SEMINARSKI RAD- BOSNA U PERIODU VLADAVINE TVRTKA I KOTROMANICA-RIFAT HRNJIČIĆ.docx

7/25/2019 SEMINARSKI RAD- BOSNA U PERIODU VLADAVINE TVRTKA I KOTROMANICA-RIFAT HRNJII.docx

1/13

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet politikih nauka-Sarajevo

PREDMET: Historija Bosne i Hercegovine

SEMINARSKI RAD: Bosna za vrijeme Tvrtka prvog Kotromania

R!" INDE#A: 5766

!DS"EK: Sigurnosne i mirovne studije

$!DINA STUDI"A: 205!206

"entor : Student :#ro$% dr% Smai& 'eki Sarajevo(januar(206% )i$at Hrnji*i

S+,)-+.

1


2/13

% /1, %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

2%1S3134 31)"+.4 1 T)TK/ K1T)1"+3/ %%%%%%%%%%%%%%%%%8

% #)4 91,34 #1'4 +,+34 %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%5

8%K)/3S+3.4 ;+ K)+.+ %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%6

5%;9)+,3.+ H4)49 3119 %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%7

6%;+T3( 31+ T)TK+ K1T)1"+3


3/13

%/1,

)azdo?&je ?anova Stjepana Kotromania @22A5 i Tvrtka Kotromania@5A77 kao ?an i @ 77A> kao kra&j vrijeme je svestranog napretka srednjovjekovnedrCave Bosne %Tada je ova zem&ja dostig&a vrDunac po&iti*ke snage i teritorija&ne ve&i*ine (aTvrtko se svojim ug&edom i moi vinuo do najveeg juCnos&avenskog v&adara% 9ranice

?osanske drCave su se tada prostira&e od Save do Kor*u&e i Hvara te od ;rmanje i Knina doSjenice i ima %

Samo put do ove s&ave je ?io mukotrpan% #o*eo je sa Stjepanom za *ije v&adavine na raznena*ine pojedine o?&asti u&aze u sastav ?osanske drCave te se tako postepeno poveava&ateritorija ove ?a&kanske srednjovjekovne tvorevine% 1no Eto je kra&j "i&utin ?io za cara,uEana to je Stjepan za kra&ja Tvrtka% Tvorac ?osanske drCavne sta?i&nosti i organizatorunutraEnje snage%

Bosna i Hercegovina je kroz svoj Distorijski razvoj proE&a kroz mnoge $aze razvoja( kako nadruEtvenom tako i na po&iti*kom po&ju% Sa svojom ?ogatom Distorijom ona donosi i ?rojnevaCne &i*nosti u njenom razvoju na geoApo&it*kom ku&turnom i svakom drugom smis&u%.edna od &i*nosti koju ?i svaki stanovnik Bosne i Hercegovine tre?ao do?ro pamtiti jeste iTvrtko Kotromani%

1n je ?io prvi ?osanski ?an a neEto pos&ije i prvi ?osanski kra&j%1vu temu sam iza?rao jer mis&im da svaki stanovnik Bosne i Hercegovine tre?a da ima ?aremosnovna znanja i in$ormacije o njemu i openito o Bosni i Hercegovini u periodu njegovev&adavine%)ad je sadrCan od osnovniD i k&ju*niD in$ormacija i podataka iz udC?enika koje sam koristio

pri izradi ovog rada%

3


4/13

2%1S3134 31)"+.4 1 T)TK/ K1T)1"+3


5/13

% #)4 91,34 #1'4 +,+34

9odine 5% umro je ?an Stjepan % Kotromani% Bansku *ast nas&ijedio je Tvrtko( Isin

gospodina kneza &adis&ava a sinovac ve&ikoga i s&avnoga gospodina ?ana StepanaI%

Banovina Stjepana % je izgraGena na savezima i ?anovoj vojnoj snazi( a kao rezu&tat s&ijedi&a

je i odanost &oka&nog p&emstva% Svoju mo iskoristio je da&je da uvea svoju v&ast u zem&jama

poput Huma% "eGutim( Eirenje v&asti nije s&ijedi&o i ja*anje drCavnoApravne administracije%

/pravu nad za?a*enijim posjedima ug&avnom je prepuEtao svojim vaza&ima( Eto je u

kona*nici s&a?i&o ?ansku v&ast% ,ok je snaga Stjepanovog ug&eda ?i&a pri&i*na( ug&ed njegove

