Sat Sudnjeg dana Nacional 844

8/3/2019 Sat Sudnjeg dana Nacional 844

1/6

Feljton

78

tekstMIROSLAV AMBRU KI foto REUTERS

KOLIKO JO IMADOATOMSKOGHOLOKAUSTA?

Sat Sudnjeg danatrenutano pokazuje5 minuta do ponoi,koja znai nuklearno

unitenje Zemlje


2/6

7917/1/2012

P

red okupljenim novinarima u Washingtonu 10. sijenja nuklearni su znanstvenici na Satu Sudnjega dana pomaknuli jed

nu minutu unaprijed. Na pet minuta pri je ponoi. Od 1947. nuklearni znanstveni

ci okupljeni oko asopisa Bulletin o the Atomic Scientists jednom godinje objave "koliko je sati". Ove je godinesat pomaknut blie ponoi, trenutku kad ovo simbilinomjerilo oznai opi nuklearni rat i smak svijeta.

Otkako je uveden, Sat Sudnjega dana ponavlja se kaografiki element na koricama asopisa. Oblikovala ga jegrafiarka Martyl Langsdor, supruga nuklearnog fiziara Alexandera Langsdora ml. koji je radio na Projektu Manhattan, a bio je meu 155 zabrinutih znanstvenika iz Oak Ridgea koji su potpisali peticiju La Szilrda protiv bombe. I sama ta peticija, na kojoj je malo tkovaan izostao, nakon to je u srpnju 1945. poslana predsjedniku Harryju Trumanu, bila je hrabar istup. Nikada nije dospjela u ruke predsjednika, ali je zato direktor Projekta Manhattan, general Leslie Groves, naredioistragu nezakonitoga i nedomoljubnog ponaanja potpisnika, od kojih je veina izgubila posao.

IZ SZILRDOVE SU SE PETICIJE izravno stvorila dvaoruma uglednih znanstvenika protiv nuklearnog ratovanja. Ve 1946. Le Szilrd i Albert Einstein utemeljilisu Hitan odbor atomskih znanstvenika. Osmorici osnivaa sa samim Einsteinom na elu 1962. pridruio se iLinus Pauling, nakon to je dobio Nobela za mir. Ve jesljedee godine skupina znanstvenika javnosti predstavila Sat Sudnjega dana. Te je, prve godine, u osvitu hlad

noga rata, sat postavljen na sedam minuta do ponoi (na asopisu je kazaljka postavljena na 8). Otada sena osnovi rezultata izraunavanja nekoliko odabranihparametara ta kazaljka u sijejnu svake godine pomie blie ili dalje od ponoi. Svake godine ta se promjenapoprati esejem o odnosima u svijetu.

Na grafikonu se vidi kako je kotirala koja godina,ali se ne vide ba dobro pojedinani dogaaji koji sumogli zavriti Armagedonom. Kubanska je raketna kriza poela, kulminirala do opasnog vrhunca i zavrila1962. godine, a da je jednogodinji ritam otkucaja SataSudnjega dana nije dospio predvidjeti i zabiljeiti.

U TO JE VRIJEME AK i Jugoslavija lelujala izmeupolitike miroljubive koegzistencije, nenasilja u meu

narodnim odnosima, povezane s velikim brojevimanesvrstanih u glasakim mainerijama na svjetskoj sceni i pokuaja da se proizvede vlastito nuklearno oruje. Zbog toga u siromanoj zemlji, samo 15 godina posli je zavretka II. svjetskog rata, nije bilo ogranienja uulaganju u nuklearne znanosti. Vina je dobila nuklearni reaktor i dala fiziara od autoriteta Pavla Savia,Ljubljana je dobila Institut Joe tean, a Zagreb jedobio Institut Ruer Bokovi. Zahvaljujui autoritetu, lukavstvu i radikalnom pacifizmu Ivana Supeka, uZagrebu su instalirani istraivaki kapaciteti koji ni nakoji nain nisu mogli voditi nuklearnom oruju, a istodobno su donijeli ugled domaoj znanosti otkriima nasvjetskoj sceni. Najznaajniji iz toga Supekova koncepta

bio je razvoj medicinske dijagnostike u kojoj su zagre

Nuklearniznanstveniciod 1947. svakegodine namjestekazaljke na SatuSudnjeg dana

pokazujuikoliko jominuta imado unitenja

svijeta. SatSudnjeg dananamjeta se uskladu s utrkomu naoruanjui procesima

detanta, a od1991. pokazujezabrinjavajuitrend porastaopasnosti: nakonpoputanjanapetosti 80ihnuklearne silegomilaju nove

arsenale

1968.

