Sadraj:UVOD11UGOVOR U PRODAJI21.1Pojam, porijeklo i pravna svojina21.2Bitni elementi ugovora o prodaji32Obaveze prodavca42.1Obaveze isporuke robe42.2Obaveza prodavca da isporui robu bez materijalnih i pravnih nedostataka53Obavze kupca83.1Obaveza preuzimanja isporuke83.2Obaveza kupca da plati cijenu94Posebne vrste ugovora o prodaji104.1Kupoprodaja sa pravom otkupa104.2Kupoprodaja sa zadravanjem prava raspolaganja, odnosno prava svojine104.3Ugovor o prodaji sa pravom pree kupovine104.4Kupovina na probu114.5Ugovor o prodaji po uzorku ili modelu114.6Ugovor o prodaji sa specifikacijom124.7Kupoprodaja sa pravom preprodaje124.8Meunarodni ugovor125Prestanak ugovora15ZAKLJUAK16

UVOD

Ugovor o kupoprodaji (ili ugovor o prodaji kako stoji u tekstu Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore) je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (prodavac) obavezuje da stvar koju prodaje preda drugoj ugovornoj strani (kupcu) tako da kupac stekne pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati kupovnu cijenu. [footnoteRef:1] [1: l. 463 - 560. Zakona o obligacionim odnosima]

Kupoprodajni ugovor je nastao i razvio se iz ugovora o razmjeni, trampi. Ugovor o razmjeni je ugovor kojim se svaki ugovornik obavezuje prema drugom ugovorniku da preda stvar koja se razmjenjuje tako da on stekne pravo svojine.[footnoteRef:2] Ugovor o razmjeni je, dakle, ugovor kojim se vri razmjena stvari odnosno prava, bez posredstva novca, kojim se mijenja svojina jedne stvari za svojinu druge stvari. Iz ugovora o razmjeni nastaju za svakog ugovaraa obaveze i prava koje iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavca. Kod ugovora o kupoprodaji prodavac prenosi pravo svojine na stvari koju daje za novac. Ugovor o kupoprodaji je najei i najznaajniji instrument pravnog i ekonomskog prometa. To je osnovni instrument pravnog prometa, a njegov ekonomski cilj je prenoenje prava svojine sa prodavca na kupca. Preciznije, ugovor o kupoprodaji predstavlja pravni osnov (iustus titulus) prenoenja prava svojine sa prodavca na kupca, a predaja stvari kupcu je nain sticanja (modus aquirendi). O kom nainu sticanja e u konkretnom sluaju biti rije zavisi od vrste stvari (npr. ako je stvar pokretna predaja e biti izvrena iz ruke u ruku, ako je nepokretna doi e do simboline predaje i sl.). [2: l. 561-562. Zakona o obligacionim odnosima]

Ugovor o kupoprodaji predstavlja osnovni impuls dinamike imovinskih odnosa.

UGOVOR U PRODAJI

Pojam, porijeklo i pravna svojina

Ugovor o prodaji je ugovor kojim se jedna ugovorena strana (povjerilac) obavezuje da robu koju prodaje preda drugoj ugovorenoj strani (kupcu) tako da ovaj stekne pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati cijenu. Ugovorom o prodaju se vri razmjena robe za novac. U Zakonu oobligacionim odnosima iz 1978. godine, kojim je jednostavno regulisan ugovor o prodaji u obligacionim privrednim odnosima, pravi se razlikovanje izmeu prava raspolaganja i prava svojine. Drutvena pravna lica u pravnom prometu drutvenim sredstavima imaju pravo raspolaganja, a pojedinci i graansko pravna lica u pravnom prometu imaju pravo svojine. Prodavac nekog drugog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a kad vrenje tog prava zahtijeva dranje stvari, da mu preda i stvar.

Ugovor o prodaji vodi porijeklo od trampe, a kao takav javlja se sa pojavom novca, koji preuzima ulogu opteg ekvivalenta. Jo u rimskom pravu razlikovala su se dva vida kupoprodaje. Jedan gdje se kupoprodaja sadravala u aktu mancipacije, koji je znaio i prenos svojine i priznavanje prodavca da je primio cijenu i drugi vid koji se kasnije razvio, na osnovu koga je kupoprodaja proizvodila samo u obligaciono pravna dejstva, a sam prenos stvari i cijene odvijao se posebnim aktom - tradicijom. U savrijemenim pravima prihvaeno je drugo rjeenje. U strogo planskim privredama sa centralistikim sistemom upravljanja, kupoprodaja je u velikoj mjeri gubila na znaaju. Meutim, sa procesom transformacije dravne, odnosno drutvene svojine i sa afirmacijom privatne svojine ugovor o prodaji dobija na znaaju.

Kupoprodaja je imenovan, neformalan tj. kosensualan ugovor robnog prometa, to znai da je za njegovu punovanost dovoljno da se ugovorene strane sporazumiju o svim bitnim elementima ugovora. Izuzetno, ugovor o prodaji nepokretnosti mora biti sastavljen u pismenoj formi, a potpisi ugovornih strana moraju biti ovjereni od strane suda. Takoe, ugovor o prodaji nepokretnih stvari koje drutveno - pravna lica stavljaju u pravni promet u okviru svog redovnog poslovanja mora biti zakljuen u pismenoj formi. Ugovor o prodaji je dvostranoobavezan i teretan ugovor. On je po pravilu, komutativan ugovor, jer je u trenutku njegovog zakljuivanja poznata visina i uzajamni odnos prestacija, ali moe biti zakljuen i kao aleatoran ugovor, ako to nedvosmisleno proizilazi iz volje ugovorenih strana (npr. prodaja budue etve). Ovaj ugovor je uvijek samostalne, a ne akcesorne pravne prirode i uvijek je kauzalan, jer je vidljiv osnov pravnog obavezivanja ugovornih strana.

