Razvoj vjetroenergije u Republici Hrvatskoj

izazovi i prepreke pribliavanju EU

Kreimir Mikuli, dipl. ing. biologije

Udruga za bioloka istraivanja BIOM, Zagreb

Podgorica, 17.12.2010.

Osnovni konflikti

globalni ciljevi vs. regionalni pristup

obnovljiva energija vs. zatita prirode

EU legislativa vs. nacionalna praksa

Okolina politika EU i Europe

napredna energetska politika predvia:

smanjenje emisija staklenikih plinova za 20% (u usporedbi s 1990.)

poveanje udjela obnovljivih energija na 20% do 2020. (EU 27)

smanjenje potronje za 20% do 2020. razvoj nacionalnih akcijskih planova za

obnovljive izvore energije

Energija vjetra u EU udio od 4,8% u EU (2008.) predvieno poveanje na 12% do 2020. (X3) EU je svjetski lider u tehnologiji vjetroenergije od 1997. do danas se udio vjetroenergije ustostruio

(100X) !

meutim, svaka drava mora razviti strategiju prema nacionalnim obiljejima (biodiverzitet, klima, dostpunost drugih obnovljivih izvora, itd.)

Zatita prirode u EU Direktiva o pticama (1979.) Direktiva o stanitima (1992.) ekoloka mrea NATURA 2000

meunarodne Konvencije: Bernska Konvencija (zatita biodiverziteta)

Emerald mrea (pandan Naturi 2000) Bonska Konvencija (za migratorne vrste) druge (Rio de Janeiro, Barcelona,..)

Utjecaj obnovljivih izvora energije na ivotnu sredinu i prirodu

vjetroelektrane mogu imati tetan utjecaj na:

faunu ptica faunu imia (slijepih mieva) morske ivotinje (off-shore) krajolik (unitavanje pejzaa) ljude (buka)

Negativan utjecaj na ptice Kolizija

zahvaene prije svega grabljivice osjetljiva su uska grla migracije

smetnja i potjerivanje

zahavaene teritorijalne ptice stvaranja prepreka

fragementacija stanita

o degradacija i unitavanje stanita

Studija utjecaja na ivotnu sredinuEU standardi

preporuena je studija utjecaja na faunu ptica i imia prije zahvata !

studija je obavezna svugdje gdje su potencijalno zahvaene vrste s Dodatka I Direktive o pticama EU te vrste nacionalnog interesa

posebni mehanizmi procjene utjecaja za podruja NATURE 2000

strogi i objektivni kriteriji potrebni svjei podaci s terena !!

Razvoj vjetroenergije u Republici Hrvatskoj Zakon o energiji (NN

68/2001 i 177/2004):Koritenje obnovljivih izvora

u interesu je Republike Hrvatske.

o Tarifni sustav od 2007.

Vjetropark Ravna 1, Pag

Nacionalna energetska strategija Republike Hrvatske energija vjetra Hrvatska predvia do 2020. godine, instalirat

procijenjenu snagu od 1.200 MW (348 kW/1000 stanovnika)

do 2030. se predvia poveati snagu na 2.000 MW (450 kW/1.000 stanovnika)

danas je zabranjeno graditi vjetroelektrane na podruju otoka te u zatienom obalnom pojasu

negativan utjecaj na turizam zakonodavni okvir zajamio otkupnu cijenu (feed-in

tarifa)

Trenutno stanje u HrvatskojNazivVE

Lokacija Brojvjetrenjaa

Snaga vjetrenjaa(MW)

Snaga VE (MW)

Godina izgradnje

Ravna 1 Pag 7 0,85 5,95 2004

Trtar-Krtolin

ibenik 14 0,8 11,2 2006

Orlice ibenik 11 9,6 2009

Vratarua Senj 14 2,5 35 2010

Crno brdo ibenika 7 1,5 10,5 2010

Ukupno 53 72,25 2010

veliki broj vjetroparkova u fazi izgradnje ili ishoenja dozvole

nepripremljenost.. birokratske prepreke (ishoenje raznih dozvola) prostorni planovi

nedostaje atlas vjetra u Hrvatskoj (trenutno u izradi) investitori plaaju mjerne stanice

