Filozofski fakultet, Split

Filozofski fakultet, Split

Odsjek za povijest

Hrvatska povijest ranog novog vijekaMakarski ljetopisi, ilobadovieva kronikaStudent: Ante Jureta Mentor: Marko Trogrli, dr.sc.

Split, prosinac 2007.UvodMakarski ljetopisi, ilobadovieva kronika daje nam uvid u ivot i prilike u Makarskom primorju i okolici u drugoj polovici u 17. stoljeu. Postoje mnogi ljetopisi ili kronike makarskog samostana iz minulih stoljea, a posebice je zanimljiva kronika franjevca Pavla ilobadia. Za razliku od ostalih kronika nastalih u tom vremenu, ilobadovieva kronika i kronike njegovih "nasljednika", prikazuju situacije i pojave koje nisu direktno vezane za ivot samostana i redovnike zajednice kao to je sluaj kod veine ostalih.ilobadovieva kronika nastala je u vremenu krvavih sukoba sa Turcima i drugim tekim pojavama. Tonije, nastala je u vremenu velikih ratova; Kandijskog rata (1644-69) i Morejskog rata (1682-99). ilobadovi iznos podatke o sukobima, pljakama, spominje prirodne katastrofe, glad i prizore iz svakodnevnog ivota.Autor je svjedok vremena punog krvi, gerilske borbe, osvete i obostrane pljake.

Povijesne prilike u vremenu nastanka kronikeKronika je nastala u drugoj polovici 17. stoljea (1662-82). Doba velikih protuturskih ratova i hrvatske rekonkviste. Prvi rat koji autor spominje jest Kandijski rat (1644-69).Godine 1644. skupina Maltekih vitezova napala je Tursku flotu kod Karpatosa koja je bila na povratku iz Aleksandrije. Nakon uspjenog napada Malteka flota zaustavila se na Kreti. Turci su 1645. godine napali Kretu u znak osvete. Nakon nekoliko bitaka, cjeli otok je potpao pod tursku vlast osim prestolnice Kandije. Rat se brzo proirio i na ostala pogranina podruja. Situaciju dotano je oteala ekonomska kriza u kojoj se nalazila Venecija.Najaktivnije bojite je Dalmacija, koja je doekala rat nespremno ( prazni riznica, oteenih zidina, neuvjebanog stanovnitva za vojnu slubu ). Ipak najveu potporu Mleanima pruilo je lokalno stanovnitvo koje je ivio pod turskim zulumom vie od jednog stoljea. Vojske sastavljene od nekoliko mletakih asnika podpomognute velikim brojem daomaih ljudi potiskuje tursku silu i oslobaaja okupirne krajeve. Jedna od kljunih toaka odnosno zapisa nastala je nakon zavretka Kandijskog rata, u kojoj se vidi prezir lokalnog stanovnitava prema dudu i Veneciji. Taj zapis je nastao nakon mirovnog sporazuma i 1671. godine u kojem Venecija krvavo ( krv lokalnog stanovnitva ) osloboeni teritorij meu kojem je i Makarsko primorije prepustila Turcima. ilobadovi je to izrekao na ovaj nain; "Kako du pusti Primorje caru, a budui se zagljeo zakletvom da ga nee postite nikad i budui odnijo misa na kom se klejo. To mi ostajemo kako riba n oseki, ji to ti uzdanje u svakom. ".Nakon slubenog zavretka rata, situacija u Dalmaciji daleko je od mira i blagostanja. Prevaren puk vodi samostalne pokuaje za osloboenje. Upadi, pljaka i osveta su sveprisutne pojave u Dalmaciji tog vremena.Drugi rat slubeno poima kojeg autor spominje ( u Dalmaciji nije nikad prestao ) je Moreski rat, dobio ime po mletakom nazivu za Grku Morea. Trajao je od 1684. do 1699. godine kad je potpisan mir u Srijemskim Karlovcima. Veliki doprinos ratu i pobjedi dalo je lokalno stanovnitvo. Ohrabreni turskim porazom pod Beom 1683. godine, u Zemuniku poima ustanak koji zahvaa cjelu Dalmaciju. Osloben je veliki dio teritorija Dalmacije, gotovo cjela Zagora, Zadrsko zalee, Drni i mnoga druga mjesta. Venecija nakon to je pozorno promotrila situaciju ula je u rat 1684. godine. Ukljuila se tek kada je uvidila da je turska mo opala te da je pobjeda gotovo sigurna.Kronika nije do kraja izvetavala o Morejskom ratu jer autor umire te zadnji zapis je 1690. godine. Da je autor poivio jo nekoliko godina nesumljivo je da prikazao jo epizoda krvavoga rata na realistian i nepristran nain.Franjevac Pavao ilobadoviO ivotu fra Pavla ilobadovia nemamo gotovo nikakvih podataka. Prema istraivanju znastvenika vjerovatno je rodom iz Makarskog primorja gdje je i djelovao. Poznato je samo da je bio upnik u Sumartinu "Varh Braa" izmeu 1669-1681. godine. Umro je u Makarskoj 1686 godine.ilobadovieva kronika ( 1662-90)"U IME GOSPODOVO 1662"