?anovine nije nije% &ast nad mnogim krajevima se tako svodi&a na stjepanov oso?ni ug&ed%

Tvrtko je imao svega petnaest godina kada je zapo*eo svoju v&adavinu( a tek neko&iko

&oka&niD p&emia osjea&o je potre?u s&uCiti ga% Kako nije postoja&a dovo&jno jaka srediEnja

v&ast( p&emstvo je dje&ova&o po oso?nim Ce&jama% spostavi&o se da je ve&ika cje&ina Stjepana

% ?i&a umjetna tvorevina pro&azne prirode( koja se raspa&a na neko&iko dje&ova% /spostava

srediEnjeg autoriteta je ?i&a mogua jedino vojnim putem( pokoravanjem odmetnutog

p&emstva i krajeva% #ro?&em je ?io taj Eto m&adi ?an nije imao dovo&jno vojske za taj potDvat%

#od njegovom kontro&om su ?i&i samo njegovi o?ite&jski posjedi i vjerojatno sitno p&emstvo iz

srediEnjeg dje&a ?anovine%

Takvo stanje prizva&o je DrvatskoAugarskog kra&ja udoviku % da intervenira i pokuEa ponovo

uspostaviti kontru&u i red% Kra&j je kupovao &oja&nost mnogiD ?ivEiD vaza&a Stjepana % sa

sjevera Bosne( a naro*ito razjedinjeniD Hrvatinia( gospodara ,onjiD Kraja% ;?og takviD

oko&nosti Tvrtko je ?io prisi&jen da na o?novi v&asti u ?anovini radi po&ako i oprezno%

5


6/13

8% K)/3S+3.4 ;+ K)+.+

Krunisanje Tvrtka izvrEeno je 77% godine u mjestu "i&e( neda&eko od isokog( u srednjoj

Bosni% Tvrtko se po tradiciji srpskiD v&adara nazvao Ste$anom% 3jegova titu&a pokazuje osnov

po kojem je postavio &egitimno pravo na upraCnjenu srpsku krunu: kralj Srlje%. o/ni.Po%orju. 0u%/koj ze%lji. Donji% Kraje%. 1apa2ni% Strana%. U/ori i Po2rinju%

Tvrtkovu titu&u prizna&i su ,u?rov*ani i po*e&i su da mu isp&auju Svetodmitarski doDodak

koji je ranije pripadao srpskim v&adarima% Tvrtkovo krunisanje i prog&aEenje kra&jem u

sintagmi Jkra&j Sr?&jemJ odnos&i&o se na teritorij koji je prik&ju*io Bosni izmeGu 7% i 77%

godine%

3jegove o?aveze prema preosta&im srpskim o?&asnim gospodarima nisu postoja&e% 1tuda u

izvorima i nema in$ormacija o priDvatanju i&i nepriDvatanju Tvrtkovog *ina meGu srpskimo?&asnim gospodarima i Srpskoj pravos&avnoj crkvi% )ea&no stanje na terenu nije rezu&tira&o

njiDovom vaza&nom odgovornoEu( nekoj vrsti pravnog statusa prema novom kra&ju%

3e moCe se sa sigurnoEu rei da je to ?i&o 26% okto?ra% #rema povijesnim izvorima( Tvrtkovo

okrunjenje se smjeEta izmeGu =% okto?ra i po*etka novem?ra 77% godine% 3aravno da je

26% okto?ar kao datum u igri( a&i se sa sigurnoEu ne moCe priDvatiti% #rvog ?osanskog kra&ja

okrunio je djed( odnosno episkop i&i pog&avar Eizmati*ke rkve ?osanske u mjestu "i&i( a to

su danaEnji +rnautovii kod isokog% Krunisanje se izvrEi&o u crkvi svetoga 3iko&e i zna*aj

jednog takvog po&iti*kog dogaGaja je nesporan% Tvrtko je preuzeo pravo na upraCnjenu srpskukra&jevsku krunu% 1sim kra&jevske titu&e uzeo je i srpsko kra&jevsko ime Ste$an( po prvom

6


7/13

krEanskom mu*eniku Sv% Stjepanu @tj% prvom svecu koji je ponio Ikrunu mu*eniEtvaI Eto je

pogodna para&e&a sa kra&jem koji prvi u svojem rodu nosi kra&jevsku krunu% Tvrtko je

okrunjen tzv% Isugu?imI @dvostrukim vijencem( koji je zna*io da je v&adar Bosne @ta mu je

v&ast pripada&a samim time Eto je Kotromani i za kra&ja Sr?&jem @?udui da mu je

?aka 4&iza?eta 3emanji i da v&ada i Sr?ima%

Tvrtko je kroz svoju vladavinu mijenjao svoje titule i dodavao nove osvajanjem teritorija.