o nedostaje atlas osjetljivih podruja (sensitivity map) za ugroene ptice

o ne postoji Pravilnik za studije (ovisi o odluci komisije) - investitor plaa studiju

o standardi studije utjecaja na okoli presporo se pribliavaju standardima EU

Fauna ptica Republike Hrvatske

Prema Crvenoj knjizi (2003): 231 (244) vrsta gnjezdarica 375 zabiljeenih vrsta 180 vrsta na crvenom popisu 88 vrsta u vioj kategoriji ugroenosti (77

gnjezdarica, 18 negniejzdee)

veliki broj gnjezdarica za malu zemlju

Fauna ptica Republike Hrvatske

na europskoj razini (Tucker i Heath 1996):

RH ima 78 u Europi ugroenih vrsta ! Njemaka: 68 vrsta Poljska: 73 vrste Velika Britanija: 55 vrsta vedska i Finska: 62 vrste..

znaaj biodiverziteta Balkanskog poluotoka

Sluaj 1: Ravna 1 otok Pag prvi vjetropark u RH, 2004. izgraen prva, odbijena studija tvrdila da nema ptica nadoraena studija biljeila 80 vrsta ptica na

podruju zahvata, ukupno vie od 100 vrsta

Sluaj 2: Vjetropark Vratarua

Sluaj 2: Vjetropark Vratarua napravljena studija utvren teritorij surog orla te gnijezdo u

blizini (oko 5 km udaljeno) procjena populacije za HR: maks 50 parova nacionalni kriterij: > 1% nac. populacije u ovom sluaju: min 2%

danas: vjetropark u funkciji, nestanak para,surih orlova, ne postoji monitoring

Sluaj 2: Vjetropark VrataruaBjeloglavi supovi i Suri orlovi

Sluaj 3: iarija studija napravljena utvreno 1-2 para surih orlova zabiljeen prelet bjeloglavih supova u blizini se gnijezdila jedina istarska

populacija kosaca te > 1% nacionalne populacije (globalno ugroena vrsta)

zahvat odbijen

Nedostaci studija u RH Pravilnik za studije tek u izradi terenska istraivanja esto ne obuhvaaju

kalendarsku godinu nije sagledan kumulativni utjecaj mali broj strunjaka investitori plaaju studiju te vre pritisak i

utjecaj na izvoaa studije ne postoji studija koja bi sustavno pratila

prelet ptica nakon izgradnje VE, ne postoji monitoring niska cijena nedostatna kvaliteta studije teta

za okoli

Preporueni EU standardi prethodno se analizara vjetar u kombinaciji sa

senzitivnim podrujima i podrujima pod zatitom prethodna istraivanja u trajanju od 24 mjeseci detaljno biljeene preleta ptica:

- visina preleta- smjer preleta- uestalost preleta- procjena rizika stradavanja

o monitoring nakon zahvata: - traenje mrtvih ptica - istraivanje populacija u okolici (prije/poslije)

NATURA 2000 ekoloka mrea sastoji se od podruja posebne zatite (SPA)

za ptice podruja za stanita (SCI)

a priori se ne zabranjuju gospodarske aktivnosti, ali investitor mora dokazati da nema znaajnih tetnih utjecaja na vrste zbog kojih je proglaeno podruje

razraena procedura studije utjecaja zahvati izvan N2000 koji imaju negativan

utjecaj na N2000 podruje, mogu biti odbijeni

Nauene lekcije razviti strategiju na razini drave (zakonodastvo, poticaji,

ukljuenje u strujnu mreu, dozvole) unaprijed analizirat pogodna podruja (kombinacija vjetra i

izbjegavati senzitivna podruja) analizirat isplativost vjetroenergije na podruju zahvata studije utjecaja izvoditi kvalitetno prema EU standardima zakonski obvezati investitore na visoke kriterije (koje

vrijede u zemlji iz koje dolaze) transparentnost i objektivni kiteriji za prihvaanje i

odbijanje studije odn. zahvat projekta primjenjivati nacionalne kriterije i sagledati kumulativni

utjecaj prisvjestit znaaj Balkana kao rezervoar biodiverziteta u

Europi

Hvala na panji

In dubio pro natura..