Ante Krsti

LJEKOVITO BILJE ZABIOKOVLJALjekovito bilje se nalazi svagdje u prirodi: po poljima, umama i panjacima. Podruje nae upe kao i cijelo zabiokovije zajedno sa prelijepim Biokovom obiluje nebrojenim vrstama ljekovitog bilja. elja mi je u ovom naem listu podsjetiti samo na neke vrste kojih ovdje ima a tradicionalno su se koristile od davnina u lijeenju razliitih bolesti. Lijeenje ljekovitim biljem ima vie prednosti: u svakom bilju, pa i u otrovnom, ima u umjerenim koliinama djelotvornih tvari. Njihovo djelovanje nije probojno (naglo) nego polagano (sporo) pa iziskuje vei vremenski razmak jer djeluje blago i uzdrljivo. BAZGA - CRNA ZOVA (SAMBLICUS NIGERAL) Bazga je do 3 m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima svih uma, po ivicama, na neobraenom i naputenom zemljitu. Ima perasto neparne listove s nazubljenim rubovima. Bjelouti cvjetii ine velike i sastavljene patice i jako miriu. Cvijet se sabire u lipnju dok nije posve rascvao, a list kad se potpuno razvije. Najvie se upotrebljava cvijet. Mora se sabrati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Sui se vrlo paljivo u tankim slojevima na tavanu (potkrovlju). Mora zadrati svoju prirodnu boju. Ako pocrni ne vrijedi i mora se baciti. aj od cvjetova slui protiv prehlade, jaeg izluivanja mokrae i znoja. Osim toga lijei bolesti bubrega, srca i jetre. aj od suhog lia bazge lijei eernu bolest. BRLJAN (HEDERA FELIS L.) Brljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban. U zabiokovskom kraju nalazimo ga svugdje po listopadskim umama kao i po zidovima i kamenju krakih vrtaa. ivi kao nametnik, a pomou specijalne hvataljke penje se po stablima na kojima ivi. Brljanov list ve u malim koliinama djeluje na krvne sudove i srce. Lijei bolesti slezene,polipe u nosu (umre se sok u nos), bolesti oiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamenca i pijeska u bubrezima. Rane koje teko zacjeljuju treb~ oblagati sa svjeim liem prethodno namoenim u vinski ocat. BOKVICA Bokvice ima tri vrste: velika, srednja i kopljasta. Sve tri vrste nalazimo svugdje uz puteve, na panjacima, livadama i seoskim dvoritima. iroka je muka a kopljasta je enska bokvica. Sve tri vrste su ljekovite. iroke se upotrebljavaju za rane i obloge, a kopljaste za plune i unutarnje bolesti, naroito enske. Lie bez peteljke sabire se cijelo ljeto ili za vrijeme cvatnje. Sui se u hladu na tavanu. Suho mora zadravati prirodnu boju. Upotrebljava se za ienje krvi, zubobolje, ujede zmije, protiv krvavog mokrenja i kaija. Svje list stavlja se na rane, lijei kone bolesti, od uboda pela i osa. Za plua je dobar sirup od enske bokvice. DUBAC Ima ih vie vrsta pod gornjim nazivom. Sve su veoma srodne i moe ih se nai na obroncima, na panjacima, rubovima uma i na kamenjima naih primorskih krajeva meu kojima je i Zabiokovlje. Ima uske ovalne i duboko nazubljene dlakave listove. Cvjetovi su crveni a ponekad i bijeli. Sakupljeni na jednoj strani stvaraju grozd. Snanog je mirisa. Zbog gorkih tvari koje sadri odavno je poznat kao ljekovita biljka. Za vrijeme cvata sabire se itava biljka bez korijena. Lijei katar, probavu i kaalj.

