1. Uvod2. Informacijska i komunikacijska tehnologija

Informacijska i komunikacijska tehnologija kao opi pojam obuhvaa razliite vrste ICT-a koje omoguuju stvaranje, rukovanje, pohranu, obradu i razmjenu informacija. ICT temeljna je tehnologija informacijskog drutva kao i drutva znanja koje sustavno promovira i postupno gradi Europska unija i ostali svijet. U proteklom razdoblju polazei od dokumenta Recommendations to the European Council: Europe and the global information society (poznat kao Bangemannov izvjetaj) objavljenog 1994. godine, Europska unija pokree inicijativu eEurope 2005: An information society for allna koju se nastavlja i2010 An European Information Society for growth and em-ployment, sve do aktualne strategije EUROPE 2020 A strategy for smart, sustainable and inclusive growth sa znaajnom i nezaobilaznom ulogom ICT-a. U Republici Hrvatskoj takvu ulogu imaju strategija Hrvatska u 21. stoljeu informacijska i komunikacijska tehnologija koja je 2002. prihvaena od Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora te dokumenti Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku.U istom se razdoblju dogaaju ne samo znaajne promjene u informacijskim i komunikacijskim uslugama na raspolaganju korisnicima,nego i promjena njihovog ponaanja. Pokretne mree doivljavaju intenzivnu ekspanziju na vie od 5 milijarda korisnika irom svijeta, umreenost putem interneta korisnici sve vie koriste ne samo za pretraivanje dostupnih postojeih sadraja, nego i za stvaranje razliitih informacijskih sadraja (web 2.0), a usluge drutvenih mrea dopunjuju tradicionalne naine komuniciranja i razmjene informacija. Ljudi diljem svijeta, a posebice mladi, lako, brzo i rado prihvaaju nove tehnologije i na njima zasnovana rjeenja. Trina prodornost novih tehnologija nije nuno jednostavno i izravno povezana s bruto domaim proizvodom i godinjim stopama rasta.S motrita tehnologije u proteklih petnaest godina svjedoci smo konvergencijskih procesa koji proimaju raunarstvo, telekomunikacije i medije uz sve veu povezanost informacije i komunikacija, tako da je veznik i u pojmu ICT zaista sastavni veznik i tako ga treba tretirati. Konvergencija se dogaa kako u globalnom tako i hrvatskom gospodarstvu, tradicionalne granice izmeu informacijske tehnologije (IT) i telekomunikacija (telekom) sve je tee ustanoviti. Uspostavljaju se novi globalni sustavi klasifikacije gospodarskih aktivnosti, izvode europske i nacionalne klasifikacije u okviru kojih se razrauje ICT sektor i informacijsko gospodarstvo sa svojim statistikim i razvojnim pokazateljima.[footnoteRef:1] [1: http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf, 14.5.2015.]

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007) u ICT industriju spadaju tvrtke koje se bave djelatnostima:[footnoteRef:2] [2: Ibidem, 14.5.2015.]

Proizvodnja raunala i periferne opreme Proizvodnja komunikacijske opreme Trgovina na veliko raunalima, perifernom opremom i softverom Trgovina na veliko elektronikim i telekomunikacijskim dijelovima i opremom Trgovina na malo raunalima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim prodavaonicama Trgovina na malo telekomunikacijskom opremom u specijaliziranim prodavaonicama Izdavanje raunalnih igara Izdavanje ostalog softvera Djelatnosti iane telekomunikacije Djelatnosti beine telekomunikacije Djelatnosti satelitske telekomunikacije Ostale telekomunikacijske djelatnosti Raunalno programiranje Savjetovanje u vezi s raunalima Upravljanje raunalnom opremom i sustavom Ostale uslune djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i raunalima Obrada podataka, usluge posluitelja i djelatnosti povezane s njima Ostalo obrazovanje i pouavanje (identificirani subjekti ICT edukacija i treninga) Popravak raunala i periferne opreme Popravak komunikacijske opremePrelaskom na novu klasifikaciju djelatnosti, a koja je u primjeni od 2008. godine, ICT industriju je sada mogue puno bolje i kvalitetnije obuhvatiti i razvrstati.[footnoteRef:3] [3: http://www.hgk.hr/gospodarski-profil-zupanije-7/informaticko-komunikacijske-tehnologije,14.5.2015.]

3. ICT u Hrvatskoj

Napredak koji je u proteklih 15 godina ostvaren u podruju ICT-a odgovara napretku u graditeljstvu u posljednjih 1.000 godina! Najznaajnije i najzanimljivije jest da je u meuvremenu arite prebaeno sa same tehnologije na podruje njezine primjene, odnosno usluga koje tehnologija omoguuje. Ostvareni napredak oituje se u dvama podrujima: bogatstvu usluga koje pokriva ICT te broju i strukturi korisnika.[footnoteRef:4] [4: http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf, 15.5.2015.]