Bitni elementi ugovora o prodaji

Kod ugovora o prodaji bitan elemenat, oko koga se ugovorene strane moraju sporazumjeti, da bi ovaj ugovor zakljuen kao ugovor robnog prometa prometa, bio vaei jeste roba. Cijena nije bitan elemenat ovog ugovora. Ako ona nije odreena niti odredljiva, kupac je duan da plati cijenu koju prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuivanja ugovora, a u nedostatku ove, razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom se smatra tekua cijena u vrijeme zakljuivanja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi, onda cijenu utvruje sud, prema okolnostima sluaja. Roba kao predmet ugovora o prodaji mora biti u prometu. Ako je re o stvarima koje su u ogranienom pravnom prometu one mogu biti predmetom ugovora o prodaji, ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi.

U skladu sa naim pravom ugovor o prodaji moe da se odnosi na buduu stvar, pod kojom se podrazumjeva stvar koja u trenutku zakljuivanja ugovora ne postoiji ve e tek nastati. U skladu sa lanom 468 Zakona o obligacionim odnosima[footnoteRef:3], prodaja tue stvari obavezuje ugovaraa, ali kupac koji nije znao, ili nije morao znati da je stvar tua, moe ako usled toga ne moe ostvariti cilj ugovora, raskinuti ugovor i traiti nadoknadu tete. Ukoliko prodavac nije imao pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine na prodatoj stvari u trenutku zakljuenja ugovora, on to pravo moe stei u trenutku ispunjenja ugovora, tj. isporuke robe, ime se gore navedeno pravilo moe razumeti i opravdati. [3: http://www.ano.me/index.php?option=com_phocadownload&view=category&download=25:zakon-o-obligacionim-odnosima-sl-list-crne-gore-br-4708-od-07082008-0411-od-18012011&id=7]

U pogledu odreivanja robe kao prdmeta ugovora, potrebno je da se ugovorene strane dogovore o njenoj vrsti, a da koliinu, ukoliko je ne mogu odediti, uine odredivom. Kod individualno odreenih stvari potreban je, po pravilu, njihov detaljni opis. Kod generikih stvari koliina robe se moe uiniti odredivom izrazima "od-do" ili "otprilike", "oko". U pogledu kvaliteta robe, ukoliko ga stranke u ugovoru ne odrede, a prodavcu je poznata namena za koju kupac kupuje robu, tada je duan da mu isporui robu odgovarajueg kvaliteta. Ako prodavcu namjena robe nije bila poznata, duan je isporuiti robu srednjg kvaliteta.Cijena se, kao novana naknada koju kupac duguje prodavcu za ustupljenu robu, sastoji u novcu. Ukoliko se kao ekvivalent za primljenu robu, uz novac daju i neke stvari, da bi bilo rei o ugovoru o prodaji, neophodno je da vrednost novca bude vea ili bar jednaka vrednosti stvari.Cijena se esto ugovara. Obino se utvruje u jednom novanom iznosu ali se mogu sporazumno odrediti i elementi na osnovu kojih e se cijena opredijeliti. Tada kaemo da je cijena odrediva. Cijena moe biti i propisana. Ukoliko je ugovorena vea cijena od propisane, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Ako je u ugovoru naznaeno da je kupac duan da plati tekuu cijenu, re je o cijeni utvrenoj zvaninom trinom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kada je trebalo da uslijedi ispunjenje ugovora. Odreivanje cijene ugovorene strane mogu prepustiti treim licima. U skladu sa principom ekvivalencije, cijena treba da ispuni i uslov pravinosti.

Obaveze prodavca

Osnovne obaveze prodavca jesu da izvri isporuku robe i da garantuje za svojstva robe.

Obaveze isporuke robe

Isporuka se sastoji iz jedne ili vie radnji koje je prodavac duan da preduzme prema ugovoru, ili uobiajenim pravilima ponaanja, kako bi se kupcu omoguila dravina robe. Nain isporuke robe zavisi od toga da li je stvar pokretna ili nepokretna,bestjelesna ili tjelesna. Otuda isporuka moe biti fizika kao faktika ili simbolika, ali i fiktivna. Uopteno reeno, prodavac je izvrio obavezu isporuke robe kupcu, kada mu robu urui ili preda ispravu na osnovu koje se roba moe preuzeti. Vrijeme isporuke moe se ugovoriti. Stranke to mogu uiniti preciziranjem datuma, odreivanjem roka od zakljuivanja ugovora, ili vezivanjem vrijemena isporuke za neki dogaaj. Ako je rok odreen okvirno, a nije ugovorom predvieno ko e ga precizirati to pravo pripada prodavcu. Izuzetak je ako iz okolnosti sluaja proizilazi da to pravo pripada kupcu. Ako je rok isporuke odreen upotrebom izraza "odmah" i sl. U skladu sa zakonom prodavac e biti duan da isporuku izvri u roku od osam dana od dana zakljuivanja ugovora. Mesto isporuke robe odreuju stranke ugovorom. Ako to nije uinjeno, a ne moe se odrediti na osnovu prirode, svrhe i drugih okolnosti posla, prodavac je duan da robu isporui u mestu u kojem je imao svoje sedite u vrijeme zakljuenja ugovora. Ako je vrijeme zakljuenja ugovora strankama bilo poznato gde se roba nalazi, odnosno gde treba da bude izraena, isporuka se vri u tom mestu. Ako je ugvoren prevoz robe, ali ne i mesto isporuke, smatra se da je predaja izvena uruenjem robe prevoziocu ili licu koje oganizuje otpremu robe. Ako prodavac nije izvrio obavezu isporuke robe na vrijeme zapada u duniko kanjenje. U tom sluaju kupac ima prava da:

1. Ostavi naknadni primjerni rok za ispunjenje i da zahtjeva naknadu tete zbog kanjenja ili

2. Da raskine ugovor i trai naknadu tete zbog neispunjenja ugovorene obaveze

Kupac moe raskinuti ugovor samo ako je prodavcu ostavio naknadni rok za ispunjenje isporuke, a prodavac ni u tom roku nije izvrio isporuku. Meutim, ako je iz prodavevog dranja vidno da ni u naknadnom roku nee ispuniti svoju obavezu, odnosno ako je ostavljanje naknadnog roka protivno prirodi posla, kupac moe raskinuti ugovor i bez ostavljenja tog primjernog roka za ispunjenje. Isto vai kod fiksne kupoprodaje, ako je rok isporuke bitan element ugovora.

Samo postojanje krivice prodavca, kao dunika u pogledu isporuke robe, ne utie na postojanje kanjenja, ali utie na obavezu prodavca da kupcu naknadi tetu. Naknada tete za sluaj neispunjenja moe se ispoljiti u vidu apstraktne i konkretne tete. Apstraktna teta se sastoji u razlici izmeu ugovorene i trine cijene robe na dan raskida ugovora. Apstraktnu tetu kupac ne mora dokazivati da je pretrpeo. Kao trina cijena smatra se tekua cijena na tritu mjesta isporuke, odnosno ako u tom mjestu roba nema tekuu cijenu, uzima se tekua cijena trita koje bi ga moglo zamijeniti u datom sluaju. Konkretnu tetu kupac dokazuje i ostvaruje kao naknadu za nju u vidu stvarne tete i izmakle koristi, ukoliko je, usled toga to mu prodavac nije isporuio robu na vrijeme, nabavio robu na drugom mjestu, po veoj cijeni.

Obaveza prodavca da isporui robu bez materijalnih i pravnih nedostataka

U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, materijalni nedostatci na robi za koje prodavac odgovara teba da postoje u asu prelaska rizika sa prodavca na kupca i treba da budu znatni. Prodavac e odgovarati i za one materijalne nedosratke koji se pojave posle prelaska rizika na kupca, ako su posledica uzrka koji je postojao pre toga. Nedostatak postoji :

1) ako roba nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet2) ako roba nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila ili morala biti poznata prodavcu3) ako stvar nema svojstva i odlike koji su izriito ili preutno ugovoreni, odnosno propisani4) ako je prodavac predao stvar koja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavejtenja.

Shvatanje nae sudke prakse je da su doputena minimalna odstupanja od uzorka i to ako su neizbjena i od minimalnog uticaja na kvalitet, kao i ako su takva odstupanja u prometu te vrste. Ugovaranje kvliteta prema uzorku pojavljuje se naroito kod prodaje robe preko trgovinskih putnika. Prodavac nee odgovarati za nedostatke navedene pod prvom i treom takom, ako su oni u asu zakljuenja ugovora bili poznati kupcu ili nijesu mogli ostati nepoznati. Ovo drugo e biti sluaj sa nedostatcima koje bi briljivo lice sa prosenim znanjem i iskustvom lica istog zanimanja i sruke kao kupac moglo lako prepoznati pri uobiajnom pogledu robe. Ako je kupac mogao opaziti nedostatke, ali je prodavac izjavio da roba nema nikakvih nedostataka, ili da ima odreena svojstva ili odlike, prodavac e tada odgoarati za te nedostatke. Ovo pravilo se uklapa u princip savjesnosti i potenja, kao jedan od principa zakljuivanja i ispunjenja ugovora robnog prometa.Kupac je duan, da robu koju prima pregleda na uobiajeni nain ili da je da drugom na pregled, im je to prema redovnom toku stvari mogue. O vidljivim manama duan je obavijestiti prodavca bez odlaganja, odnosno kada je pregled izvren u prisustvu obje strane, duan je da primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopti prodavcu odmah. U skladu lanom 489 t. 3 Zakona o obligacionim odnosima, ako je kupac otpremio robu dalje, bez pretovara, a prodavcu je pri zakljuenja ugovora bila, ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme, pregled robe moe biti odloen do njenog prispea u novo mesto opredeljenja. Tada je kupac duan da prodavca obavijesti o nedostatcima im je po redovnom toku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata.Kada roba ima skriveni nedostatak kupac je duan da o tom nedostatku obavesti prodavca bez odlaganja. Meutim, ako ugovorom nije odreen dui rok, prodavac nee odgovarati za nedostatke koji se pokau posle est meseci od isporuke robe. Skrivene mane robe su oni njeni nedostatci koji se nisu mogli otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja robe. Obavetenje o nedostatku mora sadrati detaljan opis nedostataka i poziv prodavcu da pregleda robu.

