SEMINARSKI MOTORI

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad motorna vozila

Citation preview

VISOKA TEHNIKA KOLA

UVOD [1]

Automobili za vrenje rada su specijalne konstrukcije, poseduju posebne ureaje, slue drutvu, ine ga bezbednim, omoguavaju mu da funkcionie, i zadovoljava neku vrlo bitnu drutvenu potrebu. Pored toga to je njihova konstrukcija namenjena za obavljanje odreenog rada, za neka vozila iz ove grupe je veoma bitna i prohodnost jer rade u uslovima koji zahtevaju visoku prohodnost.

Teretna vozila za vrenje rada zahvaljujui specifinoj konstrukciji ujedinjuju karakteristike teretnih vozila i maina razliitih namena.

Prema SRPS-u u grupu vozila za vrenje rada spadaju:

- automobil dizalica,- automobil lestvica,- automobil pumpni agregat,- automobil kompresorski agregat,- automobil elektro agregat,

- automobil ista ulica,

- automobil pera ulica,

- automobil ista slivnika,

- automobil za odvoz smea,

- automobil radionica,

- vatrogasni automobil,

- automobil ista snega,

- automobil betonska mealica,

- automobil za prevoz oteenih vozila, i dr.

Slika 1. Primer vozila za vrenje rada1. AUTOMOBILI ZA VRSENJE RADA1.1 Auto dizalica [2]Auto-dizalica predstavlja mobilno dizalino transportno pretovarno sredstvo, namenjeno za podizanje tereta razliitih masa na razliite visine i dohvate. Kao i ostala dizalina sredstva, ona ima mogunost podizanja i manipulisanja teretom, ali zahvaljujui svojoj mobilnosti poseduje i sposobnost transporta, odnosno aktivnog uestvovanja u saobraaju. Zahvaljujui tome znaajno se poveava prostor na kome se moe manipulisati teretom, a takoe se javlja i mogunost brze promene lokacije rada auto-dizalice.

Slika 1.1 Auto-dizalica

Uporeujui auto-dizalice sa ostalim dizalino transportno pretovarnim sredstvima, moze se uoiti da auto-dizalice imaju mogunost realizacije znatno vee broja radni operacija, koje se mogu realizovati na podlogama razliitog tipa (zemlja, asfalt...): podizanje/sputanje tereta, podizanje/sputanje strele,

promena duina strele (u sluaju teleskopskih strela), okretanju gornjeg stroja, kretanje dizalice po tlu.Jedan od osnovnih sklopova auto-dizalice je strela. U zavisnosti od konstrukcije strela moze biti reetkasta ili teleskopska. Tokom uestvovanja u saobraaju teleskopska strela ostvaruje minimalnu vrednost svoje duine, zauzimajui priblino horizontalni poloaj, pri emu se vrh strele nalazi ispred kabine vozaa.

1.2 Komunalna vozila

1.2.1 Vozila za odvoenje smea [3]

Vozila za odvoenje smea se najee izrauju sa tri vrednosti zapremine sanduka od 9, 13 i 15 m, dok se stepen sabijanja nalazi u rasponu od 4 do 6. Sabijanje smea se ostvaruje primenom rotirajueg bubnja ili potisne ploe. Vreme koje se utrosi na proces sabijanja je razliito i zavisi od proizvoaa. U sluaju Stummerove nadgradnje (sanduk+istresa kontejnera) ovaj period se nalazi u rasponu od 18 do 20 s. U cilju poveanja veka trajanja sanduci se izrauju od lima na kome je primenjena antikorozivna zatita.Utovar smea se vri runo ili mehanizovano pomou istresaa kontejnera. Pogon istresaa kontejnera je hidrauliki, a proces pranjenja kontejnera se ostvaruje kombinacijom zupaste letve i hidrocilindra jednostrukog dejstva ili pomou hidrocilindra dvostrukog dejstva.

Maksimalna dozvoljena masa kontejnera iznosi 700 kg. Merenje ukupnog tereta se ostvaruje primenom elektronskih ureaja, koji daju zvuni ili svetlosni signal obavetenja o dostizanju maksimalne dozvoljene vrednosti mase smea.

