Seminarski rad - Financijski izvještaji u funkciji smanjenja rizika ulaganja

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

LIBERTAS,

ŠTEFICA BABIĆ

SEMINARSKI RAD

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

U FUNKCIJI SMANJENJA

RIZIKA ULAGANJA

Zagreb, veljaĉa 2011.

2

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

LIBERTAS,

KOLEGIJ: UPRAVLJANJE POSLOVNIM RIZICIMA

SEMINARSKI RAD

STUDENT: Štefica Babić

TEMA PRISTUPNOG RADA: Financijski izvještaji u funkciji smanjenja rizika

ulaganja

MENTOR: mr. sc. Dubravko Maĉeĉević

Zagreb, veljaĉa 2011.

3

SADRŢAJ 1. SAŢETAK ..................................................................................................................................................... 4 2. UVOD ............................................................................................................................................................ 6 3. TRŢIŠTE KAPITALA .................................................................................................................................. 7

3.1. Temeljna obiljeţja trţišta kapitala ........................................................................................................ 7 3.2. Trţište kapitala u Hrvatskoj.................................................................................................................. 7 3.3. Što utjeĉe na kretanje cijena dionica .................................................................................................... 8 3.4. Investiranje vs. Špekuliranje ................................................................................................................ 9 3.5. Dvije osnovne teorije investiranja ...................................................................................................... 10

3.5.1. Teorija ĉvrstih temelja .............................................................................................................. 10 3.5.2. Teorija kula u zraku .................................................................................................................. 10

4. FUNDAMENTALNA ANALIZA ............................................................................................................... 12 4.1. Pojam i uloga fundamentalne analize ................................................................................................. 12 4.2. Znaĉaj vremenske neograniĉenosti poslovanja .................................................................................. 12 4.3. Pojam i znaĉenje analize financijskih izvještaja ................................................................................. 14 4.4. Financijska Izvješća ........................................................................................................................... 16 4.5. Analiza financijskih izvještaja ............................................................................................................ 17

4.5.1. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvještaja ........................................................... 17 4.5.2. Pokazatelji analize financijskih izvještaja ................................................................................. 18

4.5.2.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja ........................................................................... 19 4.5.3. Sintetiĉki (zbrojni) financijski pokazatelji ................................................................................ 23 4.5.4. Inovativne mjere vrednovanja uspješnosti poduzeća ................................................................ 24

4.5.4.1. Ekonomski dodana vrijednost (EVA) .................................................................................. 24 4.5.4.2. Trţišna dodana vrijednost (MVA) ....................................................................................... 25

4.5.5. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku ...................................................... 27 5. ZAKLJUĈAK .............................................................................................................................................. 28 POPIS SLIKA ....................................................................................................................................................... 30 LITERATURA: ..................................................................................................................................................... 31 6. DODATAK - ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA INGRA DD ZA RAZDOBLJE

2006. – 2008. GODINE ........................................................................................................................................... 1 6.1. Povijest i razvoj INGRE d.d. ............................................................................................................... 1 6.2. Analiza financijskih izvještaja i pokazatelja financijske analize poduzeća Ingra d.d. .......................... 2

6.2.1. Podloga za analizu ...................................................................................................................... 2 6.2.2. HorIzontalna analiza financijskih izvještaja ............................................................................... 7

6.2.2.1. Horizontalna analiza bilance .................................................................................................. 7 6.2.2.2. Horizontalna analiza raĉuna dobiti i gubitka .......................................................................... 8

6.2.3. Vertikalna analiza ....................................................................................................................... 9 6.2.3.1. Vertikalna analiza bilance ...................................................................................................... 9 6.2.3.2. Vertikalna analiza raĉuna dobiti i gubitka ............................................................................ 12

6.2.4. Analiza osnovnih skupina financijskih pokazatelja .................................................................. 13 6.2.4.1. Pokazatelji likvidnosti .......................................................................................................... 13 6.2.4.2. Pokazatelji zaduţenosti ........................................................................................................ 14 6.2.4.3. Pokazatelji aktivnosti ........................................................................................................... 16 6.2.4.4. Pokazatelji ekonomiĉnosti ................................................................................................... 17 6.2.4.5. Pokazatelji profitabilnosti .................................................................................................... 18 6.2.4.6. Pokazatelji investiranja ........................................................................................................ 19

6.2.5. Zbrojni financijski pokazatelji .................................................................................................. 22 6.2.5.1. Altmanov Z-score model...................................................................................................... 22 6.2.5.2. Kralicekov DF pokazatelj .................................................................................................... 23 6.2.5.3. BEX indeks .......................................................................................................................... 24

6.2.6. Dodana vrijednost ..................................................................................................................... 26 6.2.6.1. EVA (Ekonomski dodana vrijednost) .................................................................................. 26 6.2.6.2. MVA (Trţišna dodana vrijednost) ....................................................................................... 27

6.2.7. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku ...................................................... 28 6.2.8. Zakljuĉna razmatranja o poslovanju poduzeća Ingra d.d. ......................................................... 30

POPIS TABLICA .................................................................................................................................................. 32 POPIS GRAFINA ................................................................................................................................................. 32

4

1. SAŢETAK

Cilj ovog rada je prikazati kako se na osnovi analize financijskih izvještaja kao i cjelokupne

analize poduzeća mogu donositi kvalitetnije odluke o ulaganjima negoli kada se to radi na

osnovi sreće.

Donošenje odluka o ulaganjima jedan je od najkompleksnijih poslova u ekonomiji koje

zahtijeva velika znanja i vještine kao i sposobnosti predviĊanja budućih dogaĊaja. Siguran

model temeljem kojeg se donose odluke o investiranju ne postoji. Svaki ulagatelj treba sam

stvoriti vlastiti model donošenja odluka o ulaganjima. No jedno je sigurno, tvrtke u koje se

ulaţe, potrebno dobro prouĉiti i razumjeti. Uz razumijevanje okruţenja u kojem tvrtka djeluje,

potrebno je saznati i kako ta tvrtka posluje, ostvaruje li zaradu, je li likvidno ili je

prezaduţeno. Da bi došli do tih saznanja potrebno je znati ĉitati financijske izvještaje kao i

koristiti se raznim analizama i modelima koji uvelike mogu pomoći pri donošenju odluka kao

i smanjenju rizika ulaganja.

Fundamentalna analiza naglašava aspekte poslovanja vaţne za preţivljavanje poduzeća, to su

prije svega sigurnost i uspješnost. Ulagateljima, kao i ostalim dionicima vaţna je pretpostavka

vremenske neograniĉenosti poslovanja poslovnih subjekata. Spoznaju vremenske

neograniĉenosti poslovanja, kao i spoznaje o dostignutom stupnju razvoja, te poslovanja

poduzeća u budućnosti zainteresirani dionici mogu saznati na temelju analize financijskih

izvještaja. Od 1999. godine uvedena je zakonska obveza tromjeseĉnog izvještavanja za tvrtke

koje kotiraju na trţištu kapitala, a financijski izvještaji tih tvrtki javno su dostupni na

stranicama ZSE.

Temeljni financijski izvještaji na osnovi kojih se provodi analiza financijskih izvještaja su: 1.

bilanca – izvještaj o financijskom poloţaju, izvještaj koji prikazuje imovinu i izvore te

imovine na odreĊeni dan, 2. raĉun dobiti i gubitka – izvještaj o uspješnosti poslovanja, govori

nam koliko je prihoda i rashoda, odnosno koji je poslovni rezultat ostvaren u odreĊenom

razdoblju, 3. izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice – prikazuje promjene koje su se na

glavnici dogodile izmeĊu dva obraĉunska razdoblja , 4. izvještaj o novĉanom toku – prikazuje

izvore pribavljanja i naĉin uporabe novca, te 5. bilješke uz financijske izvještaje koje

obuhvaćaju saţetak vaţnih raĉunovodstvenih politika i druga vaţna objašnjenja.

5

Za potpunije prosuĊivanje i sagledavanje o uspješnosti i sigurnosti poslovanja potrebno je

promatrati dulje vremensko razdoblje kako bi uoĉili tendenciju i dinamiku promjena. Tada

govorimo o komparativnoj ili horizontalnoj analizi financijskih izvještaja. Radi boljeg

razumijevanja strukture bilance, te odnosa unutar pojedinih pozicija bilance, kao i odnosa

prihoda i rashoda, te primitaka i izdataka u raĉunu dobiti i gubitka, odnosno izvještaju o

novĉanom toku potrebno je izraditi strukturne financijske izvještaje i vertikalnu analizu

financijskih izvještaja.

Pri ocjeni vremenske neograniĉenosti poslovanja, te procjeni uspješnosti i stabilnosti

poduzeća, financijski izvještaji sluţe kao podloga za izradu raznih pokazatelja poslovanja. U

tom se smislu istiĉu klasiĉni financijski pokazatelji, skupine pokazatelja, odnosno modeli za

procjenu bankrota poduzetnika. U klasiĉne financijske pokazatelje ubrajamo pokazatelje:

likvidnosti, zaduţenosti, aktivnosti, ekonomiĉnosti, profitabilnosti, te pokazatelj investiranja.

Navedene skupine pokazatelja potrebno je promatrati povezano i meĊuovisno kako bi dobili

cjelokupni sliku o poslovanju. Radi lakšeg sagledavanja cjelokupnosti poslovanja formirani

su zbrojni ili skupni pokazatelji koji predstavljaju ponderirani zbroj više pojedinaĉnih

pokazatelja. Najĉešće korišteni skupni pokazatelji su: Altmanov Z-score model, Kralicekov

DF pokazatelj, a u novije vrijeme u Hrvatskoj i BEX indeks kojeg su izradili hrvatski

znanstvenici sa splitskog Ekonomskog fakulteta Vinko Belak i Ţeljana Aljinović-Barać.

Ĉesto se koriste i inovativne mjere performansi poduzeća za mjerenje i vrednovanje

uspješnosti poslovanja. Najznaĉajnije su: Ekonomski dodana vrijednost (EVA) i Trţišna

dodana vrijednost (MVA). Analiza na temelju izvještaja o novĉanom toku provodi se na

temelju ĉetiri skupine pokazatelja: 1. Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti, 2.

Pokazatelji kvalitete dobiti, 3. Pokazatelji kapitalnih izdataka, i 4 Pokazatelji povrata

novĉanog toka.

Rizik ulaganja ne nestaje poznavanjem i analiziranjem financijskih izvještaja. On će uvijek

postojati. Postoji opasnost i laţiranih financijskih izvještaja, no ukoliko ulagatelj detaljno

prouĉi tvrtku i njeno okruţenje, ukoliko razumije poslovanje tvrtke i njezine rezultate

usporedi sa granom industrije, rizike će svesti na razumnu mjeru.

6

2. UVOD

Tema ovog rada je donošenje odluka o ulaganjima na trţištu kapitala na osnovi analize

financijskih izvještaja. Ova je tema izabrala iz razloga što moje poduzeće ima obvezu i

odgovornost oĉuvanja, odnosno uvećanja realnih iznosa novĉanih primitaka ostvarenih na

osnovi prihoda iz poslovnih aktivnosti.

Sa donošenjem odluka o ulaganjima suoĉeni su i fond manageri investicijskih društava,

financijski direktori ostalih poduzeća, kao i svi ostali ulagaĉi koji raspolaţu viškovima novca

te na taj naĉin ţele ne samo oĉuvati nego i uvećati vrijednost svoje imovine. Na njima je

velika odgovornost i rizik, jer tu se radi o velikim iznosima, gdje i dobici, ali i gubici mogu

biti ogromni.

Donošenje odluka o ulaganjima na tržištu kapitala jedan je od najkompleksnijih poslova u

ekonomiji općenito. Taj posao zahtijeva velika znanja i vještine te velike sposobnosti

predviđanja budućih događaja.1

Cilj ovog rada je prikazati kako se na osnovi analize financijskih izvještaja mogu donositi

kvalitetnije odluke o ulaganjima negoli kada se to radi na osnovi sreće ili glasina.

Vrijednosnice je potrebno promatrati kao tvrtke. Prije odluke o kupnji potrebno je napraviti

dubinsku analizu te tvrtke, izraĉunati koliko tvrtka vrijedi, dubinsku analizu usporediti sa

trţišnom cijenom i tek tada se donosi odluka o kupnji.

Za analizu konkretnog sluĉaja iz prakse izabrano je poduzeće koje kotira na našem trţištu

kapitala, poduzeće Ingra d.d.. Analiza je saĉinjena na osnovi svima javno dostupnih

financijskih izvještaja objavljenih na stranicama ZSE.

Pri izradi završnog rada korištena je struĉna literatura vezana uz problematiku trţišta kapitala

kao i analize financijskih izvještaja. Kao osnovna literatura korištene su knjige: Belak, V.,

Aljinović Barić, Ţ: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008.; i Ţager, K.,

1 Belak, V., Aljinović Barić, Ţ: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1

7

Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb,

2008.

Od znanstvenih metoda pri izradi korištene su metode kompilacije i deskripcije, analize i

sinteze, te induktivne i deduktivne metode.

3. TRŢIŠTE KAPITALA

3.1. Temeljna obiljeţja trţišta kapitala

Tržište kapitala mjesto je na kojem se susreću ulagatelji – oni koji imaju višak novca i

spremni su ga uložiti s ciljem ostvarenja neke zarade i tvrtke emitenti – oni kojima nedostaje

novac, a žele ga dobiti.2 Cijena na burzi formira se prema zakonu ponude i potraţnje: ako je

potraţnja veća s obzirom na ponudu cijena će rasti, ako je ponuda veća od potraţnje cijena će

padati. Kada bi se radilo samo o zakonu ponude i potraţnje, da nema drugih utjecaja i faktora,

te da ne postoje zabranjene igre, tada bi bilo vrlo jednostavno zaraditi na burzi. No, naţalost,

situacija na trţištu kapitala nije tako jednostavna, puno je zamršenija i kompliciranija, te

ulagaĉi, osobito novi, moraju biti jako oprezni pri donošenju odluka o ulaganjima kako ne bi

uletjeli u klopku namještenih prilika.

3.2. Trţište kapitala u Hrvatskoj

Osnutkom Zagrebaĉke burze 1991. godine zapoĉelo je s radom trţište kapitala u Hrvatskoj.

1993. godine osnovano je i Varaţdinsko trţište vrijednosnica, koje se tijekom 2002.

transformira u Varaţdinsku burzu. 2007. Varaţdinska burza pripojena je Zagrebaĉkoj i one

danas funkcioniraju ujedinjeno pod nazivom Zagrebaĉka burza.

Financijsko izvještavanje za potrebe trţišta kapitala od samog poĉetka nadzirala je Komisija

za vrijednosne papire, koju kao pravni slijednik od 2006. nasljeĊuje HANFA.


8

Od 1999. godine uvedena je zakonska obveza tromjeseĉnog izvještavanja za tvrtke koje

kotiraju na trţištu kapitala s ciljem povećanja transparentnosti, a time i pravodobne

informiranosti svih sudionika na trţištu.

3.3. Što utjeĉe na kretanje cijena dionica

Za svakog ulagatelja koji ţeli ući na trţište kapitala kljuĉno pitanje je što utjeĉe na cijene

dionica. Većina njih, kad shvati da na cijene dionica ne utjeĉe jedan ili dva, već veliki broj

faktora kojih je nemoguće i nabrojiti, obeshrabre se i razoĉaraju shvativši da nije nimalo

jednostavno zaraditi na transakcijama.

Neke od zabranjenih igara koje narušavaju integritet trţišta kapitala:

o Vruće opcije – prodaja vrijednosnih papira sumnjive kvalitete intenzivnom

propagandom;

o Napuši i pobjegni – niz transakcija jednim vrijednosnim papirom kako bi se

stvorila prividna potraţnja za njime što uzrokuje porast cijene s namjerom da

kada cijena dosegne ţeljenu razinu dotiĉni proda svoje dionice;

o Obezvrijedi i unovĉi – širenjem laţnih nepovoljnih informacija ruši se cijena

dionica do ţeljene razine, nakon toga one se kupuju, te se sada šire laţne

povoljne informacije kako bi cijena porasla da bi se dionice prodale;

o Oprane transakcije – transakcije u kojima nema stvarnog prijenosa vlasništva

nad vrijednosnim papirom. Takve transakcije obavljaju meĊusobno povezane

osobe koje zajedniĉki djeluju u cilju stvaranja prividne potraţnje za tim

vrijednosnim papirom;

o Ispisivanje trake – intenzivno trgovanje vrijednosnim papirom po visokim

cijenama od strane meĊusobno povezanih osoba s ciljem stvaranja prividne

likvidnosti za tim vrijednosnim papirom

o Obiljeţavanje zatvaranja – realiziranje transakcije neposredno prije zatvaranja

po cijeni višoj od prosjeĉne dnevne cijene s ciljem prividnog stvaranja veće

vrijednosti tog vrijednosnog papira.

9

Na stanje trţišta utjeĉu razni ĉinitelji, a neminovno politika i stanje u gospodarstvu općenito.

Obzirom na optimizam, odnosno pesimizam na trţištu kapitala govorimo o:

o Trţištu bikova – to je situacija kada na trţištu vlada optimizam, cijelo trţište

raste kao i cijene većine dionica. Trţište bikova privlaĉi nove ulagaĉe, dajući

im laţnu nadu da su ostvarene zarade rezultat njihova promišljenog odabira.