Sovjeti uguiliPrako proljee - 7minuta do ponoi


3/6

80

Feljton

baki nuklearci i medicina jedno vrijeme prednjaili usvijetu i pokazivali put kojim se medicina treba razvijatiu lijeenju malignih blesti.

PRVO PROPADANJE NA samo tri minute do ponoibilo je 1949. kad je Sovjetski Savez uspjeno ispalio vlastitu prvu nuklearnu bombu. Samo etiri godine poslijekazaljka se 1953. na samo dvije minute opasno pribliava ponoi kad Sovjetski Savez i Sjedinjene Drave u razmaku od samo devet mjeseci izvode testove jo razornijim termonuklearnim bombama. To je najuspravni

ji poloaj kazaljke. Nakon toga sat 1960. pomiu akpet minuta unatrag. Znanstvenici primaju na znanje dase dvije supersile polako poinju uiti ponaanju kako bi izbjegle uzajamno unitenje taktikim odgovorom"masovne odmazde". O tome vojni stratezi obiju strana otvoreno raspravljaju i zauzimaju se da se ve pripremljeni planovi proglase i slubenom procedurom. Nate signale iz militaristikog lobija politiari su odgovorili zrelije, odustajui od izravnoga sukoba 1956. u vrijeme Sueske krize. Te se godine na javnoj sceni znanstvenici otvoreno suprotstavljaju nuklearnom naoruavanju, od Meunarodne geofizike godine do Konerencije Pughwash utemeljene 1955. na temelju maniestaBertranda Russella i Alberta Einsteina na kojoj su slo

bodno sudjelovali znanstvenici iz obaju ideoloki sukobljenih blokova. I na Ivan Supek.

TAJ JE OPTIMIZAN podebljan na 12 minuta 1963. kadsu dvije svjetske velesile potpisale Sporazum o djelominoj zabrani pokusa. Bilo je to za pet godina naivne vjereda se suparnici nee ponovno poigrati ivcima. S nuklearnim znanstvenicima ne slae se britanski redateljStanley Kubrick koji 1964. dovrava antologijsku antiratnu crnu komediju "Dr. Strangelove ili: kako sam nauio prestati brinuti i zavolio bombu". Ni jedno umjetniko djelo do danas nije snanije javnosti izloilo nekontrolirano ludilo u vrhovima supersila koje moe dovestido kobnog svjetskog sukoba. Godine 1968. pono je blia za pet minuta. Na sedam do ponoi kazaljku su podi

gnuli Vijetnamski rat, sedmodnevni rat Izraela protiv

Najboljasituacija je bila1991. kada

je na krilimaoptimizmazbog pada

komunizma satbio namjetenna 17 minuta doponoi

1949.

Eksplozija prveruske atomskebombe - 3 minutedo ponoi

1963.

SAD i SSSRpotpisali dogovoro ograniavanjunuklearnihtestova - 12

minuta do ponoi

1953.

Lutke na kojimasu Amerikancitestirali tetuod nuklearneeksplozije - 2minute do ponoi

1984.

1980.

Ronald Reagan pokreeprogram Ratovi zvijezda

- 3 minute do ponoi

Sovjetska okupacijaAfganistana - 7 minuta

do ponoi


4/6

8117/1/2012

Nakon slomaSSSR-a 90-ihponovno je

poraslo ulaganjeu nuklearnooruje te jedoseglo razinuiz Hladnog rata

svih arapskih susjeda i okupacija koja ne prestaje nidanas, sovjetska vojna okupacija ehoslovake i slomPrakog proljea, indijskopakistanski rat 1965. te prvipokusi nuklelarnog oruja koje izvode Francuska iKina. Nuklearna napetost poputa 1969. jer Senat SADa ratificira Sporazum o neirenju nuklearnog oruja.