Prava kupca u sluaju da roba ima nedostatak kvaliteta su sledea :

1) pravo da zhtijeva od prodavca da ukloni manu robe. Ovo se pravo kupca redovno odnosi na robu koja je individualno odreena (u praksi se to pratikuje recimo kod izrade maina po porudbini)2) pravo da zahtijeva da mu se roba isporui bez mana. Ovo je pravo primijenjeno kog generikih stvari3) pravo da zahtijeva snienje cijene, ime se kupac naknadno saglaava da prima robu bez mana, ali usled toga zahtijeva da i eklvivalent u novcu bude srazmjerno nii4) pravo na raskid ugovora. Ovo je opte pravo koje jedna strana ima kod dvostranih ugovora, kada druga strana ne ispuni svoju obavezu.

U prva tri sluaja kupac ima pravo na naknadu tete zbog zakanjenja, odnosno zbog neurednog ispunjenja, a u poslednjem sluaju ima pravo na naknadu tete zbog neispunjenja ugovorene obaveze.

Ako je prodavac isporuio kupcu robu boljeg kvaliteta kupac je duan je da je primi. osim ako ima interes da primi robu ba odreenog kvaliteta. Pri tome, kupac nije duan da plati viu cijenu.Prodavac odgovara kupcu u sluaju da isporui koliinu robe koja odstupa od ugovorene koliine. Kada je predata manja koliina robe od ugovorene, kupac moe da raskine ugovor u pogledu koliine koja nedostaje. On bi mogao da raskine i cijo ugovor ako ugovorena koliina ini cjelinu, ili ako kupac ima opravdan interes da primi ugovorenu koliinu u cjelini. U skladu sa sudskom praksom, da li se ugovorena koliina smatra cjelinom ili ne, zavisi od vrste i prirode, odnosno od njene namjenske upotrebe, ali i od volje ugovorenih stranaka koje mogu predvieti da se ugovorena koliina smatra cjelinom, iako to ona ne bi bila po svojoj prirodi. Ukoliko je prodavac generine robe dao kupcu veu koliinu od ugovorene, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je primio taj viak, kojeg e biti duan da plati po istoj cijeni.Kupac koji odbije da primi viak isporuene robe ima pravo da trai od prodavca naknadu za pretrpljenu tetu. Prodavac odgovara kupcu, ukoliko roba ima pravni nedostatak. On kupcu prua zatitu evikcije. Da bi kupac stekao pravo na povraaj cijene i naknadu tete usled pravnog uznemiravanja, neophodno je da se ispune odreeni uslovi. Pravno uznemiravanje postoji ako neko tree lice ima odreena prava na isporuenoj robi, kojim pravima ometa ili iskljuuje kupevo pravo (raspolaganja, odnosno svojine na robi).

Prema tome potrebno je u konkretnom sluaju :

1) ustanoviti da je uznemiravanje od strane treeg lica zasnovano na odreenom pravu2) da je u prodavevom pravu svojine ili raspolaganja postojao pravni nedostatak, te on i nije mogao prenijeti pravo bez nedostatka3) da je kupac bio svjestan, to znai da on za taj nedostatak nije znao, nitije morao znati4) da kupac obavijesti prodavca o pravnom uznemiravanju

Kupac ne mora obavijestiti prodavca o pravnom uznemiravanju ako je pravo treeg lica oigledno osnovano. Kupac koji se upusti u spor sa treim licem i spor izgubi, a nije o sporu obavijestio prodavca, moe se pozvati na prodavevu odgovornost na nedostatke, izuzev ako prodavac dokae da je on mogao odbiti zahtjev treeg lica da je bio na vrijeme i uredno obaveijten od strane kupca. Kupac ne mora obavjetavti prodavca ako se pokae da je njemu ve poznato da tree lice polae neko pravo na stvar. Tada e ga pozvati da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije od treeg lica ili da mu isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka. U sluaju evikcije, ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju da kupevo pravo bude unajmljeno ili ogranieno, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati stazmerno snienje cijene. U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu zbog pretrpljene tete. Prodavac garantuje kupcu za ispravno funkcionisanje robe. Savremeni promet je donio nov vid odgovornosti, po osnovu garancija za ispravno funkcionisanje stvari. Ona postoji nezavisno od odgovornosti za materijalne nedostatke i paralelno sa njom nastaje po osnovu garantnog lista, koje izdaje prizvoa, a pri tome obuhvata i proizvoaa i prodavca. Prema tome, prodavac tzv. tehnike robe koje je prodao kupcu daje garantni list kojim proizvoa garantuje ispravno funkcionisanje robe u odreenom roku, raunajui od dana njene isporuke kupcu, u sluaju da roba ne funkcionie ispravno, duan je na zahtev kupca :

1) da stvar popravi u razumnom roku, ili ako to neuini2) da umesto nje, preda stvar koja funkcionie ispravno

Ove zahtjeve kupac moe istai kako prodavcu, taku tako i proizvoau koji su time solidarno odgovorni kupcu. Ako ne izvri u razumnom roku popravku ili zamjenu robe, kupac ima pravo zahtijevati, snienje cijene ili raskinuti ugovor, uz obavezno pravo da trai naknadutete. Ptrava kupca prema proizvoau po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne godine, poev od dana kada je od njega traio popravku ili zamjenu.

