20
(Poslijeratna drama) Teatar apsurda SAMUEL BECKETT (1906. – 1989.) 1953./1955.

S.Beckett:U Očekivanju Godota

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacija

Citation preview

  • (Poslijeratna drama)Teatar apsurdaSAMUEL BECKETT (1906. 1989.)

    1953./1955.

  • nakon II. svjetskog rata

    strahote nacistikih koncentracijskih logora.

    atomska bomba

    Teatar apsurda i Samuel BeckettPovijesna pozadinaNuklearna bomba na Hiroshimu, 1945.Zloglasni ulaz u Auschwitz.

  • Svijest ljudskih nagona prema zlu I razorne snage znanstvenih spoznaja.

    Nedostatak moralnog uvjerenja I pad vjere.

    Razoarenje u liberalne I socijalne teorije o ekonomskom I drutvenom napretku.

    Nepovjerenje u mo razuma.Osjeaj tjeskobe i nemoi razvio se naroito meu mladima.Novi smisao postojanjaTeatar apsurda i Samuel Beckett

  • Egzistencijalizam vidi ovjeka zarobljena u neprijateljskom svijetu.

    Ljudski je ivot besmislen, a to stvara osjeaj zbunjenosti, oaja I praznine.

    APSURD

    Glavni predstavnik ove filozofske struje bio je francuski pisac Jean Paul Sartre.

    Francuski egzistencijalizamJean Paul Sartre (1905. 1980.)Teatar apsurda i Samuel Beckett

  • POSLIJERATNA DRAMA: UVOD

    Tijekom 1950-ih = OIVLJUJE DRAMA u Velikoj Britaniji

    prikazuje ODBACIVANJE TRADICIONALNIH VRIJEDNOSTI

  • Teatar apsurda

    Utjecaj Camusa i Sartrea (egzistencijalizam) pesimizam ovjekova postojanja =besmislenost, apsurdnost ovjekova postojanja=Nakon dva svjetska rata, u svijetu bez vjere ovjek je izgubljen? VELIKO egzistencijalno pitanjeKOJA JE SVRHA LJUDSKOG POSTOJANJA?

  • BEZNAAJNOST

    TRAGINA SITUACIJA

    Beckettove drame ele predstaviti upravo toApsurdnost i iracionalnost ljudskog postojanja

    Istie sljedeenije mogao pratiti realistini oblik drame INOVATIVAN OBLIK

  • TEMATIKA Beckettovih drama(utjecaj egzistencijalizma)

    Osjeaj otuenja ovjeka (alijenacije).

    Okrutnost ljudskog ivota.

    Izostanak ili ispraznost ciljeva.

    Besmislenost ljudske borbe.

  • Teatar apsurdaTermin koji se odnosi na grupu dramatiara: rumunjski Ionesco, ruski Adamov (Beckett ih susree u Parizu) Beckett (najreprezentativniji)

    ali ne i kola (svatko je stvarao na svoj nain)

  • Najprije napisan na francuskom jeziku i izvedena u Parizu En Attendant Godot (1953.) (pisana na stranom jeziku kako bi zadrala jezik to jednostavnijim)

    Zatim prevedeno (Beckett) na engleski jezik (1954.) i izvedena u Londonu Waiting for Godot (1955.)

    Svi njegovi likovi ZAROBLJENI su u situaciji iz koje ne mogu pobjei (zakopani u zemlju, izlaze iz kanti za smee)

  • Glavne znaajke: radnjaTRADICIONALNA DRAMA

    pria se razvija u vremenu

    portret drutva kroz realne likove koji se kreu u odreenom vremenskom razdoblju

    publika se moe identificirati s likovima

    U OEKIVANJU GODOTA

    nita se ne dogaa (statinost)likovi razgovaraju kako bi upotpunili vrijeme, stanke su jednako bitne kao i rijeisvaaju se, obuvaju i izuvaju izme (Estragon) ili eir (Vladimir)oni razgovaraju, ali ne kako bi komunicirali ele upotpuniti vrijeme kako bi izbjegli utnju

    naglasak na UNUTARNJU STVARNOST (DRAMA uma)

  • Glavne znaajke: vrijemeTRADICIONALNA DRAMA

    dogaanja pripovijeda kronolokiuvod, kulminacija, raspletU OEKIVANJU GODOTAnema vremenskog razvoja

    nema prolosti, nema budunosti = likovi se ne sjeaju proosti, niti mogu zamisliti budunost

    dani su slini jedan drugome

    nije ni poetak ni kraj (kao nona mora)

    prvi in gotovo jednak kao drugi

  • Glavne znaajke: scenografijaTRADICIONALNA DRAMA = realistina scenografija

    U OEKIVANJU GODOTA

    podruje uz cestu, golo stablo

    simboliko znaenje (ekspresionizam = prikaz uma kao pustoi i oaja)

  • Glavne znaajke : LIKOVIDvije skitnice: ESTRAGON (Gogo) i VLADIMIR (Didi)

    Ostale dvije skitnice POZZO (gospodar) i LUCKY (rob)

    Djeak koji najavljuje dolazak GODOTA (koji nikada ne dolazi)

    Tko je Godot?Idea o znaenju Boga (na franc. = mali Bog)Go + . (dot) (ele otii, ali se ne miu)Beckett nije nikada spomenuo da je rije o Bogu.