Sa 10 na 12 minuta od ponoi kazaljke se pomiu 1972.nakon to SAD i SSSR potpisuju Sporazum o ograniavanju stratekog naoruanja SALT 1 i Sporazum o antibalistikim raketama.

GODINA NASMIJEENOG BUDE, nuklearnoga pokusa koji istoimenom bombom prvi put izvodi Indija,nastavak modernizacije interkontinentalnih balistikih raketa koje nose vie nuklearnih glava za pogaanje vie ciljeva te zastoj u pregovorima o sporazumuSALT 2 na satu uzimaju jo dvije minute. Ali to je "tek"devet minuta do ponoi. Moe li gore? Moe! Olimpijske su igre u Moskvi 1980. i te godine kazaljke su nasedam minuta do ponoi. Razlog: zaotravanje jer SADi njegovi zapadni saveznici povlae svoje timove s Olimpijskih igara u Moskvi, poinje sovjetskoaganistanskirat, a amerikosovjetski pregovori su u slijepoj ulici.

Rizik se jo vie poveava dolaskom Ronalda Reagana u Bijelu kuu. Samo je etiri minute do ponoi 1981.jer je upravo Reagan otkazao sve pregovore o nadzoru oruja i objavljuje da je jedini poeljan ishod Hladnoga rata da ga SAD dobije. Taj se trend nastavlja iakoga znanstvenici priznaju pomicanjem na tri minute doponoi tek 1984. kad utrka u nuklearnom noruanjudosee vrhunac. Da, i istoni blok vraa milo za drago odsutnou na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

NAPETOST POINJE poputati kako slabi SovjetskiSavez i stisak njegove ape nad okupiranim savezni

cima. Optimizam skae 1990. uz pad Berlinskog zidana deset minuta, a na nikad prije ili kasnije dosegnutih optimistinih 17 minuta 1991! Surova je istina da suupravo ti globalni procesi doveli do zapostavljanja svihprocesa koji su doveli do krvavoga sukoba na podruju zemalja bive Jugoslavije. SAD je opijen pobjedom uHladnom ratu, Rusija lie svoje rane i brine svoje brige nad raspadom sovjetskog imperija, a ostatak svijeta promatraki sudjeluje u novoj podjeli centara moi.Sve je to praeno nadama da svijet poslije sloma napetosti izmeu dvaju blokova mora postati bolji. Zatoje zakasnio pogled svijeta prema Balkanu. Nitko nijevidio svu strahotu Vukovara i Dubrovnika, a jo manjeanimalne strasti i okrutna krvoprolia na terenu koja

su ljude ispunila otrovom ija e se detoksikacija moda zavriti kad bude uklonjena posljednja mina. Jo jevie zakasnila mlaka intervencija koja je na vrijemeenergino mogla sprijeiti strahote koje su kulminirale u Srebrenici, a potom je gnjev gubitnika iskaljenzvjerstvima na Kosovu prekinut zakanjelim bombardiranjem Srbije u kojemu je bilo dopunskog razaranja inepotrebnih rtava.

Slavlje u povodu olakanja s poetka 90ih definitivno su otrijeznili podaci iz 1995.: potronja svjetskihdrava na oruje masovnoga unitenja jednaka je kaoza vrijeme Hladnoga rata! Ovoga puta bez opravdanjau vojnim blokovima koji licitiraju uzajamne prijetnje.Od tadanjih 14 minuta trendovi nemilosrdno idu niz

brdo: 1998. pada na devet, jer Indija i Pakistan izvode

1998.

Zaotravanjeodnosa izmeudviju nuklearnihsila, Pakistana iIndije - 9 minutado ponoi

2001.

Teroristiki napadna Blizance ipoetak "Rataprotiv terorizma"

- 7 minuta doponoi

1990.

Pad Berlinskogzida - 10 minutado ponoi

nuklearne eksplozije kao pokuse. Bilo je jasnije da suto uzvrati tipa milo za drago i poveavanje napetosti.

