UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

PRAVNI LIJEKOVI(seminarski rad)

Predmet: Struktura prava Mentor: Prof. Dr. Zijad Hasić Student: Ivan Kitić Indeks br. 622/09Smjer Opće pravoKiseljak, april 2010.

Sadržaj

Uvod 3

Pravni lijekovi 4

Redovni pravni lijekovi 5

Žalba 6

Razlozi za žalbu 8

Odluke drugostepenog apelacionog organa po žalbi 9

Vanredni pravni lijekovi 10

Formalna materijalna pravosnažnost odluke 11

Zaključak 14

2

Uvod

Prvosteprmi postupak vođen od strane državnih organa ili sudova , završava

se donošenjem prvostepene odluke ,u formi rješenja ili presude .

Donošenjem prvostepene odluke ne mora značiti da je stranka čiji je pravni

interes povrijeđen zadovoljna ili da je odluka zakonita .

U principu potrebno je i poželjno da se svaka odluka prispita .

Za nezakonitu odluku općenito koristimo književnu alegoriju bolesno pravo .

Znači pravo koje je potrebno lječiti nekim od pravnih ljekova koji nam stoje na

rasplolaganju , jer nije poželjno da bolesne i nezakonite odluke egzistiraju u

pravnom poretku i proizvode bilo kakvo pravno dejstvo.

3

Pravni lijekovi

Pred pravni poredak svake države stavlja se zadaća da svojom

organizacionom šemom omoguće svakom pravnom ovlašteniku , licu čije je pravo

povrijeđeno ili ugroženo , stavi što veći i efikasniji instrumentarij zaštite . S jedne

strane da ta zaštitia bude efikasna ali i pravedna , zakonita . Da pruži pravnu

sigurnost građana i stabilnost države , pravni poredak u koji građani države vjeruju .

Savremeni pravi sistemi većinom su organizirani nekoliko nivoa :

- pvostepeni organi

- apelacioni organi ili drgostepeni organi

- kasacioni organi , kao organi najvišeg stepena i pravi autoriteti

Svaki od ovih organa koji su postavljeni hijerarhiski odgovara i određeno

pravno sredstvo , pravni lijek pa tako iste djelimo na :

- redovne pravne lijekove

- vanredne pravne lijekove

4

Redovni pravni lijekovi

Redovni pravni lijekovi su pravna sredstva koja stoje na raspolaganju

strankama radi pobijanja odnosno preispitivanja zakonitosti prvostepenih organa.

Najčešći pravni lijek je žalba a rijeđe i prigovor . (Prigovor protiv dozvole izvršenja

suda) .

Karakteristika ovih pravnih lijekova je da se ulažu u kratkom roku nakon

donošenja prvostepenih odluka (od 8 do 30 dana ).

Da su razlozi za pobijanje prvostepenih odluka dati široko.

Da se koriste protiv svih odluka organa koji su rješavali neki pravni odnos .

Procesnim zakonima svaki pravni poredak detaljno reguliše procesne

institute pa su tako i u našem zakonodavstvu detaljno razrađeni instituti žalbe ,

prigovora kao i sva druga pitanja vezana za korištenje ovih instituta.

5

Žalba

Žalba je , najpoznatiji , najvažniji i najčešće korišteni pravni lijek koji se koristi

protiv prvostepenih odluka nadležnih , sudskih i državnih , organa . Žalbom se pobija

valjanost prvostepenih odluka , odnosno njihova zakonitost a traži se njihovo

ukidanje ili preinačavanje .

Žalba u principu ima devolutivno dejstvo što znači da će o njoj raspravljati i

donjeti odluku neposredno viša instanca pravnog sistema .

U principu žalba ima i suspenzivno dejstvo jer njeno ulaganje za posljedicu ima

odgodu pravosnažnosti odluke .

Kada kažem u principu mislim da u svakom konkretnom zakonodavstvu ima

više izuzetaka od ovog opšteg pravila no iste će mo sada zanemariti .

Po svom procesno pravnom značaju ulaganje žalbe je uslov da bi se uopće

preispitivala prvostepena odluka u redovnom a kasnije eventualno i po vanrednom

pravnom sredstvu. Pravom na ulaganje žalbe stranke slobodno disponiraju .

Žalba se redovno podnosi prvostepenom organu koji je rješevao neku pravnu

stvar i donio prvostepenu odluku . U žalbenom postupku učestvuju i prvostepeni

organ i apelacioni organ .

Žalba mora biti izjavljena u pisanoj formi . Prvostepeni organ ispituje da li je

žalba u konkretnoj stvari ,

6

- Dozvoljena . Pored opšteg pravila da je žalba uvijek dozvoljena na odluke

prvostepenih organa postoje i izuzeci kada žalba nije dozvoljena ali su oni striktno

taksativno nabrojani u procesnim zakonima.

- Da li je izjavljena od ovlaštenog lica. Samo stranke u postupku njihovi

zakonski zastupnici ili punomoćnici mogu ulagati žalbu , u krivičnom postupku i bliža

rodbina u nekim situacijama ,

- Da li je blagovremeno izjavljena . Znači izjavljena u zakonskom roku koji je

prekluzivan i čim istekom stranka gubi pravo ulaganja žalbe , najčešće se radi o roku

od 15 ili 30 dana u nekim slučajevima , mjeničnog prava, izvršnog postupka i 8 dana.