Trţište nošeno optimizmom cvjeta i cijene lete u nebo što dovodi do mjehurića

od sapunice, nakon ĉega cijene poĉinju padati, a ulagatelji u panici bjeţe s

trţišta i prodaju svoje dionice ĉime ubrzavaju danji pad cijena dionica i trţište

bikova postaje trţište medvjeda

o Trţištu medvjeda – je situacija kada cijene dionica padaju ili se zadrţavaju na

niskoj razini. Obiljeţava ga recesija i kriza u cijelom gospodarstvu. Ovo je

situacija depresivnog trţišta na kojem vlada pesimizam, a gubici su ogromni.

Nedostatak relevantnih informacija s tržišta kapitala obeshrabruje ulagatelje i tjera ih s

tržišta. Suprotno tome, pripremanje relevantnih informacija vraća ulagačima samopouzdanje

i motivira ih na ulaganje. Nadalje, nedostatak informacija potiče loše tvrtke na ulazak na

burzu, dok istodobno dobre tvrtke neće ulaziti na burzu, svjesne da ih ulagatelji neće

prepoznati i na pravi način vrednovati. U konačnici, to će rezultirati neefikasnošću tržišta, jer

cijene neće održavati stvarnu, objektivnu vrijednost tvrtke.3

Da bi trţište bilo efikasno, kretanja na trţištu moraju biti transparentna, informacije ulagaĉima

moraju biti javno dostupne, a na ulagaĉima je da iskoriste sve javno dostupne informacije, te

da budu educirani u ĉitanju tih informacija kako bi mogli donositi kvalitetnije odluke.

3.4. Investiranje vs. Špekuliranje

Na trţištu kapitala razlikujemo dvije osnovne skupine sudionika: investitore i špekulante.

Špekulant kupuje dionice nadajući se dobitku u kratkom roku, tijekom idućih dana ili tjedana.

Investitor kupuje dionice koje će vjerojatno tek nakon mnogo godina ili desetljeća proizvesti


10

siguran budući priljev povrata u novcu i povećanje kapitala.4 Za razliku od špekulacije,

investicija je metoda kupovine sredstava od koje oĉekujemo ostvariti buduću dobit u obliku

oĉekivanog prihoda od dividendi, kamata, ili prihoda od najma, kao i / ili povećanja

vrijednosti kupljenih sredstava.

3.5. Dvije osnovne teorije investiranja

Bilo o kojoj investiciji da je rijeĉ (dionicama, zlatu, nekretninama), povrati na njih ovise o

budućim dogaĊajima. To je ono što investiranje čini fascinantnim: to je kockanje čiji uspjeh

ovisi o sposobnosti predviđanja budućnosti.5 Profesionalci obiĉno koriste jedan od dva

pristupa: teorija ĉvrstih temelja, ili teorija kula u zraku.

3.5.1. Teorija ĉvrstih temelja

Teorija čvrstih temelja tvrdi da je svaki investicijski instrument, bez obzira na to je li riječ o

običnoj dionici ili o nekretnini, čvrsto usidren u nečem što se naziva intrinzična vrijednost, a

koju se može utvrditi analizom sadašnjih i budućih mogućnosti.6

Logika teorije čvrstih temelja prilično je respektabilna i može se prikazati korištenjem običnih

dionica. Teorija naglašava da bi se vrijednost dionica trebala temeljiti na priljevu zarada

koje će u budućnosti tvrtka moći distribuirati u obliku dividendi.7

Teorija ĉvrstih temelja nije ograniĉena samo na procjenu buduće vrijednosti dionica.

Investitori temeljem teorije ĉvrstih temelja procjenjuju koje su vrijednosnice privremeno

ispod intrinziĉne vrijednosti, te ih kupuju, a prodaju one koje su privremeno previsoke.

3.5.2. Teorija kula u zraku

Teorija kula u zraku koncentrira se na fiziĉke vrijednosti. John Maynard Keynes je smatrao da

neki investitori radije procjenjuju kako će se ponašati drugi investitori u budućnosti, te na

osnovi toga donose odluke o ulaganju. Uspješni investitor pokušava preduhitriti ostale tako

4 Burton, G. M.: Uspješna strategija burzovnog trgovanja, Masmedia poslovni.hr, Zagreb, str. 24




11

što procjenjuje koje su investicijske situacije osjetljive na gradnju kuli od strane javnosti i

nakon toga kupuju prije masa.8

U ovakvom svijetu svake se minute rađa po jedan naivac – i on postoji da bi kupio vaše

investicije po cijeni koja je viša od one koju ste vi za njih platili. Svaka je cijena dobra tako

dugo dok su drugi voljni platiti više. Ne postoji razlog, samo psihologija mase. Sve što mudar

investitor treba učiniti jest da bude brži od drugih – ući na samom početku.9

Koji će naĉin investiranja izabrati izbor je na samom investitoru, no „mudrac iz Omahe“,

Warren Buffet izgradio je svoje bogatstvo slijedeći pristup teorije ĉvrstih temelja.Tajna

Bufettova uspjeha je u tome što on prije nego kupi neku tvrtku ili dionice neke tvrtke dobro

prouĉi tu tvrtku. Kad Buffett ulaže, gleda tvrtku. Kad gleda vrijednosnicu, brzo prelazi preko

cijene vrijednosnice i počinje analizirati atribute tvrtke. Procjenjuje jednog po jednog, u

odnosu na načela tvrtke, upravu i financije, koje predstavljaju srž njegove investicijske

analize. Nakon toga računa koliko tvrtka vrijedi. Tek tada gleda cijenu vrijednosnice.10

Naţalost , još uvijek pojedini ulagaĉi i autori smatraju da je tehniĉka analiza i praćenje ciklusa

na trţištu kapitala dovoljno za donošenje odluka o investiranju. Ipak postoje i oni ulagaĉi i

autori koji se s tim ne slaţu. Oni istiĉu vaţnost i vrijednost fundamentalne analize u

donošenju odluke o ulaganju. No za razliku od tehniĉke analize koja se bavi prouĉavanjem

trendova i grafikona, fundamentalna analiza zahtjeva razumijevanje financijskih izvještaja. a

time i educiranje ulagaĉa koji ţele biti uspješni u tom poslu.



10 Hagstrom, R.G.: Buffettova načela, bezvremenska načela ulaganja za novu ekonomiju, Katarina Zrinski d.o.o.,

Varaţdin, 2008., str. 22

12

4. FUNDAMENTALNA ANALIZA

4.1. Pojam i uloga fundamentalne analize

Fundamentalna analiza ili temeljna rašĉlamba ukljuĉuje analiziranje gotovo cjelokupnih

društveno-ekonomskih odnosa unutar neke zemlje, kao i izmeĊu zemalja, te spada u

makroekonomsko podruĉje ekonomije. Osnovne informacije za fundamentalnu analizu

moţemo dobiti putem sredstava javnog informiranja (vijesti). Ona predstavlja rezultate ĉitavih

ekonomija, industrijskih grana kao i samih poduzeća.

Ako se primjenjuje na cjelokupno gospodarstvo, rašĉlamba ukljuĉuje kategorije kao što su:

bruto nacionalni proizvod, kamatne stope, nezaposlenost, inflacija, štednja, …

Kad se spustimo na razinu pojedinog poduzeća, fundamentalna analiza predstavlja

sveobuhvatnu analizu financijskih izvještaja koja ima za cilj prikazati njenu stvarnu

(ekonomsku) vrijednost. Ona se pored financijskih pokazatelja koje dobiva iz financijskih

izvještaja bavi i analizom mikro i makro okruţenja u kojem poduzeće posluje.

Fundamentalna analiza teţi gledati u budućnost, a naglašava aspekte poslovanja vaţne za

preţivljavanje poduzeća a to su prije svega sigurnost i uspješnost. Fundamentalni pokazatelji

vezani su uz strukturu i naĉin financiranja imovine, efikasnost, likvidnost i profitabilnost. Isto

tako, fundamentalnom analizom analitiĉar procjenjuje buduće zarade poduzeća, dividende,

kamatne stope, te rizike koji se nalaze pred pojedinim poduzećem ili granom industrije.

4.2. Znaĉaj vremenske neograniĉenosti poslovanja

Poduzeća se u pravilu osnivaju s ciljem ostvarivanja dobitka u vremenski neograniĉenom

roku. Izuzetak su oni poslovni subjekti koji su osnovani za obavljanje odreĊenog poslovnog

pothvata ĉijim se dovršenjem gase. O spoznaji vremenske neograniĉenosti poslovanja, kao i

spoznaji o dostignutom stupnju razvoja, te poslovanja poduzeća u budućnosti zainteresirane

su mnogobrojne interesne skupine, a osobito investitori.

Sva poduzeća koja kotiraju na trţištu kapitala zakonski su obavezna javno objavljivati

revidirane financijske izvještaje. Revizija je veza koja treba stvarati povjerenje izmeĊu

dionika kao korisnika financijskih izvješća i menadţmenta kao tijela odgovornog za

sastavljanje financijskih izvještaja. Problematika revizorskog razmatranja pretpostavke

13

vremenske neograniĉenosti poslovanja razraĊena je MeĊunarodnim revizijskim standardima

570 – Vremenska neograniĉenost poslovanja. Obveze i odgovornosti revizora i menadţmenta

pri razmatranju vremenske neograniĉenosti poslovanja. Iako je revizor odgovoran za

provedbu odgovarajućih radnji kojima može utvrditi prihvatljivost procjene menadžmenta,

događaje i okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje značajne sumnje u sposobnost

poslovnog subjekta da nastavi poslovati u vremenski neograničenom roku, a odgovoran je i

za odgovarajuće objave u revizorskom izvješću, on ne može predvidjeti buduće događaje i

okolnosti koje mogu dovesti do prestanka ili značajnog smanjenja obujma poslovanja klijenta.

Stoga, nepostojanje pozivanja u izvješću revizora na neizvjesnost nastavka vremenski

neograničenog poslovanja ne može se sagledati kao garancija da će subjekt biti sposoban

nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.11

U toĉkama 23. i 24. MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja utvrĊena je obveza

menadţmenta da procjeni da li je poslovni subjekt sposoban nastaviti s vremenski

neograniĉenim poslovanjem. Menadţment tu procjenu donosi na osnovu analize svih

raspoloţivih informacija. Procjena se mora odnositi na buduće razdoblje od najmanje 12

mjeseci od datuma bilance. S obzirom da se radi o budućim dogaĊajima i okolnostima

procjena sadrţi odreĊeni stupanj neizvjesnosti.

Znaĉaj problematike vremenske neograniĉenosti poslovanja moţe se oĉitati u sljedećem:

Kada bi trebali izdvojiti nekoliko važnijih događaja u poslovnom svijetu koji su se dogodili u

ovom stoljeću, posebno mjesto zasigurno bi pripalo stečajevima velikih kompanija. Naime, u

prve dvije godine 21. stoljeća u SAD-u je stečaj proglasilo ukupno 448 kompanija čiji

vrijednosni papiri kotiraju na burzama, što je na godišnjoj razini dvostruko više od godišnjeg

prosjeka stečajeva u prethodnom desetljeću. Vrijednost imovine navedenih kompanija iznosila

je ukupno 626,5 milijardi dolara, od čega su 381,2 milijarde otpadale na svega 12 kompanija.

Upravo tih 12 kompanija spada u skupinu 20 najvećih kompanija u povijesti SAD-a nad

kojima je proglašen stečaj.

11 Zenzerović, R.: Revizorsko razmatranje problematike vremenske neograničenosti poslovanja, Internet, RRIF 3/08,

str. 105.

14

Stečajevi velikih kompanija nisu zaobišli ni Europu. Godine 2003. nad kompanijom Parmalat,

najvećim proizvođačem prehrambenih namirnica u Italiji i četvrtim po veličini u Europi,

proglašen je stečaj. Stečaj Parmalata najveći je stečaj u europskoj povijesti vrijednost koji se

procjenjuje na 1,5% talijanskog BNP-a, što je više od udjela vrijednosti stečaja dobro

poznatih slučajeva Enrona i WorldComa zajedno u BNP-u SAD-a.12

Ti dogaĊaji uzrokovali su pritisak i na rad revizora, iz razloga što su sva financijska izvješća

gore navedenih kompanija od strane revizora pozitivno ocijenjena. Sluĉaj Enron u propast je

povukao i jednu od pet najvećih revizorskih tvrtki Artur Andersen, što je rezultiralo vrlo

opreznim nastupom ĉetiriju najvećih revizorskih tvrtki u svijetu kada je rijeĉ o procjeni

vremenske neograniĉenosti poslovanja poduzetnika.

U uvjetima trţišnog okruţenja normalna je pojava ulazak novih i izlazak postojećih

poduzetnika. Dok ulazak novih uglavnom karakterizira pozitivna gospodarska kretanja,

izlazak i smanjenje postojećih ima negativne posljedice za ĉitav niz dionika. Neke od

posljedica su: povećanje broja nezaposlenih, nelikvidnost, smanjenje proraĉunskih prihoda,

pad BNP-a, ….

4.3. Pojam i znaĉenje analize financijskih izvještaja

Slika 1.: Warren Buffet o svom uspjehu13

Kada su ga pitali kako je postao tako uspješan ulagatelj,

Warren Buffett je odgovorio:

„Analizirajući stotine i stotine

financijskih izvještaja svake godine

Warren Buffet

12 Zenzerović, R.: Revizorsko razmatranje problematike vremenske neograničenosti poslovanja, Internet, RRIF 3/08,

str. 105 i 106... 13

Belak, V., Aljinović Barić, Ţ: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str.

15

U cjelovitoj analizi poduzeća teţi se cjelovitom obuhvatu svih relevantnih podataka i

informacija (i financijskih i nefinancijskih). Za razliku od cjelovite analize, analiza

financijskih izvještaja orijentirana je na novĉane (financijske) podatke i informacije, te se

ĉesto naziva i financijskom analizom. S financijskog aspekta, analiza poslovanja mora

obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i promjena u

financijskoj strukturi.

U suvremenim uvjetima poslovanja, u uvjetima djelovanja tržišta, računovodstvo postaje sve

značajnije. Nije moguće zamisliti poslovanje poduzeća te upravljanje poslovanjem i razvojem

poduzeća bez kvalitetnih računovodstvenih informacija.14

Financijski izvještaji bazirani su na prošlosti, na prošlim dogaĊajima, no svrha analize

financijskih izvještaja je pogled u budućnost. Na osnovi analize financijskih izvještaja stvara

se informacijska podloga za potrebe upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća. Isto tako

na osnovi analize financijskih izvještaja poslovne odluke donose i ostali dionici, osobito

investitori.

Postojanje laţiranih financijskih izvještaja predstavlja rizik u donošenju odluka na osnovi

analize financijskih izvještaja. No bez obzira na mogućnost postojanja sumnjivih financijskih

izvještaja, dobri analitiĉari znaju da se„kreativnim“ raĉunovodstvom na poslovni rezultat

moţe utjecati samo u kratkom, ali ne i na dugi rok, stoga u razmatranje trebaju uzeti period od

najmanje ĉetiri – pet godina. Isto tako, osim analize financijskih izvještaja, mišljenja revizora

i menadţmenta dobra analiza obuhvaća i granu industrije, gospodarstvo u cjelini, politiĉke

odluke, te razne ostale ĉimbenike koji mogu utjecati na buduće poslovanje tvrtke.

… pogrešno bi bilo zaključiti da se računovodstvenim politikama može „stvoriti“ rezultat.

Radi se samo o tome da je izborom različitih metoda, rezultat poslovanja moguće premještati

iz jednog obračunskog razdoblja u drugo. Stoga je u kraćem vremenskom razdoblju utjecaj

računovodstvenih politika na iskazanu uspješnost kao i financijski položaj značajan, dok

dugoročno taj utjecaj ne postoji. Iako se metodama obračuna ne može stvoriti financijski

14 Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. V

16

rezultat, ipak je potrebno naglasiti da se ipak indirektno utjecajem na visinu dobiti može

utjecati i na raspodjelu te dobiti, iznos poreznog opterećenja, likvidnosti itd. Temeljem svega

navedenog moguće je potvrditi tezu da su računovodstvene politike ključni čimbenik kvalitete

financijskih izvještaja.15

4.4. Financijska Izvješća

Cilj je financijskih izvještaja pružiti informaciju o financijskom položaju, uspješnosti i

novčanom toku poduzeća koja je korisna širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih

odluka. Financijski izvještaji, kao konačni proizvod financijskog računovodstva, postaju tako

kontrolni instrument pomoću kojih vlasnik može ocijeniti menadžera i njegovo upravljanje

poslovanjem poduzeća. 16

Financijski izvještaji pruţaju informaciju o imovini, obvezama, kapitalu, prihodima i

rashodima, dobiti (gubitku), te o novĉanom toku. Navedene informacije, zajedno s drugim

informacijama u bilješkama uz financijske izvještaje, pomaţu korisnicima u procjenjivanju

iznosa, vremena i neizvjesnosti budućih novĉanih tokova poduzeća. Za dobivanje potpunije i

realnije slike financijske izvještaje nuţno je promatrati zajedno i u njihovoj meĊusobnoj

interakciji.

Temeljni izvještaji u kojima su sadrţane te informacije su:

o Bilanca (izvještaj o financijskom poloţaju)

o Raĉun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja)

o Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice

o Izvještaj o novĉanom toku

o Bilješke uz financijske izvještaje (obuhvaćaju saţetak vaţnih raĉunovodstvenih

politika i druga objašnjenja)

15 Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 114.

16 Tušek, B., Ţager, L.: Revizija, drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica raĉunovoĊa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2007., str. 31

17

4.5. Analiza financijskih izvještaja

Za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka potrebne su informacije. Znaĉajan dio tih

informacija zapisan je u financijskim izvještajima. Analizom financijskih izvještaja te se

informacije pretvaraju u saţetu i prihvatljivu formu za donošenje odluka. Na temelju analize

financijskih izvještaja i ostalih informacija o poduzeću i njegovom okruţenju moguće je

spoznati dostignuti stupanj razvoja kao i mogućnosti poslovanja poduzeća u budućnosti.

