Zagreba od četvrtka, 1. decembra, obogaćena je novim sadržajem, futurističkim Subspace hostelom u Tesli-noj ulici, prvim i jednim i Evropskoj uniji

verzitet, potencijalno zainteresovani i pre-duzetnici iz Singapura, koji bi veliki prostor pretvorili u najveći hostel u Hrvatskoj.

U fokusu je i upravna zgrada Splitske ban-ke u Krstarici, koja će se uskoro, baš kao i ostale nekretnine ove banke, isprazniti u susret predstojećoj prodaji. U poslovnim krugovima govori se da će njihova cen-tralna zgrada po svoj prilici u bliskoj bu-dućnosti postati upravo hotel, te da već ima ozbiljnog kupca.

Građevinska dozvola je već data za gradnju hotela u Dioklecijanovoj palati. Gradiće se, među ostalima, i na atraktivnoj lokaciji iz-nad plaže, i to hotel sa četiri zvjezdice, na ukupno osam etaža.

Inovacijska nagrada njemačke privrede

Firma Wool-line d.o.o. iz Sarajeva pobje-dnik je Inovacijske nagrade njemačke pri-vrede za 2016. godinu.

Ova kompanija je otvorila prvu fabriku na Balkanu za proizvodnju izolacije od ovčije vune koja kao prirodni materijal i ima bo-lja tehnička svojstva nego mnogi vještački materijali.

Direktor kompanije Bahrudin Bojčić rekao je prilikom preuzimanja nagrade da je ovo priznanje jedan podstrek za firmu da na-stavi sa daljim razvojem ovog ekološkog materijala u oblasti građevinarstva, čije prednosti su višestruke.

Finalisti nad kojima je firma Wool-line d.o.o. odnijela pobjedu bile su kompanije IT Odjel d.o.o. iz Mostara, koja je razvila sis-tem za nadzor u saobraćaju te Junuzović--kopex d.o.o. iz Lukavca, koja je prva u BiH osposobila CNG plinsku stanicu i u vozni park uvrstila 50 ekoloških autobusa.

Pobjedniku je nagradu uručio Martin Ga-ber, zamjenik direktora Predstavništva nje-mačke privrede u BiH, u okviru događaja »Njemačka u Bosni i Hercegovini«, Klix.ba.

51


koji gostima nudi noćenje u svemirskim kapsulama.

Vlasnik hostela Hrvoje Krlić rekao je kako nisu željeli da kopiraju i recikliraju sta-re trendove, već su željeli ponuditi nešto novo, kao što je to svojevremeno bilo otva-ranje cyber caffea, i u tome vidi budućnost hostelskog biznisa, javila je Hina.

Kapacitet hostela je 20 jednokrevetnih kap-sula s ležajem nešto malo većim od stan-dardne veličine, sanitarnim čvorom, čaj-nom kuhinjom i pripadajućim caffe barom i terasom na Teslinoj ulici.

Postoje tri stepena opremljenosti kapsula i toliko cijena smještaja, od 25 do 35 eura, što je nešto malo skuplje od zagrebačke hostelske ponude, ali uz nivo usluge koja se ne može naći drugdje. Svaka kapsula ima ventilaciju, android monitor, usb pri-ključak, utičnice za punjenje mobilnog te-lefona, laptopa, sef za novac i dokumente i gostima nudi iskustvo slično svemirskom putovanju.

Poseban utisak ostavljaju unikatni crte-ži akademskog slikara i potpredsjednika HDLU Tomislava Buntaka koji je oslikao zidove i strop prostora u kojem se nalaze kapsule, a postaju vidljivi pod ultraljubi-častim svjetlom i daju opuštajući dojam zvjezdanog neba kao da se nalazite u sve-miru. Likovno uređenje je sastavni dio pro-stora, za razliku od slika i postera koji se vješaju po zidovima.

Ciljani posjetioci su svi oni koji žele priva-tnost, a sažeto u jednoj rečenici moglo bi se reći kako je to »privatnost hotelske sobe po hostelskoj cijeni«, kaže Krlić.

Napominje kako u hostelu, za razliku od hotela u kojima postoji određena doza otuđenja od drugih i manjak komunikacije, postoji hostelska vibra - prostor za druže-nje, ali i zadržavanje privatnosti noćenja. Ideja je nadahnuta SF filmovima od Blade Runnera preko Petog elementa do Avatara. Sam projekt je realizovan za godinu i po i investicija je vrijedna nešto više od dva mi-liona kuna – 266.000 eura.

Slovenci povećavaju izvoz mlijeka u Kinu

Ljubljanske mljekarne pripremaju pošiljku od 21.000 litara mlijeka za Kinu, nakon što su prije mjesec dana isporučile tom tržištu 10.000 litara trajnog mlijeka.

Pored Ljubljanskih mljekarni, dozvole za izvoz mliječnih proizvoda u Kinu dobile su još Mljekarna Celeia, Pomurske mljekarne i Mljekarna Planika, izvještava RTV Sloveni-je, prenosi portal Seebiz.

Pomurske mljekarne su još u fazi pregovo-ra za konkretne poslove, a ulazak na kine-sko tržište očekuju sljedeće godine.

Mljekarna Celeia ne proizvodi proizvode sa dovoljno dugim rokom trajanja, koji bi bili prikladni za kinesko tržište. Sa novim ulaganjima u proizvodnju razmišljaće i o ovom tržištu.

U Mljekarni Planika za svoje proizvode uglavnom traže bliža tržišta, a na kinesko računaju u slučaju potencijalnog viška pro-izvodnje. Otvaranjem kineskog tržišta, slo-venačkim mljekarama se nudi mogućnost ulaska na veliko tržište.

Dozvole za izvoz u Kinu mljekare su dobile poslije parafiranja protokola u pogledu ve-terinarskih uslova, što je posebno važno, jer je evropsko tržište trenutno zasićeno, navodi se u informaciji.

Radenska preuzela Podravkin Studenac

Radenska, dio grupacije Kofola ČeskoSlo-vensko, jedne od vodećih evropskih proi-zvođača i distributera bezalkoholnih pića, uspješno je finalizovala akviziciju Podrav-kinog Studenca, te preuzela 100-postotni udio u kompaniji, javljaju hrvatski mediji.

Tako je bogatom portfelju Radenske služ-beno pridružena između ostalog i priro-dna mineralna voda Studenac te prirodna izvorska voda Studena. Ovo preuzimanje dodatno učvršćuje položaj, kako Radenske, tako i čitave grupacije Kofola u jadranskoj

regiji.

Radenska i Podravka su ugovor o kupopro-daji Studenca potpisale 20. septembra 2016. godine. Ugovor je sadržavao niz uslova koje je trebalo ispuniti prije prenosa vlasništva. Navedeni uslovi su ispunjeni, te Radenska je ispunjenjem financijskih uslova preu-zela stopostotni udio dionica tako da je Studenac od danas i službeno član Kofola grupe.

Kofola grupa jedan je od vodećih evropskih proizvođača bezalkoholnih pića, sa sedam proizvodnih pogona i 2100 zaposlenih u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj.

Kompanija Kofola je poznata po svojem pozitivnom odnosu i poštovanju prema lo-kalnim brendovima i lokalnoj kulturi, te je udahnula novi život mnogim brendovima alkoholnih pića u navedenim zemljama.

U Srbiji boravilo 2,3 miliona turista

Od januara do oktobra ove godine u Srbiji je boravilo 2.373.877 turista, što je za 12 odsto više u odnosu na isti period lane, saopšteno je iz Turističke organizacije Srbije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, domaćih turista bilo je 1.281.880 (rast od 13 odsto ), ili 54 odsto od ukupnog broja gostiju, a inostranih 1.091.997 (rast 12 odsto), odnosno 46 odsto od ukupnog broja gostiju.

U periodu januar-oktobar 2016. godine ostvareno je ukupno 6.606.594 noćenja, što je za 13 odsto više u odnosu na period janu-ar-oktobar 2015. godine. Od toga su domaći turisti ostvarili 4.269.064 noćenja, a ino-strani 2.337.530 noćenja.

Domaći gosti su najviše boravili u banjskim mjestima (43 odsto), zatim slijede planin-ska mjesta (38 odsto).

Inostrani gosti najviše su boravili u Beo-gradu (56 odsto), zatim ostalim turističkim mjestima (19 odsto). Domaći turisti u pe-riodu januar-oktobar najviše su boravili u Vrnjačkoj Banji, zatim slijede Zlatibor, Ko-paonik, Beograd...

Strani turisti najviše su boravili u Beogra-du, zatim u Novom Sadu, Zlatiboru, Vrnjač-koj Banji, Kopaoniku...

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Bosne i Hercegovine (173.105 noćenja, što je za 18 odsto više u poređenju sa periodom januar--oktobar 2015. godine), zatim slijede turisti iz Crne Gore, Turske, Rusije, Hrvatske...

52


Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je u radu poslovnog foruma »Pokretačke snage i perspektive razvoja drvnog sektora CEI zemalja«, koji je odr-

žan u Sarajevu 16. decembra 2016. godine.

Organizator skupa bila je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Her-cegovine, a pokrovitelj Generalni sekreterijat Centralno-evropske inicijative (CEI), budući da je 2016. godina u kojoj predsjedava

Predsjednik Komore Mijušković naglasio je da je drvna industrija predstavlja značajan potencijal svih zemalja u regiji.

- Crna Gora takođe značajno računa na resurs šuma, iako je drvo-prerada na nižem nivou nego što je u BiH. Međutim, u posljednjih nekoliko godina otvorili smo nekoliko izuzetno modernih pogona koji se bave visokom finalizacijom prerade drveta – naveo je Mi-jušković.

On je istakao značaj saradnje zemalja Regiona, koja je dodatno oja-čana Berlinskim procesom, čiji je tekovina Komorski investicioni forum.

- Komorski investicioni forum samo je jedna od zajedničkih ak-tivnosti komora na Zapadnom Balkanu koja bi trebalo da prati re-alizaciju, ali i inicira neke projekte u vezi sa Berlinskim procesom, ali i druge aktivnosti u regionu, kao destinaciji za investicije čiji potencijal možemo zajednički da prezentujemo na drugim tržišti-ma - kazao je Mijušković.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bru-no Bojić ukazao je na veliki potencijal drvnog sektora u BiH, što po-tvrđuje i činjenica da se iz godine u godinu bilježi rast izvoza, koji je prošle godine iznosio oko 530 miliona eura. On je napomenuo da je 53 posto teritorije BiH prekriveno šumom i naglasio da drvna industrija ima više od 20.000 zaposlenih. Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da u ovom sektoru svake godine raste udio finalnih proizvoda u izvozu.

Zamjenik generalnog sekretara CEI Erik Černavić podsjetio je da

Poslovni forum u Sarajevu

Perspektive razvoja drvnog sektora CEI zemalja

je CEI osnovana prije 27 godina te da su zemlje osnivači bile Ita-lija, Austrija, Mađarska i bivša Jugoslavija. To je, istakao je, danas najstarija makroekonomska organizacija u Evropi koja broji 18 ze-malja članica, od kojih su 10 zemalja članice Evropske unije (EU), i osam koje to nisu.

Kako je rekao, Misija CEI-a je da pomognu i pruže podršku svojim zemljama članicama koje se žele priključiti EU.

Marija Zeljko iz drvnog klastera Republike Hrvatske smatra da drvna industrija u Hrvatskoj ima dobru perspektivu, što pokazuju i brojke.

– U Hrvatskoj drvna industrija učestvuje sa čak 10 posto u izvozu, i 3,6 odsto vrijednosti BDP-a – istakla je.

Ješa Erčić iz Sektora drvne industrije Privredne komore Srbije kazao je da šumarstvo i drvna industrija predstavljaju jedinstven lanac stvaranja dodatne vrijednosti i pravi su primjeri cirkularne ekonomije, kao glavne odrednice politike EU.

Pored uvodnog dijela, Forum su činile četiri sesije, i to: »Uticaj kli-matskih promjena, infrastruktura kvaliteta i znanja u šumarstvu i drvnoj industriji«, »Primjena savremenih tehnologija i materijala u svrhu povećanja konkurentnosti«, »Kreativni koncepti pristupa međunarodnom tržištu«, te »Podrška drvnoj industriji – strategije, fondovi, programi«.

Na osnovu svih prezentacija zaključeno je, između ostalog, da je drvna industrija perspektivna grana mnogih CEI zemalja, ted a je organizacija istog opravdana jer su se na jednom mjestu okupili predstavnici kompanija i institucija CEI zemalja kako bi razgova-rali o pitanjima od značaja za kreiranje povoljne poslovne klime u regiji. Ovo je bila prilika, kako je istaknuto, za razmjenu infor-macija i iskustava, kao i prilika da se sagledaju ili predlože vidovi za buduću saradnju i uključenje u međunarodne projekte. Učesni-ci skupa izrazili su nadu da će se saradnja između predstavnika kompanija i institucija iz oblasti sektora drvne industrije još više intenzivirati u budućnosti.

53


Učenje za preduzetništvo mora biti visoko na listi prioriteta vlada Regiona.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je na ministarskom sastanku »Konkurentnost i rast MSP - Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi SEECP«,

na kojem je usaglašena Zagrebačka povelja o cjeloživotnom pre-duzetničkom učenju.

Cilj skupa je jačanje privredne saradnje i konkurentnosti malih preduzeća i ekonomije regiona. U fokusu je bilo predstavljanje po-velje koja ističe cjeloživotno učenje kao jedno od ključnih sadržaja javnih politika za jačanje konkurentnosti, pametan i uključiv rast, te nova radna mjesta u zemljama SEECP-a.

Pored potpredsjednika Saveljića, Konferenciji su prisustvovali Boro Vučinić, ambasador Crne Gore u Hrvatskoj, Mladen Perazić,

Ministarski sastanak u Zagrebu

Konkurentnost i rast malih i srednjih preduzeća

rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore, kao i predstavnici Ministarstva prosvjete i Skupštine Crne Gore.

Saveljić je, govoreći u ime crnogorske delegacije, između ostalog istakao da Crna Gora prepoznaje potrebu da se sve više pažnje po-klanja sistemu cjeloživotnog učenja, i kroz taj proces, prilagođa-vanju radne snage stalnim tehnološkim promjenama i poboljša-nju konkurentskih performansi privrede. U zakonodavnoj sferi učinjen je značajan iskorak u pravcu prilagođavanja zemljama Evropske unije.

- Za dalju implementaciju ovih rješenja potrebni su i instrumenti podrške i regionalnog povezivanja, te ovaj skup prepoznajemo kao jedno od temeljnih polazišta, kako zbog izražene opredijeljenosti

54


učesnika za usaglašavanje zakonodavstava, tako i kroz dalju podr-šku SEECEL-u – rekao je on.