"Ja fra Pava ilobadovi pisa ovi libertin neka znate koa su se uinila ovog rata "Ovim rijeima ilobadovi poima svoju kroniku. Kronika je pisana hrvatskim jezikom na bosanici koja je ubiajena za to podruje i vrijeme nastaka, uva se u franjevakom samostanu u Makarskoj. Ova kronika posluila je mnogim istraivaima u otkrivanju situacije u Makarskom primoju i okolci u 17. stoljeu, bilo na povijesnom, ekonomskom, drutvenom planu. Kroniku je pisao do svoje smrti 1686. godine te je nepoznata osoba koja je nastavila njegovo djelo i zapisivala sve do 1690. godine.Kada bi kroniku pokuali podjelit na nekoliko djelova, mogla bi se razdjeliti na teme koje najee obrauje odnosno zapisuje. Ponajvie ima epizoda rata i sukoba, bilo otvorenog rata, gerilskog napada, upada na neprijateljsko podruje, pljake ili osvete. Kada to iznosi ilobadovi, ratne prizore radi to sa odreenom dozom nepristranosti. ilobadovi cjeni junatvo jednako kod Hrvata i kod Turaka. Druga tema koju ilobadovi iznosi jest ivot obinog ovjeka, epizode iz svakodnevnog ivota: sukobi, svae, krae, razbojstva, tragedije. ilobadovi spominje i vremenske nepogode koje pogaaju stanovnitvo: glad, sua, snjeg, potresi itd., pomou ovih epizoda moemo promatrati i klimatske promjene u drugoj polovici 17. stoljea.

Postoje nebrojeni zapisi upada turskih neregurlnih jedinica u Makarsko primorije, gdje su pljaakali i unitavali. esti su upadi Turaka, koji prilikom provale pale, unitavaju i odvode sa sobom zarobljenike koje prodaju u roblje:

1662 Sinja na 22.- Dooe Gbeljani s futami pod Lavan i smetnue se na suho 48. da porobe reeno selo: ali tko sria hoti, ne utee niedan, nego i 12 martvi a ostle ive pohitae Primorci. Tad nai pogibe 8 a rae 4.( U ovom zapisu prikazan je pljakaki upad Turaka, koji su se iskrcali sa broda kod Lavana. Napad je uspjeno odbijen, svi Turci su ubijeni ili zarobljeni. Turski upadi su dio svakodnevnice u ovom razdoblju.)1668., miseca iliaka na 7.- Harambaa Mujo uri is Livan, samo 40 ljudi, doe k Makarsko i huti 3 eljadi, goveda 18, male ivine 60 i pooe svi zdravo.

( U ovom zapisu moe se vidjeti "isplativost" pljakakih pohoda, harambaa uri doao pljakati ak iz Livna, udaljenog preko stotinu kiloimetara.)