Prilikom analize financijskih izvještaja moţemo se koristiti ĉitavim nizom razliĉitih

postupaka, kao što su postupci rašĉlanjivanja i usporeĊivanja, te razliĉitim financijskim

pokazateljima.

Slika 2.: Klasifikacija temeljnih instrumenta i postupaka analize financijskih izvještaja17

,

4.5.1. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvještaja

Horizontalna analiza omogućava usporeĊivanje podataka kroz dulje vremensko razdoblje s

ciljem otkrivanja tendencije i dinamike promjena pojedinih bilanĉnih pozicija. Na temelju

uoĉavanja tih promjena prosuĊuje se kakva je uspješnost i sigurnost promatranog poduzeća u

17 Preuzeto: Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb,

2008., str. 224.

TEMELJNI

INSTRUMENTI I

POSTUPCI ANALIZE

KOMPARATIVNI

FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

STRUKTURNI

FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

FINANCIJSKI

POKAZATELJI

Postupak horizontalne

analize

Postupak vertikalne analize Pojedinaĉni pokazatelji

Skupine pokazatelja

Sustavi pokazatelja

Zbrojni (sintetiĉki)

pokazatelji

18

budućnosti. Pored apsolutnih iznosa, u horizontalnoj analizi, zbog bolje preglednosti, koriste

se pokazatelji na osnovi indeksa.

Kako bi došli do odreĊenih zakljuĉaka komparativnu bilancu potrebno je analitiĉki razraditi.

Osim toga, za donošenje odluka bilancu je potrebno promatrati zajedno s ostalim financijskim

izvještajima. Postupak horizontalne i vertikalne analize potrebno je razmatrati povezano,

osobito u sluĉajevima kada postoji inflacija.

Vertikalna analiza razmatra se u kontekstu rašĉlanjivanja i omogućava uvid u strukturu

financijskih izvještaja. Strukturni financijski izvještaji najĉešće podrazumijevaju

usporeĊivanje financijskih podataka u jednoj godini. No isto tako, izraţavanjem strukture

financijskih izvještaja omogućava se i usporedba financijskih izvještaja na duţe vremensko

razdoblje. Usporedba strukturiranih financijskih izvještaja osobito je korisna u uvjetima

inflacije u kojima komparativna analiza u apsolutnim iznosima ne bi pruţala realnu podlogu

komparaciji. Isto tako, vertikalna analiza omogućuje usporedbu s drugim poduzećima, pa i

poduzećima razliĉitih veliĉina.

Primjenom postupaka horizontalne i vertikalne analize moguće je uoĉiti razliĉite

karakteristike poslovanja poduzeća, no za produbljivanje i proširivanje saznanja o poslovanju

potrebno je formirati i ĉitav niz pokazatelja analize financijskih izvještaja.

4.5.2. Pokazatelji analize financijskih izvještaja

Pokazatelje obiĉno promatramo kao nositelje informacija koje su potrebne za upravljanje

poslovanjem i razvojem poduzeća, te donošenjem odreĊenih poslovnih odluka. S aspekta

raznih interesnih skupina poduzeće treba zadovoljiti osnovna dva kriterija, a to su sigurnost i

uspješnost U kontekstu sigurnosti razmatramo pokazatelje likvidnosti i zaduţenosti, a u

kontekstu uspješnosti govorimo o pokazateljima ekonomiĉnosti, profitabilnosti i investiranja.

Za razliku od navedenih pokazatelja koji imaju karakteristiku ili sigurnosti, ili uspješnosti,

pokazatelji aktivnosti mogu se smatrati i pokazateljima sigurnosti i pokazateljima uspješnosti

iz razloga što koeficijent obrtaja s jedne strane utjeĉe na likvidnost i financijsku stabilnost, a s

druge strane na rentabilnost poslovanja. Za izraĉun ovog pokazatelja koriste se podaci iz

bilance i podaci iz raĉuna dobiti i gubitka.

19

Pri interpretaciji financijskih pokazatelja bitno je da oni služe za financijske prognoze.

Oslanjanje na određene koeficijente ili stope ovisi o analitičarevu uočavanju njihove moći

predviđanja u vezi s problemom – uočavanju temeljenom ili na subjektivnim uvjerenjima ili

na iskustvenoj analizi.18

Dobiveni pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bi mogli donijeti odgovarajući

zakljuĉak zadovoljavaju li odreĊeni pokazatelji ili ne, potrebno ih je usporediti s odreĊenim

standardnim veliĉinama. Neke od standardnih veliĉina za usporedbu su:

o Planirani pokazatelj za analizirano razdoblje

o Kretanje odreĊenog pokazatelja u odreĊenom vremenskom razdoblju u

promatranom poduzeću

o Usporedba dobivenih veliĉina sa drugim poduzećima iste grupacije

o Usporedba dobivenih veliĉina s prosjeĉnom vrijednošću pokazatelja iste

grupacije.

4.5.2.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja

Osnovne skupine financijskih pokazatelja moţemo podijeliti na.

Pokazatelji likvidnosti –Likvidnost (Liquidity) se može definirati kao sposobnost tvrtke da u

roku podmiri sve svoje tekuće obveze. Solventnost (Solvency) se može definirati kao

sposobnost tvrtke da u roku udovolji svojim dugoročnim obvezama19

, odnosno, pravilnije bi

bilo reći da je solventnost sposobnost pokrića obveza na dugi rok.20

Pokazatelji zaduţenosti – moţemo ih podijeliti u tri osnovne skupine:1. Pokazatelje koji

odrţavaju statiĉku zaduţenost – formirani na temelju podataka iz bilance; 2. Pokazatelje

dinamiĉke zaduţenosti – utvrĊuju se na temelju podataka iz raĉuna dobiti i gubitka, te dug

razmatraju s aspekta mogućnosti njegova podmirenja; i 3. Stupnjevi pokrića – raĉunaju se na

18 Vukiĉević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2006., str. 95

19 Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, Raĉunovodstvo revizija i financije., Zagreb, 1995., str. 71.

20 Belak, V.: Ispitivanje solventnosti poslovnog partnera, Internet, RRIF 9/09, str. 85.

20

temelju podataka iz bilance. Ovi pokazatelji razmatraju pokriće dugotrajne imovine

glavnicom, odnosno glavnicom uvećanom za dugoroĉne obveze.

Pokazatelji aktivnosti – poznati su pod nazivom koeficijenta obrtaja, a raĉunaju se na

temelju odnosa prometa i prosjeĉnog stanja. Ovi pokazatelji ukazuju na brzinu cirkulacije

imovine u poslovnom procesu i u stvari nam govore koliko jedna novĉana jedinica aktive

stvara novĉanih jedinica prihoda.

Pokazatelji ekonomiĉnosti –mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda, te se raĉunaju na osnovi podataka iz raĉuna dobiti i gubitka. Osim

ekonomiĉnosti na razini ukupnog poslovanja za kompleksnije sagledavanje poslovanja

potrebno je razmotriti i parcijalne pokazatelje ekonomiĉnosti kao što su: ekonomiĉnost

poslovanja (prodaje), ekonomiĉnost financiranja te ekonomiĉnost izvanrednih aktivnosti.

Jasno je da je ekonomiĉnost poslovanja (prodaje) najvaţniji pokazatelj u ovoj skupini

pokazatelja. Podrazumijeva se da pokazatelji ekonomiĉnosti moraju biti veći od jedan: Isto

tako, što je taj broj veći to je i ekonomiĉnost poslovanja bolja.

Pokazatelji profitabilnosti – smatraju se primarnom analizom odnosa koja je rezultat

cjelokupne poslovne politike i niza odluka. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti ĉesto se

koriste kamo indikatori upravljaĉke uĉinkovitosti i mjera sposobnosti poduzeća da omogući

zadovoljavajuću stopu povrata. Pomoću ovih pokazatelja procjenjuju se i budući dobici.

Profitabilnost se obiĉno mjeri pomoću dva tipa pokazatelja: profitne marţe i povrata na

investirano. Prvi dojam o rezultatima poslovanja za ulagatelje poĉinje od procjene ostvarene

neto dobiti. Instinktivno, ulagatelji najĉešće gledaju da li je tvrtka ostvarila neto dobit ili ne.

No, za potpunu informaciju o poslovanju i profitabilnosti to nije dovoljno. Puno više paţnje

potrebno je posvetiti kategorijama dobiti nego se samo koncentrirati na neto dobit. U toj

rašĉlambi profitabilnosti izuzetno je vaţna informacija o poslovnoj dobiti. Pozitivni rezultati

poslovne dobiti ukazuju na odrţivost daljnjeg poslovanja, dok negativni upućuju na njegovu

neodrţivost. Operativna (poslovna) marţa mjeri se stavljanjem u odnos poslovnu dobit s

prihodom od prodaje (poslovnim prihodom), a ne s ukupnim prihodom.

Pokazatelji investiranja – Pomoću pokazatelja investiranja mjeri se uspješnost ulaganja u

dionice poduzeća. Osim podataka iz financijskih izvještaja, za izraĉunavanje ovih pokazatelja

potrebni su i podaci o dionicama, tj. broju obiĉnih dionica, te njihovoj trţišnoj vrijednosti.

21

Najznaĉajniji pokazatelji investiranja su odnos trţišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti,

odnos trţišne cijene i zarade, te pokazatelji rentabilnosti dionice. Pokazatelji rentabilnosti su u

biti pokazatelji rentabilnosti vlastitog kapitala, samo što u ovom sluĉaju kapital nije iskazan

po knjigovodstvenoj nego po trţišnoj vrijednosti.

Za ulagatelje, kao temelj za procjenu dionica privlaĉnih za ulaganja, bitan je odnos trţišne

cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionica (engl. Price – to – Book; P/B) Odnos trţišne i

knjigovodstvene vrijednosti pokazuje nam koliko trţište vrednuje dionice u odnosu prema

njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.

Ulagatelji kojima je vaţna vrijednost tvrtke u koju ulaţu, te koji investiraju na duţi rok odnos

trţišne i knjigovodstvene vrijednosti drţe vaţnim za procjenu tekuće trţišne vrijednosti tvrtke

kao i za procjenu budućeg kretanja cijena dionica. Analitiĉari i ulagatelji smatraju da, ukoliko

se predviĊa veliki porast zarada, da će porasti i odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti, u

okviru ĉega će i sama trţišna cijena dionica rasti.

MeĊutim, donošenje odluka na temelju odnosa trţišne i knjigovodstvene vrijednosti nije tako

jednostavno. Razlog je što na odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti istodobno utjeĉe rast

(pad) trţišne cijene dionica kao i rast (pad) knjigovodstvene vrijednosti, a zbog ĉega su

moguće mnoge ekstremne situacije i neobiĉna kretanja. Tako, na primjer, nizak vlasniĉki

kapital uvjetovan gubicima moţe dati visok odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti, ĉak i

u sluĉajevima kada je trţišna cijena dionica nisko vrednovana s obzirom na prethodna

razdoblja.

Teškoća u predviđanju budućega kretanja tržišnih cijena dionica pomoću odnosa tržišne i

knjigovodstvene vrijednosti sastoji se u tome što veće zarade koje (po pravilu) utječu na

porast tržišne cijene dionica, istodobno povećavaju i vlasnički kapital. 21

Ulagatelji koji donose odluke na temelju ovog pokazatelja oĉekuju da će rast trţišne cijene

dionica pratiti rast vlasniĉke glavnice ili biti brţi od rasta vlasniĉke glavnice


22

Dakle, pad ili rast odnosa tržišne i knjigovodstvene vrijednosti može ulagateljima donijeti

dobit i gubitak, ovisno o trendovima kretanja tržišnih cijena dionica i vlasničke glavnice.

Zbog toga se odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) u svrhu predviđanja budućega

kretanja tržišnih cijena dionica ne može promatrati statički i sintetički, nego dinamički i

analitički.

Analize prosječnih kretanja tržišnih cijena dionica prema odnosu tržišne i knjigovodstvene

vrijednosti pokazale su još jednu zanimljivu činjenicu. Naime, primijećeno je da za tvrtke koje

imaju odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) manji od 1,0, tržišne cijene dionica

znatno teže ostvaruju porast nego onih tvrtki koje su vrednovane više od njihove

knjigovodstvene vrijednosti.22

Pitanje je, da li je za budući rast trţišne cijene bolje da tvrtka ima veći ili manji odnos trţišne i

knjigovodstvene vrijednosti i postoji li gornja granica tog odnosa. Gornja granica ne postoji,

ona ovisi o ostvarenim rezultatima tvrtke kao i budućim oĉekivanjima. Ako su rezultati

poslovanja ekstremno dobri, a buduća oĉekivanja još veća, trţišna će cijena, kao i odnos

trţišne i knjigovodstvene vrijednosti i dalje rasti. MeĊutim, na osnovi odreĊenih analiza i

pretpostavki, te konzervativnosti (opreznosti) ulagaĉa, smatra se da ulaganja mogu biti

privlaĉna ukoliko je odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti manji od 3,0 –5,0. Prema

iskustvu Benjamina Grahama, najbolja situacija za ulaganje je kada je taj odnos manji od 3,0.

Za ulagatelja je najopasnija situacija kada je odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti

(P/B) visok, a tekući ili očekivani poslovni rezultati su vrlo niski, jer će tada najviše izgubiti.23

Mnogi analitiĉari odnos cijene i zarade smatraju vrlo korisnim pri donošenju odluka o

ulaganjima. MeĊutim, kod ovog pokazatelja treba biti oprezan jer na njega utjeĉe neto dobit

koja nije rezultat samo poslovnih aktivnosti već i financijskih i izvanrednih aktivnosti.

Odnos cijene i zarade (engl. Price Earings Ratio – P/E) je odnos između tržišne cijene

dionice i zarade po dionici (engl. Earnings per Share – EPS). Odnos cijene i zarade (P/E)


23 Belak, V., Aljinović Barić, Ţ: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 66 i 67.

23

pokazuje za koliko godina bi ulagatelj vratio ulaganje u dionice kada bi se isti rezultati

ponavljali i u budućnosti.24

Na temelju iskustva i prakse vrlo niskim odnosom smatra se kada

je odnos cijene i zarade manji od 1,0, kada je on izmeĊu 1,0 i 20,0 niskim omjerom, a izmeĊu

20,0 i 40,0 to je vrlo visoki omjer. Za ulagatelje najpovoljniji odnos cijene i zarade je kad je

on izmeĊu 1,0 i 20,0. Ukoliko je taj odnos veći od 20,0 znaĉi da je trţišna cijena dionice u

podruĉju kada se oĉekuje usporavanje njezina rasta. Ukoliko je taj odnos iznad 40,0 znaĉi da

je cijena previsoka ili zarada premala i u tom sluĉaju ne moţe se oĉekivati porast trţišne

cijene dionica.

.., donošenje odluka o ulaganjima samo na temelju statičnog odnosa cijene i zarade (P/E) nije

potpuno pouzdano, a ni jednostavno. Ipak, može se reći da je odnos cijene i zarade (P/E)

izuzetno korisna informacija za konstruiranje vlastitog modela odlučivanja.25

4.5.3. Sintetiĉki (zbrojni) financijski pokazatelji

Pojedinačni pokazatelji su nositelji informacija o likvidnosti, zaduženosti, ekonomičnosti,

profitabilnosti i investiranju. Da bi se dobila cjelokupna slika o poslovanju, navedene skupine

pokazatelja potrebno je promatrati povezano i međuzavisno. Zbog toga su formirani zbrojni

ili skupni financijski pokazatelji koji predstavljaju ponderirani zbroj više pojedinačnih

pokazatelja, te na taj način stavljaju u zavisni odnos nekoliko odabranih pokazatelja koje

sintetiziraju cjelinu. Kao rezultat napora brojnih stručnjaka na podruju financijske analize,

danas su poznati različiti modeli skupnih financijskih pokazatelja od kojih su najznačajniji:

Altmanov Z-score, Kralicekov DF pokazatelj, Ohlsonovi modeli, Zavgrenin model,

Tehodossioujev model.26

U novije vrijeme u Hrvatskoj koristi se i BEX indeks – Business Excelence indeks kojeg su

izradili hrvatski znanstvenici sa splitskog Ekonomskog fakulteta Vinko Belak i Ţeljana

Aljinović-Barać.

24 Belak, V., Aljinović Barić, Ţ: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 116.


26 Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 269.

24

4.5.4. Inovativne mjere vrednovanja uspješnosti poduzeća

Proces upravljanja temeljen na suvremenim znanstvenim dostignućima kao glavni cilj nameće

stvaranje vrijednosti, odnosno bogatstva za dioničare. Bogatstvo dioničara može se povećati

ostvarivanjem pozitivnog financijskog rezultata čijim dijelom dioničari mogu raspolagati na

temelju isplaćenih dividendi ili pak povećanjem tržišne vrijednosti dionica. Upravljanje s

ciljem povećanja vrijednosti dioničara čini bazu za formiranje sveobuhvatnog i integriranog

sustava, utemeljenog na stvaranju vrijednosti (value based management).

Upravljanje temeljeno na stvaranju vrijednosti dioničara nije u suprotnosti s postavljenim

modelom uravnoteženih ciljeva. Naime, tek u sinergijskom učinku motiviranih zaposlenika,

zadovoljnih kupaca i efikasnih dobavljača poduzeće može stvoriti vrijednost za svoje

dioničare. Drugim riječima, najviše vrijednosti za svoje dioničare stvaraju ona poduzeća koja

imaju sposobnost da privuku i zadrže dobre radnike i lojalne kupce te kod kojih je efikasnost i

efektivnost poslovnih procesa na najvišoj mogućoj razini.