- Da li je potpuna . Je li označena odluke koja se napada , razlozi zbok kojih

se napada , u kom pravcu se napada , da li cijela odluka ili samo njen dio , da li je

potpisana .

Ukoliko bi se radilo o nekom nedostatku koji se može otkloniti prvostepeni

organ će pozvati stranku da otkloni nedostatke ukoliko se radi o nedostatcima koji

su neotklonjive prirode , kao što je neblagovremenost , nedopuštenost , da je

izjavljena od neovlaštene osobe , prvostepeni organ bi odbacio takvu žalbu .

Nakon izvršenih provjera prvostepeni organ dostavlja žalbu na odgovor protivnoj

strani koja može u ostavljenom roku dati svoj odgovor na žalbu .

Nakon proteka roka za davanje odgovora na žalbu prvostepeni organ cio predmet

skupa sa žalbom i eventualnim odgovorom na žalbu koji nije obavezan dostavlja

višoj instanci popularno zvanoj drugostepeni ili apelacioni organ.

7

Takva žalba ima suspenzivno dejstvo jer odlaže pravosnažnost odluke a ima i

devolutivni karakter jer će po njoj donijeti odluku neposredno viši drugostepeni ili

apelacioni organ .

Razlozi za žalbu

Žalbeni razlozi postavljeni su široko i odnose se na sve vrste povreda u

prvostepenom postupku , najčešće su to ;

- Povreda odredaba procesnog zakona po kom je vođen neki spor .

Ne postupanje po odredbi procesnog zakona koje ima za posljedicu donošenje

nezakonite odluke (npr. postupak vodila osoba koja se morala izuzeti).

- Povreda odredaba materijalnog prava .

Odluka donesena po odredbama stvarnog prava a trebalo primjeniti odredbu ZOO.

- Netačno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Ovaj razlog u stvari sadrži dva podrazloga

a. Netačno utvrđeno činjenično stanjekad prvostepeni organ na pravilno utvrđeno

činjenično stanje donese zaključak koji ne stoji, pogrešano protumaćen.

b. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud do kraja nije rasvijetlio

neku činjenicu koja je pravno relevantna za konkretan spor.

-zbog odluke o troškovima postupka

U krivično pravnim stvarima zbog odluke o sankciji.

8

Odluke drugostepenog apelacionog organa po žalbi

Dostavljanjem spisa prvostepenog organa sa žalbom i odgovorom na žalbu

drugostepenom apelacionom organu započinje drugostepeni postupak .Po pravilu

ovaj postupak se vodi bez prisustva stranaka i bez raspravljanja sem u izuzetcima

kada sam drugocstepeni sud utvrdi postojanost potrebe za ponovnim

raspravljenjem . Zakonitost prvostepena odluke se cijeni u okviru žalbenih navoda a

izuzetno drugostepeni organ kontroliše i eventualna gruba kršenja zakona kada

postupa po službenoj dužnosti .

Drugostepeni organ cijeneći zakonitost prvostepeni odluke donosi slijedeće

odluke ;

- odbija žalbu i potvrđuje prvostepenu odluku

- ukida prvostepenu odluku i vraća je prvostepenom organu radi ponovnog

vođenja postupka

- preinačava odluku prvostepenog organa

Zavisno od odluke drugostepenog organa ,ukoliko odluka nije ukinuta nastupa njena

pravosnažnost .

9

Vanredni pravni lijekovi

Vanredni pravni lijekovi se upotrebljavaju protiv odluka drugostepenog

organa koje su postale pravosnažne i ne mogu se više pobijati redovnim pravnim

sredstvima. Vanredni pravni lijekovi su karakteristični po tome što su rokovi za

njihovo ulaganje duži ( 60dana do 6 mjeseci ) od donošenja drugostepene odluke ali

su razlozi za njihovo ulaganje znatno redukovani u odnosu na žalbu .

Najčešće su to ;

Zahtjev za obnovu postupka i

Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Vanrednim pravnim ljekovima pravilnost i zakonitost ,jedinstvo pravnog

poretka izraženo kroz jedinstvenu primjenu zakona na čitavom području primjene

određenog procesnog zakona .

Vanredni pravni lijekovi su samostalna pravna sredstva devolutivnog ali ne i

suspenzivnog dejstva jer ne odlažu izvršenje pravosnažnih odluka , ograničena su

na najteže povrede zakonskih odredbi .

Blagovremenost , dopuštenost i potpunost su osnovni elementi . Razlozi su

strogo ograničeni i taksativno nabrojani u procesnim zakonima.

-odlukama koje se donose po vanrednim pravnim ljekovima ; potvrđivanje

drugostepene odluke , uvažavanje vanrednog pravnog lijeka i ukidanje odluka

nižestepenih organa , uvažavanje vanrednog pravnog lijeka i preinačenje pobijane

odluke .

