S.B. 02.08

www.slobodna-bosna.ba

HRVATSKA-BiH: KRITIKA BOLESNOG (NE)UMA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

PAZI, MINE!Za{to je propala strategija deminiranja

Predstavnici osam deminerskih kompanijau BiH odlu~ili su otvoreno progovoriti okriminalu direktora Centra za uklanjanjemina u BiH (BHMAC) DU[ANA GAVRANA,ucjenama, reketiranju i sustavnomuni{tavanju firmi ~iji vlasnici ne pristaju nanjegove metode poslovanja; dugogodi{njakorupcija u BHMAC-u nije, me|utim, samootjerala inozemne donatore i dovela dogubitka radnih mjesta, nego je pla}ena iljudskim ìvotima

ERONET PREVARA Mi podrivamo sve

Svakodnevno se na desetine gra|anaobra}a udruènjima potro{a~a {irom BiHtraè}i za{titu od napadnih akvizitera“Eroneta“ koji ih nagovaraju da potpi{uugovore pod sumnjivim okolnostima i “zaboravljaju}i“ im re}i neke od najbitnijihstavki vezanih za ugovor zbog ~ega kasnije pla}aju visoke ra~une, prijeti im setu`bama i na njih se vr{i stra{an pritisak.Slu~aj DRAGANA GATARI]A, kojem je uzla`ni potpis bez njegovog znanja otvorenkorisni~ki ra~un u Kozarskoj Dubici u vri-jeme dok je bio u Americi, pokazuje damoète imati problem ~ak i ako nepotpi{ete ugovor

DISTRIKT SARAJEVOJel’ Sarajevo gdje je nekad bilo

Inicijativa Bakira Izetbegovi}a da se desetpredratnih sarajevskih op{tina objedine udistrikt, zbog bolje ekonomske saradnje,{esnaest godina nakon zavr{etka rata za

Srbe iz Isto~nog Sarajeva je neprihvatljiva;VINKO RADOVANOVI], gradona~elnikovog grada, za na{ list govori zbog ~ega jegra|anima Isto~nog Sarajeva neprihvatljivoda budu dio glavnog administrativno-poli-ti~kog sjedi{ta u BiH

TRA@E]I BOSNUBorba za sje}anje

Nakon aprilske promocije u Sarajevu,knjiga “Rat je mrtav, ìvio rat: Bosna:

Prebrojavanje”britanskognovinara EDAVULLIAMYJA bit}e promovisana itamo gdje jenjeno pisanjepo~elo prijeta~no dvijedecenije - uPrijedoru; na{asaradnica donosikratak prikaz oveknjige

MUZIKA I EKOLOGIJAPromocija demokratije u Drvaru

I ove }e godine, 3. i 4. augusta, biti odrànEko-rock festival DESANT NA DRVAR;organizatori, uposlenici Regionalnograzvojnog servisa iz ovog grada, najavljujurock koncerte, organizovanu posjetu Titovojpe}ini, zanimljiv sadràj koji promovi{eekologiju i obnovljivu energiju, nastupeparaglajdera i besplatno kampovanje

“RAVNA GORA“ NA MOKROJ GORIDraìna tv-rehabilitacija

Na Mokroj Gori ovih dana po~elo jesnimanje serije “RAVNA GORA”, prvogdijela dramske trilogije koja je najavljenakao najambiciozniji projekat u istoriji Radio-televizije Srbije; po~etak snimanja prvogciklusa iz trilogije, koji tematizira doga|ajeiz Drugog svjetskog rata te lik i djelo~etni~kog vojvode DRAGOLJUBA DRA@EMIHAILOVI]A, zbog izjava autora i glavnihprotagonista izazvao je burne reakcije naprostoru biv{e Jugoslavije

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

20

24

32

63

52

58

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 1.8.2012 22:07 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 2.8.2012.4

SLIKU SVOJU LJUBIM

Denis Be}irovi}zahtijevao da seu slu`bene prostorije KOSDP Tuzla oka~enjegove dvijeslike!Iako podmlatku SDP-a ne manjka pre-tencioznih karijerista, ~ini se ipak daDenisu Be}irovi}u, aktualnom dopred-sjedatelju Zastupni~kog domaParlamenta BiH, nema premca.Ambiciozni je Be}irovi} neobi~noponosan na svoju politi~ku i nau~nukarijeru, i u tom smislu ne propu{taobjaviti niti jedan detalj (u slu`benoj jebiografiji, primjerice, napisao s kojom jeprosje~nom ocjenom zavr{io post-diplomski studij), {to je, ~ak i me|u nje-govim strana~kim kolegama, ~estoizazivalo podsmijeh. Kako, naime,pri~aju tuzlanski SDP-ovci, u prostorija-ma Kantonalne organizacije te strankeve} su godinama istaknute fotografijesvih dosada{njih predsjednika. Budu}ida je Denis Be}irovi} du`nost predsjed-nika Kantonalne organizacije SDP-a uTuzli obavljao u dva mandata (od 2003.do 2009.), traìo je od kolega da sepostave dvije njegove slike!Tuzlanski su SDP-ovci u prvi mah

pomislili da je posrijedi {ala, skrivenakamera, no nakon {to su se uvjerili da

[umski poàri koji su prije desetak danabjesnili oko Trebinja, Konjica, Srebrenice...pod kontrolu su stavljeni zahvaljuju}inadljudskim naporima vatrogasaca koji nebi bili u stanju obuzdati vatrenu stihuju daim u pomo} nije stigla ki{a. Stavljanje podkontrolu i ga{enje {umskih poàra u ljetnimmjesecima ponovo je akueliziralo problemga{enja poàra iz zraka. Tim povodomoglasio se i komandant stoèra Civilneza{tite FBiH JJerko Ivankovi} Lijanovi},koji je doslovno izjavio da }e Vlada FBiHrazmotriti soluciju nabavke “malih Cana -daiaira“.

Zaprepa{teni neznanjem i nekompet e -ntno{}u Lijanovi}a, reagovali su stru~njaciiz oblasti civilnog zrakoplovstva koji suLijanovi}a upozorili da “mali Canadairi“uop}e ne postoje. Postoji kanadskiprotivpoàrni amfibijski zrakoplov CAN -ADAIR CL-215 i novija verzija CL-415, apod “malim Canadairom“ koman dant Lija -novi} vjerovatno je mislio na protiv poàrniavion Air Tractor, verziju AT- 802F FireBoss. Naime, na temelju odluke VladeFBiH o odobravanju izrade studije “Ga{ e -nje poàra otvorenih prostora kori{tenjemzra~nih snaga u FBiH″ raspisan je i pro -veden natje~aj za izradu ove studije. Nakon

provedenog postupka, ugovorom o javnojnabavci po~etkom februara 2009. godine,izrada studije dodijeljena je Gra|evinskomfakultetu Sveu~ili{ta u Mos taru. Ugovoromje bio definiran okvir Studije koja jeosigurala da sve pored pretp ostavke, nakojima se temelji izbor letjelica, organ -izacija i upotreba zra~nih snaga, uvaàvajuze mljopisni, geopoliti~ki i gospodarskipoloàj FBiH. Studija je na kraju definiralada, prema utvr|enim kriterijima i usporedbitehni~kih karakte ristika i tehnolo{kihmogu}nosti za odabir specijaliziranogzrakoplova-amfibije, zra ko plov Air Tractor,verzija AT- 802F Fire Boss, najvi{e odgo -vara uvjetima i potre bama FBiH zaprotupoàrnu za{titu i ga{enje poàra.Prema svim pokazateljima koji su anali -zirani, za potrebe zra~nih snaga FederacijeBiH dovoljna je jedna zra~na baza kojamoè opsluìti poàrom ugroène zone, aZra~na luka Mostar predstavlja optimalnorje{enje, {to je zasnovano na ~injenicama daje ova zra~na luka smje{ tena u zoninajvi{eg rizika za izbijanje poàra otvo -renih prostora, da ima veoma povoljanrazmje{taj vodocrpili{ta i omog u}ava brzo isigurno djelovanje kod provo |enja oper -acija ga{enja poàra. (M. Fazli})

Jerko Ivanković Lijanovićkupuje “male Canadaire“

NEKOMPETENTNI KOMANDANT CIVILNE ZA[TITE FBiH

MINI MARKET

“MALI CANADAIR”Komandant Civilne za{titeJerko Ivankovi} Lijanovi}ne zna razliku izme|uCanadaira i AIR Tractora

Denis Be}irovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 1.8.2012 23:02 Page 4

FOTO NEDJELJE


je Be}irovi} smrtno ozbiljan, njegovu sudirektivu ispunili! (S.M.)

HAJ [PIRO, SJEDISMIROM…

Mladen Zirojevi}lansirao vijestda Nikola [piri}iz SNSD-aprelazi u SDSVijest da bi ministar financija BiHNikola [piri} uskoro mogao promijenitistrana~ki dres i vratiti se u SDS, koju jeobjavio sarajevski portal Klix.ba, po svojje prilici lansirana iz SNSD-a?! Nakon{to je dugo vremena bio u lo{im odnosi-ma s liderom SNSD-a MiloradomDodikom, [piri} se odskora ponovnozbliìo sa strana~kim {efom. Navodnoje prevejani [piri} obnovio prijateljskeveze i sa @eljkom Kopanjom, iako jeranije bio jedini visokopozicioniranidu`nosnik SNSD-a kojeg su novinariNezavisnih novina i Glasa Srpske smjelibez ustezanja kritizirati. Pretpostavljase, tako|er, kako [piri}eva nagla popu-larnost u SNSD-u nije ostavila ravno -du{nim njegove strana~ke oponenteMilorada @ivkovi}a i osobito MladenaZirojevi}a, koji mu nikada nije oprostio{to ga je diskvalificirao iz utrke za mini -stra u Vije}u ministara BiH. Navodno jevijest o povratku dràvnog ministrafinancija u SDS lansirao upravoZirojevi}, preko svog prijatelja DarkaBabalja, zastupnika te stranke uZastupni~kom domu Parlamenta BiH,kako bi me|u SNSD-ovcima izazvaonepovjerenje prema Nikoli [piri}u,ina~e najpoznatijem politi~kom konverti-tu u BiH. (S.M.)

MINI MARKET

London Calling

Nikola [piri}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 1.8.2012 23:03 Page 5

“Da li je taj ~ovjek, uop}e, normalan?!”, bjesnio je,~upaju}i kosu i lome}i prste, ameri~ki diplomata RRichardHolbrooke u zavr{nici pregovora u Daytonu pred visokim~lanom hrvatske delegacije. [ef hrvatske delegacijeFranjo Tu|man netom prije toga privremeno je napustioameri~ku vojnu bazu Ray Peterson i ~im je sletio nahrvatsko tlo imenovao generala TTihomir Bla{ki}a zaglavnoga inspektora Hrvatske vojske. Tuìla{tvo u Haagusamo je nekoliko dana ranije podiglo optu`nicu protivBla{ki}a zbog zlo~ina u Ahmi}ima.

“Da li je je taj ~ovjek, uop}e, normalan?”, tako jeurlao Holbrooke na vijest o Tu|manovom promaknu}uha{kog optuènika Bla{ki}a. ““Gospodine Holbrooke, do -bro znate da nije…”, skru{eno je odgovorio visoki hrva t -ski du`nosnik, ~lan pregovara~kog tima u Daytonu.

Sedamnaest godina kasnije, VVladimir [eks, valjdanajb liì Tu|manov suradnik iz sfere pravne struke,ustavne materije, saborske procedure…, relativizirat

}e ovu strana~ku anamnezu uspostavljenu Predsjedniku:Tu|man je, prema izmijenjenoj verziji, postao neur a~u n -

ljiv tek ~etiri godine kasnije - u ljeto 1999. godine.Tu|man je, kaè doktor [eks, “tada bio ve} te{kobolestan” te “je doveden u te{ku zabludu” kada je krajemjula 1999. godine sa AAlijom Izetbegovi}em potpisaoUgovor o dràvnoj granici izme|u Hrvatske i Bosne iHercegovine.

I novi predsjednik Hrvatske demokratske zajedniceTomislav Karamarko traì da se sporazum Izetbegovi}-Tu|man oko neumsko-stonskog zale|a proglasi ni{tav-nim, tako|er iz razloga medicinske/prosudbene limitira-nosti hrvatskog potpisnika Sporazuma da svoj potpisstavi “pri punoj svijesti i savjesti”. Komentator naj -tira`nijeg dn e vnog lista u Hrvata je najeksplicitniji:

sporazum Tu| man-Izetbegovi} je “oboriv iz medicinskihrazloga”, budu}i da ga je hrvatski predsjednik parafirao utrenutku “terminalne bolesti” (zavr{na faza malignogoboljenja).

Tada{nji hrvatski ministar vanjskih poslova MMateGrani} poja{njava da su Tu|manovom potpisu na spo-razum sa Izetbegovi}em o razgrani~enju na jugu pretho-dile stru~ne, pravne, geopoliti~ke analize i preporukevode}ih hrvatskih autoriteta za me|unarodno i pomorskopravo da se taj sporazum potpi{e.

Dvije godine nakon Tu|manove smrti hrvatski aka -demik i jedan od vode}ih autoriteta u oblasti me| u -narodnog pomorskog prava VVladimir Ibler u knjizi

“Me|u narodno pravo mora i Hrvatska” (2001.) gotovorasisti~ki obja{njava da je sporazum Tu|man-Izetbegovi}“etni ~ki(?!) posve neopravdan, mo`da ~ak i {tetan zadobrosusjedske odnose izme|u Republike Hrvatske iRepublike Bosne i Hercegovine”.

Akademik Ibler to poja{njava na sljede}i na~in:“Isti~ u}i jo{ jednom stajali{te da pitanja vezana uz kori-

dor Neum-Klek nisu materija koju regulira Pravo mora,ne smeta i ne moè {koditi ako se tome doda da bi bilodobro ukinuti taj koridor. Razumije se samo po sebi da bito bilo mogu}e samo dvostranim sporazumom i uz topovoljnim okolnostima, te u pravo vrijeme (timing). Biobi to politi~ki vrlo mudar potez na obostranu korist Bosnei Hercegovine i Hrvatske.

Zbog svega toga…, u skladu sa pozitivnim me|unaro -dnim pravom, s po{tivanjem prava toga dijela Hrvatskena samoodre|enje i s uvjetima postojanja dobrosusjed-skih odnosa Ugovor o dràvnoj granici izme|u Hrvatskei Bosne i Hercegovine potpisan u Sarajevu 30.7 1999.godine ne bi smio biti ratificiran a da prije toga ne budu


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Tuđmanov potpis na sporazum sa Izetbegovićem o reguliranjumeđudržavne granice na moru, koji je upriličen na marginama Paktaza stabilnost, održanog tačno prije trinaest godina u Sarajevu,označio je definitivan početak relaksiranja, ozdravljenja odnosaizmeđu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Samo nekoliko mjeseciranije, treba se prisjetiti (i) tih dramatičnih događaja i okolnosti,Tuđman je bio spreman poslati hrvatsku vojsku da ratuje protivmeđunarodnih vojnih snaga (SFOR-a) sa ciljem “oslobađanja” bosanskohercegovačkog naselja Martin Brod

KRITIKA BOLESNOG (NE)UMA

Pi{e: SENAD AVDI]

Kada je, ta~no, to~no i te~no doktor Franjo Tu|m

Iluzije:Iluzije.qxd 1.8.2012 16:16 Page 6

ispravljene neprihvatljive i za Hrvatsku {tetne odrednice”, pi{eIbler.

Hrvatski premijer ZZoran Milanovi}, bez obzira na kritike iosude koje su uslijedile iz opozicionih stranaka i dobrog dijelastru~ne javnosti, ne odustaje od najave da }e Hrvatski sabor ratifi-cirati sporazum Tu|man-Izetbegovi} jer njegova Vlada ne namjera -va da “zbog dva-tri kamena kvari dobrosusjedske odnose saBosnom i Hercegovinom”.

Ali, hajdemo se malo vratiti na saborsko ratificiranje nekih dru -gih sporazuma koje su potpisali hrvatski predsjednik FranjoTu|man i predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}.

Da li je Hrvatski sabor ratificirao splitski dogovor Tu|man-Izetbegovi} potpisan u ljeto 1995. godine o zajedni~koj vojnojsuradnji? Nije! Zna~i li to da je taj sporazum ni{tavan, te sukladno

tome, da su postrojbe Hrvatske vojske predvo|ene generalomAntom Goto vinom u Bosni i Hercegovini ratovale ilegalno, odnos-no izvr {ile agresiju? Naravno da ne zna~i. Dalje, Hrvatski sabornikada nije ratificirao ~ak ni Tu|manov potpis na Dejtonskommirovnom sporazumu! (Nije, dodu{e, to u~inila ni Skup{tina Bosnei Hercegovine, samo je Skup{tina Srbije ozakonila MMilo{evi}evpotpis u Daytonu). Osloba|a li ta ~injenica Hrvatsku obavezaprema Dejtonskom mirovnom sporazumu? Malo morgen. Je li se oVa{ingtonskom sporazumu ikada raspravljalo u najvi{em zakono-davnom organu Hrvatske, Saboru. Nikada! O sporazumu Milo -{evi}-Tu|man iz Kara|or|eva da se i ne pri~a…

Da li je, hajdemo jo{ malo dublje u noviju hrvatsko-bosan-skohercegova~ku pro{lost, Hrvatski sabor ikada ratificirao uni-

laterarni ulazak desetina hiljada vojnika iz Hrvatske u prolje}e-ljeto 1992. godine i njihovo prisustvo sve do Va{ingtonskogsporazuma? Odgovor je stotinu puta dao SStipe Mesi} tvrde}i daon kao predsjednik Hrvatskoga sabora, ali niti kao jedan od~elnika Hrvatske demokratske zajednice o tome nije imaopojma.

Tu|manov potpis na sporazum sa Izetbegovi}em o reguliranjume|udràvne granice na moru, koji je uprili~en na marginamaPakta za stabilnost, odrànog ta~no prije trinaest godina u

Sarajevu, ozna~io je definitivan po~etak relaksiranja, ozdravljenjaodnosa izme|u Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Samo nekolikomjeseci ranije, treba se prisjetiti (i) tih dramati~nih doga|aja i okol-nosti, Tu|man je bio spreman poslati hrvatsku vojsku da ratuje pro-tiv me|unarodnih vojnih snaga (SFOR-a) sa ciljem “osloba|anja”

bosanskohercegova~kog naselja Martin Brod. (O tome, ovih dana,tako|er svjedo~i njegov ministar vanjskih poslova Mate Grani}, aove su novine o tome pisale u vrijeme kada je taj rat u posljednji~as izbjegnut).

[ta sada, politiziraju}i, dramatiziraju}i Sporazum Izetbegovi}-Tu|man prema kojem “dva tri kamena” u okolini Neuma pripada-ju Bosni i Hercegovini, èle dokazati njegovi politi~ki nasljednici,akademski i medijski {tovaoci koji ne dopu{taju njegovu saborskuratiifikaciju? Da je njihov Najve}i sin zdravorazumsku politikuvodio tek kada je bio te{ko bolestan i medicinski otpisan, dok jebolesnu, destruktivnu politiku (od 1991. do ljeta 1999.) godineupra`njavao dok je pucao od fizi~kog i mentalnog zdravlja?! Nemalogike, ali ima, ~ini se, kontinuiteta. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

man prestao biti ura~unljiv i postao medicinski otpisan?

KO JE KLEKNUO PRED KLEKOMFranjo Tu|man i Alija Izetbegovi}


ÊTVRTAK, 26. JULINisam prije sedam dana htio baksuzirati

pa ~estitati poznanicima iz FK Sarajevo nakonodli~ne, hrabre, pametne utakmice koju je tajklub odigrao u Bugarskoj protiv Levskog.Zaletio sam se prije ta~no deset godina panakon prve utakmice u Turskoj protivBe{ikta{a (2:2) poslao SMS tada{ njem treneruPaji Pa{i}u. Sedam dana kasnije, uzvratnautakmica na “Ko{evu” jo{ nije ni po~ela, aTurci su ve} vodili tri razlike. Na kraju je bilopet, deset, petnaest… razlike za “Be{ikta{”.

Ve~era{nja igra “Sarajeva” protiv bugars k -og tima iz tri razloga je, barem meni, va`na iohrabruju}a: imala je potpuno prirodan,logi~an, a ne navija~ki prièljkivan, eufori~an,pobjedonosni tok; drugo, igra~i “Sarajeva” bilisu disciplinirani, odgovorni, samopouzdani i,tre}e, potpuno su fizi~ki, trka~ki bili ravno-pravni. Ni jedno, ni drugo, ni tre}e ne moè seba{ ~esto prona}i u bosanskom (ne samosportskom) mentalitetu, teoriji i praksi...

PETAK, 27. JULIČetiri rukom (na)pisane stranice {to mi ih

je danas (“kao medijskoj veli~ini”) iz tuzlan-skog zatvora poslala DANA [KRBA,uhap{ena zbog ubistva/klanja fotografaMUSTAFE BUKVI]A najteè je inajmu~nije “{tivo” koje sam posljednjih godi-na pro~itao a da je pisano iz “mirnodopskograkursa”. Ameri~ki pisac BRET EASTONELLIS, dirigirani hroni~ar pervertiranosti idekadencije jupijevske, obijesne mladeì kojuje zaokruìo, zavezao u Ameri~kom psihu,zapravo je “manje od nule” (naslov njegovogprvog romana kojim se svjetski proslavio) upore|enju sa [krbinim “junacima i grobovi-ma” sa postratne urbane sarajevske socijalne,intelektualne kriminalne, poslovne, patogenepozornice. Uàsavaju}i autenti~ni primjerisilovanja, prostitucije, klanja, narkomanskihorgija, potoci krvi i sperme, zave`ljaji mari-huane, prstohvati kokaina, nepojmljivsadisti~ki egzibizionisti~ki vulkan o kojima upismu iz prve ruke, iz vlastitog iskustva(istovremeno i `rtve i dèlata) svjedo~i [krba,jezgrovitije govore o tome “gdje smo i {ta smood svih bespotrebnih, neukih, {minkersko-angaìranih filmova (SSr|ana Vuleti}a, AideBegi}, Jasmile @bani}…) koji se programira-no, jer je to na svjetskim festivalima trendi,unosno, bave “traumama mladih u poslijerat-nom Sarajevu”… Koliko me je svojedobnozasmijavao Danin djed NNikola [krba, prvi aut-enti~ni bosanskohercegova~ki humorista, ~ijaje porodica u Sarajevo pobjegla predbolj{evi~kom sabljom, jo{ mi je vi{e i na duìrok svaki osmijeh zamrznulo njeno pismo,istovremeno samosaàljevaju}e i optuù -ju}e…

Negdje na kraju no}i u kadru mi se, ukafani naravno, pojavila neka djevojka izAmerike koja istraùje nasilje nad ènama uBiH. Eh, samo mi jo{ ona danas fali…

SUBOTA, 28. JULIOsvanuo jutros, pa i nastavio tokom pri-

jepodneva djelovati u dru{tvu provjerenih“ljubitelja dobre kapljice”. Navodno je biosino} zemljotres sa epicentrom u Zenici, ~ijesu se posljedice ~ule u Sarajevu. Niko ~uo,niko osjetio od nas okupljenih. Prijatelj izZenice, vaàn ~imbenik sino}njo-dana{nje“kafanske zlo~ina~ke organizacije”, provje-rava stanje na terenu, nema gubitaka, Boguhvala, u njegovom rodnom gradu, ni u ljud-stvu, ni u tehnici. Pa krenu, {to bi rekaoBajaga “vesela pesma”: “U Zenicu kadapo|em ja, prati me pet-{est richtera”…

NEDJELJA, 29. JULI“Trebate znati da }u ja li~no i Republika

Srpska uvijek biti uz ko{arka{e Srbije”,poru~io je u zdravici sa ciljem podizanjanacionalnog morala i sportskog patriotizmako{arka{ima Srbije predsjednik RepublikeSrpske MILORAD DODIK. Pade mi u tomsve~anom trenutku blesava ideja na pamet:da zovem MMirzu Teletovi}a, traìm brojPabla Prigionija, Mirzinog biv{eg suigra~aiz Caje Laborala, argentinskog reprezenta-tivca, najstarijeg rookija u NBA Ligi (35) pada po{aljem telegram sljede}e sadrìne:“Znajte da }u ja, li~no i cijela FederacijaBiH uvijek biti uz ko{arka{e Argentine.Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimirsa porodicom i suradnicima”.

Vjerojatno bi Argentince to prodrmalo,podstaklo, inspiriralo, dodatnu snagu izvuk-lo iz GGinobilija, Prigionija, Scole, Nocio -nija, Delfina, prisililo ih da malo vi{e zapnuu dana{njoj utakmici protiv Litvanije!

PONEDJELJAK, 30. JULICijeli se bogovetni dana{nji dan srpski

mediji uàsavaju nad nacionalisti~ko-vandal-skim ~inom MILA KADIJE, ugostitelja saCetinja, vlasnika etno-sela u Njegu{ima, kojije goste-namjernike, majku, njeno petorodjece (srpske neja~i), plus pravo slavnumona hinju izbacio iz svoje kafane “samozato jer su Srbi”. Tom vije{}u po~inju svetelevizijske informativne emisije, otvaraju sednevne novine, portali se prolamaju odkomentara koji se gnu{aju nad tim uàsava-ju}im primjerom nacion alne netolerancije,mr`nje, {ovinizma. S pravom: Milo Kadija jefakat è{}i kreten i treba ga na svaki na~in,zakonski i moralno, sankcionirati. Reagiralesu vlasti iz Srbije, nevladine organizacije izCrne Gore, osudili su Kadiju.

Istoga dana kada je crnogorskiekstremista Kadija, po kratkom postupku,sudio i tuìo svemu {to je srpsko u njegov-om objektu u Njegu{ima, u ranim jutarn-jim satima, petorica “huligana”, ~etvoricaiz Srbije i jedan lokalac, upali su u Atikdàmiju u Bijeljini na sabah-namaz, pso-vali vjernicima “tursku majku”, prijetiliosvetom, lupali inventar. Nijedan srspki

medij nije objavio ni slovo, emitirao nisekundu o toj nacionalisti~ko-{ovini sti -~koj ranojutarnjoj “huliganskoj”, u osnovifa{isti~koj “zabavi”.

Neodgovorno je i nerazumno raspravljatina temu {ta je gore i odvratnije: da li kad teneko istjera iz svog objekta (kafane) zato {tosi drugi i druga~iji, ili kada ti neko upadne utvoj posjed (dàmiju) pa ti isto to u~ini. Oistoj se, da nije ramazan, rekao bih “svinjari-ji”, pa }u upotrijebiti prigodan termin “netol-eranciji”, radi koja zahtijeva istovjetan medi-jski i politi~ki tretman. Ali to se nije desilo.

U izvje{taju State Departmanta, objavlj -enom ove nedjelje, koji se bavi vjerskim slo-bodama u zemljama biv{e Jugoslavije, samoje Srbija dobila izrazito negativnu ocjenu, aCrna Gora se tretira kao dràva u kojoj suvjerske slobode i tolerancija na prihvatljivojrazini.

Ali, hajdemo ovu neveselu pri~u malorashladiti i okrenuti na {alu. Pri~aju micrnogorski dou{nici kako je hodà u nekojtamo{njoj varo{i povrijedio nogu, pa i{ao udàmiju hramaju}i, uz kori{tenje {tapa. ““Ja’odè budale”, komentiraju lokalni crnogors-ki besposli~ari, ““umjesto da zamota nogu, onzamoto glavu”…

UTORAK, 31. JULINe razumijem odluku hrvatske Vlade da

“na stub srama”, objavljivanjem na interne-tu, objese imena desetine hiljada poduze}a,privatnih, javnih, pravnih lica, umjetnika,sporta{a, koji su nepla}anjem poreza o{tetiliprora~un susjedne zemlje za desetine mili-jardi eura. [ta se time èljelo poru~iti, koji seefekat, osim moralno-pedago{kog, namjera -vao ostvariti tim ~inom pla~ljivog dem o -kratiziranja sustavnoga kriminala; osim da jedràva nemo}na, da je kapitulirala predorganiziranim kriminalom, da institucijenisu u stanju tu plja~ku sankcionirati.

Podsjeti me to na jednu ovda{nju bra~nupri~u u kojoj je prevareni mu` rastavu odsupruge, “na okolnost preljuba”, najprijesaop}io njenim roditeljima. Roditelji {oki-rani, puno razumijevanje za zeta imaju, asupruga ga napada: ““Kakav si ti {meker, nemogu da vjerujem!”

SRIJEDA, 1. AUGUST“Gul na iftaru sa bh. politi~kom

pro{lo{}u”, to je naslov teksta (~uj,“naslov”, ~uj “teksta” ?!) u “Avazu” o iftarupredsjednika Turske sa BBakirom Izetbe -govi}em i HHarisom Silajdì}em. U istimnovinama pi{e da }e Izetbegovi} godi{njiodmor provesti “u nekretninama u Tur -skoj”. Treba vjerovati FAHRUDINURADONČI]U, vlasniku “Avaza” i pred-sjedniku Saveza za bolju budu}nost, kadatvrdi da on ne ure|uje “Dnevni avaz”: I sli-jepcu je jasno da tu novinu ne ure|uje amaba{ niko!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.8.2012 21:01 Page 3


KO @IV KO BUDIMIR

Dnevni avaz tvrdi daBudimirov audi, star 12godina, vrijedi150.000 KMOtkako se predsjednik Federacije BiH@ivko Budimir na{ao na meti napadanovinara Dnevnog avaza, svakodnevnose “ekskluzivno otkrivaju“ novi, navodnokompromitiraju}i detalji iz njegovog poli-ti~kog anga`mana. Ovog su tjednanovi nari Avaza u Izvje{}u federalnihrevizora za pro{lu godinu prona{li daUred predsjednika Federacije BiHraspolaè automobilom Audi A8 koji se,prema podacima iz prometne dozvole,nalazi u vlasni{tvu nepostoje}eHrvatske zajednice Herceg-Bosne.Pozivaju}i se, tako|er, na nalaze feder-alnih revizora, Dnevni avaz navodi kakoje vozilo vrijedno vi{e od 150.000 KM,koliko ina~e ko{ta najnoviji modelAudija A8! No, kako je sporni automobilkupljen prije 12 godina (u vrijeme doksu u Federaciji jo{ funkcionirale para-lelne institucije), njegova sada{njatrì{na cijena jedva da dostiè desettisu}a KM. Jednako su tako novinariDnevnog avaza mogli provjeriti da suna isti problem federalni revizori upozo-rili i 2009., kada je predsjednicaFederacije BiH bila Borjana Kri{to.Budu}i da automobil nije bilo mogu}eregistrirati, Audi A8 je godinama bioparkiran u garaì Zajedni~kih institucijaFederacije. @ivko Budimir se vozi u

MINI MARKET

U pro{lom broju smo najavili da jebiv{i obavje{tajac HHaris Lukovac nedavnoprivremeno imenovan za {efa Odsjeka zaZapadnu Evropu, tek da bi sa ove pozici-je oti{ao (formalno) na niù u Jordan, napoziciju ministra-savjetnika, i pridruìo sesupruzi koja radi u ovoj zemlji. Lukovac uMIP-u ostaje do kraja ove sedmice, a namjesto {efa Odsjeka za Zapadnu Evropu,kako nezvani~no saznajemo, imenovanaje slu`benica iz ovog Ureda EElma Ba~vi}.

(D.S.)

LUKAVA STRATEGIJA

Diplomata Haris Lukovacisposlovao prekomandu u

Jordan da bi se spojio sa suprugom

Nakon oca DDesnice, Vladu FederacijeBiH “prinudno“ je napustio i njegov sinBogoljub Radivojevi}, koji je posljednjedvije godine savjetovao dopremijera feder -alne Vlade i ministra poljoprovrede JJerkaIvankovi}a Lijanovi}a.

Bogljub je razrije{en bez posebnogobrazloènja, na temlju ~lana 20. Zakona odràvnoj slu`bi u FBiH, koji federalnimfunkcionerima daje diskreciono pravo dapo vlastitom naho|enju imenuju i razrje -{avaju svoje savjetnike.

Imenovanje prije dvije godine, kao irazrje{enje prije nekoliko sedmica, Bog o -ljub duguje svome ocu Desnici, doju -~era{njem funkcioneru SDA koji je upresudnom momentu za opstanak platfo r -ma{ke vlade stao na stranu SDP-a i glasaoza smjenu kadrova SDA, HSP-a i NSRadom za boljitak.

No, Desnica se prera~unao, a ceh }eplatiti ne samo on nego i njegov sin Bog o -

ljub koji je zbog vjerolomnog oca ostao bezsolidne sinekure. (A.M.)

OÊVI I NOVCI

@ivko Budimir

Federalni dopremijerLijanović smijenio svog

savjetnika BogoljubaRadivojevića

Haris Lukovac

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 1.8.2012 22:48 Page 10

PRO ET CONTRA


automobilu Audi A6, starom sedamgodina, koji je u vlasni{tvu federalnogMinistarstva financija i me|u rijetkim jepoliti~arima koji uop}e nije obnavljaovozni park. (S.M.)

ENCI MENCI NA KAMENCI

DirektorAutocesta FBiHEnsad Kari}Enco odao priznanje svojimprethodnicima Ensad Kari} zvani Enco, direktorfederalne Direkcije autocesta, pohvaliose prije neki dan da je napokon, nakonnjegovog preuzmanja Direkcije,“krenula izgradnja autoceste 5C“. Kari}kaè da je dolaskom u Direkcijuzatekao dva ranije odobrena kredita,jedan u iznosu od 255 miliona eura, adrugi u iznosu od 160 miliona eura, notvrdi da je do njegovog dolaskapotro{eno svega 10-ak miliona KM. Bez obzira na ~injenicu da je Kari} iznioneta~an podatak, jer su punu godinuprije njegovog dolaska po~eli radovi nadionici autoceste Bilje{evo - Kakanj, uvrijednosti od oko 86 miliona KM, ipakzasluùje priznanje. Jedan je od rijetkihSDP-ovih funkcionera koji se usudiojavno priznati da je zatekao spremneprojekte i obezbije|en novac. Svi su drugi uglavnom tvrdili da izaprethodnika ni kamen na kamenu nijeostao, da su zatekli praznu kasu igoleme dugove... (A.M.)

MINI MARKET

NERMIN PE]ANACPredsjednik

SDU BiH

NEGrad Sarajevo je primjernajpoèljnije i najskupljeadministracije u sistemudràvne organizacije, i sma-tram da pod hitno trebapoduzeti aktivnosti o dono{enjuzakona o Sarajevu. GradSarajevo treba da bude glavnigrad BiH u pravnom iustavnom smislu.

SAFET SOFTI]Poslanik uPredstavni -~kom domu

DAMislim da bi to doprinijeloja~anju strukture bosansko-hercegova~ke dràvnosti.Smatram da takva idejazavre|uje pa`nju i da bi se onjoj trebalo razmisliti u nared-nim ustavnim promjenama.

BRANISLAVBORENOVI]

Potpredsj -

e dnik PDP-a

NESarajevo je grad koji je defini -san Dejtonskim sporazumomkao grad u kojem je sjedi{tezajedni~kih institucija BiH. Nevidim razlog da se Sarajevoorganizira kao distrikt.

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]

Urednikmedijskogportala

BUKA

NEProtivim se svakoj ideji koja seti~e teritorijalnog rekonstruisa-nja Bosne i Hercegovine.Protivim se svakoj ideji kojanije plod ozbiljnog razmatranja

nego dnevnih promi{ljanjaaktuelnih vladaju}ih politi~ara.

AZRA HAD@IAHMETOVI]

Profesorica

na EFS-a

NEDràva BiH treba da bude bezikakvih unutra{njih barijera ilibilo ~ega drugog. Cijela dràvatreba da bude distrikt.

ALIJA BEHMENGradon-a~e lnikSarajeva

NEKad neko daje ideju kao {to je ova, da se Sarajevo trebaorganizovati kao distrikt, ondatu ideju treba da razradi. Meniova ideja li~i na politi~ki pamflet.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li ideju da se Sarajevo organizira

kao distrikt?

Priredila: Ma{a ]osi}

EnsadKari}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 1.8.2012 22:48 Page 11


EKSKLUZIVNO

ŽELJKO KOMŠIĆ, član Predsjedništva BiH čiji jeodlazak iz SDP-a BiH snažno uzdrmao ovu stranku,nakon razlaza sa Zlatkom Lagumdžijom odlučio je

formirati vlastitu političku stranku: Slobodna Bosnaekskluzivno otkriva idejni profil, političke ciljeve i

kadrovsku strukturu Komšićevog političkog projekta skojim će pred javnost zvanično izaći za mjesec dana

ŽELJKOKOMŠIĆSVE OMOJOJ

STRANCI Kom{i}eva stranka zvat }e se

Gra|anska stranka, a kadrovsko jezgro ~init }e biv{i i sada{nji

SDP-ovci nezadovoljni autokratskimvladanjem Zlatka Lagumdìje

Asim:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:32 Page 12


@ELJKO KOM[I] UZVRA]A SDP-u

“OVOGA PUTA IDEM DO KRAJA”

Kom{i} odustao od ranijeideje da se kandidira za

predsjednika SDP-a, sta}e na ~elo nove

socijaldemokratske partije

“OVOGA PUTA IDEM DO KRAJA”

Kom{i} odustao od ranijeideje da se kandidira za

predsjednika SDP-a, sta}e na ~elo nove

socijaldemokratske partije


Dilema oko budu}eg politi~koganga`mana jednog od najpopul-a r nijih politi~ara u BiH, @@eljkaKom{i}a, definitivno je razrij e -{ena: nakon razlaza s SDP-om

Kom{i} ostaje u politici, i to kao lider novepoliti~ke stranke socijaldemokratske orij -ent acije. Slobodna Bosna iz pouzdanihizvora uspjela je doznati da je Kom{i} de -finitivno “prelomio“ ovu odluku i da je svuenergiju usmjerio na formiranje novestranke ~iji je u ovom trenutku radni naziv- Gra|anska stranka.