Autor navodi i napade regularne vojske.;1669., miseca trvnja na 14.- Doe turska vojska na Darvenik, 15 stotina ljudi, hali se malo pofalie jer ne zarobie nita nogo 15 koza a nji pogibe 10 a ranie hi 15. to fajda! Nai f. g. B. svih zdravo in seculum seculi. Amen( ilobadovi spominje turski napad na Drvenik 1669. godine,napad je propao. Osim malih pljakakih skupina i regularna vojska vrila je stalne upade kojoj je u prvom redu cilj pljaka.) 1686., miseca ilinakana 4. -Doe turska vojska i osta u Cetinu, 7 hiljada ljudi 6, ja niki rekoe, to se zna koliko e. Stice ji nikoliko priko Mosorah u Poljica, porobe Doh i zapline plinah dosta, opale kuca stoh, ali vee, on znah ije izgorila, ali alosno platie jer jim Poljiane klanac pritekoe, pravi svoj put isgubie, ode se varalo pobie. Turaka pade3 stotine, a ivi ujtie 2 stotine, ranjeni ko zna konja dovedoe 50 a toliko su ji ubili, toko rekoe, ja to uh to kazah. Nai da je manjkalo u sveh 7, tako rekoe. To ti robiti Poljiane!( Spominje se veliki turski napad na Sinj pod vodstvom Atlagia, dalje spominje da se dio turske vojske odvojio te krenio preko Mosora na Poljica. Pljaka je uspjela ali na povratku Turci su napadnuti iz zasjede i gotivo svi su pobijeni.)1686., miseca ilinjaka na 7. Doe turska vojska na Lavanj, jil ada ljudi, popali, porobih, odvede robja, odagana plina dosta, tako rekoe- male ivine i velike jiljada, eljadi u sveh manjka 38, to su posikli, odveli. Turaka pogebe 5, vee nita, ako li koji ranjen bio, neka nosi domah.( Napad turske vojske u kojem je popaljen Lavan, jo jedna epizoda pljakanja.)Koliko su Turci upadali i pljakali, jednakom estinom ako ne i vie i prodornije upadali su domai ljudi eljni osvete i pljake.;Miseca travnja na 26. Harambae primorske zatekoe Aliju Bojia s bratom i jo 8 njime u Vrulji u spilu i jedva i jedva ji izvadie. Aliju pogubie i jo njime 5 a 4 iva dovedoe Turci naa 3 ubie.( Krajinici su kod Vrulje iznenadili skupinu Turaka predvoenih Alijom Bojiom, dolo je borbe u kojoj su Turci pobijeni ili zarobljeni. esti su zapisi o sukobima malih skupina po nepristupanim terenima.)1664, miseca ilia na 26. Harambaa Mati Kojikalo i Marko Sovianin, samo 40 junaka, dognae iz Mostarskog Blata goveda 36 i svi zdravo, f. B.(Uspjena provala krajinika u Hercegovinu. Krajike provale osim osvetnikog karaktera su i pljakaki pohodi.)1664, miseca gospoiana na 1. Poe Juria Martinevi i Martin Rusendi, samo 28 junaka, i zasidoe u Radobilji Turkom. Sria jim iznese Alibega Motuzovia, tute ga varlo ranie i nosie ga daleko, a kada videe da krepaje tako mu glavu jocikoe: a doim je ivio savkom je junaku obeava 300 groa ji jo darove plemenite.( Skupina krajinika sukobljava se sa Turcima, meu kojima je bio i Alibeg Motuzovi. Alibeg je ranjen i zarobljen, nudio je krajinicima 300. groa i mnoge druge vrijednosti za svoju slobodu. Krajinici su odbili i odsjekli mu glavu.)Miseca travnja na 26.- Ivan Galihot i Marko Sovianin, samo 30 junaka, dovedoe 5 robja turskog od Mostara i 4 kranina, 2 i Skopje a 2 is Duvna i 8 konja. Nai s z, f. B.( Jo jedna u nizu uspjenih provala krajinika u Hercegovinu koju spominje autor.)