Jedan od osnovnih prigovora na tradicionalne mjere uspješnosti poslovanja temeljene na

financijskim izvještajima, jest to što rast ili pad vrijednosti na tržištu kapitala slabo korelira s

tradicionalnim pokazateljima rentabilnosti. Kako bi se riješio taj problem, u suvremenim

znanstvenim dostignućima pojavili su se novi modeli za mjerenje performansi poduzeća od

kojih su najznačajniji model tržišne dodane vrijednosti i model ekonomske dodane

vrijednosti.27

4.5.4.1. Ekonomski dodana vrijednost (EVA)

Najznaĉajnija suvremena mjera za mjerenje i vrednovanje uspješnosti poslovanja je

ekonomska dodana vrijednost (Economic Value Added – EVA). Koncept preostale dobiti ili

preostalog profita (residual income – RI) kao mjera uspješnosti temelji se na činjenici da se

realnom dobiti dioničara može smatrati samo onaj dio dobiti koji prekoračuje trošak

investiranja, odnosno, očekivani povrat na investiciju. Pritom se trošak investiranja najčešće

27 Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 372, 373..

25

računa kao tržišna cijena uloženoga kapitala. U tom se slučaju radi o izračunavanju neto

preostalog profita:28

Neto preostali profit = ostvarena neto dobit – trţišna cijena vlastitog kapitala

Ako je neto preostali profit pozitivna veličina, dioničari ostvaruju zaradu veću od one koju su

mogli ostvariti iz alternativnih ulaganja u relativno bezrizičan posao, odnosno zaradu veću

od tržišne cijene kapitala. Ako je neto preostali profit negativna veličina, dioničari usprkos

dobitku ostvaruju gubitak u odnosu na zaradu koju su mogli ostvariti iz alternativnih

ulaganja.29

Ekonomska dodana vrijednost izraĉunava se na naĉin da se od operativne dobiti umanjene za

porez odbiju troškovi ukupno uloţenog kapitala:

EVA = Operativna dobit umanjena za porez – trošak kapitala

Ukoliko je razlika izmeĊu operativne dobiti umanjene za porez i troška kapitala pozitivna

znaĉi da je poduzeće ostvarilo dobit iznad troškova kapitala. Drugim rijeĉima, pozitivna EVA

znaĉi da je poduzeće stvorilo novu vrijednost za dioniĉare.

4.5.4.2. Trţišna dodana vrijednost (MVA)

Jedna od mjera kojom se može utvrditi uvećava li menadžment poduzeća ili uništava

vrijednost svojih dioničara jest tržišna dodana vrijednost. Tržišna dodana vrijednost (market

value added – MVA) određuje se tako da se usporedi tržišna vrijednost poduzeća i uloženi

kapital.30

Trţišna dodana vrijednost (MVA) = trţišna vrijednost poduzeća – uloţeni kapital

pri čemu se tržišna dodana vrijednost izračunava na slijedeći način:31

28 Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 373. 29

Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 374. 30

Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 381. 31

Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 381

26

Tržišna vrijednost kratkoročnih obveza

+ tržišna vrijednost dugoročnih obveza

+ tržišna vrijednost kapitala (glavnice)

-----------------------------------------------------------

= tržišna vrijednost društva

– uloženi kapital

= tržišna dodana vrijednost

S obzirom na to da je tržišna dodana vrijednost apsolutni broj, kako bi se eliminirao utjecaj

veličine poduzeća i time omogućila izravna usporedba pokazatelja različitih poduzeća i u

različitim industrijama, uveden je koeficijent tržišne dodane vrijednosti kao odnos između

tržišne vrijednosti i vrijednosti ukupne imovine.32

Koeficijent trţišne dodane vrijednosti

izraĉunava se na sljedeći naĉin:

Koeficijent MVA = trţišna vrijednost poduzeća / ukupna imovina

Koeficijent tržišne dodane vrijednosti pokazuje koliko na tržištu vrijedi jedna novčana

jedinica uložena u poduzeće. Ako je koeficijent broj veći od jedan, poduzeće stvara vrijednost

svojim dioničarima, a u suprotnom ono je smanjuje.33

Temeljna prednost tržišne dodane vrijednosti u odnosu na ostale pokazatelje uspješnosti

poslovanja jest u tome što snažno kolerira s promjenama tržišne vrijednosti poduzeća. Vrlo je

praktična i efikasna za upotrebu.34

Nedostatak je, što je za izraĉun ovog pokazatelja potrebna

trţišna vrijednost kapitala, pa se ovaj pokazatelj moţe izraĉunati samo za poduzeća ĉijim se

vlasniĉkim vrijednosnim papirima trguje na burzi.

32 Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 382



27

4.5.5. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku

Analiza kretanja novčanih tokova jedna je od temeljnih analiza koja se upotrebljava za

praćenje dinamičke likvidnosti svakoga investicijskog projekta.35

Rezultat je analize novčanih

tokova specifičan izvještaj o novčanom toku u određenom vremenskom razdoblju. On

pokazuje cirkulaciju novca, odnosno podrijetlo pribavljanja novca i svrhu njegove uporabe.36

Analiza na temelju izvještaja o novĉanom toku moţe se provesti na temelju ĉetiri skupine

pokazatelja: pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti; pokazatelji kvalitete dobiti;

pokazatelji kapitalnih izdataka; pokazatelji povrata novĉanog toka.

35 Vukiĉević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2006., str. 57.

36 Vukiĉević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2006., str. 58.

28

5. ZAKLJUĈAK

Naţalost, bez obzira na korištene metode, analize, informacije i znanje, u poslovanju

vrijednosnim papirima moramo biti spremni i na neugodna iznenaĊenja, jer

Na Tržištu Kapitala Sigurno Je Samo To Da Ništa Nije Sigurno

Nedavno smo i sami bili svjedoci te nesigurnosti i rizika ulaganja. Veliki broj ulagaĉa bio je

privuĉen kontinuiranim rastom cijena dionica. Taj kontinuirani rast stvorio je privid da

ulaganje u dionice donosi sigurnu zaradu, pa je veliki broj „ulagatelja“ bez puno razmišljanja

poĉeo kupovati dionice. Nakon tog ubrzanog rasta i stvaranja „mjehura od sapunice“ uslijedio

je šok pada trţišta i cijena gotovo svih dionica. Pad trţišta iznosio je 50 i više% što je dovelo

do ogromnih gubitaka i velikih razoĉaranja. Ti gubici osvijestili su mnoge ulagatelje koji su

sada puno oprezniji prilikom investiranja svojeg ili tuĊeg kapitala. Ozbiljni ulagatelji shvatili

su da im raznorazne analize i modeli mogu pomoći pri donošenju odluka i smanjenja rizika

ulaganja. Ti ozbiljni ulagatelji shvatili su da dobro obaviješteni i educirani ulagatelj moţe

donijeti kvalitetnije odluke negoli kad to radi na puku sreću.

Siguran model temeljem kojeg se donose odluke o investiranju ne postoji. Svaki ulagatelj

treba sam stvoriti vlastiti model donošenja odluka o ulaganjima. Za uspješna ulaganja

Warrena Buffetta nije zasluţan samo njegov dobar karakter i obrazovanje, već su za taj uspjeh

zasluţne i vrlo vaţne karakteristike poput hrabrosti i samopouzdanja. Kao i u svakom drugom

poslu, da bi se postalo uspješnim potrebno je odmaknuti se od mase i imati hrabrosti pronaći

svoj put. Ukoliko slijedimo put mase završit ćemo uprosjeĉeni u masi. Pronaći svoj put ĉesto

znaĉi biti „nerazuman“. Warren Buffet, „najveći ulagaĉ na svijetu“, jedini je ulagaĉ koji se

svake godine nalazi meĊu prvih pet Forbesovih najbogatijih ljudi Amerike, djelovao je

suprotno zakonima mase i moderne teorije portfelja. Bio je „nerazuman“. On vjeruje da su

ulagaĉi kojima je potrebno široko raspršenje oni koji ne razumiju ono što rade.

Opće je poznato, da kupujemo li jeftino i prodajemo li skupo moţemo zaraditi. No to nam ne

moţe pomoći ukoliko ne znamo što je jeftino, a što skupo. Pri donošenju odluka nije nam

dovoljna samo informacija. Osim same informacije puno je vaţnije njihovo razumijevanje,

kao i sposobnost i znanje te informacije upotrijebiti za ostvarivanje ţeljenih ciljeva.

29

Jedno od Buffetovih naĉela i savjeta je, ne natrpavati se stotinama dionica nego ĉekati

nekoliko iznimnih prilika Tajna Bufettova uspjeha je u tome što on prije nego kupi neku

tvrtku ili dionice neke tvrtke, dobro prouĉi tu tvrtku. Kad gleda vrijednosnicu, brzo prelazi

preko cijene. Prvo analizira atribute tvrtke. Procjenjuje jednog po jednog, u odnosu na naĉela

tvrtke, upravu i financije. To predstavljaju srţ njegove investicijske analize. Nakon toga

raĉuna koliko tvrtka vrijedi, a tek tada gleda cijenu vrijednosnice. Buffett smatra da se uspjeh

tvrtke ne moţe procijeniti prema kratkoroĉnoj promjeni cijene njezinih vrijednosnica nego da

za procjenu vrijednosti treba promotriti temeljna obiljeţja tvrtke. On smatra da bi ulagaĉi i

poslovni ljudi trebali promatrati tvrtku na isti naĉin jer u osnovi ţele istu stvar. Razlika je

samo u tome što poslovni ĉovjek kupuje cijelu tvrtku, a ulagaĉ kupuje njezin dio. I poslovnog

ĉovjeka i ulagatelja u osnovi zanima to koliko tvrtka u budućnosti moţe generirati novca.

Nema jedinstvenog savjeta kako postati dobar i uspješan ulagatelj. Svaki ulagatelj treba

pronaći svoj vlastiti put kao i tvrtke u koje ţeli ulagati. Buffettov naĉin je da ulaţe u tvrtke

ĉije poslovanje razumije, koje imaju jasnu budućnost. Buffett ne ţeli ulagati u tehnološke

tvrtke jer ne razumije tehnologiju i njihova mu je budućnost nejasna. No uspješne tehnološke

tvrtke generiraju velike dobiti pa će ulagatelji koji su spremni prihvatiti odreĊenu razinu rizika

i meĊu tehnološkim tvrtkama pronaći one koje će im donijeti dobru zaradu. Bez obzira na

izbor tvrtki, onaj tko ţeli biti uspješan mora znati minimizirati rizike ulaganja. Rizik će uvijek

postojati, no ukoliko ulagatelj detaljno prouĉi tvrtku i ukoliko razumije njeno poslovanje,

rizike će svesti na razumnu mjeru.

30

POPIS SLIKA

Slika 1.: Warren Buffet o svom uspjehu ................................................................................................................................... 14 Slika 2.: Klasifikacija temeljnih instrumenta i postupaka analize financijskih izvještaja, ......................................................... 17

31

LITERATURA:

Knjige

1. Belak, V., Aljinović Barić, Ţ: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008

2. Ţager, K., Mamić Saĉer, I., Sever, S., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija,

Zagreb, 2008.

3. Hagstrom, R.G.: Buffettova načela, bezvremenska načela ulaganja za novu ekonomiju,

Katarina Zrinski d.o.o., Varaţdin, 2008.

4. Vukiĉević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2006

5. Gulin, D., Spajić, F., Spremić, I., Tadijanĉević, S., Vašiĉek, V., Ţager, K., Ţager, L.:

Računovodstvo,, Hrvatska zajednica raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006

6. Tušek, B., Ţager, L.: Revizija, drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica

raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007

7. Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, Raĉunovodstvo revizija i financije., Zagreb, 1995.

8. Burton, G.M.: Uspješna strategija burzovnog trgovanja, Masmedia d.o.o.., Zagreb, 2008.

Ĉlanci

1. Zenzerović, R.: Revizorsko razmatranje problematike vremenske neograničenosti poslovanja,

Internet, RRIF 3/08

2. Belak, V.: Ispitivanje solventnosti poslovnog partnera, Internet, RRIF 9/09, str. 85

Ostalo

1. www.zse.hr

2. www.ingra.hr

3. Internet – ĉlanci vezani uz poduzeće Ingra d.d.

4. Dnevni list Bussines.hr – ĉlanci vezani uz poduzeće Ingra d.d. i trţište kapitala

http://www.zse.hr/

http://www.ingra.hr/

6. DODATAK - ANALIZA FINANCIJSKIH

IZVJEŠTAJA PODUZEĆA INGRA DD ZA

RAZDOBLJE 2006. – 2008. GODINE

6.1. Povijest i razvoj INGRE d.d. 37

INGRA d.d. osnovana je 18. veljaĉe 1955. godine kao poslovno udruţenje tada najvećih i

najznaĉajnijih poduzeća sa svrhom objedinjavanja i zajedniĉkog nastupa u inozemstvu. Od

samog poĉetka, INGRA je nudila i izvodila velike investicijske projekte kao što su velika

energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i velike turistiĉke komplekse, hotele, bolnice

i sliĉne kapitalne objekte po sustavu "kljuĉ u ruke". U više od 50 godina svoga postojanja,

INGRA je izvela više od 700 investicijskih objekata u više od 30 zemalja svijeta. INGRA,

danas u svijetu dobro prepoznatljiv brand, zahvaljujući svojoj tradiciji i dugogodišnjoj

prisutnosti na trţištima koje obraĊuje, uspjela je zadrţati i proširiti većinu svojih trţišta te

otvoriti i neka nova.

U postupku pretvorbe INGRE d.d. temeljni kapital Izdavatelja procijenjen je na DEM

(njemaĉka marka) 4.000.000. Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine usklaĊen

je temeljni kapital Izdavatelja koji je iznosio DEM 4.000.000, što primjenom ĉvrstog

sluţbenog teĉaja njemaĉke marke i eura od 1,95583 njemaĉkih maraka za 1 euro iznosi EUR

2.045.167,5248, a što primjenom srednjeg teĉaja Hrvatske narodne banke za euro koji vrijedi

na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine (1.6.2004.) ĉini protuvrijednost od

15.059.503,13 kuna. Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine temeljni kapital

povećan je s iznosa od 15.059.503,13 kuna za iznos od 44.940.496,87 kuna na iznos od

60.000.000,00 kuna, podijeljen je na 40.000 dionica bez nominalnog iznosa i unesen je u

cijelosti uplatom iz sredstava Društva. tijekom 2007. godine kapital je povećan sa. na 100 mio

kn. Povećanje u visini 20 mio kn odnosi se na emitiranje novih dionica, a ostalih 20 mio kn

rezultat je prijenosa iz zadrţane dobiti. Emisijom dionica ostvarena je kapitalna dobit u visini

323 mio kn. Tijekom 2008. godine 200 mio kn kapitalne dobiti preneseno na upisani kapital,

pa visina upisanog kapitala 31.12.2008. iznosi 300 mio kn.

37 Izvor podataka: Bilješke uz financijske izvještaje poduzeća Ingra d.d. za 2008. godinu; Internet stranica poduzeća Ingra

d.d.

2

Sukladno Zakonu o trgovaĉkim društvima, redovne dionice INGRE uvrštene su dana 12.

sijeĉnja 2006. godine u Kotaciju javnih dioniĉkih društava Zagrebaĉke burze d.d. (JDD), gdje

se njima trguje pod burzovnom oznakom INGR-R-A. Do toga datuma dionicama INGRE

trgovalo se iskljuĉivo na Slobodnom trţištu Varaţdinske burze d.d.

Danas INGRA djeluje kao dioniĉko društvo koje je, uz investicijsku izgradnju kojom se bavi

od osnutka, proširilo svoje djelatnosti na stanogradnju, turizam, osobito nautiĉki turizam,

cestogradnju i druge prateće djelatnosti.

Uprava društva Ingra d.d. sastoji se od tri ĉlana i ĉine ga: Igor Oppenheim Predsjednik

Uprave, Jasna Ludviger Ĉlan Uprave, te Aleksandar Ivanĉić Ĉlan Uprave. Nadzorni odbor

sastoji se od ĉetiri ĉlana i ĉine ga: Dr. Danijel Reţek - Predsjednik Nadzornog odbora,

Akademik Dr. Jakša Barbić, Zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora, Josip Protega - ĉlan

Nadzornog odbora, te Nadan Vidošević - ĉlan Nadzornog odbora. Od 31. kolovoza 2009.

godine Nadzorni odbor sastoji se od pet ĉlanova kada je za ĉlana imenovan Marko Orešković.

6.2. Analiza financijskih izvještaja i pokazatelja

financijske analize poduzeća Ingra d.d.

6.2.1. Podloga za analizu

Kao podlogom za analizu poslovanja poduzeća Ingra d.d. korišteni su temeljni financijski

izvještaji za period 2006. – 2008. godine, i to: bilanca, raĉun dobiti i gubitka, izvještaj o

novĉanom tijeku, te izvještaj o promjeni glavnice. Financijski izvještaji društva Ingra d.d.

javno su dostupni i objavljeni na stranicama ZSE. Bilanca poduzeća Ingra d.d. prikazana je u

tablici 1. (imovina), i tablici 2 (izvori imovine).

3

Tablica 1.: Imvina poduzeća Ingra d.d. na dan 31.12.06., 31.12.07., te 31.12.08.