Tablica 1. Broj ICT tvrtki u Hrvatskoj prema djelatnosti, od 1999-2009 godineIzvor: Fina, Priprema IDC Adriatics, 2010

Poetkom devedesetih godina dvadesetoga stoljea raspadom i nestankom tada relativno velikih IT tvrtki kao i raunarskih centara niza velikih poduzea nestalih u privatizacijskom procesu IT industrija se usitnjava. Poduzetniji informatiki strunjaci, bivi zaposlenici tih poduzea utemeljuju nekoliko stotina novih malih IT firmi, tako da 1999. godine, od ukupno 1.141 registrirane IT tvrtke, tek tri imaju neto vie od 100 zaposlenika, dok 958 ima manje od 10 zaposlenih.Takva poduzea u pravilu nisu mogla dosei kritinu masu u smislu strune ekspertize, financijske snage, upravljakih i marketinkih vjetina neophodnih za preuzimanje veih i sloenijih IT projekata. Stoga se velika veina takvih firmi na poetku svoje aktivnosti usmjerava jednostavnijim poslovima i projektima kao to su sastavljanje osobnih raunala, programiranje poslovnih aplikacija za mala i srednja poduzea te jednostavnijim oblicima pruanja IT usluga. Sve to u pravilu rade u ogranienim lokalnim okvirima.S vremenom poduzetniji i uspjeniji meu njima uspostavljaju partnerske odnose s meunarodnim IT kompanijama, stjeu ekspertizu, brzo rastu i ire svoje poslovanje na cijelu dravu, a i susjedne zemlje (danas Adriatic regija). Tako se postupno izdvaja tridesetak IT tvrtki, u prvom redu lokalnih, a neke od njih i postaju i regionalno znaajne, kako u distribuciji i prodaji IT opreme tako i na podrujima sistemske integracije, proizvodnje softvera i implementacije softverskih rjeenja. To su poduzea koja danas predvode IT industriju u zemlji. Gledajui broj radnih mjesta i promet koji ostvaruju, te su tvrtke u meunarodnim, a i u domaim okvirima jo uvijek relativno skromne veliine u usporedbi s drugim djelatnostima. Posebno je zanimljiva injenica da je i danas najvea koncentracija IT profesionalaca u zemlji izvan same IT industrije. Naime broj zaposlenih u internim IT odjelima pojedinih kompanija, primjerice Hrvatske elektroprivrede, Zagrebake banke, Privredne banke, Hrvatskog Telekoma, INE te jo nekih i danas nadmauje broj radnih mjesta i u najveim IT tvrtkama u Hrvatskoj. Istovremeno veliki meunarodni IT isporuitelji roba i usluga openito se teko i relativno kasno odluuju na izravnu prisutnost u zemlji, a kada to i ine, otvaraju relativno mali broj novih radnih mjesta. Vee investicije u razvojne softverske centre i logistiko-distribucijska vorita izostaju, a proizvodna green-field ulaganja i ne spominju se. Rije je u osnovi o prodajno-marketinkim filijalama koje organiziraju i upravljaju partnerskom mreom, kanalom distribucije i marketinkim aktivnostima, a tek u ogranienoj mjeri izravno pruaju IT usluge korisnicima.Domaa IT industrija kao i stvarna potronja vlastitih informatikih proizvoda i usluga u Hrvatskoj, dostignuta dinaminim razvitkom IT industrije i trita u osamdesetim, a koja je uvelike bila odraz otvorenosti inozemnim utjecajima i uvozu, gube vodeu poziciju meu centralnim i istonim europskim zemljama. Usporene gospodarske aktivnosti tijekom Domovinskoga rata, neodgovarajua privatizacija s pogubnim posljedicama, izostanak industrijske strategije i odgovarajuih poticajnih politika, relativno skromni gospodarski rast, precijenjena kuna, zajedno s ogranienjima relativno malog trita rezultirali su time da hrvatski IT gubi trku sa susjednim zemljama Slovenijom i Maarskom, ire i Slovakom, a u zadnje vrijeme s brzo rastuom Rumunjskom i Bugarskom. [footnoteRef:5] [5: http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf, 15.5.2015.]

Tablica 2. Broj tvrtki u raunalnim i srodnim djelatnostima u odabranim zemljama u razdoblju 2005-2007 godina.Izvor: Fina za RH, Eurostat za zemlje EU; priprema IDC Adriatics, 2010.

Tablica 3. Udio pojedinih kategorija poduzea(%) u ukupnom broju ICT tvrtki u Hrvatskoj. Izvor: Fina, Priprema IDC Adriatics, 2010.