Kadrovsko jezgro Kom{i}eve stranke,~init }e, uglavnom, nova lica, ali inekolicina “zagriènih“ socijaldemokrata,biv{ih aktivista i funkcionera SDP-a kojiimaju zavidno organizaciono iskustvo akoji su iz razli~itih razloga i motiva otkazaliposlu{nost autoritarnom lideru SDP-aZlatku Lagumdìji.

A takvih, vidjelo se to u reakcijamanakon Kom{i}evog napu{tanja stranke, nijemalo.

KADROVSKO OSIPANJE SDP-aSpekulira se da bi se Kom{i}u mogli

priklju~iti ne samo Lagumdìjini eksponi-r a ni oponenti, ~iji se broj iz dana u dan

uve}ava, nego i znatan broj SDP-ovihetabliranih funkcionera, razmje{tenih uinstitucijama zakonodavne i izvr{ne vlasti,koji }e, iz posve pragmati~nih razloga, jo{neko vrijeme ~uvati partijsku knjiìcu SDP-a,mada su de facto dogovorili prelazak uKom{i}evu Gra|ansku stranku.

Za SDP ih veù ugovori i bjankoostavke koje su morali potpisati prije iz -bora, tako da je masovne prelaske iz La -gumdìjinog SDP-a u Kom{i}evu Gra| a n -sku stranku mogu}e o~ekivati tek pred istek~etverogodi{njeg mandata, dakle u jesen2014. godine.

Kom{i} se, naime, sa novim politi~kimprojektom uop}e ne}e ùriti, do narednihparlamentarnih izbora ostale su jo{ punedvije godine, {to je sasvim komotan rok ukojem moè ekipirati strana~ko rukovo d -stvo i izgraditi strana~ku infrastrukturu.

Prema provjerenim informacijama koji -ma raspolaè Slobodna Bosna, organ -izacioni odbor Gra|anske stranke brojidesetak ~lanova, no klju~ne poteze kreira ipovla~i nerazdvojna trojka razo~aranihSDP-ovaca: @eljko Kom{i}, EEmir Suljagi} iReuf Bajrovi}. Povezuje ih ideolo{ka

bliskost, dugogodi{nje prijateljstvo i tijesnasuradnja u SDP-u, ali i razo~arenje vl a -stitim statusom i tretmanom koji su imali uSDP-u, koji ni pribli`no nisu bili na razininjihovog individualnog doprinosa izbo -rnom trijumfu SDP-a u oktobru 2010.godine.

Kom{i} je na proteklim izborima dobiovi{e glasova nego ijedan SDP-ov kandidatnakon rata, no uprkos ogromnom politi -~kom kapitalu, ugledu i podr{ci bira~a,nakon izbora je potpuno marginaliziran,bez gotovo ikakvog realnog utjecaja nakreiranje i oblikovanje strana~ke politike.

SULJAGI] I BAJROVI] UZ KOM[I]ASa sli~nim frustracijama dolaze i

njegovi prvi suradnici Emir Suljagi} i ReufBajrovi}. Njihov doprinos izbornoj pobjedinije tako vidljiv kao doprinos @eljkaKom{i}a, no upu}eniji tvrde da su upravoSuljagi} i Bajrovi} uspjeli stvoriti pobj e -dni~ku atmosferu u SDP-u i vratiti pomaloizgubljeno samopouzdanje strana ~k om{efu, Zlatku Lagumdìji.

Suljagi} i Bajrovi} u{li su u SDP utandemu, nekoliko mjeseci pred lokalneizbore 2008. godine. Sa sobom su unijeligolemi politi~ki “miraz“- bezmalo cijelumreù nevladinih organizacija i interne t -skih portala pokrenutih uz pomo} izda{nihdonacija ameri~ke fondacije NED (Nati -


EKSKLUZIVNO

Pi{e: ASIM METILJEVI]

KOM[I] JE NA PROTEKLIM

IZBORIMA DOBIOVI[E GLASOVANEGO IJEDAN

SDP-ov KANDIDAT

NAKON RATA


onal Endowment for Domocracy). Va`nuulogu u ovoj fondaciji ima djevojkabosanskih korijena, IIvana Howard, s kojomje Reuf Bajrovi} ve} nekoliko godina u

emotivnoj vezi. Ivana je vi{i “programskioficir“ fondacije NED za jugoisto~nuEvropu, neposredno je zaduèna za petdràva, me|u kojima je i Bosna i Hercego -

vina. Fondacija je, pored ostalih projekata,obilato donirala novac i za rad SDP-uizrazito naklonjenog Nacionalnog demok r -atskog instituta u BiH (NDI), kao i za raddvadesetak nevladinih organizacija (“Do -sta“, “Za{to ne“, “Revolt“, “Istino mjer“,CCI...) koje je Bajrovi} pred parlam entarneizborne 2010. godine suptilno stavio ufunkciju izbornih ciljeva SDP-a.

Upadljiva je ~injenica da je najve}apodr{ka Kom{i}u nakon napu{tanja SDP-astigla upravo iz tzv. nevladinog sektora,mahom onih organizacija ~iji rad finansiraspomenuta ameri~ka fondacija NED.

PODR[KA NEVLADINIH ORGANIZACIJAâk 18 nevladinih organizacija istupilo

je zajedni~kim saop}enjem za javnost ukojem najo{trije osu|uje “katastrofalnarje{enja“ ustavnih promjena usugla{enihizme|u SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a “kojane}e rije{iti ustavnu diskriminaciju ma -njina“ ali }e, kako pi{e u saop}enju, “jo{dublje podijeliti BiH“.

Nekoliko dana kasnije, Kom{i} se su -sreo s predstavnicima 15 nevladinih org a -nizacija i sve su kao jedna stale iza nje -govog protivljenja ponu|enim ustavnimrje{enjima.

Skoro cijeli nevladin sektor stao je nastranu Kom{i}a i to je vjerovatno klju~napokreta~ka snaga na koju }e se i oslanjatinjegova Gra|anska stranka.

Kako doznajemo, @eljko Kom{i} }e osvojoj partiji prvi put javno progovoritipo~etkom septembra, do kada }e preciznijedefinirati idejni profil, te kadrovsku i org an i-zacionu strukturu Gra|anske stranke. �


@ELJKO KOM[I] UZVRA]A SDP-u

Nakon parlamentarnih izbora 2010.godine, Lagumdìja je najozbiljnije ra~ u -nao na Emira Suljagi}a i Reufa Bajrovi}a,pa je i jednom i drugom ponudio mini -starsku funkciju u vladi Sarajevskog ka n -tona. Suljagi} je pristao, me|utim Baj ro vi}je o~ekivao puno vi{e - mjesto mini stra uVije}u ministara BiH.

U raspodjeli izbornog plijena, SDP-u supripale dvije ministarske funkcije nadràvnoj razini, jednu je Lagumdìja na -mij e nio sebi, a drugu svom najodanijemsuradniku, Damiru Hadì}u.

Pet dana pred formiranje Vije}aministara BiH, Lagumdìja je iza{ao s

posljednjom ponudom pred Bajrovi}a -ponudio mu je funkciju zamjenika drà -vnog ministra za civilne poslove, nopon ovo je dobio odbijenicu koja jeujedno ozna~ila i po~etak razlaza La -gumdìje i njegovog savjetnika ReufaBajrovi}a.

Ponu|enu zamjeni~ku funkciju, umj e -sto Bajrovi}a, prihvatila je Deniza Sa rajli}-Magli}, aktivistica Vanjskopo lit i~keinicijative, nevladine organizacije koja jetako|er priklju~ena na nov~anu infuzijuNED-a. Ubrzo nakon toga, Reuf Bajrovi} jenapustio SDP i otputovao u SjedinjeneAmeri~ke Dràve. �

ZA[TO SU SE RAZI[LI LAGUMD@IJA I BAJROVI]

Između Bajrovića i Hadžića,Lagumdžija izabrao “Noleta“Hadžića

U vrhu SDP-a s velikom pa`njommotre i analiziraju budu}e poteze @eljkaKom{i}a, ali jednako tako i na “drànje“njegovih latentnih pristalica unutar SDP-akoji se spremaju promijeniti strana~kidres. Na Lagumdìjinom spisku osu m -nji~enih prebjega nalazi se pet ~lanovaPredsje dni{tva SDP-a, desetak SDP-ovih

zastu pnika i jednako toliko op}inskih na -~elnika.

Lagumdìju vi{e od svega drugogzabrinjava ~injenica da je Kom{i} svojizlazak iz SDP-a tempirao u najgoremmogu}em trenutku - nepuna tri mjesecaprije lokalnih izbora, ~iji }e rezultati pres u -dno oblikovati politi~ku scenu BiH. �

SDP PRED NOVOM PODJELOM

U Komšićevu stranku prelazi petčlanova Predsjedništva SDP-a!

PODR[KANEVLADINOG SEKTORABiv{i savjetnikZlatkaLagumdìje, ReufBajrovi}, (lijevo)ima zna~ajan utjecaj na organizacijecivilnog dru{tva

U PRVIM REDOVIMA GRA\ANSKE STRANKEBiv{i Kantonalni ministar i SDP-ovac EmirSuljagi} me|u prvim se priklju~io Kom{i}u


Bezglavo zaduìvanje u kojeulije}e BiH sa Me|unarodnimmonetarnim fondom (MMF-om)i evropskim finansijskim institu-cijama moglo bi dràvu odvesti u

potpuno du`ni~ko ropstvo. Za razliku odEIB-a i EBRD-a, koji nam novac daju zaprojekte koje im dostavljamo, kredit kojiuzimamo od MMF-a sluì isklju~ivo udvije svrhe: da im vratimo {ta smo ve}du`ni, ili da popla}amo administraciju ibirokratiju, koja osim dràvnog budètakoji “guta” koristi i kredite za samoo d -ràvanje.

Osim stranaka na vlasti, koje su pro{lesedmice traìle jo{ 811 miliona maraka dase njihova administracija isplati za minuli ibudu}i (ne)rad, svi sugovornici SlobodneBosne upozoravaju da nas ~eka “gr~ki sce-nario”, a da nam ovih 811 miliona ne treba.

Fuad Kasumovi}, ~lan Fiskalnog vije}aBosne i Hercegovine i zamjenik dràvnogministra finansija, najavljuje da }e ovihdana uputiti javno pismo i zatraìti odMMF-a da stopira proceduru davanja kredi -ta koja je u toku.

KREDIT MIMO ZAKONA“Prvo {ta mi smeta jeste ~injenica da je

uzimanje ovog kredita mimo zakona.Naime, ovaj kredit direktno kr{i Zakon odugu i zaduènjima BiH, jer je dogovorenoda zaduènja nema bez hitnih potreba. Ovoje, tako|er, prvi kredit koji uzimamo, a u


KREDIT MMF-a

Pi{e: NA\A DIKLI]

S novim kreditom od 811 miliona maraka, koliko su prošle nedjelje vlasti uBosni i Hercegovini zatražile od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF),

uglavnom za plaćanje administracije, naša se država polako, ali sigurno približavadužničkom ropstvu; vlasti oba entiteta od javnosti kriju “pismo namjere”

koje je upućeno MMF-u

GR^KO-RIMSKISCENARIJ BH. VLASTI

Fuad Kasumovi}, dràvni doministar finansija:“Molit }u MMF da nam ne daje novi kredit jer on vodi u

potpuni bankrot Bosne i Hercegovine“NEZAKONIT KREDIT

Fuad Kasumovi}, zamjenikdràvnog ministra

finansija, tvrdi da je kreditzatraèn mimo zakona jer

Predsjedni{tvo BiH nijedalo suglasnost za novo

zaduìvanje

BiH pred bankrotom:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 22:34 Page 16

svezi kojeg nije ~ak ni konsultirano, nitiobavije{teno Predsjedni{tvo BiH koje moradati suglasnost na novo zaduènje, {to jetako|e kr{enje lokalnih zakona. Da je bilopameti u ovoj dràvi, kao {to nije, ne bi sesrljalo u novi kredit, ve} bi se traìo

reprogam postoje}ih dugovanja”, isti~eKasumovi}.

On dalje navodi da je ludost zaduìvatise toliko u dràvi u kojoj je, prema njego-vim podacima, ~ak 50 hiljada preduze}apod ste~ajem, odnosno nelikvidno, a poslo-

vanje im je blokirano, i u kojoj je godi{njideficit milijardu maraka.

“SDP BiH je po dolasku na vlastzaposlio novih pet hiljada svojih kadrova.Nama sav novac bukvalno zavr{ava ujavnoj potro{nji, ni{ta se ne tro{i na proiz-v o dnju. Mi moramo napraviti radikalnerezove da bismo preìvjeli i da cijela dràvane bankrotira. Upravo to je i glavni razlogzbog kojeg }u od MMF-a traìti da nam nedaju taj kredit, jer ga mi, naprosto, ne -mamo od ~ega vra}ati”, obja{njava Kas u -movi}.

Statisti~ki ekonomski pokazatelji stanjau Bosni i Hercegovini naprosto su pora -àvaju}i. Pored podatka kojeg navodiKasumovi} da je u BiH trenutno 50 hiljadapreduze}a pod ste~ajem, prema posljednjimpodacima entitetskih zavoda za statistiku,BDP i industrijska proizvodnja pali su uoba bh. entiteta. Prosje~na pla}a uFederaciji BiH ve}a je za 32 marke nego uRS-u, a potro{a~ka korpa za ~etvoro~lanuporodicu jeftinija 83 marke. Iako se, naizg -led, ~ini da je bolje ìvjeti u Federaciji negou Republici Srpskoj, jer prosje~na porodi-ca u FBiH ima vi{e od stotinu maraka


DR@AVA PRED BANKROTOM

POZOVI MMF RADI BANKROTABezglavo zaduìvanje ukoje ulije}e BiH saMe|unarodnimmonetarnim fondom (MMF-om) moglo bi dràvu odvesti u potpunodu`ni~ko ropstvo

POZOVI MMF RADI BANKROTABezglavo zaduìvanje ukoje ulije}e BiH saMe|unarodnimmonetarnim fondom (MMF-om) moglo bi dràvu odvesti u potpunodu`ni~ko ropstvo

[TA KRIJE PISMO NAMJEREDragan âvi}, predsjednikDemokratske stranke,tvrdi da u pismu namjere

upu}enom MMF-u postoje neke klauzule koje bi mogle izazvati socijalne nemire

[TA KRIJE PISMO NAMJEREDragan âvi}, predsjednikDemokratske stranke,tvrdi da u pismu namjere

upu}enom MMF-u postoje neke klauzule koje bi mogle izazvati socijalne nemire

��


mjese~no u odnosu na istu u RS-u, to ipakzavisi od toga u kojem kantonu u Fed e -raciji neko ìvi.

Ranka Mi{i}, predsjednica Savezasindikata Republike Srpske, kaè da jeprema njihovim podacima u ovoj godini 15hiljada stanovnika RS-a ostalo bez posla.Naravno, to ne mora biti ni ta~na, ni kon a -~na cifra, samo minimalna.

“To je ono {to je nama prijavljeno i {tami znamo, ali nisu svi zaposleni ~lanovisindikata. Mi nemamo evidenciju o ostali-ma, ni o onima koji rade ‘na crno’.Zvani~ni podatak kojim raspolaèmo je daje na nivou BiH bez posla 530 hiljada radnosposobnih stanovnika BiH”, nagla{ava na{asugovornica.

Ono {to jo{ neobja{njivo u cijeloj pri~io novim zaduènjima jeste da niko nijevidio tzv. “pismo namjere” entiteta upu}enoMMF-u.

Ipak, DDragan Čavi}, predsjednik Dem -okr atske partije i poslanik u Skup{tini RS-a,upu}en je u neke detalje.

DR@I VODU DOK IZBORI PRO\U

Oba entiteta u “pismu namjere” MMF-uobavezala su se da }e do sedmog novembraove godine revidirati budèt. Navodno,Republika Srpska je obe}ala da }e u{tedjeti15 miliona maraka, ali plan {tednje koju jepredstavila potpredsjednica Vlade RS-aNada Te{anovi} predvi|a {tednju samo nasocijalnim kategorijama (Fond PIO, Fondzdavstvenog, subvencije…). Istovremeno,ministar finansija ovog entiteta ZZoranTegeltija ve} je pustio u promet 25 milionamaraka trezorskih zapisa. Čavi} smatra da iFederacija mora uvesti iste mjere u{teda, alida za njih niko ne}e ni saznati prije revizijeentitetskih budèta, koja je predvi|enaodmah poslije lokalnih izbora

Čavi} upozorava da, u su{tini, ovih 811miliona maraka novih zaduènja nisudovoljni ni za {ta, osim za reprogram dospj -elih kredita. Novac koji bismo dobili dijeliobi se u tri tran{e. Prva, od 280 milionamaraka, bi u BiH stigla nakon revidiranja

entitetskih budèta. Republika Srpska bidobila 70, a Federacija BiH 210 milionama raka.

“E, nakon toga, nemam pojma {ta bi semoglo de{avati, jer je ovo prvi uslov izpisma namjere. Vjerovatno postoje nekeklauzule koje bi mogle u budu}nostipokrenuti socijalne nemire, pa je zato i

pismo namjere upu}eno MMF-u podoznakom ‘tajno’. Po mom mi{ljenju, samdatum revidiranja budèta, kada }e sekona~no vidjeti na ~emu smo, odmah posli-je izbora, pokazuje ciljanu namjeru daaktuelna vlast kako-tako preìvi izbore. Miza sada znamo da ukupan dug, i spoljni iunutra{nji, Republike Srpske iznosi blizu~etiri milijarde, a ukupan dug FederacijeBiH malo vi{e od pet milijardi maraka.Bojim se da }e se mnogi neugodno iznena-diti revizijom budèta, koli~inom zadu -ènja i na~inom na koji Vlada RS prekosocijalnih kategorija misli rezati tro{kove”,isti~e Čavi}.

Čak i ukoliko BiH dobije novi kredit,a ve} je izgledno da ho}e, name}e sepitanje {ta slijedi kroz pola godine ili godi -nu dana? Jo{ jedno zaduènje koje ne vodini ~emu osim opstanka vladaju}egpoliti~ko-birokratskog aparata? Ili bankroti kona~an krah dràve BiH, koji se novimzaduènjima ne izbjegava, ve} samo pro-longira. �

SLOBODNA BOSNA I 2.8.2012.

KREDIT MMF-a

“Nije problem ni u kamati, ona je 1,9posto, ve} u roku na koji mi dobijamo kre-dit. Japan ima kamatu od jedan posto, alirok otplate im se ne moè ni porediti sana{im. Novcem kojim dobijemo mipla}amo javni sektor, a proizvodnje nema.Postavlja se pitanje, kako vratiti dug, ako

nemate primanja, jer ih mi od proizvodnje,objektivno nemamo. Tako|er, mi dobijamokratkoro~ne kredite od dvije do tri godinejer nam je kreditni rejting B3 ili popularnonazvan ’sme}e’ i ulije}emo u du`ni~ko rop-stvo”, isti~e Fuad Kasumovi}, zamjenikministra finansija u Vije}u ministara BiH. �

NOVI KREDITI, NE HVALA

Država ne može živjeti od primanjabirokracije i novih kredita

Prema nezvani~nim informacijama dokojih je do{la “Slobodna Bosna” iz vrha SDP-a,lider ove partije Zlatko Lagum dìja svjestanje da ni FBiH nije u dobroj poziciji iako jemanje optere}ena kreditima od RS-a.

Na{ sagovornik kaè da Lagumdìjave} pravi plan da se prodaju dràvne dioni -ce u Bosnalijeku, Tvornici duhana Saraje -vo, a ako ba{ voda do|e do grla, bio biprodat i BH Telecom. Lagumdìja jeuvjeren da bi mu to, po receptu pedsjedni-

ka RS-a i SNSD-a Milorada Dodika, osig-uralo drugu izbornu pobjedu.

“Lagumdìja smatra da bi ovakav kapi-tal, odnosno novac koji bi dobio, trebao pouzoru na RS pohraniti u kakvu banku, aFBiH ve} ima Razvojnu, pa odatle davatisocijalna izdvajanja i pla}ati administraciju.Na taj na~in mogao bi kupiti socijalni mir,pa i op}e izbore 2014. godine. Sve je tove} vi|eno kod Dodika u RS-u,” nagla{avana{ sugovonik. �

LAGUMD@IJA PREPISUJE DODIKA

Prodajom javnih preduzeća doslamke spasa

18

RASPRODAJA NACIONALNOG BLAGAZlatko Lagumdìja planira prodati preostale profitabilne dràvne kompanije

�



Predstavnici osam deminerskihkompanija iz BiH koje zajednoupo{ljavaju oko 200 radnika za -traìli su pro{log tjedna sastanak spredsjedavaju}im Vije}a minis t -

ara BiH VVjekoslavom Bevandom kako bi injega upozorili na kriminalno poslovanjemenad`menta Centra za uklanjanje mina uBiH (BHMAC-a). Dva mjeseca ranije, nasastancima s resornim ministrima civilnihposlova i sigurnosti SSredojem Novi}em iSadikom Ahmetovi}em, demineri su otvo -reno ukazali na brojne slu~ajeve zlouporabe


PAZI, MINE!

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predstavnici osam deminerskih kompanija u BiH odlučili su otvoreno progovoriti o kriminalu

direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) DUŠANA GAVRANA, ucjenama, reketiranjui sustavnom uništavanju firmi čiji vlasnici ne pristaju

na njegove metode poslovanja; dugogodišnja korupcija u BHMAC-u nije, međutim, samo otjerala

inozemne donatore i dovela do gubitka radnih mjesta, nego je plaćena i

ljudskim životima

PALJANSKI DEMINERSKIKLAN

PALJANSKI DEMINERSKIKLAN

Su:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:16 Page 20

slu`benog poloàja, korupcije i reketiranjanjihovih kompanija od strane direktoraBHMAC-a DDu{ana Gavrana. I mada su~elnici deminerskih kompanija tada odNovi}a i Ahmetovi}a zatraìli hitnu reak -ciju, navode}i kako Gavranov dugogodi{njikriminal nije za posljedicu imao samopovla~enje inozemnih donatora i gubitakradnih mjesta, nego je pla}en i ljudskimìvotima, situacija je u me|uvremenupostala jo{ i gora! Umjesto da, nakon te{kihoptu`bi izre~enih na nje gov ra~un, protivGavrana naloì barem disciplinski pos upak,dràvni je ministar civilnih poslova SredojeNovi} zaduìo {efa svog ureda DDragana[krbi}a da sa menad ̀ mentom BHMAC-aorganizira sastanak. Susret je zavr{en tako

{to su Du{an Gavran i njegovi suradnicisami zaklju~ili da posluju dobro (?), a dapredstavnici osam deminerskih kompanija;Amphibije, BH Demininga, C.I.D.C.-a, ProVitae, EKO DEM-a, Detektora, GamaDemininga i MRUD-a, naprosto, ne govoreistinu.

KOJI]EV CRNI GAVRANRazo~arani takvim epilogom, a u i{~ek i -

vanju sastanka s dràvnim premij eromVjek oslavom Bevandom, demineri su odlu -~ili kona~no prekinuti {utnju i javnoprogovoriti o milijunskom kriminalu uCentru za uklanjanje mina koji, zahvalj u -ju}i jakim politi~kim vezama direktoraDu{ana Gavrana i lo{oj, nedore~enojzakonskoj regulativi, godina ma prolazineka`njeno.

Du{an Gavran je, naime, za direktoraBHMAC-a izabran prije deset godina, tadakao kadar PDP-a. No, bolje upu}eni }e re}ida je Gavrana, biv{eg oficira JNA ipukovnika Vojske Republike Srpske, nadirektorsku poziciju instalirao RRadomirKoji}, ranije vlasnik deminerske kompanijeUnipak sa Pala, koja je godinama (doKoji}evog hap{enja) imala monopol nadnajve}im i najunosnijim poslovima. Budu}ida postoje}a zakonska rje{enja nisu pre -

cizirala na~in na koji se bira direktorBHMAC-a, niti su ograni~ila njegov ma n -dat, Gavran je na ovoj poziciji ostao dodanas. Pojasnimo da BHMAC formalnodjeluje u sastavu Ministarstva civilnihposlova BiH, ali sve odluke o radu donosiKomisija za deminiranje, koja ima tri ~lana,iz tri razli~ita ministarstva, kojima je tosporedni, honorarni posao?! Stoga ne treba~uditi da je direktor Centra za uklanjanjemina, koji je formalno-pravno stru~no tijeloKomisije za deminiranje, u proteklih desetgodina vje{to koristio pravni vakuum,rade}i isklju~ivo zarad osobnih interesa.înjenica da je BiH prva u Europi po brojuzaostalih mina i da 2,6 posto teritorijadràve ~ine minska polja, kako sada stojestvari, nikoga ne zabrinjava.

Rusmir Hani}, vlasnik i direktor tvrtkeAmphibia iz Sarajeva, koja je najstarijademinerska kompanija u BiH, kaè da je uposljednje dvije godine dobio samo jedanposao na uklanjanju zaostalih mina.

“Po{to je direktor BHMAC-a od demin e -rskog posla napravio sezonski, ja danasupo{ljavam dva radnika. Prije deset godinamoja kompanija je imala 120 zaposlenih.Problem je {to se stalno forsiraju istefirme“, tvrdi Hani}, obja{njavaju}i kako jedeminerska djelatnost iznimno skupa i osim


ZA[TO JE PROPALA STRATEGIJA DEMINIRANJA

Iako je vi{e od tisu}u kvadratnihkilometara BiH pod minama,

direktor BHMAC-a Du{an Gavranostavlja bez posla 200 deminera!!!

DUGOGODI[NJIKRIMINALDirektor BHMAC-a Du{anGavran bez ikakve kontrolevodi poslove deminiranja ukoje je uklju~io i svoja dvabrata Ljubomira i Mileta

��


kvalificir anih radnika podrazumijeva iskupu opre mu, ~ija se nabavka, na njegovuàlost, pokazala kao proma{ena investicija.“Jedna ma{ina za deminiranje ko{ta od300.000 do milion KM. To je vrijednostjedne fabrike, koju je neko bacio u sme}e“,dodaje ogor~eni Hani}, koji se na “crnojlisti“ BHMAC-a na{ao nakon {to je odbioda direktoru Du{anu Gavranu pla}a triposto provizije na svaki ugovoreni posao.“Su{tina je da oni obavljaju kontrole radiucjene, da direktorima i predstavnicimademinerskih kompanija i udruga ne do -zvoljavaju da sami preuzmu odgovornostza preuzeti posao, da nam odre|ujudinamiku i na~in rada. Bilo je slu~ajeva dasu predstavnici BHMAC-a ~ak i oddeminera na terenu uzimali novac“, isti~eRusmir Hani}. Njegov kolega OOliverMitrevski, direktor deminerske organiz a -cije C.I.D.C. iz Trebinja, napominje kako jeDu{an Gavran inspektorima iz BHMAC-adao tolika ovla{}enja da oni, a ne demineri,odre|uju koliko }e se kvadratnih metarazemlji{ta o~istiti od mina. ““Ako date pareGavranu, dnevno }ete deminirati 500kvadratnih metara. Ukoliko ne pristanete naucjene, deminirat }ete 200 kvadrata i biti nagubitku. I to odre|uju inspektori koji uop{tenisu kvalifikovani i koji se rukovode samoli~nim interesima“, poja{njava Mitrevski,otkrivaju}i da su od 2004. svi tenderi biliunaprijed dogovoreni (na{timani), a da jeon, za razliku od predstavnika drugihdeminerskih kompanija, za svaki dobijeniposao morao Gavranu isplatiti pet postoprovizije od ugovorene cijene. ““Prije trigodine je realizovan jedan tender vrijedan2,5 miliona eura. Tada nas je Du{an Gavransve okupio u restoranu Bazeni u Sarajevu irasporedio nam poslove, uz obe}anje da }eeliminisati firmu Tehnoelektro iz Slavon -skog Broda. Istovremeno je Gavran uHrvatsku poslao svog izaslanika koji je s

vlasnikom Tehnoelektra Zlatkom Rudaromsve dogovorio, i on se pojavio na tenderu sa50.000 eura niòm cijenom”, tvrdi OliverMitrevski, koji je u me|uvremenu ugasiodeminersku organizaciju, zbog 300.000KM gubitka.

TAJNI ORTACI, FIKTIVNI UGOVORI,NAMJE[TANJE TENDERA

Vlada SAD-a je 1999. traìla da seoprema koju su ranije donirali Komisiji zademiniranje ustupi trima nevladinimudrugama u BiH, koje su registrirane zaobavljanje deminerskih poslova. Tada jejedna tre}ina opreme donirana organizacijiStop Mines sa Pala, druga tre}ina BHDeminingu iz Sarajeva, a tre}a Pro Viti izMostara. Uz vrijednu opremu, tri nevladineudruge su dobile i educirane kadrove, alidanas pozitivno posluje samo jedna - StopMines sa Pala, kojom rukovodi RRadoslav

@ivkovi}. @ivkovi} je, naime, opstao samozahvaljuju}i tome {to je njegova suprugaGordana @ivkovi} neko} bila bliskasuradnica RRaffija Gregoriana a kasnije{efica kabineta NNikole [piri}a, pa je Gavranprocijenio da ne bi bilo pametno reketiratinjezinog muà. I dok je poslovna suradnja sudrugom Stop Mines naknadno dodatnou~vr{}ena jer je Radoslav @ivkovi} zap o -slio Du{anovog brata MMilu Gavrana,sarajevski BH Demining je doveden dopropasti. ““Iako imamo respektabilnekapacitete i dobre reference, BH Deminingse sistematski uni{tava od 2008., kada smona javnom tenderu ponudili vi{e novca odkompanije N&N Iv{a iz Ora{ja. Jo{ tadanas je predstavnik ove kompanije upozorioda }emo stradati ako oni ne dobiju posao“,prisje}a se HHidajet Prevljak, direktor BHDemininga, potvr|uju}i da je poslije bioizloèn strahovitim prijetnjama i pritiscima,

22

PAZI, MINE!

Iako bi Centar za uklanjanje mina uBiH, prema ranijim me|unarodnim stu -dijama, trebao imati najvi{e 90 upo slenih,ta je brojka odavno prema{ena. Budu}i dasu rodbinske i strana~ke veze bile jedinikriterij za zapo{ljavanje, u BHMAC-utrenuta~no radi 190 upos lenika, me|ukojima je najmanje 70 dràvnih slu ̀ -benika i namje{tenika, koji nemajunikakvog doticaja s deminerskim po -slovima. [ef Ureda BHMAC-a u BanjojLuci je @eljko Travar, bliì ro|ak Ga -vranove supruge, dok se njihove po -slovne prostorije nalaze u ba nja lu~kom

salonu automobila Toyota. (Nimaloslu~ajno, BHMAC je prije ne koliko godinaobnovio vozni park upravo automobilimaToyota Rav.) Godi{nje se za pla}e iostale tro{kove glomazne administr a -tivne slu`be BHMAC-a izdvaja blizuosam milijuna KM. Premda je Vije}eministara BiH na prijedlog Ministarstvacivilnih poslova usvojilo Strategijudeminiranja (od 2009. do 2019.) iobavezalo se na godi{nje izdvajanje uiznosu 30 milijuna KM, novca zademiniranje u prora~unskim stavkamajo{ uvijek nema. �

I OD VI[KA BOLI GLAVA

Umjesto planiranih 90, u BHMAC-u radi 190 uposlenika


POSLJEDNJI APEL PREDSTAVNIKA DEMINERSKIH KOMPANIJARusmir Hani}, Davor Kolenda, Oliver Mitrevski, @eljko Veselinovi} i Hidajet Prevljak

�


{to ga je nagnalo da kod odvjetnika ostavipismo, ukoliko mu se ne{to dogodi. OsimBH Demininga, C.I.D.C.-a, menad`mentBHMAC-a je kriminalnom politikom uspiouni{titi i deminerske kompanije ZOOM izBiha}a, MINOEKSPLOZIV iz Viteza, a nadobrom su putu da likvidiraju i Pro Vitu izMostara.

Davor Kolenda, biv{i dugogodi{njidirektor a sada pravni savjetnik, kaè da suu proteklih trinaest godina demineri izudruge Pro Vita o~istili od mina osammilijuna kvadratnih metara zemlji{ta, a danikada nisu doìvjeli nijednu nesre}u.“Pro{le smo godine dobili projekatdeminiranja 800.000 kvadratnih metara,koji sa 800 tisu}a eura financira Europskaunija. Uspje{no smo deminirali 540.000kvadratnih metara, koriste}i kombiniranemetode; 60 posto posla smo izvelistrojevima za deminiranje, 20 posto sukori{teni psi, a ostakak je ura|en manuelno.

Kada smo istom metodom poku{alinastaviti posao, Du{an Gavran nije do -zvolio, nego nam je dao ugovore koji neodgovaraju ugovorenim poslovima saEuropskom komisijom. Tek nakon in -zistiranja Europske komisije, prije desetdana, dao nam je projekte za koje ugovoristi~e za deset dana i nema {anse da gaispo{tujemo“, obja{njava Kolenda, nav o -de}i kako to nije prvi put da direktorBHMAC-a izravno opstruira rad Pro Vite.

“Ja sam deset godina bio inspektor uBHMAC-u i odli~no znam {ta su radili.Prije ~etiri godine, u ljeto 2008., pozvao medirektor Du{an Gavran i predloìo dazajedno osnujemo firmu. Rekao mi je: ‘Ti}e{ biti direktor firme, a ja }u ti sreditiakreditaciju.’ Odgovorio sam da nemamdovoljno novca, na {ta je on kazao da nebrinem, da ne}e biti problema. U po~etku jerazmi{ljao da imamo i tre}eg partnera, ~aksmo sa nekima od njih i pregovarali, ali se

onda predomislio, uz obja{njenje: ‘Ma {ta}e nam jo{ jedan partner, za{to bismo sanjim dijelili novac‘“, tvrdi @@eljkoVeselinovi}, vlasnik i direktor kompanijeGama Demining sa Pala. Nekada{njiGavranov poslovni ortak bez ustezanjagovori kako je kompaniju Gama Deminingpo kratkom postupku registrirao na sudu,nakon ~ega je u rekordnom roku odBHMAC-a dobio akreditaciju. ““Ne{toopreme sam kupio, ostatak mi je fiktivnoustupio Ivo Or{oli}, vlasnik N&N Iv{a,kako bi zadovoljili kriterije za javni tender.Tender je, naravno, bio ranije namje{ten, ija sam po~eo deminiranje kod Gora`da“,obja{njava Veselinovi}. No, premda jenjegova tvrtka imala “uspje{an poslovnistart“, Du{an Gavran kao drugi suvlasniknije uloìo obe}ani novac. ““Ja sam uloìo40.000 KM, a Gavran samo deset hiljadamaraka. Definitivno smo se, me|utim,razi{li nakon pogibije deminera ZoranaGolubovi}a koji je bio zaposlen kod mene,ali je privremeno radio za UXB Balkans.To je Gavranu bila prilika da mojojkompaniji poku{a oduzeti akreditaciju, iakoje u firmi N&N Iv{a ranije poginulo osamdeminera, koji nigdje nisu bili prijavljeni“,isti~e Veselinovi}.

DEMINERSKA SLO@NA BRA]AKompanije nekada{njeg brigadira

HVO-a Ive Or{oli}a iz Ora{ja - N&N Iv{a iPoint (registrirana na Or{oli}evog zeta) ve}godinama imaju povla{ten status uBHMAC-u, zajedno s firmama sa Pala,gdje je sjedi{te neformalnog deminerskogklana. (I Du{an Gavran ìvi na Palama.)Pored firmi Stop Mines i Mekem, kojimarukovodi Radoslav @ivkovi}, na listifavoriziranih kompanije jo{ se nalaze UXBBalkans, u kojoj je supervizor RadomirKoji}, i DOK-ING, svojedobno osnovankao pravni sljedbenik Koji}eve tvrtkePROM 1. Budu}i da su se direktor DOK-ING-a JJosip Tuli~i}, hrvatski dràvljaninbez prijavljenog boravi{ta i radne dozvole uBiH, i Du{an Gavran u me|uvremenurazi{li s Radomirom Koji}em (izme|uGavrana i Koji}a se vodi pravi rat), sada jeDOK-ING glavni favoriti na tenderuEuropske unije vrijednom 4,8 milijunaeura, iako ne zadovoljavaju ni osnovnekriterije. Nemaju opreme, poslovni re -ferenci, nego im Gavran daje la`nereference iz Srbije, gdje nikada nisu radili.No, zato se na platnoj listi DOK-ING-analazi LLjubomir Gavran, brat direktoraBHMAC-a. Popisu povla{tenih deminer s -kih kompanija sa Pala treba dodati iMachrorad, ~iji su suvlasnici VVlajkoCvetkovi} i VVelibor Lu~i} (radi u Minista r -stvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH), a njihov je tajni poslovni ortak,navodno, Du{an Gavran. �

23

ZA[TO JE PROPALA STRATEGIJA DEMINIRANJA

Favoriziranje povla{tenih deminerskihkompanija od strane BHMAC-a i diktiranjena~ina rada - konkretno se name}umetode tehni~kog izvi|anja koje su znatnojeftinije ali i najnepouzdanije kada jeposrijedi sigurnost gra|ana, za posljedicesu imale gubitak tri ljudska ìvota. Pro{legodine su u mjestu [evarlije kod Dobojaod zaostale mine ~iste}i prugu poginuladva radnika @eljeznica RS, a kodBosanskog [amca jedna èna. Na obje

lokacije deminiranje je izvodila firmaTehnoelektra, u kojoj je kao internikontrolor radio Ljubomir Gavran. Rje -{avaju}i se neèljene konkurencije,direktor BHMAC-a Du{an Gavran je,zajedno sa svojim poslovnim ortacima,diktirao i cijene deminiranja. Tako sedanas za jedan kvadratni metar de -miniranog zemlji{ta pla}aju u prosjekudvije i pol KM, {to je jeftinije ~ak i odkre~enja stana?! �

DEMINER SAMO JEDNOM GRIJE[I

Demineri po jednom kvadratnommetru zarade 2,5 KM, manje čak iod molera!