Obavze kupca

Osnovne obaveze kupca iz ugovor o prodaji jesu, obaveza preuzimanja isporuke i obaveza plaanja cijene. Kupac bi mogao sporazumno preuzeti i neke druge obaveze.

Obaveza preuzimanja isporuke

Kupac ima pravo da zahtijeva izvrenje obaveze prodavca, ali je na njemu istovremeno i obaveza da izvri preuzimanje robe. Preuzimanje robe sastoji se iz obavljanja potrebnih radnji, koje se prema ugovoru ili prirodi posla neophodne da bi predaja bila mogua, kao i u odnoenju same robe. U te radnje mogu da spadaju, dostavljanje potrebne ambalae u roku. Prema stanovitu nae sudske prakse, prodavac ne moe sudskim putem prinuditi kupca da preuzme kupljenu robu, ali e zato kupac zapasti u povjerilako kanjenje, ako neosnovano odbije da primi ispunjenje robe, odnosno ako ne preuzme potrebne radnje da bi prodavac ispunio svoju obavezu isporuke robe. Postavlja se pitanje, ko e snositi tetne posledice u sluaju propasti ili oteenja robe, u vremenu od zakljuenja ugovora do prodaje. Prodavac ostaje vlasnik prodate robe sve do njene isporuke, te snosi rizik za sluajnu propast ili oteenje robe. Kupac nee biti duan da plati cijenu, a ako je cijenu ve platio imae pravo na njen povraaj. Ali ako je kupac zapao u povjerilako kanjenje, sa tim danom e rizik za sluajnu propast ili oteenje robe prei na njega.

Kupac u poverilakom kanjenju ima obavezu da prodavcu nadoknadi tetu koju je ovaj pretrpio usljed neblagovremenog izvrenja obaveze, kao i trokove oko daljeg uvanja robe. Trokove isporuke i one koji joj predhode snosi prodavac, a trokove odnoenja robe i trokove posle isporuke snosi kupac. Ugovorene stranke mogu da se drugaije sporazumiju, to one esto i ine, ugovaranjem tzv. transportnih klauzula. Kada je kupac zapao u povjerilako kanjenje prodavac je duan da uva robu panjom dobrog privrednika i da u tom cilju preuzima potrebne mjere. Roba se moe poloiti na uvanje kod stvarno nadlenog suda mjesta ispunjenja, predati na uvanje nekom treem licu, ili prodati za raun prodavca. Predaja robe javnom skladitu na uvanje za raun poverioca proizvodi dejstvo polaganja kod suda. O izvrenoj predaji na uvanje dunik je duan da obavijesti povjerioca. Roba e se prodati na javnoj prodaji ako je nepodesna za uvanje, ili su trokovi njenog uvanja nesrazmjerni njenoj vrijednosti. Ako roba ima tekuu cijenu ili su trokovi javne prodaje nesrazmjerni njenoj vrijednosti kupac je moe prodati iz slobodne ruke. Ako je roba podlona brzom kvaru ili propadanju kupac e je prodati bez odlaganja na najpogodniji nain. Prodavac je duan o namjeravanoj prodaji da obavijesti kupca kad god je to mogue, a po izvrenoj prodaji da ga obavijesti o postignutoj cijeni i njenom polaganju kod suda.

Obaveza kupca da plati cijenu

Kupac je duan da isplati cijenu, kao odreenu sumu novca u iznosu koji je ugovoren ili propisan. Ako neto drugo nije predvieno, kupac je duan da plati punu cijenu odjednom, a ne u djelovima. Takoe ukoliko neto drugo nije ugovoreno, ili ako drugo neproizilazi iz prirode i okolnosti posla, prilikom ugovaranja uzastopne isporuke kupac je duan platiti cijenu za svaku isporuku u asu njenog preuzimanja. Ako je u ugovoru utvren rok plaanja cijene, kupac je duan da plati cijenu u tom roku. Taj rok moe biti ugovoren prije isporuke (npr. kupovina u pretplati), istovremeno sa isporukom ili posle isporuke . Ako rok nije ugovoren, niti proizilazi iz obiaja, plaanje e se vriti u vrijeme kada se vri isporuka robe. Da bi prodavac bio obaveijten da zahtijeva ispunjenje obaveze kupca, potrebno je da je on sam izvrio svoju obavezu ili da je pokazao spremnost da je izvri. U suprotnom, kupac e moi da istakne prigovor neispunjenja ugovora. Opte je pravilo da kupac duguje kamatu na cijenu posle roka isplate, ukoliko isplatu nije izvrio (zatezna kamata). Mogue je da se stranke meusobno sporazumiju o uslovima i visini kamate (ugovorena kamata). Stopa ugovorene kamate ne moe biti via od stope zakonske kamate . Kupac je duan da izvri plaanje u mjestu koje je ugovoreno, ili ako to nije sluaj, u mjestu koje proizilazi iz obiaja. Ako se ni tako ne moe odrediti mjesto plaanje, plaanje se vri u momentu isporuke. Ako se cijena mora platiti u momentu isporuke, to se vri u sjeditu prodavca. U pogledu kupeve docnje sa plaanjem cijene, treba razlikovati situaciju kada je on robu primio, od situacije kad mu roba jo nije isporuena. Kada kupcu roba nije isporuena, prodavac moe traiti izvrenje ugovora u naknadnom primjerenom roku i naknade tete zbog zadocnjenja. Kod fiksnog ugovora o prodaji, kada je rok ispunjenja bitan elemenat ugovora, ne ostavlja se naknadni rok za ispunjenje. Sledee prodavevo pravo je pravo na raskid ugovora i naknadu tete zbog neispunjenja. Kada je kupcu roba isporuena, prodavac ne moe raskinuti ugovor, ve ima pravo da trai ispunjenje ugovora, tj. plaanje cijene i naknadau tete zbog zadocnjenja. Ako prodavac bez osnovnog razloga odbije prijem kupeve obaveze plaanje cijene, on zapada u poverilaku docnju. Ako je dunik bio u docnji, njegova docnja prestaje, odnosno prestaju tei kamate. Dugovani iznos kupac moe, u skladu o pravilima o polaganju dugovanog iznosa, poloiti na uvanje.