Sastanak je vodila potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministarka privrede, preduzetništva i zanatstva Martina Dalić, a učestvovali su povjerenica EU za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo, mala i srednja preduzeća Elzbieta Bienkowska, ministri zaduženi za oblast privrede, predstavnici komora i parlamenata 13 zemalja SEECP-a, te predstavnici Regionalnog savjeta za saradnju – RCC Sarajevo, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD Pa-riz i Evropske trening fondacije – ETF Torino.

- Konkurencija na globalnom tržištu stalno jača i u takvom će okruženju preduzetništvo imati sve veću ulogu. Stoga, učenje za preduzetništvo mora biti visoko na listi prioriteta naše, ali i svih vlada regije - poručila je Dalić.

Elzbieta Bienkowska je navela da malo i srednje preduzetništvo godišnje otvara približno četiri miliona novih radnih mjesta u EU.

- Ovdje smo kako bismo pronašli nova rješenja za stare probleme Evrope. Treba nam više rasta, više radnih mjesta i investicija, uz poseban naglasak na malo i srednje preduzetništvo - istakla je Bi-eńkowska, dodajući da je put ka tome upravo razvoj stručnih kom-petencija.

U tome, dodaje ona, ključnu ulogu ima obrazovanje, koje razvija vještine i znanja novih generacija preduzetnika, i to u što ranijoj fazi, još od malih nogu. Navela je i niz mjera i programa kojima je Evropska komisija uključena u ovaj proces, najavivši osnivanje fonda za podsticanje preduzetništva, vrijednog 400 miliona eura.

- Svi će ti napori biti uzaludni ako je preteško otvoriti novu kompa-niju ili ostvariti prekograničnu saradnju, odnosno proširiti poslo-vanje i zaposliti ljude van svojih nacionalnih granica – zaključila je ona.

Ulazak u preduzetničke vode u regiji još je izuzetno rijedak, pre-ma riječima generalnog sekretara Savjeta za regionalnu suradnju (RCC) Gorana Svilanovića. O tome govore i podaci da na hiljadu stanovnika u preduzetništvo najmanje ulaze građani Bosne i Her-cegovine – njih tek 0,8 odsto, a najviše u Crnoj Gori – 6,9 odsto. U Rumuniji, ta stopa daleko viša i iznosi 16,9 posto. Istraživanja po-kazuju da je glavni problem ovog dijela Evrope nezaposlenost, koja iznosi preko 21 posto, a među mladima je i dvostruko ili trostruko viša. Ipak, ističe Svilanović, zaposlenost polako raste, jer su pre-duzetnici regije od 2010. do 2015. otvorili gotovo 34 hiljade novih radnih mjesta.

Organizatori sastanka bili su Ministarstvo privrede, preduzetni-štva i zanatstva i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Re-publike Hrvatske, te Regionalni centar za razvoj preduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Evrope (South East European Centre for Entrepreneurial Learning - SEECEL), sa kojim Privredna komora Crne Gore ima potpisan Sporazum o saradnji.

SEECP je pokrenut 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne saradnje i nastoji se profilisati kao autentični glas Jugoistočne Eu-rope. Osnovni ciljevi SEECP-a su jačanje bezbjedonosne, političke i privredne saradnje. U junu 2016., Hrvatska je po drugi put preuzela predsjedavanje SEECP-om za period 2016/2017.

Članice SEECP-a su Albanija, BiH, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hr-vatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija, Turska i Kosovo.

Dualno obrazovanje u zemljama SEECP

U okviru ministarskog sastanka održan je Okrugli sto o dual-nom obrazovanju i preduzetničkom učenju u državama SEECP u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Stalnog odbora Parlamentarne skupštine SEECP u organizaciji Hrvatskog sa-bora i Upravljačkog odbora SEECEL. Mladen Perazić, rukovo-dilac Sektora za obrazovanje u Privrednoj komori Crne Gore učestvovao je na Okruglom stolu, i tom prilikom predstavio stanje u srednjem stručnom obrazovanju u našoj zemlji. Pera-zić je govorio o stanju na tržištu rada, kao i izazovima za funk-cionisanje dualnog sistema obrazovanja na način koji baštine Austrija, Njemačka i Švajcarska. U svom izlaganju Perazić se osvrnuo i na projekte koji su realizovani prije desetak godina, iz ove oblasti.

55


56


Aldin Dugonjić, direktor Centra za sertifikovanje halal kvali-teta u Hrvatskoj, za Anadolu Agency kazao je da je njegova zemlja evropski lider kada je u pitanju halal turizam.

U Hrvatskoj za sada po halal principima posluje 15 hotela, od čega čak pet u glavnom Zagrebu, te desetak restorana koji su dobili sertifikat. No, Dugonjić smatra da su to tek počeci i da će se halal turizam u Hrvatskoj, ali i regiji jugoistočne Evrope u budućnosti dodatno razvijati.

Pod halal turizmom podrazumijeva se pružanje usluge halal hrane i smještaja.

- Pod uslugom halal smještaja podrazumijeva se da gost može iz-vršiti namaz, odnosno molitvu. Dakle, u sobu se postavi serdža-da, označi se smjer kible, postavi se vaktija iz mini bara se izvadi alkohol, stavi se tespih, pregleda se kozmetika, koja se koristi jer ona treba biti halal. Čak se i slike u sobi pregledaju da nemaju ka-kva lica portreta. Priprema hrane podrazumijeva da od nabavke, same pripreme do posluživanja ne smije doći do miješanja s onim što nije halal. Za te potrebe posebno se educiraju svi zaposleni koji učestvuju u tom procesu pružanja takve usluge u hotelu. Halal tu-rizam je jedan novi trend rasta, možemo govoriti o pružanju uslu-ga spa i wellnesa, o pružanju usluga tour operatera, koji trebaju razmišljati o tome gdje će takve gosti odvesti - priča Dugonjić.

Dodaje da goste koji zahtijevaju halal usluge treba voditi na pri-mjerena mjesta. Naprimjer, u Hrvatskoj su jako popularne »Vinske ceste«, ali takve goste ne treba voditi na ta mjesta, nego na ona koja su za njih prihvatljiva i najprirodnija.

- Hrvatska i zemlje regije jako puno toga nude. Imamo prirodu, kli-mu koja je idealna, geografsku poziciju i ljude koji znaju ugostiti. Potencijali Hrvatske i cijele regije zapravo su idealni, samo je po-trebno dalje raditi na osvještavanju ljudi što to halal sertifikat zna-či, imati što više pružalaca takvih usluga i promovisati sve to. Kao destinacija u ovom dijelu svijeta nismo još uvijek dovoljno poznati, to znam iz iskustva, jer uvijek, bilo gdje u svijetu, trebate krenuti iz početka i prvo objasniti ljudima gdje je zapravo ta Hrvatska. Među-tim, zadovoljni smo sa učinjenim do sada, jer u Hrvatskoj imamo

Potrebno stvoriti zajednički halal brend jugoistočne Evrope.

15 hotela, deset ugostiteljskih objekata i sedam turističkih agenci-ja. Statistika pokazuje da je trend rasta dolaska gostiju koji traže halal - ističe Dugonjić.

U Hrvatskoj je ustanovljen i brend »Croatia Halal Friendly«, za koji Dugonjić kaže da promoviše ovu zemlju i kojim je zaokružena kampanja koja nje predstavlja kao prijateljski nastrojenu prema gostima koji traže halal. Pod »Croatia Halal Friendly« podrazumi-jevaju se halal proizvodi, turizam, ali isto tako se njim nastoje pri-vući nove investicije u Hrvatsku.

Dugnjić smatra da je na Jadranu potrebno razvijati halal turizam, te da je on u ovom dijelu Hrvatske tek na početku, dok regija u po-sljednje vrijeme sve više kotira na halal tržištima.

- Hrvatska je evropski lider kada govorimo o sertifikovanim ugo-stiteljskim objektima, jer u Zagrebu imate pet hotela sa halal ser-tifikatom, a to nećete pronaći ni u jednoj evropskoj destinaciji. BiH s obzirom da je ukinula vizni režim za određene arapske zemlje ima jako veliki priliv gostiju koji su zainteresovani za halal i to su konkretni pokazatelji koliko je to tržište veliko. Kada gledamo statistički procjene su da ono vrijedi oko 140 milijardi dolara, što je 13 posto od ukupnog turističkog tržišta. Ono što je takođe jako važno jeste da prosječan gost koji zahtjeva halal troši u prosjeku 500 dolara više od prosječnog Evropljanina. Stoga je jasno da se više treba ulagati u halal turizam - smatra Dugonjić.

Ocjenjuje da se u regiji nedovoljno promoviše halal turizam, te je zbog toga iznesen predlog da jugoistočna Evropa zajednički na-stupa na halal tržištima.

- U regiji su male zemlje, a kada nastupate na velikim tržištima to je pojedinačno vrlo zahtjevno. Zato je potrebno stvoriti jedan za-jednički halal brend jugoistočne Evrope, koji će se promovisati na tržištima. Kada dolaze gosti iz dalekoistočnih zemalja, na primjer Indonezije i Malezije, oni dolaze na »balkansku rutu« i obilaze BiH, Srbiju, Kosovo, Albaniju, Hrvatsku i zato je potrebno povezati tour operatere i pružaoce usluga i sve one koji su zainteresovani za tu-rizam da zajedno djeluju i onda bi imali puno bolji efekat - zaklju-čio je Dugonjić.

Razvojna šansa

Hrvatska evropski lider halal turizma

57


Najveći evropski proizvođač automo-bila njemački Volkswagen u potrazi je za firmama u Bosni i Hercegovi-

ni koje će proizvoditi djelove za njegove automobile i biti dio lanca dobavljača za poznatu grupaciju, a tri firme su već ušle u pregovore sa VW-om, potvrđeno je za Klix.ba iz Grupacije automobilske industrije Pri-vredne komore FBiH.

Stručni tim Volkswagen grupacije i Vlade FBiH posljednjih nekoliko sedmica inten-zivno obilazi firme širom FBiH, tražeći po-tencijalne partnere koji bi ubuduće mogli proizvoditi djelove za njemačkog automo-bilskog giganta.

- Do sada smo obišli nekih 30-ak firmi i tu se sagledavaju kapaciteti, kadrovi, mašine, čime se raspolaže, šta firme mogu uraditi, dakle, zatečeni standardi. U skladu s tim, firmama se dostavljaju određene tabele kako bi se sve to, crno na bijelom, eviden-tiralo, govori za Klix.ba Almin Mališević iz Udruženja metalne i elektro industrije Pri-vredne komore FBiH, u čijem okviru djeluje

Bosna i Hercegovina

Volkswagen sarađuje sa firmama iz BiH

nja potrebnog standarda ISO TS i nakon toga će ući u dobavljački lanac VW i raditi na dobijanju posla, dok je TMD Group d.o.o. Gradačac u fazi razgovora sa Volkswage-nom o proizvodima koje TMD može raditi, poslije čega će se raditi na modalitetima dobijanja poslova.

On pojašnjava šta uopšte znači ulazak u la-nac dobavljača Volkswagen grupacije.

- Prostim jezikom kazano, kada jedna firma stekne sve uslove i Volkswagen pristane na to da ona može raditi za njega, firma dobija svoj broj dobavljača koji joj je ujedno ulaznica na online server Volkswagena, na kojem su svakog dana dostupne ponu-de šta je Volkswagenu potrebno taj dan od djelova. I svaka firma, od njih nekoliko sto-tina, može poslati svoje ponude i ako njiho-va ponuda zadovolji interes VW-a, u smislu cijene i svega ostalog, potpisuje se ugovor - pojašnjava on.

On ističe da je jedino firma Volkswagen Sa-rajevo u Bosni i Hercegovini do sada direk-tno radila za Volkswagen Group.

Grupacija automobilske industrije.

Kako Mališević objašnjava, predstavnici Vlade FBiH i njemački partneri nakon toga analiziraju zatečeno stanje i prikupljene podatke šalju Volkswagen grupaciji, gdje se na kraju ocjenjuje da li firme zadovolja-vaju tražene kriterijume i šta bi eventualno mogle raditi za njemačkog giganta.

Šest firmi pred potpisivanjem ugovora sa Volkswagenom

- Od 30-ak firmi, tri su već potpisale ugovo-re, dok još tri su na dobrom putu da to usko-ro urade - ističe Mališević.

Preciznije, kompanije Bekto Precisa d.o.o. Goražde, Saraj Komerc d.o.o. Gornji Vakuf i Strojal d.o.o. Sarajevo su potpisale ugovore sa Volkswagenom i trenutno rade na njiho-voj realizaciji. Pobjeda d.d. Tešanj je u fazi izrade ponuda i očekuje dobijanje posla, Plamingo d.o.o. Gračanica je u fazi uvođe-

58


CEFTA nedjelja

Zajedničkim snagama do konkurentnih ekonomijaUnaprijediti mehanizme rješavanja sporova što će doprinijeti otklanjanju netarifnih barijera.

59


CEFTA nedjelja, glavni godišnji događaj posvećen sagledava-nju rezultata ostvarenih tokom 10 godina primjene Central-no-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, održan je u

podgoričkom Hotelu Verde 6. decembra 2016. godine, u organizaci-ji Ministarstva ekonomije Crne Gore.

- Samo zajedno možemo učiniti ekonomije regiona konkurentnim u međunarodnom okruženju. Godine 2006. potpisali smo CEFTA-u, prepoznajući njen značaj za unapređenje naše spremnosti za član-stvo u EU, što se pokazalo ispravnim u slučaju Hrvatske 2013. Po-tvrdili smo da CEFTA počiva na principima multilateralnog okvira trgovinskih odnosa između strana, kreirajući povoljne uslove za razvoj i diverzifikaciju trgovine na principima jednakosti, obostra-ne koristi, nediskriminacije i međunarodnog prava – poručila je u pozdravnom obraćanju ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je dodala da je tokom 10 godina od potpisivanja Sporazuma, trgovina industrijskim i poljoprivrednim robama u potpunosti li-beralizovana, bez dažbina i kvota. Godina predsjedavanja Crne Gore bila je jedna od najzahtjevnijih u dosadašnjem postojanju CEFTA-e.

- Priveli smo kraju pregovore o dva dodatna protokola – o trgovin-skim olakšicama i liberalizaciji trgovine uslugama. Sektor usluga ima sve veći značaj u CEFTA ekonomijama, naročito u Crnoj Gori. Naša ekonomija se restrukturira ka ekonomiji usluga. Predviđa se da će 2018. ovaj sektor činiti 80 odsto BDP. Dodatnim protokolom o uslugama povećaće se jednoobraznost i njihov kvalitet kao i slobo-dno kretanje radnika – zaključila je ministarka ekonomije.

Predsjednik Privredne komora Crne Gore Velimir Mijušković ista-kao je da je crnogorsko predsjedavanje Sporazumom i obilježava-nje desetogodišnjice od njegovog potpisivanja, za ovu asocijaciju predstavljalo obavezu organizovanja poslovne zajednice regiona kako bi sagledali ostvareno i identifikovali izazove sa kojima se neophodno suočiti.