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

PROMA[ENA INVESTICIJAStroj za deminiranje ko{taod 300.000 do milijun KM,ali skupa oprema ostaje neiskori{tena

PROMA[ENA INVESTICIJAStroj za deminiranje ko{taod 300.000 do milijun KM,ali skupa oprema ostaje neiskori{tena


Kada se vratio iz Amerike SarajlijuDragana Gatari}a do~ekale sutu`be na Osnovnom sudu uPrijedoru kojima su JP Hrvatsketelekomunikacije Mostar -

Eronet od njega traìle vi{e hiljada marakaduga na ime telekom usluga koje nijekoristio i za koje nikada nije sklopionikakav ugovor.

“U vrijeme dok sam bio u Americi,neko je krivotvorio moj potpis i koristiokopiju li~ne karte te u Kozarskoj Dubicipotpisao najprije jedan korisni~ki ugovorna kojem je ‘nabe{ao’ vi{e od hiljadumaraka, a poslije ukidanja tog ugovorazbog duga jo{ jedan na koji je nakupljenojo{ toliko“, pri~a nam Gatari} poslije dvijegodine pravne bitke da dokaè kako nijeosoba koja je otvorila nalog za Eronet inapravila toliki dug. Ko{tao ga je procesnovca, ìvaca, ali i dosta izgubljenogvremena koje je proveo na relaciji Sarajevo- Prijedor kada je morao da ide na ro~i{ta.

“Nevjerovatno je koliko su zastupniciEroneta na tim ro~i{tima bili bahati i kolikosu vr{ili pritisak na mene. Kada sam doniosve papire iz Amerike, od vize, prekougovora o najmu stana i ra~una koje sampla}ao dok sam bio tamo, njihovabraniteljica mi je u jednom momentukazala: ‘Vi ste sjeli na avion, do{li u BiH ipotpisali ugovor, pa se vratili.’ Zamislitedokle je to i{lo i vjerujem da mnogi ljudinemaju toliko snage, volje i ìvaca da vodepravnu bitku i da na kraju popuste predsvim tim pritiscima“, kaè nam Gatari}

nakon {to je napokon dobio vi{egodi{njupravnu bitku.

LET ZA ERONET“Oni su se poslije prali od akvizitera,

akviziteri su se prali od njih, ali moje li~nomi{ljenje je da nije mogu}e bez neke dubljepozadine tek tako na ne~iju li~nu kartuotvoriti nalog. Ko god ga je otvarao, morali suvidjeti da to nije osoba sa slike na li~noj karti.Pored toga, hajde sad vi probajte ne platitira~un {est mjeseci, vidje}ete da }e vam ga zamjesec isklju~iti. U mom slu~aju, neko jedopustio da se nagomila ogroman dug, ondasu ugasili ra~un i pored te ~injenice na istommjestu dopustili otvaranje jo{ jednog“, kaènam Gatari} koji ipak ne namjerava tuìtiEronet za uznemiravanje i nano{enje du{evneboli, jer kaè kako mu je dosta suda. Kakonam je kazala njegova imenovana pravnazastupnica SSanda Zuban ovi}, advokat izPrijedora, neosporno je utvr|eno da Gatari}nije otvorio sporni nalog i prema presudi svetro{kove postupka mora}e platiti Eronet.

“Nalazi grafologa nedvojbeno su utvr -dili da potpis na ugovoru nije potpisDragana Gatari}a, a kako je na Sudu od -mor, do sada jo{ nisam obavije{tena oeventualnoj àlbi na presudu“, kazala namje Sanda Zubanovi}.

Glasnogovornik Eroneta VVanja Gavrannegodovao je zbog teme o kojoj pi{emopitaju}i nas zbog ~ega ne spominjemo i drugetelekom operatere, te je umjesto konkretnihodgovora na pitanje kako je moglo do}i doslu~aja poput ovog iz Prijedora te zbog ~egase najvi{e gra|ana àli upravo na Eronet,ponudio uop{tenu pri~u:

“HT Eronet u svom poslovanju vodi sefilozofijom da je svaki korisnik vaàn i da

nam je uvijek na prvom mjestu. Na{akorisni~ka slu`ba, koja je 24 sata naraspolaganju korisnicima, pomaè korisni -cima da {to bolje i jednostavnije koristeusluge koje im nudimo. Jasno, oni su iadresa na koju stiù i pritu`be korisnika, {toje sasvim normalna pojava u poslovanjusvake kompanije, pa tako i HT Eroneta.Svaki problem nastojimo ~im prije rije{itiopet na zadovoljstvo korisnika i po tomesmo poslati prepoznatljivi na telekomtrì{tu BiH”, tvrdi Gavran u dopisu kojinam je uputio.

Iz vi{e potro{a~kih udruènja re~enonam je da se skoro svi operateri sluèsli~nim metodama, da imaju pritu`be i nanedavno pokrenuti “Haloo“, ali da Eronetdefinitivno prednja~i.

“Potro{a~i - korisnici telekom usluganaj~e{}e su se àlili na obmane i prevare odstrane ‘uli~nih prodava~a’ koji su ihzaskakali na trgovima, raskrsnicama inajfrekventnijim mjestima u gradu, koris -te}i priliku i ne biraju}i metode ‘marke -tin{kog’ pritiska pred partnerom ili slu~aj -nim poznanikom, obmanjuju}i ih o ‘kar a -kteristikama proizvoda/usluge’ koju su nabrzake prodavali, navode}i samo ‘dobiti’koje }e imati ‘prihvatanjem usluge’ Ero -neta, naravno, ne navode}i da se radi opretplatni~kom broju koji ima svoju cijenu,koristili ga ili ne sljede}a 24 mjeseca, asakrivaju}i i pomisao da bi mogao postojatitro{ak iznad ‘pretplatni~ke tarife’“, kazalanam je GGordana Buli}, predsjednica Upra-v n og odbora Saveza udruènja potro{a~aBiH, dodaju}i kako ovaj problem nijerije{en ni nakon javne rasprave koju je“Klub potro{a~a“ iz Tuzle, ~iji je ~lan,odràlo u januaru ove godine i kojem su,


ERONET PREVARA

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MARIO ILIÎ]

Svakodnevno se na desetine građana obraća udruženjima potrošača širom BiHtražeći zaštitu od napadnih akvizitera “Eroneta“ koji ih nagovaraju da potpišu

ugovore pod sumnjivim okolnostima i “zaboravljajući“ im reći neke od najbitnijihstavki vezanih za ugovor zbog čega kasnije plaćaju visoke račune, prijeti im se

tužbama i na njih se vrši strašan pritisak. Slučaj DRAGANA GATARIĆA, kojem jeuz lažni potpis bez njegovog znanja otvoren korisnički račun u Kozarskoj Dubici u

vrijeme dok je bio u Americi, pokazuje da možete imati problem čak i ako nepotpišete ugovor

POTPISAO, NE POTPISAO,SVIRA TI “ERONET“

Panjeta-Eronet prevara:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:46 Page 24

pored ombudsmana za za{titu potro{a~a uBiH te udruènja, prisustvovali i pre d -stavnici operatera.

PREVENTIVNA PREVARA“Oni su se tada zaista odazvali, rekli su

nam da se osje}aju prozvanim i postavili sena nekom posebnom nivou, ali ne vidimoda se uvaàvaju zaklju~ci sa sastanka ipreporuke ombudsmena. Vladine institucije

i inspekcijske slu`be za sektor komu -nikacija, kao i Agencija, nikada se nisuizjasnili, niti podràli potro{a~e, pa niombudsmana“, kaè Gordana Buli}dodaju}i kako je poslije skupa u Tuzli,ombudsman na svoju web stranicu postavioi obrazac za raskidanje ugovornog odnosakoji je zaklju~ivan na takav na~in:

“Mi smo pri obra}anju potro{a~a saàlbama i koristili ovaj obrazac, zvali

odgovorne u Eronetu, traìli od njih daprekinu sa takvom praksom... Njihovaobrazloènja su se kretala od ‘i{~u|avanja’na àlbe potro{a~a, za koje znamo da su ihi sami dobijali direktno od potro{a~a, dotoga da su svoje postupke obja{njavali da je‘takav na~in agresivne prodaje za takveusluge uobi~ajen i da oni znaju da je toskidanje kajmaka’, jasno artikuli{u}ida znaju da se radi o zlonamjernoj prevari“.


MI PODRIVAMO SVE

Gatari}: “Kada sam donio sve papire iz Amerike, odvize, preko ugovora o najmu stana i ra~una koje sampla}ao dok sam bio tamo, njihova braniteljica mi je u

jednom momentu kazala: ’Vi ste sjeli na avion, do{li uBiH i potpisali ugovor, pa se vratili’“

��

DRAGANOVA BORBA

Proces s Eronetom koštao ga dosta

novca, izgubljenog vremena i živaca


I pored toga, glasnogovornik EronetaGavran tvrdi kako je preporuka ombud -smana ispo{tovana:

“Va`no je kazati kako smo u potpunostipo{tovali preporuke ombdusmana da una{im op}im uvjetima stoji da svakikorisnik tijekom 15 dana od dana potpi -sivanja ugovora za neku uslugu moèotkazati ugovor. Preporuke su sastavni dioOp}ih uvjeta koji su dostupni korisnicimaputem weba te na pole|ini svakog zahtjeva.Ne samo {to ta odredba stoji ve} ju upotpunosti i primjenjujemo”, tvrdi Gavrante dodaje kako nema ni{ta sporno ni kad jeu pitanju rad uli~nih prodava~a na koje sepotro{a~i mahom àle:

“Uli~ni prodava~i, kako ste ih nazvali,to jeste na{a indirektna prodaja, dio su firmis kojima smo sklopili ugovor o poslovnojsuradnji. To nije nikakva novost i mnogekompanije, pa i na{a konkurencija, koristeovakav vid prodaje. Trenutne tvrtke,poslovni partneri s kojima sura|ujemo sujedini u BiH koji se bave ovakvim vidomposla i na{a suradnja je otvorena i za drugetvrtke koje budu u mogu}nosti pruìtiovakav vidi usluge”, kaè Gavran te dodajekako firme koje se bave prodajom njihovihusluga na terenu “moraju zadovoljavatistroge kriterije koje su fokusirane nakvalitetu usluge”:

KAKO DOHAKATI PREVARANTIMA

“Izme|u ostalog njihov renome iiskustva iz industrije je jedan krucijalnihkriterija. Nadalje, njihova egzistencija ovisiuveliko kvaliteti njihovog rada. Evaluacijapostupaka, kontrola egzekucije na terenu iunapre|enje procesa komunikacije sakorisnikom kontinuirani je proces putemkojeg uskla|ujemo nastup prema korisniku.Suradnja s tvrtkama s kojima sada sura| -ujemo se stalno analizira i unaprje|uje. Nasre}u, ne postoje ve}i problemi u suradnji,a ako se jave problemi kojima je korisnikeventualno o{te}en, pravodobno reagiramoopet kako bi korisnik u krajnjem slu~aju biozadovoljan.”

Iz sarajevskog Udruènja Putokaz kaùkako im se pak tokom protekle i teku}egodine obratio znatan broj gra|ana sapodru~ja Federacije BiH koji imaju nekiproblem sa HT Eronetom.

“Obmana odnosno prevara gra|ana, uovom projektu koji sprovodi HT Eronetjeste prisutna, ali je te{ko dokaziva. Ona semoè dokazati u pojedina~nom slu~aju.Me|utim, svaki poku{aj da se dokazivanjeprovede na op}em planu ne bi dao èljenerezultate. Udruènje ima namjeru, u vezi saovim pitanjem, obratiti se nadle`nomministarstvu Vlade Federacije BiH kaove}inskom vlasniku HT Eroneta. Na kakav}emo prijem nai}i s druge strane nije nam

poznato“, kazali su nam iz Udruènjagra|ana “Putokaz“. Predo~ili su nam ipismo jedne od prevarenih korisnica ukojem traì savjet kako da raskine ugovorkoji je u augustu 2011. potpisala na 24mjeseca i za koji joj je re~eno da }e pla}atimjese~nu pretplatu od 25 KM.

“Redovno sam izmirivala svoje obavezei nisam uzimala mobilne aparate. Izprivatnih razloga sam pismeno traìlaraskid ugovora u februaru, {to su odbili.Nakon toga sam se konsultovala sanjihovim radnicima na koji na~in moguprekinut ugovor na odre|eno vrijeme,ponudili su mi privremeno isklju~enje na trimjeseca bez obra~unavanja pretplate. To jebilo sredinom marta i uredno sam isplatilara~un za taj mjesec“, kaè prevarenakorisnica u àlbi. Kada je pomislila kako jerije{ila sve probleme, do~ekalo ju jeneugodno iznena|enje:

“U julu 2012. stigao mi je ra~un od350,86 KM (sa PDV-om 410,51 KM) saobja{njenjem da je to naplata za kr{enjeuvjeta iz posebne ponude. Kontaktirala samih i dobila obja{njenje da sam trebala poisteku privremenog isklju~enja od trimjeseca pismeno traìti nastavak ugovora,s obzirom da nisam oni su raskinuli ugovorsa mnom i obra~unali preplatu od juna2012. do septembra 2013. Zahtjevajuuplatu i izmirenje ‘duga’, u suprotnom }epodnijeti tu`bu. Napominjem da me ninakoji na~in, ni usmeno ni pismeno, nisuobavijestili o raskidu ugovora.“

Gordana Buli} kaè da su iz potro{a -~kih udruènja na ovakav stav Eronetaprema korisnicima, ali i prema udruènjima

koja su s njima poku{avali izna}i rje{enjakako ubudu}e ne bi dolazilo do sli~nihproblema, odgovorili “sli~nom mjerom“, pasu uz obrasce koje je napravio ombudsman,napravili izjavu dva svjedoka koju prev -areni potro{a~ sa popunjenim obrascem, teizjavom svjedoka i svjedocima ostavljaju uurede Eroneta skupa sa kupljenim apar a -tom:

“Dakle: popunimo ombudsmanovobra zac o raskidanju pretplatni~kog odn -osa, napravimo izjavu dva svjedoka ipotro{a~ sa svjedocima samo na pultuoperatera ostavi ‘paket usluga’ i sve izjavekoje su potpisali pod pritiskom na haubinekog automobila! Ko igra |onom - i samdobija |on! Ako dràva i zakonodavac nehaje na ove probleme - moramo sesnalaziti! Potro{a~i koji su na ovakavna~in vratili paket usluga nisu nam se vi{eàlili, pa se nadamo da i ne}e!“, kaèBuli}eva.

Uz ovo rje{enje, iz mostarskog udru -ènja Futura koje tako|er biljeì veliki brojpritu`bi na “Eronet“ potro{a~ima poru~ujuda ne {ute o problemima, ve} da se obra}ajusvim nadle`nim institucijama i medijima:

“Svijest bh. potro{a~a jo{ uvijek nije nazadovoljavaju}em nivou i vrlo rijetko seodlu~uju javno govoriti o svojim po -tro{a~kim problemima. A u biti javnomnijenje, jaki mediji i aktivan potro{a~ sunabolji korektiv na trì{tu roba i usluga.Oni samo zajedni~kim djelovanjem moguprimorati pruàtelje usluga i trgovce dapo{tuju Zakon o za{titi potro{a~a i drugesrodne zakone“, kaè predsjednik “Future“Marinko Bago. �


ERONET PREVARA

SASTANAK UPOZORENJA U TUZLIPredstavnici operatera nisu uvaìli sugestije ombudsmana

�


“Avionsku kartu je sama platila ijavnost uvijek moè dobiti na uvid kopijura~una. Kako je krenulo, jo{ }u se moratipravdati i {to imam suprugu. Postaje tu`naintencija da se jefitinim populizmom oblatineko s kim se ne slaète. Opasno jeistovremeno na takav na~in poigravati seosje}ajima ljudi koji nisu u stanju sebiplatiti kartu do Rima. Takvih je u BiH, naàlost, jako puno. Prema njima osje}amodgovornost da kao ~ovjek, izabranizvani~nik kaèm: nikada nisam i ne}uzloupotrijebiti svoj poloàj, ali }u u~initisve da budem dobar suprug i otac. Ako je togrijeh, onda pristajem da budem gre{nik”,kazao je u “pokajni~kom“ mini-intervjuuprivatnoj, pardon, Federalnoj novinskojagenciji (FENA) predsjednik Socijalde -mokratske partije BiH i ministar vanjskihposlova BiH ZZlatko Lagumdìja.

Prevedeno na jezik ~ovjeka kojem jeobe}avana dràva: Lagumdìja ovdje tvrdida nije stvar u tome {to u situaciji kad svevi{e ljudi nema novca da kupe hljeb (da negovorimo o karti do Rima!, op.a.) njegovasupruga, uspje{na poslovna èna s vi{komslobodnog vremena, iz svog dèpa kupujekartu za Rim gdje ~etiri dana {opinguje, ve}je problem {to mediji o tome izvje{tavaju itim potezom se “poigravaju sa osje}anjima

ljudi“ koji nemaju {ta da jedu! DaljeLagumdìja tvrdi kako on osje}a “odgo -vornost prema ljudima kao ~ovjek“ (valjdaje on taj ~ovjek iz krilatice “Dràva za~ovjeka“, op.a.), ali mu je ipak bitnije da umomentu kada je dràva u jednom odnajteìh poslijeratnih perioda sa nejasnompoliti~kom situacijom, porastom nezapo -slenosti i zaduènjima, uz ~injenicu da mu idalje najzna~ajnije posjete predstavljaju one

Federaciji BiH i Republici Srpskoj, bude“dobar suprug i otac“ tako {to }e suprugu onjenom tro{ku povesti u Rim. Lijepo.

Uputili smo nakon ove izjave mailSekretarijatu za informisanje SDP-a ipozivaju}i se na ovu izjavu traìli kopijuspomenutog ra~una, koju smo na na{eiznena|enje i dobili istog dana na faks, i toiz Kabineta ministra vanjskih poslovaZlatka Lagumdìje. Na ra~unu doista kaoklijent jeste navedena mrs. AminaLagumdìja, koja je u agenciji HollywoodTravel Ilidà kartu na relaciji Sarajevo-Be~- Minhen - Rim - Be~ - Sarajevo platila834,50 KM. Dobili smo i fiskalni ra~un zaistu uslugu, kako bismo se uvjerili da je onakartu zaista platila “iz svog dèpa“. Kakora~un za hotel ministar nije spominjao, istinismo ni traìli.

Javna je tajna da u diplomatskimkrugovima neki od najvi{ih zvani~nikaLagu mdìju zovu “kavijar diplomatom“,{to on bahatim stavom prema novinarimakoji se usu|uju pisati o javnim du`no -snicima koji platu za svoj (ne)rad dobijajuupravo od njihovih glavnih poslodavaca -naroda, o~ito i dokazuje. Ovom prilikomizvinjavamo se svima koji nemaju novca zakartu za Rim a s ~ijim smo se osje}anjimaeventualno poigrali objavljuju}i ra~un ipokazuju}i im kako u jednoj od najsiro -ma{nijih zemalja u Evropi kraljevski ìveizabrani zvani~nici i njihovi (~ak inezaposleni) supru`nici. �

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ALMIR PANJETA

Sirotinjska pažnja: Lagumdžijina supruga iz svog džepakartu za Rim platila 834,50 KM

Nazovi SDP radi Ministarstva vanjskih poslova

GOSPO\A MINISTARKAAmina Lagumdìja iz svog je

dèpa platila put za Rim


Skandal:Skandal.qxd 1.8.2012 22:41 Page 27

“Putuju}i po svijetu, a putovao sammnogo, kad god bih u{ao u taksi, voza~ bime pitao odakle sam. Odgovarao bih izLibije, na {ta su svi identi~no reagovali:aaa, Gaddafi... Moète samo zamisliti kakoje frustriraju}e kada se ~itava jedna nacija,njena tradicija, kultura, naslije|e svodi naego jednog ~ovjeka“, kaè na po~etkuna{eg razgovora AAref Ali Nayed, biv{iambasador Libije u Ujedinjenim ArapskimEmiratima, jedan od vo|a libijskerevolucije, ~ovjek ~ije ime se nalazi me|u500 imena najuglednijih muslimanskihu~enjaka u svijetu, koji je kao gostpredava~ u~estvovao na sedmoj me|un -arodnoj konferenciji “Jedinstvo i plurali -zam u Evropi“, odrànoj u Mostaru uorganizaciji Me|unarodnog foruma Bosna.

OSLOBO\ENO DRU[TVO� Kako biste opisali trenutno stanje u

Libiji?Okon~ali smo veoma uspje{ne izbore, a

bili su uspje{ni iz vrlo prostog razloga, jersu uop{te odràni, jer smo uspjeli provestiizbore uprkos veoma te{kim i sloènimproblemima. Libija je ogromna, stanov n -i{tvo je raseljeno, bira~ki spiskovi nisuaùrirani, sve je ra|eno ru~no i to u veomakratkom vremenskom periodu. Sve tode{avalo se u zemlji u kojoj su posljednjiizbori odràni prije 47 godina. Dakle, sama~injenica da smo imali izbore, da je na

izborima glasalo preko 70 posto registro -vanih bira~a, da se glasalo u ~itavoj zemlji,zaista je spektakularan uspjeh. Pored toga,posmatra~i su potvrdili da su izbori u Libijibili me|u najkorektnijim i najpo{tenijimkoje su nadzirali. Glasovi su prebrojani iverifikovani i sada imamo imena 200izabranih predstavnika naroda koji }eformirati prelaznu Vladu i izabrati komisijuod 16 ~lanova ~iji zadatak }e biti daformuli{e novi Ustav i pripremi refere ndum.

� Mnogi su sumnjali u mogu}nostorganizovanja i provo|enja po{tenih izbora

u Libiji. Kad to kaèm, mislim na izvje{ t -avanje svjetskih medija.

Vidite, nekoliko sedmica prije samihizbora ljudi su bili prili~no nervozni, stvarinisu bile potpuno jasne. Čak su i nekipojedinci poku{avali da sabotiraju izbore,ali hvala Bogu, sve je pro{lo u najboljemmogu}em redu. Za ljude koji su toliko dugobili ugnjetavani imati prve slobodne izborevelika je stvar, ne mogu vam ni opisati tajosje}aj zadovoljstva libijskog naroda. Nijebitno ko je pobijedio, bitno je da smoodràli izbore i da smo u tome uspjeli.Sada, najvjerovatnije do kraja ramazana,do}i }e do primopredaje vlasti izme|uPrelaznog nacionalnog vije}a i stalnogVije}a. I to }e biti prva mirna predaja vlastiu povijesti Libije. Uzbudljivo je.

� Za razliku od Egipta i Tunisa, naizborima odrànim u Libiji pobijedili suliberali okupljeni u Nacionalnu alijansu, ane Pravedna i konstruktivna partija Musl i -manske bra}e, organizacija koja se dovodi uvezu sa islamskim ekstrem izmom?

Ljudski mozak treba kategorizaciju da bimogao razumno posloìti stvari, stogarazumijem kad ljudi po~nu da kateg orizirajustvari. Bilo kako bilo, najve}i diokategorizacije koji se koristi da bi objasniloarapsko prolje}e i ono {to je uslijedilo jezapravo pogre{an. Ne}u komentarisati {ta sede{avalo u drugim zemljama, ali kad je upitanju Libija, klasificirati Libijce kao liberalekoji se bore protiv islamista jednostavno nijeta~no. Ogromna ve}ina Libijaca su posve}eni


EKSKLUZIVNO

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

AREF ALI NAYED, jedan od vodećih svjetskih muslimanskih intelektualaca, bivšidiplomata Libije, u razgovoru za “SB“ govori o libijskom društvu prije i poslije

svrgavanja diktatorskog režima MUAMMERA GADDAFIJA i objašnjava karakterlibijske revolucije u kojoj je on imao ogromnu ulogu

INTERVIEW

Aref Ali Nayed duhovni pokretač revolucije u Libiji

“Gaddafi je uvjerio Libijce da Milo{evi}u Bosni i Hercegovini brani Jugoslaviju

- fa{isti se oduvijek pomaù“

FRUSTRACIJA: “Putujućipo svijetu, a putovao sammnogo, kad god bih ušaou taksi, vozač bi me pitaoodakle sam. Odgovaraobih iz Libije, na šta su sviidentično reagovali: aaa,Gaddafi... Možete samozamisliti kako je frustrira-juće kada se čitava jednanacija, njena tradicija,kultura, naslijeđe svodi naego jednog čovjeka“

��

Fazla-Intervju:INTERVJU - osnova.qxd 1.8.2012 21:34 Page 28


KAKO SMO SRU[ILI GADDAFIJA

AREF ALI NAYEDJedan od najjistaknutijih

muslimanskih intelektualaca u svijetu


muslimani i zapravo vrlo te{ko }ete na}iLibijca koji }e vam re}i da je protiv religije, ilida ne èli da islam bude dio libijskog Ustava.Dakle, vrlo je te{ko na}i ljude koji susekularni u tom smislu sekularizma jer i tajsekularizam ima vi{e zna~enja. Obi~ni ljudina vlasti èle normalne Libijce koji suposve}eni muslimani, koji èle demokratiju,vladavinu prava, nezavisnost sudske, izvr{ne izakonodavne vlasti. @ele ostvariti i za{tititisvoja ljudska prava. Vjerujem da polaritetinisu od pomo}i, a u Libiji, me|u izbornimpobjednicima, ve} je po~ela diskusija kako bipred narod iza{li sa rje{enjima koja }ezadovoljiti sve. Ovo stalno Vije}e imajedinstvenu ulogu, jer to nije Parlament, to jeVije}e koje }e iza}i sa novim Ustavom i koje}e predstavljati glas svih Libijaca.

FA[ISTI^KO BRATSTVO MILO[EVI]-GADDAFI

� Ipak, ne moè se osporiti ~injenica dau Libiji postoje ekstremni islamisti bliskiteroristi~kim organizacijama?

Da. Postoje islamski ekstremisti kojiuni{t avaju grobnice svetaca, bila su najm anjedva napada na zapadne mete u Bengaziju, alioni predstavljaju veoma ograni~enu manjinui nisu osvojili niti jedno mjesto na proteklimizborima. Ljudi su zabrinuti zbog njih.Nakon miniranja jedne grobnice istjerali suih iz grada. Ljudi u Bengaziju istjerali su ihiz centra kada su organizovali demonstracije.Mislim, kada je uklonjena centralna koman -da Gaddafijevog reìma, sve snage suoslobo|ene, kako one pozitivne, tako i onenegativne. Dakle, postoji rizik i opasnost, aline treba pretjerivati. Kad ljudi bez oru`jamogu oti}i na glavni gradski trg u Bengazijui istjerati ekstremiste, to zna~i da je zemlja udobrom stanju. Zna~i da }e se samok o -rigirati, da }e se sama popravljati i ne}e bitipotrebe za bilo kakvom interv encijom iposebnim mjerama kako bi se te stvari dràlepod kotrolom. Samo dru{tvo }e se oslobodititakvih tendencija.

� Devedesetih godina pro{log stolje}areìm Muammera Gaddafija bio je vrlo

blizak reìmu Slobodana Milo{evi}a. Recitenam kako je libijskom narodu predstavljenraspad biv{e Jugoslavije, a posebno agresijai rat u BiH?

Gaddafi je libijskom narodu predstaviosvoju verziju rata u Bosni koja je me|uobi~nim svijetom interpretirana kao normalnai prirodna, kao kada jedan fa{ista podràvadrugog fa{istu, u konkretom slu~aju kadaGaddafi podràva Milo{evi}a. S druge strane,libijski narod bio je na strani proganjanih iugnjetavanih. Bili smo posebno dirnuti ipogo|eni tragi~nim masakrima muslimana uSrebrenici i u drugim mjestima. Na{i osje}ajibili su probosanski i na strani bosanskihmusli mana iako je rukovodstvo zemlje biloprosrpski nastrojeno. Sada kada je Libijaoslobo|ena o~ekujemo puno bolju saradnjuna{e dvije zemlje, ne samo na diploma tskomnego i na obi~nom ljudskom planu jer imamopuno toga zajedni~kog.

� Koliko su bile ta~ne informacije da use na strani Gaddafijevog reìma borili ipla}enici iz Srbije?

Naàlost, to je ta~no, srpski pla}eniciborili su se na strani Gaddafija. To je istina

i to je ~injenica. I opet ponavljam, to jeprirodno jer fa{isti podràvaju fa{iste.

� Spomenuli ste da je GaddafijevaLibija bila najve}a policijska dràva nasvijetu. Na osnovu ~ega to tvrdite?

Pa za vrijeme vladavine Gaddafija uLibiji je postojalo devet razli~itih policij -skih agencija koje su nadzirale i kontrolisaleapsolutno sve. Od telefonskih razgovora,preko interneta, do postavljanja nadzornihkamera u svim gradskim ulicama. I{li sutako daleko da su snimali i razgovorevo|ene preko Skypa. Kada je Gaddafisru{en sa vlasti, novi sigurnosni aparatLibije do{ao je u posjed tih arhiva iz kojihse moè vidjeti koliki je bio obim i spektardjelovanja njegovih policijskih slu`bi.

� Kao ~lan libijske Mreè slobodneuleme, jedan ste od potpisnika fetve koja jelibijski narod pozvala na otvorenu pobunuprotiv Gaddafijevog reìma. Uplitanjereligije u takve stvari, iz perspektive seku-l a rne dràve, prili~no je problemati~no...

Tradicionalno, ljudi se boje haosa ibazvla{}a, a muslimanska ulema je prili~no


EKSKLUZIVNO

�

MOSTARSKE NO]INa{ novinar u razgovorusa Arefom Ali Nayedom

RUKA,RUCIReìmMuammeraGaddafijapodràvao jereìm i sljed-benikeSlobodanaMilo{evi}a iobrnuto


konzervativna, uklju~uju}i i libijsku. Me|u -tim, u slu~aju Libije, zvjerstva po~injena odGaddafijevog reìma bila su tako okrutna danije postojala druga opcija. Ulema jesavjetovala narodu da se tome odupre ivodila je pobunu u mnogim stvarima i zbogtoga nam nije ào. Mislim da smo u~inilipravu stvar. Da to postavimo ovako, akosekularna dràva ikada postane fa{isti~ka,ugnjetava narod i ubija njihovo ljudskodostojanstvo, kao {to je to bio slu~aj saHitlerom i Mussolinijem koji nisu bilireligiozni, bili su sekularni, vjerske vo|e iu~enjaci se u takvim slu~ajevima morajuoduprijeti tiraniji. To se desilo sa kri{}animau Drugom svjetskom ratu, a primjer za to jeslu~a Dietricha Bonhoeffera koji je ìvotomplatio propovijedi protiv Hitlera. Na{ posaosada je da savjetujemo dru{tvo i da gavodimo ka oprostu, pomirenju i stvaranjutrajnog mira, kao i pravde za `rtve. Ako seponovo pojavi tiranin sa namjerom da ubijeljudsko dostojanstvo i propagira oboàvanjenjegovog lika, umjesto Boga, onda jeposebna du`nost svakoga ko iskreno slijediu~enje Poslanika da se suprotstavi takvimtiranima. To je stara monoteisti~ka tradicijaprisutna u svim religijama. Dakle, to nijemije{anje religije u poslove ljudi, to jepitanje odgovornosti pred Bogom i ljudima.

ZA[TO NAS JE PODR@AO NATO

� Za{to su zapadnoevropske zemlje iNATO brzo reagovali u slu~aju Libije, od -no sno podràli su ustanak, a ne Gadd afijevreìm?

Libija ima strate{ki poloàj jer je vrloblizu Evrope. Zamislite, primjerice, daLibijci kao Somalijci po~nu sa piratskimoperacijama, Sredozemlje bi bilo zatvoreno.Ako bi prekinuli opskrbu naftom, u prvomredu Njema~koj i Italiji, to bi ih dovelo uiznimno te{ku poziciju, ako bi otvoriligranice za ilegalnu trgovinu ljudima, to bibio veliki problem za ~itavu Evropu.Jednostavno, Evropa ne moè sebi priu{titida ima nestabilnu Libiju jer bi se toprenijelo na Evropu. Pitanje je bilo kakostabilizovati Libiju. Mogli su podràtiGaddafija koji bi u krvi ugu{io ustanak, akoji bi, prije ili kasnije, ponovo buknuo, ilipodràti revoluciju. Mi smo traìli podr{kui intervenciju i dobili smo je, a mislim da suEvropa i NATO donijeli ispravnu odluku.

� Jedna od interpretacija brze interve n -cije zapadnih zemalja i NATO-a jeste da jerevolucija podràna zbog duga pojedinihzapadnih zemalja, u prvom redu Italije iFrancuske, Gaddafiju i njegovom reìmu.[ta je zapravo pravi razlog izbijanje pobuneu Libiji?

Ako èlite znati motive Francuske iItalije, morate pitati Francuze i Italijane. Ja

vam mogu re}i koji su bili motivi Libijaca.Ja sam se uklju~io u pobunu na samompo~etku i mogu vam re}i da smo sepobunili iz tri razloga - tiranije, okrutnostii korupcije. Protiv toga bi se u svako dobapobunio svaki normalan ~ovjek. Niko neèli ìvjeti pod tiraninom, ne èli bitisvjedokom okrutnosti koja se provodi nadnjegovim narodom ili da ìvi u beskrajnokorumpiranom dru{tvu. To su bili motivimladih Libijaca i to vam govorim izvlastitog iskustva koje sam doìvio samojim studentima i mladim ljudima zakoje smo se i s kojima smo se borili.Dakle, nije bilo zavjera, nije bilo para, nije

bilo dealova, nije bilo tajnih planova.Preuzi manje vlasti i mo} nije bila dio pri~eo pobuni jer mnogi ljudi koji suu~estvovali u pobuni èljeli su da se tookon~a {to prije, da ostave oru`je i vrate senormalnom ìvotu, i da ne traè nikakvebeneficije za to. Da budem iskren, nervirame {to ljudi ispituju motivaciju, prave seteorije zavjere itd. To je ruska linija kojusve do danas guraju u medijima. Sada kadavi{e nisam ambasador, mogu vam re}i darusku pri~u smatram iritantnom premaLibiji i odvratnom prema Siriji. Krvsirijskog naroda je na rukama Rusa iKineza. �


KAKO SMO SRU[ILI GADDAFIJA

Aref Ali Nayed jedan je od vode}ihmuslimanskih teologa u oblasti me|ureli -gijskih odnosa i bio je uklju~en u razli~iteme|ureligijske incijative jo{ od 1987.godine, uklju~uju}i i nedavno pismo podnazivom “Zajedni~ka rije~“. Naime, 2006.godine papa Benedict XVI je u Njema~koj,u Regensburgu, odrào predavanje koje jebilo vrlo uvredljivo za muslimane, islam iPoslanika Muhameda a.s., nakon ~ega suusljedile burne reakcije iz muslimanskogsvijeta.

“Neki u~enjaci vjerovali su da je naPapino predavanje najbolje odgovoritivjerom i razumom. Poku{ali smoreagovati na odgovaraju}i teolo{ki iintelektualni na~in i upu}eno je vi{episama. Ja sam li~no napisao komentarna koji je odgovorio jedan italijanskiteolog, nakon ~ega je do{lo dorasprave. Jordanski princ Gazi binMuhammed pro~itao je moj komentar,sreli smo se u Jordanu i on je predloìoda kao jedinstven odgovor napi{emopismo Papi. Prvo, originalno pismopotpisalo je 36 ljudi, uglednih musli -mana iz razli~itih oblasti, ali Papanikada nije odgovorio. Poslije godinudana odlu~ili smo napisati novo pismo,koje je ovog puta bilo adresirano nesamo na Papu nego i na adrese lideravode}ih zemalja kr{}anskog svijeta.

Objavljeno je kao ’Zajedni~ka rije~’ ipozivalo je na dvije stvari: po{tovanjejednog Boga i ljubav prema susjedima,dakle dvije stvari oko kojih se slaù ikr{}ani i muslimani. Reakcija je bilanevjerovatno pozitivna. Vatikan nijeodmah reagovao, ali, primjerice, prot e -

stanti u Americi su zakupili ~itavustranu New York Timesa za reagovanjekoje je bilo umjereno i elegantno.Reagovao je i Rowan Williams, nadbi -skup Canterburyja, reagovali su ipravoslavci i, na kraju, sam Vatikan. Naosnovu tog odgovora, organizovali smokatoli~ko-muslimanski forum koji seprvi put sreo u Rimu, a drugi put uJordanu, {to je utrlo put papi da posjetiJordan. U su{tini, ~itav proces pom o -gao je da se poprave odnosi izme|uVatikana i muslimanskog svijeta. Jo{va`nije, doveo je do otvaranja kanalaizme|u kr{}ana i muslimana, i bila mi je~ast u~estvovati u tom procesu“,obja{njava Nayed. On kaè da se me|u138 potpisnika drugog pisma upu}enogpapi i liderima vode}ih zemalja kr{}anskogsvijeta na{lo i ime reisu-l-uleme Mustafeefendije Ceri}a. �

ME\URELIGIJSKI DIJALOG

Nakon moga pisma papi Benedictu otvoren je put za zdrav muslimansko-kršćanski dijalog



DISTRIKT SARAJEVO

Inicijativa Bakira Izetbegovića da se deset predratnih sarajevskih opština objedine u distrikt, zbog bolje ekonomske saradnje, šesnaest godina nakon

završetka rata za Srbe iz Istočnog Sarajeva je neprihvatljiva; VINKO RADOVANOVIĆ, gradonačelnik ovog grada, za naš list govori zbog čega je građanima Istočnog Sarajeva neprihvatljivo da budu dio glavnog

administrativno-političkog sjedišta u BiH

STRAH OD MAJORIZACIJE ILI ODVLASTITOG BIRA^KOG TIJELA

VINKO RADOVANOVI]“Nema govora o formiranju

Distrikta Sarajevo u kome }ebiti dio Republike Srpske”

Foto: Milutin Stoj~evi}

Distrikt:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:23 Page 32

[esnaest godina nakon zavr{etkarata u BiH, ideja o jednoj vrstiobjedinjavanja grada Sarajeva za~elnike Isto~nog Sarajeva i daljeje neprihvatljiva i nemogu}a.

U to smo se uvjerili tokom razgovora saVinkom Radovanovi}em (PDP) gradona~ e -lnikom Isto~nog Sarajeva, koji je inicijativuBakira Izetbegovi}a, predsjedavaju}egPredsjedni{tva BiH, da se Sarajevo ustrojikao distrikt kako bi se ekonomski i admini -strativno povezale op{tine koje su prije rata~inile grad Sarajevo, okvalifikovao kaonepravi~nu!