Posebne vrste ugovora o prodaji

Kupoprodaja sa pravom otkupa

Rije je o takvom ugovoru u kome prodavac zadrava pravo da u odreenom roku uzme stvar natrag od kupca uz povraaj cijene. Rije je o ugovoru ije konano pravno dejstvo zavisi od volje prodavca. Njime se nesumnjivo ograniava pravo kupca, koji ne moe za vrijeme trajanja prava otkupa da raspolae sa robom. Mogue je ugovoriti da prodavac prilikom otkupa plati vie ili manje od kupovne cijene, ali treba voditi rauna o moguem prekomjernom oteenju. Ukoliko bi kupac u roku prava otkupa otuio stvar treem licu, prodavac ne bi imao pravo da robu povrati od savjesnog sticaoca, jer nije njen vlasnik, ali bi imao pravo na naknadu tete od kupca.

Kupoprodaja sa zadravanjem prava raspolaganja, odnosno prava svojine

Kupoprodaja sa zadravanjem prava raspolaganja, odnosno prava svojine je takva vrsta ugovora o prodaji u kojem, prodavac zadrava pravo raspolaganja (svojine) na isporuenoj i prodatoj robi, sve dok kupac ne isplati cijenu. Dok ne isplati cijenu kupac e imati samo dravinu na robi. U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, samo pokretne stvari mogu biti predmetom ove vreste ugovora o prodaji. Kada kupac ne isplati cijenu na vrijeme ili odbije da je isplati uopte, prodavac ima sva prava koja pripadaju povjeriocu u sluaju docnje dunika. Povraaj robe, prodavac kao vlasnik, moe izdejstvovati podizanjem odgovarajue svojinske tube. Rizik za sluaj propasti ili oteenja robe od kada je roba isporuena kupcu, snosi kupac.

Ugovor o prodaji sa pravom pree kupovine

Ugovor o prodaji sa pravom pree kupovine je takav ugovor u kome se kupac obavezuje da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji robe odreenom licu, kao i o uslovima te prodaje i da mu ponudi da on kupi za istu cijenu. Prodavac je duan da o svojoj odluci obavijesti kupca u roku od mjesec dana od dana kada ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji treem licu. Pravo pree kupovine prestaje posle pet godina od zakljuivanja ugovora. Ovaj rok ugovorom moe biti skraen, ali ugovoreno podruje se svodi na rok od pet godina. Trajanje zakonskog prava pree kupovine nije ogranieno. Pravo pree kupovine prestaje po proteku pet godina od prenosa svojine robe na tree lice. Ako je kupac prodao robu i prenio svojinu na tree lice nesavjesno lice, ne obavjetavajui prodavca, prodavac moe u toku od est mjeseci, raunajui od dana kada je saznao za prenos, zahtijevati da se poniti i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima.

Kupovina na probu

Kupovina na probu je takav ugovor o prodaji, na osnovu koga kupac uzima robu i pod uslovima da je isproba u cilju utvrivanja da li odgovara njegovom eljama i pod uslovom da u toku utvrenom ugovorom obiajem ili eventualnim primjerenom roku, obavijesti prodavca da li ostaje pri ugovoru. Kod ove vrste ugovora o prodaji kupac stie ire pravo, od onog koje bi redovno imao kod osnovne vrste ugovora o prodaji. Ova se vrsta kupoprodaje zakljuuje kada kupac ne moe na prvi pogleg da utvrdi da li roba odgovara njegovim eljama, a kada prodavac eli da kupcu prui dokaz svoje savjesnosti u pogledu odreenih svojstava robe. Ako kupac po proteku odreenog roka ne obavijesti prodavca da li ostaje pri ugovoru, smatra se da je odustao od ugovora. Ako je roba predata kupcu da bi je on isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati bez odlaganja po isteku roka, ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Ako je proba ugovorena da bi se utvrdilo da li roba ima odreeno svojstvo ili da li je podoban za odreenu upotrebu, opstanak ovog ugovora sa tzv. Objektivnom probom, zavisi od toga da li roba zaista ima ta svojstva, odnosno da li je podobna za odreenu upotrebu. Rizik za sluaj propasti ili oteenja robe snosi prodavac do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kada je kupac bio duan da robu vrati prodavcu.