Kretanja u telekomunikacijskoj industriji u proteklom su razdoblju bitno drugaija. Brzo rastua potranja za telekomunikacijskim uslugama gospodarstva, javnog sektora, kuanstava i graana te potencijalni veliki i sigurni profiti, doveli su do znaajnih preuzimanja domaih tvrtki od strane inozemnih, odnosno pritjecanja stranih investicija u zemlju u iznosu preko 2,5 milijarda USA dolara. Veinski udio u Hrvatskim telekomunikacijama prodan je Deutsche Telekomu; Ericsson je tijekom privatizacije stekao gotovo 50% vlasnitva nad istaknutim proizvoaem telekomunikacijske opreme Nikola Tesla, snano prisutnim na istonoeuropskom tritu, dok je Siemens kupujui ATM utemeljio jaku lokalnu podrunicu. Treba spomenuti da su Ericsson Nikola Tesla i Siemens oformili snani istraivako-razvojni centar, odnosno odjel za razvoj softvera, svaki s nekoliko stotina programera koji su radili za interne potrebe svojih korporacija. Kasnije na scenu dolaze i mobilni operater VIPnet, investicija Telekom Austria Grupe, te prije nekoliko godina i trei mobilni operater Tele2. Poinju djelovati i domai telekomunikacijski operateri Optima Telekom, H1 Telekom, Metronet telekomunikacije i drugi. U ovim okvirima hrvatska ICT industrija u 2009. godini imala je 13 poduzea s preko 200 zaposlenih. Od toga sedam je bilo telekomunikacijskih tvrtki telekomunikacijski operateri i njihovi dobavljai, dok u IT industriji postoji est tvrtki s vie od 200 radnika. Usporedbe radi, 1999. godine samo je ukupno 5 ICT poduzea zapoljavalo preko 200 djelatnika i to sve iskljuivo telekomunikacijske tvrtke. Dvadeset je poduzea imalo zaposleno izmeu 100 i 200 djelatnika (prema samo pet u 1999.). Ove ICT firme (njih 33) ine brojano samo 1,5% od ukupnog broja poduzea, a zapoljavaju 51% radnika te ostvaruju 68% ukupnog prihoda, 76% dodane vrijednosti i 75% izvoza hrvatske ICT industrije. Nasuprot tome 1.176 ICT tvrtki u zemlji (55%) ima samo 1 do 4 djelatnika, a ak 217 (10%) tvrtki nema uope zaposlenih.U 2010. godini u Hrvatskoj posluje preko 2000 ICT poduzea koje ine 2,3% od ukupnog broja firmi u nefinancijskom sektoru. Velika veina iskljuivo su IT poduzea (2,0%), dok je udio telekomunikacijskih tvrtki 0,3%. U zadnjem desetljeu broj ICT tvrtki poveavao se po prosjenoj godinjoj stopi rasta od 6,5%, pri emu se broj telekomunikacijskih tvrtki gotovo utrostruio, sa 103 u 1999. na 285 u 2009. godini. Posebno brz rast broja telekomunikacijskih tvrtki zabiljeen je u posljednje dvije godine, a prvenstveno se radi o kompanijama koje pruaju telekomunikacijske usluge s dodanom vrijednou. Istodobno je broj IT tvrtki rastao po prosjenoj stopi od 6%. Najbre su nastajale nove tvrtke koje se bave ICT uslugama, nasuprot onima koje se bave sklapanjem raunalne opreme (57 firmi u 1999. te svega 9 u 2009.).Broj zaposlenih djelatnika u hrvatskoj ICT industriji trenutno se kree oko 28.000. Od toga njih 54% radi u IT tvrtkama dok je u telekomunikacijskom sektoru zaposleno preostalih 46%. Pozitivno je da broj zaposlenih u IT sektoru u prethodnom razdoblju konstantno raste pa je u posljednjih 10 godina vie nego udvostruen. Istodobno je broj zaposlenih u telekomunikacijskom sektoru smanjen.Ukupni prihod hrvatske ICT industrije rastao je po prosjenoj godinjoj stopi rasta veoj od 10%. Treba naglasiti da bi stopa rasta bila i vea da u zadnje tri godine nije dolo do svjetske krize koja je zahvatila i ICT industriju pa je, nakon razdoblja konstantnog rasta, po prvi puta zabiljeen znaajanpad zaposlenosti od preko 10%. Dinamika rasta ukupnog prihoda osnovnih dijelova ICT industrije bila je razliita: IT industrija zabiljeila je rast od preko 12%. U razdoblju 1999.-2002. godinje stope rasta ukupnog prihoda IT industrije prelazile su 20%. U 2003. i 2004. rast je usporen na manje od 5%, da bi od 2005. do 2007. bio ponovno ubrzan na oko 15%. U 2008. ponovno je usporen na oko 4%, u 2009. po prvi put pao je za ak 15%, a u 2010. godini 5,3%.Telekomunikacijska industrija rasla je po stopi od 9,6%, a godinje fluktuacije stopa rasta nisu toliko izraene. Godinje se stope rasta od relativno visokih stopa koje iznose do 15% u razdoblju 1999. 2003. usporavaju na 9% u 2004. i od tada dalje postupno usporavaju na 5% u 2007. Godine 2008. po prvi je put zabiljeen i pad ukupnog prihoda telekomunikacijske industrije, meutim je to bio prvenstveno odraz pada prihoda kategorije proizvoaa telekomunikacijske opreme (Siemens je, naime, prenio svoju telekomunikacijsku komponentu u novi entitet Nokia Siemens Networks). U 2009. ukupni prihod telekomunikacijske industrije smanjen je u odnosu na godinu dana ranije za 8,5%, to je rezultat injenice da je prihod telekomunikacijskih operatera smanjen za 7,3%.Hrvatska ICT industrija ostvarila je u 2009. ukupni prihod od 32,40 milijarda kuna. Od toga je telekomunikacijska industrija realizirala 19,79 milijarda ili 61%, a IT industrija 12,60 milijarda, odnosno 39%.U 2009. dodana vrijednost koju je ostvarila hrvatska ICT industrija dosegla je 11,46 milijarda kuna, to iznosi 35% njenog ukupnog prihoda. Unutar toga telekomunikacijska industrija ostvarila je 8,16 milijarda (71%), a IT industrija 3,30 milijarda (29%). Izmeu 1999. i 2009. dodana vrijednost u ICT industriji rasla je po prosjenoj stopi od 9,7%. Pri tome znatno bre u IT sektoru 16,4% nego u telekomunikacijskom segmentu gdje je stopa bila 7,9%. Prosjena neto plaa u hrvatskoj ICT industriji u 2009. godini iznosila je 6.944 kuna. Od toga u telekomunikacijskoj industriji 7.674, a u IT segmentu 6.328 kuna. U proteklih 10 godina prosjena neto plaa poveana je za ukupno 80%. [footnoteRef:6] [6: http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf, 15.5.2015.]