ISTO^NO SARAJEVO JE NERAZVIJENO ZBOG DODIKA

“Distrikt je za nas neprihvatljiv iz dvarazloga, prije svega veliki broj sarajevskihSrba se raselio, ostavio imanja u Sarajevu ioti{ao. Preko 100 hiljada predratnihSarajlija vi{e ne ìvi u Sarajevu, tako daprakti~no Srbi nemaju kriti~nu masustanovnika koju bi unijeli u Distrikt. Drugirazlog je {to je napravljen grad Isto~noSarajevo koji funkcioni{e kao grad i nemarazloga da se on sada utapa u neki distrikt,{to ne zna~i da mi sada sa Sarajevom ne

treba da sara|ujemo i radimo zajedno naodre|enim projektima“, kaè Radovanovi}.

Čak ni ekonomska ra~unica i spajanjebudèta Isto~nog Sarajeva koje iznosi oko50 miliona KM sa budètom grada Sarajevekoji je vi{estruko ve}i (oko 800 milionaKM), za Radovanovi}a ne predstavljamotiv zbog kojeg bi promijenio svoj stav ipriznao da je to jedan od na~ina kako binajnerazvijeniji dio Republike Srpskemogao ekonomski oìvjeti.

“Ta~no je da je na{a privreda jedna odnajnerazvijenih u RS-u. Grad Isto~noSarajevo je u posljednje tri godine u sta-gnaciji. Napravili smo strategiju razvoja,odredili njene pravce, vidjeli koji su nampotencijali i poku{avamo da ih razvijemo.Vlada RS-a je trebala vi{e da ulaè u isto~nidio RS-a, me|utim, ona ga je potpunozapustila, iako isto~ni dio ima vi{e resursau odnosu na zapadni. Mi nemamo nadle -`nosti da tu moèmo ne{to da promijenimo,jer nadle`nosti prate i sredstva iz budèta.Lokalne zajednice nemaju mogu}nosti dasvojim sredstvima uti~u na sopstvenirazvoj. Mi se maksimalno angaùjemo {tose ti~e stvaranja uslova dolaska kapitala.Grad Isto~no Sarajevo ima velike turisti~kepotencijele, tu je Jahorina kao olimpijskaplanina, zatim Romanijski plato. Imamoveliku mogu }nost za razvoj elektro-ma{i n -

ske industrije jer je veliki dio Famosa iEnergoinvesta na ovim prostorima, tako|eje i kadrovski potencijal tu kod nas i spre-man da radi, ali posla nema. To su dvagiganta, a rade sa oko deset odsto kapacite-ta. Jednostavno, nema potra`nje za timproizvodima“, navodi Radovanovi}.

Kada pominjemo zdravstvo i bolnicu uKasindolu koja je u katastrofalnom stanju i~injenicu da se svakodnevno na Klini~ko-bolni~kom centru na Ko{evu (i)legalnolije~i na stotina gra|ana Isto~nog Sarajeva,na{ sagovornik kaè da bi se ta situacijauskoro trebala promijeniti. Me|utim, nisam nije siguran kada bi Isto~no Sarajevomoglo dobiti pristojnu bolnicu.

“Vladaju}a struktura u Isto~nom Sar a -jevu se politi~ki razlikuje u odnosu naentitetsku i vjerovatno je to razlog zbogkojeg grad Isto~no Sarajevo ne dobija sred-stva koja mu pripadaju kao lokalnoj zajed-nici, a ta sredstva postoje. Naro~ito smonezadovoljni kada je rije~ o zdravstvenojza{titi. Mi smo imali specijalnu bolnicukoja je prerasla u op{tu, ona je u jako lo{emstanju i mi ve} 15 godina o~ekujemo da seto pitanje rije{i. Me|utim, nikako da BanjaLuka obezbijedi sredstva za bolnicu. Prijegodinu dana doìvjeli smo veliko razo~ a -renje kada je odobren kredit za obnovu bol-nica u Bijeljini i Banjoj Luci, umjesto u


JEL’ SARAJEVO GDJE JE NEKAD BILO

Pi{e: MIRHA DEDI]

“Srbi iz Isto~nog Sarajeva nikad ne}e prihvatiti ideju da se utope u grad Sarajevo“

Foto: Mario Ili~i}

��

PROMJENASARAJEVSKIHGRANICA NA ISPITU Prekomponovanjeprijestolnice BiH u DistriktSarajevo je za gra|aneIsto~nog Sarajevaneprihvatljivo

PROMJENASARAJEVSKIHGRANICA NA ISPITUPrekomponovanjeprijestolnice BiH u DistriktSarajevo je za gra|aneIsto~nog Sarajevaneprihvatljivo


Isto~nom Sarajevu. Zbog toga je na svakojsjednici Skup{tine grada prva ta~ka dnev-n og reda izgradnja bolnice. Mi smatramoda je stanje mnogo lo{ije nego u BanjojLuci i Bijeljini, i mi }emo istrajati u svojimnastojanjima da izgradimo bolnicu. Ume|uvremenu }emo privremeno napravitine{to u bolnici u Kasindolu“, kaèRadovanovi}.

GRAD PO MJERI KARAD@I]AGradona~elnika Isto~nog Sarajeva pod-

sje}amo na planove poslijeratnog rukovod-stva Republike Srpske vezane za ovaj pros-tor. RRadovan Karadì} je naime mjesecimaagitovao kako }e Republika Srpska, uzpomo} Srbije, napraviti Srpsko Sarajevo sakompletnom infrastrukturom, zgradama,saobra}ajnicama, tramvajem, pozori{tem,aerodromom… Pitamo gradona~elnikaRadovanovi}a kako na tu ideju gleda danas,16 godina nakon zavr{etka rata.

“Aerodrom nije izgra|en jer je to pita-nje entiteta, a ne lokalne zajednice, ali gradje izgra|en. Za mene je pozori{te realnastvar. Mi smo na pola puta izgradnjepozori{ta i gradske galerije. Tako|e uskorotreba da se zavr{i zgrada administrativnogcentra, evo zavr{ava se i sportska dvoranana Palama. Grad Isto~no Sarajevo jenapravljen“, veli Radovanovi} i obrazlaèrazloge zbog kojih je Sarajevo distriktneprihvatljivo za gra|ane Isto~nog Sar a -jeva.

“Mi ne èlimo kao mali da se utopimo une{to ve}e i izgubimo identitet. Srbi biizgubili neku svoju autonomiju. Pored toga,ne odgovara nam da ulazimo kao manjebrojan narod. Ne bismo imali tu snagu uodnosu na Bo{njake koji su znatno brojniji.U Isto~nom Sarajevu i u Sarajevu ìviostotinjak hiljada Srba, {to je polovina uodnosu na 200 hiljada koliko je bilo prijerata. Da mi imamo tu masu, nama bi odgo-varalo, ali u}i sa ovim brojem stanovnika,mislim da nije u na{em interesu. Ne vidimrazloga za{to ne razvijati saradnju dvagrada na partnerstvu, ravnopravnosti izajedni~kom interesu“, kaè gradona~elnikIsto~nog Sarajeva.

Ideja da se Sarajevo kao glavni gradBiH proglasi distriktom nije nova, a nije niIzetbegovi}eva. O njoj je svojevremenogovorila i BBiljana Plav{i}. Ona je zagovara -la da se centralni dio Sarajeva, u kojem senalaze institucije BiH, proglasi distriktom.Da se Sarajevo preuredi kao distrikt, pred-lagao je nedavno i FFranjo Boras, nekada{njihrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH. Sarajevodistrikt koje je predloìo Izetbegovi} nuditje{nju koordinaciju izme|u sarajevskihprijeratnih op{tina. Ovaj vid integracije dvaSarajeva bi, prema ocjeni ekonomista,svakako vi{e odgovarao Isto~nom Sarajevukoje bi dobilo otvoreno trì{te od 600 hilja-

da stanovnika. Nakon rata u sarajevskojregiji skoro da nije bilo me|unacionalnihincidenata pa je me|uentitska linija u psihiljudi potpuno izbrisana. Me|utim, prematvrdnji na{eg sagovornika Radovanovi}a,ona }e uskoro morati biti iscrtana.

“Nama se ~esto pominje me|uentitetskalinija kao neki politi~ki problem, me|utimza Sarajevo i Isto~no Sarajevo ona je prak-ti~ni problem, jer imamo djelova gdje talinija nije uspostavljena. Mi u Lukaviciimamo nelegalnu gradnju jer se ne znakojoj op{tini to podru~je pripada, op{tiniIsto~no Novo Sarajevo ili op{tini NovoSarajevo. Ne zna se koja gra|evinskainspekcija je nadle`na. Zbog problemanadle ̀ nosti op{tinske administracije, neo p -h odno je da se povu~e ta crta“, kaèRadovanovi}.

On tvrdi da postoje}e ustrojstvo nesmeta da dva grada ravnopravno sara|uju.

“[to se ti~e ekonomije, mi ne bjeìmood saradnje dva grada, a ne saradnje uokviru distrikta. Mi smo uspostavili odre -|ene odnose sa Sarajevom, ne samoprivredne ve} i na polju turizma i sporta.Radili smo na tome da ta dva grada budupartneri i da budu ravnopravni i mislim dasmo to postigli. Jedna od stvari na kojojradimo je zajedni~ko organizovanjeEvropskog zimskog olimpijskog omladin-skog festivala (EYOWF) 2017. godine. Mismo jedini kandidati i u novembru }e se uIstanbulu odlu~iti da li }emo dobiti kandi-daturu. Dobijanjem kandidature za tajvaàn sportski doga|aj bio bi vra}en

olimpijski duh u ova dva grada. Pored toga,to je prilika za revitalizaciju infrastrukturekoja je dotrajala i uni{tena. To bi bila dobraprilika da se obnovi i naprave neke novestvari. Time bi pokazali da grad Sarajevo iIsto~no Sarajevo mogu zajedno da sara|ujui da }emo u interesu oba grada raditi naorganizaciji kupova. Za{to ne pokazati dasmo spremni i da moèmo da organizujemozimsku olimpijadu u narednom periodu,evropski ili svjetski kup u skijanju“, kaèRadovanovi}.

Gradona~elnik Isto~nog Sarajeva navo-di da ova dva grada imaju dobru saradnju iu oblasti turizma.

“Turizam Sarajeva i Isto~nog Sarajevane moè se razdvojiti. Svi turisti koji do|u

na Jahorinu tr~e na Ba{~ar{iju da probaju}evape i obrnuto, mnogi turisti koji posjeteSarajevo èle da do|u i na Jahorinu.Zajedno smo krenuli u revitalizaciju sara-jevske ì~are. Grad Sarajevo je dobiodonaciju od [vicarske i ì~ara je stigla,nalazi se u Butmiru i ona }e biti u funkcijive} slijede}e godine. Sada je u fazi izradaprojektne dokumentacije a krajem godinese kre}e u izgradnju. Terminal, odnosnokrajnje odredi{te ì~are je na samoj graniciizme|u op{tina Isto~ni Stari grad i op{tineStari grad, tako da taj projekat traì sarad-

nju te dvije op{tine jer }e svi izletnici èljetida provedu jedan dan na Trebevi}u. Prijezavr{etka ì~are izgradi}emo ugostiteljskeobjekte na Trebevi}u i staze za {etnju ibiciklizam“, kaè Radovanovi}.

Radovanovi}, koji je ina~e jedinigradona~elnik u Republici Srpskoj iz PDP-a,navodi jo{ neke vidove saradnje sa sara-jevskim firmama. “Kada je u pitanju voda,struja, kanalizacija, sve funkcioni{e unajboljem redu. Jedan zna~ajan dio op{tineStari grad dobija vodu sa Pala, tako|e nemoè se kanalizaciona mreà presje}i. Gasu Isto~no Sarajevo dolazi iz Sarajeva. [to seti~e te infrastrukture koja je potreba za snab-dijevanje gra|ana gasom, vodom, strujomsve funkcioni{e u najboljem redu. Ima stvari


DISTRIKT SARAJEVO

USPOSTAVLJANJE POKIDANIH VEZA: Iako se uposljednjih nekoliko godina Sarajevo počelo prirodnouvezivati, i dalje postoji politički otpor ideji o povezivanju sarajevske regije. Ideja da Sarajevopostane distrikt neprihvatljiva je i za gradonačelnikaSarajeva Aliju Behmena

PRIJEDLOG VRIJEDAN PA@NJEBakir Izetbegovi} predloìo jeda Sarajevo u svojimprijeratnim granicama ipriklju~enom Op{tinomKiseljak postane zasebnaadministrativna jedinica unutarBiH - Distrikt Sarajevo

PRIJEDLOG VRIJEDAN PA@NJEBakir Izetbegovi} predloìo jeda Sarajevo u svojimprijeratnim granicama ipriklju~enom Op{tinomKiseljak postane zasebnaadministrativna jedinica unutarBiH - Distrikt Sarajevo

�

Foto: Mario Ili~i}


i u kojima se ne slaèmo. Recimo, istorija jene{to o ~emu se ne slaèmo, ali mi smo testvari stavili po strani”, kaè Radovanovi}.

U zajedni~kim institucijama BiH zap -osleno je oko 4.000 Srba. Svi oni uglavnom

ìve na podru~ju Isto~nog Sarajeva. Toovom dijelu Sarajeva predstavlja jedan odva`nijih izvora finansiranja. Iako se uposljednjih nekoliko godina Sarajevopo~elo prirodno uvezivati, i dalje postoji

politi~ki otpor ideji povezivanja sarajevskeregije. Za~udo, ideja da Sarajevo postanedistrikt, neprihvatljiva je i za gradona~elni-ka Sarajeva AAliju Behmena.

BEHMEN IMA SVOJ MODEL DISTRIKTA

“To je dosta pitko na prvi pogled.Uklju~uje se i Kiseljak i pravi nacionalanbalans. Me|utim, meni je to neozbiljan pri-jedlog. Mi nismo u stanju da se dogovorimooko presude Sejdi}-Finci, a kamoli okoovakvih stvari zbog kojih je potrebno mijen-jati Ustav BiH. Ja sam odgojen u jednojpoluvojnoj organizaciji, to su @eljez niceBiH, vodio sam kombinat od 26 hiljadaljudi i znam {ta treba u~initi da neki organi-zam efikasno funkcionira. Me|utim, timprijedlogom ide se na promjenu UstavaBiH, jer ako recimo ho}ete u DistriktuSarajevo da imate Lukavicu koja je dioIsto~nog Sarajeva, onda morate promjenitiustav koji je, kao {to je poznato, formiran zadva entiteta. Strukture op}ina su definiraneustavnim rje{enjem. Ideja distrikta je poli-ti~ki apsolutno neodrìva, a pitanje je da lije i ekonomski odrìva. Posebno jeneodrìva sada pred lokalne izbore”, kaèBehmen i nastavlja: “Ja sam jedan od onihkoji bi èljeli da se bar u obuhvatu gradaSarajeva nalaze Vogo{}a i Ilidà. Govorim ouèm gradskom podru~ju. Prije svega zboginfrastrukture koja veè te op}ine, tu je sao-bra}aj, vodovod, plin, zdravstvo, {kolstvo.Naravno, pri tom mislim na {to vi{e ja~anjeop}ina kao nukleusa lokalne samouprave.Prijedlog o “Sarajevo distriktu” je jednapredizborna izjava koja ni{ta ne zna~i. Kadase govori o distriktu, potrebno je razjasniti{ta to zna~i u ekonomskom smislu, u poli-ti~kom smislu, koja }e biti struktura vladan-ja u tom distriktu. Prijedlog bi trebao dabude jako decidiran da bi se o njemu moglogovoriti, ina~e ga smatram jednimpoliti~kim pamfletom”, veli Beh men.

Behmen isti~e da je u prijateljskimvezama sa gradona~elnikom Radovano -vi}em i da ga raduje {to }e trebevi}ka ì~araobjediniti ova dva grada.

“Projekat }e brzo biti gotov, rade gaItalijani, to su stru~njaci koji prave ì~aruna Mont Blancu. Nemaju nikakve zarade natome. @i~ara }e biti posebna atrakcija jer jeniko u regiji nema i poveziva}e ovaj pros-tor”, zaklju~uje Behmen.

Stru~njaci predvi|aju da ukoliko neper-spektivne i nerazvijene op{tine koje ulaze usastav Isto~nog Sarajeva i dalje budu izolo-vane i zapostavljene od vlasti RepublikeSrpske, prijeti im da za nekoliko godina budupotpuno puste. Me|utim, to je politi~arimakoji su na vlasti, a i gra|anima Isto~nogSarajeva, o~ito, najmanje va`no. Za njih jebitno da tekovine Radovana Karadì}a —grad Isto~no (Srpsko) Saraje vo, ìve! �

35

JEL’ SARAJEVO GDJE JE NEKAD BILO

Na ideji objedinjavanja sarajevskihop{tina u jednu regiju prije desetak godinanastala je SERDA (Sarajevska ekonomskaregionalna razvojna jedinica).

Predstavnici 32 lokalne zajednicekoje su vje{ta~ki podijeljene me|uentitet-skom linijom, a koje su prije rata pri-padale sarajevskoj regiji, 2003. godine,na inicijativu OHR-a, potpisali su ugovoro osnivanju prve regionalne nevladineorganizacije u BiH.

Cilj je bio da se ekonomski poveùop{tine koje su prije rata ~inile gradSarajevo, kao i one koje su geografski,komunikacijski ili ekonomski gravitiraleprema sarajevskoj regiji - Rogatica,Sokolac, Han Pijesak, Kiseljak i Kre{evo.

Sanela Dèvlan iz SERDA-e za na{list kaè da su osniva~i ove nevladineorganizacije Kanton Sarajevo, GradIsto~no Sarajevo, Grad Sarajevo i 32op{tine sarajevske makroregije (19op{tina iz Federacije i 13 iz RS-a).

“U proteklih devet godina SERDA jepokrenula i realizirala oko 300 projekatakoji su rje{avali zajedni~ke probleme naj-manje dvije lokalne zajednice koje grani~e

teritorijalno, ali koje administrativno pri-padaju razli~itim entitetima. Me|u tim pro-jektima su ~i{}enje rijeke Miljacke, gas-fikacija op{tina Isto~nog Sarajeva, javnarasvjeta na raskrsnicama na Vracama iKrupcu, tunelu Kalovita brda. Izgradnjafontane u gradskom parku Pale, izgradnjaEko turisti~kog parka u Op{tini NovoGora`de, zatim izgradnja gradske rasvjeteu op{tini Kalinovik. SERDA je u~estvovalau razvoju eko turizma u Nacionalnomparku Sutjeska. Svi navedeni projekti pred-stavljaju pozitivan primjer saradnje lokalnihzajednica bez obzira na entitetske granicete dokazuju da je takva saradnja mogu}a ida donosi samo pozitivne rezultate inapredak ne samo lokalnom stanovni{tvuve} i ukupnom razvoju Bosne i He -rcegovine. Ipak, SERDA se u proteklomperiodu potvrdila kao lider regionalnogekonomskog razvoja ne samo na podru~jusarajevske makroregije ve} i cijele BiH. Topotvr|uje i ~injenica da je SERDA u pro-teklih godinu dana, pored realizacije pro-jekata sa doma}im partnerima, implemen-tirala 6 projekata koji se finansiraju iz fon-dova EU-a ”, kaè Dèvlan. �

SERDA JE PRVA OBJEDINILA SARAJEVSKE OP[TINE

SERDA je realizovala 300 projekatakoji su potpomogli ekonomskirazvoj sarajevske regije

ARGUMENT PROTIV Inicijativa da se podijeljeno Sarajevo

integri{e i dobije specijalni status odbacilisu gradona~elnici Sarajeva i Isto~nog

Sarajeva, Alija Behmen i Vinko Radovanovi}

ARGUMENT PROTIV Inicijativa da se podijeljeno Sarajevo

integri{e i dobije specijalni status odbacilisu gradona~elnici Sarajeva i Isto~nog

Sarajeva, Alija Behmen i Vinko Radovanovi}

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA




U Zagrebu je nedavno objavljena knjiga “Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929. - 1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.)” autora

historičara ZLATKA HASANBEGOVIĆA. Iz njegovog opsežnog, sveobuhvatnogznanstvenog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba,

na više od 800 stranica, izdvajamo posebno zanimljivo razdoblje koje je uknjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i položaju musli-

mana u fašističkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj pod rukovodstvom AntePavelića. U nekoliko nastavaka moći ćete čitati o ulasku njemačkih i ustaških

trupa u Sarajevo, odnosu domaćeg stanovništva prema Jevrejima, teuzbudljivim političkim previranjima na tada vrućoj sarajevskoj i bh. političkojsceni koja su se dešavala u pozadini velikih historijskih događaja u svijetu…

FELJTON

Halid âu{evi}: “U Sarajevo stiù odredifanati~nih poklonika velikog Oca Domovine, da zemlji naj~i{}e krvi Hrvatske vrate ù|enu slobodu, mir i ravnopravnost“

Panjeta:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:07 Page 36


MUSLIMANI U NDH (1)

CVIJEĆE, KUPITECVIJEĆE

CVIJEĆE, KUPITECVIJEĆE

A L L A H I H R V A T I

DOBRODO['O POGLAVNIÊHakija Hadžić, Petar Blašković

i Jure Francetić u Sarajevu 1941.


“Volja je Svevi{njeg Allaha htjela, da uzpomo} usta{a u zemlji i inozemstvu, tesavezni~kih vojski kucne radosni ~as za sveHrvate, katolike i muslimane. U ovomradosnom i velikom trenutku za cjelokupnihrvatski narod, kada je osnovana samostal-na i nezavisna Hrvatska Dràva na cijelompovijesnom teritoriju hrvatskom, kli~em:‘Neka Allah Svevi{nji poìvi Poglavnika!Neka Allah Svevi{nji poìvi njegovaOpunomo}enika i sve usta{e! Neka ìvisamostalna i nezavisna Hrvatska Dràva ihrvatski narod, dok je svijeta i vijeka’”,pro~itao je muftija IIsmet Mufti} na danprogla{nja Nezavisne dràve Hrvatske uZagrebu 10. aprila 1941. pred SSlavkomKvaternikom, opunomo}enikom AAntePaveli}a koji je u to vrijeme s grupomhrvatskih nacionalista boravio u Italiji~ekaju}i povratak. Paveli} je jo{ u svomprvom proglasu emitovanom preko Ita -lijanskog radija pet dana prije progla{ enjaNDH, pozvao na ustanak “Hrvate, vojnike,katolike i muslimane”, a Kvaternik je na danprogla{enja uputio poseban proglas “hrv a -tskim muslimanima” u kojem je kazao kako“juna~ke Bosna i Hercegovina ulaze u sas-tav Hrvatske dràve” pozvav{i muslimaneda “dàmije i domove okite barjakomAllaha i milim hrvatskim trobojnicama”.

@IVIO ANTE, PREZIME MU ZNATE

“Muslimanski vojnici u jugoslovenskojvojsci pozivaju se da okrenu oru`je protivSrba i preuzmu vlast jer su od sada samigospodari u svojoj ku}i i svojoj zemlji.Vlast u BiH preuzima muslimanski naro~itiprijatelj Ante Paveli} koji vr{i zavjet Ocadomovine Dr Ante Star~evi}a koji je uVama muslimanima vidio najbolji diohrvatskog naroda i najljep{i zalog na{esretne budu}nosti”, kazao je Kvaternik uproglasu, a muftija Ismet Mufti} mu istogdana pohrlio i pro~itao poruku s po~etkateksta koja je poslije emitovana i na zagre-ba~kom radiju. Time je sebi obezbijediomjesto u “Hrvatskom dràvnom vodstvu” ukoje je simboli~no u{ao kao muslimanskipredstavnik. Tih dana u Zagreb dolaze bro-jni du`nosnici JMO-a, me|u kojima i jedanod prvaka Organizacije, AAlija [uljak, kojije odrào “patriotski govor” u kojem jeiznio “nastojanja hrvatskog naroda za svo-jom slobodom i nezavisno{}u”. StudentHalid Čau{evi}, unuk reisu-l-uleme DDè -ma ludina Čau{evi}a, u usta{kom listuHrvatski narod objavljuje ~lanak u kojemnajavljuje skori dolazak u BiH “najmo}nijei najljep{e vojske svijeta, plavokose armadevelikog njema~kog genija” s kojom uSarajevo stiù i “odredi fanati~nih pokloni-

ka velikog Oca Domovine, da zemljinaj~i{}e krvi Hrvatske vrate ù|enu slobo-du, mir i ravnopravnost”.

Paveli} se u Hrvatsku vra}a 13. aprila’41., u Zagreb dolazi dva dana poslije, a 16.aprila imenuje prvu vladu NDH u kojoj zapotpredsjednika postavlja OOsmana Kule -novi}a, advokata iz Biha}a, brata funkci o -nera JMO-a DDàfera Kulenovi}a. Osman jedo 1935. tako|er bio ~lan JMO-a, a od decembra te godine i potpisivanja“Bajramskog zaklju~ka” HHakije Hadì}a outemeljenju Muslimanske organizacije nijeu~estvovao aktivno u politi~ko-strana~komìvotu. Paveli} je uvo|enjem u Vladu svog

politi~ki bezna~ajnog studentskog kolege izprava{kih akademskih klubova na Zagre -ba~kom sveu~ili{tu zapravo objavio dara~una na potporu Dàfera Kulenovi}a, zakojeg se u tom momentu jo{ nije znalo gdjese nalazi.

POTRAGA ZA D@AFER-BEGOM KULENOVI]EM

Kulenovi}a je njema~ki napad zatekaou Beogradu odakle se s ostalim ministrimaSimovi}eve Vlade Kraljevine Jugoslavijeuputio najprije prema Uìcu odakle su do{lina Pale pokraj Sarajeva gdje su odràli triposljednje sjednice pred povla~enje premaNik{i}u 13. aprila 1941. Dàfera su “izgu-bili” negdje u meteù na Ilidì, a oslu~ajnom susretu s njim pisao je 18. aprilaMilan Jovanovi} Stoimirovi}, tada ve}biv{i urednik Samouprave, glasila Jugo -slovenske radikalne zajednice:

“Na ulici sretoh Dàfera Kulenovi}a.Zgranuh se kad ga videh. ‘Zar vi niste saVladom?’. ‘Ne’, re~e on, mene su sramnoostavili na Ilidì. ‘[ta to zna~i?’, pitah ga ja.‘To zna~i da su potpuno izgubili glavu’,odgovori on jetko.”

Brzi slom Kraljevine Jugoslavije zat e -kao je sukobljene sarajevske prvake JMO-a,koji su jo{ krajem marta 1941. odràlisve~anosti “Za veliku jugoslovensku nacijui mo}nu Otad`binu”. Tim povodom ulica-ma Sarajeva pro{la je povorka gra|anskih ipoliti~kih predstavnika svih vjera, a do{loje i do incidenata kada su muslimanskimprvacima dobacivane parole “Dole petakolona!” i “Ovo je {tab pete kolone!” za {tasu poslije optuèni sarajevski Jevreji. Reis-ul-ulema FFehim Spaho dan poslije skupauputio je povodom stupanja na prijestolmaloljetnog kralja PPetra II Kara|or|evi}aproglas svim tijelima i slu`benicima Isl-

a mske vjerske zajednice KraljevineJugloslavije {tampan na }irilici u kojemstoji da je kralju poslao pozdrav i “uvjerioga o nepokolebivoj odanosti i ljubavi musl -imana prema Previ{njem Prijestolju idragoj nam domovini Kralje vini Jugo -slaviji”. Dovo|enje u pitanje odanosti mus-limana Kraljevini Jugoslaviji najvi{e jeuznemirilo prvake Gajreta kao nositeljesrpske/jugoslovenske nacionalne ideologijeu ime koje je proveden beogradski pu~.Zanemarili su uglavnom srpsku politi~ko-nacionalnu pozadinu protiv muslimanskihuli~nih ispada te odgovornost prebacili nasarajevske Jevreje.

“Pored ranijih primjera nedoli~nogdrànja toga dijela Jevreja prema muslim -anima i njihovih poku{aja da raznim pod-metanjima stvore u na{oj javnosti takovami{ljenja o muslimanima kojima je cilj dadovedu u sumnju patriotska osje}anja mus-limana, neustru~avaju}i se ~ak i da na{imvlastima sugeri{u takva mi{ljenja raznimdostavama, konstatovano je da su ti ele-menti prilikom veli~anstvenih manifestaci-ja na dan 27. ovog mjeseca pravili takoveispade i sluìli se takovim metodama, da se


FELJTON

Priredio: ALMIR PANJETA

DRAGO MI JE, ANTEZagrebački muftija Ismet Muftićpohrlio je kod Pavelića


ima zahvaliti samo velikom patriotizmu iprisebnosti muslimana {to ovakovi sramni iru{ila~ki ispadi nisu urodili najteìmposljedicama”, bio je jedan od zaklju~akamuslimanske me|udru{tvene konferencijekoju je organizirao Gajret ve} 29. marta1941. traè}i od vlasti ka`njavanje izgred-nika

MUSLIMANI SA NIJEMCIMA: POLOMIT ]U TEMPL OD KRISTALAPredsjednik i potpredsjednik La Bene-

v o lencije Jakov Kajon i LLeon Finci poslijeovoga u ime svih jevrejskih ustanova idru{tava ve} prvog aprila 1941. objavljujuodgovor u kojem podsje}aju kako su “u posljednje vrijeme sarajevski jevrejiizloèni raznim izazivanjima i nasrtajimapojedinaca kako u javnim lokalima tako i naulici i putem {tampe” izraàvaju}i àljenje{to su “pojedina~ni incidenti i povici neod-govornih lica kojih nije bilo samo me|ujevrejima — a bilo je povika i protiv jevreja— mogli dati povoda da se predstavnicimusl imanskih ustanova na|u pobu|eni dazauzmu jedan organizovan stav gotovoprema cijeloj jevrejskoj zajednici”.

O incidentima izme|u jevreja i musli-mana izvijestio je i Centralni presbiro, a sveje kulminiralo nakon ulaska njema~kihtrupa u Sarajevo 15. aprila 1941. O ~emu jepisao i Jovanovi}-Stoimirovi}:

“Kako sam bio (…) uzbu|en istogadana kad sam ~uo nema~ku muziku koja jesvirala pred Ve}nicom! Ona svira, a musli-mani, na~i~kani na keju, nije da pljeskaju,nego se hori i preko Miljacke. Naro~ito jebio buran pljesak kad su odsvirali mar{ izFausta. E to je bilo za pri~u. Muslimani suuop{te do~ekali Nemce kao oslobodioce.Sve {to je bilo u Sarajevu od islama iza{loje na ulicu. Muslimani su se kao tuma~i ivo|i vozili automobilima s Nemcima.Zajedno s Nemcima, Muslimani su u{li ujevrejski Templ i lomili po njemu unutr a -{nje ukrase. Jevreji su imali ve}i strah odmuslimana nego od Nemaca.”

Ve} uo~i ulaska njema~kih trupa uSarajevu je zavladao haos: 4. aprila ostavkesu podnijeli vr{itelj du`nosti gradona~elni-ka MMuhamed Zlatar i nepotpuno op}inskovije}e. Dodatnom rasulu doprinijelo jenjema~ko bombardovanje grada, tu jeprivremeno bila smje{tena Vlada Jugos l -

avije u bijegu, Vrhovna komanda vojske uraspadanju i veliki broj naoruànih vojnihbjegunaca koji su ~ekali daljnji razvojdoga|aja.

U tim okolnostima u Sarajevu je formi-ran nestrana~ki “Narodni odbor” koji je tre-bao zamijeniti raspalu gradsku upravu testupiti u prvi kontakt s njema~kom vojskomu nadiranju i koji su ~inili gra|anski pred-stavnici svih vjera, uz iznimku jevreja kojinisu ni pozvani. Od muslimana su u to tije-lo u{li UUzeir Hadìhasanovi}, kao prvak dotada Kulenovi}u odanih prista{a JMO-a,potpredsjednik Gajreta Husein Kadi}, teAsim [eremet kao predstavnik Narodneuzdanice, skupine Kulenovi}evih protivni-ka me|u biv{im muslimanskim zastupnici-ma u Narodnoj skup{tini izabranih 1938. naStojadinovi}evoj listi. Srbe su predstavljalipredsjednik i sekretar Trgova~ko-industrij -ske komore u Sarajevu DDu{an Jeftanovi} iVojislav Besarovi}, te pravoslavni sve{te -nik i predsjednik mjesne Narodne odbraneMilan Boì} koji je godinu prije bio jedanod kolovo|a sarajevskog srpskog me|ud r -u{tvenog okupljanja protiv DàferaKulenovi}a i muslimanskog zahtjeva zaautonomnu Bosnu i Hercegovinu. Hrvatekatolike predstavljali su na po~etku mjesniprvaci HSS-a i advokati ZZdravko [utej iIvan Suba{i}, te nestrana~ki advokat LLukaČabraji}. Oni su se povukli odmah nakonprogla{enja NDH i Ma~ekovog poziva naodanost novim vlastima u Zagrebu,nespremni da nakon strana~kog sloma sud-jeluju u dalekose`nim dràvno-politi~kimkombinacijama izvan sarajevskih op}inskihokvira.

Od ulaska njema~kih jedinica u Sar a -jevo 15. aprila 1941. do dolaska u gradprvih hrvatskih vojnih odreda iz Zagreba uno}i s 23. na 24. april, nastupilo je vi{edn -evno i{~ekivanje daljnjeg razvitka doga|ajai zakulisno djelovanje me|usobno suprot-stavljenih skupina, a koje se odvijalo upozadini ~injenice da je privremenu vlastpreuzela njema~ka vojna komanda.. �

(Nastavlja se)


MUSLIMANI U NDH (1)

NA KAVI S POGLAVNIKOMSlavko Kvaternik, Milovan Žanić, AntePavelić, Osman Kulenović i Mile Budak

KRALJ ÂRŠIJEKralj Petar II Karađorđevićna maturalnom putovanju i

reis Fehim Spaho ispredBegove džamije 1939.

SARAJEVSKA POVORKA U APRILU 1941.Gradonačelnik Muhamed Zlatar, Uzeir Hadžihasanović,ban Drinske banovine Stanoje Mihaldžić, HakijaHadžić, Dušan Jeftanović, Asim Mutevelić

SARAJEVSKA POVORKA U APRILU 1941.Gradonačelnik Muhamed Zlatar, Uzeir Hadžihasanović,ban Drinske banovine Stanoje Mihaldžić, HakijaHadžić, Dušan Jeftanović, Asim Mutevelić


Podaci {panskog Nacionalnog ins-t i tuta za statistiku pokazuju da je[panija jo{ dublje potonula urecesiju. Rije~ je o tre}em uzast o -pnom padu BDP-a, nakon {to je u

prethodna dva tromjese~ja padao po stopiod 0,3 posto. Sa vrlo zabrinjavaju}omstopom nezaposlenosti od gotovo 25posto, ova zemlja èli izbje}i me|unarodnu


[PANSKI “BIJELI SLONOVI”

U vrijeme ekonomskog buma, svaka regionalna vlastu Španiji gradila je grandiozne objekte, od kulturnihcentara i sportskih dvorana do lokalnih zračnih luka.BBC News piše o rasipničkoj potrošnji španskih regijana skupe građevinske projekte, kao što je aerodrom u Ciudad Realu, koji je otvoren 2008., a zatvoren u

aprilu ove godine

BACANJENOVCA U VJETAR

BACANJENOVCA U VJETAR

Priredila: DANKA SAVI]

Spanija:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:13 Page 40

finansijsku pomo}, koju su ve} prije moralizatraìti Gr~ka, Irska i Portugal. Predvi| a -nja stru~njaka, ipak, govore da bi procenatnezaposlenosti mogao jo{ pove}ati ukolikobruto doma}i proizvod ne po~ne rasti.

SUOÂVANJA SA SUROVOM REALNO[]U

U Evropi strahuju da bi [panija moglapasti u du`ni~ku krizu, iako to vlast uMadridu odbacuje. U ovoj, ~etvrtoj po ve -li~i ni privredi eurozone ne radi ~ak 5,7

miliona ljudi, a za duboku krizu gra|ani krivebanke. PPascale Harter za BBC News ovihdana podsje}a da je Evropa ve} spasila{panske banke, a regioni u [paniji sada traènovac od centralne vlade. U vrijemeekonomskog buma, a zahvaljuju}i dostup -nosti evropskih fondova, svaka regionalnavlast u [paniji gradila je megalomanskeobjekte, od kulturnih ce ntara i sportskihdvorana do lokalnih zr a~nih luka. Isti ti

objekti sada stoje nedovr{eni, ili bezprograma i novca, i dobili su naziv bijelislonovi. Harter pi{e o rasipni~koj potro{nji{panskih regija za skupe gra|evinskeprojekte od kojih je najtransparentniji primjeraerodrom u Ciudad Realu, ju`no od Madrida.Ae rodrom ima jednu od najduìh pisti uEvropi, ali nema aviona, ve} samo letjelice


RASIPNI[TVO BEZ POKRI]A

Nakon otvaranja krajem devedesetih,Muzej u Bilbau (zapravo zgrada ogrankanjujor{kog muzeja Guggenheim u [paniji)pretvorio je ustajali industrijski gradpoznat po crnoj metalurgiji u pravuatrakciju koja je privukla ~ak 1,4 milionaturista. Ohrab reni tim primjerom, uskorosu i ostali gradovi èljeli isto, osmislitikulturni centar, angaìrati svjetski po -znatog arhitektu i to je smatrano receptomza uspjeh. Nastajale su mo numentalnegra|evine koje danas ugl avnom zjapeprazne. Grad umjetnosti i znanosti (LaCiudad de las Artes y de las Ciencias),futuristi~ki kompleks bijelih, prozra~nihpala~a nastao je tako|er krajem deved e -setih kao trijumf moderne arhitekture idoma}eg, svjetski poznatog arhitekte

Santiaga Calatrave. Nakon otvaranja, bioje glavna atrakcija ovog lu~kog grada, alinakon po~etka krize postao je dokazneodgovornog tro{enja poreznog novca.Gradnja zra~ne luke Castellón ko{tala je213 miliona, ali ona nikada nije otvorena.Pro{log mjeseca u medijima je objavljenokako je {panska politi~arka Andrea Fabranakon najave premijera Mariana Rajoyada se nezaposlenima, u sklopu mjera{tednje, reù davanja, u parlamentuuzviknula: “Ko ih sve je..!” Rajoya je ina~ek}erka predsjednika Vije}a okrugaCastellon koji je sebi podigao statuuvisoku 24 metra, pla}ena novcem okruga,~ak 300 hiljada eura, podignutu uz noviaerodrom koji dosad nije vidio ni jedanavion. �

GRADITELJSKI BUM

Monumentalne građevine koje suprogutale ogroman novac danaszjape prazne

[pancima na naplatu dolaze ra~uni izvremena kada su neracionalno tro{ili

novac na magalomanske projekte

VRIJEME PONOSA I SLAVEUspjeh koji je prvobitno do{ao sa

izgradnjom muzeja u Bilbaupodstakao je i druge regije dainvestiraju ogromna sredsta u

izgradnju megalomanskihobjekata koji sada, uglavnom,

zjape prazni

IMPRESIVNE GRA\EVINE KAO UPOZORENJE KAKO SE RASIPAO NOVAC[panski grad umjetnosti i znanosti bio je krajem devedesetih velika atrakcija da bipotom postao jedan od dokaza neodgovornog tro{enja poreznog novca

Nastavak na 46. stranici

��



SU\ENJE @ENSKOMPANK BENDU UMOSKVI

U Moskvi je po~elo su|enje ~lanicamaènskog pank benda Pussy Riot.Nade`da Tolonikova, Marija Aljohina iJekaterina Samutsevi~ se suo~avaju saoptu`bama za huliganstvo i ometanjevjerske slu`be u Katedrali HristaSpasitelja u Moskvi, izvo|enjem nastupapod nazivom “pank molitva” i pozivima nasmjenu reìma Vladimira Putina. Trimlade Ruskinje izjavile su pred sudomOptuène ène su suo~ene sa kaznomdo sedam godina zatvora ukoliko buduprogla{ene krivim, dok grupe za za{tituljudskih prava upozoravaju da bi takvakazna bila pretjerana.