1353-1377: Tvrtko, milou Boijom ban bosanski

1377-1390: Stefan Tvrtko, po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju,

Humsci zemlji, onjim krajem, !apadnim stranam, "sori, Soli i Podrinju i k tomu

1390-1391: Stefan Tvrtko, po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju,

Humsci zemlji, almaciji, Hrvatom, onjim krajem, !apadnim stranam, "sori, Soli i Podrinju i

k tomu

5% ;9)+,3.+ H4)49 3119

#os&ije smrti kra&ja udovika % e&ikog =2%( DrvatskoAugarska kra&jica "arija( da ?i

u*vrsti&a savezniEtvo s Tvrtkom( mu je ustupi&a grad Kotor =5% godine% Tvrtku je ci&j ?io

osigurati svojoj ?anovini iz&az na more i raz?ijanje monopo&a du?rova*ke &uke%

;?og toga je on =2% godine podigao grad Herceg 3ovi kao utvrGeno pristaniEte svoje

?anovine% #rvo?itno mu je dao ime Sveti Stipan u s&avu i spomen Svetog #rvomu*enika

Stjepana( a&i je grad pos&e nekog vremena grad do?io naziv 3ovi% S pojavom prviD trgova*kiD

?rodova( koji su po*e&i pristizati u tek osnovano nase&je i prenositi so&( nastaju prve teEkoe%

,u?rovnik( koji smatra trgovinu i prenos so&i svojim monopo&om( novu Tvrtkovu tvrGavu

sDvaa kao opasnu ekonomsku konkurenciju% okacija za podizanje grada oda?rana je

paC&jivo i prema potre?ama Tvrtkove ?anovine% oka&itet koji je odreGen za podizanje grada

na&azio se na sjevernoj strani Bokokotorskog za&jeva u Cupi ,ra*evici% 9radnja prve tvrGave

zapo*e&a je krajem maja =2% godine( a zavrEena je septem?ra iste godine% #rva utvrda se

na&azi&a na samoj o?a&i Topa&jskog za&iva( gdje je teren ?io povo&jan za o?ranu od mogueg

napada% / neposrednoj ?&izini utvrde postoja&i su povo&jni uvjeti za pristanak ?rodova i

gradnju &uke% B&izu grada na rije*ici Sutorini podignuta je trgovina so&i sa sk&adiEtima( a prve

&aGe natovarene so&i do&aze ve u avgustu =2( Eto je za novi grad zna*i&o i po*etak njegovog

7


8/13

Civota% 3ovi je podignut sa to*no odreGenim ci&jem i namjenom( a to je da ?ude mjesto

trgovine so&i%

Slika broj 1 . Statua kralja Tvrtka I Kotromania u Herceg Novom koju su graani podigli u

njegovu ast kao osnivau grada

6% ;+T3 ( 31+ T)TK+ K1T)1"+3=0!000( teCak neEto viEe od 8 grama( pre*nika 0

mm% 3akon smrti kra&ja Tvrtka ( ?osanski v&adari prestaju kovati novac sve do druge

v&adavine kra&ja Tvrtka Kotromania koji je zadrCao o?i&jeCja svog pretDodnika% 1sim njega

iste motive koristi&i su i Stjepan TomaE i njegov sin Stjepan TomaEevi Kotromani( pos&jednjikra&j Bosne i pos&jednji despot Sr?ije%

8


9/13

#ro$esor Senad .% Hodovi iz isokog nag&aEava da je novac u srednjem vijeku nastao u Bosni

imao apso&utnu upotre?nu vrijednost i u susjednim zem&jama%

3akon osvajanja Bosne 86% godine 1sman&ije su uve&e svoj va&utni sistem%

Slika broj .!latnik Tvrtka I Kotromania kovan 1"#$%ti& godina

7%)+T S+ K)+.4"

3ije do kraja poznat stvarni uzrok ovog rata% Sam udovik u jednoj pove&ji piEe da je odredio

arDiepiskopa ostrogonskog 3iko&u i pa&atina 3iko&u Konta @&at% 3ico&aus ontD da poGu na

/soruL i iskorjene iz Bosne ?ez?rojno mnoEtvo Deretika i patarenaL( dok kod vana

arDiGakona od Kiki&ea @&at% oannes arcDidiaconus de Kiki&eM stoji da iD je udovik pos&aoda uniEte drskost nekiD po?unjenikaL%