    Ono to likovi ine: samo EKAJU GODOTA (glavna tema)Godot = netko/neto tko/to bi mogao/lo osloboditi ovjeka iz nepodnoljive situacije

    Ali GODOT NIKADA NE DOLAZI

  • Znaenje imenaESTRAGON /GOGO, franc. estragon - vrsta grmolike zainske biljke Gogo oboava mrkvicu i repicu, vezanje uza zemlju; ivi svoj ivot po prirodnom instinktu, ba kao i neka divlja, neuredna biljka

    VLADIMIR /DIDI, rus. vladati- ponaati, upravljati; mir -stanje bez sukoba, sloga, slaganje; tiina; spokojstvo... dobrohotnost, sklonost filozofiranju, osjeajnu irinu i dubinu (iroka slavenska dua - dubina i ispunjenost, osjeajnost, neka eleginost, kao glazba velikih ruskih skladatelja)

  • POZZO, tal. - bunar* bunar simbolizira tradiciju, iskustvo, prolost, mudrost, spoznaju...* Bunar (Rjenik simbola) - simbol obilja i izvora ivota; simbol tajne, skrivenosti; spoznaja i istina; znai i ovjeka koji je spoznao...

    LUCKY, engl. - sretan, koji ima sreu; engl. luck sretan sluaj, sudbina... inverzija i ironija: ime u odnosu prema poloaju

    DJEAK aneoska izgleda; Boji glasnik? dijete inae oznaava nevinost; aneli se esto slikaju u liku nevina djeteta; djeak je donositelj Godotove poruke (Boje poruke?)

  • TRADICIONALNA DRAMA

    realistini karakteri

    s osobnou

    Pripadaju odgovarajuoj skupini ljudi

    U OEKIVANJU GODOTASKITNICE ne definira osobnost ili pripadanje odreenoj skupini ljudi (simbolika egzistencijalne situacije) DODATNO (dva razliita aspekta iste linosti = tijelo (Gogo) i um (Didi) oni trebaju jedan drugoga

    Vladimir (Didi dt dt on govori) vie je intelektualan, on se igra sa svojim eirom

    Estragon (Gogo go,go problemi s njegovim izmama) tjelesne aktivnosti (ljut je, spava, uvijek se ali da ga je netko pretukao preko noi)+Pozzo (tlaitelj/mo tijela)Lucky (rob/mo uma, on moe govoriti kada ima svoju kapu)

    DODATNO = meusobno su povezani uetom, vodi Pozzo (u drugom inu uloge se mijenjaju Pozzo je slijep i treba Luckyja koji je postao nijem)

    GODOT predstavlja spasenje koje nikada ne dolazi.

  • Glavne znaajke: jezikTRADICIONALNA DRAMA

    realistina

    likovi razgovaraju da bi komunicirali

    U OEKIVANJU GODOTAnesuvisli amor (jezik takoer gubi svoje znaenje)

    Mnogo STANKI, MIMIKE, TIINE

    ono to se dogaa na sceni esto proturjei rijeima koje izgovaraju likovi

    Vladimir: Onda, idemo?Estragon: Da, idemo. [ne miu se]

  • Glavne karakteristike: stildjelo proeto grutesknim humorom (ironija svega jer je sve jednako besmisleno)

    moe se smatrati tragikomedijomTragedija = ele poiniti samoubojstvo kako bi stali na kraj apsurdu i oajnoj situaciji u kojoj se nalazeKomedija = nema tragini zavretak; ne uspijevaju pobjei iz svoje egzistencijalne situacije

    TON je tragian i oajan.

  • t205 Well come back tomorrow

    FILM (engleski) http://www.youtube.com/watch?v=TDjgThErfIM

    THEATRE (englesko) http://www.youtube.com/watch?v=X7_g52JrshE

    t206 Waitinghttp://www.youtube.com/watch?v=YELhHkDvwZM&feature=mfu_in_order&list=UL

    THEATRE (talijansko)http://www.youtube.com/watch?v=GBfJaHDDZI8&feature=related

    HAPPY DAYS http://www.youtube.com/watch?v=4f9wM-6OLl8&feature=related

    ****