KOLIKO BiH TRO[I SREDSTAVAIZ IPA FONDA Analiza Direkcije za evropske integraci-je BiH, ra|ena na temelju podatakakoje je Delegacija EU-a u BiH prezento-vala na pro{lomjese~nom, petom sas-tanku Odbora za pra}enje IPA, pokazu-je da je od ukupne vrijednosti iznosaIPA sredstava alociranih BiH u okvirudràvnih programa IPA 2007-2010(295,279 miliona eura), do 28.6.2012.ugovoreno ne{to vi{e od dvije tre}ine.Tako|er, blizu polovine od ukupno aloci-ranih sredstava iz dràvnih godi{njihpaketa IPA 2007- 2010 do pomenutogdatuma ispla}eno je kompanijama kojesu na tenderu odabrane da implementi-raju IPA projekte. Izraèno u procentimai iznosima, ukupna stopa ugovorenihsredstava iz IPA dràvnih paketapomo}i 2007-2010 dostigla je nivo od73% ili 214,881 milion eura. Nivoispla}enih sredstava za IPA dràvne

EVROPA, ODMAH

Iako je oko osam miliona Rumuna glasa-lo protiv ostanka na vlasti rumunskogpredsjednika TTraiana Basescua, on osta-

je na vlasti do 2014. zahvaljuju}i nedo-voljnoj izlaznosti: referendum odrànpo~etkom sedmice nije uspio jer je odzivbio manji od potrebnih 50 posto. Basescu,{ezdesetogodi{nji pomorski kapetan i biv{iministar za transport, prvi put je izabran zapredsjednika Rumunije 2004. i od tada je

stalno osporavan. Optuìvan da jesara|ivao sa Sekuritateom, tajnom polici-jom biv{eg rumunskog predsjednikaCeauşescua, Basescu je bio suspendovan i2007. godine, ali je vra}en na du`nostnakon referenduma. Posljednji put, novaljevi~arska parlamentarna ve}ina, okuplje-na oko Socijal-liberalne unije (USL) premi-jera VViktora Ponte, glasala je 6. jula zaopoziv Basescua, optuìv{i ga da je vi{e

U izvještaju objavljenom uoči održavanja referendumau Rumuniji, Evropska komisija je skeptična prema

sposobnosti ove zemlje da udovolji temeljnim načelimaEU-a, posebno u političkom smislu

Nezadovoljna ispunjavanjem polipredviđa stroži nadzor nad Rumu

EUROPA:EUROPA.qxd 31.7.2012 17:59 Page 42


pakete (2007-2010) do sada iznosiukupno 43% ili 126,772 miliona eura.Ukoliko se posmatra period od 5. jula2011., kada je Delegacija EU-a u BiHprvi put prezentovala podatke o stepenu iskori{tenosti sredstava iz IPAfondova, do sada, procenat ukupnougovorenih sredstava za IPA dràvneprograme 2007-2010 u BiH biljeì rastod 26% ili 75,327 miliona eura.

[PANSKI DIPLOMATAPENA UMJESTOLAJÂKA U EEAS-u[panski diplomata koji trenutno obavljadu`nost ambasadora ove zemlje uRusiji Luis Felipe Fernández de laPeña naimenovan je za novog direktoraza Evropu, uklju~uju}i Zapadni Balkan iSrednju Aziju u okviru Evropske slu`beza vanjsko djelovanje (EEAS).Fernandes je na ovoj poziciji naslijedioMiroslava Laj~aka, koji je ranije ponovo imenovan za {efa slova~kediplomatije. [panski diplomata jeprethodno bio generalni direktor zaSjevernu Ameriku, Aziju i oblast Tihogokeana u {panskom ministarstvu inostranih poslova, a ranije je bio iambasador u Turskoj i Azerbejdànu.

STOTINE AZILANATAVRA]ENO IZ[VEDSKE U BiH Pro{le godine 981 osoba iz BiH podnijela je zahtjev za azil u [vedskoj,a do 25. jula ove godine 1.255 osobazatraìlo je azil, saop{tila je Ambasada[vedske u BiH. U Ambasadi upozo-ravaju kako su svi zahtjevi za dobijanjeazila odbijeni, te da se gra|ani BiH koji neopravdano traè azil suo~avaju smogu}no{}u da dobiju dvogodi{njuzabranu ulaska u zemlje potpisnice{engenskog sporazuma. Podsjetimo, od prvog maja ove godine vi{e od 300 gra|ana BiH vra}eno je iz [vedske i njima je odre|ena “zabranaponovnog ulaska”. Proteklih dana su iz Brisela stigla upozorenja kakopostoji mogu}nost zamrzavanjabezviznog reìma sa BiH zbog naglog porasta la`nih azilanata iz ove zemlje.

puta prekr{io Ustav preuzimanjem du`nostipremijera i stalnim mije{anjem u posloveVlade, nepo{tovanjem Parlamenta i drugihdràvnih institucija. Sukob Basescua irumunskog premijera Ponte uznemirio jeBrisel jer je paralisano dono{enje odluka uvrijeme kada je Rumunija trebalo da okon~apregovore sa MMF-om o paketu pomo}i vri-jednom pet milijardi eura. Osim toga,Evropska komisija je u svom posljednjemizvje{taju o napretku, objavljenom nedavno,o{tro kritizirala Rumuniju u okviru tzv.meha nizma za pra}enje reformi pravosu|a iborbe protiv korupcije, uvedenom po ulaskuove zemlje i Bugarske u EU. Ovaj meha-nizam omogu}io je Uniji da ne prizna sudskeodluke dràve ili ~ak da zamrzne isplatusredstava iz evropskih fondova, ali od po -~etka 2010. godine Unija vi{e nije aktivirala

ovu klauzulu. Me|utim, ukoliko se ne po~neozbiljnije po{tovati ustavni poredak, pravoglasa Rumunije u Vije}u ministara EU-amoglo bi biti ukinuto. Ovo upozorenjeKomisije izre~eno je nakon posljednjih poli-ti~kih previranja u Ru muniji, u kojem je pre-mijer Ponta optuèn od strane opozicije zaprovo|enje “dr` avnog udara”. U svomizvje{taju, Komisija je zabrinuta zbog stanjau dràvi i sumnja u njenu sposobnost da udo-volji temeljnim na~elima Unije. Komisijapredvi|a stroì nadzor nad Rumunijom nego{to je onaj nad Bugarskom. Naredni izvje{tajo Rumuniji }e biti objavljen krajem godine, aza Bugarsku se o~ekuje do kraja 2013.godine. Za razliku od Rumunije, gdje domi-n i raju politi~ki razlozi, Bugarska je kri-tizirana zbog svog neuspjeha u suzbijanjuorganiziranog kriminala. (D. Savi})

olitičkih uvjeta, Komisija munijom!

UPOZORENJE RUMUNIJIEvropska komisija je vrlo nezadovoljna

stanjem u Rumuniji koja bi, ukoliko ne po~ne ozbiljnije po{tovati ustavni poredak, mogla

izgubiti glas u Vije}u ministara EU-a

UPOZORENJE RUMUNIJIEvropska komisija je vrlo nezadovoljna

stanjem u Rumuniji koja bi, ukoliko ne po~ne ozbiljnije po{tovati ustavni poredak, mogla

izgubiti glas u Vije}u ministara EU-a

EUROPA:EUROPA.qxd 31.7.2012 18:01 Page 43


BUSINESS� Mutni elektroenergetski aran`mani EPBiH� Uspje{no polugodi{te dva telekom operatera� Dramati~an pad vrijednosti aluminija� Nastavljen pad industrijske proizvodnje u BiH

Kako bi skrenuo pa`nju javnosti s afere“IFC IFM“, fantomske ruske firme sasjedi{tem u Njema~koj s kojom je potpisaoProtokol o zajedni~koj izgradnji termoel-e k trane u Tuzli, direktor EPBiH EElvedinGrabovica svako malo najavljuje raspisi-v a nje transparentnog me|unarodn og ten-d e ra na kojem }e EPBiH izabrati ozbiljnogi pouzdanog partnera na ovom projektu.Drugim rije~ima, tvrdi da je re~eniProtokol potpisan s neozbiljnim i nepouzd -anim partnerom, i da nema nikakvu pravnusnagu.

Ostaje me|utim nejasno za{to je uop}edirektor Grabovica putovao u Njema~ku iza{to je potpisao Protokol s firmom zakoju i sam kaè da nije ozbiljan partner, jer}e EPBiH tek nakon raspisanog tenderaizabrati pravog partnera? Nejasno jetako|er za{to EPBiH jo{ uvijek oklijevaraskinuti Protokol potpisan s partnerom zakoga je Grabovica potpuno uvjeren da nijei da ne}e biti partner EPBiH na izgradnjinovog termobloka u Tuzli?

Jednako je tako nejasno za{to jeaktuelna uprava EPBiH na ~elu s Grabo -vicom do sada oklijevala s raspisivanjemme|unarodnog tendera za izbor strate{kogpartnera na projektu TE Tuzla? Ako jeGrabovica odlu~io ignorirati raniji tender

na kome je bio izabran {vicarski Alpiq,za{to nije jo{ prije godinu i vi{e raspisaonovi tender i izabrao partnera ~ija }eponuda biti povoljnija od ponude {vica r -skog Alpiqa? Tim prije {to je novi tenderkoncipiran na prakti~no istovjetan na~inkao i dva ranija tendera - prvi koji jeraspisan jo{ 2008. godine i na kome jepobijedila ugledna njema~ka kompanijaEnBW, i drugi, raspisan dvije godinekasnije, na kome je pobijedila {vicarskakompanija Alpiq, jedna od najve}ihenergetskih kompanija ne samo u [vic a -rskoj nego u cijeloj Evropi.

Grabovica bi tako|er morao pojasnitiza{to u novom tenderu nije preciziranaraspodjela elektri~ne energije izme|uEPBiH i strate{kog partnera? U tenderu nakome je bio izabran EnBW, a kasnijeAlpiq, bilo je predvi|eno da se proizv e -dena struja dijeli na ravne ~asti, 50:50posto, no Grabovica je ovaj segmenttendera samovoljno preina~io ostavljaju}imogu}nost da se sa strate{kim partnerom otom va`nom pitanju “naknadno prego -vara“, vjerovatno na na~in kako je nedavno“pregovarao“ u Hamburgu, sklapaju}imutne poslovne aran`mane s jednom odnajnepoznatjih energetskih kompanija uEvropi - “IFC IFM“.

“M:tel“ i “BHTelecom“uvećali profit

Dva od tri dominantna telekom ope -ratera u BiH ostvarila su snaàn rastprofita u prvih {est mjeseci 2012.godine. [estomjese~ni profit BH Tele -co ma uve}an je za pribli`no 10 posto, naiznos od 72,7 miliona KM, dok je netodobit M:tela porasla za 7 posto, na iznosod 53,1 milion KM. Prema revidiranimfinansijskim izvje{tajima, BH Telecomje pove}ao profit zahvaljuju}i kresanjutro{kova poslovanja koji su smanjeni zaoko 4 posto, za razliku od M:tela ~iji jerast neto profita posljedica rasta brutoprihoda za 2 posto, dok su istovremenotro{kovi poslovanja blago porasli, za 1posto.

Tre}i dominantni telekom operater,HT Eronet, po lo{em starom obi~aju jo{nije iza{ao u javnost s poslovnimpokazateljima. Tu je lo{u dugogodi{njupraksu predsjednika uprave SStipe Prili}aprotekle godine prekinuo njegov naslj-e d nik VVilim Primorac, no stara lo{apraksa je nastavljena nakon {to je Prli}uz svesrdnu podr{ku SDP-a ponovopreuzeo kormilo u ovoj kompaniji.

U prvom polugodi{tu protekle god i -ne uprava HT Eroneta na ~elu s“kratkotrajnim“ direktorom Primorcemiskazala je rekordan polugodi{nji profitu iznosu od 11 miliona KM, {to je bez -nalo jednako profitu koji je HT Eronetna ~elu s Prli}em ostvario tokom ~itave2010. godine.

U drugom dijelu 2011. godine, kadaje Primorac smijenjen a Prli} (ponovo)postavljen, profit Eroneta naglo jepo~eo kopniti pa je na kraju godine bio~ak i manji (10,1 milion KM) nego uprvih {est mjeseci!

No, ni protekle kao ni ranijih godina,HT Eronet nije u federalnu kasu uplationi prebijenu marku.

Ta }e se praksa o~ito nastaviti i u2012. godini.

Elektroprivreda BiH još nijeponištila Protokol s ruskom

tvrtkom “IFC IFM“

Priredio: ASIM METILJEVI]

NEODGOVORENAPITANJADirektor EPBiH ElvedinGrabovica jo{ nije pojasnioProtokol potpisan s fantomskom firmomIFC IFM

BIZNIS:BIZNIS.qxd 1.8.2012 20:57 Page 44


Dvije tvornice iz metalskog sektora, Bira~ izZvornika i Aluminijski kombinat iz Mostara, prolazekroz najteù poslijeratnu krizu koja je izazvanaglobalnim krajnje nepovoljnim trendom na alu mi -nijskom trì{tu. Cijena aluminija na Londonskoj berzimetala pala je u nepunih deset mjeseci za oko 800 dolaraza tonu - sa 2.660 u maju 2011. godine na 1.840 dolara umaju 2012. godine.

Istovremeno se stropo{tala i cijena glinice - sirovineiz koje nastaje aluminij - na svega 305 dolara za tonu, {toje najnià cijena ove sirovine u posljednje ~etiri godine.

Na drugoj strani osjetno su porasli tro{koviproizvodnje glinice i aluminija zbog rasta cijene ener -genata - plina i struje - koji u ukupnoj strukturi tro{kovasudjeluju s visokim procentom, u rasponu od 25 do ~ak40 posto.

U tako nepovoljnim okolnostima koje traju ve}nekoliko godina, mnogi evropski proizvo|a~i glinice ialuminija odlu~ili su privremeno zaustaviti proizvodnju,procjenjuju}i da }e manje izgubiti ako proizvodnja stane.

Primjera radi, u Italiji je zaustavljena proizvodnjaalumunija u fabrici Alkoa ~iji je kapacitet 150.000 tona,a sli~ne poteze povukli su i vode}i proizvo|a~i aluminijau [paniji, Engleskoj, Danskoj, Holandiji... Masovnozaustavljanje evropskih tvornica aluminija dovelo je dogolemih zaliha glinice a posljedi~no i do dramati~nogpada cijena ove sirovine.

Mjese~ni gubitak Tvornice Bira~ iz Zvornikaprema{io je iznos od 2 miliona KM i posve je jasno da bimanja {teta bila ako bi zvorni~ka tvornica privremenozaustavila proizvodnju i prestala gomilati dugovanjaprema mnogobrojnim dobavlja~ima, poput primjericeBH Gasa kojem zvorni~ka tvornica ve} duguje 22miliona KM!

U jednako nepovoljnoj situaciji nalazi se iAluminijski kombinat Mostar, koji s trenutnom cijenomstruje ne moè jo{ dugo dràti glavu iznad vode.

U prvom polugodi{tu 2012. godine industrijska proizvodnja BiHbiljeì zna~ajan pad u odnosu na prvo polugodi{te 2011. godine, pri~emu je pad naro~ito izraèn u industriji gra|evinskog materijala.

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u prvom polugo -di{tu 2012. godine manja je za 6 % u odnosu na prvo polugodi{te2011. godine, dok je u Republici Srpskoj industrijska proizvodnjamanja za 5,2 %. U oba entiteta, jo{ je izraèniji pad u proizvodnjigra|evinskog materijala - 9 % u FBiH, odnosno 8,5% u RepubliciSrpskoj.

Ovakvo stanje u industriji gra|evinskih materijala u Bosni iHercegovini direktna je posljedica nastavka nedovoljne investi-cione aktivnosti u zemlji i vrlo niske uposlenosti kapacitetagra|evinarstva na{e zemlje, odnosno potra`nje i prodaje proizvo-da industrije gra|evinskih materijala.

“Birač“ mjesečno gubi milion eura

Industrijska proizvodnja u FBiH manja za6, a u RS-u za 5,2 posto

PAD CIJENA ALUMINIJANa svjetskoj berzi metala aluminiji je za

desetak mjeseci pojeftinio za 800 dolara

FEDERACIJA BiH REPUBLIKA SRPSKA

20112012

102,5

Industrijska proizvodnja Bosne i Hercegovine

VI 2011VI 2012

94,0

20112012

91,9

VI 2011VI 2012

94,8

BIZNIS:BIZNIS.qxd 1.8.2012 20:58 Page 45

tipa jastreb i soko. Otvoren je 2008., ali jezatvoren u aprilu 2012. godine. U nastavku,prenosimo ve}i dio teksta BBC Newsa.

Devedesetih godina, svaki grad usvakom ({panskom) regionu imao je velikiprojekat po kojem bi bio prepoznatljiv iprivla~io posjetitelje. Bilbao je dobio svojmuzej Guggenheim (ovaj muzej u Baskiji,spektakularne arhitekture ~uvenog ame -ri~k og arhitekta FFranka Gehryja, ~ija jeizgradnja ko{tala 150 miliona eura, bio jeodgovor regionalne baskijske vlade naizazove sve slabije privrede nekada jedneod najbogatijih regija u [paniji, op.pr.), pazbog ~ega ne bi Ciudad Real imaoaerodrom? ““Imali smo priliv bogatstva, neznamo kako, ali odjednom smo bili bogati“,kaè MMiguel Angel Bastenier, kolumnistaljevi~arskog dnevnog lista El Pais.“Postojala je takva pomama za ulaganjemnovca i ljudi su bili uzbu|eni.“ Aerodrom uCiudad Realu je trebao da bude privatniprojekat, sa privatnim profitom, ali pos -lovni ljudi koji su stajali iza toga nisu imaliproblema da dobiju politi~ku podr{ku. Prijekolapsa, {panske lokalne {tedionice (thecajas) bile su druga~ije od ostalih banaka najedan klju~ni na~in - doma}i politi~ari bilisu na njihovom ~elu. Dakle, kompanijamaje bila neophodna politi~ka podr{ka zavelike projekte kako bi podstakli {tedioniceda ulaù. ““Obje vode}e politi~ke strankebile su saglasne“, kaè SSantiago Moreno,glasnogovornik socijalisti~ke strankePSOE, koja je kontrolisala regionalnuvladu u to vrijeme. ““Nau~ne studije koje suproveli investitori u aerodrom pokazale suda }e se otvoriti 6.000 radnih mjesta iosnaìti privreda“, dodao je. Ipak,aerodrom je otvorio piste svijetu u najgorojrecesiji u posljednjih 100 godina.[tedionica Castilla La Mancha postala jeprva lokalna {tedionica u [paniji koju jezahvatila kriza, sa vjerovatno 70 postoudjela u direktnim i indirektnim investi -cijama u aerodrom. Sve vi{e {panskih{tedionica je moralo da se udruì ili su bilepreuzete i izloène toksi~nim dugovima.

“Pomislili biste da aerodrom nije uspiozbog krize, ali uvjeren sam da akcionarinikad nisu mislili da }e (aerodrom) raditi.Jedini profit u ovom aerodromu bila jenjegova izgradnja“, kaè CCarlos Otto,lokalni novinar istraìva~.

ZLOUPOTREBA INVESTICIJA UPOLITI^KE SVRHE

Izgleda da zvani~ni izvje{taj o bankrotuaerodroma potvr|uju ovu tvrdnju.

“Krediti su bili dovoljni da se pokrijefaza izgradnje, ali se nije razmi{ljalo oinvesticiji koja je neophodna da biaerodrom funkcionisao kao preduze}e“,navedeno je u (pomenutom) izvje{ta -

ju. Banke, kojima su se akcionari obratili zadodatne kredite, kaù da nisu mislile da }eposlovni model za aerodrom biti odrìv,stoji u izvje{taju. Tako|er se navodi da je “sama izgradnja aerodroma obezbijedilaprvi profit investitorima, jer su potpisaliugovore sa svojim gra|evinskim firmama“.“To nikada nije ni vo|eno kao praviposao“, kaè nekada{nji radnik koji je èlioostati anoniman. Nije mogao na}i drugiposao i strahuje da ne}e imati ni u CiudadRealu, gdje svako zna svakoga - ako budegovorio javno o tome kako je vo|enaerodrom.

“Imali smo trake za sve {to je imalokota~e“, kazao nam je. ““Imali smo ~aktrake za ma{ine za poliranje podova — takosmo se dosa|ivali. Neki su ljudi izlazilinapolje da uzmu {paroge ili love ze~eve. “

Malo je moglo da se uradi. Postojali sume|unarodni letovi sa londonskog Stanste -

da, a unutar [panije iz Barselone i Palma deMallorce. Me|utim, u posljednjoj godini nijedan avion dnevno nije slijetao na pistudugu 4,2 km, koja je napravljena za noviAirbus 380, najve}i putni~ki avion nasvijetu.

Carlos Otto vjeruje da su privatniinvestitori mislili da }e regionalna vladaosigurati profitabilnost tako {to }esubvencionisati aviokompanije da tamolete. Regionalna vlada je sada pod kon -trolom Narodne stranke [panije, kojaoptuùje prethodnike da su uludo potro{ilimilione eura. Jo{ uvijek nije poznato kolikoje cijeli ovaj poduhvat zapravo ko{tao, aprocjene idu od 356 miliona eura domilijardu eura. Ovaj nedostatak transpa -rentnosti jedan je od problema koji sudoveli do ekonomske krize u [paniji, kaèDavid Cabo, predstavnik Civio fondacijekoja lobira za slobodu informacija. ““Javnislu`benici nisu navikli da budu nadzirani,njihova odgovornost nije zajedni~ka u[paniji. To je stra{no jer imate dostamutnih vladinih pravnika i svaki od njihkontrolira javni novac.“

Juan Jose Toribio, ekonomista sa{panske IESE poslovne {kole, kaè da je zasuo~avanje sa {panskim problemom proje-k a ta bijelih slonova najprije potrebnouhvatiti se u ko{tac sa {panskim svetimkravama - poluautonomnim regijama.

“Regionalne vlade uìvaju mogu}nosttro{enja i zapo~injanja javnih radova, ali nesnose politi~ki rizik ili tro{kove pove}anjaporeza. Neko treba da bude odgovoran za ovoi mo`da treba da se vratimo vi{e centralizo-v a nom sistemu“, smatra on. Ipak, ~ak i saapsolutnom ve}inom u parlamentu, Narodnastranka bi mo`da teè postigla centralizacijunego uvo|enje mjera {tednje. �


[PANSKI “BIJELI SLONOVI”

RASTROŠNOST REGIJA:Juan Jose Toribio, ekono-mista sa španske IESEposlovne škole, kaže zaBBC News da je zasuočavanje sa španskimproblemom projek atabijelih slonova najprijepotrebno uhvatiti se ukoštac sa španskim sve-tim kravama - poluaut -onomnim regijama

PRESKUPE INVESTICIJE BEZ POKRI]AAerodrom u Ciudad Realu, ju`no od Madrida, ima jednuod najduìh pisti u Evropi, ali nema aviona i zatvoren jeod aprila 2012. godine

�

Nastavak s 41. stranice



Nekima trebaju godine, nekima tone uspije nikada. Majstorima jedovoljna samo jedna utakmica.Said Husejinovi} je ~udesnompartijom za Sarajevo protiv

Levskog iz Sofije pokazao da u Sarajevu uproteklih petnaest godina nije igrao boljinogometa{. Na obje strane Miljacke. Stoganije nikakvo ~udo {to mu je telefon zatrpanporukama u kojem mu se nudi transfer uneki od evropskih klubova. Said je novazvijezda bh. nogometa, a majstorije i goloviprotiv Bugara te u nekoliko posljednjihutakmice pro{le sezone u Premier ligiotvorili su mu vrata novog velikog

transfera. No, Said ostaje uSarajevu. Do kraja ove sezone.Barem tako kaè u razgovoruza Slobodnu Bosnu. ““Neoptere}ujem se transferom,imam mno{tvo ponuda, neznam vi{e ni odakle me zovu.Svaki dan mi zvoni telefon,zovu iz Austrije, [vicarske...Ju~e su me zvali iz Bugarske.Sada se i Levski interesira za

mene, prije njih i CSKA. Nema{anse, Bugarsku sam odbio, ta me

liga uop{te ne zanima. Tamo ne}uda idem. Ta~no je da mi nude veliki

novac, mene to ne zanima. Meni je uSarajevu lijepo, mislim samo na Sarajevo.Ne mislim ni na pare niti na bilo {ta drugo.Volio bih ostati do kraja sezone, da idu}egodine osvojimo naslov prvaka, dauzmemo i duplu krunu. Sa ekipom kakvusada imamo, imamo i veliku {ansu da to iostvarimo. Trenutno smo najkvalitetnijaekipa u Bosni i Hercegovini. To tvrdim!“


NOGOMET

Nekada jedan od najboljih mladih nogometaša BiH, SAID HUSEJINOVIĆ (24),nakon tri godine igranja u BUNDESLIGI vratio se u BiH i igrajući za SARAJEVO

pokazao zašto je najbolji poslijeratni nogometaš bh. prvenstva; samo za SBHusejinović govori o razlozima zbog kojih je napustio WERDER, sukobima sa novinarima, o tome zašto ne igra za reprezentaciju BiH i zašto je ARSENAL

najbolji klub na svijetu

KOŠEVSKIBOŽUR

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Said:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 23:32 Page 48

êtiri godine Said je igrao u Njema~koj.Oti{ao je iz tuzlanske Slobode u najve}emposlijeratnom transferu tog kluba. Premapisanju medija, za njega je Werder izBremena Slobodi, koja se danas pati udrugoliga{kom dru{tvu, tada platio milionmaraka. Isto onoliko koliko je francuskiNantes platio Tuzlacima za danas ve}zaboravljenog MMirzu Me{i}a. Gdje je tajnovac oti{ao, ko ga je i kako potro{io, pri~aje za neku drugu priliku.

SCHAAF GA NIJE VOLIOHusejinovi} je za Werder igrao tri

godine, jednu je sezonu proveo na posudbiu Kaiserslauternu. Pro{le zime raskinuo jeugovor sa Nijemcima i vratio se u BiH.Nekoliko mjeseci nije trenirao, nije imaoklub. Udebljao se i ~inilo se kako mukarijera propada iako su mu tek 24 godine.“On je stalno trenirao, ali je pogre{no jeo”,kaè nam kroz smijeh jedan od Saidovihbliskih prijatelja. Onda je pred kraj sezone

napravio potez koji mu je, pokazat }e sekasnije, spasio karijeru. Potpisao jejednogodi{nji ugovor sa Sarajevom. Inakon svega nekoliko utakmica postaonajbolji igra~ ovog kluba. Ali i Premierlige. ““Thomas Schaaf je kao stru~njakodli~an, ali kao ~ovjek...”, kaè nam,ozna~avaju}i dugogodi{njeg treneraWerdera klju~nim krivcem zbog kojeg jenapustio taj klub. ““U Werderu, naàlost,nikada nisam dobio pravu priliku”, kaènam. ““Ulazio sam u igru, igrao dobru uutakmicama u kojima sam dobivao {ansu,ljudi u klubu su bili zadovoljni, ali...” Tadaje shvatio da za njega u lu~kom gradu nasjeveru Njema~ke nema mjesta. ““Puklo jenakon utakmice protiv Nirnberga. Gubilismo 2-0, u{ao sam u igru i preokrenuorezultat na 2-2. Trener me zvao nakonutakmice da mi ~estita, dugo smorazgovarali, bio je super zadovoljan samnom. Slijede}u utakmicu protiv Dort -munda uvede me u igru u 91. minuti.Dotaknem loptu, sudija svira kraj. To mi jebio jedan od najteìh trenutaka u ìvotu.Protiv St. Paulija namjestim gol, odigramodli~no, slijede}e kolo protiv Wolfsburgaostanem na klupi. Igramo Ligu prvakaprotiv Tottenhama, spremaju me u prvojekipi cijelu sedmicu i onda mi dva sata prije

utakmice kaù da ne igram. Tada samshvatio da je vrijeme da idem.” Osim toga,u Njema~koj je bio sam, bez porodice iprijatelja. ““Jednostavno, nisam imao nikogaiza sebe da me podrì, niko nije lobirao zamene, niko me nije gurao. Takvu podr{kumora{ imati kada si nogometa{ i kada igra{u inozemstvu. A tamo mora{ biti tri putabolji od Nijemaca da igra{.” Nekako u istovrijeme pojavile su se i vijesti kako jeodlu~io bojkotirati nogometnu reprez e -ntaciju BiH sve dok je bude vodio tada{njiselektor MMiroslav Blaèvi}. Za repreze n -taciju je igrao dva puta, oba puta uprijateljskim utakmicama. Protiv Make-d onije i protiv Bugara. Jednu u vrijeme dokje tim vodio MMeho Kodro, drugu podpaskom ]ire Blaèvi}a. ””Jo{ nisam defi -nitivno odlu~io {ta da radim, ali akodobijem poziv ovog selektora, vjerovatnose ne}u odazvati”, navodno je tada izjavio,dodaju}i da je ]iro i za RRoberta Prosi -ne~kog govorio da ne}e postati igra~.

Danas kaè kako je sukob s Blaèvi}emizazvao novinar jednog ovda{njeg dnevnikakoji je izmislio njegovu izjavu. ““]irupo{tujem, on je vrhunski stru~njak i onjemu mogu samo najbolje govoriti.Stra{an ~ovjek i stra{an trener”, kaè idodaje: ““Kod njega sam igrao, ali onda suse desile neke nesuglasice koje su izazvalinovinari. Jednom su novine prenijele izjavukoju ja nikada nisam dao, bila je rije~ o@eljezni~aru, pisali su da sam rekao datamo igraju napuhane zvijezde i sli~no, atako ne{to nikada nisam izjavio. Onda sepojavila izjava o reprezentaciji. Tomnovinaru koji je izmi{ljao moje izjave sevi{e ne javljam, zvao me je nekoliko puta,ali koga prekriìm jednom, vi{e me nikadau ìvotu ne mora zvati.”

ÂST JE KADA ME POREDE S PAPETOMPoslije rata u prvenstvu BiH igralo je

nekoliko nogometnih velemajstora, SSamirMuratovi}, AAlen [koro, SSa{a Papac, AAlmirTurkovi}, AAlmedin Hota... No niko od njihnije s takvom lako}om a u isto vrijemerazornom silinom rje{avao va`ne utakmicekako to radi Said Husejinovi}. Momakro|en u Zvorniku pokazao je u utakmicamapretkola Europa lige da na Ko{evu stanujeigra~ zbog kojeg vrijedi kupiti kartu i do}i

gledati utakmice ~emerne Premier lige. Ali,{to je jo{ va`nije, pokazao je da na Ko{evustanuje igra~ kojeg selektor SSafet Su{i}jednostavno mora pozvati u krug igra~a skojima }e u septembru po~eti kvalifikacijeza SP. Najbolji igra~ Premier ligejednostavno, kao {to to rade isto~ni izapadni susjedi, mora biti u reprez -entativnom kadru, pa makar za pola satakvalifikacijskih utakmica. A Said moè i ureprezentaciji mnogo. ““Ako me selektorpozove, bio bih presretan. Ako ne, Boèmoj, idem dalje, igrati za Sarajevo idokazivati se. Sada mislim samo naSarajevo, ni na {to drugo. Ako dobijempoziv, dat }u sve od sebe da ga opravdam,da igram najbolje {to mogu. Čast je bitime|u najboljima”, kaè Said. Veteranisarajevskih tribina tvrde da je on, nakondugo vremena, igra~ koji svojim potezimapodsje}a upravo na Safeta Su{i}a. ““Dragomi je, vjerujte, neopisivo mi je drago {to meporede sa Safetom Su{i}em. Ne treba

pri~ati o tome ko je Pape, za mene je tonajbolji igra~ svih vremena u biv{ojJugoslaviji. Kada me porede sa njim, to jeogromno priznanje. Ali sam u isto vrijemepresretan {to sam obradovao navija~e,nagnao ih da tako i misle o meni. Čitam,pratim {ta ljudi misle o tome kako igram i,akobogda, èlim da me jo{ dugo porede saSu{i}em.” Kao i svi bh. nogometa{i kojiimalo vrijede, i Said }e, na àlost svih onihkoji vole nogomet, najvjerovatnije na krajusezone oti}i iz Sarajeva. Kaè da bi, kada biimao priliku da bira, odabrao klub koji voliod ranog djetinjstva. ““Arsenal!”, kaè sasjajem u o~ima. ““Zinedine Zidane je uvijekbio moj idol. Uvijek! I danas je on za menenajbolji nogometa{ ikada. To je ~arobnjaksa loptom, igra~ koji ne zna pogrije{iti,kojem je lopta uvijek zalijepljena za nogu.Nakon njega Thiery Henry. Stroj za golove,~ovjek kojem je dovoljan okret da postignegol.” U me|uvremenu, izme|u magije kojudonosi na Ko{evu i transfera u inozemstvo,razmi{lja i o vjen~anju. ““Imam djevojku,skupa smo ~etiri godine. Ne znam, nekadami do|e da se oènim, nekada pomislim dato i ne}u. Pomislim da ne}u pogrije{iti, pase predomislim. Sada je tako, neka ide svesvojim tokom. Bitno je da smo skupa i dasmo sretni.” �


VELEMAJSTOR SA DRINE

“Said Husejinovi} je u Sarajevo do{ao da spasi karijeru: samo pola godine kasnije postao je najbolji

nogometa{ koji je ikada igrao u Premier ligi BiH“

Said:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 23:33 Page 49

êlni ljudi {panskog rukometnogvelikana Ademar Leona, primor a -ni te{kom recesijom koja jepritisnula [paniju, odlu~ili suovoga ljeta kupovati isklju~ivo na

balkanskom trì{tu. Budèt za poja~anjabio im je, u odnosu na ranije godine,iznimno skroman, svega 100 hiljada eura. Iodlu~ili su ga potro{iti, izme|u ostalog, i zadovo|enje rukometnog reprezentativca BiHFaruka Vraàli}a. ““Ovo je za mene velikiiskorak u karijeri. Ademar je velika ekipa,sada su doveli nekoliko mladih igra~a.Manolo Cadenas je trener ekipe, stru~njakkoji zahtijeva rad i predanost, a uz sve to jei odli~an ~ovjek“, kaè za SB iz [panijedosada{nji igra~ dobojske Sloge, neposr e -dno po dolasku u Leon. Cadenasov planisprva je bio u Leon dovesti AAlexaDu{ebajeva, sina nekada velikog igra~a,sada isto tako uspje{nog trenera TTalanta.Mladi Du{ebajev bio je prva opcija zaigranje na desnoj strani. Činilo se kako }eposao biti realiziran, no mladom je igra~uporasla cijena {to Cadenas nije mogao ilinije èlio platiti. Na na{u sre}u, okrenuo seka Bosni i u Leon doveo Vraàli}a, ali idugogodi{njeg rukometa{a banjalu~kogBorca i reprezentativca BiH VVladimiraVranje{a. Dvometra{, koji se kao igra~formirao u banjalu~kom klubu uz kratkuepizodu u slovena~kom Slovengradecu,potpisao je dvogodi{nji ugovor. Balkanskakrvna slika tima iz Leona upotpunjena jeanga`manom 19-godi{njeg Hrvata MMatejaA{anina, golmana Zagreba koji }e u Leonuzamijeniti hrvatskog reprezentativca VVenijaLoserta. ““Sretan sam {to su i oni stigli.Naravno da je puno lak{e kada nisi sam.[panski nam se ne ~ini teàk, ve} smo gapo~eli u~iti“, kaè Vraàli}.. Na kraju pro{lesezone Ademar je ostao gotovo bez cijelogtima, sastava koji je pro{le godine bio nakorak od Final Four turnira EHF Ligeprvaka. Sada su po~eli sklapati mladi,talentirani sastav za slijede}u sezonu ukojem }e Vraàli} imati va`nu ulogu. ““Imat}u punu minutaù, igrati i obranu i napad,na pozicijama desnog beka i desnog krila“,kaè Faruk, dodaju}i da su pregovori oodlasku u [paniju trajali dva mjeseca.“Svidjela mi se ta ideja, vizija kako }eizgledati tim. Pregovori nisu dugo trajali,uglavnom, brzo smo na{li zajedni~ku rije~.Imat }u punu minutaù, igrati i obranu inapad, na pozicijama desnog beka i desnogkrila.“ Iako se u [paniji vi{e ne vrtiogroman novac kao prije nekoliko godina,Faruk ne strahuje od finansijskih problema.“Ne, nema straha. Meni je u prvom planuigra~ki napredak, a uslovi su dobri i mislim


RUKOMET

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Rukometni reprezentativac BiH, 22-godišnji SarajlijaFARUK VRAŽALIĆ početkom ove nedjelje potpisao jeugovor sa španskim rukometnim gigantom ADEMARLEONOM; za SB je, neposredno po dolasku u Španijupričao o prvim utiscima, očekivanjima u novoj sezoni,

iščekivanju suradnje sa čuvenim treneromMANOLOM CADENASOM...