Ugovor o prodaji po uzorku ili modelu

Ugovor o prodaji po izorku ili modelu je takav ugovor kojim se prodavac obavezuje da kupcu preda robu istog svojstva koje ima uzorak ili model. Kao to je ve bilo rijei ukoliko prodavac isporui robu saobrazno uzorku ili modelu, odgovarae po propisima odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke na robi. Ponaanje uzorka ili modela samo radi obavjetenja i priblinog odreivanja osobina stvari, bez obeanja saobraznosti, ini da prodavac ne odgovara za nedostatak saobraznosti. Odstupanje od uzorka do odreenih granica moe biti ugovoreno, ili se to podrezumijeva prema odgovarajuem pravnom strandardu. Uzorak je najee neznatan dio robe koja ini predmet ugovora. Ako predstavlja veu vrijednost, pitanja raspolaganja, odnosno prava svojine na njemu, reava se ugovorom ili obiajem.Prema pravilima robnog prometa, autentian je onaj uzorak kojeg su stranke zapeatile i na kom je etiketa potpisana od stranaka, ili uzorak koji je jedna stranka pod svojim peatom predala drugoj ili uzorak koji je posrednik izdvojio i zapeatio svojim peatom.

Ugovor o prodaji sa specifikacijom

Ugovor o prodaji sa specifikacijom je takav ugovor o prodaji u kome kupac zadrava prava da blie odredi svojstva robe, o ijoj vrsti i koliini je postignuta saglasnost. Ukoliko to svoje pravo kupac u odreenom roku (ugovoreni ili razumni rok) ne iskoristi prodavac moe raskinuti ugovor, uz nadoknadu tete ili moe sam obaviti specifikaciju prema njegovim saznanjima o kupevim potrebama. O tome treba do obavijesti kupca i da odredi razuman rok za drugaiju specifikaciju. Specifikacija se odnosi na blie odreenje dimenzija, oblika, boje robe koja je predmet isporuke i tome slino.

Kupoprodaja sa pravom preprodaje

Kupoprodaja sa pravom preprodaje je takav ugovor o prodaji u kome kupac zadrava pravo da, u odreenom roku, vrati prodavcu robu i od njega zahtijeva povraaj cijene. Time se kupcu daje ire pravo nego to ga inae ima a prodavcu se namee obaveza koju on kod obinog ugovora o prodaji nema.

Meunarodni ugovor

Pod pojmom meunarodni ugovor podrezumijeva se onaj ugovor kod koga se jedna ugovorena strana nalazi van granica zemlje ugovorene strane sa kojom je ugovor zakljuen. Sadrina meunarodnog ugovora ima preteno politiki karakter (ugovor o miru, ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj saradnji i sl.), meutim oni u sebi sadre politike principe koji omoguavaju razvoj meunarodnih ekonomskih odnosa, odnosno nastanak meunarodnih privrednih ugovora i kao takvi oni su najpogodnije sredstvo da se opti principi meunarodnog prava konkretizuju i da postnu obavezni za zainteresovane strane.

Meunarodni ugovori mogu biti dvostrani i viestrani. Dvostrani (bileterarni) meunarodni ugovori su oni ugovori kod kojih se javljaju samo dvije ugovorene strane koje pripadaju razliitim zemljema, a viestrani (multilateralni) meunarodni ugovori su oni ugovori kod kojih su prisutne ugovorene stran iz vie zemalja.Meunarodni privredni ugovori najee se javljaju u poslovima uvoza, izvoza ili transfera roba i usluga,odnosno meunarodnim trgovinskim poslovima,kao to su :

1) meunarodna kupovina roba i usluga, elektrina energija i sl.2) maunarodno zastupnitva i posrednitvo3) meunarodni komisioni poslovi4) meunarodni skladini poslovi5) meunarodni poslovi osiguranja i reosiguranja6) meunarodni prevoz putnika, prtljaga i robe u svim saobraajnim granama7) meunarodni pediterski poslovi8) meunardni bankarski poslovi plaanja roba i usluga i drugi pravni odnosi u vezi sa transferom novca u meunarodnoj razmjeni9) izvienje investicionih radova u inostranstvu i ustupanje investicionih radova stranom licu10) pomorsko - tehnike i istraivake usluge na moru11) turistiki poslovi sa inostranstvom12) pruanje lukih i aerodromskih usluga u meunarodnom saobraaju13) organizovanje meunarodnih sajmova i izlobi14) usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe u meunarodnom prometu15) usluge istraivanja u meunarodnom prometu16) prodaja strane robe iz slobodnih carinskih prodavnica17) obavljanje privrednih djelatnosti u slobodnoj i carinskoj zoni18) obavljanje privredne djelatnosti u inostranstvu

Meunarodne privredne ugovore mogu zakljuiti:

1) drava2) meunarodne organizacije opteg i regionalnog karaktera3) privredni subjekti i druga pravna lica

Drava moe biti subjekt meunarodnog privrednog prava, U prvom redu, drava uestvuje u meunarodnim ekonomskim odnosima u svojstvu nosioca suvjerenih ovlaenja. U tom svojstvu ona omoguava stvaranje kako raznih pravnih okvira, tako i odgovarajuih ekonomskih i pravnih situacija za nastanak meunaronih poslovnih odnosa u koje e stupiti sa drugim subjektima meunarodnog privrednog prava.

Drava i neposredno ostvaruje razne poslove kako sa drugim dravama tako i sa ostalim subjektima meunarodnog privrednog prava.Drava se javlja kao ugovorena strana kod meunarodnog ugovora o meunarodnoj kupovini i prodaji raznih materijalnih dobara (itarica, opreme, sirovina, naoruanja) i usluga. Kod ovog ugovora drava se moe pojaviti u ulozi kupca i prodavca.