1686., miseca ilinaka na 15. Otie naa vojska na Livno, 7 hiljada, a prid njimi Stojan Jankovi i jostali serdari i harambae od Kotarah, od ibenika i od ostale krajine. Dobro se podnesu, na pravi udaraca nikoliko Turaka metnupod ordac, muselimeh ali ehaju, pak ulizu u varo, zapline blaga svakojaka to je moga tko i ko se ta doavio, rekoe, da su napartili, dosta opale kua, ko veli stoh ko vee. Ali se naplate jer im klanac Polianih pritekoe, put svoj izgubie, onda se pobie, tri stotine martvi Turaka pade a ivi dvista uhitie, 50 konja dovedoe a toliko ubie, tako rekoe!( Napad na Livno, 7000. krajinika pod vodstvom Stojana Jankovia i ostalih morlakih voa. Nakon to je Livno opljakano i spaljeno, Turci eljni osvete kreu u potjeru za napadaima ali bezuspjeno. Iz zapisa se vidi da su krajike i hajduke skupine s vremenom organizirale u vee jedinice.)ilobadovi navodi i napade Melana na Turke odnosno krajnici pod zapovjednitvom mletakih asnika;

Kandijski rat

1662. miseca studenog na 22.- Otie naa vojska 3 stotine ljudi na Metkovie, porobie i popalie, uhite robja 50 a to posikoe i potopise, isgori 100. Naa 3 pogie.

( Mletaka vojska tj. krajinici pod mletakim zapovjednitvom uspjeno napala Metkovi. Vei dio posla ako ne i cjeli napravili su krajinici ali su Mleani inzistirali da oni vode krajinike iz vie razloga.)

Miseca sinja na 25.- Otie naa vojska i porobi Stolac, uhitie robja 30 a posikoe ji 10. Turci naadva ubie a ranie ji 12.( Jo jedan zapis o uspjenom napadu. Iz ovog zapisa vidi se da su krajinici upadali duboko u turski teritorij.)1664, miseca sarpnja na 6. Otie naa vojska na Jimocki da porobi i popali. Zarobie male ivotinje 2000, komja i goveda 200, robaj turskog 3, posikoe 8, popalie kua 100, a naa 3 ranie a bie vojiske 800 nae, ostali zdravo, f.Bogu.( Napad na Imotski u kojem su krajinici opljakali i popalili turske posjede.)

Miseca srpnja na 8.- Naa eta poe pod Vrgorac i Orahovje, 180 ljudi, i dobro podnie. Turaka ivi dovedoe 5 a krana 7 i jo jednu enu i dite, volova 24, konja 4 i jo robe to su nali ha to je nahibolje svi zdravo, f. g. B. vazda. Amen.

( Prepad na Vrgorac i okolicu, uspjean.)

Morejski rat

1684., miseca aprila na 29.- Otie naa vojska Zadvarja k Bukom Blatu do Kamenice, 700 ljudi, mnogo plino zaplini, male ivotinje 7 tisua, goveda i konja 250, tko rekoe, eljadi tuske 30 a toliko i posikli. Naa dva poginue a tereg ranie.

( Pohod na Livanjsku krajinu, sa sobom krjinici dovode mnogo stoke. Iz zapisa se uvia nemo Turaka da efikasno zaustave upade. Sve su ei upadi duboko u turski teritorij koji oslabljuju obranu na jednak nain na koji su to Turci inili prije gotovo dva stoljea.)1684., miseca emtembra na 13.- Otie naa voiska na Vargorac, 4 stotine junaka, porobie dosta zla uinie, uegoe kliko mogoe kue, dovedee eljadi X a posikoe ji 6, tako rekoe i robe to su nali, a Turci naeg 1 ubie a drugog ranie.( Iz ovoga zapisa vidi se ilobaovieva nepristranost kada je rije o voenju kronike, spominje uspjeni napad na Vrgorac ali i da su krajinici poinili neke zloine nad turskim stanovnitvom.)U kronici postoje zapisi o trginim sudbinama pojedinaca;Miseca travnja na 24.- Alija Boji uhiti u Baku polju 5 fratara ivi a estom glavu osie i 2 dice i momka, sve ji proda na Livno janjarom za 500 groa.