Podsjetio je da su, prepoznajući značaj CEFTA sporazuma, odno-sno slobodne trgovine, komore regiona još 2007. godine osnovale Stalni forum privrednih komora CEFTA potpisnica, čiji je osnovni cilj pružanje podrške privrednicima u korišćenju benefita Spora-zuma, kao i objedinjavanje i procesuiranje inicijativa ka nadle-žnim organima u cilju otklanjanja barijera. Ovaj vid organizovanja podržale su vlade zemalja potpisnica, Unija njemačkih komora i tamošnje resorno ministarstvo.

- Predstavnici privatnog sektora regiona su ukazali da je dijalog potrebno institucionalizovati na temeljima CEFTA Foruma, te da bi to bio najefektivniji i najefikasniji način povezivanja privatnog i javnog sektora – rekao je Mijušković.

Veoma ambiciozan plan predsjedavanja Sporazumom u ovoj go-dini, dodaje on, posebno naglašava potrebu unapređenja transpa-rentnosti. U tom kontekstu, Privredna komora Crne Gore podržava i daje doprinos da izvještavanje o efektima bude fokusirano na opipljive rezultate.

- Privatni sektor kao glavni korisnik CEFTA 2006 sporazuma i svo-jim današnjim učešćem pokazuje svoju spremnost da suštinski doprinese definisanju i rješavanju neusaglašenosti koje su pre-preka čvršćem ekonomskom povezivanju – kazao je predsjednik Komore.

Naveo je da je u Crnoj Gori postignut značajan napredak u mno-gim oblastima tokom primjene ovog sporazuma. Ostvaren je di-

namičan privredni rast po prosječnoj stopi od 3,2%, što je više od prosjeka rasta regiona koji je iznosio 1,4%, kao i od evropskog pros-jeka koji je bio na nivou od 1%. Učešće razmjene sa potpisnicama CEFTA u ukupnoj razmjeni Crne Gore se kretalo od 32,7% u 2007. godini do 44% u 2011.godini. Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju jula 2013. godine, to učešće je nešto niže i u posljednje dvije godine iznosi 39%.

- I pored pozitivnih rezultata, kako u dijelu rasta obima razmje-ne, tako i u dijelu otklanjanja barijera, svjedoci smo da još uvijek postoje velike mogućnosti za unapređenje regionalne privredne saradnje. Osnovni zadatak u narednom periodu bi trebao da bude unapređenje mehanizma rješavanja sporova što će doprinijeti ot-klanjanju netarifnih barijera, od kojih su neke prisutne u dužem periodu. Dodatno, moramo raditi na harmonizaciji propisa i proce-dura, te olakšanju tranzita i trgovine kroz regionalno povezivanje svih graničnih službi u jedinstveni informacioni sistem –riječi su Mijuškovića.

U uvodnom dijelu govorio je i zamjenik generalnog sekretara Re-gionalnog centra za saradnju Gazmend Turdiu. On je ukazao na važnost kontinuirane regionalne saradnje i njenog napretka, po-sebno na planu povećanja konkurentnosti.

-Ciljevi su dobri i ambiciozni: konvergencija privreda, unapređenje obima trgovine i smanjenje deficita, a CEFTA predstavlja ključni element u tom procesu. Jer, pet potpornih stubova ovom procesu su oni koje je napravila CEFTA, a odnose se na trgovinu – rekao je Turdiu.

Prema njegovim riječima, najvažniji među njima su konkurencija, vještine i mobilnost.

On je između ostalog naveo i da je više od 32 miliona eura saku-pljeno za projekte u Jugoistočnoj Evropi u skladu sa ciljevima stra-tegije razvoja do 2020. godine.

-Uz podršku EU i kapitalna ulaganja, korak po korak, uspijećemo u procesu regionalne ekonomske integracije, što će dovesti do većeg protoka roba i kapitala, ali i bolje saradnje među vladinim tijelima i privatnim sektorom – rekao je on.

Direktorica Direktorata za proširenje Genoveva Ruiz Calavera ima-la je izlaganje o značaju CEFTA-e u procesu pristupanja EU. Ona je istakla da usklađivanje sa zakonodavstvom EU nije jednostavan proces jer je zahtjevno njegovo sprovođenje na svim nivoima dr-žavne uprave i društva.

-Države treba da se pozabave vladavinom prava, demokratizaci-jom institucija, depolitizacijom državne uprave a onda takođe visokim standardima upravljanja privredom. Ta tri temljena cilja, politički, demokratski i institucionalni su naši principi koje uzaja-mno osnažujemo. Što se tiče vladavine prava, tu podrazumijevam pravnu sigurnost i to je ono što je važno za privlačenje i zaštitu investicija. Potrebno je pozabaviti se mjerama kako unaprijediti poslovno okruženje i poboljšati investicione mogućnosti u zemlja-ma CEFTA regiona – rekla je Calavera.

U okviru skupa, London School of Economics je priredio ceremo-niju dodjele nagrada za najbolji naučni rad povodom desete godi-šnjice potpisivanje CEFTA 2006 sporazuma, a organizovane su i sesije: »Monitoring u okviru CEFTA strana u cilju bolje implemen-tacije CEFTA 2006 sporazuma« - moderator je bio predsjedavajući CEFTA-e Goran Šćepanović, potom »Monitoring između CEFTA strana« – koju je vodila pomoćnica ministra trgovine turizma i

60


telekomunikacije Srbije Bojana Todorović, te »Praćenje CEFTA implementacije od strane privatnog sektora« kojom je moderirala potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.

Praćenje implementacije

Potpredsjednica Filipović je kazala da je cilj panela razmatra-nje sredstava koja mogu doprinijeti većoj uključenosti privatnog sektora u praćenje CEFTA implementacije, sa posebnim osvrtom na kapacitete privatnog sektora i ulogu Nacionalnih komiteta za trgovinske olakšice. Panel je, ocijenila je, veoma dobra prilika da se predstavi privatni sektor i njegove aktivnosti, kao i da preuzme aktivniju ulogu u primjeni CEFTA-e.

Ona je podsjetila da su privredne komore potpisnica Sporazuma već u aprilu 2007. godine osnovale CEFTA Forum, uzimajući u ob-zir zaključak donijet na sastanku predsjedništva Eurochambers i predsjednika komora Jugoistočne Evrope, te Memoranduma o razumijevanju koji je predstavljao okvir za utvrđivanje važnih ak-tivnosti, preko kojih bi se podržale i osnažile nadležnosti stalnog Foruma CEFTA.

Riječ je o intenziviranju razmjene podataka i informacija u obla-stima koje obuhvata CEFTA 2006; lobiranju potpisnica kao značaj-nog partnera vlada u primjeni Sporazuma; uspostavljanju saradnje sa svim ključnim subjektima nadležnim za pitanja necarinskih prepreka trgovini; ustanovljenju i primjeni projekata u svim po-tpisnicama koji se odnose na evidentiranje necarinskih barijera i efikasnu primjenu pravila o kumulaciji porijekla; izradi zajednič-kog Programa aktivnosti u cilju adekvatne primjene CEFTA 2006; definisanju zajedničkih projekata koji bi konkurisali za dobijanje tehničke i finansijske podrške relevantnih fondova i institucija; saradnja stručnjaka za edukaciju radi obuke predstavnika priva-tnog sektora za primjenu CEFTA 2006, sa ciljem jačanja regionalne saradnje.

- Ministarskim zaključkom sa sjednice Zajedničkog komiteta od-ržanog 26. novembra 2015. godine u Kišinjevu konstatuje se da bi privatni sektor trebao da bude više uključen u proces donošenja odluka u vezi sa CEFTA 2006. Pozivaju se CEFTA strukture da pre-duzmu dalje korake ka institucionalizaciji dijaloga između javnog i privatnog sektora na regionalnom nivou – rekla je Filipović.

Marijana Agic-Molnar iz GfK predstavila je rezultate projekta »CEFTA u brojkama« i brošuru »CEFTA mitovi i činjenice«. CEFTA Sekretarijat je angažovao GfK da sprovede istraživanje koje će objediniti informacije o mišljenjima i stavovima privatnog sektora potpisnica kako bi se dobio uvid o njihovoj percipciji desetogodi-šnje implementacije CEFTA Sporazuma.

O CEFTA mitovima i činjenicama su detaljnije govorili Pranvera Kastrati iz Albanije i Jadranka Zenić Zeljković iz Srbije, nacional-nim ekspertima koji su dali doprinos u izradi pomenute brošure.

Hendrik Bosshammer, predstavnik OECD predstavio je nalaze i preporuke za konkurentnost Jugoistočne Evrope. U fokusu njego-vog izlaganja bili su kako trgovinska politika i CEFTA mogu biti instrument za povećanje ukupne konkurentnosti Regiona i uloga privatnog sektora u tom kontekstu.

Efikasnije učešće privatnog sektora u praćenju implementacije CEFTA-e prezentovali su predstavnici privrednih komora Make-donije Biljana Peeva i Mitko Aleksov.

O praćenju implementacije CEFTA mjera za trgovinske olakšice govorio je Cezary Sowinski iz DHL-a, dajući osvrt na primjenu SCO smjernica.

Izlaganje o trenutnom stanju projekta «Implementacija sistema pre-arrival obrade ekspres pošiljki«, imala je Tanja Bošković iz GIZ-a, dok je prof. dr Gordana Đurović govorila o novim trgovin-skim pitanjima, odnosno uslugama, investicijama, javnim nabav-kama, zaštiti intelektualne svojine u okviru CEFTA Sporazuma. Ulogu Nacionalnog odbora za trgovinske olakšice predstavila je Danijela Gačević.

Zaključci panela

U prethodnom periodu postignuto je mnogo u implementaciji CEFTA 2006 sporazuma. Osim uspostavljanja bescarinske trgo-vine, čime je unaprijeđena konkurentnost regionalnih ekonomi-ja, pregovori o liberalizaciji trgovine uslugama su u završnoj fazi, urađeno je puno kako bi imali u primjeni Sporazum o trgovinskim olakšicama između CEFTA strana.

Ipak, netarifne barijere su i dalje veoma aktuelne. Svjedoci smo da pojedine od njih opterećuju privredu i po nekoliko godina. Za njihovo uklanjanje ključno je unapređenje sistema rješavanja spo-rova.

Privatni sektor podržava zaključak Zajedničkog komiteta sa sje-dnice u Kišinjevu iz novembra 2015. godine, kojim se konstatuje potreba njegovog neposrednog uključivanja u proces donošenja odluka u vezi sa CEFTA 2006. U tom smislu, dijalog između priva-tnog i javnog sektora u CEFTA regionu i uloga privatnog sektora u dostavljanju povratnih informacija CEFTA strukturama u vezi implementacije CEFTA 2006, od ključnog je značaja.

Regionalni pristup efikasnijeg uključivanja poslovnog okruženja u proces izrade politika će dovesti do stvaranja trgovinske poli-tike koja će biti više orjentisana prema potrebama i zahtjevima u privatnom sektoru. Takođe smo prepoznali potrebu za efikasni-jim uključivanjem privatnog sektora u praćenje i implementaciju CEFTA-e. Stoga, saradnju sa privatnim sektorom treba dalje jačati kroz kreiranje trgovinske politike, CEFTA implementaciju i praće-nje implementacije.

Osim toga, partnerstvo sa poslovnom zajednicom je važno u pro-cesu dijaloga usmjerenog na rezultate, kao i u fazi izrade projekata tehničke pomoći. Partnerstvo bi moglo razviti nove prakse, a za-tim kroz praćenje i ocjenu postignutog napretka, omogućilo razvoj odgovarajućih trgovinskih mjera i politika;

Da bi imali ovu optimalnu sinergiju javno-privatnog partnerstva, oba sektora treba da rade na jačanju svojih kapaciteta. Idealno bi bilo paralelno i zajedno.

Imajući u vidu gore navedeno, institucionalizacija javno-privatnog dijaloga, neka vrsta savjetodavnog odbora može biti organizovana pod okriljem CEFTA Foruma.

Dakle, CEFTA potpisnice ne samo da treba da nastave svoje obave-ze iz Ugovora o trgovinskim olakšicama, prerađena Kjoto Konven-cija, i iz drugih propisa za olakšavanje trgovine, već treba da budu i proaktivne i pregresivne u uklanjanju trgovinskih barijera.

61


CEFTA Week

Cooperation is precondition for competitive economy

Promoting dispute settlement mechanisms would contribute to elimination of non-tariff barriers.

62


CEFTA Week, a main annual event dedicated to analyzing results achieved during 10 years of implementation of the Central European Free Trade Agreement took place at the

Verde Hotel in Podgorica on 6th December 2016 and was organized by the Ministry of Economy of Montenegro.

- Only if we cooperate, we can make economies in the region competitive at the global level. In 2006 we signed the CEFTA, re-cognizing its importance for our EU membership, which has been confirmed to be the right decision in case of Croatia in 2013. We have confirmed that the CEFTA is based on the principles of mul-tilateral framework of trade relations among the CEFTA parties, thus creating favorable conditions for development and diversifi-cation of trade on the principles of equality, mutual benefit, non--discrimination and international law, says Minister of Economy Dragica Sekulic in an opening address. She has added that during ten years since the Agreement was signed, trade in industrial and agricultural goods has been fully liberalized, duty- and quotas--free. The year of Montenegrin Chairmanship has been one of the most challenging in the CEFTA so far.

- Negotiations on two additional protocols on trade facilitations and liberalization of trade in services are being brought to an end. Service sector has become more important in the CEFTA economi-es, especially in Montenegro. Our economy is being restructured towards the economy of services. It is forecasted that this sector will make up 80% of GDP in 2018. Additional protocol on services will increase the uniformity and their quality, as well as mobility of employees, concludes the Minister of Economy.

The President of the CEM Velimir Mijuskovic says that Montene-grin Chairmanship of the Agreement and celebrating 10th anni-versary of its signing presented an obligation to this Association to gather the business community of the region so as to analyze the results achieved and thus identify challenges needed to deal with. He has reminded that recognizing the importance of the CEFTA i.e. free trade, the chambers in the region established the Permanent Forum of the CEFTA chambers of commerce in 2007, aimed at providing support to entrepreneurs in using benefits of-fered by this Agreement as well as consolidating initiatives and processing them to the competent authorities so as to eliminate barriers. This form of organization was supported by the gover-nments of the CEFTA Parties, the Association of German Cham-bers of Industry and Commerce and the line ministry of Germany.

- Representatives of the private sector in the region indicated the necessity to institutionalize the dialogue on the basis of CEFTA Forum and therefore this would be the most effective and efficient way of linking the private and public sectors, says Mr. Mijuskovic.