Drava moe biti ugovorna strana i kod drugih poslovnih ugovora, kao to u npr. Ugovor o zajmu, ugovor o trampi, ugovor o graenju, ugovor o posluzi, a isto tako i kao davalac garancija.

Meunarodne organizacije koje imaju svojstvo pravnog lica, takoe mogu biti subjekti meunarodnog privrednog prava. Njihova je karakteristika da :

1) svojim sporazumima, konvencijama, preporukama i drugim svojim aktima mogu stvarati okvire i uslove za nastajanje odreenih maunarodnih odnosa2) neposredno kao privredni subjekti stupaju u meunarodne poslovne odnose

Imajui u vidu djelatnost meunarodnih organizacija razlikuju se opte i regionalne meunarodne organizacije.

Privredni subjekti u meunarodnom privrednom pravu mogu biti privredne organizacije i pravna lica pod uslovom da ispunjavaju zakonom propisane uslove. Kod nas prema odredbama zakona o spoljnotrgovinskom prometu za obavljanje spoljnotrgovinskog prometa privredne organizacije i pravna lica moraju ispunjavaju sledee uslove:

1) da je optim aktom preduzea ili drugog pravnog lica utvreno da e u okviru svoje djelatnosti obavljati i spoljnotrgovinski promet roba i usluga2) da su optim aktom preduzea ili drugog pravnog lica utvreni poslovi i zadaci koje e obavljati3) da preduzee ili pravno lice koje se bavi pruanjem usluga u spoljnotrgovinskom prometu raspolae sa odgovarajuim sredstvima i opremom

Takoe jedan od uslova za obavljanje spoljnotrgovinskog prometa preduzea ili drugog pravnog lica je njihov upis u sudski registar. Kao i u domaem prometu meunarodni ugovori se zakljuuju nakon usaglaavanja volja ugovorenih strana i to potpisivanjem ugovorenih strana ili prihvatanjem ponude za sklapanje ugovor.

Prestanak ugovora

Ugovor o prodaji prestaje :

1) ispunjenjem ugovorenih obaveza2) sporazumno ugovorenih strana3) kompenzacijom4) konfuzijom5) prestankom postojanja jedne ugovorene strane6) nemogunou ispunjenja ugovorenih obaveza.

ZAKLJUAK

Kroz ovaj struni rad smo obradili Ugovor o prodaji. Vidjeli smo da je Ugovor o prodaji u privredi takav ugovor kojim se jedna strana prodavac, kao subjekt ugovora u privredi, obavezuje da stvar (robu) koju prodaje isporuci (preda) drugoj ugovornoj strani kupcu, sa istim svojstvom i da mu prenese pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati cijenu u novcu i preuzme stvar.

Iz ovakvog odreenja posla prodaje u privredi (trgovinske trgovake prodaje) proizilazi da su za njega bitna dva elementa: subjekti i predmet. Subjekti trgovinske prodaje(kupovina radi preprodaje ili radi prerade) su privredni subjekti trgovci (u irem smislu rijei) koji obavljaju privrednu ( trgovinsku ) djelatnost. Predmet trgovinske prodaje je roba (u naelu tjelesne pokretne stvari), odnosno prenosivo imovinsko pravo.Predmet prodaveve obaveze su redovno stvari (roba), kao proizvodi ljudskog rada koji zadovoljavaju neke ljudske potrebe i namjenjene su razmjeni na tritu, a ne neposrednoj potronji. Predmet prodaje su pokretne stvari koje su u slobodnom prometu (a izuzetno i u ogranicenom prometu). Izuzetno, predmet prodaje u privredi mogu biti i nepokretnosti, kojesu predmet poslovanja ili u vezi sa predmetom poslovanja privredno pravnih subjekata. Spornoje da li razne vrste energije ( elektrina, gas, plin, nafta ) predstavljaju robu. Beka konvekcijaodreuje da se njene odredbe nee primjenjivati u sluaju prodaje elektrine energije. U pojamrobe ne ulaze ni hartije od vrijednosti, ni moneta, mada su tjelesne pokretne stvari. Kupovina cijena i ugovor o prodaji u privredi, kao predmet kupeve obaveze, stoji kao pandan osnovnoj obavezi prodavca da isporuci odreenu robu. Odreenje pojma cijene nezavisno je od nacina njenog placanja: u gotovini, hartijama od vrijednosti, putem dokumentarnog akreditiva, prebacivanjem sa rauna kupca na raun prodavca (virmanisanje) itd. Svaka kupovna cijena iz ugovora u privredi mora da ispunjava odreene osobine.

Za trgovinski, poslovni svijet od posebnog znaaja je pitanje prelaska rizika sa prodavcana kupca. Na prelaz rizika, meutim, utie karakter stvari i karakter isporuke. Naime, ako jerije o generickinim stvarima, da bi rizik preao na kupca potrebno je da su propisno izdvojeneiz ostale mase, ili ako je to sa obzirom na njihovu prirodu nemogue, onda kada su izvrenesve potrebne radnje da bi kupac preuzeo robu . Prema Zakonu o obligacionim odnosima rizikne prelazi na kupca i pored izvrenog prijema u sluaju kada zbog materijalnih nedostataka stvari moe traiti raskid ugovora ili zamjenu stvari.1