FARUK VRAŽALIĆ, LAV IZ ADEMARAFARUK VRA@ALI]Ugovor karijere za 22-godi{njeg rukometnogreprezentativca BiH

FARUK VRA@ALI]Ugovor karijere za 22-godi{njeg rukometnogreprezentativca BiH

Sport Haske:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 23:54 Page 50

da klub ne}e imati problema.“ Na klupuAdemara ponovo je stigao ~uveni {panskistru~njak Manolo Cadenas, trener koji seproslavio na klupi Ademara u perioduizme|u 1995. i 2007. godine. Cadenas je saklubom iz Leona osvojio ASOBAL, a dvaputa i Kup pobjednika kupova, pa se ra~unada }e uz njegovu harizmu i klubu krenutinabolje. Zanimljivo je da je jednomprilikom u {ali kazao kako mu se Faruk~ini upla{enim, povu~enim i introvertnimte da }e na tome morati poraditi kako bidobio na drskosti. ““A nisam ja upla{en,nego vi{e sam oprezan tip kad je u pitanjupovjerenje. Znate kako to kod nas ide, a[panci su ovdje opu{teni, tako da jevjerovatno i zbog toga“, kaè Faruk.Posljednji u nizu sjajnih igra~a koji jeposljednjih dana napustio Ademar jeAlvaro Ferrer, koji je potpisao ugovor samadridskim Atleticom, klubom koji jepoznatiji kao Ciudad Real. Faruk }e imatiteàk zadatak nadomjestiti njegov odlazak,no ne boji se pritiska. ““Ma nema pritiska.Mislim, Ferrer je odli~an igra~, ali i jateìm tome.” Ademar su napustila obagolmana, Venio Losert i VVincente Alamo.Prije njih dvojice, nove klubove su prona{liMartin Stranovsky (Barcelona), AAntonioGarcia (Paris), DDalibor Čutura (Lissabon),Jaime Gonzalez, AAdrien di Panda (SaintRaphael), te Alvaro Ferrer. ““Bit }e te{ko,

ali imamo ambiciju da zadrìmo ovajstatus koji sada imamo. Igra~i su oti{li uvelike klubove, ali Ademar ima mladuekipu i treba}e nam vremena za dostizanjetog nivoa.“ Dosti}i nivo bi}e te{ko i u Ligiprvaka, no Faruk s nestrpljenjem o~ekujeutakmice protiv Montpellierea, Čehovskihmedveda... ““Grupa u kojoj igramo je jaka,protivnici su nam vrhunske ekipe. Bit }enam malo teè po{to je ekipa podmla|ena,ali mislim da }emo se mo}i nositi sa svimprotivnicima.“ Neizbje`no je pitati ga i oreprezentaciji koja je, po ko zna koji put,zapela u doigravanju. Druga utakmicaprotiv Njema~ke bila je fantasti~noodigrana, no lo{ rezultat iz prvog me~aodredio je pobjednika. Ostaje utisak darukometnom timu uvijek nedostaje “onone{to malo“ kako bi napravili rezultat. ““Pomeni je problem u samopouzdanju,trebamo prestati gledati kako su svi iznadnas i kako su svi za nas nedosti`ni“, kaèFaruk, zaklju~uju}i: ““Puno razmi{ljamo ostvarima koje nam skre}u koncentraciju saonoga {to stvarno radimo, a to je igranjedobrog rukometa, za {ta zaista imamopotencijal i igra~e, ali to je vjerovatnoposljedica i na{eg samog odrastanja ikonstatnog nabijanja nekog kompleksamanje vrijednosti. [to sami prema sebi, {tood okruènja. Zna~i, vjera u sebe je to‘malo’ {to nam nedostaje.“ �


BOSANSKI DUO U [PANIJI

“@elim se u [paniji dokazati prvokao ~ovjek, nakon toga rezultati

moraju do}i“

RUKOMETNA REPREZENTACIJA BiH “Problem je u samopouzdanju, trebamoprestati gledati kako su svi iznad nas ikako su svi za nas nedosti`ni“

RUKOMETNA REPREZENTACIJA BiH “Problem je u samopouzdanju, trebamoprestati gledati kako su svi iznad nas ikako su svi za nas nedosti`ni“

Sport Haske:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 23:54 Page 51

Usubotu, 4. augusta, u Prijedoru }ebiti promovisana knjiga brita n -skog novinara EEda VulliamyjaRat je mrtav, ìvio rat: Bosna:Prebrojavanje, u kojoj pi{e o

ljudima koji su preìvjeli logore Omarska,Keraterm i Trnopolje, ali spominje iSrebrenicu i Vi{egrad. Prije dvadesetgodina, otprilike u isto vrijeme, Ed injegova kolegica PPanny Marshall sa ITNtelevizije, uz dozvolu RRadovana Karadì}akoji se valjda nadao da oni ne}e imatihrabrosti da napi{u istinu, do{li su do tihlogora. Izvje{taji koje su poslali medijimapromijenili su na~in na koji je Zapad gledaorat u Bosni, a logori su nekoliko danaposlije rasformirani. Dio zato~enika jeoslobo|en, dio naàlost ubijen, a neki suupu}eni na druga mjesta zato~enja, ve}i -nom u logor Manja~a.

RAZOÂRENJE KOJE SPAJADvije decenije su trebale Edu da napi{e

ovu knjigu, u kojoj se ne samo sjetio svega{to je vidio tokom rata u BiH (a vidio jepuno, od logora, zbjegova, prvih borbenih


TRA@E]I BOSNU

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Ed Vulliamy: “Povijest, jednostavno,mora prepoznati zlo~ine“

VRIJEME IZO[TRAVA SJE]ANJA

Nakon aprilske promocije u Sarajevu, knjiga “Rat je mrtav, živio rat: Bosna:Prebrojavanje” britanskog novinara EDA VULLIAMYJA bit će promovisana i tamo

gdje je njeno pisanje počelo prije tačno dvije decenije - u Prijedoru; naša saradnica donosi kratak prikaz ove knjige

BRITANAC VELIKOG SRCA

Ed Vulliamy u aprilu je uSarajevu promovisao

knjigu koju je pisao dvadeset godina


Nidzara:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:20 Page 52

linija...) nego je pratio sudbine ljudi koje jeupoznao ili tek vidio u nekom od logora togaugusta 1992. godine. Prijedorski logoripromjenili su Eda koji sve ovo vrijeme, usvemu {to radi, traì Bosnu.

Autor se ne vra}a na opise uàsa ulogorima, ali prati ono {to se de{avalo u

Bosni od 1992. naovamo, te sudbine ljudikoji su proìvjeli logore. Svoje sagovornikenalazi {irom svijeta - u Americi, Engleskoj,Njema~koj, skandinavskim zemljama, uBosni... I ma gdje da su, spojeni su istimrazo~arenjem, koje nosi i autor ove knjige -razo~arenjem {to i pored svega {to su pro{li

moraju stalno iznova dokazivati da su logoripostojali, da je neko po~inio zlo~ine i molitida im se dozvoli samo da se sje}aju. Ti ljudikoje je Ed obi{ao, i danas nose bosanskutugu, ma koliko udaljeni od svoje zemlje dasu. ““Ono {to vrijeme ~ini je da jo{ vi{eizo{trava sje}anja”, kaè jedan od sago -vornika, biv{i logora{. ““Oni traè malo, tiljudi, ali ja vjerujem da oni koji su preì vjelii ostali oàlo{}eni takvim zlo~inima, zasl u -ùju barem jedno. Moraju im biti vra}eninjihovi ìvoti na taj na~in {to }e biti priznatoono {to je u~injeno. Povijest, jedno stavno,mora prepoznati zlo~ine kojih su oni bili`rtve”, pi{e Vulliamy.

NEPREKIDNA BORBAVulliamy ustvari podsje}a da ne samo

prije 20 godina, kada je on prvi put pisao oovim logorima, nego i danas, ono {to jeu~injeno hiljadama zato~enika neki ne èlevidjeti. Postoji toliko dokaza, sudskihpresuda, ljudi koji govore o tome {ta supreìvjeli, napisanih knjiga, ali ni to svenije dovoljno. Oni koji su po~inili zlo~inene èle da se o tome govori, kao ni oni kojisu ih podràvali, a kojih ima u cijelomregionu, ali i u svijetu me|u istaknutimpoliti~arima i javnim li~nostima. A podr` a -vati zlo~ine zna~i ne priznati `rtve. Vlasti uPrijedoru nisu spremne da se sje}ajunekada{njih stanovnika koji su ubijeni ulogorima, niti èle da dozvole onima koji supreìvjeli da odaju po~ast ubijenim.Nekada{nji logori su danas u vlasni{tvuLakshmija Mittala, svjetskog kralja èljeza,koji ne èli da se unutar njegovihpostrojenja postavi niti spomen-plo~a.

Vulliamy ne propu{ta priliku da pojasnisvojim ~itaocima kako su mjesta zato~enjau okolini Prijedora bila logori u kojima suzato~enici koncentrisani u uàsnim uslov i -ma prije nego su ubijani ili depor tovani. Iova knjiga jo{ jednom pokazuje kako jezlo~in planiran i ra|en sa namjerom da seuni{ti jedna grupa, odnosno da je po~injengenocid, ~ija je posljednja faza negiranje.Autor èli da mjesta zato~enja zovekoncentracionim logorima i poredi ih saAuschwitzom, jednim od najstra{nijihmjesta iz Drugog svjetskog rata. Knjiga jeizuzetno angaòvana, napisana sa punostrasti i jako inteligentno. Bitno je da ova, iovakve knjige, budu prevedene na na{ jeziki da se ~itaju u cijelom regionu. Gotovo kaoud`benici o onom {to je u~injeno i onom{to vi{e ne smije da se ponovi.

Istovremeno, knjiga je odavanje pri -zn anja svim ljudima koji su preìvjeli nesamo logore, nego i sve ono {to se desilotokom i nakon rata, od izbjegli{tva,depresija, borbe za priznavanje statusa,borbe da njihova djeca ìve bolji ìvot,borbe protiv zaborava, borbe zasje}anje... �


BORBA ZA SJE]ANJE

Na~elnik op}ine Prijedor Marko Pavi}zatraìo je da oni koji organizuju skup uPrijedoru, a kojim èle obiljeìti stradanjanevinih civila, ne koriste termin “genocid”,zaprijetiv{i da }e, ukoliko to budu uradili,zabraniti okupljanje.

Promocija knjige Eda Vulliamyja, kojuorganizuje Udruènje Prijedor~anki Izvor,odràt }e se u sklopu obiljeàvanjadvadeset godina od raspu{tanja prijedor -skih logora. Pored promocije knjige, koja jezakazana za 4. august, u Prijedoru }e bitiotvoreno spomen-obilje`je Jama Hrastovaglavica u Podvida~i kod Sanskog Mosta.Dan kasnije bit }e organizovan “javni skupu pokretu” pod nazivom Za jednakost ipravo na sje}anje. Organizator poziva svekoji su u Prijedoru, da se pridruè ovojpovorci. U pozivu stoji: Pozivamo svegra|ane Prijedora, bez obzira na njiho -vu etni~ku, vjersku i drugu pripadnost,da iza|u tog dana i mirnom {etnjompokaù da su za Prijedor bez diskri -minacije, za Prijedor u kojem }e svi

imati jednaka prava i u kojem }e svakoznati za de{avanja u devede setim izlo~ine po~injene nad nedu`nim Prije -do r ~anima. Pozivamo aktiviste za ljud -ska prava iz Bosne i Hercegovine,zemalja iz regiona i cijelog svijeta danam se pridruè u na{oj pravednojborbi za jednakost svih ljudi i da javnoizrazimo bunt protiv oni koji negirajugenocid. Krajnje je vrijeme da prihv a -timo da su neke stvari iznad etni~kihrazmirica i da se pitanje nevinih `rtavane smije politizirati. Pitanje Prijedoranije samo problem prijedorskih Bo{nja -ka i Hrvata, nego cijele dràve i {ire.Jedino zajedni{tvom moèmo glasno ijasno re}i da smo kona~no èljnipromjene.

Iste no}i, u prijedorskom pozori{tu, bit}e organizovana i Ve~e sje}anja na dr.Esada Sadikovi}a. Te no}i se kampuje naprostoru nekada{njeg logora Trnopolje.Centralni doga|aj je posjeta nekada{njemlogoru Omarska, 6. augusta. �

ZA JEDNAKOST I PRAVO NA SJE]ANJE

Promocija knjige Eda Vulliamyjaodržat će se u sklopu obilježavanjadvadeset godina od raspuštanja prijedorskih logora

NA MJESTU ZLOÎNAEd Vulliamy u Omarskoj, u dru{tvu svojih bosanskih prijateljica

Foto: Mario Ili~i}

Nidzara:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:21 Page 53


MLADEN PIKULI]

U sarajevskoj galeriji “Zvono“ otvorena je izložba bh.fotografa MLADENA PIKULIĆA, pod nazivom

“SELAM FROM HOLLAND“; riječ je o seriji portretaautohtonih Holanđana koji su prihvatili islam, a

većina ih potiče iz tradicionalnih katoličkih porodica;s autorom izložbe razgovarali smo o nastanku ovih

fotografija, odnosu prema islamu i “novim“ muslimanima u Holandiji, razlikama između

bosanskog i zapadnog poimanja religije...

PRAVI VJERNICI“U Holandiji je prakti~nonemogu}e vidjetimuslimana koji pijealkohol, dok je u Bosniuvijek bio malo fleksibilniji,slobodniji odnos premavjeri” kaè Mladen Pikuli}

PRAVI VJERNICI“U Holandiji je prakti~nonemogu}e vidjetimuslimana koji pijealkohol, dok je u Bosniuvijek bio malo fleksibilniji,slobodniji odnos premavjeri” kaè Mladen Pikuli}


Pikulic:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:10 Page 54

Abdul Karim je Holan|anin kojipoti~e iz tradicionalne katoli~keobitelji. Otkako zna za sebe, svakenedjelje i{ao je sa porodicom uobli`nju katedralu u Den Haagu,

na misu. Negdje u doba punoljetstva, prviput je do{ao u kontakt sa islamom. Pro~itaoje Kur’an, shvatio da je to religija koja jebliska njemu i njegovom duhu, i u 19.godini odlu~io je prihvatiti islam.Promijenio je ime i oènio se Somalijkom,sa kojom danas ima troje djece. AbdulKarim i njegova èna dijele istu ku}u sanjegovim ocem, koji je (i dalje) katolik.Otac ìvi u prizemlju ku}e, na ~ijimzidovima vise dva velika krsta. Abdul injegova porodica ìve na spratu, koji suuredili u skladu sa islamskom kulturom.

“Imaju jedan veoma racionalan odnosprema svemu tome, bez nekog stida ilinegiranja“, kaè sarajevski fotograf MMladenPikuli}.

TOLERANCIJA I EKSTREMIAbdul Karimova pri~a samo je jedna u

nizu storija o autohtonim Holan|anima kojisu u odrasloj dobi prihvatili islam, a ~ije jeportrete snimio poznati bosanskoher ce -gova~ki fotograf. Najnoviji Pikuli}evciklus fotografija nosi naziv Selam fromHolland i predstavljen je 1. avgusta naizlo`bi u sarajevskoj galeriji Zvono.Fotografije su nastale kao dio projektaInstituta za multikulturalna pitanja Forumiz Utrechta, u okviru sociolo{kog istraì -vanja o Holan|anima koji su pre{li naislam. Radi se o seriji portreta mu{karaca ièna koje je Pikuli} snimao u okruènjukoje je zna~ajno za njih i koje im je na nekina~in odredilo ìvotni put - u njihovimdomovima, dvori{tima ku}a u kojima suodrasli, parkovima, vjerskim objektima...

“Stra{no su me zaintrigirali ti ljudi“,kaè Pikuli}. ““Valjda zato {to sam ja izSarajeva, sa Ba{~ar{ije, i odrastao sam utom krugu muslimanske kulture, to je ne{to{to mi je blisko i prepoznatljivo. Me|utim,za razliku od na{eg dru{tva, u kojem sereligija uglavnom ‘naslje|uje’ iz porodice,ovdje se radi o ljudima koji su tek uodrasloj dobi upoznali i prihvatili islam, apri tome je ve}ina njih odrasla u katoli~kimporodicama, gdje se vjera tako|er pra -kticirala.“

Holan|ani sa Pikuli}evih fotografijauglavnom su visokoobrazovani ljudi - odstudenata do univerzitetskih profesora -koji na neki na~in predstavljaju samu sr`holandskog dru{tva, obja{njava na{ sag o -vo rnik. Pikuli} ve} godinama ìvi uRotterdamu, gdje ima i svoju foto-agenciju.Iako Holan|ani vaè za otvorene i tolerantne


SELAMI IZ HOLANDIJE

Pi{e: MAJA RADEVI]

Oni su mahom bivši katolici, koji se strogo pridržavaju propisa svoje nove vjere: ne piju alkohol i ne puše, redovno idu u džamiju i nose tradicionalnu odjeću

NOVI MUSLIMANISA ZAPADA

��


ljude, uvijek ima i ekstrema koji stvarajunegativnu sliku - poput poznatog desni~araGeerta Wildersa, koji je zbog svojihkontroverznih stavova prema muslimanimai antiimigrantske politike postao simbolomislamofobije u Evropi.

“Ljudi vole isticati negativne stvari i to jeprosto tako. Cijela Evropa pri~a i pi{e oWildersu, mediji u Holandiji svakodnevnoobjavljuju svaku njegovu izjavu, ~improgovori, to je na internetu... Ali, govo rimoo jednom ~ovjeku ekstremnih stavova kojeg,naàlost, podràva odre|eni broj radikala.Svako dru{tvo se sastoji od pozitivaca inegativaca, ali generalno, holandsko dru{tvoje, bar po mom mi{ljenju, veoma pozitivno itolerantno. Ta pri~a o islamofobiji je prili~nonapuhana. U Rotterdamu imate najve}udàmiju u Evropi, gradona~elnik Rotter -dama je iz Maroka, postoje desetineislamskih {kola koje finansira holandskaVlada... Dakle, dràva kao sistem nije protivislama, a naravno da uvijek ima pojedinacakoji }e biti protiv, fa{ista, nacionalista...“,nagl a{ava Pikuli}.

Mladen Pikuli} kaè da su reakcijeokoline zbog odluke ljudi koje je


MLADEN PIKULI]

�


fotografisao da prihvate islam bile razli~ite,ali ve}inom ipak pozitivne: ““Pozitivan stavnije u smislu nekog pretjeranog odu{e-v ljenja ili odobravanja, nego uvaàvanjasva~ijeg li~nog izbora. Naravno, bilo je idruga~ijih reakcija. Nekih se porodicabukvalno odrekla i prekinula sve veze sanjima.“

Nastariji Holan|anin me|u Pikuli} e -vim “modelima“, RRafiq, pre{ao je na islamprije 40 godina, dok je kao mladi} bio naputovanju u Ju`noj Africi. Sada je imamdàmije u okolini Rotterdama. EEliza B.fotografisana je u Fatih dàmiji u strogomcentru Amsterdama, koja je upravo

renovirana i od nekada{nje holan dskecrkve pretvorena u dàmiju. Prelazak nadrugu religiju nije imao uticaj samo nanjihovu duhovnost, nego se odrazio nana~in i stil ìvota; modu i odjevne navikestanovnika azijskih zemalja, koje su novimuslimani na Zapadu prihvatili. Plavookadjevojka sa jedne od fotografija, koja sedonedavno obla~ila po posljednjimtrendovima evro pske mode, sada nosiburku kao svako dnevni odjevni predmet.Pikuli} kaè kako su zanimljive razlikeizme|u prakticiranja islama u Holandiji i uBosni i Hercegovini, gdje jo{ uvijekdominira mnogo opu{teniji odnos prema

religiji. Za razliku od ve}ine Bo{njaka,holandski muslimani, pogotovo oni koji supre{li na islam u kasnijoj ìvotnoj dobi,strogo se pridràvaju vje rskih propisa.

“Kada je Ayaan Hirsi Ali do{la uEvropu i u imigrantskim centrima vidjelabosanske muslimane, govorila je kako juje fasciniralo to da se oni, u su{tini, uop{tene bave religijom kao takvom. Doìvjelaih je vi{e kao kulturolo{ku, a ne religijskugrupu - oni pu{e, piju alkohol, ne iduredovno u dàmiju... I kako si ti ondamusliman? Ovi ljudi koje sam snimao uHolandiji striktno se pridràvaju pravilasvoje vjere, dok je u Bosni to uvijek biomalo fleksibilniji odnos prema vjeri,slobodniji“, pri~a Pikuli}.. “U Holandiji jeprakti~no nemogu}e vidjeti muslimanakoji pije alkohol, to je jednostavnonespojivo. Isto je sa na~inom obla~enja,koji je tako|er u skladu s religijskimpropisima. Sa druge strane, ti Holan|anisu isti kao i moje nekada{nje kom{ije sBa{~ar{ije, vjernici koje sam poznavao izdjetinjstva, koji su redovno i{li u dàmiju,~itali Kur’an...“

HIPERPRODUKCIJA FOTOGRAF(IJ)A

Foto-izlo`ba Selam from Holland uSarajevu ima svoju svjetsku premijeru, a ve}je planirano i njeno gostovanje u drugimevropskim gradovima. U pripremi je i knjigasa portretima Holan|ana. Mladen Pikuli}posljednjih je godina ina~e ilustrovao brojneknjige, publikacije, godi{njake, monog r -afije... Kaè da posla ima, ne àli se:“Mislim da sam sretan jer sam jedan odrijetkih koji ìvi od svoje profesije - imamsvoju agenciju u Rotterdamu ve} 12, 13godina, u kojoj upo{ljavam ljude naodre|eno vrijeme po potrebi, i posla uvijekima. A fotografija je postala profesija kojomse svi èle baviti.” �


SELAMI IZ HOLANDIJE

Jo{ kao student ùrnalistike u Sar ajevu,Mladen Pikuli} osvajao je nagrade nainternacionalnim foto-takmi~enjima. Sa 20godina postao je najmla|i profesionalnifotoreporter u BiH. U legendarnom CED US-u’80-tih godina, napravio je izlo`bu rockfotografije, na ~ijem otvorenju su prvi putnastupili ~lanovi benda Zabranjenopu{enje. Pikuli} je dva puta zaredom dobiogodi{nju nagradu za fotografiju ULUP -UBiH. Radio je za sarajevsko Oslobo |enje,a nakon rata preselio se u Rotterdam, gdjeje osnovao foto-agenciju Fotoland. êstoposje}uje rodni grad - ipak, ne namjeravase vratiti u Bosnu jer, kako kaè, kadagleda vijesti i ~ita ovda{nje novine, ~ini muse kao da rat jo{ uvijek traje.

“Kad se sastanem sa svojim kolega -ma iz Sarajeva, naravno da uvijek krenepri~a o pro{losti, o ratu, evociraju se te

neke uspomene... Ali, nisam ~ovjek kojise voli mnogo vra}ati u pro{lost.Trudim se da ne razmi{ljam o ratu imislim da vi{e nikada ne bih mogao kaofotoreporter izvje{tavati sa nekograti{ta. Nudili su mi da idem u Irak, alisam odbio. Prije nego {to je po~eo rat uBosni, bio sam u Vukovaru i tamo samprvi i jedini put snimao mrtve ljude i krv,u Sarajevu to nisam èlio raditi. Nemogu re}i da mi foto-ùrnalizamnedostaje. I dalje radim za magazine, alito je druga~iji na~in rada, tempo jesporiji, vi{e odgovara i mojim godi -nama i onome {to zapravo èlim raditi,jer volim kada imam dovoljno vremenada se posvetim svakom projektu. Anovinarstvo, pogotovo ako radite zadnevne novine, ne dozvoljava takavluksuz.“ �

SARAJEVSKE USPOMENE, LIJEPE I BOLNE

“Više nikada ne bih mogaoizvještavati o ratu“



MUZIKA I EKOLOGIJA

I ove će godine, 3. i 4. augusta, biti održan Eko-rock festival DESANT NADRVAR; organizatori, uposlenici Regionalnog razvojnog servisa iz ovog grada,

najavljuju rock koncerte, organizovanu posjetu Titovoj pećini, zanimljiv sadržajkoji promoviše ekologiju i obnovljivu energiju, nastupe paraglajdera i

besplatno kampovanje

“DESANT NA DRVAR”2012. GODINE

Eko-rock festival u Drvaru okupljamlade iz cijelog regiona

I EKO I ROCKUlaz u Titovu pe}inu, u

~ijem }e se podno`juodràti Desant na Drvar

I EKO I ROCKUlaz u Titovu pe}inu, u

~ijem }e se podno`juodràti Desant na Drvar

Foto: Mario Ili~i}

Desant na Drvar:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:26 Page 58

Uutorak, 31. jula, ba{ kada smoodlu~ili najaviti novi Desant naDrvar, izabrana je nova VladaLivanjskog kantona. Dvotre}in-s k om ve}inom, nakon 667 dana,

formirana je, dakle, izvr{na vlast Kantonabr. 10 Federacije Bosne i Hercegovine.Kojem administrativno pripada i gradDrvar. A nas u ovom slu~aju politikapretjerano i ne zanima, mada od nje i daho}emo nikako ne moèmo pobje}i, ve}“izvr{na vlast” Eko-rock festivala Desantna Drvar i provo|enje u djelo ciljeva iplanova koje su zacrtali jo{ 2006., kada je uovom gradu odràno premijerno izdanjespomenute kulturne manifestacije. Mjestodoga|aja i ove godine je park kod Titove

pe}ine, a jedan od ciljeva je da “Eko-rockfestival postane okupljali{te mladih ljudi izcijelog regiona, gdje }e se na ovomkultnom mjestu upoznavati i uìvati udobroj muzici”.

STANDARDI U RADUNo, prvo }emo o organizatoru Desanta

na Drvar, Regionalnom razvojnom servisu,nekada Izbjegli~kom servisu za povratak.Njihova misija je da obezbje|uju uslove,pruàju za{titu i pomo} povratnicima,izbjeglicama i raseljenim licima krozpromociju demokratije, ljudskih prava ipobolj{anje vrijednosti civilnog dru{tva.“Izbjegli~ki servis za povratak od marta1998. provodi razli~ite vrste projekata,namijenjene prvenstveno povratnicima. Upo~etku svog djelovanja, ta~nije kada jeorganizacija djelovala kao neformalnagrupa gra|ana, koristila je ime Odbor zaza{titu ljudskih prava protjeranih gra|anaDrvara. U samom procesu nastajanjaorganizacije, veliki doprinos dao jegospodin MMarc Schnelbacher, tada{njidirektor IOCC-a u Beogradu, koji je daoformu ideji oko registarcije i samog imenaza organizaciju. Ubrzo nakon zavr{etkaprocesa registracije u federalnom Minis t -

arstvu za ljudska prava i izbjeglice uSarajevu, RRS otvara kancelariju u Drvaru.Od tada, za ~etrnaest godina rada, RRS jeimplementirao vi{e od pedeset projekata, usaradnji sa dvadeset i devet razli~itihpartnera i donatora. RRS je u septembru1999. postao dio Dem Net Mreè. Naime,u{ao je me|u prvih devet organizacija ucijeloj BiH, {to je omogu}ilo da se usvojeme|unarodni standardi u radu, izgrade ioja~aju kapaciteti...”

RAMBO “KUM”^lanovi Upravnog odbora su: BBoàna

Kunjadi}, SSlavica Kuridà, MMilenaKecman, NNevenka Jovi~i}, MMla|en Kukri}Bato i ZZlata A~i}. A u RRS-u rade, red ih jesve spomenuti, BBoris Deli}, ZZorana Luka~,Ana Sablji}, BBogdan Runi}, SSavanPe}anac, NNeboj{a Jovi~i} i koordinator

Dragan Maksi}, kojeg smo i kontaktirali upripremi za pisanje ovog teksta. Ipak, svesu oni ve} napisali i objavili {to je vezanoza Desant na Drvar, koji }e se odràti 3. i 4.augusta, tako da Maksi} i nije imao ne{tonovo re}i, osim {to je dopunio listuizvo|a~a. “Ovaj festival je u svomprogramskom sadràju doìvio potpununadgradnju, pa }e ove godine uz kvalitetanmuzi~ki imati i ekolo{ki program. U sklopumuzi~kog programa, nastupi}e poznati rockbend Emir & Frozen Camels drugog danaFestivala, te dva benda iz Hrvatske - Ti RituPiri Pip i L’Kok. Cjelokupni muzi~ki

program jo{ nije finaliziran, a organizatorise trude da posjetiocima ponude {to bolje iinteresantnije izvo|a~e”, pro~itali smo ujednoj najavi.

“Svi navedeni bendovi nastupi}e 4.augusta, a za petak, 3. augusta i otvaranjeFestivala, zakazani su koncerti banjalu~kihizvo|a~a Charna Band i [ah Mat, teGrasshopers, ~iji su ~lanovi iz ovog grada,ali i iz Kotor Varo{i”, najavljuje DraganMaksi}. Pro{le godine zvijezde Desanta naDrvar bili su ~lanovi beogradske grupe Dàili Bu, a ove }e godine taj status uìvatiEmir & Frozen Camels. ““PosjetiociFestivala }e, pored koncerata rock bendova,imati i obezbije|ene uslove za besplatnokampovanje, organizovanu posjetu Titovojpe}ini, zanimljiv sadràj koji promovi{eekologiju i obnovljivu energiju, nastupeparaglajdera”, veli Maksi}.

U na{oj dràvi se puno toga vrti okonovca, a Drvar je jedna od najsiroma{nijihop{tina u BiH, pa nas je interesovalo i nakoji na~in organizatori Desanta na Drvarpokrivaju tro{kove, ko su im sponzori, da lije lokalna zajednica uklju~ena u ovajprojekat... Maksi} nam je rekao da je ulazna sve koncerte besplatan, tako da je ovajizvor finansiranja ve} u startu isklju~en. Asponzori su federalno Ministarstvo kulture isporta, op{tine Drvar, Prijedor i Drini},Tr`nica Banja Luka, Etno selo Čardaklije,ICEI i Microfin, dok je medijski sponzorRadio Balkan.

“Cijeli ovaj raznovrsni koncept dio jepozitivne rock pri~e, a na to ukazuje i to daje ‘kum festivala‘ regionalni muzi~arRambo Amadeus, koji je ujedno Festivaludao i ime, dok }e mu ove godineobezbijediti takozvani solarni ro{tilj.” E,ako je svjetski megacar uklju~en u ~itavuovu storiju, onda je to jo{ jedan u nizudokaza da i idejno i konceptualno Desantna Drvar zasluùje pa`nju i itekako vrijedi.I za Drvar, i kompletan kanton u kojem jetek formirana Vlada, ali i za ovu dràvu, ukojoj bi i Vije}e ministara trebalo podràtiDesant. Malo rocka, a malo i podizanjaekolo{ke svijesti, sasvim je dovoljno. �


PROMOCIJA DEMOKRATIJE U DRVARU

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

MEGACAR I U DRVARUVeliki crnogorski muzi~ar Rambo Amadeus

ZVIJEZDE IZVJEZDICEDragan Maksi}

(sjedi, u sredini)u dru{tvu ~lano-va beogradskogbenda Dà ili Bu;

na fotografijidesno je

grupa Emir & Frozen Camels,

ovogodi{nji“headlineri”

Festivala

Desant na Drvar:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:26 Page 59

Veliku Zlatnu arenu ovogodi{njeg59. Pula Film Festivala osvojio jefilm Pismo }a}i, sredovje~noghrvatskog debitanta DDamira Ču -~i}a, koji je do sada filmskoj

javnosti bio poznat kao autor dokume ntarnihi kratkih filmova. Kao film koji je nastaoizvan hrvatskog mainstreama uvijekpodrànog od strane HAVC- a, u nezavisnojprodukciji i sa ekstremno malim budètomPismo }a}i je u Puli u po~etku imao tretmanautsajdera, kao kamerni eksperimentalni art-


SVJETLA “ARENE”

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Pula)POZDRAVITEČUČIĆEVOG“ĆAĆU”

Pobjedni~ki film “Pismo }a}i“ je malo, fino djelo, u kojem je jednostavnim sredstvima postignuta maksimalna snaga

Dubravka:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:27 Page 60

film i bio jedini koji nije bio prikazan uAreni ve} u znatno manjem Kinu Vali. Ali,ispostavilo se, i to mu je bilo dovoljno, jer jeve} sutradan poslije projekcije u kriti~arskimnapisima imao izuzetno visoke ocjene.

UNIVERZALNI PLANZasluèno, jer rije~ je o malom, finom

djelu, u kojem je jednostavnim sredstvimapostignuta maksimalna snaga. O filmunastalom prema monodrami glumcaMilivoja Beadera, o pri~i o odnosu oca isina iz Dalmatinske zagore - a taj odnos sesa lako}om izdiè na univerzalni plan,ispri~ane kroz estetiku web-kamere. Na

sli~an na~in koji je vi|en nedavno i uMom~ilovi}evom filmu Smrt ~oveka naBalkanu. Dva dalmatinska “luzera”, i onajstariji i onaj mla|i, nesposobni su dakanali{u i usmjere one najlep{e emocije,koje evidentno postoje negdje duboko unjima, jer ih u patrijarhalnom svijetu nikonikada tome nije nau~io. Pun gor~ine zbogsopstvenih ìvotnih proma{aja, ve}sredovje~ni sin - propali glumac (MilivojBeader), svom ocu koji ìvi u seoskoj ku}i(bravurozan MMate Gulin za ovu uloguosvaja Zlatnu arenu), stalno po{tom {aljevideo-zapise u kojima ga optuùje zaemocionalno zlostavljanje, potcjenjivanje izanemarivanje. S druge strane, otac se ulokalnom seoskom bircu svojim kompa -njonima stalno àli na svog potomka kojinon-stop pije, “ìca” pare i nezahvalan je.Njihov jedini na~in komunikacije jeneprestana sva|a. Usamljeni su i jedan idrugi, vole se a da to i ne znaju, {toscenarista i reditelj Damir Ču~i} postepenootkriva publici poentiraju}i u dvije ka-t arzi~ne scene. U dugom kadru, u kojem sini otac piju rakiju na pragu ku}e i uzavr{nom kadru, kada otac gleda sina kojispava i ~ini kretnju rukom kao da èli da gapomiluje.

Izvrstan film, ~ije je vrijednosti prep o -znao i zvani~ni pulski ìri, koji je uobrazloènju nagrade istakao da je: “Pismo}a}i potresno uvjerljiva pri~a o odnosu ocai sina u patrijarhalnom svijetu, gdjemu{karci zaziru od nje`nosti i da je ovdjerije~ o zadivljuju}oj umjetni~koj pusto -lovini. Autor filma, duboko ispod deset o -godi{njih naslaga bijesa, me|usobnogoptuìvanja, okrivljavanja i kajanja, nalaziskrivenu ljubav, oprost i smiraj za obojicujunaka.” I to zaista jeste tako.

Za dolazak svog filma na Pula FilmFestival, Ču~i} treba prije svega da zahvaliumjetni~kom direktoru ZZlatku Vida~k o -

vi}u, koji je pred po~etak Pule stoi~kiizdrào gotovo orkestrirane napade na sebezbog odluke da uvrsti i ovaj film utakmi~arski program, iako nije “podkapom” HAVC-a. Otvaraju}i mu vrataglav nog takmi~arskog programa, Vida -~kovi} je Ču~i}u otvorio i put do uspjehakoji je krunisan nagradama. Ču~i}evuVeliku Zlatnu Arenu za najbolji film, a onaje nagrada koja ide producentu filma, nisusvi do~ekali sa prevelikom rado{}u. Nekiod hrvatskih autora smatraju da je ovakvomodlukom ìrija odaslata pogre{na porukahrvatskim filma{ima. Poruka u kojoj sezapravo kaè da i produkcijski mali,niskobudètni filmovi, snimljeni malimkamerama i web-kamerama imaju iste{anse kao i ozbiljno produkcijski ura|enifilmovi.

[AKOM U GLAVUJedan od takvih je bez sumnje Ljudo ̀ der

vegetarijanac Branka Schmidta, koji je uPuli osvojio ukupno sedam festivalskihnagrada, uklju~uju}i i Zlatnu arenu zanajbolju reìju. Sa stanovi{ta produkcije(SStanko Babi}), ovo je sjajan primjer kakodanas film treba da izgleda i kakvestandarde treba da postiè. Sa stanovi{tareìje, ovo je dosada najmae stralnijiSchmidtov film. Nemilosrdno radikalan.Surovo eksplicitan u svakoj krucijalnojsceni - od borbi pasa, preko u{mrkivanjakokaina do scene abortusa u ginekolo{kojordinaciji koja u svim svojim detaljima trajeu realnom vremenu, zbog ~ega je u Arenustizala i Hitna pomo}, jer su gledaoci padaliu nesvijest. Me|utim, kada odlu~i{ dasnimi{ film o korupciji u zdravstvu, o sprezikriminala, politike i zdravstva, ba{ kao {toje takvu odluku donio Schmidt (premaromanu AAlena Bovi}a), onda je zaistapotrebno i}i do kraja. Beskom promisno,{akom u glavu i stomak gled alaca, kao {to to


“59. PULA FILM FESTIVAL”

Predjubilarni PULA FILM FESTIVAL ostaće zapamćenpo tome što je među gostima bio i BAN KI-MOON,što su oboreni rekordi gledanosti, što je održanaistorijska projekcija prvog hrvatskog 3D filma u“Areni”, ali i što se dalo uočiti da je novi hrvatski filmenergičan, u tehničkom smislu sve bolji, a poglumačkoj snazi sve moćniji; a ostaće “Pula”zapamćena i po maestralnim ulogama koje su odigrali bosanskohercegovački glumci: EMIRHADŽIHAFIZBEGOVIĆ, SLAVEN KNEZOVIĆ, DEJAN AĆIMOVIĆ i GORAN BOGDAN

��


radi Schmidt. Novi film Branka SchmidtaLjudo`der vegetarijanac zapravo je drugi iztrilogije u kojoj ovaj autor secira tkivoanomalija u savremenom hrvatskomdru{tvu (prvi je bio Metastaze). U njemu, umaloj ali do vrha ispunjenoj ulozi, igra imaestralni EEmir Hadìhafi zbegovi}. Glavnuulogu - korumpiranog doktora, zapravopravi faustovski lik koji je ostao bez du{epo{to je prethodno pro{ao kroz moralnimulj, igra bravurozni RRene Bitorajac.