Slika 1.2 autmobil za odvoenje smea

1.2.2 Vozilo za pranje ulica [4]

Vozila za pranje i polivanje namenjena su za pranje svih vrsta saobraajnica, polivanje puteva u izgradnji kao i za transport pijae i tehnike (indutrijske) vode. Nadgradnja obuhvata: rezervoar za vodu, cintrifugalnu pumpu, prednji ureaj za pranje ili polivanje, preforiranu cev za polivanje na zadnjem kraju, dva potisna creva sa mlaznicama za runo pranje i sistem cevnih vodovoda sa ventilima. Ureajem za pranje i polivanje upravlja voza iz kabine preko pneumatskih komandi.

Slika 1.3 Cisterna za pranje ulica

1.2.3 Automobili za ienje slivnika [5]

Komunalna vozila za ienje slivnika su namenjena za ienje septikih jama, slivnika i slino. Vozila rade na principu vakumskog usisavanja, a radi lake manipulacije snabdevena su dodatnim ureajem za usisavanje usisnom rukom. Sistem slavina omoguava da pumpa radi kao i kompresor tj. potpomae istovar muljne zapremine kroz ventil na poklopcu rezervoara.

Rezervoar se prazni kipovanjem pomou teleskopskog cilindra. Usisna ruka se produuje/skracuje, podie/sputa preko hidraulikih cilindara, a fiksiranje u radnom poloaju je pneumatskom konicom. Na samoj ruci se nalaze sve potrebne daljinske komande kao i na komandnom pultu. Usisavanje je mogue prikljuenjem usisnog creva na ventil na zadnjem poklopcu rezervoara.

Slika 1.4 Vozilo za ienje slivnika 1.2.4 Automobili za sakupljanje i odvoz fekalija [6]Komunalno vozilo za odvoz fekalija je projektovano za skupljanje i prevoz otpadne vode, i drugih muljnih sadraja. Princip rada je da se vakum pumpom-dekompresorom stvara podpritisak u rezervoaru i tako vri usisavanje odpadnog sadraja. Vozilo se koristi u gradskim i prigradskim naseljima, stonim farmama, poljoprivrednim gazdinstvima, industriji i svim drugim mestima gde za njegovom funkcijom postoji potreba.

Punjenje rezervoara mogue je prikljuenjem usisnih creva na ventil koji se nalazi na poklopcu rezervoara. Nivo napunjenosti kontrolie se na nivokaznim staklima. Sistem slavina omoguava da vakum pumpa radi i kao kompresor, tj. pomae istovar muljne zapremine kroz ventil na poklopcu rezervoara.

Slika 1.5 Vozilo za odvoz fekalija

1.2.5 Vozila za proiavanje kanalizacije [7]

Komunlna vozila za proiavanje kanalizacije omoguavaju brzo, higijensko i bezbedno proiavanje industrijske, gradske i kune kanalizacije. Ova vozila namenjena proiavanju kanalizacije vodenim mlazom pod visokim pritiskom od 120 do 200 bar.

Slika 1.6 Vozilo za proiavanje kanalizacije

Osnovni elementi nadgradnje su rezervoar za vodu, pumpa visokog pritiska, vitlo sa hidropogonom, runo vitlo sa pitolj mlaznicom, hidroinstalacija sa obrtanje vitla i spremita sa aluminijumskim roletnama. Prinudnim voenjem creva sa pogonom preko vitla obezbeuje se ravnomerno odmotavanje i namotavanje creva. Brzinu namotavanja creva na hidrauliko vitlo mogue je mogue je regulisati. Dogradnjom ureaja za grejanje vode , ova vozila mogu biti koriena i kada je spoljna temperatura ispod 0 C.1.3 Vozila za ienje snega [2], [10]

Vozila za ienje snega su namenjena za ienje snega i leda sa svih vrsta saobraajnica. Odstranjivanje snega i leda se ostvaruje njegovim odbacivanjem sa puta ili utovarom u kamion. U sluaju utovara snega u kamion mogu se ugraditi dodatni ureaji za sabijanje snega sa maksimalnim koeficijentom sabijanja od 50%. Takoe ova votila mogu ostvariti i funkciju bacanja soli i rizle.