Kra&jeva vojska je dva puta napa&a sjever Tvrtkove ?anovine:

/ prvom napadu su meta ?i&i ,onji Kraji( gdje su se &oka&ni p&emii podije&i&i% .edni su

sta&i uz ?ana( a drugi uz kra&ja% &atko ukos&avi( do tada &oja&an ?anu( predao je

neprijate&ju vaCnu tvrGavu K&ju*% "eGutim( Tvrtku tada vjerno pos&uCiL vojvoda ukac

Hrvatini koji o?rani od kra&ja Soko 9rad u #&ivskoj Cupi%

9


10/13

#os&ije naneseniD Eteta na tom podru*ju( kra&jevska vojska se povuk&a% 3eko&iko godina

kasnije Tvrtko je vojvodi ukcu za njegovu vjernu s&uC?u u ono vrijeme( kada se

podviCe na me kra&j udovik( i priDodi u #&evu pod Soko&L dode&io grad u #&eve u ume

Soko& sa vsom #&evomL vjerovatno je to ?i&a njegova cjena%

,rugi kra&jevski napad se dogodio mjesec dana kasnije% 1vom je ci&j ?i&a /sora%

"eGutim( ?anska se o?rana i tu pokaza&a uspjeEnom% Kra&jeva vojska je zaustav&jena kod

tvrGave Sre?renik% Tako je nekako izmeGu 5=% i 6% Tvrtko dovo&jno oja*ao da odo&i

kra&jevskoj prijetnji%

9odina 6% zavrEi&a se trijum$om ?osanske ?anovine% Sa ovom po?jedom Bosna je

sa*uva&a i od?rani&a svoj po&iti*ki individua&itet (a on se naj&jepEe os&ikavao u v&adarskom

nas&ovu ?ana Tvrtka (naime 7 septem?ra 68 godine (kada ga "&e*ani os&ov&javaju sa

2ei 3ra-tia anu/ totiu/ o/ne @BoCijom mi&osti cije&e Bosne%

=% .4)1S#1.4ST S)4,3.1.4K134 B1S34

/ srednjovjekovnoj Bosni nije ?i&o drCavne vjere kao u susjednoj Sr?iji(Bugarskoj i

Hrvatskoj nego su se neprestano kroz sto&jea za primat spori&e tri

vjeroispovijesti4katolika .pravo/lavna i pataren/ka% Tu prije svega mis&imo na vrijeme

Stjepana i Tvrtka @N sto&jee% kada su u njiDovim osvajanjima u sastav ?osanskedrCave uE&e o?&asti sa crkvenom organizacijom i vjernicima #ravos&avne i Kato&i*ke

crkve%1vim je je Bosanska crkva presta&a ?iti dominirajua crkvena organizacija u

zem&ji%1na se vremenom sve&a na uski krug savrEeniDL praviD krstjana koji grijeDe ne

&ju?e (na strogo asketske grupe okrenute od rea&nog svijeta i nezainteresovane za Eiroke

mase vjernika koji nisu ima&i Dramove gdje ?i iE&i na ?ogos&uCje i do?ija&i crkvenu mi&ost%

Tako su u Bosni mase vjernika osta&e u stanju skoro paganAskom dok pred kraj srednjeg

vijeka #ravos&avna i Kato&i*ka crkva nisu osvoji&e teren i po*e&e du?&je Dristjanizirati

?ivEe pripadnike i vjernike ?osanske crkveL%

10


11/13

rkva ?osanska je ?i&a autoDtona crkva u Bosni koja je postoja&a tokom srednjeg vijeka%

Bosna je od samog po*etka srednjeg vijeka ?i&a pose?na etni*ka( ku&turna i po&iti*ka

cje&ina% 1na je ima&a v&astiti ku&turnoApo&iti*ki razvoj koji je doveo do stvaranja niza

pose?nosti( kako u s$eri duDovnosti @domaa ?ogumi&ska vjera( tako i u ku&turi @steci(

v&astitio pismo ?osan*ica i dr%( po&itici @domaa v&adarska dinastija ?anova i kra&jeva(razvijena i jaka drCava( te niz drugiD tipi*niD ?osanskiD karakteristika koje su poznate

Eirom svijeta%

/ svoj sastav Irkva ?osanskaI uk&ju*iva&a je Iprave krstjane i krstjaniceI i Imrsne