DRIN Drin je grmoliko drvo koje raste u naim listopadskim umama koje su izloene na suhim, sunanim, kamenitim obroncima. Listovi su jajasti i jako zailjeni, nenazubljenih rubova. Cvate rano u proljee, utim cvjetiima koji narastaju prije razvoja listova. Plod je crvena duguljasta kotunica kisela stog ali prijatnog okusa. Sabire se zreo plod i kora od drveta te se sui na suncu ili umjetnoj toplini. Plod i kora u obliku aja, lijek su protiv bolesti crijeva i groznice, te protiv proljeva. GOSPINA TRAVA Raste po panjacima, uz ceste, na naputenom zemljitu. Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom. Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti bez peteljke. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni zlatno-uti, lijepi cvjetovi koji ine cvatove. Sabire se gornji dio biljke za vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Sui se u hladu, na tavanu. Sprema se u polivinilske vreice. Upotrebljava se u obliku aja protiv bolesti jetre, bubrega, vodene bolesti, kamenca na bubregu, proljeva, pomanjkanja teka, za jaanje ivaca, modine. Pomae i kod izbacivanja ispljuvka. JAGLAC Jaglac sa utim cvjetovima cvate meu prvim cvijeem u proljee. Raste u svijetlim umama, meu ivicama, u grmlju. Najvie ga sreemo na Biokovu, na nadmorskoj visini izmeu 600-1100 m. Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze na kraoj ili duoj stapci - na vrku - koja izraste od samog podanka sloena titastom cvatu. Za vrijeme cvatnje sabire se korijen list i cvijet. Treba brati one biljke iji su cvjetovi izrasli na dugoj drci i nagnuti su na jednu stranu. Oni su ljekovitiji. Jaglac lijei uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i reumu. aj od suhog lia jaa ivce, lijei neuralgiju, kronino zaapljenje. Pije se toplo po dvije alice dnevno. JAGODA UMSKA Jagodu nije potrebno posebno opisivati jer je toliko poznata da je poznaje skoro svako dijete. Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata. Sui se u hladu. List umske jagode vrlo dobro zamjenjuje ruski aj. Inae aj pomae pri izluivanju mokrae, umiruje ivce, vrlo dobro isti krv te lijei proljev. Plod od umske jagode lijei uticu, eerne bolesti, tjera bubrene i une kamence. KAMILICA Kamilica kod nas raste najvie u blizini naselja, nalazimo je na naputenom zemljitu, u itaricama, uz putove. Cvjetne glavice rastu pojedinano. Kad se glavica preree uplja je i ugodna mirisa. Cvate kroz itavo ljeto. Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osuena mora zadrati svoju prirodnu boju. Sui se u hladu, na toplom tavanu, na plahti. Kamilica je jedan od najstarijih lijekova u kuanstvu. Ublauje bolove i greve, regulira probavu, lijei eludac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. Blagi aj daje se novoroenadi umjesto majina mlijeka. aj od kamilice ne smije se kuhati, jer sadri hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari pa aj u tom sluaju ne vrijedi. KOPRIVA Raste po sjenovitim mjestima, u blizini ljudskih naselja. Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet te se sui u hladu na tavanu. Sjeme i list upotrebljavaju se protiv proljeva, vodene bolesti, astme, bijelog pranja, uljeva. isti krv pa je preporueno da svatko tko ima neistu

krv jede pinat od koprive poto u sebi sadri veliki postotak A i C vitamina. KADULJA Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine. Na podruju upe Zagvozd najvie je nalazimo na podruju brda Crljaa, Drenja i Briina. Ona je zbijeni grmi, do 60 cm visine. Bogata je ograncima koji su obrasli ova Inim, s obje strane gusto maljavim listovima. U prljenastim nakupinama razvijeni su cvjetovi. Oni su ljubiastoplave boje. U prirodi se nadaleko osjea njezin jak i ugodan miris. Sabira se lie i mlade grane - prije cvjetanja, ili biljka potpuno rascvjetala. Cvate od svibnja do srpnja, a sui se u hladu. U obliku aja kadulja se upotrebljava protiv bolesti dinih organa i plunih bolesti, krvavog proljeva, znojenja, reume i za oporavak poslije tekih bolesti. KUPINA Raste svuda po ikarama, na rubovima uma, neobraenom zemljitu i oko seoskih putova. U proljee se sabire korijen i mladi listovi sa vrikama, a plod, koncem ljeta, kad sazori. Ako se mlado lie vae jaa zubno meso. Korijen, list i plod slue protiv zapaljenja krajnika i gue. aj od lia upotrebljava se kod potekoa pri mokrenju i probavi, isti krv i lijei kone bolesti. LIPA Raste u umama, uzgaja se u parkovima i drvoredima. U Biokovu raste na podrujima do 1300 m nadmorske visine. Ima ih vie vrsta i sve su manje-vie ljekovite. Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire sa cvijet sa pricvjetnim listovima ako su lijepe zelene boje. Sui se u hladu, najbolje na prozranom tavanu. Lipov cvijet lijei prehladu i organe za disanje, tjera znoj i mokrau, pospjeuje stolicu. Lijei trajan kronini kaalj, isti krv, lijei ivce od uzbudenja i umora. Napravljena kupelj isti pore koe, aj probija kroz kou i lijei. PELINJA LJUBICA - MATINJAK Raste u vrtovima, ali se poludivljeg moe nai u blizini naselja, uz ograde, ivice, a ponegdje i u umi. Listovi lee na dosta dugim peteljkama i malo slie koprivi. Cijela biljka intenzivno mirie na limun. Lie se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka sa vrikama i liem, za vrijeme cvatnje. Sui se brzo i oprezno, na tavanu, i to tako da se na slae u tankim slojevima kako ne bi promijenila boju. aj je dobar protiv glavobolje, slabosti ivaca, nervoze, proljeva. Ublauje greve, bolesti srca, eluca i zubobolje. Pomae kod besanice, plunih bolesti i slabokrvnosti. isti krv, pomladuje srce, lijei zujanje u uima, stvara ugodno raspoloenje. Osobito se preporua trudnim enama. MAJINA DUICA Raste u velikim koliinama, na suncu izloenim breuljcima, suhim travnjacima, uz cestu i na meama. Listovi su sitno jajasti grimizni, cvjetovi ine okruglasto zbijene cvatove na vrhu stabljike. Cvate itavo ljeto i ima jak i ugodan miris. Lijek je protiv eluanih poremeaja, bolesti plua, dinih organa, tvrdokornog kalja, slabokrvnosti, poveanog luenja ui, bolesti mjehura, angine, bubrege i enskih bolesti. METVICA - NANA PITOMA Ovu emo biljku rijetko nai u divljini, pa se ona mora uzgajati. Uspijeva u lakem ilovskom (glinastom) tlu s mnogo vlage i topline. Cvate od srpnja do kolovoza. Za vrijeme cvatnje sabire se itava biljka. Preko ljeta sabiru se listovi. aj od metvice uzima se za dobru probavu, bolesti ui, glavobolju. Odstranjuje suvinu kiselinu iz eluca, lijei krvne bolesti. Dobra je protiv greva,

premorenosti ivaca, trovanja i povraanja. STOLISNIK - KUNICA Raste po livadama. meama, panjacima i uz putove. Cijela biljka je vrlo ugodna mirisa. Mnogobrojni sitni cvjetovi ili su bijeli ili purpurno crveni. Sabire se gornja polovica ili treina biljke u vrijeme kad su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljea do jeseni. Sui se u hladu. Stolisnik u obliku aja upotrebljava protiv krvarenja, eluanog i crijevnog katara, isti krv, lijei hemeroide, jaa organe za probavu, lijei jetru, bubrege, reumu. SRENJAK Sadri preko 16 posto tanina koji jako stee, dosta kroba i krea. Korijen mu je vijugast, jak i slii broju 5. Izvana je sme, a iznutra slii mesu. Korijenje se vadi u studenome i prosincu. Opere se i brzo sui. Stari korijen gubi svoje ljekovitosti, a lijei krvarenje i proljev. Cijeli crijevni trakt potie na rad. Lijei bolesti sluzokoe, trule rane u ustima i ranice. Dobar je protiv slabokrvnosti. Raste u viim planinskim predjelima. Nalazimo ga u Biokovu iznad 1200 m nadmorske visine. IPAK (DIVLJA RUA) - APURINA Raste po krevitom tlu, ikarama, ivicama, panjacima i umama. Cvate u kasno proljee s lijepim ruiastim i bijelim ruicama. Plod je duguljast vrlo lijepe crvene boje, pun je dlakavih kotica. Sazrijeva od rujna do sredine studenoga. Iz zrelih plodova povade se sjemenke i od mesnatih dijelova skuha se ukusan pekmez koji sadri velik postotak C vitamina. Sjemenke se operu od dlaica i dobro osue. Od njih se priprema aj koji slui kao lijek protiv groznice, kamenca u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokranih kanala, hripavca i vodene bolesti. VRISAK Raste na vapnenastom suhom tlu. Naraste visoko do 35 cm. Budui da je na naem terenu jako rairen, nije ga potrebno posebno opisivati. itava je biljka maljava s kratkim dlaicama i lijezdama eterinog ulja, aromatinog i jakog mirisa. U obliku aja tjera gliste, izluuje znoj, umiruje ivce. Lijei bolesti bubrega, potie spolni nagon. Moe se upotrebljavati kao zain raznim jelima.