Tablica 4. Udio Broj zaposlenih u Hrvatskoj ICT industriji u razdoblju od 1999-2009 godine. Izvor: Fina, Priprema IDC Adriatics, 2010.

Tablica 5. Udio ukupnog prihoda ICT industrije u ukupnom prihodu gospodarstva Hrvatske, u miliunama kuna. Izvor: Fina, Priprema IDC Adriatics, 2010.

Tablica 6. Odnos prosjene mjesene neto plae u ICT industriji i pravnim osobama u gospodarstvu u kunama. Izvor: Fina, Priprema IDC Adriatics, 2010.

U 2009. izvoz hrvatske ICT industrije dosegao je 4,46 milijarda kuna. Od toga 43% otpadalo je na IT industriju (1,92 milijarde), a 57% na telekomunikacijski sektor (2,54 milijarda). Prodajom inozemstvu ostvareno je 14% ukupnog prihoda ICT industrije. Prema komponentama izvoz je predstavljao 15% ukupnog prihoda IT sektora i 13% telekomunikacijskoga sektora. U posljednjih 10 godina izvoz ICT industrije rastao je po stopi veoj od 12%, pri emu je taj rast za IT sektor iznosio oko 14%. Unutar ITindustrije najbri rast izvoza od preko 25% zabiljeile su IT uslune tvrtke, a od njih posebno implementatori aplikacija (52%) i sistemski integratori (38%). Istodobno, izvoz telekomunikacijskoga sektora rastao je po stopi od 6,2%, s time da je u posljednje 3 godine poeo padati. Izvozni rezultati hrvatske ICT industrije sagledani kroz podatke o financijskim pokazateljima iz zavrnih rauna trae dodatno razmatranje. Razlog je injenica da neke podrunice meunarodnih kompanija registriraju pruene usluge kao izvoz (trokove poslovanja) i to zaraunavaju matinim kompanijama. Najvei dio izvoza koje ostvaruju IT i telekomunikacijske firme predstavlja reeksport. Izvozni rezultati oieni za ovih dviju kategorija manji su za oko 20% od prikazanih. Struktura preostalog stvarnog izvoza (3,5 milijarda kuna) jest sljedea: globalni telekomunikacijski proizvoai 1 milijarda kuna, telekomunikacijski operateri 1,37 milijardi kuna, izvoz IT usluga i domaeg softvera 1 milijardu i preostalih 112 milijuna izvoz domae IT i telekomunikacijske opreme. Recesija u posljednjim godinama pogodila je sve dijelove ICT industrije pa su tako i prihodi u segmentu IT edukacije i treninga u posljednje 3 godine pali prosjeno oko 25% s predvienim blagim oporavkom u 2012. godini. [footnoteRef:7] [7: http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf, 15.5.2015.]