&judeI% #ravi krstjani i krstjanice ?i&i su redovnici( oni koji su primi&i krEtenje i drCa&i se

strogiD odred?i s&jed?e% "rsni &judi su ?i&i o?i*ni vjernici( oni koji su priDvaa&i njiDova

u*enja kao istinita( a&i nisu Civje&i po strogim odred?ama krstjana( ve ?i tek pred smrt

primi&i duDovno krEtenje%3a *e&u reda ?io je djedA Biskup i duDovni prvak ?osanskoA

Dercegova*kiD krstjana% ,jedu su pomaga&i gosti( starci i strojnici koji su DijerarDijski ?i&isvaki za stepenicu niCe od njega% ;ajedni*ki su iD naziva&i Ipog&aviti krstjaniI i&i Ido?ri

muCjeI%Kako nisu gradi&i crkve( *&anovi Irkve ?osanskeI vrEi&i su svoje o?rede u

privatnim kuama *&anova zajednice% oka&nu zajednicu nazivaju IDiCaI @kua( a na

njenom *e&u na&azi se starac% / ?ogos&uCenju su koristi&i staros&avenski jezik( a u vjerskim

knjigama iri&i*no pismo( ?osan*icu% ,jedovi rkve ?osanske ima&i su

narodna( s&avenska imena umjesto tada uo?i*ajeniD DriEanskiD imena gr*kog( &atinskog

i Cidovskog porijek&a( a za sva sveEteni*ka zvanja su koristi&i s&avenske nazive%#adom

Bosne odjednom se gu?i svaki trag i Irkvi ?osanskojI% 3ema podataka o njenom

postepenom nestajanju( a narod koji je z?og svoje pradjedovske vjere i svoje narodnecrkve morao podnijeti to&ike udarce i progone( za?oravio je da je Irkva ?osanskaI ikada

i postoja&a%

>%;+K./'+K

3akon istraCivanja ?rojniD *injenica(podatka i in$ormacija o Tvrtku Kotromaniu( ?anu a

nedugo kasnije i prvom kra&ju Bosne u tom periodu sam saznao mnogo toga% TeEko je svadostignua i napredak srednjovjekovne Bosne u periodu njegove v&adavine uk&opiti u

neko&iko stranica%

"eGutim na kraju (moCemo zak&ju*iti da je Tvrtko Kotromani (moCda i najvaCnija i

naj?itnija &i*nost u Distoriji Bosne koja je za vrijeme njegove v&adavine doCivje&a procvat i

najvei uspon% ;a vrijeme Tvrtkove v&adavine ostvarena je po&iti*ka sta?i&nost( te zna*ajan

ku&turni i duDovni napredak( Eto je Tvrtka u*ini&o najja*im v&adarom uDistoriji

srednjovjekovne Bosne %

11


12/13

To je razdo?&je razvitka gradova( trgovine i rudarstva( a kuje se i prvi z&atni novac na

Drvatskim prostorima% Tu se jav&ja i Dera&di*ki sim?o& &ji&jana koji e postati znakom

?osanskiD kra&jeva%#ri*a o Tvrtku Kotromaniu je pri*a o *ovjeku koji se sa dna vinuo u

visine na putu da od Bosne kao po&unezavisne ?anovine napravi kra&jevstvo i najmoniju

juCnos&avensku drCavu% Svi znamo Eta je osta&o od njegove Bosne (samo trag koji nestaje podnanosima nemara% Tre?amo da ?udemo ponosni Eto danas svoj Civotni vijek provodimo na

istom teritoriju za koji se on nekada ?orio i u*imo od predaka da ?i o?ez?jedi&i ?o&ju

?udunost svojim potomcima%

0% T4)+T/)+

% 3ada K&aiA Srednjovjekovna Bosna (4mineO (;agre?(>>8 god%

2%BKA Bosna od najstarijiD vremena do kraja ,rugog svjetskog rata (ju&i>>=%godine (Sarajevo

% "usta$a mamoviA Historija BoEnjaka (Sarajevo (>>7 godine %

8% van Kuku&jevi Sakcinski( +rkiv za povjesnicu jugos&avensku ( ;agre?=52%godine

12


13/13

5% "avro 1r?in( Kra&jevstvo S&ovena( prev% ;dravko Fundrica( Beograd(>6=godine

13

Documents

SEMINARSKI RAD- BOSNA U PERIODU VLADAVINE TVRTKA I KOTROMANICA-RIFAT HRNJIČIĆ.docx