Slika 1.7- Vozilo cista snega

1.4 Automobil za meanje betona [2]

Automobili za mesanje betona se primenjuju za transport betona od fabrike betona (pogon za proizvodnjubetona) do graevinskog objekta. Specifinost njene eksploatacije je u zahtevu da beton zadri svoje karakteristike tokom transporta. U tom cilju potrebno je da se nadgradnja, tj. da se btonska mealica tokom transporta okree. Dato kretanje se ostvaruje pogonom sa motora vozila ili dodatnog pogona.

Slika 1.8 Automobil mealicaTakoe je potrebo dodavanje aditiva koji treba da spree ovravanje betona.

Veoma esto se na gradilitima koristi kombinacija vozia sa betonskom mealicom i vozila koje je snabdeveno pumpom za transport betona.

1.5 Vatrogasna vozila [8]

Vatrogasna vozila namenjena su za spasavanje ugroenih i nastradalih u saobraajnim i drugim nezgodama. Ukoliko su opremljena vatrogasnom pumpom, rezervoarima za vodu i penilo, mogu se koristiti i za gaenje poara manjeg obima vrstih apaljivih materija i lako zapaljivih tenosti i gasova vodom i penom.

Slika 1.9 Vatrogasno voziloVatrogasna vozila koriste razliita sredstva za gaenje poara. Vozila koja koriste suvi prah kao sredstvo za gaenje najee se koriste za eliminisanje plamena kod poara. Primenjuju se u hemijskoj industriji, u vojnim objektima, na aerodromima. Za odravanje stalnog radnog pritiska ugraeni su redukcioni ventili ime je omogueno da dometi mlaza praha, bilo iz bacaa ili mlaznica, za sve vreme gaenja poara budu priblino isti.

Vatrogasna vozila se dele na:

- Voda (namenjena za dopremanje vode drugim vozilima koja uestvuju u gaenju poara, a samostalno mogu gasiti manje poare),

- Pena (predviena za bre intervencije , za poare klase a,b,c),

- CAFS (opremljena sistemom za kompresovanu vazdunu penu ),

- Prah ( koriste suvi prah kao sredstvo za gaenje ),

- Vodeni top ( namenjeno organima bezbednosti za odavanje javnog reda na otvorenom prostoru).

1.6 Autopodiza Pauk [9]Autopodiza ili Pauk je vozilo namenjeno za utovar, transport i istovar nepropisno parkiranih ili havarisanih vozila putnikih, terenskih i manjih teretnih vozila.

Slika 1.10 Autopodiza PaukDizalini sistem se sastoji od hidrauline dizalice, vune viljuke, krsta za podizanje, hidraulike instalacije i elektrinog vitla (ekrka).2. ZAKLJUAK:

Automobili za vrenje rada su vozila koja imaju veoma iroku primenu. Koriste se za izvrenje razliite vrste radova, ova vozila su veoma bitna jer pomou njih znatno je olakan rad ljudi u odreenim delatnostima. Prema svojoj konstrukciji,opremi i ureajima ova vozila veoma su raliita u zavisnosti od delatnosti koje obavljaju. Pogon kod ovih vozla je uglavnom na zadnjoj osovini ili imaju pogon na svim tockovim. Prohodnost je veoma bitna zbog uslova u kojima ova vozila rade.Vozilo za ienje snega je neophodno u zimskim uslovima jer saobraaj ne bi mogao funkcionisati kada se kolovoz ne bi istio, to bi dovodilo do stvaranja kolona kao i do potpunog prekida saobraaja zbog velikog broja saobraajnih nezgoda, neprohodnosti puta i slinih situacija. Iz tog razloga su ova vozila veoma bitna za odvijanje saobraaja u zimskim mesecima. Ali za normalno odvijanje saobraaja tokom cele godine zadueno je vozilo Autopodiza Pauk da ne bi vozila koja su nepropisno parkirana ometala odvijanje saobraaja i tako stvarala guvu u gradovima.Pored svih ostalih veliki znacaj imaju vatrogasna vozila jer se sadanjost ne moe zamisliti bez njih, ak i manji poar bi mogao napraviti velike posledice kako na okolinu tako i na bezbednost ljudi koji se nau na mestu gde se poar desio.

PAGE 3