- u 000 kn

Stanje

31.12. 2006

Stanje

31.12. 2007

Stanje

31.12. 2008

A 183.575 572.070 1.303.180

1. 10.324 76.160 73.734

10.324 76.160 73.734

2. 134.693 307.552 238.291

12.060 12.060 13.168

95.179 89.787 94.993

1.368 2.413 32.870

4.619 6.639

3.395

22.691 198.673 90.621

3. 32.382 37.777 86.977

729 729 54.263

7.235 23.912 24.221

4.743 5.149

15.562 7.289 1.279

8.856 1.104 2.065

4. 6.176 150.581 904.178

6.176 150.581 904.178

5.

B 674.565 905.297 857.970

1. 320.671 378.267 398.477

8 19 19

320.663 311.238 364.214

3.798 2.587

63.212 31.657

2. 102.057 203.469 319.886

6.192 2.195

102.057 153.331 204.378

40.565 95.926

3.381 17.387

3. 175.938 214.296 65.907

127 6.407 350

175.811 207.563 65.384

326 173

4. 75.899 109.265 73.700

C 0 8.139 3.683

D

E 858.140 1.485.506 2.164.833

Sudjelujući interesi (udjeli)

NEMATERIJALNA IMOVINA

DUGOTRAJNA IMOVINA

Postrojenja i oprema (strojevi)

Alati, pogonski i uredski namještaj

Ostala dugotrajna financijska imovina

KRATKOTRAJNA IMOVINA

Potraživanja od države i drugih institucija

FINANCIJSKA IMOVINA

Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

MATERIJALNA IMOVINA

Zgrade (osim stambenih zgrada)

Prijevozna sredstva

Goodwill

GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

UKUPNA AKTIVA

VREMENSKA RAZGRANIĈENJA

Ostala potraživanja

KRTKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Potr. za kredite (zajmove), depozite i kaucije

Ulaganja u vrijednosne papire

Ulaganja u nekretnine

POTRAŽIVANJA

Ostala potraživanja

ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

POTRAŽIVANJA

AKTIVA

Potraživanja od povezanih poduzetnika

ZALIHE

Ostala financijska imovina

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Zemljište

Potraživanja od kupaca

Predujmovi za zalihe

Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitni inventar

Ulaganja u vrijednosne papire

Potr. za kredite (zajmove), depozite i kaucije

Proizvodnja u tijeku (nedovršeni proizvodi i

poluproizvodi)Gotovi proizvodi

4

Tablica 2.: Izvori imovine poduzeća Ingra d.d. dan 31.12.06., 31.12.07., te 31.12.08.

Stanje

31.12. 2006

Stanje

31.12. 2007

Stanje

31.12. 2008

A 170.758 665.313 532.833

1. 60.000 100.000 300.000

2. 323.000 123.000

3. 9.621 10.568 18.346

5.993 13.506 17.006

6.000 6.525 8.000

-2.372,00 -9.463,00 -6.660,00

0 0

4. 45.695 44.752 43.809

5. 54.626 58.824 37.086

6.

7. 78.421 0

8. 0 -375

9. 816 49.748 10.967

B 51.938 47.888 7.045

C 238.909 276.917 649.837

226.380 240.636 636.002

12.529 36.281 13.835

D 396.535 493.721 951.266

118.558 150.540 275.764

124.724 186.579

269.958 181.140 417.840

3.544 4.573

8.019 28.868 41.651

789 1.043

4.116 23.816

E 0 1.667 23.852

F 858.140 1.485.506 2.164.833UKUPNA PASIVA

Zakonske rezerve

Ostale rezerve (osim revalorizacijskih rezervi)

Statutarne rezerve

Vlastite dionice i udjeli

ZADRŽANA DOBIT

PENESENI GUBITAK

DOBIT POSLOVNE GODINE

Rezerve za vlastite dionice

REVALORIZACIJSKE REZERVE

GUBITAK POSLOVNE GODINE

MANJINSKI INERESI

DUGOROĈNE OBVEZE

REZERVIRANJA

Obveze prema bankama i drugim kreditnim institucija

OdgoĎena porezna obveza

Obveze prema dobavljačima

Obveze prema zaposlenicima

KRATKOROĈNE OBVEZEObveze za kredite domaćih osoba (pema bankama i

drugim fin. inst).Obveza za primljene predujmove

Obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja

Ostale kratkoročne obveze

VREMENSKA RAZGRANIĈENJA

Obveze s osnove udjela u rezultatu

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

KAPITALNE REZERVE

REZERVE IZ DOBITI

PASIVA

KAPITAL I REZERVE

5

Tablica 3.: Raĉun dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu

- u 000 kn

31.12.06. 31.12.07. 31.12.08.

31.855 78.421 -375

3.734 5.733 11.109

188.686 66.871 354.506

0 0 0

0 0 0

1.589 0 0

225.864 151.025 365.240

0 0 0

29.862 109.551 111.961

270.558 57.596 20.210

452 150.581 753.957

300.872 317.728 886.128

75.008 166.703 520.888

0 0 60.578

0 0 99.189

0 0 0

0 0 0

0 23.752 0

0 23.752 159.767

75.441 244.428 0

133.903 37.577 0

50.066 4.050 63.289

259.410 286.055 63.289

96.478

259.410 262.303 0

0 343.000 0

213.309 46.238 520.590

148.672 83.134 0

361.981 472.372 520.590

0 0 0

0 10.000 10.000

0 0 0

0 0 0

0 0 121.745

0 10.000 131.745

361.981 462.372 388.845

27.563 33.366

0 35.565

48.336 75.899 109.265

587.845 647.149 1.045.597

560.282 613.783 1.081.162

27.563 33.366 -35.565

75.899 109.265 73.700

Naziv pozicije

3. Povećanje zaliha

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja

NOVĈANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobit prije poreza (to je u stvari neto dobit)

NOVĈANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

NOVĈANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

5. Smanjenje zaliha

6. Ostalo povećanje novčanog tijeka

I. Ukupno povećanje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti

1. Smanjenje kratkoročnih obveza

A1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

A2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih

2. Amortizacija

3. Povećanje kratkoročnih obveza

4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja

II. Ukupno smanjenje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti

3. Novčani primici od kamata

4. Novčani primici od dividendi

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti

III. Ukupno novĉani primici od investicijskih aktivnosti

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

IV. Ukupno novĉani izdaci od investicijskih aktivnosti

B1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

B2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

V. Ukupno novĉani primici od financijskih aktivnosti

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi

3. Novčani izdaci za financijski najam

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

VI. Ukupno novĉani izdaci od financijskih aktivnosti

C1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

C2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno povećanje novčanog tijeka

Ukupno smanjenje novčanog tijeka

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata

Čisti novčani tijek

6

Tablica 4.: Izvještaj o novĉanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu

- u 000 kn

31.12.06. 31.12.07. 31.12.08.

31.855 78.421 -375

3.734 5.733 11.109

188.686 66.871 354.506

0 0 0

0 0 0

1.589 0 0

225.864 151.025 365.240

0 0 0

29.862 109.551 111.961

270.558 57.596 20.210

452 150.581 753.957

300.872 317.728 886.128

75.008 166.703 520.888

0 0 60.578

0 0 99.189

0 0 0

0 0 0

0 23.752 0

0 23.752 159.767

75.441 244.428 0

133.903 37.577 0

50.066 4.050 63.289

259.410 286.055 63.289

96.478

259.410 262.303 0

0 343.000 0

213.309 46.238 520.590

148.672 83.134 0

361.981 472.372 520.590

0 0 0

0 10.000 10.000

0 0 0

0 0 0

0 0 121.745

0 10.000 131.745

361.981 462.372 388.845

27.563 33.366

0 35.565

48.336 75.899 109.265

587.845 647.149 1.045.597

560.282 613.783 1.081.162

27.563 33.366 -35.565

75.899 109.265 73.700

C1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

C2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH
















B1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

B2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne








2. Amortizacija






5. Smanjenje zaliha




A1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

A2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata

Naziv pozicije






7

Tablica 5.: Izvještaj o promjenama kapitala poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu

- u 000 kn

31.12.2006 31.12.2007 31.12.2008

2 3 4

60.000 100.000 300.000

0 323.000 123.000

55.316 44.395 78.178

23.430 58.824 37.086

32.012 78.421 -375

44.752 43.809

15.921 -48.865

170.758 665.313 532.833

14. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

15. Promjene manjinskog interesa

16. Ukupno kapital i rezerve

12. Zaštita novčanog tijeka

13. Promjene računovodstvenih politika

8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju

9. Ostala revalorizacija

10. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

11. Tekući i odgoĎeni porezi (dio)

4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak

5. Dobit ili gubitak tekuće godine

6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

7. Revalorizacija nematerijalne imovine

1

1. Upisani kapital

2. Kapitalne rezerve

3. Rezerve iz dobiti

Naziv pozicije

6.2.2. HorIzontalna analiza financijskih izvještaja

6.2.2.1. Horizontalna analiza bilance

Tablica 6.: Horizontalna analiza bilance poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009.

- u 000 kn

Struktura blanceStanje

31.12. 2006

Stanje

31.12. 2007

Stanje

31.12. 2008

Iznos

povećana

07. - 06.

Iznos

povećana

08. - 07.

Iznos

povećana

08. - 06.

% poveć.

07. / 06.

% poveć.

08. / 07.

% pov. 08.

/ 06.

AKTIVA

Dugotrajna imovina 183.575 572.070 1.303.180 388.495 731.110 1.119.605 211,63 127,80 609,89

Kratkotrajna imovina 674.565 905.297 857.970 230.732 -47.327 183.405 34,20 -5,23 27,19

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0 8.139 3.683 8.139 -4.456 3.683 -54,75

Ukupna aktiva 858.140 1.485.506 2.164.833 627.366 679.327 1.306.693 73,11 45,73 152,27

PASIVA

Kapital i rezerve 222.696 713.201 539.878 490.505 -173.323 317.182 220,26 -24,30 142,43

Dugoročne obveze 238.909 276.917 649.837 38.008 372.920 410.928 15,91 134,67 172,00

Kratkoročne obveze 396.535 493.721 951.266 97.186 457.545 554.731 24,51 92,67 139,89

OdgoĎeni prihodi 0 1.667 23.852 1.667 22.185 23.852 1.330,83

Ukupna pasiva 858.140 1.485.506 2.164.833 627.366 679.327 1.306.693 73,11 45,73 152,27

Dugotrajna imovina je 2007. u odnosu na 2006. veća je za 211%, 2008. u odnosu na 2007.

veća je za 128%. Povećanje dugotrajne imovine u promatranom razdoblju (2008. u odnosu na

2006.) iznosi 600%.

8

Kratkotrajna imovina – biljeţi porast u 2007. u odnosu na 2006. za 34%, dok u 2008. u

odnosu na 2007. kratkotrajna imovina biljeţi pad od 5%. Kratkotrajna imovina u

promatranom se razdoblju (2008. u odnosu na 2006.) povećala 27%.

Kapital i rezerve – porasli su za 220% 2007. u odnosu na 2006., dok u 2008. u odnosu na

2007. biljeţe pad od 24%. U promatranom razdoblju kapital je porastao za 142% 2008. u

odnosu na 2006. godinu. Uvidom u Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice i bilješke uz

financijske izvještaje vidimo da je uzrok ovako velike promjene na kapitalu 2007. u odnosu

na 2006. emisija novih dionica kojom se prikupilo 350 mio dodatnog kapitala od ĉega je za 20

mio kn povećan temeljni kapital, 323 mio kn odnosi se na kapitalnu dobit, a 7 mio kn je

trošak emisije novih dionica..

Dugoroĉne obveze – biljeţe kontinuirani rast. 2007. u odnosu na 2006. porasle su za 16%,

dok su 2008. u odnosu na 2007. porasle za ĉak 135%. U promatranom razdoblju dugoroĉne

obveze porasle su 172%.

Kratkoroĉne obveze – takoĊer biljeţe kontinuirani rast. U 2007. u odnosu na 2006. porasle

su za 25%, dok su 2008. u odnosu na 2007. porasle za 93%. U promatranom razdoblju

kratkoroĉne obveze porasle su 140%.

6.2.2.2. Horizontalna analiza raĉuna dobiti i gubitka

Tablica 7.: Horizontalna analiza raĉuna dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009.

- u 000 kn

2006. 2007. 2008.

Iznos

povećana

07. - 06.

Iznos

povećana

08. - 07.

Iznos

povećana

08. - 06.

% poveć.

07. / 06.

% poveć.

08. / 07.

% pov. 08.

/ 06.

I. 374.054 743.742 1.260.068 369.688 516.326 886.014 98,83 69,42 236,87

II. 359.734 675.552 1.209.040 315.818 533.488 849.306 87,79 78,97 236,09

14.320 68.190 51.028 53.870 -17.162 36.708 376,19 -25,17 256,34

III. 35.849 40.664 26.449 4.815 -14.215 -9.400 13,43 -34,96 -26,22

IV. 6.562 7.358 71.485 796 64.127 64.923 12,13 871,53 989,38

29.287 33.306 -45.036 4.019 -78.342 -74.323 13,72 -235,22 -253,77

409.903 784.406 1.286.517 374.503 502.111 876.614 91,36 64,01 213,86

366.296 682.910 1.280.525 316.614 597.615 914.229 86,44 87,51 249,59

43.607 101.496 5.992 57.889 -95.504 -37.615 132,75 -94,10 -86,26

V. 0 0 0 0 0 0

VI. 0 0 0 0 0 0

VII. 409.903 784.406 1.286.517 374.503 502.111 876.614 91,36 64,01 213,86

VIII. 366.296 682.910 1.280.525 316.614 597.615 914.229 86,44 87,51 249,59

IX. 43.607 101.496 5.992 57.889 -95.504 -37.615 132,75 -94,10 -86,26

XI. 11.752 23.075 6.367 11.323 -16.708 -5.385 96,35 -72,41 -45,82

XII. 31.855 78.421 -375 46.566 -78.796 -32.230 146,18 -100,48 -101,18

UKUPNI RASHODI

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

POREZ NA DOBIT

DOBITAK I(GUBITAK) IZ OSNOVNE DJELATNOSTI

DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA

IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

POSLOVNA DOBIT

IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

UKUPNI PRIHODI

NETO DOBITAK (GUBITAK) IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

UKUPNI PRIHODI IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI

UKUPNI RASHODI IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI

FINANCIJSKI PRIHODI

FINANCIJSKI RASHODI

UKUPNI RASHODI OSNOVNE DJELATNOSTI

Naziv pozicije

UKUPNI PRIHODI OSNOVNE DJELATNOSTI

9

Poslovni prihodi 2007. u odnosu na 2006. porasli su za 99%, a u 2008. u odnosu na 2007.

porasli su za 69%. MeĊutim u istom razdoblju i poslovni rashodi biljeţe rast pa tako taj rast u

2007. u odnosu na 2006. iznosi 88%, a 2008. u odnosu na 2007. rast poslovnih rashoda iznosi

79%. U promatranom razdoblju i poslovni prihodi i poslovni rashodi porasli su za cca 236%,

dok je dobit iz poslovnih aktivnosti u 2007. u odnosu na 2006. porasla za 376%, u 2008. dobit

iz poslovnih aktivnosti iznosila je 75% dobiti 2007. godine. U promatranom razdoblju dobit iz

poslovnih aktivnosti porasla je za 256%.

Financijski prihodi biljeţe rast 2007. u odnosu na 2006. od 13%, no 2008. u odnosu na 2006.

financijski prihodi biljeţe pad od 35%. Pad financijskih prihoda u promatranom razdoblju

iznosi 26%. U istom tom razdoblju financijski rashodi biljeţe konstantan rast pa tako u 2007.

u odnosu na 2006. taj rast iznosi 12%, a u 2008.u odnosu na 2007. rast financijskih rashoda

iznosi ĉak 872%. Financijski su se rashodi u promatranom razdoblju povećali enormnih

1.000%, iz tog razloga u promatranom razdoblju u 2008. godini ostvaren gubitak iz

financijskih aktivnosti u iznosu od 45.036.000 Kn.

Izvanrednih aktivnosti nije bilo, pa je tako dobit prije oporezivanja u 2007. u odnosu na 2006.

veća za 133%, u 2008. u odnosu na 2007. manja je za 94%, a dobit prije oporezivanja u

promatranom periodu manja je za 86%. Dobit nakon oporezivanja veća je za 146% 2007. u

odnosu na 2006., dok je u 2008. ostvaren neto gubitak u iznosu od 375 Kn.

6.2.3. Vertikalna analiza

6.2.3.1. Vertikalna analiza bilance

Tablica 8.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. – 30.06.2009.

Struktura aktive%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Dugotrajna imovina 21,39% 38,51% 60,20% 64,00%

Kratkotrajna imovina 78,61% 60,94% 39,63% 34,44%

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0,00% 0,55% 0,17% 1,56%

Ukupna imovina - struktura 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

10

Grafikon 1.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

21,39%

78,61%

0,00%

38,51%

60,94%

0,55%

60,20%

39,63%

0,17%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 31.12.10.

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

U strukturi imovine u 2006. znaĉajan udio ĉini kratkotrajna imovina u odnosu na dugotrajnu.

U 2007. udio kratkotrajne imovine još je uvijek duplo veći od udjela dugotrajne imovine,

meĊutim taj odnos se 2008. mijenja u korist dugotrajne imovine kada dugotrajna imovina ĉini

ĉak 60% ukupne imovine poduzeća, a kratkotrajna samo 40%. Porast udjela dugotrajne

imovine u odnosu na kratkotrajnu imovinu najviše se moţe zahvaliti porastu dugoroĉnih

potraţivanja koja su u strukturi ukupne imovine u 2006. godini ĉinila samo 0,72%, da bi u

2007. porasli na 10%, a u 2008. na ĉak 42%. 30.06.2009. dugoroĉna potraţivanja u strukturi

imovine iznose 47%. TakoĊer, u ukupnoj imovini znaĉajnu promjenu zabiljeţila su i ulaganja

u nekretnine koja su sa 2,64% u 2006. porasla na 13,37% u 2007., da bi 2008. pala na 4,19%

Kratkotrajna imovina u strukturi ukupne imovine biljeţi konstantan pad u ĉemu najveći

doprinos ima pad kratkotrajne financijske imovine koja je 2006. u strukturi ukupne imovine

iznosila 20,5%, da bi u 2007. udio kratkotrajne financijske imovine u strukturi ukupne

imovine iznosio 14,5%, a u 2008. samo 3,04%. Nadalje, smanjenju udjela kratkotrajne

imovine u ukupnoj imovini doprinjeo je i pad zaliha koje su u 2006. iznosile 37,37%, u 2007.