Jo se dvije minute gube 2002. zbog zastoja u antinuklearnim pregovorima i straha od onoga to na tompodruju smjeraju centri globalnoga terorizma poslije napada putnikim avionima 11. rujna 2001. Pet godi

na poslije otkinuto je jo pet minuta: od meunarodne zajednice posve odmetnuta Sjeverna Koreja izvodi svoju prvu nuklearnu eksploziju. U to vrijeme otkriva se i kampanja vojnoga sektora da se ozbiljnije rauna s nuklearnim orujem, dok istodobno u javnost izlaze katastroalni propusti u uvanju 26 tisua nuklearnih bojnih glava u SADu i Rusiji! U potencijalne opasnosti za opstanak ovjeka zabrinuti dio znanstvenikauvrtava i nemar najveih sila za klimatske promjene,koje su uzele maha bez ikakvih naznaka zaustavljanja.

TRAAK OPTIMIZMA vraa kazaljku Sata Sudnjegadana sa pet na est minuta 2010. zbog nekih napora dase ogranii posjedovanje nuklearnoga oruja, ali sve toblijedi ove godine, kad se kazaljka vraa na pet minu

ta. "Pet je minuta do ponoi. Prije dvije godine inilo se


5/6

Feljton

82

da su se svjetski voe prihvatili rjeavanja svjetskih problema", kae u ovogodinjem priopenju Bulletin o theAtomic Scientists.

SUPREDSJEDNIK BAS-OVA odbora sponzoraLawrence Kraus i suosniva te inicijative uglednih znastvenika ovako je obrazloio gubitak te minute i dovoenje na razinu s kraja 50ih, kad su obje sile bile vrlopotentne u volji da se jedna drugoj nametnu nuklearnim orujem, kao i opasnog razdoblja Reaganova kockanja sa svjetskim mirom iz sredine osamdesetih:

"Na nesreu, Einsteinova izjava iz 1946. godine dase sve promijenilo, a mi moramo ouvati nain na kojirazmiljamo, ostaje bolno istinita. Privremeni napredak koji se nazirao prije dvije godine zaustavljen je. Satvraamo na vrijednost iz 2007. godine. Suoavamo se

s jasnim dananjim opasnostima od irenja nuklearnoga oruja, poveavanjem napetosti od regionalnihnuklearnih sukoba i klimatskih promjena, te neiskrenim suoavanjem s potrebom da se poradi na pronalaenju odrivih i sigurnih izvora energije. To nas jenagnalo da pomaknemo kazaljku prema veoj opasnosti. Vidimo da je u jezgri opstanka ovjeanstvau XXI. stoljeu nain na koji odgovaramo na poveane potrebe za energijom radi gospodarskoga rasta.Industrijske se zemlje ponaaju prema obrascu koji vodi daljnjem ugroavanju klime, izlaui ovjeanstvo gubitku zdravlja, ali i osjeaja zajednitva. Poveava se i rizik od irenja nuklearnog oruja, a s drugestrane, ovjeanstvo je izloenju globalnom padu kva

litete ivota."ALLISON MACFARLANE, predsjednica BASova

Odbora za znanost i sigurnost, rekla je: "Globalna sezajednica blii toki s koje nema povratka u spreavanju katastroe koja prijeti iz promjena u Zemljinu omotau. Meunarodna agencija za energiju predvia da,ako se u sljedeih pet godina ne iznau alternative energiji koja pri potronji isputa viak ugljikova dioksida,svijet nema izgleda da se odupre toplijoj klimi, atmoserskim ekstremima, suama, gladi, nestaicama pitke vode, poveavanju razine oceana, nestanku otonihdrava i poveanom zakiseljavanju oceana. Energetskapostrojenja koja se planiraju izgraditi od 2012. do 2020.uz energiju davat e viak ugljikova dioksida jo sljede

ih 40-50 godina. Taj se trend vie nee moi obuzdati,

a svi pokuaji onih koji raspolau polugama moi postate uzaludni zbog toga zakanjenja!"

rilananin Jaynatha Dhanapala, bivi podtajnikUNa za poslove razoruanja, rekao je: "Unato izjavama o posveenosti smanjivanju napetosti izmeu SADa i Rusije, Odbor za znanost i sigurnost smatra da se neradi na uklanjanju prepreka i da su voe u tom poslupodbacili. Neratifikacija novoga sporazuma START vraa stanje na stara lutanja u odnosima izmeu dvijudrava, a mogla bi biti kobna neuinkovitost obiju strana da na Sporazum o zabrani privole Kinu, Iran, Indiju,Pakistan, Egipat, Izrael i Sjevernu Koreju, svijet stavljapred rizik proizvodnje novih zaliha nuklearnog oruja.Sa 19 tisua nuklearnih glava na svijetu, jo je mogueviekratno unititi cijelo ovjeanstvo!"