He adds that very ambitious Chairmanship plan of the Agreement this year emphasizes the need to improve transparency. In this context, the Chamber of Economy of Montenegro supports and contributes to reporting on the effects which are focused on tan-gible results.

- Participating in this event as well, the private sector as the main beneficiary of the CEFTA 2006 shows its readiness to substanti-ally contribute to defining and resolving non-conformities which represent barriers to stronger economic cooperation, says the Pre-sident of the CEM.

He has said that the significant progress has been achieved in many areas in Montenegro since the implementation of the Agre-

ement. A dynamic economic growth has been achieved at an ave-rage rate of 3.2%, which is above the average growth in the region of 1.4%, as well as the European average, which amounted to 1%. The share of foreign trade with the CEFTA Parties in the total trade of Montenegro ranged from 32.7% in 2007 to 44% in 2011. After Cro-atia joined the European Union in July 2013, this share was slightly lower and in the last two years it amounted to 39%.

- Even though the positive results have been achieved in the volu-me of foreign trade as well as the elimination of barriers, we have witnessed that there are many opportunities to promote economic cooperation in the region. The main task in the future should be promoting dispute settlement mechanisms, which would contri-bute to elimination of non-tariff barriers, some of which have been present for a long time. Furthermore, we need to work on harmo-nizing the regulations and procedures, then facilitating transit and trade through regional networking of all border services into a unique information system, concludes Mr. Mijuskovic.

The Deputy Secretary General of the Regional Cooperation Center Gazmend Turdiu also spoke at the opening ceremony. He empha-sized the relevance of continuous regional cooperation and its progress, especially in increasing competitiveness.

- The objectives are good and ambitious: convergence of econo-mies, promotion of trade volume and reduction of deficit, and the CEFTA has been a key element in this process, since five suppor-ting pillars in this process, related to trade, were established by the CEFTA, says Mr. Turdiu. According to him, competition, skills and mobility are among the most important ones. He also mentions that 32 million EUR were collected for the projects in the Southe-ast Europe in line with the objectives of the 2020 Development Strategy.

- With the EU support and capital investments, a step at a time, we will succeed in the regional economic integration process, which will result in increased movement of goods and capital as well as better cooperation between government bodies and private sector, he says.

Director of the Directorate-General for Neighbourhood and Enlar-gement Negotiations (DG NEAR) Genoveva Ruiz Calavera spoke about importance of the CEFTA in the EU accession process. She points out that harmonization with the EU legislation is not sim-ple process, since its implementation at all levels of state admini-stration and society is a very challenging process.

- Countries should deal with rule of law, democratization of in-stitutions, depoliticizing state administration, but also high stan-dards in managing economy. These three base objectives, political, democratic and institutional, are our principles which we foster together. By the rule of law I mean legal safety and this is impor-tant for attracting and protecting investments. We need to deal with measures to improve business environment and promote investment opportunities in the CEFTA Parties, says Ms. Calavera.

Within the event, the London School of Economics organized an Award Ceremony for the best paper on the occasion of the 10th an-niversary of the CEFTA 2006. The following sessions were also or-ganized: »Monitoring within CEFTA parties for better implementa-tion of CEFTA«, moderated by Goran Scepanovic, the CEFTA Chair in Office, then »Monitoring between CEFTA parties«, moderated by assistant minister of Ministry of Trade, Tourism and Telecommu-nications of Serbia Bojana Todorovic, then »Monitoring the CEFTA

63


implementation by private sector«, moderated by Vice President of the Chamber Ljiljana Filipovic.

Monitoring implementation

Vice President Ms. Filipovic says this panel aims at analyzing the means which could contribute to greater involvement of private sector in the CEFTA implementation, with a special emphasis on private sector capacities and the role of the National Committee for Trade Facilitation. According to her, the panel provides an opportunity for the private sector to introduce its activities, and to take more active role in the CEFTA implementation. She has rem-inded that chambers of commerce, signatories to the Agreement, established the CEFTA Forum in April 2007, taking into conside-ration the conclusion brought at the meeting of the presidency of EUROCHAMBERS and presidents of the chambers of commerce of Southeast Europe, as well as Memorandum of Understanding which represented the framework for defining important activiti-es, through which responsibilities of the Permanent CEFTA Forum would be supported and strengthened.

The activities include intensifying the exchange of data and in-formation covered by the CEFTA 2006; lobbying signatories as an important partner to governments regarding the Agreement implementation; establishing cooperation with all key entiti-es responsible for issues of non-tariff barriers to trade; defining and carrying out projects in all signatories related to identifying non-tariff barriers and efficient implementation of the Rules on cumulation of origin; preparing joint activities program aimed at implementing the CEFTA 2006 in an appropriate manner; defining joint projects which would be applied for gaining technical and fi-nancial support from relevant funds and institutions; cooperation among education experts in order to train representatives of pri-vate sector for CEFTA 2006 implementation so as to foster regional cooperation.

- According to the Ministerial Conclusion of the Joint Committee meeting which took place in Chisinau on 26th November 2015, the private sector should be more involved in the decision-making process regarding the CEFTA 2006. All CEFTA structure are invited to take further steps towards the institutionalization of the public--private dialogue at the regional level, says Ms. Filipovic.

Marijana Agic-Molnar, the representative of GfK presented the results of the project »CEFTA through numbers« and a brochure »CEFTA Myths and Facts«. The CEFTA Secretariat engaged the GfK to conduct a research which would consolidate information on opinions and attitudes of the private sector of the signatories in order to get an insight on their perception of the 10-year CEFTA implementation.

»CEFTA Myths and Facts« were discussed in more details by na-tional coordinators Pranvera Kastrati from Albania and Jadranka Zenic Zeljkovic from Serbia, who contributed to producing this brochure.

Hendrik Bosshammer, the OECD representative presented findin-gs and recommendations for the SEE Competitivenes. The focus of his discussion was the trade policy and the CEFTA as an instru-ment of increasing overall competitiveness in the Region and the private sector’s role in this context.

More effective involvement of private sector in monitoring imple-

mentation of the CEFTA was presented by the representatives of the Economic Chamber of Macedonia Biljana Peeva and Cham-bers of Commerce of Macedonia Mitko Aleksov. Representative of DHL Cezary Sowinski discussed monitoring implementation of CEFTA trade facilitation measures, in the light of the SCO guideli-nes implementation. The current situation of the project »Imple-mentation of Pre-arrival Processing for Express Consignments« was discussed by the GIZ representative Tanja Boskovic, while PhD Gordana Djurovic spoke on new trade issues i.e. investments, public procurements, intellectual property protection within the CEFTA. The role of the National Committee for Trade Facilitation was presented by Danijela Gacevic.

Panel’s conclusions:

In the previous period, a lot has been achieved in the implementa-tion of CEFTA 2006 Agreement. In addition to already established free trade, by which the competitiveness of regional economies has been improved, the negotiations on the liberalization of trade in services are in their final phase, and a lot has been done in the area of trade facilitation.

However, non-tariff barriers are still very much present. We are witnesses that some of them have been a burden to the CEFTA Parties’ economies for several years. To remove them, key solution is to enhance and strengthen dispute settlement.

The private sector supports the conclusion of the Joint Committee from the meeting held in Chisinau in November 2015, noting the need of its direct involvement in the decision-making process in relation to CEFTA 2006. In this regard, the dialogue between the private and public sector within the CEFTA region and the role of the private sector in submitting feedback to the CEFTA structures related to the implementation of CEFTA 2006 is of crucial impor-tance.

The regional approach of more effective and more efficient invol-vement of the business community in the policy making process will result in creation of trade policy which will be more oriented towards private sector needs and demands. We also recognized the need for more effective involvement of private sector in mo-nitoring of the CEFTA implementation. Therefore, the cooperation with private sector should be strengthened further in trade policy creation, CEFTA implementation and monitoring of the imple-mentation.

Furthermore, the partnership with business is important in the process of result-oriented dialogue, as well as in the stage of ela-boration of technical assistance projects. The partnership could develop new practices and then through monitoring and evalua-tion of progress made, could enable development of appropriate trade-related measures and policies.

To have this optimum synergy of public-private partnership, both sectors should work on raising their own capacities. It would be best to perform these activities simultaneously and together.

Having in mind the abovementioned, the institutionalisation of a public-private dialogue, some kind of the Advisory Committee could be organized under the umbrella of CEFTA Forum. Thus, CEFTA Parties should not only continue their commitments to the Trade Facilitation Agreement, the Revised Kyoto Convention and other regulation facilitating trade slow trade, but also be more pro-active and progressive in removing trade barriers.

64


Svijetvijesti

Adidas prodaje 3D štampanu obuću

Adidas je 15. decembra 2016. godine počeo prodaju patika dobijenih 3D štampanjem. Riječ je o projektu Futurecraft 3D koji razvi-jaju posljednjih godina, a rezultat je model Adidas 3D Runner.

Cijena patika je 333 dolara, a prodaju se za sada samo u Tokiju, Londonu i Njujorku.

- Ovo je tek početak priče. Stvaranje prila-gođene obuće za svako stopalo, uključujući i pojedinačne navike, stil hodanja i trčanja svakako je sljedeći korak za industriju, a Adidas je demonstrirao da predvodi stvari - rekao je Mikal Peveto, viši direktor Adida-sovog Future sektora.

Korišćenje 3D ispisa osigurava konstruk-ciju koja pomaže u stvaranju zona namije-njenih visokom i niskom pritisku, a pritom se izbjegavaju složene radnje koje traže šavove i lijepljenje. Elastičnost, podrška i udobnost su na većem nivou nego kod uo-bičajne obuće, navodi Adidas.

Katar investira 13 milijardi dolara u 2017. godini

Katar će uložiti oko 13 milijardi dolara u velike infrastrukturne projekte naredne godine, uprkos padu prihoda od nafte iza-zvanom niskim cijenama tog energenta.

Ministar finansija te zalivske zemlje, Ali--Šarif al-Emadi, predviđa rast bruto do-maćeg proizvoda (BDP) Katara od 3,4 odsto u narednoj godini, što je u skladu sa pro-cjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i više od projektovanih 3,2 odsto u

ovoj godini, prenosi Tanjug.

- Povećanje ulaganja u mega projekte po-tvrđuje posvećenost države ostvarenju postavljenih ciljeva - rekao je al-Emadi učesnicima na konferenciji Euromoney u Dohi.

On je dodao da se očekuje da će izdaci za nove projekte u narednoj godini dostići oko 13 milijardi USD. Al-Emadi je saopštio da je za organizaciju Mundijala 2022. već potrošeno 98 milijardi USD na veliki broj projekata.

Najveći dio investicija u narednih nekoliko godina biće u sektoru građevinarstva i sa-obraćaja, pošto se zemlja sprema da bude domaćin Svjetskog fudbalskog prvenstva.

Generalni direktor Nacionalne banke Kata-ra, Ali Ahmed al-Kuvari, rekao je na konfe-renciji da će od ukupnih ulaganja u periodu do 2018. godine, najveći udio od 45 odsto biti u građevinarstvu, a u saobraćajnom sektoru će dostići skoro 30 odsto.

Indija šesta ekonomija na svijetu

Indijska ekonomija nadmašila je britansku po prvi put u više od 100 godina i trenutno je šesta ekonomija svijeta po obimu BDP-a iza Sjedinjenih Država, Kine, Japana, Nje-mačke i Francuske.

Ta istorijska prekretnica simbol je indij-skog rapidnog ekonomskog rasta, i nasu-prot njemu, usporavanja rasta britanske ekonomije nakon Brexita, pišu novine Fo-reign Policy.

S ekonomskog aspekta to je bila ključna godina za Indiju. U februaru je nadmašila Kinu kao najbrže rastuća svjetska ekono-mija. A u oktobru je Međunarodni mone-tarni fond prognozirao da će Indija zadržati tu titulu u doglednoj budućnosti – progno-ziran je rast indijskog BDP-a za 7,6 posto u 2017. godini.

– Indija može imati veliku populacijsku bazu ali to je i veliki podsticaj – izjavio je Kiren Rijiju, indijski državni ministar za unutrašnju politiku.

Prognoziran je rast BDP-a Velike Britanije, nekadašnjeg indijskog kolonijalnog vlada-ra, za samo 1,8 posto u 2016. i za 1,1 posto u 2017. godini. Otkako je glasala u korist odla-ska iz Evropske unije u junu, što bi moglo dovesti do napuštanja unosnog evropskog zajedničkog tržišta, britanska ekonomija i valuta suočili su se s problemima, piše Fo-rerign Policy.

Tramp spašava američku proizvodnju od Kineza

Novoizabrani predsjednik SAD ima velike planove za spas poslova u zemlji. Trump je najavio da će formirati Nacionalni savjet za trgovinu koji će raditi na samo jednom cilju: da se zaustavi odliv radne snage u Kinu, Meksiko i druge zemlje. Od Savjeta će se očekivati da »ponovo napravi američku proizvodnju sjajnom«, prenio je Bankar.

CNN piše da će to biti težak zadatak. SAD su izgubile pet miliona radnih mjesta u industriji od 2000. godine. Ali ipak, Trump je vodio kampanju kao biznismen koji zna kako funkcioniše svjetsko tržište. Već su njegovi tvitovi pritisli direktore Boinga i LMT da daju neke odgovore.

Kina bi zato mogla biti njegova sljedeća meta. To misli i ekonomista Piter Navaro koji bi trebalo da se nađe u tom Savjetu. Kao i Trump, i Navaro vjeruje da Kinezi nisu fer igrači kada je trgovina u pitanju.

»Nije problem sama trgovina, već loši trgo-vinski sporazumi«, rekao je Navaro.

CNN podsjeća da je Navaro autor doku-mentaronog filma »Smrt u Kini«, koji govori o tome kako je Amerika izgubila svoju pro-izvodnju zbog Kineza.

»Pomozite Americi, zaštitite svoju porodi-cu. Ne kupujte Made in China«, kaže Nava-ro u filmu.

Navaro i milijarder Vilbur Ros (tek izabran u Trumpovom timu) radili su zajedno na mnogim detaljima kada je riječ o ekonomiji za Trumpovu kampanju. Oni su u septem-bru javno prozvali Kinu da je »najveći trgo-vinski prevarant na svijetu«.

Odabir ove dvojice jasan je pokazatelj koli-

65


ko je Trump spreman da ode daleko kada je riječ o prekidu uvoza robe iz Kine.

Mnogi izvršni direktori američkih kom-panija, ali i ekonomisti zabrinuti su da bi takva Trumpova politika mogla da izazove trgovinski rat. A to bi išlo na štetu američ-kih radnika i potrošača.

Navaro kaže da to nije tačno. Ostaje da se vidi kojim će putem novi predsjednik da pođe.

Najbogatiji i najsiromašniji u EU

Bugarska, Hrvatska i Rumunija su najsiro-mašnije zemlje EU, a Luksemburg je najbo-gatiji, pokazuju podaci Eurostata.