25,46%, da bi u 2008. udio zaliha iznosio 18,41%, a 30.06.09. 14,49%. Novac na raĉunu i

blagajni takoĊer biljeţi pad u strukturi ukupne imovine, dok kratkoroĉna potraţivanja biljeţe

blagi rast. Kratkoroĉna potraţivanja su u strukturi ukupne imovine 2006. imala udio od

11,89%, 2007. 13,70%, a 2008. 14,78%. 30.06.2009. udio potraţivanja u odnosu na ukupnu

imovinu pada na 13,37%.

11

Tablica 9.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Struktura pasive%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Kapital i rezerve 25,95% 48,01% 24,94% 26,60%

Dugoročne obveze 27,84% 18,64% 30,02% 34,18%

Kratkoročne obveze 46,21% 33,24% 43,94% 39,22%

OdgoĎeni prihodi 0,00% 0,11% 1,10% 0,00%

Ukupna pasiva - struktura 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

Grafikon 2.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

25,95%

27,84%

46,21%

0,00%

48,01%

18,64%

33,24%

0,11%

24,94%

30,02%

43,94%

1,10%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 31.12.10.

Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze OdgoĎeni prihodi

„Idealan“omjer pasive bilance trebao bi biti 50% vlastitog kapitala 25% dugoroĉnih i 25%

kratkoroĉnih obveza, isto tako, dio kratkotrajne imovine trebao bi se financirati iz dugoroĉnih

izvora. Već na prvi pogled vidimo da je poduzeće Ingra d.d. daleko od tog idealnog omjera

osim u 2007. godini u kojoj kapital ĉini 48% izvora imovine poduzeća Ingra d.d. Porast udjela

vlastitog kapitala u 2007. godini poduzeće Ingra d.d. moţe zahvaliti emisiji novih dionica i

velikoj kapitalnoj dobiti, a ne rezultatu poslovanja. No već slijedeće godine udio vlastitog

kapitala ponovno pada na svega 25%, pa moţemo zakljuĉiti da su efekti dokapitalizacije bili

kratkotrajni.

Udio dugoroĉnih obveza u 2006. godini iznosio je 28%, u 2007. pao je na 19%, da bi 2008.

dosegao 30%, a 30.06.09. dugoroĉne obveze u strukturi pasive iznose 34%. U istom razdoblju

kratkoroĉne su obveze u 2006. iznosile ĉak 46% u ukupnim izvorima imovine, u 2007.

spustile su se na 33%, da bi se opet.u 2008. godini udio kratkoroĉnih obveza popeo na preko

12

40% (44%). 30.06.09. udio kratkoroĉnih obveza u ukupnoj pasivi iznosi 34,22%. Bez obzira

na visok udio kratkoroĉnih obveza one su do 2008. još uvijek niţe od udjela kratkotrajne

imovine, meĊutim 2008. kratkoroĉne obveze premašuju iznos kratkotrajne imovine što će

dovesti do problema sa likvidnošću.

6.2.3.2. Vertikalna analiza raĉuna dobiti i gubitka

Tablica 10.: Struktura ukupnog prihoda s obzirom na izvore stjecanja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Struktura ukupnog prihoda%

2006

%

2007

%

2008

Prihodi prodaje 91,25% 94,82% 97,94%

Financijski prihodi 8,75% 5,18% 2,06%

Izvanredni prihodi 0,00% 0,00% 0,00%

Ukupni prihodi 100,00% 100,00% 100,00%

U svim promatranim godinama najveći udio ĉine prihodi od prodaje koji u 2006. iznose 91%,

u 2007. 95%, a u 2008. 98%. U istom razdoblju udio financijskih prihoda pada sa 9% u 2006.

na 5% u 2007., te na samo 2% u 2008. godini.

Tablica 11.: Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Struktura ukupnog prihoda%

2006

%

2007

%

2008

Poslovni rashodi 87,76% 86,12% 93,98%

Financijski rashodi 1,60% 0,94% 5,56%

Porez na dobit 2,87% 2,94% 0,49%

Neto dobit (gubitak) 7,77% 10,00% -0,03%

Ukupni prihodi 100,00% 100,00% 100,00%

U strukturi ukupnih prihoda s aspekta raspodjele najznaĉajnije mjesto zauzimaju poslovni

rashodi koji su u 2006. iznosili 88%, u 2007. 86% da bi u 2008. porasli na 94%. Izvanrednih

prihoda i rashoda u promatranom razdoblju nije bilo, dok su financijski prihodi u 2006.

iznosili 1,60%, u 2007 0,94% da bi u 2008. porasli na 5,56% , te bili veći od financijskih

prihoda za 45 mio kn, što je rezultiralo neto gubitkom u 2008. godini u iznosu od 375.000 kn.

U strukturi financijskih rashoda znaĉajan udio povećanja odnosi se na kamate i teĉajne razlike

koje su sa 7 mio kn u 2007. porasle na ĉak 63 mio kn u 2008. godini, dok su se prihodi od

kamata u tom istom razdoblju smanjili sa 36 mio kn na 25 mio kn. TakoĊer u 2008. godini u

financijskim rashodima pojavljuju se i nerealizirani gubiti financijske imovine u visini 8 mio

kn kojih u 2006. i 2007. nije bilo, a koji su posljedica negativnih kretanja cijena vrijednosnih

papira na trţištu kapitala.

13

6.2.4. Analiza osnovnih skupina financijskih pokazatelja

6.2.4.1. Pokazatelji likvidnosti

Grafikon 3.: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 3112.2009.

Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006 - 31.12.2008.

0,45

0,63

0,41

1,70

1,83

0,90

0,40

0,58

1,10

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2006 2007 2008

Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL) Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL)

Koeficijent financijske stabilnosti (KFS)

Grafikon 4.: Visina radnog kapitala poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 31.12.2009.

278.030

411.576

-93.296

-100.000

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

2006 2007 2008

Visina radnog kapitala poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 31.12.08. (u 000 kn)

Radni kapital RK (u 000 kn)

Analizirajući pokazatelje likvidnosti uoĉava se da poduzeće Ingra d.d. ima problema sa

likvidnošću koji su imali blago poboljšanje u 2007. u odnosu na 2006., meĊutim u 2008.,

postaju zabrinjavajući.

Uobiĉajeno se istiĉe da bi koeficijent ubrzane likvidnosti trebao biti 1 ili veći od jedan, za

hrvatsko okruţenje zadovoljavajući standard je 0,7 – 1,0, meĊutim kod Ingre d.d. taj se

pokazatelj kreće od 0,45 u 2006., nešto je bolji u 2007. (0,63), da bi u 2008. pao na 0,41.

14

Koeficijent tekuće likvidnosti trebao bi biti 2 ili veći od dva (za hrvatsko okruţenje 1,4 – 2,0).

Za poduzeće Ingra d.d. ovaj pokazatelj u 2006. iznosi 1,70, u 2007. 1,83 što bi zadovoljilo

hrvatske standarde, meĊutim u 2008. pokazatelj tekuće likvidnosti iznosi 0,9.

Koeficijent financijske stabilnosti po definiciji mora biti manji od 1 jer poduzeće dio svoje

kratkotrajne imovine mora financirati iz kvalitetnih dugoroĉnih izvora, tj. iz radnog kapitala.

Što je vrijednost ovog pokazatelja manja to je i financijska stabilnost veća. Kao što se vidi iz

gornjeg grafikona visina ovog pokazatelja za poduzeće Ingra d.d. za 2006. i 2007. bila je

zadovoljavajuća (0,40. 2006., te 0,58 2007.g.). No u 2008. kada se taj pokazatelj penje na

1,10. Već se iz pokazatelja financijske stabilnosti vidi da poduzeće u 2008. godine nema

radnog kapitala, pa su tako tekuće obveze u 2008. godini veće od tekuće imovine za 93 mio

kn, a za prvih 6 mjeseci nedostatak radnog kapitala iznosi 91 mio kn. .

6.2.4.2. Pokazatelji zaduţenosti

Tablica 12.: Pokazatelji zaduţenosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 31.12.08.

Pokazatelji zaduženosti 2006 2007 2008 poželjne vrij.

Koeficijent zaduženosti (KZ) 0,74 0,52 0,74 max 0,5

Koeficijent vlastitog financirnja (KVF) 0,26 0,48 0,25 min 0,5

Koeficijent financiranja (KF) 2,85 1,08 2,97 max 1

Pokriće troškova kamatama (PTK) 7,65 14,79 1,09 >3 - 5

Faktor zaduženosti (FZ) 10,89 11,94 33,22 <3 - 5

Stupanj pokrića I (SP I.) 1,21 1,25 0,41 min 1

Stupanj pokrića II (SP II.) 2,51 1,73 0,91 min 1,5

Grafikon 5.: Koeficijent zaduţenosti i koeficijent vlastitog financiranja poduzeća Ingra d.d. 2006. - 31.12.2008.

0,74

0,26

0,52

0,48

0,74

0,25

0,73

0,27

0,00

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

1,00

2006 2007 2008 2009

Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja

poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006 - 30.06.2009

Koeficijent zaduženosti (KZ) Koeficijent vlastitog f inancirnja (KVF)

15

Koeficijent zaduţenosti, koeficijent vlastitog financiranja, te koeficijent financiranja odraz su

strukture pasive i govore koliko je imovine pokriveno iz vlastitog, odnosno, tuĊeg kapitala, te

ukazuju na odnos tuĊeg i vlastitog kapitala. Za poduzeće Ingra d.d. u promatranom razdoblju

sva tri pokazatelja govore nam da je poduzeće prezaduţeno. TuĊi izvori financiranja 2006.

godine iznose ĉak74% a vlastiti samo 26% . 2007. godine situacija je gotovo zadovoljavajuća,

(52% tuĊih sredstava u odnosu na 48% vlastitih), meĊutim to je i godina u kojoj je izvršena

dokapitalizacija u iznosu od 20 mio kn i ostvaren kapitalni dobitak na emitirane dionice u

iznosu 323 mio kn. 2008. situacija je opet 74% nasuprot 26% u korist tuĊih izvora.

Koeficijent financiranja maksimalno bi trebao iznositi 1, odnosno obveze ne bi smjele biti

veće od vlastitog kapitala, meĊutim on je samo 2007. godine nešto više od 1 (1,08), dok je u

2006. koeficijent financiranja 2,85, a 2008. on 2,97

Pokriće troškova kamatama govori koliko su puta kamate pokrivene iznosom bruto dobiti.

Ukoliko je to pokriće veće zaduţenost je manja i obrnuto. Kod poduzeća Inga d.d. za 2006., a

osobito u 2007. godini ovaj pokazatelj je i više nego zadovoljavajući. MeĊutim problem

nastaje 2008. godine kada su kamate iznose gotovo koliko i bruto dobit, te je iz tog razloga u

2008. godini i ostvaren neto gubitak.

Faktor zaduţenosti govori nam koliko je godina potrebno da se iz ostvarene dobiti uvećane za

amortizaciju podmire ukupne obveze. Ovaj faktor raste iz godine u godinu i previsok je u

cijelom promatranom periodu. U 2006. iznosio je 11 godina, 2007. 12 godina, a 2008. bile bi

potrebne ĉak 33 godine da se iz ostvarene neto dobiti uvećane za amortizaciju podmire

kamate.

Stupanj pokrića I i II govore nam o pokriću dugotrajne imovine glavnicom, odnosno

glavnicom uvećanom za dugoroĉne obveze. Stupanj pokrića I trebao bi biti minimalno 1, te je

za poduzeće Ingra d.d. ovaj pokazatelj zadovoljavajući u 2006. i 2007. godini, meĊutim u

2008. godini ovaj pokazatelj drastiĉno pada na ĉak 0,41. Stupanj pokrića II koji treba biti veći

od 1, odnosno minimalno 1,5 takoĊer je za poduzeće Ingra d.d. zadovoljavajući u 2006.

(2,51) i 2007. (1,73). 2008. godine ovaj pokazatelj pada na 0,91, a za prvih 6 mjeseci 2009.

godine on iznosi 0,95. Sa ovim problemom susreli smo se već kod analiziranja koeficijenta

financijske stabilnosti kao i prilikom izraĉuna radnog kapitala. Koji je za 2008. i prvih 6

mjeseci 2009. bio negativan.

16

6.2.4.3. Pokazatelji aktivnosti

Grafikon 6. Dani vezivanja imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Dani vezivanja imovine poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 2008.

764,13

691,24

614,19

163,47

266,20

369,73

600,67

421,25

243,42

325,37

204,38

120,30

0,00

100,00

200,00

300,00

400,00

500,00

600,00

700,00

800,00

900,00

2006 2007 2008

Dani vezivanja ukupne imovine Dani vezivanja dugotrajne imovine

Dani vezivanja kratkotrajne imovine Trajanje vezivanja zaliha (TVZ)

Tablica 13.: Novĉani jaz poduzeća Ingra d,d. za razdoblje 2006. - 2008.

2006 2007 2008

Trajanje vezivanja zaliha (TVZ) 325,37 204,38 120,30

Trajanje naplate potraživanja u danima (TN) + 6,03 73,90 261,91

Dani vezivanja obveza prema dobavljačima - 273,91 97,87 126,14

Novĉani Jaz 57,48 180,41 256,06

Pokazatelji aktivnosti ukazuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu iz kojih je

moguće izraĉunati prosjeĉne dane vezivanja sredstava. S aspekta sigurnosti i uspješnosti bolje

je da je koeficijent obrtaja što veći broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinaĉnih

vrsta imovine što kraći. Kod poduzeća Ingra d.d. koeficijent obrtaja ukupne imovine je daleko

ispod poţeljnih vrijednosti koje bi trebale biti minimalno 1, a u poduzeću Ingra on iznosi 0,48

2006., 0,53 2007., te 0,59 2008. godine. Smanjenje vremena vezivanja ukupne imovine

najviše se moţe zahvaliti smanjenju vremena vezivanja zaliha koji su 2006. iznosili 325 dana,

2007. 204 dana, a 2008. dani vezivanja zaliha iznosili su 120 dana. MeĊutim problem se

javlja u povećanju dana naplate potraţivanja i smanjenu vezivanja obveza prema

dobavljaĉima. Trajanje naplate potraţivanja 2006. godine iznosilo je samo 6 dana, 2007.

povećalo se na 74 dana, da bi trajanje naplate potraţivanja u 2008. godini iznosilo ĉak 120

dana. U istom razdoblju skratilo se vrijeme obveza prema dobavljaĉima, koji su 2006. godine

17

iznosili 274 dana, u 2007. smanjili su se na 98 dana, a 2008. godine dani vezivanja obveza

prema dobavljaĉima nešto su se povećali u odnosu na 2007. i iznose 126. dana.

Povećanje trajanja naplate potraţivanja i smanjenje dana vezivanja obveza prema

dobavljaĉima dovodi do povećanog novĉanog jaza. Za novĉani jaz bolje je da to bude što

manji broj. Najbolje je da on bude negativan, jer bi to znaĉilo da će poduzeće svoja

potraţivanja naplatiti prije dospijeća svojih obveza. Veći novĉani jaz znaĉi da poduzeće mora

svoje obveze platiti prije naplate svojih potraţivanja što će dovesti do problema sa

likvidnošću. U poduzeću Ingra d.d. novĉani jaz u 2006. godini iznosio je 57 dana, 2007.

porastao je na 108 dana, da bi u 2008. porastao na ĉak 256 dana. To se i odrazilo na likvidnost

poduzeća Ingra d.d. koje je svoje obveze, zbog nelikvidnosti, u 2009. godini plaćalo svojim

dionicama.

6.2.4.4. Pokazatelji ekonomiĉnosti

Tablica 14.: Pokazatelji ekonomiĉnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji ekonomiĉnosti 2006 2007 2008 poželjne vrij.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja (Eu) 1,12 1,15 1,00 > 1

Ekonomičnost poslovanja - prodaje (Ep) 1,04 1,10 1,04 > 1

Ekonomičnost financiranja (Ef) 5,46 5,53 0,37 > 1

Pokazatelji ekonomiĉnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari

po jedinici rashoda. Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonomiĉnosti bude što veći

broj, a u svakom sluĉaju koeficijent ekonomiĉnosti trebao bi biti veći od 1. Za poduzeće Ingra

d.d. ekonomiĉnost prodaje, koji je ujedno i najvaţniji pokazatelj u ovoj skupini pokazatelja za

cijelo promatrano razdoblje kreće se oko 1 (1,04 u 2006., 1,10 u 2007, te opet 1,04 u 2008.),

pa moţemo zakljuĉiti da veliĉina ovog pokazatelja nije zadovoljavajuća. Ekonomiĉnost

financiranja je u 2006. i 2007. bila relativno dobra (preko 5), meĊutim u 2008. ekonomiĉnost

financiranja pada na 0,37, odnosno daleko ispod poţeljne veliĉine, a to se odrazilo i na

ostvareni neto gubitak u 2008. godini.