Ne treba zaboraviti ni uspjeh jo{ jednogdebitantskog filma, Sonja i bik, kojim jesve~ano bio otvoren Nacionalni program59. Pule, a koji je kao scenaristkinja irediteljica potpisala VVlatka Vorkapi}. Sanjenom romanti~nom komedijom uprisustvu BBan Ki-moona i predsjednikaHrvatske IIva Josipovi}a. I pri~a o filmuVorkapi}eve ima sretan kraj. Osvojene sutri Zlatne arene, me|u kojima i ona zanajbolji scenario, jer autorica “uspijeva dadjeluje originalno i svjeè u tipskomànrovskom zapletu romanti~ne komedije,nadahnuto se igraju}i op}im mjestimahrvatskog mentaliteta i duhovito spajaju}idvoje mladih ljudi iz razli~itih dru{tvenihsredina i suprotstavljenih nazora”. FilmVorkapi}eve bio je najsimpati~niji filmovogodi{nje Pule. Pri~a o o biku Garonji

koji }e sudbinski spojiti atraktivnu i zgodnuSonju (JJudita Frankovi}), agilnu aktivi s -tkinju za za{titu i prava ìvotinja, sa privla -~nim Antom (izvrstan GGoran Bo gdan),sinom glavnog organizatora borbi bikova,negdje na granici hercegova~kog kr{a, salako}om osvaja publi ku.Vork api}eva, kojaje iskusni dokumentarista, iskoristila je ve}proìvljeno iskustvo svih te{ko}a rada saìvotinjama - bikom, ma~kom, psi}em,zlatnom ribicom, ~ak i jednom zmijom, alisu joj svoju li~nu snagu nesebi~no podarilivrlo dobro odabrani glumci, me|u kojimauz Gorana Bogdana prednja~i glumac

Dejan A}imovi} u ulozi Stipa oca (ima iStipe dida, ali i dva Stipe sina, jer se u“vlaha” svi mu{ki isto zovu), tog stamenoggor{taka koji svoga bika Garonju voli vi{eod sopstvene ène i smatra ga boljim sinomod ona dva ro|ena “klipana”. Po dobrorazra|enim i intelig entno duhovitimdijalo{kim linijama i obrtima, Vorkapi}evase name}e i kao vrlo dobar scenarista, kojistoji rame uz rame sa Vorkapi}evom kaorediteljem, koji mudro promi{ljamizanscene unutar kadrova. Sve su ovorazlozi zbog kojih bi Sonja i bik lakomogao postati bioskopski hit.

Ovogodi{nja, predjubilarna Pula osta}ezapam}ena po tome {to su me|u gostimabili Ban Ki-moon i britanski glumac RRalphFiennes, po tome {to su oboreni rekordigledanosti, {to je odràna istorijska pro -jekcija prvog hrvatskog 3D filma u Areni,{to se dalo uo~iti da je novi hrvatski filmenergi~an, u tehni~kom smislu sve bolji, apo gluma~koj snazi sve mo}niji. Osobnirekord na 59. Puli postigao je hercegova~kiglumac SSlaven Knezovi}. On igranegativce ~ak u ~etiri najnovija hrvatskafilma! U Ljudo`deru vegetarijancu jemaestralan... �


SVJETLA “ARENE”

Bez nagrada nije ostao ni film ArsenaAntona Ostoji}a Halimin put, nastaoprema autenti~nom scenariju Fe|eIsovi}a, djelo koje je publika nagradilasvojom nagradom, a ve}ina kriti~ara bezobzira na njegovu visoku emotivnurezonantnost nazvala “te{kom i za ’madein Croatia’ tipi~nom katarzi~no-poratnom

drametinom”. Istina jeste daovaj Ostoji}ev film pati od vi{kadrame, jer autor nije umio dase zaustavi, ve} je poslijepostignutih efekata gledaocimadodatno poja{njavao detalje,ali je tako|e istina da Ostoji}evfilm ima i fantasti~nu vizuelnupuno}u u potresnim slikama,{to je prevashodno zaslugadirektora fotografije Slobo -dana Trnini}a. I gluma~kaekipa je na izuzetnoj visini

zadatka. Olga Pakalovi} kao Safijaovom filmu daje vi{e nego {to on toobjektivno zasluùje. To je bilo jasno iìriju koji joj je namijenio Zlatnu arenu zanajbolju sporednu ulogu. Odli~na je iAlma Prica u naslovnoj roli Halime,sugestivni su i Mijo Juri{i} i MustafaNadarevi}... �

NAGRADA PUBLIKE ZA “HALIMIN PUT”

Ostojićev film ima fantastičnuvizuelnu punoću

TRIJUMF U ISTRIMilivoj Beader i Mate Gulin odigrali su izvrsne role u filmu Pismo }a}i (lijevo); dio ekipe filma (Damir û~i} je u sredini) koji je ove godineprogla{en najboljim na Pula Film Festivalu (desno)

�

UVIJEK ODLI^NAAlma Prica u filmu Halimin put



DRA@INA TV-REHABILITACIJA

Na Mokroj Gori ovih dana počelo je snimanje serije“RAVNA GORA”, prvog dijela dramske trilogije koja je

najavljena kao najambiciozniji projekat u istorijiRadio-televizije Srbije; početak snimanja prvog

ciklusa iz trilogije, koji tematizira događaje iz Drugogsvjetskog rata te lik i djelo četničkog vojvode

DRAGOLJUBA DRAŽE MIHAILOVIĆA, zbog izjavaautora i glavnih protagonista izazvao je burne

reakcije na prostoru bivše Jugoslavije

ISTORIJSKI PROJEKAT RTS-a

“êtnici ili partizani - svi smo mi Srbi i vrijeme je da se kona~no izmirimo!“

Ravna gora:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:24 Page 63

Na pruzi [arganska osmica, nalokalitetu Mokre Gore EEmiraKusturice, prije nekoliko danapo~elo je snimanje televizijskogserijala koji }e, prema najavama,

biti najambiciozniji produkcijski projekatRadio-televizije Srbije u njenoj istoriji.Radi se o dramskoj trilogiji koja govori ode{avanjima u Srbiji tokom Drugogsvjetskog rata, a prvi ciklus, pod nazivomRavna gora, bavi se doga|ajima iz prolje}a1941. godine i sastoja}e se od 15jedno~asovnih epizoda. Brojne istorijskeli~nosti (DDu{ana Simovi}a, Boru Mirk o -vi}a, Slobodana Jovanovi}a, Kralja PetraII, Dragoljuba Draù Mihailovi}a, JosipaBroza Tita, Milana Nedi}a, Kostu Pe}anca,Krcuna, Rankovi}a, Ivana Ribara) utjel o -vi}e poznati srbijanski glumci, me|ukojima su NNeboj{a Glogovac kao DraàMihailovi} i DDragan Bjelogrli} kao Tito, teLazar Ristovski, Radko Poli~, RaleMilenkovi}, Milorad Mandi}, Mirko Babi},Boda Ninkovi}, Nenad Jezdi}, OlgaOdanovi}, Ljiljana Stjepanovi}...

KAD UDARI BRAT NA BRATACijeli projekat bit }e realizovan u

produkciji RTS-a i Contrast Studios izBeograda, a scenarista i reditelj je RRado{Baji}, ovda{njoj publici poznat kao autorTV serije Selo gori, a baba se ~e{lja odogodov{tinama {umadijskog seljaka, kojaje imala zavidnu gledanost u Srbiji.

“Pre sedamdeset godina u Srbiji je bratna brata povukao oroz od pu{ke i potegaono`. Stradali smo kao narod. Moramo daotvorimo o~i, skinemo kataraktu i vidimojasno {ta nam se to tada desilo. Jer, jo{slu|eni tumaramo i ne pronalazimo put.Nismo izvukli pouke te velike tragedije”,nagla{ava Baji}.

U realizaciju Ravne gore Baji} seupustio na nagovor svog prijatelja isaradnika, generalnog direktora RTS-aAleksandra Tijani}a, koji je inicirao ~itavprojekat.

“Posle tri i po godine rada na scenariju itemeljnog istraìvanja, prvi put }e izistorijski ta~nog i objektivnog ugla bitiispri~ana pri~a o tragici srpskog naroda1941. godine, ali i o protagonistima veliketragedije, pukovniku Mihailovi}u, Titu,Nedi}u i ostalima. Bez ideolo{kihpredrasuda, bez ambicije i namere dastvaramo nove podele, da ravnogorcepretvaramo u an|ele, a partizane dademonizujemo i kaljamo im ordenje i slavu,prvi put }e biti prikazana istina, bespu}e inacionalni sunovrat srpskog naroda“,izjavio je Rado{ Baji} uo~i po~etkasnimanja.

“RAVNA GORA” NA MOKROJ GORI

64

� Zbog ~ega je Radio-televizijaSrbije odlu~ila da se uklju~i u projekatrealizacije serije “Ravna gora“?

Odmah moram da Vas ispravim: neradi se ni o kakvom uklju~enju u projekat,ovo je serija koju RTS realizuje produk -cijski uz pomo} Contrast studija iz Beo -grada. To je jedan od tri velika istorijskaserijala koje nameravamo da realizujemo unarednom periodu. Prvi je Ogni{te sc e -nariste Gordana Mihi}a, koji govori ostasanju srpske gra|anske klase i misli odpo~etka XIX veka do Prvog svetskog rata,i ima preko sedamdeset epizoda. Drugi jeAleksandar, scenariste Radoslava Pa v -lovi}a, pri~a o kralju Aleksandru Kar a -|or|evi}u, golgoti i pobedi u Prvomsvetskom ratu, stvaranju Jugoslavije iatentatu u Marseju. A tre}i je Ravna gora,poku{aj da se iz dana{njeg ugla sagledajude{avanja iz Drugog svetskog rata u Srbiji.Ideje za ove pri~e poti~u od AleksandraTijani}a i prihva}ene su na KolegijumuRTS-a kao jedna od obaveza Javnogservisa da se bavi nacionalnim temama.

� Reditelj Rado{ Baji} izjavio jekako }e “Ravna gora” biti “pri~a oSrbima kao stradalni~kom narodu ijezivom bratoubila~kom ratu ~ije pos -ledice i danas ose}amo”. Kako Vi viditescenarij ovog serijala - odnosno, u kojojmjeri pri~a objektivno prikazuje do -ga|aje iz Drugog svjetskog rata i os -lanja se na istorijske ~injenice, a kolikoje autoru data sloboda da interpretiraistoriju na svoj na~in?

Scenario Ravne gore je ra|en uzstru~nu pomo} istori~ara Instituta zasavremenu istoriju i dramaturga Redakcijedramskog i serijskog programa. Ipak, radise o autorskom delu Rado{a Baji}a, {tozna~i i o njegovom vi|enju rata u Srbiji sapo{tovanjem istorijskih ~injenica i datosti.Pri~a u ciklusu koji se snima po~inje uo~i{estoaprilskog bombardovanja i zavr{avaivanjdanskim pucnjima u Beloj crkvi.Dakle, ovaj prvi ciklus najvi{e govori oslomu Jugoslavije i konfuziji koja nastajepod nema~kom okupacijom. Ovde imanekoliko paralelnih tokova pri~anja, glavnitok je seoska porodica koja se iznebuhana|e u vihoru ratnih de{avanja. U ovomdelu nema ni govora o sukobu i mirenju~etnika i partizana, rat je na po~etku, ljudisu u neprilici, niko jo{ ne zna {ta }e se svedogoditi. Scenario obiluje veoma dobro

osmi{ljenim dramskim situacijama i obrti -ma, zadovolji}e sve gledaoce.

� Najve}e kontroverze u javnosti zasada je izazvala najavljena interpr e -tacija lika Draè Mihailovi}a, kojeg jeglumac Neboj{a Glogovac opisao kao“zanimljivog, dragog i cenjenog ~ove -ka” - mnogi ga, nasuprot tome, smat r -aju ratnim zlo~incem?

O generalu Draì Mihailovi}u treba presvega razmi{ljati kao o regularnom mini -stru vojnom jugoslovenske vlade u emi -graciji. Dakle, radi se o vojnom kom an -dantu koji ima svoju misiju. Njegovenamere da se ne preda Nemcima susigurno ~asne, kao {to je i ~asna namerada okupi {to vi{e oficira i vojnika oko sebe.U prvim godinama rata bio je uvaèn odsveta, odlikovan, hvaljen i progla{en zaprvog gerilca Evrope. To je ~injenica. Vre -menom je postao gubitnik i zavr{ava kaotragi~ni junak. Mislim da u svemu tomeima istine. Neboj{a Glogovac je dobar iz-b or za ovu ulogu. �

MIODRAG ZUPANC, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK KULTURNO-OBRAZOVNOG PROGRAMA RTS-a

“Draža je bio prvi gerilac Evrope, azavršio je kao tragični junak“

Pi{e: MAJA RADEVI]


MIODRAG ZUPANC“Scenario }e zadovoljitisve gledaoce”


Prema Baji}evim rije~ima, ovo jeprojekat koji “nosi ogromnu dru{tvenuodgovornost“, a Srbija, poslije serije Ravnagora, “vi{e ne}e biti ista“: ““Progovori}emoo uàsnom vremenu na jedan potpunodruga~iji na~in. Ovo nije ideolo{ki pamfletniti nam je pretenzija da presu|ujemo. Bi}eto pri~a o Srbima kao stradalni~kom narodui jezivom bratoubila~kom ratu ~ijeposledice i danas ose}amo. Uàsne podele iduboke ideolo{ke razlike traju do dana{njihdana i razaraju nam dru{tvo. Korenesada{njih neda}a moramo na}i i u zlu kojenam se desilo za vreme Drugog svetskograta.“

I dok Baji} traì korijene problemasavremene Srbije u doga|ajima iz Drugogsvjetskog rata, mnogi se pitaju {ta je ustvaripravi motiv zbog kojeg se direktor RTS-aTijani} tako zdu{no zalagao za nastanakovog serijala. Ve} sama najava snimanjaserije izazvala je, o~ekivano, burne reakcijena prostoru biv{e Jugoslavije. Baji}eveizjave o tome kako je “vrijeme da ~etnici ipartizani poloè oru`je” i da se kona~noizmire izazvale su o{tru reakciju SUBNOR-a,iz kojeg su uputili protestno pismo Tijani}ui RTS-u. Sa druge strane, neki vjeruju kakoje i trenutak realizacije ovog projektapa`ljivo odabran - kao podr{ka novojpoliti~koj vlasti Srbije i budu}oj saradnjipredsjednika TTomislava Nikoli}a, poznatogpo tome {to otvoreno podràva Ra vno -gorski pokret, i premijera IIvice Da~i}a kao“nasljednika“ socijalisti~kih tekovina.

“Ta ideja o pomirenju ~etnika i parti -zana treba da legitimi{e ovo {to se doga|apromenom celokupnog antifa{i sti~kognasle|a. Evo vam pomirenje! [ta je ovo {tosada ìvimo, jel‘ to rezultat pomirenja? Miimamo na{eg Slobu, vi imate va{eg\in|i}a. Mi imamo na{eg Draù, vi imateva{eg Tita. Dakle, ako ho}emo ovakvu

vlast, mi je moramo legitimizirati. Ona selegitmizira idejom o pomirenju“, kaèBorka Pavi~evi} iz beogradskog Centra zakulturnu dekonta minaciju.

Rado{a Baji}a i njegovu ekipu kritikepojedinaca ne poga|aju previ{e - nagla{avada ovaj istorijski TV poduhvat ima punupodr{ku dràvnih struktura: ““Pre nego {tosam krenuo u sve ovo u svojstvu autora,razgovarao sam sa svim relevantnim poje -dincima, intelektualcima, kao i politi~arimavlasti i opozicije - sa Tadi}em, Nikoli}em,Da~i}em... Od svih sam dobio punu mo -ralnu i verbalnu podr{ku, na ~emu sam imzahvalan. Iza ove ideje stali su veliko -dostojnici Srpske pravoslavne crkve, kao ivisoki zvani~nici SANU-a.“

SJETNI KRVOLOKNeboj{a Glogovac, koji }e u serijalu

tuma~iti lik ~etni~kog vojvode DraèMihailovi}a, svojim izjavama o doìvljajuDraìnog lika i djela pokrenuo je pravu

lavinu reakcija u Bosni i Hercegovini. Doju~er hvaljen me|u ovda{njom publikom ikritikom kao jedan od najtalentiranijih inajboljih glumaca mla|e generacije naovim prostorima, Glogovac je, bar ako jesuditi prema ve}ini komentara na internetportalima i Facebooku, preko no}i postaoomraèn i progla{en personom non grata uSarajevu i dijelu BiH. Na pitanje kako sepripremao za ulogu, te {ta je tokom togistraìvanja saznao o Draì Mihailovi}u,Glogovac je novinaru srbijanskog Pressarekao: ““Ekipa serije Ravna gora i njihovistru~ni saradnici obezbedili su gomilefotografija, izjava i drugih materijala kojimi daju sasvim dovoljan uvid u lik i deloMihailovi}a. Na osnovu tonskog zapisa sasu|enja i fotografija poku{a}u da pro -niknem u njegov karakter i odgonetnemkoja je vrsta ~oveka bio, {to je meni, kaoglumcu, najzanimljiviji deo ovog posla. Naosnovu izjava nekih njegovih savremenikasaznao sam, na primer, da je bio blag,gotovo setan ~ovek, da se svakomeobra}ao sa ‘vi’ i da je nosio neku tugu kojavodi poreklo od porodi~nih tragedija kojesu obeleìle njegovo detinjstvo, kao ikasnije zrele godine. Zavr{io je najvi{evojne {kole, imao je vrlo {irokoobrazovanje, a o njegovoj hrabrosti nabojnom polju govore brojna odlikovanja,od onih u Kumanovskoj bici do posth u -mnih. Sve govori da je bio zanimljiv, dragi cenjen ~ovek, potpuno suprotan slicikrvoloka kakvu su nam plasirali ud`beniciiz istorije i posleratna propagandnama{inerija.“

Uprkos tome {to je o~igledno fasciniranDraìnim likom, Neboj{a Glogovac smatrakako je scenarij “dobar i po{ten“, te isti~e dase u seriji “ne favorizuje i ne veli~a nijednastrana, ve} naprotiv, pruà mo gu}nost darazumemo jedne i druge“. Prve epizodeRavne gore trebale bi biti prikazane na RTS-uu novembru idu}e godine. �


DRA@INA TV-REHABILITACIJA

PRVE SCENE NA MOKROJ GORIScenarista i reditelj Rado{ Baji} daje upute ekipi

TITO I DRA@AIZ DRAMSKETRILOGIJE

Dragan Bjelogrli}i Neboj{aGlogovac



ZA PAM]ENJE I ÛVANJE

E L V I S P R E S L E Y

TOTALNI KRALJTOTALNI KRALJSplit je jedini evropski grad u kojem su predstavljeni izuzetno vrijedni eksponati

koji su pripadali velikom Elvisu

Split je jedini evropski grad u kojem su predstavljeni izuzetno vrijedni eksponati

koji su pripadali velikom Elvisu

Damir:TEKST osnova.qxd 1.8.2012 21:18 Page 66

USplitu je 30. juna otvorena rarit e -tna Izlo`ba originalnih osobnihpredmeta koji su bili sastavni dioìvota velikog EElvisa Presleyja.Rije~ je o svjetskoj postavci ~iji je

slogan: Now it starts - Elvis’ alive!, a ovomprilikom zahvaljujemo se organizatoru,Agenciji Atlas, koja je usre}ila mnoge, patako i nas, te na sjajan na~in, na svjetskomnivou, obogatila ljetnu kulturnu ponudu uDalmaciji. Split je jedini grad u Europi ukojem }e biti izloèni ovi vrijedni eksp o -nati. A imati priliku gledati osobne pred -mete Kralja, jednog od najutjecajnijih gla z -benika svih vremena, izuzetno je drago -cjena stvar.

VELIKO BOGATSTVOMichael Jackson je imao dijamantima

opto~enu rukavicu, FFreddie Mercury pla{t ikrunu, ali niti jedna glazbena zvijezda nijesakupila toliko predmeta za pam}enje i~uvanje kao Elvis Presley. Izlo`ba je nasvoj svjetski put krenula iz rodnog krajalegendarnog glazbenika, iz Memphisa, apogledati se moè oko stotinu vrijedniheksponata. Tu je mikrofon iz mitskog SunRecords studija u kojem je 1954. Elvisotpjevao svoje prve stihove i time pokrenuoveliku glazbenu revoluciju zvanu ro c -k’n’roll. Njegova ekspanzija u Europi bilaje burna, mnogi su ga prihvatili i voljeli, pai u biv{oj Jugoslaviji, no nije se Elvis takolako probio sa svojim rock and rollom kodnas.

Naravno, s velikim uspjehom do{lo je iveliko bogatstvo, koje Elvis nikada nijeskrivao. Tako, naprimjer, ovom izlo`bomimamo priliku da osjetimo kako je bilosjediti u njegovom slavnom Cadillacu,kojeg je palio zlatnim klju~em itd. Tu je ipregr{t ekskluzivnih fotografija s njegovogGracelanda, vjerojatno najpoznatijeg im -anja na svijetu.

Izlo`bom }e, potom, oni koji nisu deta -ljnije upoznati s Elvisovim ìvotom saznatimanje znane stvari o njemu, recimo oPresleyjevoj strastvenoj ljubavi - karateu.Toj borila~koj vje{tini podu~avali su ganajve}i svjetski majstori. U prvoj polovicisedamdesetih, Elvis je dobio i specijalni“karate nadimak” Gospodin Pantera, kojegje ubrzo promijenio u Gospodin Tigar, zbog

konotacija vezanih uz kontroverzni politi -~ki pokret Crne pantere. Kimono, u kojemse “obra~unavao” s protivnicima tako|er jedio ove izlo`be. Mnogi ni ne znaju da je zaìvota prikupio i zavidnu kolekcijupolicijskih zna~aka, pogotovo nakon {to jeza ovaj neobi~an hobi doznao ~itav svijet.Iz bogate zbirke tu je ona najvrednija,ukra{ena sa ~ak 32 dijamanta i bisera!

Kada vam zbog svih tih predmeta isaznanja po~ne curiti iz nosa, na drugomkatu Izlo`be, u improviziranom bioskopuElvis Kino Theater, imate priliku pogledatirijetko vrijedne video snimke Elvisovihnastupa kao i filmove o njemu. Naàlost,sve {to moète vidjeti dio je jednog mladogìvota, koji je tu`no prekinut prije to~notrideset i pet godina. Za sve one koji imajuvi{ka novca, tu su i atraktivni suveniri izGift Shopa Graceland. Vrijednost izloènogje procijenjena na ~ak 3 miliona eura!

ELVIS JE OTKRIVENIzdvojit }emo samo neke od mno{tva

zanimljivih i vrijednih eksponata. Po~nimosa izvornim odljevom Elvisove longplejkeSomething for Everybody, koja je produc i -rana u Ju`noj Africi. Onda dolazimo dolongplejke Moody Blue, {to je njegovposljednji objavljeni album, promovisan

24. lipnja 1977. godine. Sedam dana ranijeElvis je u Springfieldu zapo~eo svojuposljednju turneju, da bi 26. lipnja uIndianapolisu odrào svoj posljednjikoncert pred 18.155 oboàvatelja. Čak 163Presleyjeva izdanja dosegla su zlatnu


IZLO@BA “NOW IT STARTS - ELVIS’ ALIVE!”

Pi{e: DAMIR JANEÊK (Split)

U splitskoj Tončićevoj ulici do 1. septembra ove godine bit će otvorena izložbakoja je posvećena ikoni svjetskog rock and rolla ELVISU PRESLEYJU; vrijednostizloženih originalnih osobnih predmeta koji su pripadali KRALJU procijenjena je

na čak 3 miliona eura

KRALJEVA GARDEROBACrveno odijelo Elvis je nosio na snimanju filma That’s the Way It Is (gore); bijelo odijelo, pak,Presley je obla~io na nekim od koncerata koje je odrào tokom 1973. i 1974. godine (dolje)

��


tiraù, a prodao je vi{e od dvije milijardenosa~a zvuka!

Od 5. srpnja 1954. do 26. studenog1955. Elvis je za diskografsku ku}u SunRecords snimio pet plo~a. A {to se zaistazbilo onog ljetnog dana u lipnju 1953., kadaje dao dvije pjesme urezati u gramofonskuplo~u, pomalo se zagubilo u tminamapovijesti. Naime, postoji mnogo spekul a -cija i glasina kako je Elvis otkriven. Ulipnju 1953. obitelj Presley preselila se naadresu Alabama Street 462 u Memphisu.Elvis se zaposlio kao voza~ kamiona upoduze}u Crown Electric Company naadresi Poplar Avenue 353. Zara|ivao je 40dolara tjedno. Od tog je novca kod tvrtkeMemphis Recording Service, ogranka SunRecordsa, za ~etiri dolara snimio dvijepjesme za vlastitu gramofonsku plo~u.Pjesme My Happiness i That’s When YourHeartaches Begin izravno su urezane uplo~u. Jedini primjerak Elvis je naknadnodarovao za ro|endan svojoj majci, koje je25. travnja navr{ila 41. godinu. Naime, togdana Elvis nije mogao osigurati iznos od~etiri dolara, budu}i da je tada jo{ biou~enik. Zatim je 4. sije~nja 1954. zaMemphis Recording Service snimio svojudrugu plo~u za ~etiri dolara, s pjesmamaCasual Love i I’ll Never Stand In YourWay. Tom je zgodom Elvis upoznao ivlasnika SSama C. Phillipsa, koji ga je uoùjku 1954. pozvao u studio SunRecordsa. Tako je sve po~elo... Hit LoveMe Tender, pak, nastao je 1956. i objavljenje i kao singl. Elvisova nova diskografskaku}a RCA Victor 28. je rujna iste godineizdala naslovnu pjesmu iz Elvisovog prvogfilma. Na Izlo`bi vidimo Love Me Tenderna 78-ci: plo~i od {elaka.

Nadalje, pucanje iz pi{tolja za Elvisanije bio samo omiljeni hobi, negoprvenstveno ispu{ni ventil. “Ako su negdjeu zidu bile rupe”, kazao je jedan od biv{ihElvisovih tjelohranitelja, “onda je sigurnoElvis bio tamo”. Taj biv{i tjelesni straàrdodao je jo{ i ovo: “Sre}om, nikada nijenikoga pogodio.” Sva sre}a, a u Splitu jeizloèna futrola jednog od njegovihpi{tolja.

MEMFI[KO ODIJELOTu smo, jo{ uvijek, i to kod Elvisovog

odijela za dokumentarni film That’s theWay It Is. U kolovozu 1970. filmskakompanija Metro Goldwyn Mayer podreìserskom palicom DDenisa Sandersasnimila je ovaj dokumentarni film, koji je11. studenoga iste godine stigao u ameri~kakina. Elvis je ovo odijelo nosio 10. kol o -voza, na probnom snimanju, u sve ~anojdvorani hotela International u Las Vegasu.Dok je bijelo, ukra{eno koncertno odijelonosio i u Las Vegasu, u kolovozu i rujnu1973., ali i, u vi{e navrata, na turneji po

ju`nja~kim saveznim dràvama od 1. do 20.oùjka 1974. godine. Budu}i da je zavr{nikoncert odràn 1974. u njegovomMemphisu, harlekinsko odijelo dobilo jenovo, danas poznatije ime, memfi{koodijelo.

Fender Stratocaster gitaru Elvis jesvirao u filmu Viva Las Vegas, koji jepremijerno prikazan 17. lipnja 1964.godine. Glumica AAnn Margret igrala jeglavnu ènsku ulogu, a film je reìraoGeorge Sidney. Presley je posjedovao izvijezdu Policijske uprave Palm Springs ibio u bliskim prijateljskim odnosima saslu`benicima PU Los Angelesa i PUDenvera. U prosincu 1970. posjetio jepredsjednika NNixona i primio plaketuUreda za narkotike i opasne droge, ipripadaju}u originalnu iskaznicu. Divio sepolicijskim snagama. Prikupljao jepolicijske memorabilije kad god mu sepriìla prilika. Jednom je prigodom od{erifa okruga Shelby zatraìo po~asnu

{erifsku zna~ku koja bi mu davala puneovlasti. Jednu od tih zna~aka, koju jemogu}e vidjeti u Gracelandu, dao jeopto~iti s 32 dijamanta i rubina.

Elvis je imao poseban grb, koji jeprikazivao munju s inicijalima TCB. Te jeinsignije sam dizajnirao kako bi odraàvalekodeks pona{anja koje je o~ekivao odsvojih zaposlenika. TCB zna~i: TakingCare of Business (izvr{avati obaveze), amunja simbolizira brzinu. Dakle, Elvisovgrb izraàva kako se poslovi trebajuobavljati brzinom munje. Orginalni znakElvis Presley Boulevarda je isto uGracelandu, gdje je Elvis u oùjku 1967.kupio ku}u za 100.000 dolara. Po zavr{etkudvogodi{nje slu`be Elvis je 5. oùjka 1960.~asno otpu{ten iz vojske, dosegav{i ~innarednika. U otpusnici od 3. oùjka 1960.~ak mu je i pogre{no napisano ime. I ovosmo mogli vidjeti na splitskoj Izlo`bi, koja}e biti otvorena do 1. septembra ovegodine. �


ZA PAM]ENJE I ÛVANJE

SA SPLITSKE “IZLO@BE”Elvis je volio pucati, a u decembru1970. posjetio je i tada{njeg pred-sjednika SAD-a Richarda Nixona

�




KULT MARKETSCISSOR SISTERS

Magic HourU prodaji jenovoglazbenoostvarenjeneobi~nenjujor{ke popskupine.ScissorSistersneobi~ni su,naravno, po

glazbenom izri~aju. U vrijeme brzihritmova i glamura oni jo{ uvijek svirajudisco glazbu, dobrano naslonjenu na onuiz davnih osamdesetih godina pro{logastolje}a. Album Magic Hour sadrì{esnaest pjesama a potpisuje gaizdava~ka ku}a Polydor.

U.D.O.

CelebratorStari njema~kimetalac UdoDirkschneiderobjavio je svojslavljeni~kialbum. Udoslavi {ezdesetiro|endan ipunih 25godina od

kako je krenuo u solo vode, napu{tanjemnekada najve}eg njema~kogte{kometalnoga banda Accept. AlbumCelebrator sadrì trinaest pjesama apotpisuje ga izdava~ka ku}a AFMRecords.

AMADOU&MARIAM

FolilaRije~ je novomstudijskommaterijalu slijepihsupru`nika saMalija. AmadouBagayokogitarist i pjeva~ injegova suprugaMariamDoumbia snimili

su svoj sedmi studijski album Folila, nakojem dominiraju veseli afri~ki zvuci usuglasju s europskim aran`manima za kojeje zasluàn francuski producent Moreaua.

I dok jedan zgr}e lovu po koncertimadiljem svijeta na ra~un tu|e stare slave,drugi marljivo radi i dokazuje tko jezapravo bio pravi gazda, vo|a i idejnitvorac jednog od najve}ih hard rockbandova novoga doba Guns N’ Rosesa.Doista, AAxel Rose, biv{i pjeva~ Gunsa, ~ijeje ime prisvojio i dobrano unov~io, ne prezaod pljuvanja po SSlashu, ali se veliki gitaristne osvr}e puno nego radi ono {to je i do sadnajbolje radio, svira gitaru.

Saul Hudson ili jednostavno Slash,nakon razlaza sa Gunsima 1996. posvetio sesolo karijeri. Najprije je osnovao bandSlash`s Snakepit sa kojim je snimio dvaalbuma i svirao sve do 2001. godine. Nakontoga, Slash sa nekada{njim kolegom izGunsa, basistom DDuffom McKaganomosniva Velvet Revolver. S “revolverima”Slash niè uspjehe, snima albume i odràvakoncertnu turneju koja je trajala ~akdevetnaest mjeseci. Prije dvije godine Slashje uz pomo} prijatelja snimio sjajan album,o kojem smo i pisali, a sada je kona~nodo{lo vrijeme da, nakon 1996., slavnigitarist objavi vlastiti studijski album.

Apocalyptic Love je album koji ~initrinaest pjesama. Autorska potpuna slobodatekstualno-vokalnog karaktera pripala jenajtraènijem rock vokalu dana{njiceMylesu Kennedyju. On je izvrsno odradio

svoj dio posla. Sa albuma posebno valjaizdvojiti èstoku One Last Trill, na kojoj suse na Slashovu golemu gitarsku energijunaslonili izvrsna ritam sekcija i odli~neKennedyjeve glasovne izvedbe. Gitarski~arobnjak sa cilindrom i cigaretom zalij e -pljenom za donju usnu, sa Gibson LesPaulom naslonjenim na desnu nogu, svojnepresu{ni talent potvr|uje pjesmamaStanding In the Sun, Apocalyptic Love,Shots Fired, Hard&Fast...

Op}i dojam je odli~an, riffova na pretek,uz nekoliko razli~itih harmonija i vrhunskuprodukciju. Na novom Slashovom mater i -jalu, nevjerojatno ali istinito, ima i nekolikolaganica, ali niti one nisu za baciti. SaulHudson, koji je prije pet godina u{ao uHollywood Rock Walk of Fame, ne}erazo~arati svoje oboàvatelje. Isto kao {tonikada vi{e ne}e sjesti za isti stol sa AxelomRoseom. Razlog je jednostavan. Fol je ukvaliteti. (M. Ili~i})

MUZIKA

“Apocalyptic Love”, Slashov samostalni studijski album

Žestoko i jako

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Whomadewho: Running man2. Alt-J: Fitzpleasure3. Clement Marfo & Frontline ft. Kano:

Mayhem4. Pepe Deluxe: Go Supersonic5. Metric: Youth without youth6. Goldie ft. Natalie Duncan: Freedom7. Charlotte Gainsbourg: Paradisco8. Yppah: Film Burn (ft.Anomie Belle)9. Joe Walsh: Analog Man10. Dub Pistols: Mucky Weekend (ft.

Rodney P)

GITARSKI GENIJSaul Hudson Slash upravo je objavio svoj prvjenac

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 1.8.2012 15:44 Page 70

Dobro znamo velikana glazbene umjet -nosti MMichaela Jacksona. Poznat je svugdjeu svijetu, pa tako i u na{oj zemlji. Pa, za{toonda ne bi bio zvijezda i u Waihau Bayu naNovom Zelandu?

Radnja filma se de{ava upravo tamo, zavrijeme na{e olimpijske, 1984. godine. Boyje dje~ak i ima jedanaest godina. @ivi najednoj farmi sa svojom bakom, mla|imbratom Rockyjem koji je umislio daposjeduje specijalne mo}i, nekoliko ro|akate kozom koja se zove Leif. Njegova bakaodlazi na putovanje, koje }e trajati sedamdana. Nakon toga se nenadano pojavljujeAlamein, Boyev otac. Svog oca zami{ljaoje kao heroja, ali samo dok njega nije bilo.Sada je, naàlost, vrijeme za surovu istinu.Otac mu je propalica koji je do{ao ku}isamo da iskopa vre}u s novcem koju jezakopao prije nekoliko godina.

Jo{ jedan zanimljiv filmski uradak izdaleke, novozelandske kinematografije. Boyje bio u slu`benoj konkurenciji SundanceFilm Festivala. Direktor fotografije je AdamClark, a za glazbu je zaduèna bila ThePhoenix Foundation. Glavne uloge u filmutuma~e JJames Rolleston, TTaika Waititi, TTeAho Aho Eketone-Whitu, CCohen Holloway iPana Hema Taylor. A reìser i scenarista jeTaika Waititi, vrlo interesantan novozelan -dski umjetnik. Ro|en je 1973. godine. Osim{to je reìser, scenarist i glumac, on je islikar, komi~ar...

Jo{ 2003. za svoj kratki film Two Cars,One Night bio je nominiran za Oscara, dok

je njegov debitantski dugometra`ni igranifilm Orao protiv morskog psa, iz 2007.godine. O tom neobi~nom filmu davno smopisali, to jest blagovremeno, kada je inastao. Boy je, pak, Taikin dugi dugom e -tra`ni igrani film. Na{a kinematografija jepuna raznolikih odnosa djece i o~eva. Ovoje jedna pri~a o dje~aku i ocu s drugog krajasvijeta.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETDUH KO[NICE

Victor EriceIgrani film iz 1973.godine. Radnjafilma se de{ava umalom gradu u[panjolskoj, 1940.

godine. Ana i njena starija sestra Isabelgledaju filmsku projekciju. Rije~ je o filmuFrankenstein Jamesa Whalea. Isabelkaè Ani da je Frankenstein duh koji nemoè umrijeti. Nakon toga je odvodi dozapu{tene staje te veli da je duh ubunaru. Ana poku{ava prona}i duha.

Ocjena: 4

GLAS BEZ SJENKE

Seijun SuzukiFilm Glas bez sjenkenastao je 1958.godine. Scenarij sunapisali RyutaAkimoto i Susumu

Saji, a prema pri~i Seichoa Matsumotoa.Direktor fotografije je Kazue Nagatsuka.Na telefonskoj centrali novinske ku}eoperaterka slu~ajno ~uje glas ubojice naliniji. Policija ni{ta ne uspijeva. Nakonnekoliko godina ona se uda te prepoznataj glas u jednom od muèvih suradnika.