Podaci o stalnoj individualnoj potrošnji po-kazuju da je deset zemalja iznad prosjeka, javlja Biznis.ba.

Najbogatije zemlje EU su: Luksemburg, koji je na 37 odsto iznad prosjeka, zatim Nje-mačka, Austrija, Danska, Belgija, Finska, Velika Britanija, Francuska, Holandija i Švedska.

Hrvatska bilježi pad, pa je postala siroma-šnija i od Rumunije.

Stvarna individualna potrošnja u Hrvatskoj u prošloj godini bila je na 58 odsto prosjeka EU, što je pad od jednog postotnog boda u odnosu na 2014. godinu, dok je Rumunija napredovala na 59 posto prosjeka EU. Na dnu je Bugarska, čija je stvarna individual-na potrošnja na 53 posto prosjeka EU.

Dolar uskoro jači od eura

Američki dolar je nastavio da jača krajem decembra u odnosu na većinu ostalih svjet-skih valuta, a u odnosu na euro vrijednost mu je porasla na najviši nivo u zadnjih 14 godina. U trenutku pisanja analize, na plat-formama Admiral Marketsa kurs EUR/USD iznosi 1.0463, te je po mnogima samo pita-nje vremena kad će se vrijednost eura i do-lara izjednačiti, prenijela je Analitika.

Nekoliko je događaja ove godine uzroko-valo nastavak jačanja dolara u odnosu na

euro, koje traje još od 2014. Prvi je britan-ski referendum o Brexitu, koji je doveo do straha od novih referenduma o napuštanju EU, što dugoročno može ugroziti opstanak zajedničke valute. U takvim situacijama investitori prebacuju kapital u sigurnija utočišta, a jedno od njih je američki dolar.

Drugi događaj koji je doprinio jačanju dola-ra je neočekivana pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Već u izbornoj noći investitori su počeli agresivno kupovati američku valutu, a ra-zlog je vjerojatno racionalno očekivanje da će se Trump značajno promijeniti nakon izbora, te da neće imati negativan učinak na ekonomski rast.

Treći razlog je neočekivana odluka Evrop-ske centralne banke o značajnom produže-nju programa ubrizgavanja novca u finan-sijski sistem. Zbog toga, kamatne stope u eurozoni će još neko vrijeme biti na niskim nivoima. U takvoj situaciji se ne isplati ka-pital držati u eurima, pa ga dio investitora prebacuje u dolar, kod kojeg kamatne stope rastu.

Četvrti razlog se odnosi upravo na kama-tne stope u SAD-u. Naime, prije nekoliko dana američka centralna banka je odlučila da podigne referetnu kamatnu stopu i dala naslutiti da će u 2017. godini biti još tri po-dizanja.

U posljednje tri godine, dolar je u odnosu na euro ojačao 23%, u odnosu na funtu 24%, a u odnosu na japanski jen 14%.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da je moguće da će se pojaviti još nekoli-ko vijesti koje bi mogle pogodovati daljem slabljenju eura i jačanju dolara, te da će barem na kratko dolar postati jači od eura. No ukoliko do toga dođe, ne treba očekivati da će na tom nivou ostati trajno. Naime, po mnogim modelima procjene fer vrijedno-sti valuta, euro je trenutno potcijenjen. U takvoj situaciji vjerovatno će doći do pada uvoza i rasta izvoza eurozone, što znači da će rasti potražnja za evropskom valutom, koja će prije ili kasnije na temelju toga po-četi da jača.

Kina bi 2025. godine mogla postati prva ekonomska sila

Kina prelazi u novu fazu razvoja, gdje se dosadašnja jeftina radna snaga zamjenjuje znatno skupljom kineskom radnom sna-gom. Sada kupuju kompanije, koje su van Kine i predstavljaju svjetski poznate bren-dove, piše Ekonomski online.

Od nekada siromašnog azijskog džina, Kina je prešla dug put do druge najveće ekonomije na svijetu. Ispred nje su, za sada, samo SAD, a statistika kaže da bi Kina 2025. godine mogla postati vodeća svjetska eko-nomija. Ekonomski rast Kine istovremeno prati i njena sve veća vojna moć i politički uticaj.

Činjenica da su kineski proizvodi prepla-vili svijet, ali članstvo te zemlje u BRIKS-u, njen uticaj na valutna kretanja, kupovina najpoznatijih svjetskih brendova od stra-ne kineskih kompanija, kao i projekat »Put svile« čine da se mnogi zapitaju da li mudri Kinezi, tihim preuzimanjem finansijskih poluga polako idu ka mjestu broj jedan na geopolitičkoj karti svijeta?

Prema ocjeni analitičara, Kinezi ulažu svu-da gdje očekuju profit, a ono što je kineskoj ekonomiji dalo poseban zamajac u poslje-dnjoj deceniji bio je razvoj IT tehnologija. Pored toga, u vlasništvo kineskih kom-panija prešli su veliki američki i evropski brendovi poput Motorole, Philipsa, Smithfi-eld Foodsa, Volvoa. Kineska grupa Lenovo kupila je od američkog IBM poslove proi-zvodnje jeftinih kompjuterskih servera, a ogranak kineskog državnog fonda China Investment Corporation kupio je deset od-sto udjela u londonskom aerodromu Hitrou. Kinezi su kupili i britansku kompaniju, koja proizvodi slavni londonski taksi.

Kina prelazi u novu fazu razvoja gdje se dosadašnja jeftina radna snaga zamjenjuje znatno skupljom kineskom radnom sna-gom. Takođe, njihovim proizvodima ne-dostaje identitet, marka, ime, i to je razlog zašto sada kupuju kompanije koje su van Kine i predstavljaju svjetski poznate bren-dove. Iako smo posljednjih godina svjedoci usporavanja kineske ekonomije, to, prema ocjeni ekonomista, nije nešto što Kineze pretjerano brine, jer su oni znali da će do toga doći i kao i uvjek, imaju spreman plan »B«. Kina već ima plan kako da se novom politikom prilagodi novonastaloj situaciji, kako bi i nadalje ostala pokretač svjetske ekonomije.

66


Ekonomsku saradnju Crne Gore i Alžira moguće je značajno unaprijediti u turizmu, građevinarstvu, investicionim rado-vima, poljoprivredi, vodoprivredi kao i transferu tehnologija

i znanja, rečeno je na prvom poslovnom forumu dvije zemlje, or-ganizovanom u Privrednoj komori Crne Gore 13. decembra 2016.

Potpisan je Sporazum o saradnji sa Trgovinsko – industrijskom komorom Alžira. Potpisnici su u ime svojih poslovnih asocijacija bili potpredsjednici Stanko Zloković i Benmeddour Abdelhafid.

Forum privrednika Crne Gore i Alžira

Spremni za novu etapu ekonomskih odnosa

Prema riječima Željka Baltića, rukovodioca Sektora za međunaro-dne odnose Privredne komore, cilj ovog poslovnog foruma je da se na ekonomskom planu dostigne nivo saradnje koji bi bio primje-ren obostranim potencijalima i interesima.

- Bilateralna ekonomska saradnja nije na nivou koji odgovara mo-gućnostima i istorijskim vezama dvije zemlje, pa bi se moglo reći da su ekonomski odnosi, nažalost, zabilježili relativnu stagnaciju tokom čitave dvije decenije. Razlog tome svakako treba tražiti u

67


- Crna Gora je spremna za novu etapu ekonomskih odnosa sa Al-žirom, kao afromediteranskom državom strateških rezervi nafte i gasa, stožerom OPEK-a, Afričke unije, Arapske lige i mladom na-cijom Magreba koja u našoj zemlji zasigurno vidi dugogodišnjeg partnera na međunarodnoj sceni – rekao je Baltić.

Istakao je da nijedna alžirska kompanija nije učestvovala u proce-su privatizacije i investicionim aktivnostima u Crnoj Gori, pa oče-kuje da će forum biti instrument za razvoj bilateralnih odnosa u oblastima saradnje koje su dvije zemlje identifikovale.

Baltić je rekao i da će biti pokrenuta inicijativa u pravcu olakšava-nja međusobne trgovine dvije zemlje, uzajamnog podsticanja i za-štite ulaganja, što bi dalo novu dinamiku ekonomskim odnosima dvije zemlje. Podsjetio je da je crnogorska ekonomija u proteklih deset godina bilježila visoke stope rasta. Takođe je izrazio očekiva-nje da će ovaj skup imati ishodište u konkretnim poslovnim ugo-vorima i aktivnostima.

Benmeddour Abdelhafid, potpredsjednik Trgovinsko – industrij-ske komore Alžira, izrazio je zadovoljstvo zbog održavanja prvog poslovnog foruma sa Crnom Gorom.

- Želim da istaknem koliko cijenimo ovu priliku što možemo da se sretnemo sa vašim privrednicima. Ovi razgovori će omogućiti da učinimo efikasnijom saradnju naših preduzeća, te da unaprijedi-mo veze dvije privredne komore. Naša posjeta Crnoj Gori ima cilj ostvarivanje ekonomskog partnerstva sa privrednicima u Crnoj Gori – rekao je Abdelhafid.

On je pozvao naše privrednike da posjete Trgovinsko – industrij-sku komoru Alžira i da upoznaju potencijal tamošnjih preduzeća koja rade u različitim djelatnostima

Prezentovani su ekonomski potencijali i osnovne informacije o privrednim ambijentima Crne Gore i Alžira.

Rečeno je da se ekonomija Alžira bazira na izvozu nafte i gasa koji čine 90 odsto izvoza te zemlje te da imaju dvanaest stateških in-dustrijskih grana. Geostrateška pozicija Alžira omogućava bliske veze sa tržištem Evropske unije, afričkim i arapskim zemljama. BDP Alžira u 2014. godini bio 222 milijarde dolara, što je rast od četiri odsto.

Tokom sastanka ukazano je da su otežane poslovne veze između dvije zemlje zbog neregulisanog viznog režima i nepostojanja Am-basade Alžira u Crnoj Gori.

Stanko Zloković, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore je s tim u vezi kazao da će ova poslovna asocijacija, u cilju jačanja ekonomske saradnje dvije države, pomoći da se riješi problem viza i podržati eventualno otvaranje Ambasade Alžira u našoj zemlji.

- Privredna komora će biti na raspolaganju svim investitorima iz Alžira, te pomoći, u mjeri u kojoj može, plasman njihovih ulaganja. U sklopu naše buduće saradnje trudićemo se da budemo dobri do-maćini i pomagači u realizaciji vaših razvojnih planova – rekao je Zloković.

Privrednici su tokom bilateralnih poslovnih sastanaka bili u mo-gućnosti da razgovaraju direktno o uspostavljanju potencijalnih partnerstava.

Tokom boravka u Crnoj Gori, delegacija privrednika Alžira posjeti-la je kompaniju Mermer Danilovgrad.

tranziciji kroz koje su naše zemlje prolazile. Danas su ti procesi završeni, dostigli smo neophodnu stabilnost, čime su se stekli svi uslovi za dalji razvoj ekonomske saradnje – ocijenio je Baltić.

Podsjetio je da je u posljednjih pet godina obim robne razmjene sa Alžirom bio na dosta niskom nivou. Vrijednost trgovine je bila najviše 1,09 miliona eura u 2013. godini, dok je izvoz roba u Alžir za deset mjeseci 2016. iznosio svega 213.000 eura.

68


Economic cooperation between Montenegro and Algeria can be significantly promoted in tourism, construction industry, investment activities, agriculture, water-resources manage-

ment as well as technology and knowledge transfer, it was said at the first business forum of these countries, organized at the Cham-ber of Economy of Montenegro on 13th December 2016.

On this occasion, the Cooperation Agreement with the Algerian Chamber of Commerce and Industry was signed by the vice presi-dents of these business associations Mr. Stanko Zlokovic and Mr. Benmeddour Abdelhafid.

According to the Head of the Department for International Coope-ration of the CEM Mr. Zeljko Baltic, this Forum aims at achieving the economic cooperation level appropriate to mutual potentials and interests.

- Bilateral economic cooperation is not at the level which corre-sponds to the opportunities and historic relations of two countries. Therefore, we could say that economic relations, unfortunately, re-latively stagnated during two decades. The cause for this situation lies in transition which our countries underwent. Today, these pro-cesses have been finished, we have achieved the necessary stabi-lity, thus creating conditions for further development of economic cooperation, says Mr. Baltic.

He reminds that in the last five years the trade volume with Alge-ria was very low. The highest trade value amounted to 1,09 million EUR in 2013, while the export to Algeria for nine months in 2016 is estimated at 213.000 EUR.

- Montenegro is ready for a new stage of economic relations with Algeria as Afro-Mediterranean country with strategic oil and gas reserves, the support to the OPEC, the African Union, the Arab Le-ague and the new nation of Maghreb, which certainly regards our country as a long-term partner on the international scene – said Mr. Baltic.

He has pointed out that none of the Algerian companies were in-volved in the process of privatization and investment activities in Montenegro, but expects the forum to be an instrument for the de-velopment of bilateral relations regarding the fields of cooperation these two countries have identified.

Mr. Baltic says that the initiative has been launched in order to facilitate the trade between two countries, mutual stimulation and protection of investments, which would provide a new dynamic to economic relations between two countries. He reminds that Mon-tenegrin economy has recorded high growth rates in the past ten years. He also expects that this event will result in concrete busi-ness agreements and activities.

Mr. Benmeddour Abdelhafid, Vice President of the Algerian Cham-ber of Commerce and Industry expressed satisfaction at organi-zing the first business forum with Montenegro.

- I would like to underline how much we appreciate this opportu-nity to meet with your entrepreneurs. These meetings will ensure more efficient cooperation between our enterprises and promote relations between two chambers. Our visit to Montenegro aims at establishing economic partnership with entrepreneurs in Monte-negro, says Mr. Abdelhafid.

He invited our entrepreneurs to pay a visit to the Algerian Cham-ber of Commerce and Industry and familiarize with the potentials

69


Montenegro-Algeria Business Forum

Ready for new stage of economic relations

of their companies operating in different activities.

Economic potentials and general information on economic envi-ronments of Montenegro and Algeria were presented. It has been said the economy of Algeria is based on the export of oil and gas which make up 90 percent of this country’s export and there are twelve strategic industries. Geostrategic position of Algeria pro-vides close relations with the European Union market and Afri-

can and Arab countries. GDP of Algeria in 2014 was 222 billion dollars, i.e. increased by 4 percent. It has been underlined that the business ties between two countries are made difficult due to un-defined visa regime and non-existence of the Algerian Embassy in Montenegro.

Therefore, in order to strengthen economic cooperation between two countries, the Chamber of Economy of Montenegro will help resolve the visa issue and support the possible opening of the Algerian Embassy in our country, says Mr. Stanko Zlokovic, Vice President of the CEM.