18

6.2.4.5. Pokazatelji profitabilnosti

Tablica 15.: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji profitabilnosti 2006 2007 2008

Neto marža profita (MPn) 9,37% 10,94% 4,90%

Bruto marža profita (Rb) 12,24% 13,88% 5,39%

Neto rentabilnost imovine (Rn) 4,48% 5,77% 2,91%

Bruto rentabilnost imovine (Rb) 5,85% 7,33% 3,20%

Rentabilnost vlastitog kapitala (Rg) 14,30% 11,00% -0,07%

Bruto rentabilnost imovine je i prvi ex pokazatelj kod izraĉuna BEX indeksa. Kod izraĉuna

BEX indeksa ovaj pokazatelj nema odluĉujući utjecaj već sluţi kao stabilizator BEX indeksa.

Međutim, njegova je uloga znatno veća kad se poslovna izvrsnost procjenjuje po segmentima.

Naime, Warren Buffett smatra kako je kontinuirano dobar povrat na ukupni kapital (engl.

Return on total capital) jak indikator da tvrtka može zadržati dugotrajnu konkurentnu

prednost. … Dobrim povratom na ukupni kapital on drži povrat od 20% i više. U nas je

kontrolna mjera tog pokazatelja 17% ili više.38

Kao što vidimo iz gornje tabele bruto

rentabilnost imovine poduzeća Ingra d.d. je daleko ispod poţeljnih 17%. U 2006. visina ovog

pokazatelja je 5,85%, 2007. on iznosi 7,33%, da bi u 2008. pao na samo 3,20%. Drugim

rijeĉima, na svakih 100 novĉanih jedinica uloţenih u aktivu poduzeće Ingra d.d. ostvaruje

5,85 jedinica dobitka 2006., 7,33 novĉanih jedinica 2007., te samo 3,20 novĉanih jedinica

2008. godine.

Rentabilnost vlastitog kapitala upozorava na to koliko se racionalno menadţment koristio

raspoloţivim vlastitim kapitalom, odnosno koliko novĉanih jedinica dobitka poduzeće

ostvaruje na 100 novĉanih jedinica vlastitog kapitala. Ukoliko ovaj pokazatelj usporedimo sa

rentabilnosti ukupne imovine i kamatnom stopom koja odrţava cijenu korištenja tuĊeg

kapitala moguće je doći do zakljuĉka o isplativosti korištenja tuĊim kapitalom djelovanjem

financijske poluge. Kod poduzeća Ingra d.d. rentabilnost vlastitog kapitala veća je od

rentabilnosti imovine u 2006. i 2007. godini. U 2008. godini, godini u kojoj poduzeće Ingra


19

d.d. ostvaruje gubitak ovaj pokazatelj ima negativan predznak. Što se tiĉe korištenja

financijske poluge poduzeću Ingra d.d. 2006. godine isplatilo se koristiti tuĊim izvorima

sredstava, 2007. godine rentabilnost vlastitog kapitala još je uvijek veća od rentabilnosti

imovine za 5%, no upitna je isplativost korištenja tuĊim sredstvima zbog visine kamatne stope

na korišteni tuĊi kapital. 2008. godine poduzeće Ingra d.d. na 100 kuna vlastitog kapitala

ostvarilo je 0,07 kn gubitka, a obzirom da je u 2008. godini rentabilnost vlastitog kapitala niţa

od rentabilnosti ukupne imovine, poduzeću Ingra d.d. nije bilo isplativo niti zaduţivanje.

6.2.4.6. Pokazatelji investiranja

Tablica 16.: Pokazatelji investiranja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji investiranja 2006 2007 2008

Dobit po dionici (EPS) 5,52 12,53 -0,05

Dividenda po dionici (DPS) 5,55 12,52 0,63

Odnos isplate dividendi (DPR) 1,00 1,00 -12,41

Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) 13,70 28,72 -1.486,29

Ukupna rentabilnost dionice (RDu) 7,30% 3,48% -0,07%

Dividenda rentabilnosti dionice (RDd) 7,34% 3,48% 0,84%

Knjigovodstvena vrijednost obične dionice 38,62 113,99 73,62

Tržišna vrijednsot dionice 75,67 360,00 76,00

Broj običnih dionica 5.767 6.257 7.334

Tržišna vrijednsot glavnice - u 000 kn 436.412 2.252.340 557.357

Knjigovodstvena vrijednost glavnice - u 000 kn 222.696 713.201 539.878

Odnos tržipne cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionica (P / B) 1,96 3,16 1,03

Grafikon 7.: Ukupna i dividendna rentabilnost dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Rentabilnost dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

7,30%

3,48%

-0,07%

7,34%

3,48%

0,84%

-1,00%

0,00%

1,00%

2,00%

3,00%

4,00%

5,00%

6,00%

7,00%

8,00%

2006 2007 2008

Ukupna rentabilnost dionice (RDu) Dividenda rentabilnosti dionice (RDd)

20

Grafikon 8.: Odnos knjigovodstvene i trţišne vrijednosti dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Odnos knjigovodstvene i tržišne vrijednosti dionice poduzeća Ingra

d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

38,62

113,99

73,6275,67

360,00

76,00

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

400,00

2006 2007 2008

Knjigovodstvena vrijednost obične dionice Tržišna vrijednsot dionice

Odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti poduzeća Ingra d.d. u 2006. bio je 1,96, te je

trţišna cijena dionice bila prihvatljiva za ulaganja. 2007. godine odnos trţišne i

knjigovodstvene vrijednosti penje se preko 3, što znaĉi da je trţište vrednovalo vrijednost

tvrtke puno više od njene knjigovodstvene vrijednosti. Ovakav odnos trţišne i

knjigovodstvene vrijednosti moţe se objasniti time što je 2007. godina bila rastuće trţište,

odnosno trţište bikova. MeĊutim, ulagatelji koji su kupovali dionice po toj cijeni, u 2008.

godini, godini u kojoj je nastupila kriza, bili su, i još uvijek su na gubitku. 2008. odnos trţišne

i knjigovodstvene vrijednosti je 1,03, te djeluje povoljan za ulaganja. Ulaganja bi

najvjerojatnije i bila povoljna da je došao kraj krize i da je došlo do pozitivnog razvoja

gospodarstva. Naţalost, to se nije dogodilo, kriza se još uvijek osjeti, osobito u graditeljstvu

pa su trţišne cijene dionica Ingra d.d. i dalje padale. 31.12.2009. trţišna cijena dionice

iznosila je 40,47 kn, a odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti pada na 0,65. Ukoliko ne

doĊe do oporavka u gospodarstvu, te ukoliko poduzeće Ingra d.d. ne ugovori neke nove

poslove, osobito na inozemnim trţištima, teško da će trţišna cijena dionice porasti.

21

Odnos cijene i zarade (P/E) pokazuje za koliko godina bi ulagatelj vratio ulaganje u dionice

kada bi se isti rezultati ponavljali i u budućnosti.39

Za poduzeće Ingra d.d. odnos cijene i

zarade 2006. godine iznosio je 13,70, što znaĉi da bi se ulaganje vratilo za nešto manje od 14.

godina u nepromijenjenim uvjetima, meĊutim, 2007. odnos cijene i zarade penje se na 28,72

što je visok odnos cijene i zarade, a time i riziĉan za ulagatelje. 2008. godine poduzeća Ingra

d.d. poslovalo je sa gubitkom.

Ukoliko usporedimo ukupnu i dividendnu rentabilnost dionica poduzeća Ingra d.d. moţemo

uoĉiti da je za 2006. i 2007. godinu ukupna i dividendna rentabilnost skoro ista, što znaĉi da

je poduzeće Ingra d.d. cijelu neto dobit oduĉilo isplatiti kroz dividende. 2008. godine

dividendna rentabilnost veća je od ukupne rentabilnosti zbog ostvarenog neto gubitka i moţe

se zakljuĉiti da je poduzeće Ingra d.d. u 2008. godini dividende isplatilo iz zadrţane dobiti.


22

6.2.5. Zbrojni financijski pokazatelji

6.2.5.1. Altmanov Z-score model

Tablica 17.: Izaĉun Altmanovog Z-score modela za poduzeće Ingra d.d za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv

pokaza

telja

Opis 2006. 2007. 2008.

Radni kapital 278.030 411.576 -93.296

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X1 0,32399142 0,27706115 -0,04309616

Zadržana dobit 54.626 58.824 37.086

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X2 0,06365628 0,03959863 0,01713111

Dobit prije kamata i poreza (EBID) 50.169 108.854 69.358

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X3 0,05846249 0,07327739 0,0320385

tržišna vrijednsot glavnice 436.412 2.252.340 557.357

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

X4 0,68678323 2,92269522 0,3481084

ukupni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X5 0,47766448 0,5280396 0,59428002

Original 1,56 2,91 0,88

1,00

1,2

1,4

3,3

0,6

X5

X1

X2

X3

X4

Grafikon 9.: Original Z-score model za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Original Z-score original model za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. -

2009.

1,80 1,80 1,80

2,79 2,79 2,79

3,00 3,00 3,00

1,56

2,91

0,88

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2,20

2,40

2,60

2,80

3,00

3,20

2006. 2007. 2008.

Original - veliki rizik Original - zabrinutost - donja granica

Original - vrlo mali rizik Original - Ingra d.d.

Iz gornjeg grafikona i usporedbi originalnog Z-score modela za Ingru d.d. sa rasponom

ocjenama visine rizika tog modela moţe se uoĉiti da je poduzeće Ingra d.d. bilo u podruĉju

velikog rizika za steĉaj 2006 godine. 2007. godina, godina dokapitalizacije, prema Z-score

modelu, za Ingru je bila povoljna i se nalazi na gornjoj granici zabrinutosti, odnosno skoro

dotiĉe podruĉje vrlo malog rizika za steĉaj. MeĊutim, u 2008. godini ocjena rizika je vrlo

niska (samo 0,88), što poduzeće Ingra d.d. svrstava u vrlo veliki rizik za steĉaj.

23

6.2.5.2. Kralicekov DF pokazatelj

Tablica 18 .: Izraĉun Kralicekovog DF pokazatelja za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv

pokaza

telja

Opis 2006. 2007. 2008.

Čisti novčani tok 27.563 33.366 -35.565

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

X1 0,04337597 0,04329659 -0,02221281

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

X2 1,35045732 1,92763139 1,35208853


Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X3 0,05846249 0,07327739 0,0320385


ukupni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

X4 0,12239237 0,13877252 0,05391145

Zalihe 320.671 378.267 398.477

ukupni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

X5 0,78230947 0,48223369 0,30973318

Poslovni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X5 0,47766448 0,5280396 0,59428002

DF pokazatelj Ingra d.d. 2,62 3,23 1,79

0,3

0,10

1,50

0,80

10,00

5,00

X6

X5

X1

X2

X3

X4

Grafikon 10.: Kralicekov DF pokazatelj za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Kralicekov DF pokazatelj poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

3,00 3,00 3,00

2,20 2,20 2,20

1,50 1,50 1,50

1,00 1,00 1,00

2,62

3,23

1,79

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

2006. 2007. 2008.

Izvrsno Vrlo dobro Dobro Osrednje Ingra d.d.

Prema Kralicekovom DF pokazatelju poslovanje poduzeća Ingra d.d. kreće se od vrlo dobe u

2006., peko izvrsne u 2007., da bi 2008. ocjena pala na dobru. Ĉini se da je Kralicekov DF

pokazatelj nešto blaţi u ocjeni krize od Altmanovog Z-score pokazatelja.

24

6.2.5.3. BEX indeks

Tablica 19.: Izraĉun BEX indeksa za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv

pokaza

telja

Podruĉje procjene 2006. 2007. 2008.

Dobit prije kamata i poreza (EBIT) 50.169 108.854 69.358

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

ex1=profitbilnost 0,05846249 0,07327739 0,0320385

neto dobitak 31.855 78.421 -375

vlastiti kapital x cijena kapitala (6%) 13.362 42.792 32.393

ex2=stvaranje vrijednosti 2,38404222 1,83260633 -0,01157669

radni kapital 278.030 411.576 -93.296

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

ex3=likvidnost 0,32399142 0,27706115 -0,04309616

5x(dobitak+amortizacija+deprecijacija 177.945 420.770 53.670

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

ex4=financijska snaga 0,28003254 0,54600214 0,03352064

BEX pokazatelj Ingra d.d. 1,54 1,30 0,01

0,388

0,579

0,153

0,316

ex1

ex2

ex3

ex4

Grafikon 11.: BEX indeks poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

BEX indeks poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

6,00 6,00 6,00

4,00 4,00 4,00

2,00 2,00 2,00

1,00 1,00 1,00

0,00 0,00 0,00

1,541,30

0,010,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

2006. 2007. 2008.

Izvrsno Vrlo dobro Dobro Granično Loše Ingra d.d.

25

Grafikon 12.: Procjena po podruĉjima pomoću BEX modela poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

2006. 2007. 2008.

1,83260633 -0,01157669

0,28003254 0,54600214 0,03352064

32,40% 27,71% -4,31%

Financijska snaga

Podruĉje procjene

Graniĉne mjere

Pokazatelj

Radni kapital / ukupna aktiva

Naziv

pokaza

telja

BEX poduzeća Ingra d.d.

> 25%

ex1

ex2

ex3

5,85% 7,33% 3,20%

2,38404222

ex4

Profitabilnost

Dobit prije poreza i kamata EBIT / Ukupna aktiva

min 17,20%

Stvaranje vrijednosti

5(dobit + D + A) / ukupne obveze

> 1

Neto poslovna dobit / Vl. Kapital x cijena kapitala

>1

Likvidnost

Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti pomoću BEX indeksa sastoji se od slijedećih ocjena

poslovne izvrsnosti: Loše, graniĉno podruĉje, dobro, vrlo dobro, izvrsno, kandidat za svjetsku

klasu i svjetska klasa. Uvidom na gornji grafikon (br. 11) moţemo uoĉiti da je poduzeće Ingra

d.d. prema BEX indeksu 2006. i 2007. godine ocjenjena sa ocjenom dobar, što spada u niţe

ocjene poslovne izvrsnosti, kod koje se poboljšanje moţe oĉekivati samo ako poduzeće

pristupi unapreĊenjima. 2008. godine ocjena poslovne izvrsnosti dotiĉe kategoriju loše

poslovne izvrsnosti. Prema ovoj ocjeni poduzeću je ugroţena egzistencija. Potrebno je žurno

pristupiti restrukturiranju i unapređenjima, inače će se loše poslovanje nastaviti pa postoji

opasnost od propasti vjerojatnost je preko 90%).40

Prema podruĉjima procjene BEX modela profitabilnost i financijska snaga poduzeća Ingra

d.d. daleko su ispod graniĉnih veliĉina za cijelo promatrano razdoblje. Stvaranje vrijednosti je

zadovoljavajuće 2006. i 2007. godine, no u 2007. je lošije nego u 2006, da bi 2008. poprimilo

negativan predznak. Likvidnost je izvrsna 2006., u 2007 pribliţava se graniĉnoj vrijednosti od

25%, a 2008. poprima negativan predznak. Ukoliko pokazatelje likvidnosti iz BEX modela

usporedimo sa standardnim pokazateljima likvidnosti moţemo uoĉiti da kod BEX modela

2007. godina ima lošiju ocjenu za razliku od standardnih pokazatelja likvidnosti kod kojih je

2007. bolja za sve pokazatelje likvidnosti od 2006. godine


26

6.2.6. Dodana vrijednost

6.2.6.1. EVA (Ekonomski dodana vrijednost)

Tablica 20 .: Proraĉun prosjeĉne stope troškova kapitla poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Opis 31.12.2006 31.12.2007 31.12.2008

Troškovi vlastitog kapitala

Bezrizična stopa (Rf) 5,25% 5,25% 5,25%

Beta 1,20 1,20 1,20

Premija tržišnog rizika (Mp) 6,00% 6,00% 6,00%

Troškovi vlastitog kapitala (R) R=Rf+ß*Mp 12,45% 12,45% 12,45%

Troškovi dugova 7,00% 7,00% 7,00%

Troškovi duga nakon oporezivanja 5,60% 5,60% 5,60%

Struktura kapitala

Vlastiti kapital 25,95% 48,01% 24,94%

Dugoročne obveze i posudbe 27,84% 18,64% 30,02%Prosjeĉna stopa troškvoa kapitala (WACC)

WACC = (% udjela vl.kap)*R + (% udjela dug.

Obv)*% troškova duga nakon oporezivanja

4,79% 7,02% 4,79%

Tablica 21.: Izraĉun ekonomski dodane vrijednosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Opis 2006. 2007. 2008.

Operativna dobit umanjena za porez 38.417 85.779 62.991

Trošak kapitala (VK + DO) * WACC 22.111 69.519 56.938

Ekonomski dodana vrijednost (EVA) 16.306 16.260 6.053

Tablica 22.: Izraĉun neto preostalog profita poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Opis 2006. 2007. 2008.

Neto dobit 31.855 78.421 -375

Troškovi vlastitog kapitala 27.726 88.794 67.215

Neto preostali profit (rezidualnda dobit) 4.129 -10.373 -67.590

Prema izraĉunu iz tablice 23. poduzeće Ingra d.d. ostvarilo je dobit iznad troškova kapitala (u

000 kn) od 16.306 Kn u 2006. godini, 16.260 Kn u 2007. godini, te 6.053 Kn u 2008. godini.

Ukoliko operativna dobit nakon oporezivanja premašuje troškove kapitala bogatstvo dioniĉara

se povećava, odnosno pozitivna EVA znaĉi da je poduzeće stvorilo novu vrijednost za

dioniĉare. S druge stran, neto preostali profit je za 2007. i 2008. godinu negativan, što znaĉi

da dioniĉari, usprkos ostvarenom dobitku 2007. godine, ostvaruju gubitak u odnosu na zaradu

koju su mogli ostvariti iz alternativnih ulaganja.