Ocjena: 4

JERUSALEM SYNDROM

StephaneBelaisch iEmmanuelNaccache

Jonas je u jakonezahvalnojsituaciji. Ilimo`da nije?Tr~i ulicamaJeruzalema.

Ni~ega se ne sje}a. Ne zna tko je.“Vlasnik” je “jeruzalemskog sindroma” imisli da je prorok Jona. Putem upoznajerazne ljude koji sudjeluju u spa{avanjuruske prostitutke Ivone od njenoggruzijskog svodnika. Me|u tim ljudima je ineraspoloèni vojnik Hadassa teortodoksni ìdovski student Illan. Veomazanimljiv film. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson)

2. Tiranosaur (Paddy Considine)3. Vitez tame: Povratak (Christopher

Nolan)4. Nader i Simin se rastaju (Asghar

Farhadi)5. Jumanji (Joe Johnston)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video)

2. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film)

3. Umjetnik (Michael Hazanavicius,Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video)

4. Na{a majka (Denis Villeneuve,Discovery film)

5. Koà u kojoj ìvim (Pedro Almodovar,Canal+ Espana, Discovery film i video)

Film “Boy” (Nivo Zeland, 2010.); scenarista i režiser: Taika Waititi

Priča s drugog kraja svijeta

SUROVA ISTINABoy je zanimljiv film snimljen na Novom Zelandu

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 1.8.2012 15:45 Page 71


KULT MARKETAUTOMOBILI

Lexus LS 460

Lexus je predstavio redizajniranuluksuznu i agresivno stilizovanu limuzinuLS 460, a porodicu je pro{irio modelom FSport, uz obe}anje da ovaj automobil uzdinami~niji izgled donosi i uzbudljivosje}aj u vo`nji.

MOTOCIKLI

Ohlins

Na temelju pobjedni~ke TTX tehnologije,{vedski proizvo|a~ amortizera jepredstavio aftermarket proizvod elektronskikontroliranog ovjesa, prvenstvenonamijenjenog BMW 1200 GS i GSAdventure modelima, odnosnopretenzijama za daljnje {irenje na sve vrstedual-purpose motocikle, odnosno, {to bi senormalnim rje~nikom reklo - putne endure.

DESIGN

Audi A3SportbackObjavljene su {pijunske fotografije novogAudija A3 Sportback, koji }e postati novi ~lanporodice A3 i obogatiti je svojom hatchbackkroserijskom izvedbom sa pet vrata. Motori}e biti pozajmljeni od verzije sa troja vrata,{to zna~i da su tu 1.4 TFSI sa 121 KS, 1.8TFSI sa 177 KS i dizelski 2.0 TDI sa 147KS.

Sirijski pobunjenici nastavljaju napadena Alep, saop}ava Sirijska opservatorija zaljudska prava. Aktivisti te opservatorijesaop{tili su da oruàne borbe u Alepu,drugom po veli~ini sirijskom gradu, ulaze u13. dan. Nekada{nji selektor reprezentacijeBiH, trener zeni~kog êlika i sarajevskeBosne, MMensur Bajramovi} tri je godineìvio i radio u Siriji. Upravo u Alepu jetrenirao vode}i sirijski ko{arka{ki klub AlJaal, a zatim i sirijsku ko{arka{ku repre -zentaciju s kojom se plasirao na Azijskeigre. ““Otkako su po~ele borbe u Alepu ustalnom sam kontaktu sa svojim prijat e -ljima koji su ostali ìvjeti tamo”, kaè namBajramovi}. ““Situacija je te{ka. Kako mikaù, borbe su sada van grada, u predgr a -|ima. Nije im nimalo ugodno, strahujem zanjih i zovem ih svako dva-tri dana da vidimkako su, jesu li ìvi.”

Bajramovi} je tri godine ìvio u Alepu,sa {est miliona stanovnika drugom poveli~ini, nakon Damaska, gradu u Siriji.“Tri godine sam bio tamo, Sirija je prelijepazemlja za ìvot. Prije nego {to su po~elinemiri, proìvljavala je i turisti~ki bum.@ivot je komotan, sli~an na{em. Sada imamnogo problema sa dostavom hrane. Gradje ogroman i zbog borbi je te{ko op -skrbljivati ga. Ve} nedostaje hrane”, kaèBajramovi}. ““Sirija je multietni~ka zemlja,Alep je grad u kojem je najve}i postotakkr{}anskog stanovni{tva koji ima aposlutnosva prava kao i muslimani. Moj klub je iz tekr{}anske zajednice.”

Prije no {to }e po~eti sukobi, Bajramo -vi} nam je poku{ao do~arati kakofunkcionira sirijska vlast i ekonomija.“Li~ila mi je na onu komunisti~kujugoslovensku iz ‘70-ih godina pro{logstolje}a, sa jednim tvr|im, represivnijimaparatom vojske i policije. U Siriji ipak, uodnosu na druge arapske zemlje, postojibitna razlika. Tamo je svaki posao privatan.Dràva kontrolira neke segmente poslo -vanja, sve ostalo je u rukama privatnika. Sekonomskog stajali{ta, stanje nije upore -divo sa drugim zemljama. Pona{anje inavike vladaju}eg reìma su iz pro{lihvremena. Ima bogatih ljudi, ima i korupcije,administracije je ogromna kao kod nas uBosni jer se i na takav na~in kupovaosocijalni mir.“

U jesen 2008. godine Bajramovi} jeodlu~io preuzeti vo|enje ambicioznogsirijskog kluba Al Jaala. Svoje najve}euspjehe Al Jalla je ostvario u 2006. i 2007.godini kada je igrao finale klupskogprvenstva Azije. Činilo se ispo~etka kako}e, u skladu sa na~inom vo|enja tamo{njihklubova, koji su u sezoni mijenjali treneradva ili tri puta, Bajramovi} kratko ostati uSiriji, no zadrào se tamo tri godine, {to jesvojevrstan sportski presedan u ovoj zemlji.

Kada su po~eli nemiri, sa porodicom jenapustio Siriju, no svakog dana s pa`njom prati{ta se de{ava u toj zemlji. Ujedinjene nacijeprocjenjuju da je 200.000 gra|ana pobjeglo izAlepa od borbi i izvje{tavaju da je gradpotpuno razru{en granatiranjem. (N. Hasi})

SPORT

Bh. košarkaški stručnjak tri je godine živio u Alepu

Strah za prijatelje u Siriji

Foto: Mario Ili~i}

MENSURBAJRAMOVI]

Tri prekrasne godineprovedene u Alepu

MENSURBAJRAMOVI]

Tri prekrasne godineprovedene u Alepu

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 1.8.2012 23:41 Page 72

Dugo planirana obnova rimskog Kolo -seuma po~ela je krajem jula, a premaprocjenama, radovi bi mogli potrajati i do{est godina. Sa 25 miliona eura finansira}eih milanski poduzetnik DDiego Della Valle,vlasnik modne kompanije Tod’s. Zauzvrat,Della Valle }e dobiti ekskluzivno pravo 15-godi{njeg reklamnog ogla{avanja Kolo -seumom.

Najve}i o~uvani amfiteatar na planetiposljednji put je detaljno obnovljen prije 73godine, za vrijeme MMussolinijeve vla -davine. Gotovo dvije hiljade godina starKoloseum, koji godi{nje posjeti oko petmiliona ljudi, spada me|u najposje}enijespomenike u Italiji.

Rimski gradona~elnik GGianni Alema n -no, suo~en s praznom gradskom blag ajnom,prije tri godine obratio se privatnimsponzorima koji bi finansirali nu`nu i hitnuobnovu Koloseuma. Prihva}ena je ponudaDella Valle, me|utim, pravni sporoviodgodili su po~etak radova, prvobitnoplaniran za kraj 2011. godine. Naime,Udruènje za za{titu potro{a~a i Sindikatturisti~kih vodi~a podigli su tu`bu zbognavodnih nepravilnosti u sponzorskomugovoru.

Obnova amfiteatra, sagra|enog u dobacara VVespasiana koji je vladao od 69. do 79.godine, odvija}e se u ~etiri etape i ne}euticati na promet posjetilaca, saop{tile sugradske vlasti Rima. Planirani su, izme|uostalog, radovi na za{titi pro~elja, hodnika ipodzemnih dijelova objekta, kao i izgradnjanovog sistema rasvjete i pobolj{anje tu -risti~ke infrastrukture. Koloseumu }e mo`dabiti neophodna strukturalna interv encijasli~na onoj koja je preduzeta na krivomtornju u Pizi, jer je utvr|eno da je ju`ni diodrevnog zdanja niì za 38 centimetara odsjevernog. Po~etak radova na obnoviKoloseuma pozdravio je i Vatikan, iz kojegisti~u kako }e obnova doprinijeti sigurnostiposjetilaca. Svake godine, na Veliki petak,Papa u Koloseumu drì slu`bu kojojprisustvuje veliki broj vjernika. Ina~e, Crkvaje oduvijek bila protiv igara gladijatora uKoloseumu, a posljednja takva krvava”predstava“ odràna je 523. godine. Dvazemljotresa o{tetila su Koloseum 847. i1231. godine. Dràva, ali i Crkva, stolje}imasu odnosili kamenje sa Koloseuma kako bigradili svoje objekte, {to je tako|erdoprinijelo propadanju drevnog amfiteatra.

(M. Radevi})

Koloseum u novom ruhu

LIFESTYLE

Počela obnova čuvenog amfiteatra u Rimu


KULT MARKETBiH

I Love Handmade

Na Trgu DjeceSarajeva u petak,3. avgusta od 10sati, u organizacijiAsocijacijekreativaca gra|ani}e mo}i razgledati

i kupiti ru~no ra|ene proizvode u okviruljetnog izdanja ”Lucky Sun Marketa“, kojise odràva pod sloganom I LoveHandmade. Na 20 ekolo{kih {tandova~lanovi Asocijacije kreativaca predstavit}e zanatske i dizajnerske komade ustaklu, ìci, drvetu, sapune, ukrase zatorte, vintage modu, slike, majice, svilene{alove...

SRBIJA

HepatitisProcjenjuje se da jeoko 500.000 ljudi uSrbiji zaraènovirusom hepatitisa Bili C, a samo oko 20odsto njih zna da

boluje od te podmukle bolesti, istaknuto jena manifestaciji u Beogradu povodom 28.jula, Svjetskog dana borbe protivhepatitisa. Hepatitis je tema kojoj se uSrbiji ne posve}uje dovoljno pa`nje,informisanost o ovom oboljenju je veomaslaba, a izraèna je i diskriminacija istigmatizacija oboljelih, re~eno je namanifestaciji.

FINSKA

LjubimciIstraìvanjegrupe finskihljekarapokazalo je daporodice kojeimaju ku}ne

ljubimce, posebno pse, imaju i zdravijudjecu. Doktori kaù da su djeca kojaodrastaju uz pse manje podlo`naka{ljanju, curenju nosa i infekcijama uha,te da }e tokom ìvota imati manju potrebuza antibioticima.

RADOVI VRIJEDNI 25 MILIONA EURAObnovu Koloseuma finansira privatni poduzetnik iz Milana Diego Della Valle

Foto: Mario Ili~i}

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 31.7.2012 17:09 Page 73

74

KULT MARKETGR^KA

Georgia Salpa

Georgia je na Twitteru objavile fotografijes ljetovanja u Meksiku. Svojomnevjerojatnom figurom ova Grkinja, koja jena FHM listi najseksi èna na svijetuzasjela na peto mjesto, zasigurno jezasjenila i samo sunce na plaì u Cabou.

VENECUELA

Maria SotoVe} smo nau~ilida su djevojke izVenezuele me|unajljep{im nasvijetu, a ona jejedna od njih.Biv{a MissVenezuele MariaLaura LugoSoto odvaìla sei skinula predkamerama.

BRAZIL

AryaneSteinkopfBrazilska ljepotica Aryane nije ba{ tipi~anfitness model. Aryane je pozirala zaPaparazzo magazin u zavodljivom izdanjute pokazala najbolje od svogju`noameri~kog nasljedstva.

Do prije 20 godina u Srbiji je transse k -sualnost smatrana bogohuljenjem, dokdanas u zemlju dolaze ljudi iz cijelogsvijeta kako bi se podvrgli operacijipromjene pola, ~ije tro{kove pokriva irepubli ~ki Zavod za zdravstveno osigur a -nje, pi{e New York Times .

Oko 100 stranaca i pacijenata iz zemljepromijenilo je pol tokom pro{le godine unekoj od specijalizovanih ustanova za ovuvrstu operacije, a broj zainteresovanih jesve ve}i, sa kandidatima iz Francuske,Rusije, Irana, pa ~ak i iz SAD-a, Ju`neAfrike, Singapura i Australije, navodi list.

NYT navodi primjer Britanije, gdjeprocedura promjene pola ko{ta oko 15.000dolara i ~ije tro{kove pokriva nacionalnazdravstvena slu`ba, a u kojoj je tokom2009. izvedeno 143 zahvata. Prema rije~i -ma hirurga MMarsi Bauers iz Kalifornije,koja je izvela 1.100 operacija promjenepola tokom posljednjih 10 godina, u SAD-u,koje su i globalni centar za promjenu pola,samo oko pet hirurga regularno obavlja tuvrstu operacija. Ona navodi da su konze -rvativna shvatanja, nedostatak obu~enihhirurga, u kombinaciji sa strahom ljekara odmogu}ih tu`bi nezadovoljnih pacijenata,razlog zbog kojeg “cvjeta” transrodniturizam. Ono {to privla~i pacijente izinostranstva da do|u u Srbiju jeste i cijenaoperacije promjene pola koja ne prelazi10.000 dolara, {to je mnogo manje od50.000 dolara, pa ~ak i vi{e i na pojedinimklinikama u SAD-u.

NYT podsje}a da je sin ameri~kepjeva~ice CCher Chez Bono, koji je ro|en

kao djevoj~ica, ali je kasnije promijeniopol, najavio da se nada da }e do}i uBeograd kako bi se podvrgnuo operacijidobijanja mu{kog polnog organa i na tajna~in postao kompletan mu{karac. Zahvattraje {est sati, ~ime se pacijent {tedi traumeprolaska kroz nekoliko operacija, a me|upostoperativne komplikacije ubraja sekajanje pacijenta, funkcionalni problemi iliinfekcija. Da bi operacija na kraju bila iodobrena, pacijent mora da dostavi dvapisma kojima psihijatar potvr|uje da osobapati od poreme}aja identiteta polova.Tako|e je neophodno da najmanje godinudana pacijent ide na savjetovanje prijeoperacije i prima u tom periodu neophodnuhormonsku terapiju.

NYT podsje}a da bi u Srbiji ove godinetrebalo da bude odràna gej parada {to je,kako list ocjenjuje, zna~ajan korak budu}ida je pro{le godine vlada otkazala njenoodràvanje. List zaklju~uje da su promjenevidljive i u takozvanoj popularnoj kulturi iukazuje na popularnost doma}eg filmaParada, koji se bavi predrasudama o tojtemi, a istovremeno isti~e neophodnosttolerancije.

NYT pi{e da je pionir u operacijamapromjene pola bio sada ve} pokojni doktorSava Perovi}, koji je prvu operaciju ovevrste obavio davne 1989. godine, kada muje do{ao mu{karac koji je tvrdio da imaporeme}aj u identitetu pola. Vijest se brzopro{irila i dr. Perovi} se od tada suo~io sa“legijom” pacijenata, a 20 godina kasnijeSrbija ima ~etiri centra specijalizovana zaovu vrstu procedure. (Priredio N. Hasi})

CRVENI FENJER

Strance privlači niska cijena operacije


Srbija centar transrodnog turizma

ZA BEOGRAD FIRMOM KRSTI]Kako bi postao“kompletan mu{karac”u Beograd je najaviodolazak i sin ~uveneCher koji èli operacijuugradnje penisa

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 1.8.2012 23:46 Page 74

Neobi~an i zanimljiv projekat osmislilisu Crnogorci: multimedijalni kamp “Erne -sto Che Guevara“ bi}e odràn 8. i 9.septembra na Lov}enu, a radi se o projektukoji }e preispitati fenomen slavnoggerilskog lidera u dana{njici. Prema na -vodima organizatora, ideolo{ki vakuumkoji je postao evidentan ve} krajem pro{logvijeka klju~ni je razlog za preispitivanjefenomena CChe Guevare (1928 - 1967) kojijo{ uvijek predstavlja kulturolo{ki isocijalni izazov i mnogo je vi{e odideolo{kog suvenira, istorijskog relikta irevolucionarne opsesije. Dramatur{ki okvirprojekta obuhvata internet kampanju,ambijentalni teatar - teatarsku logistiku uobliku gerilskog kampa, te socijalno-teatarski eksperiment - umjesto standardnepodjele uloga, bi}e angaòvane javneli~nosti iz Crne Gore i inostranstva (glumci,knjièvnici, filozofi, umjetnici, teoreti~ari,politi~ari…). Publika je aktivni i direktniu~esnik projekta i unaprijed }e bitiodabrana, a moè se prijaviti za u~e{}eputem interneta (http://camp-che.me). Sast a -vni dio Kampa “Ernesto Che Guevara“ jeprogram Art orijentacija, zami{ljen kaoumjetni~ka akcija u kojoj }e odabraniumjetnici stvarati u okolini kampa. Ostaliu~esnici }e, uz pomo} pripremljenih mapa,poku{avati da prona|u postavljene isakrivene umjetni~ke radove (instalacije,performanse, izlo`be i muzi~ko-scenskeforme). Pojedinci ili grupe imaju mogu}nostda prijave svoje radove do 15. avgusta, apredloèna djela mogu biti ve} izlag a -

na/izvo|ena, ili namjenski pravljena za ovuakciju. Kako isti~u organizatori projekta, ~ijije autor reditelj SSlobodan Milatovi}, “uvremenu u kojem su revolucije ve} odavnopojele svu svoju djecu, a ideologijamaobesmislile ba{ sve njihove vizije i ko n -formizam postao apsolutna svrha po stoja nja,name}e se jednostavno pitanje - ima li me|unama ìvih“?

“Pogre{no tuma~eni mitovi krozvrijeme su oslijepili svoje sljedbenike,ostavljaju}i ih na milost i nemilostintelektualcima koji su i sami postalipotro{na roba, bez {anse da daju novatuma~enja, jer u vremenima u kojimaìvimo, sve se ve} dogodilo… Smrt jeobesmislila ìvot. @ivot je obesmisliosmrt“, navode organizatori, postavljaju}ipitanje {ta je uop{te doga|aj u ekstaziglobalizacije, politizacije i komunikacije.Smatraju}i Chea jezikom otpora, a nesimbolom otpora, organizatori kampa naLov}enu èle da ukaù kako je, sluè}i setim jezikom, mogu}e re}i ne{to o sebi iu~initi ne{to za sebe, te tako dokazati dasmo zaista ìvi i otporni na buku, bijes ikomformizam u kojem se gube obrisiindividualnosti. Kamp “Ernesto CheGuevara“ bi}e odràn na ju`nim obroncimaLov}ena, na visoravni Konjsko, na na d -morskoj visini od 1.170 metara. Org a -nizovan je po vojnim pravilima, pa boravakzahtijeva od svih u~esnika po {tovanje vojnehijerarhije, discipline i programa sa ta~noodre|enom satnicom.

(Priredila: M. Radevi})

Che Guevara na Lovćenu

PREKO EX-YU GRANICA

Umjetnost u vojnom kampu


KULT MARKETPULA

Halimin putFilm Haliminput rediteljaArsenaAntonaOstoji}a iscenaristeFe|e Isovi}a

osvojio je Nagradu publike 59. Pula FilmFestivala. Veliku Zlatnu arenu za najboljeostvarenje u nacionalnoj selekciji dobio jefilm Pismo }a}i reditelja Damira û~i}a,kojem je pripala i nagrada Breza zanajboljeg debitanta, dok je za reìjunagra|en Branko Schmidt, za filmLjudo`der vegetarijanac.

VALJEVO

O muzejimaKnjiga Muzeji,menad`ment, turizam -ka savremenommuzeju, od teorije doprakse, ~iji je autormuzejski savjetnikVladimir Krivo{ejev,objavljena je ovih danau izdanju NIP

Obrazovni informator i Narodnog muzejau Valjevu. Knjiga sadrì teorijski dioposve}en odnosu muzeja, kulturnepolitike, menad`menta i turizma, pregledstanja muzeja u Srbiji, te zaklju~ke ipreporuke za djelotvornu reorganizacijuposlovanja muzeja.

KRK - MAKARSKA

Brod knjiàra

Hrvatski kulturno-turisti~ki projekat Brodknjiàra ponovo krstari po Jadranu, a ovegodine prvi put ima i zemlju partnera -Sloveniju. Na brodu, koji je isplovio 30.jula iz Krka, a kona~no odredi{te mu je uMakarskoj 12. avgusta, me|u gostima }ebiti i slovena~ki knjièvnici Ana Pepelnik,Vida Mokrin Pauer, Barbara Korun,Tatjana Pregl Kobe, Cvetka Bevc iAndrej Detela.

[TA JE NAMA CHE Projekat istraùje fenomen slavnog

gerilskog lidera u dana{njici

[TA JE NAMA CHE Projekat istraùje fenomen slavnog

gerilskog lidera u dana{njici

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 31.7.2012 16:42 Page 75


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

âk trideset i dva izvo|a~a iz regijenastupila su u ~etiri dana trajanja tre}egRock festivala 7 jezera, koji je odrànpored jezera Pera~ko blato kod Plo~a uHrvatskoj. Najpoznatiji me|u njima suDisciplina Kitschme, Rambo Amadeus,TBF, Darkwood Dub, Zinedin Zidan,Goribor, Bolesna {tenad, Sopot.

Vije}nici Gradskog vije}a GradaSarajeva jednoglasno su 31. jula usvojiliodluku da se nagrada Slovo Makovo/MakDizdar dodijeli 17. oktobra. Odlukom jepredvi|eno da se nagrada dodjeljujegodi{nje, kandidatu za najbolje poetskodjelo objavljeno u prethodnoj godini nabosanskom, crnogorskom, hrvatskom ilisrpskom jeziku.

Ima jedan super info na portalutuzlarije.net. “Udruga mladih Par Selo je,uz pomo} mje{tana i ljudi iz dijaspore,uspjela skupiti potrebna sredstva zaosvjeènje {kolskog igrali{ta i postavljenjereflektora. Pa je vrijeme za prvimalonogometni no}ni turnir: Par Selo Cup2012. Turnir }e trajati od 10. do 25.augusta.”

U Gradskom parku u Kupresu 14.augusta }e biti organizovan Festivalalternativne glazbe Kupres PLAY in Park.Nastupaju: DJ Marina Mimoza, te grupeSiledìje iz Ljubu{kog, Pe{es iz [irokogBrijega, Mark de Line iz Viteza, SuspendMode iz Kupresa i mostarski Zoster.Kupre{ka su vrata svima otvorena.

Na adresu direkcije Tuzla FilmFestivala, a po kategorijama:dugometra`ni, dokumentarni,kratkometra`ni igrani i animirani film,pristiglo je stotinu i trideset filmova izHrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije iBosne i Hercegovine. Prvo izdanje TFF-abi}e odràno od 22. do 26. augusta.

Samo dva dana nakon po~etka 1. TFF-a u Sarajevu po~inje 2. internacionalnifestival kamerne muzike SarajevoChamber Music Festival. “Partneri ovogumjetni~kog programa su Manhattan StringQuartet, koji su, nakon prve posjete na{ojprijestolnici 2010., odlu~ili postati stalnimsaradnicima Muzi~ke akademije uSarajevu”.

U utorak, 31. jula, zavr{en je glavnidio programa 6. Mostar World Music

Festivala. Uz presjek trogodi{njeg radaprojekta Club Aleksa, koji je posl j -ednjih godina uto~i{te ovog festivala;prate}i program u kojem su izlo`be,projekcije, prezentacije i izleti pioni -rskom rutom Srce Hercegovine traja}edo 5. augusta.

“Nije nimalo lako ustrajati u kon -ceptu Cluba Aleksa, nije bilo nimalolako stvoriti nezavisnu kulturnu scenu,a posebno je nije lako odràvati uìvotu”, izjavila je AAleksandra Savi},direktorica Mostar World MusicFestivala i idejni tvorac Cluba Aleksa:“AAli, kad postoje ljudi, muzi~ari,umjetnici sa kojima mi sara|ujemo,kompletan taj trud ima smisao.”

Dodijelila je Aleksandra i zahv -alnice Forumu mladih SDP-a i Koledùujedinjenog svijeta UWCiM, za hum a -nost i nesebi~nu podr{ku prilikomelementarne nepogode koja je po~e -tkom februara paralisala Mostar. Ugla -vnom, posjetite Club Aleksa, prekoputa Hotela Bristol, imaju dobrumu}kalicu. A i snijeg se otopio.

Na{ trud ima smisao

ALEKSANDRA SAVIĆ, direktorica “Mostar World Music Festivala”

EROL ČOLAKOVIĆ-ŠEHIĆ, fotograf i reditelj iz Sarajeva

EROL ÔLAKOVI]-[EHI]“Odlu~io sam da, osim izlo`be radova

polaznika moje [kole fotografije,ponudim i vlastiti koncept”

EROL ÔLAKOVI]-[EHI]“Odlu~io sam da, osim izlo`be radova

polaznika moje [kole fotografije,ponudim i vlastiti koncept”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 1.8.2012 22:49 Page 76


� Nije ba{ “put oko svijeta u 80 dana”, ali jeste put u Marokoi nazad u BiH za 73 dana... I to biciklom! Moè li se ta avanturaikako saèti u narednih nekoliko redova? Evo, recimo, dapo~nete od same ideje...

Ideja je postojala jo{ od pro{le godine, kada je bio plan damoje dru{tvo i ja iz Planinarskog dru{tva @eljezni~ar posjetimoprijatelja iz Jordana, koji je sa nama penjao u Alpima sezonu2010., s tim da smo moj drug SSead Muhi} i ja trebali i}ibiciklima, a ostatak ekipe avionom. U me|uvremenu do{lo je dosukoba u Siriji, tako da smo svi odustali od puta, a Sead je kasnijeoti{ao biciklom do Irana. Fakultetske i druge ìvotne obavezeodnijele su ideju u zaborav, ali po zavr{etku fakulteta i jednogpogleda na u{te|eni novac od pro{le godine, javila se pomisao dabi sada bilo mogu}e izvesti ne{to takvo. A Maroko mi jepredstavljao ne{to novo.

� Dakle, bila je to i evropska i afri~ka avantura. Da, a na oba kontinenta je bilo nezaboravnih situacija. S

obzirom da nisam imao puno novca, mnogo sam ovisio ouslugama dobrih ljudi i mojoj snala`ljivosti, te sam zbog toga biou konstantnoj interakciji sa ljudima iz zemalja kroz koje samprolazio. Uspomena je mnogo, a neke su mi ostale urezanije usje}anju od drugih. Od rasprave u San Remu sa tuniànskimemigrantom ko }e spavati u starom brodu i moje kona~nedeloàcije iz istog, nezaboravnih no}i u Montpellieru uz zvuketarabuka, bubnjeva i plesova bosih afri~kih emigrantkinja do

nove i meni neobi~ne Afrike. Putovanje sam zavr{io u Sahari, nasamo trideset kilometara od granice sa Alìrom.

� Broj~anik Vam se pokvario pred sami kraj putovanja, atada ste na njemu vidjeli cifru: 4.690! Da li ste se ikadaprofesionalno bavili biciklizmom, jer pozavidjeli bi Vam iu~esnici Tour de Francea?

Biciklo vozim samo amaterski i kupio sam ga tek prije dvijegodine.

DADO DELIĆ, biciklista-amater iz Travnika

Kazao nam je, u telefonskom razgovoru sarajevski fotograf ireditelj EErol Čolakovi}-[ehi}, da svima nama nudi novikoncept, prije nego {to ode na zasluèni odmor. Poèljeli smomu lijep provod, ali smo ga i upitali, a {ta }e se zapravo desitiprije toga?

“Kako }e 5. augusta u Čapljini, odnosno u Po~itelju, zavr{itirad Internacionalne {kole fotografije koju sam osnovao, odlu~iosam da, osim izlo`be radova polaznika {kole, ponudim i vlastitikoncept, koji se sastoji od performansa i omaà preminulomprijatelju i umjetniku Tomu Gotovcu. Promijeni}u svojprepoznatljivi look i jednako kao Tom, davnih osadesetih, o{i{atise na}elavo, 8. augusta ispred BBI Centra. Pri realizaciji ovogperformansa pomaga}e mi umjetnica, likovni profesor i suprugaEstelle Čolakovi}-Calaret, a sve }e zabiljeìti kamera LuisaCaballera, {panjolskog direktora fotografije, i redateljice iz ItalijeIllarije Gambarelli, koji su kao profesori prisutni u radu moje[kole fotografije”, veli Čolakovi}-[ehi}.

Ne}e, valjda, tako }elav otvoriti izlo`bu u sarajevskoj GalerijiJava?! ““Naravno da ho}u! A, to }e biti izlo`ba fotografija natemu: Osobe sa specijalnim potrebama. Fotografije su nastaletijekom realizacije dokumentarnog filma Let iznad romanijskoggnijezda, autorskog trojca: Vesko Kadi}, pokojni DubravkoBrigi} i Erol Čolakovi}, tj. ja, osobno. I [ehi}, li~no”.

Ne{to kasnije }e biti prikazan i film Let iznad romanijskoggnijezda, koji je u produkciji Televizije Sarajevo snimljen 1987.godine. Ne u Javi, ve} negdje... Pitajte Erola!

Evropska i afri~ka avantura

Prvo na nulu, pa onda u “Javu”

Kadar iz filma Let iznad romanijskog gnijezda

Cetri oka:Cetri oka.qxd 1.8.2012 22:50 Page 77


Gledano po broju proizvedenih filmova, nigerijska filmskaindustrija nadma{ila je Hollywood i Bollywood. Filmovi iznajmnogoljudnije afri~ke zemlje ne prikazuju se samo u

Africi nego i u brojnim evropskim te ameri~kim gradovima safri~kim imigrantskim stanovni{tvom. “Na{ filmski sektoro~ekuje velika budu}nost”, rekao je Emeka Mba, glavnidirektor nigerijskog Nacionalnog odbora filmskih i video-cenzora.Dnevni list National Mirror ~ak tvrdi da je Nollywood, naziv dannigerijskoj “tvornici snova“, na putu “pokoravanja svijeta“. Mnogeod niskobudètnih produkcija su melodrame ~ije su glavne temeljubav, mo} i izdaja.

Me|utim, da bi se napravio iskorak nuàn za me|unarodniuspjeh, nigerijski jeftino i masovno producirani filmovi trebaju velikafinansijska sredstva i unaprije|ene produkcijske uvjete. PredsjednikGoodluck Jonathan 2010. je obe}ao da }e vlada za zabavni sektorosigurati 200 milijuna dolara. Ta bi suma mogla Nollywoodu datipotreban zamah, ali filma{i se àle da napuhana obe}anja jo{ uvijek~ekaju svoje ispunjenje. Nigerijci mogu svoju filmsku industrijuupore|ivati s Hollywoodom ili Bollywoodom, ali u stvarnosti igraju urazli~itim ligama. Naprimjer, Nollywood mo`da godi{nje izbaciizme|u hiljadu i dvije hiljade filmova, ali godi{nji promet ~itavenigerijske filmske industrije kre}e se, prema Mbau, oko 250 milijunadolara. Rije~ je o budètu kojim raspolaè jedan jedini film o HarryjuPotteru ili Spidermanu.

Promatra~i vole hvaliti “obe}avaju}i, narodni pokret afri~kogfilma“, kao {to je kazao italijanski filma{ Franco Sacchi. Nigerijskifilmovi, sa zapletima baziranim na temama kao {to su sukob tradicijei postkolonijalnog modernizma, redovito odnose nagrade na afri~kimfestivalima. Ali Nollywood je imao malo uspjeha na me|unarodnimdoga|anjiima, {to je uglavnom uzrokovano kvalitetom filmova koje~esto prodaju uli~ni prodava~i ili se distribuiraju kroz video klubove zagledanje u privatnim ku}ama ili kafi}ima. U Nigeriji postoji mo`dasvega dvadesetak pravih kina, a u mnogim afri~kim zemljama taj jebroj jo{ i manji. Filmovi se uglavnom snimaju jednostavnim digitalnimkamerama, i to u razdoblju od par sedmica, ponekad ~ak i dana. Uzemlji ne postoje filmski studiji, a budèt ve}ine filmova iznosi izme|udeset i trideset hiljada dolara – {to treba pokriti sve tro{kove filmskeekipe, glumaca, kostima, transporta i tehnike.

Uzimaju}i te okolnosti u obzir, nije ~udno da zapadni gledateljinigerijske filmove smatraju “tankima“, ~ak i nenamjerno smije{nima.Unato~ tome, nollywoodski filmovi privla~e afri~ke gledatelje koji unjima pronalaze vlastitu realnost. Vlasnik bordela koji poku{avadjevojku sa sela uvu}i u prostituciju nude}i joj posao konobarice,vje{ti~ja kletva koja truje odnose me|u obiteljima vjen~anog para,varalica koji potajno uni{tava trgovca i pomo}u ~arobnog napitkazavodi njegovu ènu. ârobnja{tvo i urote, korupcija i skandali,pojave su koje igraju va`nu ulogu u zapletima karakteriziranimjednostavnom postavom i stati~nim scenama. Nu`nost rezanjatro{kova zna~i da, kad je akcija u pitanju, nema previ{e prostora,~ak i ako je nasilje, naro~ito ku}no, ~esto prisutno. âk i poznatijiglumci, koji mogu zara|ivati i desetak hiljada dolara po filmu,zapadnom se gledatelju doimaju poput amatera. Potoci umjetne krvii lo{e izra|ene ra~unalne animacije mogu malo toga napraviti napodizanju kvaliteta za me|unarodnu publiku. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

Nollywood

CRNA:CRNA.qxd 1.8.2012 22:51 Page 78


Nije to bila mitska utakmica. Ve} dvijemitske, epske i lirske utakmice, u samo tridana i na jednom takmi~enju: fudbalskomturniru u programu Olimpijskih igara 1952. uHelsinkiju. Iako su obje odigrane u Ta -mpereu.

Bilo je to ~etiri godine nakon RezolucijeInformbiroa. Protivnici, u osmini finala,bijahu Titova Jugoslavija i Staljinov SSSR.Ovi prvi u najja~em sastavu ikad za ìvota tedràve: Beara, Stankovi}, Crnkovi}, âjk o-vski, Horvat, Bo{kov, Ognjanov, Miti},Vukas, Bobek i Zebec. Vodili smo tog 20.

jula 5:1, pa 5:2, a onda je legendarniBobrov dao tri gola i izjedna~io. Igrali su seproduèci, ali bez golova, da bi novautakmica bila zakazana za 22. juli. Glatkosmo je dobili 3:1, golovima Miti}a, Bobeka iâjkovskog. Reprezentativci SSSR-a iste suse ve~eri vratili brodom u Lenjingrad, arezultat te utakmice u toj je dràvi objavljentek naredne godine, i to nakon Staljinovesmrti.

Od ~uvenih jedanaest plavih danas suìva trojica: golman Beara, centarhalf Horvati lijevi half Bo{kov. Golman je krajem pro{le

godine preìvio mo`dani udar, oporavlja se,ali njegova nam supruga veli: “Nemojte gani{ta pitati, moga bi sva{ta re}i {ta nije zanovina”, centarhalf, uvjerava nas kolega izHrvatske Branko Stipkovi}, “ve} ~etrdesetgodina nije dao nikakvu izjavu”, dok jelijevi half, kaù u Fudbalskom savezu Srbije,“te{ko bolestan”.

Svima ostalima neka je slava i hvala. Ato {to smo 1952. izgubili u finalu odMa|arske nije ni va`no. Oni su tada sva -kako bili najbolji na svijetu, a i mi tako|e, jerdobili smo - Sovjete! �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Kako ono? Aha! Beara, Stankovi}, Crnkovi}...

TAMPERE, 20. JULI 1952. GODINE Olimpijski timJugoslavije prije {ezdeset godina bio jenajja~i ikad u toj dràvi

PATINA:PATINA.qxd 1.8.2012 22:48 Page 79


1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?Sutra.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili?Ne bih dala plate dràvnicima.

19. Tange ili badi}?Badi}.

21. Poruka ~itaocimana{eg magazina?Drago mi je da imamobar ne{to slobodno.

16. Vjerujete li da uradiju ìve mali ljudi?Naravno.

5. Koga bistepoveli na pustoostrvo?Samo sebe.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Tanja S. \urovi}.

11. Koliko ima istine u izreci: “Nedade se usranom do potoka?”I previ{e.

13. [ta uradite kad vam

preko puta pre|e crna

“Me~ka”?

Stanem na zebru.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Futavo.

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete bitibalerina?Uvijek u ìvotu, ~ak sam i trenirala papovrijedila zglob.

4. [ta morate imati u friìderu? Amonijak.

10. Jeste li meteoropata?Uvijek, evo ba{ me sad boli zglob.

15. Opi{ite Acu Lukasa u tririje~i?Crni Snje{ko Bijeli}.

18. Osoba koja vas ìvcira?Nerviraju me fute.

20. [ta obla~ite kadèlite izgledati sexy?Ne obu~em se.

17. S kim biste voljeliotplesati tango?S MMatthewomMcConaugheyjem, ali daima crvenu ruù u ustima.

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Lijep i pametan.

6. [ta svaka èna moraimati u nov~aniku amu{karac u ta{ni?@ena u nov~aniku slikusame sebe, a mu{karac uta{ni osvjeìva~ usta.

8. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili?@ivjela bih na Marsu.

by ALMIR PANJETA

TANJA ÐUROVIĆ:

“U Sarajevu se osjećam futavo”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Poglavica vudu plemena.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 1.8.2012 19:59 Page 80



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 31.7.2012 13:04 Page 78

Documents

S.B. 02.08