10

Formalna i materijalna pravosnažnost odluke

Formalnom pravosnažnošću pravne odluke pravna stvar se smatra riješenom res

iudicata pa je nemoguće istu pobijati ulaganjem redovnih pravnih lijekova niti je

napasti novom tužbom . Ovdje dolazi do primjene pravilo no bis in idem – ne dva

puta o istoj stvari i principi ekonomičnosti i pravne sigurnosti .

U slučaju materijalne pravosnažnosti kažemo da je nadležni organ razmatrao

pravnu stvar u meritumu pa je takva odluka u konkretnom predmetu konačna i nije

podložna pobijanju u redovnom postupku. Takva odluka pravno je obvezujuća i za

stranku i za organ koji ju je donio . Kod ove vrste pravosnažnosti suština je

usmjerena prema pravu. Ispoštovana su kombinovana i dva osnovna principa da je

ispravnim donošenjem odluke u sporu postupak i konačan . Prvi zahtjev obavezuje

pravni poredak da se apstraktna pravna norma implementira u konkretan slučaj jer

je zahtjev za pravednim okončanjem postupka najosnovnije pravo svakog pojedinca

i ako to država nije u mogućnosti obezbijediti nastala bi pravna nesigurnost. S druge

strane je zahtjev da se nemože tolerisati beskonačno provjeravanje zakonitosti

odluke jer to dovodi do osječaja beskorisnosti pravnog poretka i njegove

neefikasnosti.

Pravosnažnost nastupa u zavisnosti od radnji koje stranke poduzimaju u

postupku kao i od radnji drugostepenog organa . Stranke slobodno disponiraju

svojim pravima u postpku pa tako mogu ;

- Odreći se pravnog lijeka na prvostepenu odluku nakon što im je saopćena

- Neulaganjem ili propuštanjem roka za pravni lijek ,

- Odustajanjem od uloženog pravnog lijeka do donošenja drugostepene

odluke

11

Na pravosnažnost odluke svi nadležni organi paze po službenoj dužnosti .

Materijano pravosnažnim postaje samo dispozitiv odluke dok činjenično stanje

utvrđeno odlukom služi samo da se utvrdi dispozitivni dio .

Pravosnažnost neke odluke ne znači ujedno i njenu konačnost.Konačnost

neke odluke nastupa u momentu kada se ona više ne može napadati ni redovnim ni

vanrednim pravnim lijekovima. Konačnost neke odluke nazivamo još i apsolutnom

pravosnažnošću i svi su dužni i organ i stranke da je smatraju pravnom istinom .

Državni organi su dužni da takvu odluku prvedu prinudno ukoliko je stranke ne bi

dobrovoljno izvršile. Stranka koja ima konačnu odluku može da slobodno disponira

pravom koje joj je priznato, može zatražiti njegovu realizaciju ali može ga se i odreći.

Stranke se pak za razliku od disponiranja svojim pravom ne mogu odreći

pravosnažnosti same odluke. Da bi se mogla prinudno izvršavati pravosnažna odluka

mora biti i izvršna .

Izvršnost i pravosnažnost odluke dva su različita pojma i obično nastupaju u

različito vrijeme . Npr. Sudskom nagodbom je istovremeno pravosnažna i izvršna s

danom donošenja .

Postoje u pravnoj prasi slučajevi pravosnažnosti bez izvršnosti i obrnuto

izvršnosti bez pravosnažnosti .

Pravosnažna odluka nije odmah i izvršna .Obično u odluci stoji neki rok za

dobrovoljno postupanje .

Odluka može biti Izvršna i prije pravosnažnosti primjersmetanja posjeda gdje

se naređuje trenutno izvršenje neke radnje.

12

Pitanje pravnog identiteta nekog pravnog akta utvrđuje se ne samo pravnim

zahtjevom stranaka istaknutim u tužbi već i pravnim osnovom .Pravna nauka

tipizirala je u svom razvoju mnoge pravne institute na osnovu sličnih ili istih

karakteristika , tipizirala pravne osnove kao ; nasljeđe , zakup , vlasništvo , štetu ,

posjed .

Kada se provjerom neke odluke utvrdi da je ona nezakonita moraju se poduzeti

mjere za njeno odstranjenje i stavljanje van pravnog sistema a posljedice odluke

eliminirati.

13

Zaključak

Odluke sudova i državnih organa koji pržaju zaštitu povrijeđenog pravnog

iteresa mogu biti nezakonite i donesene kršenjem procesnih ili materijalnih propisa .

No važno je da pravni poredak propisuje načine na koje se mogu i takve odluke

lječiti , odnosno preispitivati od strane viših institucija , bilo da se radi o redovnom ili

vandnom postupku, a time i odkloniti nezakonitosti i nedozvoliti da nezakonita

odluka egzistira u pravnom sistemu.

14

Literatura

Struktura prava , Sarajevo 2010. Pravni fakultet univerziteta Travnik ,Prof. Dr. Zijad Hasić

Pravni leksikon , II izdanje , Beograd 1970 , Savremena administracija Beograd , grupa autora

Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine

15

Bilješke

16