ROBERT SOCOLOW,jedan od dvojice glavnih istraivaa s Princetona, istie neslaganja izmeu SADa i Rusi

je: "Nitko nije promislio smisao i svrhu raketnih obrambenih titova, kao i nedovoljnu transparentnost, planiranje i suradnju izmeu devet zemalja koje posjedujunuklearno oruje koje razara povjerenje. Rezultat togaje da sve zemlje, umjesto da smanjuju postojee zalihe,samo moderniziraju svoje nuklearne arsenale. Tvrdnje da se premjetanjem kljunih komponenti bombi ilansirnih sustava dobrovoljno smanjuju rizici, pokazuju se zapravo u obratnom svjetlu, kao dogradnja nuklearnih sustava."

Izvrni ravnatelj Bulletina kae da odbor prigrlju je enomene kao to su Arapsko proljee, pokreti zau

zimanja, politiki prosvjedi u Rusiji, akcije obinih ljudi u Japanu koji trae poteno postupanje prema stvarnim potrebama stanovnitva koje je pogodila katastroa nuklearke FukushimaDaiichi:

"MO LJUDI JE bitna i morala bi voama pokazivati to da rade. To je razlog zbog kojega pozivamo drugeznanstvenike i strunjake da nam se pridrue u pobuivanju obinih graana. Najvanije je to samo takomoemo traiti odgovore i akciju!"

BAS je dananje zahtjeve ormulirao u est najznaajnijih toaka: nunost palamentarne potvrde opsenoga Spo

razuma o zabrani pokusa i napretka u Sporazumu o smanjenju zaliha fisijskih tvari od strane

SADa i Kine;

1947. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010.

1947.

1949.

1953.

1960.

1963.

1968.

1969.

1972.

1974. 1980.

1981.

1984.

1988.

1990.

1991.

1995.

1998.

2002.

2007.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1011

12

13

14

15

16

17

11:59

11:58

11:57

11:56

11:55

11:54

11:53

11:52

11:51

11:5011:49

11:48

11:47

11:46

11:45

11:44

11:43

12:000

2010.

2012.

OSCILACIJE na Satu Sudnjegdana pokazuju jaanje i

slabljenje politike napetostiu svijetu

Nuklearnooruje iri

se svijetomi sve je veamogunost

da bude

upotrijebljenou nekomregionalnom

sukobu


6/6

8317/1/2012

Reemo trokove ispisa.O, da!

T

F

A

E

W

01 240 99 99

01 240 91 30

Savica I. 119, 10000 Zagreb

[email protected]

Besplatna dostava i instalacija odnosi se na Zagrebaku upaniju. Za ostale upanije kupac plaa samo trokove vozila.Slike mogu sluiti kao ilustracija proizvoda. Nashuatec i Nashuatec logo registrirani su zatitni znaci Ricoh grupe.

Besplatnadostava

i instalacija

[Uteda] [Brzina] [Ekologija]

CVYK

-68%+PDV

999 knNashuatec SPC231N Brzina: 20 u boji, 20 c/b ispisa u minuti Standardno: laserski pisa u boji Rezolucija: 2,400 x 600 dpi (ekvivalent) Format: A4

Sadri: Mrena kartica, USB 2.0

+PDV3.170 kn

CVY

K

Dizajniran za utedu. O, da!

AMERIKI RAKETNI TIT kao brana odiranskih projektila - podizanje tenzija u svijetu

stvoriti meunarodnu upravu nad ciklusom civilne uporabe nuklearne energije s jasnim mjerilima sigurnosti i spreavanja njihove prolieracijeprema nuklearnom oruju, ukljuujui i naknadnu obradu zbog izvlaenja plutonija iz gorivaistroenog u nuklearnim elektranama;

ojaati kapacitete Meunarodne agencije zaatomsku energiju da nadzire nuklearne materijale, razvoj i prijenos te tehnologije;

prihvaanje i ispunjenje sporazuma o klimatskimpromjenama kako bi se smanjilo isputanje ugljikova dioksida poreznim poticajima i pravilimausklaenim s praksom;

posve preinaiti energetski sektor utemeljen naugljenu, nametanjem djelotvornog hvatanja ugljika ili njegovim zatvaranjem;

snano poveanje javnih i privatnih investicija u alternativne izvore energije poput solarne ienergije vjetra, kao i ulaganja u sustave spremanja energije.