- The Chamber of Economy of Montenegro will be at Algerian in-vestors’ disposal and will provide assistance regarding the place-ment of their investments as much as it can. Within our future co-operation, we will try to be good hosts and assistants in carrying out your development plans, says Mr. Zlokovic.

During business meetings the entrepreneurs had the opportunity to discuss establishing potential partnerships.

During their visit to Montenegro, the delegation of the Algerian entrepreneurs paid a visit to the company «Mermer« in Danilo-vgrad.

70


Skup u Privrednoj komori Peruđe

Povezivanje Umbrije i Zapadnog Balkana

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je na skupu »Povezivanje Umbrije i

Zapadnog Balkana« održanom 6. decembra 2016. godine u Privrednoj komori Peruđe. Organizatori ovog događaja su Region Um-brija i Privredna komora Peruđe.

Ovo je bio prvi susret na kojem su predstav-nici Privredne komore Peruđe, Agencije za razvoj Umbrije i industrijskih klastera ima-li priliku da razmijene stavove, mišljenja i iskustva sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Albanije a sve u cilju snažni-jeg povezivanja Umbrije sa zemljama Za-padnog Balkana, kao i promovisanja dru-štveno ekonomskog prosperiteta Balkana povećanjem njegove investicione atraktiv-nosti i konkurentnosti.

Kroz uvodne diskusije razmotrene su mo-gućnosti saradnje Umbrije i Regiona u okviru Evropske unije te iskustva Foruma privrednih komora Jadransko-jonske regi-je. Bilo je riječi o upravljanju programima Evropske unije, zdravstvenoj politici, bez-bjednosti hrane, poljoprivredno prehram-benoj tehnologiji te saradnji u oblasti osni-vanja klastera i poslovnog udruživanja.

Na sastanku su predstavljeni potencijali zemlje domaćina, kao i zemlaja Zapadnog Balkana.

Potpredsjednik Saveljić je prezentovao ekonomski i investicioni ambijent Crne Gore i govorio o saradnji naše države i Itali-je. Iskazao je zadovoljstvo zbog interesova-nja Umbrije za jačanje ekonomskih veza sa zemljama Zapadnog Balkana, među kojima

se odnosi na institucionalno, regulatorno i operativno okruženje za MSP. Tehnički standardi su u velikoj mjeri usklađeni sa pravnom tekovinom EU, uslovi za registra-ciju i poslovanje olakšani, poreski sistem pojednostavljen i elektronski dostupan, a uspostavljena je infrastruktura i finansijski instrumenti za promovisanje inovacija u MSP.

Pristup finansijama je i dalje najveća pre-preka za ovaj sektor u Crnoj Gori. Neopho-dno je obezbjediti usluge poslovne podrške, u ključnim oblastima za MSP, poput pri-stupa inostranim tržištima, ali i integraci-ju ključnih kompetencija preduzetničkog učenja u nastavni plan i program, pored ostalog je rekao potpredsjednik Saveljić.

Umbrija je spremna da prenese praktična iskustva u upravljanju fondovima EU. Iz-gradnja administrativnih kapaciteta u pre-tpristupnom periodu je od veoma velikog značaja za zemlje koje pristupaju EU kako bi mogle efikasno da upravljaju finansij-skim sredstvima pretpristupnih fondova i tako se pripreme za korišćenje struktur-nih fondova EU. Novcem iz IPA fondova Evropska unija finansira konkretne projek-te, kako bi pomogla nekoj zemlji da u pro-cesu pridruživanja EU izgradi kapacitete neophodne za puno članstvo. Taj budžet projektuje se na period od sedam godina , a iznos sredstava koja će neka zemlja dobiti računa se po glavi stanovnika i razvijenosti U periodu 2014-2020, Albanija ima budžet od 649 miliona eura, Kosovo 645 miliona eura, Crna Gora 270 miliona eura, Srbija 1,5 milijardu eura.

i sa Crnom Gorom.

- Saradnja sa Umbrijom, posebno u pravcu razmjene poslovnih iskustava, interesan-tna je za našu zemlju, jer je riječ o regiji u kojoj su, baš kao i kod nas dominantna mala i srednja preduzeća, a po broju sta-novnika je slična Crnoj Gori – kazao je Sa-veljić. Intencija crnogorske Komore je sva-kako koncentrisati se na povezivanje sa pojedinačnim regijama, kada su u pitanju zemlje kao što je Italija, upravo zbog veliči-ne i broja stanovnika.

Vrijedna je pažnje činjenica da Umbrija ima dokazano dobru strukturnu platformu za podsticajne mjere za investicije, kao što su podrška u početnoj fazi poslovanja, po-slovni inkubatori koji pružaju podršku pri-likom investiranja, tehnička pomoć, ljudski resursi, povezivanje sa centrima za istra-živanje i inovacije i slično. Ovu italijansku regiju posebno karakteriše snažno prisu-stvo industrijskih klastera u velikom broju proizvodnih sektora, što može biti veoma korisno kao iskustvo kada je u pitanju ovaj vid saradnje naših MSP, baš kao i planira-nje zaživljavanja poslovnih zona u Crnoj Gori, smatra on.

Jedna od tematskih cjelina skupa odnosila se na razmjenu informacija o malim i sre-dnjim preduzećima, kroz klastere i poslov-na udruživanja.

Saveljić je informisao da je Crna Gora je ostvarila napredak u usklađivanju sa prin-cipima Akta o malim preduzećima EU, posebno u dijelu koji se odnosi na predu-zetničko učenje. U posljednje četiri godi-ne poboljšanja su postignuta u dijelu koji

71


Međunarodna konferencija

Primjeri dobre prakse u školama i preduzećima

U Privrednoj komori Crne Gore 7. decembra 2016. godine održana je prva međunarodna konferencija u

organizaciji Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje, u okviru Evropske nedelje vještina stečenih kroz stručno obrazovanje i osposobljavanje.

Konferencija je organizovana sa ciljem pro-mocije uspješnih preduzetničkih primjera, a shodno aktivnostima koje se sprovode da Crna Gora postane prva nacija sa preduze-tničkim učenjem u potpunosti inkorpori-ranim u sve oblasti sistema obrazovanja, i da nacionalni primjeri dobre prakse budu prepoznati na evropskom nivou.

Konferenciju je otvorio doc. dr Mladen Pe-razić, rukovodilac Sektora za obrazovanje, Privredne komore Crne Gore. On je istakao da se u procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj predu-zetništva prepoznaje kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije. Preduze-tništvo, odnosno posjedovanje sopstvenog biznisa, postalo je prihvatljiv, ali i poželjan izbor karijere, kako za mlade tako i starije. Zato je potrebno razvijati preduzetnički duh još u školskim klupama. Uspjeh imple-mentacije preduzetničkog učenja je jedan od procesa koji može uspjeti samo aktiv-nim djelovanjem svih aktera u društvenom i privrednom životu Crne Gore. On je apo-strofirao multisektorski karakter predu-zetništva koje zahtijeva integralni pristup ekonomske, obrazovne, socijalne, kulturne politike kao jedne usresređene, združene misije koja stvara konkretne, svrsi prila-

gođene, programe podizanja efikasnosti i stavlja ih na raspolaganje crnogorskim preduzećima koja se još uvijek afirmišu kao moderni subjekti tržišne ekonomije.

Generalni direktor Direktorata za opšte, srednje stručno i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete, Veljko Tomić, uka-zao je da rast inovacija i preduzetnišvo predstavljaju ključne pokretače ekonomije i socioekonomskog razvoja zemlje, pa una-predjivanje kulture preduzetništva i predu-zetničkog potencijala postaje imperativ i za obrazovni sistem.

Tomić je ovom prilikom prezentovao nala-ze studija koje pokazuju da učenici kojima je bilo omogućeno učenje o preduzetništvu u toku redovnog obrazovanja imaju veće šanse da nadju posao, ali i da osnuju sop-stvena preduzeća. Izmedju 15% i 20% sre-dnjoškolaca koji učestvuju u programima mini preduzeća u školama (odnosno pre-duzeća za vježbu) u kojima učenici razvi-jaju ili simuliraju akcije pravih preduzeća bolje su pozicionirani na tržištu rada. On je rekao da je predmet Preduzetništvo uve-den u stručno obrazovanje kao obavezni ili izborni predmet kod većine programa. Predmet Preduzeće za vježbu uveden je kao obavezan u područje rada Ekonomija. Učenici, njih oko 1200, u okviru ovog pred-meta formiraju virtuelna preduzeća. Osno-van je Servis Centar čija je funkcija obez-bjedjivanje realnog poslovnog okruženja preduzećima za vježbu. Predmet preduze-tništvo uveden je kao izborni u gimnaziji, a izučava se kao međupredmetna oblast. Ta-

kodje je urađen modul za obuku nastavni-ka, kao i program za obrazovanje odraslih iz oblasti preduzetništva.

Aleksandar Pavićević, direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, koja je ujedno i koordinator Nacionalnog partner-stva za preduzetničko učenje, u svom uvo-dnom obraćanju je naglasio da je saradnja obrazovnog sistema i privrede od ključnog značaja na ovom polju, jer bez čvrste sara-dnje izmedju ova dva segmenta nema ni kvalitetne i adekvatno obrazovane radne snage spremne da odgovori zahtjevima tr-žišta rada.

U ime Delegacije EU u Crnoj Gori, skupu se obratio Andre Lys, koji je rekao da Crna Gora treba da postane ekonomija znanja, a preduzetništvo će biti moćan faktor za ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta. U Crnoj Gori kao i u Evropskoj uniji, jačanje preduzetničkih kompetencija, po-sebno mladih ljudi postaje osnova politike koja će uticati na povećanje ekonomske aktivnosti. Akcioni plan za preduzetništvo EU 2020 je postavio konkretne akcije u cilju stvaranja više preduzetnika u Evropi.

Nova EU agenda upotpunjuje Preduze-tnički akcioni plan za promovisanje kom-petencija koje su neophodne u globalnoj ekonomiji koja se brzo mijenja, kao što su digitalne i analitičke vještine, istakao je Lys. Preduzetništvo takodje treba imple-mentirati u različite nivoe obrazovanja, počev od osnovne škole do obrazovanja odraslih, a u saradnji sa privredom. Istakao je da će nacionalno partnerstvo igrati cen-

72


tralnu ulogu u postizanju ovih ciljeva, kao i da će za njihovu realizaciju biti moguće koristiti evropske programe poput COSME, HORIZON 2020, ERASMUS +, ERASMUS za mlade preduzetnike.

Kristien Van den Eynde, predstavnik Evropske trening fondacije, organizacije koja je pružila ekspertsku podršku radu ovog tijela istakla je da je Crna Gora partner ETF-u u preduzetničkom učenju. Naglasila je i da je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je implementirala preduzetničko uče-nje i dobru praksu, zasnovanu na modelu koji je ETF inkorporirao u svoju praksu.

O značaju i ulozi ovog tijela i viziji njegovog budućeg djelovanja govorili su Elin McCal-lum, ETF ekspert iz oblasti preduzetničkog učenja. Profesor Univerziteta za kreativno preduzetništvo iz Velsa, Andy Panaluna, učesnicima Konferencije se obratio putem video poruke, dok je Anđela Gajević govo-rila u ime koordinatora Nacionalnog par-tnerstva za preduzetničko učenje.

Na Konferenciji su dodijeljene i nagrade u u dvije kategorije: Primjeri dobre prakse koji podstiču i promovišu preduzetničko učenje u osnovnim školama i gimnazijama i Primjeri dobre poslovne prakse u oblasti unapređenja vještina zaposlenih i mladih.

Cilj dodjele nagrada za prvu kategoriju je promocija primjera dobre prakse i una-pređivanje preduzetničkih kompetencija učenika/učenica kroz sveobuhvatan pri-stup koji podrazumijeva integraciju predu-zetničkog učenja kroz kompletan školski kurikulum, kao i razvijanje preduzetničkih vještina učenika/učenica kroz saradnju preduzeća sa školama i univerzitetima.

Cilj dodjele nagrada za drugu kategoriju je promocija primjera dobre poslovne prakse koji za cilj imaju unapređenje vještina za-poslenih u preduzećima i podršku razvoju stručnih i preduzetničkih vještina mla-dih kroz saradnju preduzeća sa školama i univerzitetima, kao i promocija preduzeća koja osmišljavaju i primjenjuju takvu po-slovnu praksu.

Konferencijom je predstavljen unaprijeđe-ni modela rada Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje, kao i sve aktivnosti na kojima su njegovi članovi radili, u ci-ljem pozicioniranja ovog tijela kao glavnog promotera preduzetničkog učenja u Crnoj Gori. Podsjećanja radi, uloga i značaj Par-tnerstva prepoznati su i kroz sam strateški dokument - Strategija za cjeloživotno pre-duzetničko učenje 2015. -2019., a naglasak

Nagrađeni

Nagrada za dobru poslovnu praksu u prvoj kategoriji (unapređenje vještina zaposle-nih) dodijeljena je Societe Generale banci Montenegro za projekat Future Proof Ban-ker (Bankar budućnosti). Program je po-nudio mogućnost mladim talentovanim zaposlenima banke da učestvuju u inte-resantnim projektima van okvira njihovih uobičajenih svakodnevnih aktivnosti a sa ciljem razvoja njihovih profesionalnih po-tencijala. Program trenutno pohađa treća generacija polaznika (zaposlenih u ban-ci), a osmišljen je sa ciljem da istraži mo-gućnosti modernog bankarstva koje mogu biti razvijene i implementirane u Societe Generale banci Montenegro, uz korišćenje internih resursa.

Nagrada za dobru poslovnu praksu u dru-goj kategoriji (unapređenje preduzetničkih vještina mladih) dodijeljena je preduzeću Merkator International za projekte sara-dnje sa UNICEF-om i Zavodom za zapošlja-vanje, koji srednjoškolcima obezbjeđuju da provedu određeno vrijeme u njihovom preduzeću sa ciljem da im to pomogne u odabiru budućeg zanimanja, a mlade neza-poslene obučavaju za samostalan rad. Po-red navedenih, preduzeće ostvaruje konti-nuiranu saradnju sa lokalnom srednjom stručnom školom u pogledu realizacije praktične nastave učenika.

Nagrada za dobru poslovnu praksu u trećoj kategoriji (unapređenje stručnih vještina učenika i studenata) dodijeljena je predu-zeću BILD STUDIO za kontinuirani program stručnog osposobljavanja mladih u oblasti IT, marketinga i dizajna. Riječ je o bespla-tnoj precizno definisanoj obuci, koja je or-ganizovana kao svakodnevno učenje sa mentorima, kroz koje se teorijsko znanje primjenjuje u okviru konkretnog radnog zadatka. Dosadašnji rezultati: 47 osoba obučeno za rad u oblastima IT-ja, dizajna i marketinga, od čega 31 studenta i svršenih diplomaca, 3 učenika srednjih škola, 2 na-stavnice i 3 strana studenta na razmjeni.