( Alija Boji zarobljava skupinu franjevaca i jo nekoliko osoba te ih sve prodaje u roblje. Trgovina robljem jako je razvijena u ovom djelu Europe.)1683., miseca aprilana 10.- U Vrutku kopajui put 8 ljudi, oditie se zemlja i priie 3 ovika. Jednoga nito po nogu, ovi se lasno izvadi ji ne bi mu nita f. g. B. Juras Vei. A drugog prite svega, jedva ga izvadie kako martva bili, f. g. B. oiva i lea mnogo, Luka Graki. Treeg pritie. Ovoga jedva naoe a tot on martav. Platie globu jedminu i kadiji. Ovi e bio Petar Kazi.( Nesrea na radu, stradala su tri radnika od ega jedan smrtno.)Iz kronike moemo proitati oraznim nepogodama koje su zahvatile Makarsko primorje;1662. miseca studenog na 22.-Ovoga godia bi sua est miseci, to est; sarpnja, iliaka, gospoinaka, rujna, listopada i studenog.

( Zapis o velikoj sui koja je zahvatila Makarsko primorje, a vjerovatno i cjelu Dalmaciju. Iz ovakvih zapisa mogue je promatrati klimatske uvjete u Dalmaciji kroz stoljea.)Maa na 18.- Nae snig po primorskim planinama od staze do Bake planine. Tako e, viru mi!

( Snjeg je napado u mjesecu svibnju, ak i ilobadovi uvjerava da je to istina.)Miseca aprila na 6.- bi velika trenja zemlje da se mnoge carkve razpukoe i kue a eljad pobie. U Podgori carkva Svisveti pade je polovina i u jedno kui stine dite. U Dubrovniku malo ta i josta, tko glas doe da ji je martvi 8 hiljada parvogo tresla se onde zemlje vee puta u malo vrime i vazda je ubilo, a jedna je kua se prosila duboko 40 seanji a vee gori vie udo se kuda uinilo, ja nekti pisati.

( Veliki potres, najznaajniji po tom to je unitio Dubrovnik, mnogo ete ali autor navodi da je nemugue popisati nastalu tetu. )1683. Ovoga godia bih studen taka da se ne mogae starac nai koi bih sasna takovu studen. Poe u Primorju na 17. januara i dura do 7. mara tako da se ne die snig nik minu bura, negoje bijo snig 8. pedlji na ravnu a di su smeti odi se nezna, ko e mirit? Mnoge kue padoe pod snigom na vele mita i poduie dosta eljadi, ja to je pometno tome konta ne imh ivine, poi pitaj! Ako viruje i dva si zdravo i procini koja je nevolja bila ovog godia do leda.( ilobaovi spominje najotriju zimu ikad zapamenu u Makarskom primorju i nevolje koja je donjela sa sobom.)Zakljuakilobadovi je prvoklasan izvor za proavanje rane novovijekone povijesti Makarskog primorja i Dalmacije. Zahvaljui ilobadoviu imamo uvid u slike iz Kandiskog i Morjejskog rata iz perspektive obinog ovjeka. Kronika svjedoanstvo najkrvavijeg razdoblja hrvatske povijesti. Kronika je ispunjena krvlju, patnjom i boli odnosno prikazana je svakodnevnica u hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.LiteraturaSoldo, Josip Ante. Makarski ljetopisi, 17. i 18. stoljee. Split: Knjievni krug Split, 1993. Utvrda Kandija odoljevalja je 24. godine ( 1645-69), tek nakon njenog pada potpisn je mir.

U Kandijskom ratu osloboena su mnoga podruja ( Klis, Makarsko primorje, dio Zagore )

ali veina osloboenog teritorija vraeno je Turcima.

J.A. Soldo, S. Zlatkovi, K. Jurii

PAGE 12