To alarmiranje svjetske javnosti rezultat je cjelo godinjeg promatranja i analiziranja svjetskih kretanja sa zavrnim simpozijem think tanka okupljenogaoko asopisa 9. sijenja u Washingtonu. Bez odgovora su ostala gorua legtimna pitanja opstanka: kakva je budunost nuklearne energije poslije Fukushime,kako pouzdano upravljati nuklearnim arsenalima usvijetu pojaanih kolebanja na podrujima ekonomi je, okolia i politike, koje su veze izmeu klimatskihpromjena, sve praznijih resursa, sukoba i nuklearnogoruja te to je potrebno za djelotvornu primjenu Sporazuma o biolokom oruju.

MODA SE NEKOGAtaj rjenik doima suvie diplomatski: ova minuta manje pljuska je SADu i Izrae

lu zbog opasne, potpuno pogrene politike i eskalaci je prema Iranu (i Sjevernoj Koreji). Pljuska je to takoer neodgovornoj sabotai najveih na UNovu klimatskom summitu u Durbanu, porastu surovih egoizama

koji gue perspektive rjeavanja globalnih problema icrnom, vrlo crnom pogledu prema budunosti!

Politike elite oito raunaju i na lov u mutnomu kompliciranom okruenju koje je najiroj javnosti tee objasniti od jednostavnog suoavanja bipolarno suprotstavljenoga svijeta Hladnoga rata. Pritom"prponost" tzv. malih igraa koji jedan drugom prijetei mau nuklearnim orujem postaje zagonetka koju veliki ne znaju rijeiti. Dovoljno je da mala skupinaneodgovornih posegne za iluzornim pokuajem postizanja "konanog rjeenja" pa da nuklearni sukob izmeu Izraela i Irana srui svjetski poredak mira izmeunuklearnih velesila. Izrael stalno opasno svrbi kaiprst na nuklearnom okidau s pritiskom na politikovodstvo da se upusti u akciju "dok Izrael jo ima znatnu prednost".

OVO VRIJEME nije nita manje opasno od najnapetijih godina Hladnoga rata, poruuju znanstvenici izWashingtona. Svijetu nedostaju veliki vizionari i nepokolebljivi zagovornici interesa ovjeanstva poput Iva

na Supeka. Gospodarska, bankarska i medijska globalizacija nije praena globalnim pogledom na potrebe ljudi i planeta koji bi taj trenutak preokrenuli u globalizaciju rjeavanja svjetskih problema. Umjesto toga na djelu su dravnici koji nisu na razini zadatka i zato se pojaava strepnja za sudbinu svijeta.

"U politici se sve vrti

oko sadanjeg vremena.Matematike su jednadbe

zauvijek", pisao je iz svog

ljetnikovca na Long Islandu

Albert Einstein 16. srpnja 1939.

predsjedniku F. D. Rooseveltu

zagovarajui amerike napore

u izradi nuklearne bombe, a

pomagao mu je istomiljenik

iz Maarske Lo Szilrd. Pismo

je 2. kolovoza Rooseveltu

uruio ekonomist Alexander

Sachs. Pismo se smatra

prijelomnim argumentom da

SAD odlui napraviti atomsku

bombu. Einsteina je iz ProjektaManhattan njegov voa

general Leslie Groves udaljio

iz "sigurnosnih razloga", zbog

njegovih pacifistikih pogleda.

Ve je 1947. Einstein gorko

zaalio zbog toga pisma. Sam

je veliki znanstvenik tada za

mjesenik Atlantic napisao

lanak zauzimajui se da SAD

odstupi os svog nuklearnog

monopola te da se sve nuklearno

oruje treba predati UN-u kao

sredstvo odvraanja od njegova

posjedovanja. Tada je napisao:

"Ne znam kako e izgledati III.

svjetski rat, ali znam da e se

etvrti voditi kamenjem."

'IV. svjetski rat vodit ese kamenjem'

Documents

Sat Sudnjeg dana Nacional 844