27

6.2.6.2. MVA (Trţišna dodana vrijednost)

Tablica 23.: Proraĉun trţišne dodane vrijednosti za poduzeće Ingr d.d. u razdoblju 2006. - 2008.

R. br. Struktura blance 31.12. 2006 31.12.2007 31.12.2008

1 Tržišna cijena dionice 31.12. 75,67 360,00 76,00

2 Broj redovnih dionica 5.767 6.257 7.334

3 Tržišna vrijednost kapitala (glavnice) (1*2) 436.412 2.252.340 557.357

4 Tržišna (knjigovodstvena) vrijednost DO 238.909 276.917 649.837

5 Tržišna (knjigovodstvena) vrijednost KO 396.535 493.721 951.266

6 Tržišna vrijednost društva (3+4+5) 1.071.856 3.022.978 2.158.460

7 Uloženi kapital (glavnica) 222.696 713.201 539.878

8 Tržišna dodana vrijednost (6-7) 849.160 2.309.777 1.618.582

9 Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

10 MVA (6-9) 213.716 1.537.472 -6.373

11 Koeficijent MVA (6/9) 1,25 2,03 1,00

Ako je pokazatelj tržišne dodane vrijednosti pozitivan broj, poduzeće uvećava vrijednost

svojim dioničarima, a u suprotnom ono je uništava.41

Za poduzeće Ingra d.d. trţišna dodana

vrijednost je pozitivna za cijelo promatrano razdoblje, no 2008. trţišna dodana vrijednost je

skoro za 30% manja nego 2007. godine. Koeficijent tržišne dodane vrijednosti pokazuje

koliko na tržištu vrijedi jedna novčana jedinica uložena u poduzeće. Ako je koeficijent broj

veći od jedan, poduzeće stvara vrijednost svojim dioničarima, a u suprotnom ono je

smanjuje.42

Iz gornje tablice moţemo vidjeti da jedna kuna uloţena u poduzeće Ingra d.d. na

trţištu vrijedi 1,25 Kn u 2006. godini, 2,03 Kn u 2007. godini i samo 1,00 Kn u 2008. godini,

odnosno 2008. godine ulaganjem u poduzeće Ingra d.d. nismo ništa zaradili.



28

6.2.7. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku

Tablica 24.: Strukturni izvještaj o novĉanom toku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

2006. 2007. 2008.

5,42 12,12 -0,04

0,64 0,89 1,06

32,10 10,33 33,90

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

0,27 0,00 0,00

38,42 23,34 34,93

0,00 0,00 0,00

5,08 16,93 10,71

46,03 8,90 1,93

0,08 23,27 72,11

51,18 49,10 84,75

-12,76 -25,76 -49,82

0,00 0,00 5,79

0,00 0,00 9,49

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

0,00 3,67 0,00

0,00 3,67 15,28

12,83 37,77 0,00

22,78 5,81 0,00

8,52 0,63 6,05

44,13 44,20 6,05

-44,13 -40,53 9,23

0,00 53,00 0,00

36,29 7,14 49,79

25,29 12,85 0,00

61,58 72,99 49,79

0,00 0,00 0,00

0,00 1,55 0,96

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 11,64

0,00 1,55 12,60

61,58 71,45 37,19

4,69 5,16 0,00

0,00 0,00 3,40

8,22 11,73 10,45

100,00 100,00 100,00

95,31 94,84 103,40

4,69 5,16 -3,40

12,91 16,88 7,05













C1) NETO POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVĈANOG TIJEKA OD





1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih




B1) NETO POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVĈANOG TIJEKA OD



1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne


1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata




A1) NETO POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVĈANOG TIJEKA OD





Naziv pozicije



2. Amortizacija



5. Smanjenje zaliha



Analizom strukturiranog izvještaja o novĉanom toku poduzeća Ingra d.d. moţe se uoĉiti da su

u cijelom promatranom razdoblju najzastupljeniji primici iz financijskih aktivnosti, koji u

ukupnim primicima 2006. godine ĉine 61,58% primitaka, u 2007. ĉak 72,99% primitaka, da bi

u 2008. bili ipak nešto manji, no još uvijek najzastupljeniji i ĉine 50% ukupnih primitaka.

29

Poslovni primici u cijelom promatranom razdoblju ĉine samo 30-tak % ukupnih primitaka. U

tom cijelom promatranom razdoblju i neto novĉani tijek iz poslovnih aktivnosti ima negativan

predznak zbog ĉega su i svi pokazatelji novĉanog tijeka negativni. Negativan neto novĉani

tijek rezultat je i investicijskih aktivnosti 2006. i 2007. godine. Kako bi prevladalo probleme

likvidnosti poduzeće Ingra d.d. bilo je primorano na izdavanje vlasniĉkih i duţniĉkih

vrijednosnih papira, te su primici po toj osnovi 2007. iznosili 343 mio kn. Negativni neto

novĉani tijekovi iz poslovnih i investicijskih aktivnosti doveli su i do negativnog ukupnog

neto novĉanog tijeka u 2008. godini..

U nastavku prikazane su skupine pokazatelja i ocjene po skupinama na temelju izvještaja o

novĉanom tijeku.

Tablica 25.: Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje

2006. - 2008.

Skupine pokazatelja Postupak izraĉuna 2006 2007 2008

Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti

Novčano pokriće kamata NT iz PA prije kta i poreza / rashodi kta -0,77 -3,00 -19,59

Novčano pokriće dividendi običnim dioničarima NT iz PA - izd.za povl.div./izd.za ob.div. 0,00 -16,67 -52,09

Novčano pokriće ukupnih dividendi NT iz PA / izdaci za ukupne dividende 0,00 -16,67 -52,09

Novčano pokriće tekućih obveza NT iz PA / tekuće obveze -0,19 -0,34 -0,55

Novčano pokriće ukupnih obveza NT iz PA / ukupne obveze -0,12 -0,22 -0,33

Pokazatelji kvalitete dobiti

Kvaliteta prodaje (prihoda) primici s osnove prodaje / prihod prod. 0,60 0,20 0,29

Kvaliteta dobiti NT iz PA / dobit iz PA -5,24 -2,44 -10,21

Pokazatelji kapitalnih izdataka

Pokazatelj nabave kapitalne imovine NT iz PA - izd.za div./izd.za nab. DI -0,99 -0,72 0,00

Pokazatelj investiranja NT iz IA / NT iz FA -0,72 -0,57 0,25

Pokazatelji financiranja NT iz IA / NT iz PA + NT iz FA -0,90 -0,89 -0,73

Pokazatelji povrata novĉanog toga

Novčani tok po dionici NT iz PA - ispl.div.za povl.d./prosj.br.d. -13,01 -26,64 -71,03

Povrat novca na uloženu imovinu NT iz PA + kte + porezi /ukupna imov. -0,03 -0,07 -0,23

Povrat novca na glavnicu (kapital) i obveze NT iz PA / kapital + ukupne obveze -0,09 -0,11 -0,24

Povrat noca na dioničarsku glavnicu (kapital) NT iz PA / dioničarska glavnica -1,25 -1,67 -1,74

Za cijelo promatrano razdoblje novĉani tijek iz poslovnih aktivnosti je negativan, drugim

rijeĉima u svakoj godini promatranog razdoblja više je bilo izdataka iz poslovnih aktivnosti

nego primitaka. Iz tog su razloga i svi pokazatelji likvidnosti i solventnosti negativni. Iz tog

istog razloga negativnu vrijednost imaju i svi ostali pokazatelji osim pokazatelja kvalitete

dobiti, koji ima pozitivan predznak, ali ocjene su, osim za 2006., vrlo niske.

Iz pokazatelja kvalitete prihoda od prodaje moţemo uoĉiti da je u 2006. godini prosjeĉno

napaćeno 60% prihoda od prodaje, meĊutim naplata prihoda od prodaje drastiĉno pada u

30

2007. godini kada je prosjeĉno naplaćeno samo 20% prihoda od prodaje. U 2008. godini

prosjeĉno je naplaćeno 30% prihoda od prodaje. Negativna kvaliteta dobiti govori da dobit iz

poslovne aktivnosti nije bila dovoljno pokrivena novĉanim tokom poslovnih aktivnosti.

Kao i neto novĉani tijek iz poslovnih aktivnosti, tako i neto novĉani tijek iz investicijskih

aktivnosti ima negativan predznak 2006. i 2007. godine. Pozitivan predznak neto novĉani

tijek investicijskih aktivnosti dobiva 2008. godine. Pokazatelj investiranja 2008. godine iznosi

0,25 što znaĉi novĉani tijek iz investicijskih aktivnosti ĉini 25% novĉanog tijeka iz

financijskih aktivnosti.

Svi pokazatelji povrata novĉanog tijeka imaju negativan predznak iz razloga negativnog neto

novĉanog tijeka iz poslovnih aktivnosti.

6.2.8. Zakljuĉna razmatranja o poslovanju poduzeća Ingra d.d.

Iz provedene analize moţe se zakljuĉiti da poduzeće Ingra d.d. ima velikih problema sa

likvidnošću. Do problema sa likvidnošću došlo je zbog prezaduţenosti poduzeća i

nedovoljnoj zastupljenosti vlastitog kapitala u pasivi bilance. Vlastiti kapital ĉini svega 25%

izvora imovine poduzeća Ingra d.d. 2006. i 2008. godine. Za razliku od preniske

zastupljenosti vlastitog kapitala u pasivi bilance, kratkoroĉne obveze zastupljene su sa izrazito

visokim udjelom od ĉak 40-tak % u cijelom promatranom razdoblju. Problem likvidnosti

uzrokovan je i znatnim povećanjem udjela dugoroĉnih potraţivanja koja su sa 0,72% u 2006.

godini porasla na gotovo 50% u 2008. godini. TakoĊer, u promatranom razdoblju povećalo se

i trajanje naplate potraţivanja od kupaca sa 6 dana u 2006. godini na ĉak 270 dana u 2008.

godini. U tom istom razdoblju smanjeni su dani vezivanja obveza prema dobavljaĉima sa 274

dana u 2006. na 126 dana u 2008. godini, što je dovelo do povećanja novĉanog jaza sa 57

dana u 2006. godini, preko 180 dana u 2007., na ĉak 256 dana u 2008. godini. Drugim

rijeĉima, poduzeće Ingra d.d. mora svoje obveze platiti 256 dana prije nego naplati svoja

potraţivanja. Prema podruĉjima procjene pomoću BEX modela poduzeće Ingra d.d. za cijelo

promatrano razdoblje ima izrazitih problema sa financijskom snagom i profitabilnosti.

Problemi sa likvidnošću poĉinju se javljati već 2007. godine, a 2008. godine poduzeće Ingra

d.d. prestalo je stvarati vrijednost za dioniĉare. Prema BEX indeksu, poslovna izvrsnost

poduzeća Ingra d.d. kreće se od dobre u 2006. godini do graniĉne u 2007. godini, da bi 2008.

godine dosegla loše podruĉje poslovne izvrsnosti prema kojoj se vjerojatnost steĉaja

31

procjenjuje na preko 90% ukoliko poduzeće ţurno ne pristupi restrukturiranju i

unapreĊenjima.

Poduzeće Ingra d.d. ne poriĉe probleme sa likvidnošću pa u dnevnim novinama Bussines,hr

(studeni 2009.) stoji: „Uprava takoĊer navodi da je „društvo suoĉeno s oteţanom likvidnošću i

Uprava Društva predano radi na restrukturiranju postojećih obveza.“ U ĉlanku takoĊer stoji da

Uprava Ingre navodi da je tijekom prvih devet mjeseci 2009. godine došlo do usporavanja

gospodarskih aktivnosti, osobito na domaćem trţištu. Iz tog razloga Ingra je raspoloţive

resurse usmjerila na inozemna trţišta. Isto tako Ingra pokreće nove projekte, kao što su

domovi za treću dob, te razvoj ekološko-energetskih projekata. TakoĊer, Ingra smatra da je za

ulazak na inozemna trţišta nuţna konsolidacija tvrtki istog sektora kao i povezanih

djelatnosti, te su. Ingra i Tehnika 12. studenog 2009. sklopile ugovor o poslovnoj suradnji za

podruĉje Alţira. na rok od pet godina. Ingra je ušla i na podruĉje turizma te sa Atlantskom

plovidbom planira dokapitalizirati Hotel Lapad. Time će Ingra postati vlasnik 13,7% dionica

Hotela Lapad. TakoĊer, Ingra d.d. razmišlja i prodaju Arene Zagreb. Prihod ostvaren

prodajom riješio bi probleme sa likvidnošću i nakon zatvaranja kredita Ingri bi ostalo 30-tak

milijuna eura za nove projekte. Iz navedenih aktivnosti moţe se uoĉiti da je poduzeće Ingra

d.d. svjesno svojih problema, te da je poĉelo poduzimati korake za prevladavanje krize

ulaskom u nove poslove, povećanim izlaskom na inozemna trţišta, kako pojedinaĉno, tako i

zajedniĉkim nastupom sa drugim domaćim graĊevinskim tvrtkama..

Naţalost, kriza u Ingri traje i dalje, pa je tako Ingra d.d. 2009. završila sa 71,3 milijuna kuna

gubitka. Ukupni prihodi Ingre u 2009. iznose 608 milijuna kuna, a operativni 585 milijuna

kuna (u 2008. operativni je prihod iznosio 1,2 milijarde kuna). U Bussines,hr (svibanj 2010.)

navodi se: „“Lanjski gubitak posljedica je prije svega velikih jednokratnih otpisa“, :kazao je

Lisjak, dodajući kako je operativna dobit iznosila 38,7 milijuna kuna. Najveći otpis odnosi se

na Mavrovo, Ingrinu akviziciju u Makedoniji.„ U istom Bussinesu takoĊer se navodi da

Uprava oĉekuje stabiliziranje poslovanja u drugoj polovici godine, te da Ingra u sklopu

financijskog restrukturiranja kani realizirati sindicirani kredit u PBZ-u i RBA. Prema

izjavama, kredit bi trebao pokriti sve kratkoroĉne i dio dugoroĉnih obveza. Tim bi kreditom

Ingra trebala na neko vrijeme prebroditi krizu, no za financijsku stabilnost Ingra će ili morati

prodati neke nekretnine (najvjerojatnije Arenu) ili će joj trebati strateški partner.

32

DODATAK:

POPIS TABLICA

Tablica 1.: Imvina poduzeća Ingra d.d. na dan 31.12.06., 31.12.07., te 31.12.08. .....................................................................3 Tablica 2.: Izvori imovine poduzeća Ingra d.d. dan 31.12.06., 31.12.07., te 31.12.08. ...............................................................4 Tablica 3.: Raĉun dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu ..............................................................5 Tablica 4.: Izvještaj o novĉanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu .....................................................6 Tablica 5.: Izvještaj o promjenama kapitala poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu ...............................................7 Tablica 6.: Horizontalna analiza bilance poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009. ...........................................................7 Tablica 7.: Horizontalna analiza raĉuna dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009. ...................................8 Tablica 8.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. – 30.06.2009. .................................................................9 Tablica 9.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ...................................................................... 11 Tablica 10.: Struktura ukupnog prihoda s obzirom na izvore stjecanja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .......... 12 Tablica 11.: Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ......................... 12 Tablica 12.: Pokazatelji zaduţenosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 31.12.08. ......................................................... 14 Tablica 13.: Novĉani jaz poduzeća Ingra d,d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................................................................. 16 Tablica 14.: Pokazatelji ekonomiĉnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .......................................................... 17 Tablica 15.: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ........................................................... 18 Tablica 16.: Pokazatelji investiranja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ............................................................... 19 Tablica 17.: Izaĉun Altmanovog Z-score modela za poduzeće Ingra d.d za razdoblje 2006. - 2008. ........................................ 22 Tablica 18 .: Izraĉun Kralicekovog DF pokazatelja za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................... 23 Tablica 19.: Izraĉun BEX indeksa za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .............................................................. 24 Tablica 20 .: Proraĉun prosjeĉne stope troškova kapitla poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................... 26 Tablica 21.: Izraĉun ekonomski dodane vrijednosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ........................................ 26 Tablica 22.: Izraĉun neto preostalog profita poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ..................................................... 26 Tablica 23.: Proraĉun trţišne dodane vrijednosti za poduzeće Ingr d.d. u razdoblju 2006. - 2008. ........................................... 27 Tablica 24.: Strukturni izvještaj o novĉanom toku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.......................................... 28 Tablica 25.: Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008........ 29

POPIS GRAFINA

Grafikon 1.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ................................................................. 10 Grafikon 2.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. .................................................................... 11 Grafikon 3.: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 3112.2009. ....................................................... 13 Grafikon 4.: Visina radnog kapitala poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 31.12.2009. ...................................................... 13 Grafikon 5.: Koeficijent zaduţenosti i koeficijent vlastitog financiranja poduzeća Ingra d.d. 2006. - 31.12.2008. .................. 14 Grafikon 6. Dani vezivanja imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ............................................................... 16 Grafikon 7.: Ukupna i dividendna rentabilnost dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .................................. 19 Grafikon 8.: Odnos knjigovodstvene i trţišne vrijednosti dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .................. 20 Grafikon 9.: Original Z-score model za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ......................................................... 22 Grafikon 10.: Kralicekov DF pokazatelj za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .................................................... 23 Grafikon 11.: BEX indeks poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .............................................................................. 24 Grafikon 12.: Procjena po podruĉjima pomoću BEX modela poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ........................ 25

Documents

Seminarski rad - Financijski izvještaji u funkciji smanjenja rizika ulaganja