Završni dio Konferencije bio je posvećen uspješnim preduzetničkim primjerima: Saradnja sa mladima i podrška njihovom radu, saradnja javnog i privatnog sektora, a posebno saradnja sa lokalnom zajednicom, uz prepoznavanje preduzetničkih potenci-jala žena i mladih, kao i uloga i značaj soci-jalnog preduzetništva.

U skladu sa postavljenim kriterijumima za odabir, Komisija je donijela odluku da do-

je stavljen na njegovo osnaživanje, u po-gledu povećanja nadležnosti, istaknutijeg profila i veće prepoznatljivosti.

Da bi vizija preduzetništva zaživjela u pra-ksi, Direkcija za razvoj MSP, kao koordinator Nacionalnog partnertsva za preduzetničko učenje je u saradnji sa ostalim članovima i uz expertsku pomoć ETF-a (Evropska Trening Fondacija), a slijedeći preporuke iz SBA izvještaja, poslednjih godinu dana predano radila na unapređenju postojećeg modela rada Partnerstva, kako bi ono po-stalo ključni promoter preduzetničkog uče-nja na svim nivoima obrazovanja.

Navedena promjena bila je neophodna kako bi se utemeljila nova epoha rada u ovoj oblasti programske politike i ostvario konkretan uticaj na baznom nivou, kroz nove i sveobuhvatne napore na podstica-nju razvoja svijesti i angažmana po pitanju preduzetničkog učenja na svim nivoima obrazovanja i pružanja podrške mjerama i aktivnostima iz Strategije za cjeloživotno preduzetničko učenje 2015. - 2019.

Podrška Vlade Crne Gore i svih ključnih ak-tera uključenih u obrazovne procese i pro-cese unapređenja poreduzetničkih znanja i vještina radu ovog tijela pruža mogućnost da Crna Gora bude prepoznata kao prva evropska zemlja sa pristupom preduze-tničkom učenju u potpunosti integrisanim u sve oblasti sistema obrazovanja.

Drugi dio Konferencije je bio posvećen promociji primjera dobre prakse iz zemlje i regiona. Centar za razvoj preduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne evrope (SEECEL)- organizacija koja je prepoznata u ključnim dokumentima EU kao regional-na, evropska i međunarodna dobra praksa. Organizacija sa kojom je Crna Gora u pro-tekli niz godina projektno sarađivala na polju razvoja preduzetničkih kompetenci-ja, razvoja ženskog preduzetnisva, anali-ze potreba za obukom u malim i srednjim preduzećima kao i procjeni SBA indikatora za poglavlja 1 i 8A. Organizaciju je predsta-vila direktorica Centra za razvoj preduze-tničkih kompetencija zemalja jugoistočne evrope Efka Heder.

Skupu su se obratili i studenti Ekonomskog fakulteta iz Podgorice, Damjana Katnić i Bojan Pejović koji su predvođeni prodeka-nom Ekonomskog fakulteta, Bobanom Me-lovićem, na međunarodnom takmičenju u vještinama Euroskills 2016, koje je održano u Geterborgu u periodu od 1-3 decembra osvojili zlatnu medalju u disciplini predu-zetništvo.

73


dijeli četiri nagrade za kategoriju Najbolja preduzetnička škola u 2016. godini i četiri nagrade za Najbolje primjere dobre prakse koji podstiču i promovišu preduzetničko učenje.

Plakete za Najbolju preduzetničku školu u 2016. godini dodijeljene su školama JU OŠ »Jagoš Kontić« Nikšić i JU Gimnazija Ceti-nje, kao i dvije specijalne nagrade za JU OŠ »Sutjeska« Podgorica i JU Gimnazija »30. septembar« Rožaje.

Nagrade za Najbolje primjere dobre prakse koji podstiču i promovišu preduzetničko učenje dodijeljene su sljedećim nastavni-cima: Miroslav Minić, JU Gimnazija »Petar I PetrovićNjegoš« Danilovgrad, Marina An-drijević Petrović, JU OŠ »Jugoslavija« Bar, Katica Tadić i Sanja Pantović, JU OŠ »Dru-ga osnovna škola« Budva, Vesna Čabarka-pa, JU OŠ »Anto Đedović« Bar, Jadranka Vujadinović, JU OŠ »18. oktobar« Bioče, Mi-lena Kuč i Jelenka Ljujić, JU OŠ »Risto Rat-ković« Bijelo Polje, Azemina Fetić, JU OŠ »Rifat Burdžović – Tršo« Lozna, Bijelo Polje.

Saradnja sa mladima i podrška njihovom radu, saradnja javnog i privatnog sektora, a posebno saradnja sa lokalnom zajednicom, uz prepoznavanje preduzetničkih poten-cijala žena i mladih, kao i uloga i značaj socijalnog preduzetništva, predstavljena je od strane g-đe Sanje Bracanović, kroz pro-jekat: A što ne bi mogli?

Mreža podrške pokretanju sopstvenog bi-znisa: »A što ne bi mogli« je osmišljena kao on-line centar podrške mladim preduzetni-cima u postavljanju njihovih biznisa kao i ukazivanje potencijalnim preduzetnicima na primjere uspješne prakse u njihovom okruženju. Osnovni cilj je da se pokaže mladim ljudima da je uspješan, privatan biznis u Crnoj Gori moguć i da je predo-dredjen baš za njih-mlade. Namjera je da se stvori jedno podsticajno okruženje za razvoj mladih preduzetnika, tj. da im se pruži podrška da svoje biznis ideje razvi-ju do neke komercijalne tačke, gdje mogu da registruju svoja preduzeća i da započ-nu svoj posao. Ljubica Kostić Bukarica je predstavila Biznis savjetovalište za žene i mlade – saradnja sa lokalnom zajednicom, a Vesna Odalović iz NVO »Nova šansa« pro-jekat Obuka za sticanje vještina osova sa invaliditetom.

Na kraju Konferencije je uslijedila diskusija o mogućim pravcima razvoja preduzetnič-kog učenja u Crnoj Gori.

74


Očekivanja u 2017.

Dobra i dvije loše vijesti za svjetsku ekonomiju

U poslednjih nekoliko godina, način na koji su se finansijska tržišta kretala i pojava negativnih stopa se ne podudaraju ni sa čim o čemu se učilo u knjigama o ekonomiji. Na svu

sreću, 2017. godina bi trebalo da potvrdi povratak u normalu zapo-čet krajem ove godine - ističe u svojoj analizi Christopher Dembik, direktor makro analize Saxo banke.

Dobra vijest…

Veoma niske kamatne stope, jeftina nafta i niska inflacija se bliže kraju. Od ljetos, očekivanja nivoa inflacije u razvijenim zemljama ponovo rastu, zbog viših cijena berzanske robe, kao i zbog potvrđe-nog izlaska Kine iz deflacije. Nakon godina pada, inflacija u ze-mljama G7 grupe je dostigla prosjek od 0,8% do kraja 2016. godine u poređenju sa niskom tačkom od 0,35% u maju iste godine.

Prinosi od globalnih suverenih obveznica (uključena sva dospje-ća) su pali nisko na 0,6% početkom ljeta ali sada ponovo rastu. Do početka 2017. godine bi trebalo da dostignu prosjek od 1,5% iako je ovaj nivo i dalje poprilično nizak po istorijskim standardima. Konačno, cijena nafte je počela da raste posle nedavnog dogovora OPEK, iako su male šanse da on bude u potpunosti sproveden u svim državama članicama kartela. U stvari, istorija nas uči da su oni sistematski crpjeli više nafte od svojih ciljeva, posebno tokom perioda od 2000. do 2007. godine.

Ova nova ekonomska paradigma potvrđuje da se ekonomski uslo-vi ponovo vraćaju u normalu. Negativne kamatne stope koje su direktno rezultirale veoma prilagodljivom monetarnom politikom centralnih banaka bile su anomalija. Nasuprot tome, cijena nafte od oko 40 američkih dolara po barelu je bila »normalnija« ako se uzme u obzir prosečna cijena od 1862. do 2016. koja je 34,20 dolara. Iz ove tačke gledišta, anomalija se ne odnosi toliko na nedavni pe-riod, koliko na period prije sredine 2014. godine kada je cijena nafte bila iznad 100 američkih dolara po barelu.

Prva loša vijest…

Prva loša vijest je da bi 2017. godina trebalo da potvrdi da će se spori globalni rast održati duže. Ponovo će rast biti ispod prosječ-nog nivoa u periodu prije finansijske krize 2007. i 2008. godine. Od

2011. godine, konstantno smanjenje udjela međunarodne trgovine u svetskom BDP-u (manje od 22% očekivanih tokom 2016. godine nasuprot vrhunca od 25% u 2008. godini) je simptom dugotrajnog usporavanja rasta koji se primećuje još od svjetske finansijske kri-ze.

Glavni pokretači ekonomije na globalnom nivou – Sjedinjene Dr-žave, Kina i Evropa – su trenutno u fazi usporavanja. Bez obzira na to, male su šanse da se nova kriza desi naredne godine, naro-čito ako se uzmu u obzir poslovni i ekonomski ciklusi. U Sjedinje-nim Državama, kontinuirani proces normalizacije kamatne stope (započet u decembru 2015. godine) trebalo bi da ima marginalni direktni ekonomski uticaj. Teško je zamisliti da će domaćinstva i kompanije promijeniti svoje ponašanje zbog povećanja od jedne polovine ili tri četvrtine poena kratkoročnih kamatnih stopa. Čak iako kamatne stope dostignu 1,5%-2% krajem 2017. godine, one će i dalje biti na veoma niskom nivou prema istorijskim standardima, kako po apsolutnim uslovima tako i u odnosu na inflaciju.

Međutim, ne može se isključiti mogućnost da će Fed možda da usvoji agresivniji stav nego što je očekivano kako bi izjednačio ekonomski uticaj popravljanja fiskalnog pritiska o kome je odlučio novoizabrani predsjednik Trump. U tom slučaju, tržište će morati brzo da se navikne na ovu promenu tona.

Naša vizija u pogledu Kine ostaje i dalje pozitivna. Stopa rasta bi naredne godine trebalo da bude oko 6-6,2%. Optimizam je zasno-van na tri glavna argumenta: 1) brzo uključivanje novih tehnologija u proces proizvodnje, i samim tim povećanje proizvodnje, 2) stalan rast učešća sektora usluga u BDP-u (40% u 2005. godini nasuprot više od 50% u 2016.) i 3) razumna i efikasnija monetarna politika. U vezi sa tim, možemo da pomenemo i bolje upravljanje deviznim rezervama jer su one pale samo za -5,5% u 2016. godini nasuprot -16% u 2015. i stabilizaciju, koja tek treba da bude potvrđena, odno-sa kineskog juana i američkog dolara na nivou od 7,00 u sljedećoj godini.

Evropa će biti pravi gubitnik jer kontinent nije zaista iskusio sna-žan ekonomski oporavak (sa izuzetkom Velike Britanije). U zoni eura, očekuje se da rast u 2017. godini dostigne 1,3% naspram 1,6% ove godine (uzimajući i obzir da će rast u četvrtom kvartalu biti identičan onom u trećem kvartalu) i 2% u 2015. godini. Ukoliko se prognoza za 2017. godinu potvrdi, ona će sigurno povećati pritisak

75


na Evropsku centralnu banku da preduzme dodatne mjere tokom godine. Politički rizik u Evropi, u vezi sa predstojećim izborima u Holandiji, Francuskoj i Nemačkoj, i pokretanje člana 50. od strane Velike Britanije, ostaje u prvom planu.

Investitori, koji su bili zatečeni rezultatom referenduma u Velikoj Britaniji i američkih predsjedničkih izbora sada se navikavaju na ovo novo redovno stanje. Reakcija finansijskih tržišta u periodu nakon italijanskog ustavnog referenduma je najbolji dokaz da su investitori u razvijenim zemljama otporniji na politički rizik nego prije nekoliko mjeseci. Moguće je mudro pretpostaviti da će eko-nomske i političke posljedice predstojećih političkih događaja biti veoma slabe (ili će moći da se kontrolišu). Čak i Poljska, čija je marža premije za rizik porasla poprilično u 2016. godini zbog neuobičajenih ekonomskih mjera preduzetih od strane vladajućeg PiS-a (prvi put od 2002. godine ova marža u Poljskoj je veća nego u Mađarskoj), bi trebalo da doživi poboljšanje finansijskih uslova.

Druga loša vijest…

Druga loša vijest je jačanje američkog dolara što je rezultat norma-lizacije referentne kamatne stope u Sjedinjenim Državama, i pro-cesa reciklaže viška zemalja u razvoju u američkim dolarima na američkom tržištu. Jak američki dolar je najveći strah za investi-tore i kreatore politike jer znači da će globalni rast najvjerovatnije dalje da opada.

Prema studiji koju je objavila Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u novembru 2016. godine: »jedan procentni poen (ukupno) rasta dolara povezan je sa padom od 49 baznih poena u rastu ka-matne stope međunarodnih bankarskih pozajmica denomiranih u dolarima«.

Očigledno je da su zemlje u razvoju najugroženije; naročito one koje su posebne po tome što u velikoj mjeri zavise od inostranog finansiranja i podliježu visokom nivou političkog rizika. Ovo naro-

čito važi za Tursku. Finansijski sistem ove zemlje zavisi od finan-siranja u američkim dolarima zbog niskih rezervi strane valute, niskog nivoa domaće štednje i visokog spoljnjeg duga. Osim toga, njena valuta bi mogla da doživi veću nestabilnost naredne godine zbog rizika preuzimanja monetarne politike od strane vlade.

Problemi Turske su se pogoršali kao posledica neuspjelog puča, koji nastavlja da destabilizuje demokratske institucije i negativ-no opterećuje ekonomsko raspoloženje. Međutim, slučaj Turske pokreće pitanje neumjerenih ekonomskih troškova u mnogim ze-mljama koje zavise od transakcija indeksiranih u američkim dola-rima (i u izvjesnoj mjeri eurima).

Ovaj sistem je neodrživ u svijetu u kome vlada snažan dolar. Rizik je pokretanje kraha nekoliko valuta zemalja u razvoju kao što se dogodilo kada je Nigerija prošlog juna morala da napusti vezivanje kursa valute za američki dolar ili kada je u novembru Egipat ura-dio upravo istu stvar po savjetu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što je kao rezultat imalo pad vrijednosti od skoro 100% egi-patske funte.

Osnovno pravilo ekonomije je da zemlja sa slabim političkim insti-tucijama i slabom ekonomijom mora da ima slabu valutu. Zemlja-ma koje se uklapaju u ovo pravilo bi bilo bolje da napuste vezivanje kursa valute za američki dolar, kada ono postoji, kako bi sprovele prave monetarne reforme. One mogu ili da usvoje plivajući devizni kurs ili da ustanove valutni odbor (čija neposredno najveća pred-nost je ojačavanje kredibiliteta monetarne politike), ili da usvoje hibridni sistem fiksiranja kursa valute zasnovanog na korpi koja se sastoji od američkog dolara ili cijene nafte, kada su u pitanju ze-mlje izvoznice nafte. Poslednje rješenje bi moglo da bude naročito podesno za Venecuelu koja bi mogla da ne izvrši novčane obave-ze do kraja sljedeće godine, osim ukoliko ne primi novi finansijski paket od Kine.

Biznis i finansije.

76


Debata

Standardi, zašto da?

Koordinacioni odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore,u saradnji sa EU Info Centrom organizovao je 7. de-cembra 2016. godine debatu: »Standardi, zašto da?«.

Na debati je o potencijalu menadžmenta sistemom kvaliteta govo-rio profesor emeritus dr Milan J. Perović. Tema izlaganja predsje-dnika Koordinacionog odbora za kvalitet Komore mr Danila Rado-mana je bila dobrovoljna sertifikacija, dok je iskustva sertifikovane kompanije prezentovala mr Biljana Knežević, direktorica Sektora kvaliteta u »13. jul Plantaže«.

U uvodnom izlaganju, profesor Perović je istakao da su standardi izvor reda i uređenosti i da oni mire slobodu i obaveze, tradiciju i dinamiku, državu i privatna preduzeća, nacionalne interese i in-ternacionalne potrebe. Takođe, oni predstavljaju referentnu ravan za usaglašavanje, povezivanje, integraciju i novi pristup upravlja-nju na svim nivoima. Objasnio je da se standardi dijele na tehničke i upravljačke i da je iz upravljačkih proistekao kvalitet.

-Da li kvalitet ima budućnost i ima li budućnosti bez kvaliteta - za-pitao je profesor Perović i konstatovao da je kod nas, kao i u cije-lom regionu, kvalitet u krizi i da ga nema bez standarda.

On je pojasnio kako osnovu upravljačkih standarda predstavlja njihova serija za sistem menadžmenta kvalitetom (QMS) i da iz njih proističu ostali, kao što su npr. za menadžmente zaštitom ži-votne sredine, bezbjednosti na radu i informacionih sistema, ener-getskom efikasnošću, kvalitetom u projektima...

Govoreći o dobrovoljnoj sertifikaciji, mr Danilo Radoman koji je i menadžer QMS u Luci Bar, istakao je da standardi pokrivaju širok spektar poslovanja bilo koje organizacije, nude najbolju svjetsku praksu, mehanizam za stalno poboljšavanje, efikasnije i efektnije poslovanje.

- Implementacija standarda i sertifikacija predstavljaju aktivnosti

kojima organizacije mogu značajno unaprijediti svoje poslovanje – rekao je Radoman.

On je pojasnio sertifikacione cikluse, dodate vrijednosti koje nudi sertifikacija, a poseban akcenat je stavio na razdvajanje imple-mentacije i sertifikacije kao dvije nezavisne aktivnosti i na odabir konusltanata i sertifikacionog tijela. Jer, kaže on, pogrešno je mi-šljenje da je na kraju bitan samo sertifikat, a ne i to ko ga je izdao.

- Izbor sertifikacionog tijela treba da bude takav da se sertifikat sa ponosom ističe i da organizaciji i njenim zainteresovanim strana-ma bude od kredibiliteta – naveo je on.

Radoman je predstavio Savjetodavno tijelo Privredne komore Crne Gore za pitanja kvaliteta koje je formirano sa ciljem da privredni-cima pruži osnovne informacije o standardizaciji, implementacji standarda i sertifikaciji naglasivši da su njegove usluge besplatne.

Direktorica sektora kvaliteta »13. jul Plantaže«, mr Biljana Kneže-vić govorila je o značaju sertifikacije u poslovanju ove kompanije, prije svega za izlazak na međunarodna tržišta, navodeći da svoje proizvode plasiraju skoro svugdje u svijetu.

Knežević je kazala da su Plantaže prvi sertifikat dobile 1999. go-dine od tadašnjeg saveznog Zavoda za standardizaciju za imple-mentaciju standarda ISO 9002. Nakon toga ih je sertifikovalo švaj-carsko sertifikaciono tijelo SGS za: ISO 9001 – 2003. godine, HACCP – 2003. godine, ISO 14001 – 2004. godine i ISO 22000 – 2013. godine. Plantaže te sertifikate redovno obnavljaju.

- Ovi standardi se poštuju od svih zaposlenih, pouzdan su alat za upravljanje koji koristi najviše rukovodstvo i uveliko su doprinijeli širenju zasada i dostizanju proizvodnje od oko 15 miliona flašira-nih proizvoda za preko 40 vrhunskih vina - istakla je Knežević.

77


Vremeplov

Uspješna crnogorska preduzeća iz 1963. godine

Šezdesetih godina prošlog vijeka privreda u Jugoslaviji se ubr-zano razvijala. U nacrtu društvenog plana bilo je predviđeno da industrijska proizvodnja u Crnoj Gori poraste za 23%. Za-

hvaljujući digitalizaciji dnevnog lista »Pobjeda« prenosimo tekst o tadašnjim uspješnim crnogorskim industrijskim preduzećima.

Nikšićka pivara od šezdesetih godina proizvodila je pored piva i koktu. Proizvodni plan za 1963. godinu osvaren je za osam mjeseci, a plan prodaje piva realizovan je u cjelosti. Bila je predviđena godi-šnja proizvodnja 48.000 hektolitara piva, a proizvedeno je 50.000hl. Pobjeda je tada pisala da je kolektiv premašio godišnji plan proi-zvodnje zahvaljujući najviše dobroj organizaciji proizvodnje i već uhodanom načinu nagrađivanja zaposlenih prema učinku. Plani-rano je da Pivara za dva mjeseca u prodaju uključi i tzv. porodično pivo u bocama od litra, po povoljnim cijenama. U Fabrici kažu da im veliki problem predstavlja to što kupci ne vraćaju blagovreme-no ambalažu pa se to odražava na pravovremeni plasman proizvo-da u potrošačke centre.

Cetinjski Obod bio je najpoznatiji po proizvodnji frižidera, koje su naručivale robne kuće iz cijele Jugoslavije. Planirana proizvodnja u 1963. iznosila je 30.000 frižidera, 50% više nego 1962. Interesova-nje trgovaca za ovaj Obodov proizvod bilo je izuzetno veliko pa bi, shodno tome, Fabrika do kraja ove godine trebalo da proizvede oko 50.000 hladnjaka, 20.000 više nego je planirano. Međutim, Obodovi kapaciteti ne mogu da zadovolje potrebe tržišta pa će za ovu godi-nu biti proizvedeno 6.000 frižidera više od plana. Dobri proizvodni učinci rezultiraće većim prihodom pa će dio tih sredstava prvi put iz biti izdvojen u fondove.

Fabrika za preradu voća i maslina Primorka u Baru prerađivala je laneno sjeme za proizvodnju ulja, proizvodila je maslinovo ulje i voćne sokove – od limuna, višnje, pomorandže i divljeg nara. Po-znati proizvodi Primorke bili su i ajvar i paradajz-pire. Potražnja za ovim proizvodima je iz godine u godinu rasla pa se proizvodnja povećavala, kapaciteti su maksimalno korišćeni, a broj zaposlenih porastao četri puta. Za pet mjeseci 1963. Fabrika je proizvela više nego cijele predhodne godine, a očekivanja kolektiva su da će go-dišnja proizvodnja biti trostruko povećana i time prvi put ostvaren znatno veći prihod. I interesantan detalj: jedan kupac Primorkinih proizvoda je u banci na račun Fabrike uplatio 10 miliona dinara u što bančin službenik nije povjerovao pa je u nekoliko navrata zvao Primorku da provjeri. Naime, do tada su uplate za ove proizvode iznosile nekoliko stotina hiljada dinara.

Preduzeće Metalopres iz Bijelog Polja proizvodilo je, između osta-log, metalne kioske, montažne kamp kućice, željezne ormare i građevinarska kolica. Kiosci su već instalirani u gradovima u Cr-noj Gori, a iz ove fabrike očekuju veću potražnju pomenutih proi-zvoda na primorju za potrebe turističke privrede.

Titogradsko preduzeće Elastik je zbog razvoja turizma počelo da proizvodi čamce, odnosno glisere od plastične mase, teške 130kg, sa četiri sjedišta, jačinom motora od 20-40 KS, a u to vrijeme pla-nirali su i proizvodnju čamaca po povoljnijim cijenama ali manje komfornije. Interesantno je da je Elastik je izvozio ove čamce u Li-ban, a pronašao je kupce i u Dubrovniku dok su ih domaći hotelijeri radije nabavljali na drugim tržištima.

Titogradska fabrika gradjevinskih mašina i gvozdenih konstruk-cija Radoje Dakić polovinom 1963. godine proizvela je prvi hidrau-lični bager, točkaš A-350. U toku 1963. planirana je proizvodnja 100 ovih bagera. Bager je odmah našao kupca i to iz Kranja, gdje postoji tržište za dalji plasman ovog proizvoda. Za kupovinu bagera, ali i ostalih mašina koje fabrike Radoje Dakić proizvodi, vlada veliko interesovanje u SFRJ.

Fabrika Oro sa Cetinja proizvodila je dnevno 1200-1400 pari obuće, a planom za 1963. određena je proizvodnja od 346.000 pari. Faktori koji bi mogli da utiču na ostvarivanje projektovane proizvodnje su rješavanje gubitka iz prethodne godine kada je organizovana prob-na proizvodnja kao i nabavka sirovina, prvenstveno gume, koja ne-dostaje na tržištu SFRJ.

Fabrika sapuna Nikola Djurković u Kotoru proizvodila je poznati deterdžent za veš Biser ali i SAPS-RS, sintetička sredstva za pra-nje mašina, opreme i motornih vozila. U prethodne dvije godine u modernizaciju i rekonstrukciju Fabrike radi njenog prilagođavanja savremenim zahtjevima tržišta uloženo je 400 miliona dinara. Ova investicija rezultirala je većom proizvodnjom i boljim kvalitetom, pa je naravno porasla i tražnja ovih artikala.

Prva faza izgradnje Barske luke je bila u toku 1963. godine, uklju-čujući izgradnju operativne obale, lučkog bazena i izgradnju vo-dovoda. Završetkom ovih krupnih investicionih radova koji su koštali 1.200.000.000 dinara očekuje se da će Luka biti spremna da omogući promet od 400.000 tona robe. Predviđa se da robne tokove preko Luke Bar usmjere titogradska, nikšićka kao i druga proizvo-dna preduzeća.

78


Britanski onlajn magazin Indepen-dent uvrstio je Crnu Goru među 12 destinacija u Evropi koje mora-

te posjetiti tokom 2017. godine, prenose Dnevne novine.

»Crna Gora je slična Hrvatskoj, može se pohvaliti zadivljujućom obalom i prekra-snim plažama u zemlji postoji više od 180 kilometara obale i plaža. Međutim, ona je manje skupa i u njoj je manje gužve, tako da je posjetite prije nego što se tajna obje-lodani«, savjetuje Independent.

Na ovoj listi Crna Gora je zauzela deveto mjesto, ispred Londona (Velika Britanija), Švajcarske i Modene (Italija), dok su se ispred naše zemlje našle Malta, Lisabon (Porugal), Island, Sankt Petersburg (Rusi-ja), Arhus (Danska), Finska, Bordo (Fran-cuska) i Belfast (Irska).

»Evropa je uvijek dobra ideja. Međutim, neka mjesta mogu biti bolja ideja od drugih iduće godine. Mi smo stavili zajedno kraj-nji Evropski Bucket List za 2017. Od prosla-ve nezavisnosti Finske do brisanja u Bordo potpuno novim brzim vozom, ovdje su 12 putovanja na koje svako treba krenuti u Evropi 2017. godine«, piše Independent.

Independent

Crna Gora među 12 destinacija

za 2017.

7. AVGUST Podgorica ADRIATIC SBS Tivat AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA JINRONG Podgorica AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT

Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ANGLIAN Bar ARHIMED Podgorica ART BETON Podgorica

ART GRAFIKA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica ATOL-COMMERCE Nikšić AUTOBOKA Kotor AZRA COM Rožaje

BALKAN LIFT Podgorica BB SOLAR Podgorica BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BETON GROUP

POPOVIĆ Berane BJELOBOR Žabljak BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva

CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CONFIRM Tivat CSP Podgorica CUNGU & CO Ulcinj ČISTOĆA

HERCEG NOVI Herceg Novi D PHOTO TRADE Tivat DAMIS Podgorica DANLAB Podgorica DANPE COMMERCE Herceg Novi DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DIL

COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DR CARGO L O G I S T I C S Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić DžEK POT Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELAMONT Herceg Novi ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ELEKTROVOD Podgorica ENIGMA COMPANY Nikšić ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi EUROMIX BETON Bar EURO-CASA Podgorica EUROPROJEKT Podgorica EUROŠPED CO Podgorica FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FLY MONTENEGRO Podgorica FOBRA Podgorica GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRATIS COMPANY Podgorica GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GLOSARIJ Podgorica GRAFO GROUP Podgorica GORENJE Podgorica ICECOM Podgorica IMPERIAL Bijelo Polje ING-INVEST Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IVNIK Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMING Danilovgrad HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL -PROMET Podgorica KALAMPER Bar KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOPRING PMC Podgorica KORMING Danilovgrad KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LIKAPROM Podgorica LUNAS Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MARMIR Podgorica MATKOM Nikšić MATINO-COMPANY Bijelo Polje MEDITAS Podgorica MEGAPLAST Podgorica MI-RAI HOUSE Kotor MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MOGUL CRNA GORA Podgorica MOKAMARD Podgorica MONDO VERDE Kotor MONTSTATE Cetinje MONTEFISH Tivat MONTECCO INC Danilovgrad MONTELL Cetinje MONTE MITROS Podgorica MONTE PARTS Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor NTC LOGISTICS Nikšić OCEAN MONTENEGRO Bar OGMA Podgorica OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PJASTERA Nikšić PLAM INŽENJERING Podgorica PLAN B Podgorica POPOVIĆ Nikšić PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić RAI M Nikšić RAROVAC Podgorica REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica RK-PH Podgorica S2B Podgorica SAČ Podgorica SEKAS Podgorica SIGILLUM CO Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SOHO CAFFE Bar SOMBOREX Podgorica SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS- GRADNJA Bar STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNO LUX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TERMOELEKTRO-MONT Podgorica TILIA Budva TO BAR Bar TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PARADISO Podgorica VILLA Cetinje VITREUM MONTENEGRO Podgorica VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VU - TI INŽENJERING Bar VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade Čvršćom ... · ekonomija Dr Miraš Đurović ... Anagažovanje građevinara u javnim radovima Domaća građevinska preduzeća, početkom